Obilježavanje 60. obljetnice vladavine cara Franje Josipa I. u Dalmaciji

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 193-201 Marijan Čipčić: Obilježavanje 60. obljetnice vladavine cara Franje Josipa I. u Dalmaciji

Dr. sc. Marijan Čipčić Muzej grada Splita Papalićeva 1, Split marijan.cipcic@mgst.net UDK: 930.85(436-89)(091) Pregledni rad Prihvaćeno: 30.8.2021

Prigodom jubilarnih obljetnica vladanja Franje Josipa I. organizirane su razne svečanosti diljem Austro-Ugarske. U radu se na temelju vijesti iz onodobnih dalmatinskih tiskovina „Narodni list“ iz Zadra i „Naše Jedinstvo“ iz Split izlaže kako je na području Dalmacije, a posebice u Splitu i Zadru, obilježena 60. obljetnica vladavine cara Franje Josipa I. Ključne riječi: Franjo Josip I., 60. obljetnica vladavine, Austro-Ugarska, Dalmacija, Split, Zadar

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 193-201 Marijan Čipčić: Obilježavanje 60. obljetnice vladavine cara Franje Josipa I. u Dalmaciji

Prigodom okruglih obljetnica vladanja Franje Josipa I.1, koji je carem Habsburške monarhije okrunjen 2. prosinca 1848. godine, organizirane su razne svečanosti u Austro-Ugarskoj. Središnje proslave obljetnica vladavine cara Franje Josipa I., kao i proslave njegovih rođendana i imendana održavane su u Beču. Od kraja 19. stoljeća postalo je uobičajeno da se, uz onu središnju, proslave organiziraju i u drugim gradovima i mjestima diljem Austro-Ugarske.2 S obzirom da je Dalmacija bila sastavni dio austrijskog dijela monarhije – Cislajtanije, i u njenim su se gradovima, selima i mjestima svečano obilježavale jubilarne obljetnice vladanja cara Franje Josipa I.

Povodom 60. obljetnice vladavine Franje Josipa I. u zadarskim je novinama Narodni list3 3. prosinca 1908. godine prenesena vijest kako je u cijeloj Dalmaciji proslavljen kraljev jubilej vanrednim svečanostima te kako su svugdje organizirane sjajne rasvjete i svečane mise u počast vitežkom vladaru. 4

Splitska tiskovina Naše jedinstvo5 objavila je 1. prosinca 1908. na naslovnoj stranici opsežan tekst pod naslovom 2. Decembar 1848-1908. U tekstu se hvali Monarhija, car i dinastija Habsburg. Tekst odiše, za ove prigode, uvriježenom patetikom. ”Monarhija tvorcu svoje zlatne doba sutra harna izriče: Hvala! Njegov jubilej Njezin je trijumf; ovako moćna i kulturna, ko evropska država prvoga reda, što je i bedem opće civilizacije, rasadnik njezinih blagodati, djelo je od šezdeset godišta istrošenih u umnome radu i gvozdenoj volji Vladara, koji je Simbol dužnosti prema Pozivu, te Mu ga namijeni Božja Providnost pod Zvijezdom od Habzburga, u koju je, u VII vijekova što sjaji, vazda vjerovala i vjeruje Dinastija.” Na kraju teksta ističe se vjernost Dalmacije caru Franji Josipu. Uz to, u tekstu su ukomponirane i želje za ujedinjenje hrvatskih zemalja: ”U razvitku prilika, kojima se ide u susret, zasjaće Zagreb kao metropola sviju nas na jugu Monarhije, u triumfu sviju Hrvata. U toj nadi i Dalmacija pred Prijestoljem Slavnoga joj Vladara, i gleda u Zvijezdu Habzburšku, šta i nad njome blista...”6

1 Car Franjo Josip I. rođen je 18. kolovoza 1830. u Schönbrunn kraj Beča, gdje je i umro 21. studenog 1916. godine. 2 Filip Šimetin Šegvić, Monarhijske stvari: na tragovima srednjoeuropske materijalne kulture s kraja 19. stoljeća - slučaj posjeta Zagreba Franje Josipa I. 1895. godine, Pro tempore: časopis studenata povijesti, br. 12, Zagreb 2017., 77. 3 Tiskovina Narodni list imala je veliki utjecaj u Dalmaciji od kada je započela izlaziti 1862. godine. Tada je započinjao narodni preporod u Dalmaciji. Na početku je list tiskan na talijanskom jeziku kao Il Nazionale kako bi preporodne ideje došle do dalmatinskih intelektualaca koji su većinom bili školovani na talijanskim sveučilištima te su se talijanskim jezikom puno bolje koristili nego hrvatskim. Prvi urednik lista bio je dalmatinski političar i povjesničar Natko Nodilo. Ante Bralić, Zadarsko novinstvo prema Istri i Rijeci pred Prvi svjetski rat, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 44, Zadar 2002., 188. 4 Narodni list, 3. XII. 1908., 3. 5 Splitski list Naše jedinstvo izlazio je kao nastavak lista Jedinstvo, koji je izlazio od 1894. do 1905. godine, dok je

