Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

Gradski muzej Križevci Tome Sermagea 2 48 260 Križevci ozren.gmk@gmail.com UDK: 37(497.5)(091) Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno: 15.9.2021

Nakon kraćeg uvoda s osnovnim biografskim podacima do dolaska u Križevce, autor prikazuje život i rad Gustava Pexidra tijekom gotovo dvadeset godina djelovanja na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcima, gdje je Pexidr najprije bio profesor kemijske grupe predmeta, a zatim ravnatelj. Osim njegovog pedagoškog rada autor donosi osnovne informacije o njegovom obiteljskom životu, te pregled njegovih radova koje je publicirao tijekom svog boravka u Križevcima. Ključne riječi: Gustav Pexidr, Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, nastava kemije u Hrvatskoj

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

Gustav Pexidr, odnosno Gustavus Franciscus Xaveri Pexidr, kako je zapisano u matičnoj knjizi župe sv. Mihaela arkanđela u Osijeku, rođen je 18. veljače 1859.1 Otac Ivan (Joannis) bio je profesor na osječkoj gimnaziji, a majka mu se zvala Paulina rođena Eisenbart. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u rodnom gradu, srednjoškolsko u Beču, a studirao je na Visokoj tehničkoj školi u Pragu, gdje je 1879. završio studij kemije.2

Već pred kraj studija, dekretom br. 3696 od 18. ožujka 1879., imenovan je namjesnim učiteljem kemije na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcim.3 Nastavu je počeo izvoditi početkom školske godine 1879./80.

Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, nakon višegodišnjih priprema, svečano je otvoreno 19. studenog 1860. godine, kao prva obrazovna institucija na području poljoprivrede i šumarstva u jugoistočnoj Europi. Za prvog ravnatelja postavljen je Dragutin Lambl (1860. – 1874.), kojeg je kao privremeni ravnatelj naslijedio Vjekoslav Köröskeny (1874. – 1878.). U Köröskenyjevo vrijeme provedena je reforma učilišta, te je ono podijeljeno na Niži i Viši odjel, a školovanje na njima trajalo je tri godine. Niži odjel, odnosno ratarnica, bila je namijenjena obuci seoskih mladića starijih od 16 godina koji su stekli osnovno četverogodišnje obrazovanje, te je u nastavnom planu težište stavljeno na praktičnu nastavu. Viši odjel mogli su polaziti mladići stariji od 15 godina koji su završili nižu gimnaziju ili četiri razreda „realke“.4 Za razliku od ratarnice, na Višem odjelu, koji je formalno imao rang srednje škole, više je pažnje posvećivano teorijskoj nastavi u gospodarskoj

1 Župa Osijek – Tvrđa, Matična knjiga rođenih 1855. – 1874., str. 60., zapis 20. 2 Kao najrelevantnije do sada objavljene, uglavnom kraće, biografije Gustava Pexidra navodim: D[ragutin]

Hradil, „† Gustav Pexidr Srića“, Šumarski list, vol. 55., Zagreb 1931., br. 5., str. 250. – 252.; Snježana Paušek-

Baždar / Renata Trischler, „Gustav Pexidr i hrvatsko kemijsko nazivlje“, Godišnjak njemačke zajenice / DG

Jahrbuch, vol. 17., Osijek 2010., str. 109. – 116., na str. 110. – 111.; Zlata Živaković-Kerže, „Osječki gimnazijski profesori njemačkog porijekla“, Godišnjak njemačke zajenice / DG Jahrbuch, vol. 27., Osijek 2020., str. 13. – 21., na str. 20.; te [s. n.], „Pexidr, Gustav“, Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 4., Zagreb 1999., str. 70. – 71., gdje se, kao i kod Hradila, navodi da je Pexidr srednju školu polazio u Osijeku i Zagrebu, a nakon mature studirao u Beču i Pragu. 3 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih za školške godine 1876/7, 1877/8, 1878/9, Zagreb, 1879., str. 17. 4 Od 1894. uvjet za upis bila su završena šest razreda gimnazije ili realke. Ipak, za polaznike gospodarskog tečaja (smjera) moguće je bilo upisati i sa samo četiri razreda i navršenih 17 godina života, ali uz uvijet da se polaže prijamni ispit. Spomenica o pedesetgodišnjem postojanju kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcu,

Križevci 1910., str. 52

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

i šumarskoj struci, a nakon završetka školovanja stečeno znanje polaznici Učilišta mogli su primjeniti u privatnoj ili javnoj službi.5 Također Viši odjel bilo je podijeljen na gospodarski (poljoprivredni) tečaj (smjer) i šumarski tečaj (smjer). Gustav Pexidr predavao je na oba tečaja (smjera) na Višem odjelu kao i na ratarnici. Nakon što je reforma Učilišta provedena, za novoga je ravnatelja 1878. postavljen August Vichodil, no on je već 1890. umirovljen zbog zdravstvenih razloga.6

Već je spomenuto da je Pexidr na križevačko učilište došao u jesen 1879. godine, dakle ubrzo nakon što je provedena njegova reorganizacija, sa zadatkom da predaje kemijsku grupu predmeta. Nastavu je počeo izvoditi u studenom 1879., no kako bi stekao zvanje profesora morao je položiti još nekoliko ispita. Tijekom školske godine 1880./81. položio je prvi takav ispit i postao ispitani učitelj kemije.7 Sljedeće školske godine, u svibnju 1882. ponovno polaže učiteljski ispit, ovoga puta u Pragu, te stječe naslov pravog učitelja kemije.8 Konačno, dekretom broj 49315, od 20. prosinca 1884. Gustav Pexidr imenovan je profesorom kemije.9

Na Nižem odjelu, odnosno ratarnici, predavao je Pexidr između školskih godina 1879./80. i 1889./90. tri predmeta: Opću kemiju, Gospodarsko obrtničtvo i pivničarstvo te Računstvo.10 Predmet Opća kemija (Obća lučba) predavao je od dolaska na Učilište do školske godine 1889./90. po dva sata tjedno u zimskom semestru na drugom tečaju (godini). Polaznici ratarnice morali su savladati slijedeće gradivo: „Kemičko djelovanje sila, počela, lučbene slučenine i srodnost. Kiseline, osnove i soli, nekovi, lahke i teške kovine. Sastojine ustrojnih tjelesa bezdušične ustrojne slučenine: staničevina, slador, teklina pektinove tvari. Dušične ustrojne slučenine, proteinske tvari. Bezdušične i

5 O osnutku i preustroju Kraljevskog višeg gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima vidjeti: Spomenica o pedesetgodišnjem postojanju Kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarince , Križevci 1910., str. 1. – 44. (o preustroju str. 42. – 44.), te Renata Husinec / Petar Delić, Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, Križevci 1995., str. 16. – 26. 6 Detaljnije o Augustu Vichodilu vidjeti kod Ozren Blagec, „Gustav August Vichodil: Moravljanin na privremenom radu u Križevcima“, Cris : časopis povijesnog društva Križevci, vol. XXII., Križevci 2020., str. 63. – 82. 7 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1880-81., Zagreb 1881., str. 17. i 23. U izvještaju se ne navodi kada je i gdje Pexidr polagao ovaj ispit, već se samo spominje kako je koristio šest tjedana dopusta radi polaganja ispita, te se u popisu učilišnog osoblja navodi kao ispitani učitelj kemije, dok se u predhodnom izvještaju navodio kao namjesni učitelj kemije 8 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1881/82., Zagreb 1882., str. 14. i 17. 9 Izvješće o kr. gospod. i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1884/5., Zagreb 1885., str. 101. – 102. 10 Podaci o predmetima koje je Pexidr predavao preuzeti su iz Izvještaja o radu Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u promatranom razdoblju

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

dušične ustrojne podloge i kiseline.“11 Od školske godine 1890./91. predavanje Opće kemije preuzima Mijo Graho.

Gospodarsko obrtničtvo i pivničarstvo predavao je Pexidr od školske godine 1880/81. do 1887./88. kada ga nasljeđuje Marko pl. Štriga. U prvih pet školskih godine predmet se održavao po dva sata tjedno u zimskom i ljetnom semestru na trećem tečaju (godini), a od školske godine 1886./87. proširen je za dodatna dva sata koja su se održavala u zimskom semestru na drugom tečaju (godini). Učenici su morali naučiti kako se i od čega radi slador, žesta, pivo, kvasina, sir i maslac te škrob. Također, učili su o pripravi duhana, gašenju vapna i proizvodnji pepeljike. Najviše je pažnje ipak posvećeno podrumarstvu,12 te je valjalo naučiti sve o vrenju šire,13 zatim pretakanje starog i novog vina, postupcima sa crnim i bijelim vinima, nešto o umjetnim vinima i poboljšanju vina. Zatim valjalo je znati sumporenje vina, te na kraju o vinskim posudama i pivničarskim spravama.14

Prvu školsku godinu koju je radio na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima Pexidr je predavao i Računstvo, predmet koji se slušao po dva sata tjedno svih šest semestara, a učenici su morali savladati računanje s cijelim brojevima, zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje, jednostavne razlomke, te druge temeljne matematičke operacije nužne za vođenje gospodarstva.15

Na Višem odjelu Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima Gustav Pexidr predavao je Opću kemiju, Analitičku kemiju, Agrikulturnu kemiju i Gospodarsku tehnologiju.16