Jedinstvo bilo nasljednik tiskovine Narod (1884. – 1894.), koju je pokrenuo vođa splitskih narodnjaka dr. Gajo

Bulat. Urednik lista Naše jedinstvo bio je novinar i publicist Antun Stražičić. Ivanka Kuić, Narod / Jedinstvo /

Naše jedinstvo – medijski rast Splita, Kulturna baština, br. 40, Split 2014., 61-96. 6 Naše jedinstvo, 1. XII. 1908., 1.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 193-201 Marijan Čipčić: Obilježavanje 60. obljetnice vladavine cara Franje Josipa I. u Dalmaciji

Slika 1. Naslovnica lista ”Naše jedinstvo”, Split, 1. prosinca 1908. godine

U Našem jedinstvo objavljeno je izvješće o proslavi carskog jubileja u Splitu. U tom izvještaju se navodi kako je tijekom proslave sve proteklo u najuzornijem redu uz prisustvovanje brojnog građanstva i predstavnika vlasti. U članku se navodi da rasvjeta, kakva je bila tijekom proslave carskog jubileja, nije do tada nikada bila viđena u gradu. Okićeni su bili dućani, radionice i kavane. Održano je misno slavlje, a nakon

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 193-201 Marijan Čipčić: Obilježavanje 60. obljetnice vladavine cara Franje Josipa I. u Dalmaciji

mise održana je prigodna svečanost u popunjenoj dvorani Hrvatskog doma. Navečer je u općinskom kazalištu održana svečana predstava. Kazalište je, prema novinskom izvještaju, bilo dupkom puno a uzvanici su bili svečano odjeveni.7

Zadarski Narodni list izvijestio je o proslavi carskog jubileja u tom gradu. Zadar je za tu svečanu prigodu bio rasvijetljen i okićen a vojnička i građanska glazba su uz svirku obilazile gradske ulice. Pucali su i topovi. Dana 1. prosinca 1908. godine s početkom u 8 sati održana je vojnička misa ispred zgrade vojnoga zapovjednika u Zadru. Nakon mise podijeljene su spomen-medalje zaslužnicima. Nakon toga su održana mise u Stolnoj crkvi te u pravoslavnoj crkvi. Potom je održana je svečana sjednica općinskog vijeća, a u 14 sati je održano svečano primanje kod dalmatinskog namjesnika Nike Nardellija8 za uži krug uzvanika. Namjesnik Nardelli je tada održao dugu prigodnu zdravicu caru Franji Josipu I. na hrvatskom jeziku a na kraju je dodao par riječi i na talijanskom jeziku.9

U Narodnom listu prenesen je i izvještaj o svečanosti priređenoj vladaru Franji Josipu I. u preparandiju u zadarskim Arbanasima. Nakon svečane mise održan je prigodni glazbeno-umjetnički program kojeg su izveli pitomci i učenici sa učiteljskim zborom. Tom jer prigodom preparandiju poklonjeno carevo poprsje.10

Uoči proslave 60. obljetnice vladavine Franje Josipa I., predstavništvo Zemaljskog odbora Kraljevine Dalmacije na čelu s predsjednikom Vickom Ivčevićem11 i prisjednicima dr. Dulibićem i dr. Katnićem primljeno je 30. studenog 1908. u audijenciju kod cara u Beču. Narodni list je prenio Ivčevićev govor, čiji dio prenosimo u nastavku: ”Vaša prevjerna Kraljevina Dalmacija, koja je u svojoj duboko uvrieženoj odanosti i privrženosti prama Vašemu c. i k. Apoštolskom Veličanstvu, stala uviek u veselju i u žalosti uz svoga vitežkoga kralja, slavi velikim uzhitom ovu presretnu godišnjicu, a Zemaljski odbor Kraljevine Dalmacije, vjerni tumač njeznih osjećaja, izpunja patriotičnu dužnost podastirujući ovom svečanom prigodom Vašemu