Opću kemiju slušali su polaznici prvog tečaja (godine) oba tečaja (smjera), gospodarskog i šumarskog,17 po četiri sata tjedno u zimskom i ljetnom semestru. Predmet se dijelio na dva dijela: kemiju anorganskih spojeva i kemiju organskih spojeva. U programu kemije anorganskih spojeva učenici su morali naučiti pojam kemije, važnost kemije općenito te za potrebe gospodarstva i šumarstva, elektrokemijske teorije, zakone kemijskog spajanja, simbole, kemijske formule i jednadžbe, teorije atoma i molekula, najvažnije kemijske spojeve itd. U program kemije organiskih spojeva valjalo je savladati pojam organske kemije, sastave organskih spojeva, najvažnija teorijska razmatravanja o organskim spojevima, sintezu, analizu, gnjiljenje,

11 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1882/83., Zagreb 1883., str. 37. Identičan opis Obće lučbe naveden je i u ostalim izvještajima. 12 Ovaj se dio predmeta tada nazivao pivničarstvo 13 Šira je tekući proizvod dobiven muljanjem i cijeđenjem grožđa, te služi kao sirovina za proizvodnju vina.

Danas je poznatija pod germanizmom mošt. 14 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1887/8., Križevci 1888., str. 61. 15 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1879/80., Zagreb 1880., str. 33. i 109. 16 Svi podaci o predmetima koje je Pexidr predavao preuzeti su iz Izvještaja o radu Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima za razdoblje od 1879./1880. do 1897./98. 17 Program prve godine gospodarskog i šumarskog smjera bili su identični.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

vrenje, trulenje, zatim činjenice o alkoholu, kiselinama, mastima, itd.18 Pexidr je Opću kemiju (koja se ponekada nazivala i Obća lučba) predavao od svog dolaska na Učilište 1879. do odlaska 1898., dakle punih devetnaest školskih godina, a nakon odlaska naslijedio ga je Milutin Urbani.19

Analitičku kemiju Gustav Pexidr počeo je predavati šk. god. 1880./81. i predavao ju je do odlaska iz Križevaca, dakle osamnaest školskih godina. Prvotno se Analitička kemija slušala na trećem tečaju (godini) gospodarskog tečaja (smjera), dva sata tjedno tijekom zimskog i ljetnog semestra. Prema programu učenici su trebali savladati temeljne pojmove kemijske analize te u laboratoriju pod nadzorom profesora vježbati najvažnije postupke kemijske analize koji su potrebni za vođenje gospodarstva.20 Od šk. god. 1884./85. analitička kemija počinje se predavati i na drugom tečaju (godini) gospodarskog tečaja (smjera). Sve do šk. god. 1890./91. nastavu je na oba tečaja (godine) izvodio Pexidr, da bi ga od šk. god. 1891./92. na trećem tečaju (godini) zamijenio Mijo Graho, dok je Pexidr na drugom tečaju (godini) predavao do kraja svog boravka u Križevcima. Kako je predmet Analitička kemija uključivala i brojne vježbe u laboratoriju, Pexidr je bio zadužen i za njihovo izvođenje od 1880. do 1898., kada te obaveze preuzima Urbani. Također valja spomenuti da je Pexidr svo vrijeme rada na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima bio predstojnikom kemijskog laboratorija, te je bio zadužen za njegov ispravan rad.

Agrikulturnu kemiju predavao je Pexidr od šk. god. 1883./84. do 1889./90., kada ju je prestao držati, vjerojatno zbog ravnateljskih obaveza. Predmet su slušali polaznici oba tečaja (smjera), gospodarskog i šumarskog. U početku to je bilo tri sata tjedno u zimskom semestru na II. tečaju (godini), a od šk. god. 1886./87. po dva sata tjedno u zimskom i ljetnom semestru, također na drugom tečaju (godini). Učenici su morali upoznati važnost agrikulturne kemije za gospodarstvo i šumarstvo, povijest agrikulturne kemije, primanje i asimilaciju plinovitih i mineralnih tvari, zakon o minimumu i maksimumu, kemijska i fizikalna svojstva oranice, sastojke tla, stanje, snagu i razradbu tla, ugarovanje i uporabu stajskog gnojiva.21

18 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1883./84., Zagreb 1884., str. 18. 19 Milutin Urbani (Varaždin, 16. 3. 1876. – Zagreb 7. 7. 1955.), kemičar koji se školovao na Visokoj tehničkoj školi u Beču i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon završetka studija bio je asistent Kemijsko-analitičkog zavoda u Zagrebu, nakon čega ujesen 1898. postaje profesor na Gospodarskom i šumarskom učilištu u

Križevcima. Nakon završetka Prvoga svjetskog rata odlazi u Zagreb gdje je bio zamjenik direktora Gradske plinare, a zatim profesor na Trgovačkoj akademiji i III. realnoj gimnaziji. Bio je istaknuti član i starješina društva “Hrvatski sokol” u Križevcima. Detaljnije: Milan Kaman, „Milutin Urbani“, Priroda : popularni ilustrovani časopis hrv. prirodoslovnog društva, vol. XLII, Zagreb 1995., br. 7., str. 278. – 279. i Ozren Blagec, „Hrvatski sokol u Križevcima : od obnove rada krajem 1918. do ukinuća 1929.“, Cris : časopis povijesnog društva Križevci, vol. XXI., Križevci 2019., str. 59. – 84., na str. 60. – 64. 20 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1880-81., Zagreb 1881., str. 33 21 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1887/8., Križevci 1888., str. 21.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

Posljednji predmet koji je Pexidr držao bila je Gospodarska tehnologija.22 Slušao se na trećem tečaju (godini) gospodarskog tečaja (smjera) po četiri sata tjedno tijekom obaju semestara. Pexidr ga je počeo predavati šk. god. 1880./81., a držao ga je sve dok nije preuzeo mjesto upravitelja, dakle do šk. god. 1889./90. U sklopu predmeta Gospodarska tehnologija svladavala se tehnologija vode, tehnologija škroba, destrina i škrobova sladora, proizvodnja šećera iz šećerne repe, kemija varenja, alkoholometrija, proizvodnja piva, špirita i rakije, proizvodnja octa, kemija vinarstva, pripremanje kruha, ulja, masti i sapuna, zatim tehnologije mlijeka što je uključivalo proizvodnju maslaca i sira, te na posljetku kemija mesa te gašenje vapna i opekarstvo.23 Ovdje treba svakako još napomenuti da je Gospodarska tehnologija bila usko vezena uz predmet Analitička kemija i vježbama u kemijskom laboratoriju.

Osim što je držao nastavu Pexidr je u nekoliko navrata bio predstojnikom (razrednikom). Tako je u šk. god. 1880./81., 1884./85. i 1887./88. bio predstojnikom I. tečaja (razreda) gospodarskog i šumarskog tečaja (smjera),24 a šk. god. 1888./89. predstojnikom II. i III. tečaja (razreda) gospodarskog smjera.25

Među zaduženjima koje su profesori na križevačkom Učilištu imali bilo je i vođenje polaznika Učilišta na stručne ekskurzije. Taj je zadatak obično dopao mlađe, tek pristigle nastavnike, pa je tako Gustav Pexidr, zajedno s ravnateljem Vichodilom, 1883. i 1884. godine vodio dvije takve učeničke ekskurzije. Prva od njih trajala je od 19. do 30. svibnja 1883., a tijekom trajanja ekskurzije učenici su posjetili Moravsku, Austriju i Ugarsku.26 Sljedeće godine, također 19. svibnja, Vichodil i Pexidr ponovno kreću na ekskurziju kojoj je ovoga puta cilj Slavonija i Ugarska. Tijekom ovog putovanja posjetili su veleposjed kneza Schaumburg–Lippe-a u Virovitici, grofa Emerika i Dionisa Szecheny-a u Czokonji, zatim posjed pl. Aladara i Elemira Jankovića u Cabuni i Suhopolju, te na kraju dobro Stjepana Lajara u Terezienfeldu.27 Također tijekom školske godine 1890./91., zajedno s kolegama Andrijom Lenarčićem i Mijom Grahom, vodio je polaznike Učilišta u posjet imanju grofa Draškovića u Bisagu.28

22 Predmet se ponekad nazivao i Gospodarsko-kemijske tehnologija 23 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1889 – 90.,

Križevci 1890., str. 15. 24 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1880-81., Zagreb 1881., str. 23., Izvješće o kr. gospod. i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1884/5., Križevci 1885., str. 108. i Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1887/8., Križevci 1888., str. 15. 25 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1888-9., Križevci 1889., str. 12. 26 Vichodil je ovu ekskurziju detaljno opisao u Gospodarskom listu: August Vichodil, „Izvješće o poučnom putovanju sa slušatelji križev. gospodarskog zavoda, u južnu Moravsku, dolnju Austriju i Ugarsku“, Gospodarski list, god. 31., Zagreb 1883., br. 22., str. 173. – 177. 27 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1883/84., Zagreb 1884., str. 12. Vichodil je o tom putovanju izdao i zasebnu knjižicu: August Vichodil, Poučno putovanje sa slušatelji gospodarstva u Slavoniju i Ugarsku g. 1884., Zagreb 1885. 28 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1890/91.,

Zagreb 1891., str. IV.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

Gustav Pexidr je išao i na nekoliko samostalnih stručnih ekskurzija, pa je tako u šk. god. 1879./80. posjetio Keszthely i upoznao se s radom tamošnjeg kemijskog laboratorija,29 a kao pratnja Josipu Eugenu Tomiću, književniku i savjetniku kraljevske zemaljske vlade, u jesen 1892. obilazi gospodarske zavode u Austro-Ugarskoj Monarhiji.30 Sljedeće godine, tijekom ljetnog odmora, obilazi akrigulturne kemijske postaje u Sct. Michelu i Zürichu,31 a zajedno s Franom Kesterčanekom od 31. ožujka do 12. travnja 1894. putuje u Ugarsku gdje su posjetili Kraljevsku ugarsku rudarsku i šumarsku akademiju u Šćavnici i Kraljevsku ugarsku lugarnicu u Lipto-Ujvaru.32