7 Naše jedinstvo, 4. XII. 1908., 1. 8 Niko Nardelli (Dubrovnik, 1857. – Dubrovnik, 1925.), političar i pravnik. Obnašao je nekoliko službeničkih dužnosti u Zadru, a od 1906. do 1911. bio je austrijski namjesnik u Dalmaciji. Dužnost austrijskog namjesnika u Dalmaciji obnašao je kao jedini Hrvat na tom položaju u doba austrijske uprave Dalmacijom. Nardelli,

Niko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 19. 8. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42961>. 9 Narodni list, 3. XII. 1908., 3. 10 Naše jedinstvo, 7. XII. 1908., 3. 11 Vicko Ivčević (Trogir, 1843. – Zadar, 1922.), političar i pravnik. Ivčević je bio član Narodne stranke, a nakon spajanja sa Strankom prava 1905. godine, Hrvatska stranke. Bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru od 1876. do 1918. godine. Od 1900. do 1918. godine bio je predsjednik Dalmatinskog sabora. Dužnost predsjednika Zemaljskog odbora obnašao je od 1901. do 1918. godine. Zastupnik u Carevinskom vijeću u

Beču bio je u razdoblju od 1900. do 1918. godine. Jubilarni broj Narodnoga lista (Il Nazionale) 1862 – 1912, 1.

III. 1912., 87.; Hrvatski biografski leksikon, sv. VI., autor natuknice: Jakša Primorac, Zagreb, 2005., 172.; Ivo

Perić, Iz prepiske Vicka Ivčevića i Pere Čingrije, Zadarska revija, god. 29., br. 5/6, Zadar, 1980., 438.; Marijan

Čipčić, Novi kurs i djelovanje Vicka Ivčevića, Kulturna baština, br. 42-43, Split, 2017., 61.-76.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 193-201 Marijan Čipčić: Obilježavanje 60. obljetnice vladavine cara Franje Josipa I. u Dalmaciji

Veličanstvu najsmiernije čestitke, uz vruću želju da Svemogući još na dugo poživi Vaše Veličanstvo na utjehu i dobrobit Svojih naroda.”12 Car Franjo Josip I u istom je tonu odgovorio Ivčeviću: ”Vaše srdačno čestitanje ispunjuje Me radošću. Moja Kraljevina Dalmacija vazda je, kao straža na južnoj granici, prokušanom vjernošću ispunila svoju dužnost; njeni su se sinovi pokazali u službi na Mojoj mornarici. Ova zemlja sa svojom starom kulturom i mnoštvom svojih prirodnih ljepota ima pravo za dobrohodno promicanje i krepko zainteresovanje. Njen razvitak i dobro njenih stanovnika jako mi leži na srcu.”13

Narodni list objavio je izvještaj o svečanoj proslavi carskog jubileja na otoku Pašmanu. ”Još za rana jutra 1. prosinca opažalo se neko riedko razpoloženje, koje je dalo izraza užurbanom spremanju za proslavu. Pucnjava, koja je počela radnom zorom, tresla je klisure otoka puna dva dana. I obala i okolni briegovi bili su razsvijetljeni u velikom krugu. Divna mjesečina, plamsanje vatre, pucnjave i burno klicanje u slavu našeg uzvišenog vladara: sve je to davalo impozantnu sliku velikog slavlja.”14 U čitaonici je održana svečana sjednica koju je vodio mjesni čelnik Josip Stagličić. Nakon sjednice upućen je brzojav predsjedniku Dalmatinskog sabora dr. Vicku Ivčeviću kojim se izrazila lojalnost Pašmanaca caru. U istom broju Narodni list je prenio izvještaje s proslave carskog jubileja iz Boke kotorske i Tivta.15

U prigodama jubileja svog vladanja car Franjo Josip I. dodjeljivao je odlikovanja, pa je tako i prigodom ove obljetnice odlikovao brojne zaslužnike iz Dalmacije. Odlukom od 30. studenog 1908. godine odlikovanja su, između ostalih, dobili zadarski biskup Vinko Pulišić i hvarski biskup Jordan Zaninović. Oni su dobili Red željezne krune II. Reda. Komturski križ reda Franje Josipa sa zvijezdom dobio je predsjednik Dalmatinskog sabora Vicko Ivčević. Viteški križ Leopoldovog ordena dobili su barun Ambrozije Marojčić, dvorski savjetnik i Franjo Petrić, predsjednik suda u Splitu. Orden željezne krune III. reda su, između ostalih, dobili splitski načelnik Vicko Mihaljević, Frano Madirazza, kotarski poglavar u Splitu, opat Josip Sentinella iz Trogira te zadarski načelnik Luigi Ziliotto. Viteški križ Franje Josipa dobili su: dr. Ante Biankini, hvarski liječnik i političar, trogirski načelnik Niko Madirazza, dr. Jakša Račić, liječnik iz Splita, itd. Zlatni križ za zasluge sa Krunom su, između ostalih, dobili fra Lujo Marun, istaknuti arheolog, Frano Šimeta načelnik Kaštel Novog, itd. Car Franjo Josip I. zaslužnicima iz Dalmacije još je dodijelio odlikovanja Zlatni križ za zasluge, Srebrni križ za zasluge s krunom i Srebrni križ za zasluge.16