Među Pexidrove aktivnosti na Učilištu, prije no što je postao njegovim ravnateljem, svakako treba spomenuti njegovu ulogu povodom obilježavanja dvadesetpete godišnjice utemeljenja Učilišta održane 19. 11. 1885. Tom je prilikom Pexidr održao zdravicu i govor posvećen gradu Križevcima, a slijedeći je dan, u večernjim satima, osobno izradio i vatromet (!) koji je zabavio sve okupljene.33

Ranije je spomenuto da je ravnatelj Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta August Vichodil 1890. umirovljen zbog zdravstvenih razloga. U travnju iste godine za privremenog je upravitelja, odlukom br. 13533 od 28. travnja 1890., imenovan Gustav Pexidr. Dužnost je preuzeo 1. svibnja 1890., a uskoro je provedena i primopredaja blagajne i cjelokupne uprave Učilišta.34 Za ravnatelja Učilišta Pexidr je konačno imenovan rješenjem cara Franje Josipa od 15. veljače 1892.35

Još kao privremeni upravitelj Pexidr je imao obavezu odraditi nekoliko vrlo važnih i zahtjevnih zadataka. Prvi od njih bilo je ugošćavanje bana grofa Dragutina Khuena Hedervaryja prilikom njegove posjete Učilištu. Naime 6. svibnja 1891. ban je, u pratnji župana Bjelovarsko-križevačke županije Radoslava pl. Rubida, u sklopu obilaska županije, posjetio Križevce te se dosta vremena zadržao upravo na

29 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevci za školsku godinu 1879/80., Zagreb 1880., str. 26 30 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i Ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1891/92.,

Križevci 1892., str. V. 31 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i Ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1892/93.,

Križevci 1893., str. IX 32 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1893-94,

Križevci 1894., str. V. 33 Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1885/6., Križevci 1886., str. 33. i 36. 34 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1889-90.,

Križevci 1890., str. 30. i str. IV. 35 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1891/92.,

Križevci 1892., str. IV.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu gdje je obišao zavodske prostorije, zbirke, laboratorije, internat ratarnice i objekte zavodskog gospodarstva.36

Mnogo opsežniji zadatak bila je organizacija sudjelovanja Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta i ratarnice na Jubilarnoj gospodarskoj i šumarskoj izložbi u Zagrebu održanoj između 15. kolovoza i 15. listopada 1891. Izložbeni odbor je Učilištu ustupio dvoranu od 84 m2 na prvom katu sveučilišne zgrade, a ravnatelj Pexidr i prof. Kružić su krajem srpnja u Zagreb donijeli izložbeni materijal u 48 sanduka. Cilj nastupa na ovoj vrijednoj izložbi bio je prikazati ustrojstvo cjelokupnog Učilišta, učilišnog posjeda, gospodarstva i uprave. Zatim, valjalo je prikazati znanstveni i strukovni rad članova učiteljskog zbora, predočiti metode i uspjehe obuke, uspjehe zavodskog gospodarstva, te konačno izlaganjem učila iz svih temeljnih, pomoćnih, gospodarskih i šumarskih predmeta široj publici predočiti kojim se sredstvima i pomagalima u obuci služila tadašnja gospodarska i šumarska znanost. U tu svrhu izloženi su nacrti, modeli i fotografije zgrada višeg učilišta i ratarnice, gospodarskih zgrada i tlocrti zavodskog zemljišnog posjeda, zatim su izloženi strukovni spisi i stručne knjige, analize, preparati i učila izrađeni od strane profesora i učitelja Učilišta. Također izloženi su radovi učenika Višeg učilišta i ratarnice, zbirka učila iz Višeg odjela Učilišta, a detaljno je predstavljeno i zavodsko gospodarstvo, prvenstveno njegovi poljodjelski, mlinski, sirarski i povrtlarski proizvodi te vino i njegovi produkti. Također, Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište sudjelovalo je kod povremenih izložbi stoke s kravama, junicama, volovima, bikovima te svinjama, dok su na izložbi voća i povrća izloženi proizvodi voćnjaka, vinograda i vrta. Treba posebno spomenuti da je tom prilikom izloženo preko stotinu vrsta grožđa. Za tu priliku ravnateljstvo Učilišta izdalo je i poseban katalog kolektivne izložbe Učilišta u kojem su detaljno opisani svi izlošci.37

Učilište je na izložbi dobilo brojne diplome i medalje, o čemu nam govori izvještaj o radu učilišta za šk. god. 1891./92.38 Učilište je svojom kolektivnom izložbom te izloženim proizvodima zavodskog gospodarstva dobilo tri počasne diplome za izloženo voće, povrće i poljodjelske proizvode, kao i za zasluge oko znanstvenog unapređenja svih grana gospodarstva i šumarstva. Za izložena plemenita vina dodijeljena im je počasna diploma s velikom medaljom, dok su za izložene kokoši plemenite pasmine i rasplodnu stoku dobili diplomu priznanicu. Nagrađeni su i brojni djelatnici Učilišta, pa tako i sam Pexidr, koji je kao suradnik izložbe nagrađen počasnom diplomom i velikom medaljom. Osim njega nagrade su osvojili i prof. Fran pl. Kružić, prof.

36 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1890/91.,

Zagreb 1891., str. VII. 37 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1890/91.,

Zagreb 1891., str. V. – VII. O samoj izložbi vidjeti: Goran Arčabić, Korak do novog stoljeća : gospodarska izložba u Zagrebu 1891., Zagreb 2007. 38 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1891/92.,

Križevci 1892., str. VII. – VIII.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

Andrija Lenarčić, Žiga pl. Šugh, prof Josip Ubl, pristav Josip Barlović, vrtlar Ladislav Koreis te sirar Jakob Brehm.

Sljedeći veliki izložbeni nastup Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta zbio se 1894. na velikoj međunarodnoj izložbi pučke prehrane u Beču, koja se održavala od 20. travnja do 10 lipnja 1894.39 Učilište je na toj izložbi izložilo vina, rakije i sirarske proizvode napravljene na svom gospodarstvu za što je dobilo počasnu diplomu i zlatnu medalju, dok je Gustav Pexidr, kao sudac u ocjenjivanju vina i rakija, odlikovan počasnom diplomom kao suradnik na izložbi.40

Vrhunac Učilišnih izložbenih aktivnosti u vrijeme kada je njegovim ravnateljem bio Gustav Pexidr svakako je sudjelovanje na Milenijskoj izložbi u Budimpešti, održanoj u povodu tisućite godišnjice Ugarskog Kraljevstva 1896. godine.41 I ovoga puta namjera je bila što bolje prikazati povijesni razvitak i tadašnji ustroja Učilišta kroz prezentaciju gospodarstva i uprave te znanstvenog i strukovnog rada svih članova učiteljskog zbora. U u svrhu kraljevska zemaljska vlada odobrila je 4000 forinti, a izložba Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta bila je smještena na sjevernom kraju prvoga kata industrijskog paviljona Kraljevine Hrvatske i Slavonije, na prostoru većem od 70 m2. Posebno je impresivna bila deset metara dugačka i sedam metara visoka pročeljna stijena ukrašena slikama, fotografijama, nacrtima i ukrasnim rogovljem. Izlošci su bili grupirani u šest skupina: 1. objekti koji predočuju razvitak i sadašnje ustrojstvo Učilišta, uključujući zemljišni posjed i građevine, 2. stručne knjige i spisi koje su izdali članovi učiteljskog zbora, 3. stručni radovi članova profesorskog zbora, 4. radovi slušatelja gospodarskog i šumarskog višeg odjela i pitomaca ratarnice, 5. proizvodi učilišnog gospodarstva (vrtno sjemenje, mlinski proizvodi, vino, konjak, ocat, sirarski proizvodi itd.) te 6. lovstvo (kolekcija rogovlja i prepariranih životinja, te modeli uređivanja lovišta).42 Posebnu su čast križevačko Učilište i njegov ravnatelj Gustav Pexidr doživjeli 8. svibnja 1896. kada je u sklopu posjeta industrijskom paviljonu Kraljevina Hrvatske i Slavonije izložbu Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta osobno posjetio i razgledao car Franjo Josip, kojega je ravnatelj Pexidr osobno proveo kroz izložbu rastumačivši mu pritom izloške za koje je car pokazao posebni interes.43

39 Puni naziv izložbe glasio je Die internationale Ausstellung für Volksernährung, Armeeverpflegung, Rettungswesen und Verkehrsmittel in Wien (Međunarodna izložba o prehrani ljudi, vojnim zalihama, službama spašavanja i prijevoznim sredstvima u Beču) 40 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1893-94.,

Križevci 1894., str. V. i VII. 41 O hrvatskom sudjelovanju na toj izložbi vidjeti Kraljevine Hrvatska i Slavonije na tisućgodišnjoj zemaljskoj izložbi Kraljevine Ugarske u Budimpešti, Zagreb 1896. i Milan Krešić, Izvješće o milenijskoj izložbi kraljevine

Ugarske i kod te prigode sudjelujuće Bosne i Hercegovine te kraljevine Hrvatske i Slavonije god. 1896, Zagreb 1897. 42 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1895-96.,

Križevci 1896., str. IX. – XI. 43 isto, str. XI.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

Tijekom Pexidrova ravnateljstva zbilo se još nekoliko značajnih promjena u radu Učilišta. Naredbom kraljevske zemaljske vlade br. 14.902 od 10. srpnja 1893. pri Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu otvorena je postaja za istraživanje sjemenja, a za predstojnika je imenovan Andrija Lenarčić.44 I dok je s jedne strane rad Učilišta unaprjeđivan otvaranjem novih znanstvenih zavoda, s druge strane intenzivno se radilo na izdvajanju šumarskog tečaja (smjera) iz djelatnosti Učilišta te njegovo preseljenje u Zagreb. To je konačno realizirano zakonom o promicanju gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji, donesenim 13. ožujka 1897., kojim se pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu osniva šumarska akademija. Tako nakon šk. god. 1897./98. prestaje upis polaznika na šumarski tečaj (smjer) na križevačkom Učilištu, a šumarstvo se definitivno ukida nakon što je zadnja generacija šumara završila školovanje u šk. god. 1899./1900.45