12 Narodni list, 3. XII. 1908., 1. 13 Naše jedinstvo, 3. XII. 1908., 1. 14 Naše jedinstvo, 7. XII. 1908., 2. 15 Naše jedinstvo, 7. XII. 1908., 2. 16 Narodni list, 3. XII. 1908., 3.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 193-201 Marijan Čipčić: Obilježavanje 60. obljetnice vladavine cara Franje Josipa I. u Dalmaciji

Slika 2. Razglednica s motivom spomenika caru Franji Josipu I. u Trogiru (izvor: Trogir kroz povijest: tragurium.blogspot.hr)

Prigodom okruglih obljetnica careva vladanja brojne su municipalne uprave diljem Austro-Ugarske naručivali spomenike s prikazom Franje Josipa I. kako bi mu na taj način iskazali svoju lojalnost. Za prigodu 60. obljetnice vladavine Franje Josipa I., trogirska općinska uprava u ožujku 1908. godine donijela je odluku o postavljanju spomenika caru. Spomenik je svečano otkriven 2. prosinca 1910. godine u gradskom parku Žudika, a istoga je dana svečano otvorena nova školska zgrada. Spomenik Franji Josipu I. izradio je kipar Toma Rosandić a na svečanosti otvorenja su prisustvovali predsjednik Dalmatinskog sabora Vicko Ivčević, dalmatinski namjesnik Niko Nardelli i biskup Vicko Palunko.17 Spomenik je bio postavljen na visoki kameni podest na čijem se središnjem dijelu nalazilo postolje s pripadajućim tekstom posvete. Na postolju se nalazila bista cara Franje Josipa I. a pri dnu biste uklesano je prezime kipara koji je izradio bistu: ROSANDIĆ. 18 Brojni spomenici koji su obilježavali austrijsku vladavinu uklanjani su nakon raspada Austro-Ugarske koncem Prvog svjetskog rata. Tako je i ovaj spomenik srušila nekolicina mladića 28. listopada 1918. godine.19 Zahvaljujući

17 Piplović, Graditeljstvo Trogira u 19. stoljeću, Split 1996., 100. 18 Fani Celio Cega, Prepoznavanje novovjekovne svakodnevice na temelju lapida koji se čuvaju u Muzeju grada

Trogira, Zbornik 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, ur. Ivana Mance, Martina Petrinović, Tanja

Trška, Zagreb 2019., 155. 19 Danka Radić, Zaštita spomenika u Trogiru tijekom XX. stoljeća, u: Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, ur. Milan Pelc, Zagreb 2004., 425, 427, 431.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 193-201 Marijan Čipčić: Obilježavanje 60. obljetnice vladavine cara Franje Josipa I. u Dalmaciji

trogirskom ljekarniku i čuvaru kulturne baštine Roku Sladi-Šiloviću sačuvani su fragmenti spomenika cara Franje Josipa I. Ti se fragmenti danas nalaze pohranjeni u Muzeju grada Trogira.20

Slika 3. Dijelovi kamene biste cara Franje Josipa I. iz Muzeja grada Trogira (foto: Maja. Maljković Zelalija. Fotografija preuzeta iz članka: Fani Celio Cega, Prepoznavanje novovjekovne svakodnevice na temelju lapida koji se čuvaju u Muzeju grada Trogira Zbornik 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, 156.)

Iščitavajući članke objavljene u dalmatinskim tiskovinama Narodni list i Naše jedinstvo objavljene prigodom obilježavanja 60. obljetnice vladanja cara Franje Josipa I. 1908. godine nameće se zaključak da je car Franjo Josip I. bio iznimno popularan i poštovan u Dalmaciji iako je ona bila jedna od najsiromašnijih pokrajina u AustroUgarskoj. Caru su organizacijom raznih prigodnih manifestacija poštovanje iskazivali vodeći dalmatinski političari i predstavnici klera a dalmatinski puk je velikim odazivom na tim manifestacijama pokazivao svoju lojalnost caru.

Jubilarni broj Narodnoga lista (Il Nazionale) 1862 – 1912, Zadar Naše jedinstvo, Split Narodni list, Zadar

20 Celio Cega, Prepoznavanje novovjekovne svakodnevice na temelju lapida koji se čuvaju u Muzeju grada Trogira, 155-156.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 193-201 Marijan Čipčić: Obilježavanje 60. obljetnice vladavine cara Franje Josipa I. u Dalmaciji

Ante Bralić, Zadarsko novinstvo prema Istri i Rijeci pred Prvi svjetski rat, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 44, Zadar 2002., 187-206. Fani Celio Cega, Prepoznavanje novovjekovne svakodnevice na temelju lapida koji se čuvaju u Muzeju grada Trogira, Zbornik 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, ur. Ivana Mance, Martina Petrinović, Tanja Trška, Zagreb 2019., 151-161. Marijan Čipčić, Novi kurs i djelovanje Vicka Ivčevića, Kulturna baština, br. 42.-43., Split 2017., 6176. Hrvatski biografski leksikon, sv. VI., autor natuknice: Jakša Primorac, Zagreb 2005., 172. Ivanka Kuić, Narod / Jedinstvo / Naše jedinstvo – medijski rast Splita, Kulturna baština, br. 40, Split 2014., 61-96. Ivo Perić, Iz prepiske Vicka Ivčevića i Pere Čingrije, Zadarska revija, god. 29., br. 5/6, Zadar 1980., 438-448. Stanko Piplović, Graditeljstvo Trogira u 19. stoljeću, Split 1996. Danka Radić, Zaštita spomenika u Trogiru tijekom XX. stoljeća, u: Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, ur. Milan Pelc, Zagreb 2004., 425-435. Filip Šimetin Šegvić, Monarhijske stvari: na tragovima srednjoeuropske materijalne kulture s kraja 19. stoljeća - slučaj posjeta Zagreba Franje Josipa I. 1895. godine, Pro tempore: časopis studenata povijesti, br. 12, Zagreb 2017., 75-99.

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 19. 8. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42961>.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 193-201 Marijan Čipčić: Obilježavanje 60. obljetnice vladavine cara Franje Josipa I. u Dalmaciji

Prigodom jubilarnih obljetnica vladanja Franje Josipa I. organizirane su razne svečanosti diljem Austro-Ugarske. U radu se na temelju vijesti iz onodobnih dalmatinskih tiskovina Narodni list iz Zadra i Naše Jedinstvo iz Split izlaže kako je na području Dalmacije, a posebice u Splitu i Zadru, obilježena 60. obljetnica vladavine cara Franje Josipa I. Iščitavajući novinske članke u Narodnom listu i Našem jedinstvu nameće se zaključak da je car Franjo Josip I. bio iznimno popularan i poštovan u Dalmaciji iako je ona bila jedna od najsiromašnijih pokrajina u Austro-Ugarskoj. Caru su organizacijom raznih prigodnih manifestacija poštovanje iskazivali vodeći dalmatinski političari i predstavnici klera a dalmatinski puk je velikim odazivom na tim manifestacijama pokazivao svoju lojalnost caru.

Anlässlich der Jubiläumstage der Regierung von Franz Josef I. wurden verschiedene Festlichkeiten im ganzen Österreichisch-Ungarischen Reich veranstaltet. In der Arbeit wird aufgrund Nachrichten aus zeitgenössischen dalmatinischen Drucksachen Narodni list aus Zadar und Naše Jedinstvo aus Split dargestellt, wie auf dem Gebiet von Dalmatien, in Split und Zadar, das 60. Jubiläum der Regierung des Kaiser Franz Josef I. gefeiert wurde. Die Zeitungsartikel im Narodni list und Naše jedinstvo lesend, drängt sich die Schlussfolgerung auf, dass Kaiser Franz Josef I. in Dalmatien sehr beliebt war und geehrt wurde, obwohl es zu den ärmsten Gebieten in der Österreichisch-Ungarischen Monarchie gehörte. Dem Kaiser wurde durch passende Veranstaltungen seitens der leitenden dalmatinischen Politiker und der Vertreter der Kirche Ehrerbietung gezollt und das dalmatinische Volk zeigte dem Kaiser durch große Anzahl der Teilnehmer bei diesen Veranstaltungen seine Loyalität.