Kao ravnatelj Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta Pexidr je zasigurno postao jedan od najugledniji građana Križevaca, o čemu svjedoče i brojne funkcije koje je obnašao tijekom zadnjeg desetljeća 19. stoljeća u Križevcima. Od šk. god. 1891./92. spominje se kao kraljevski kulturni vijećnik i podpredsjednik podružnice Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva u Križevcima te kao gradski vijećnik slobodnog i kraljevskog grada Križevci.46 Tijekom školske godine 1893./94. postao je počasnim članom seljačkog gospodarskog društva Dalmacije u Zadru,47 a sljedeće školske godine i dopisni član zagrebačke trgovačko-obrtničke komore.48 Sve ove funkcije obavljao je do svog odlaska iz Križevaca krajem 1898.

Nakon što je uspješno položio sve potrebne ispite i bio promoviran u zvanje profesora, Gustav Pexidr odlučio se na ženidbu. Izbor je pao na Mariju (Micu) Magdalenu Srića49 iz Novog Vinodolskog, a kako bi mogao sklopiti brak Pexidr je tijekom 1885. godine uzeo mjesec dana dopusta na Učilištu.50 U braku Gustava Pexidra i Marije Magdalene Srića rođeno je šestero djece. Prvo dvoje rođeno je u Novom Vinodolskom i kršteno u tamošnjoj župi. Prvorođena Zdenka Margarita

44 Spomenica o pedesetgodišnjem postojanju kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcu, Križevci, 1910., str. 84. 45 isto, str. 61. 46 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1891/92.,

Križevci 1892., str. 6. 47 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1893-94.,

Križevci 1894., str. 6. 48 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1894-95.,

Križevci 1895., str. 6. 49 Marija Magdalena rođena je 20. srpnja 1862. u obitelji Nikole Srića, bogatog novljanskog trgovca i njegove supruge Margarite Sokolić 50 Izvješće o kr. gospod. i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1884/5., Križevci, 1885., str. 102.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

Paula rođena je 05. 07. 1886.51, a Vera Nikolina Lucija 25. 08. 1887.52 Ostalo četvoro djece rođeno je u Križevcima i kršteno u lokalnoj župi sv. Ane. Prva od njih bila je Marija Paulina Ivana rođena 14. siječnja 1889.53 Prvorođeni sin Nikola Ivan Gustav rođen je 17. 6. 1892., no preminuo je već 12. ožujka sljedeće godine.54 Drugi sin Vladimir Aleksandar Mirko rođen je 21. veljače 1895.55 Kao posljednja rođena je 11. svibnja 1896. Margarita Paula Ludmila.56

Kada govorimo o obitelji Gustava i Marije (Mice) Pexidr treba svakako napomenuti da je cijela obitelj 1905. godine, nakon dolaska u Zagreb, promijenila prezime u Pexidr-Srića, koje će ubuduće koristiti svi njeni članovi.

Tijekom svog boravka u Križevcima Pexidr je objavio petnaestak knjiga te stručnih i znanstvenih članaka. Prva u nizu bila je knjižica na njemačkom jeziku pod nazivom Beitrag zur Kenntniss der durch das Erdbeben vom 9. November 1880. hervorgebrachten Erscheinungen der “Sandschlamm-Auswürfe” auf den Erdspalten bei Resnik und Drenje auf der Nähe von Agram,57 u kojoj opisuje posljedice zagrebačkog potresa 9. studenog 1880. Posebno mjesto među Pexidrovim radovima bila je knjiga Fizika i kemija za ratarnice i druge niže škole, 58 napravljena u suradnji s kolegom Ivanom Potočnjakom, profesorom fizike na križevačkom Učilištu. Bio je to prvi udžbenik takve vrste objavljen na hrvatskom jeziku. Osim ovog udžbenika, Pexidr je preveo i doradio knjigu njemačkog kemičara Antona Kauera te ju, kao udžbenik kemije za niže razrede

51 Župa Novi Vinodolski, Matična knjiga rođenih 1875. – 1900., str. 183., zapis 49. Kasnije poznata kao

Zdenka Ostović Pexidr- Srića postala je znamenita slikarica koja se školovala u Zagrebu i Münchenu. Više u: R.[edakcija], „Ostović Pexidr-Srića, Zdenka”, Hrvatska likovna enciklopedija, Zagreb 1996., sv. 2., str. 24. i

Zdenka Pexidr-Srića : 1886-1972-1986 : uz 100-godišnjicu rođenja : iz Zbirke Ksenije Krstić : Galerija Ulrich, veljača 1987. godine : [katalog izložbe], Zagreb 1987. 52 Župa Novi Vinodolski, Matična knjiga rođenih 1875. – 1900., str. 201., zapis 52. Umrla je 6. svibnja 1978. u Zagrebu. 53 Župa sv. Ane Križevci, Matična knjiga rođenih 1876. – 1889., str. 223., zapis 31. Preminula je 25.10.1964. u Zagrebu. 54 Župa sv. Ane Križevci, Matična knjiga rođenih 1890. – 1897., str. 49., zapis 83. 55 Župa sv. Ane Križevci, Matična knjiga rođenih 1890. – 1897., str. 94., zapis 38. Vladimir Pexidr umro je 1957. u Sao Paulu (Brazil).U državom arhivu u Zagrebu čuva se njegov osobni fond HR-DAZG-1014

Pexidr Srića Vladimir. 56 Župa sv. Ane Križevci, Matična knjiga rođenih 1890. – 1897., str. 118., zapis 47. Margarita, poznatija kao Greta, udala se za baruna Turkovića, veleposjednika iz Slavonije. Bila je jedna od poznatijih likovnih umjetnica u Hrvatskoj sredinom 20. stoljeća. Umrla je u Zagrebu 18. 2. 1978. Detaljnije: Dubravka Vranić,“

Greta Turković“, Ethnologica Dalmatica, No 4.-5., Split 1996., str. 131. – 138., zatim V.[išnja] F[leg]o, „Turković, Greta“, Hrvatska likovna enciklopedija, Zagreb 1996., sv. 2., str. 378. te katalog izložbe Greta Pexidr

Srića barunica Turković – hrvatska kiparica i slikarica, Požega 2004. i tamo navedena litaratura. 57 Gustav Pexidr, Beitrag zur Kenntniss der durch das Erdbeben vom 9. November 1880. hervorgebrachten

Erscheinungen der “Sandschlamm-Auswürfe” auf den Erdspalten bei Resnik und Drenje auf der Nähe von Agram,

Zagreb 1880. 58 Ivan Potočnjak / Gustav Pexidr, Fizika i kemija za ratarnice i druge niže škole, Zagreb 1884.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

srednjih škola, objavio pod naslovom Dra Antona Kauera kemija za niže razrede srednjih učilišta. 59 Način na koji je Pexidr preveo i preradio Kauerov udžbenik izazvao je reakciju Moje Medića, profesora kemije na gimnaziji u Zemunu. Pexidr mu je odgovorio u svom članku pod nazivom Gospodinu profesoru Moji Mediću u Zemunu, 60 a naknadno je odgovor tiskan i kao zasebna publikacija na 24 stranice.61

Većinu svojih znanstvenih, stručnih i publicističkih radova Pexidr je objavljivao u publikacijama izdavanim od strane Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta, ali je surađivao i s raznim drugim tiskovinama.

U godišnjim izvješćima o radu Učilišta, počevši od 80-ih godina 19. st. bio je običaj, da na samom početku bude objavljen rad nekog od profesora na Učilištu. U Izvještaju za šk. god. 1882.-83. objavljen je Pexidrov članak po nazivom O istraživanju šire. 62 Čak sedam radova objavio je Pexidr u Viestniku za gospodarstvo i šumarstvo, prvom stručnom poljoprivrednom časopisu u Hrvatskoj, koji je 1887. počelo izdavati upravo križevačko Učilište. Uz već spomenuti odgovor prof. Mediću,63 koji je objavljen u drugom godištu časopisa, Pexidr je sve ostale radove objavio u prvom godištu Viestnika za gospodarsto i šumarstvo: Proizvadjanje cognaca u Hrvatskoj,

64 Kefir,

65 Proizvadjanje škroba kao gospodarska industrija,

66 Uporaba centrifugalne sile u mliekarstvu i prva mliekarska centrifuga u Hrvatskoj,67 Saccharin, 68 te prikaz knjige O uporabi dropa i drugih vinskih zaostataka Petra Luke Biankinia.69

59 Gustav Pexidr, Dra Antona Kauera kemija za niže razrede srednjih učilišta, Zagreb, 1887. 60 Gustav Pexidr, „Gospodinu profesoru Moji Mediću u Zemunu“, Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. II.,

Križevci 1888., str. 94. – 117. 61 Gustav Pexidr, Gospodinu profesoru Moji Mediću u Zemunu : odgovor na kritiku hrvat. izdanja “Kauerove kemije za niže razrede srednjih učilišta”, Zagreb 1888. O tom udžbeniku i detaljnije o prepirci s Mojom Medićem vidjeti i: Snježana Paušek-Baždar / Renata Trischler, „Gustav Pexidr i hrvatsko kemijsko nazivlje“, str. 109. – 116., na str. 112. – 115. i Snježana Paušek-Baždar, „Prva prirodoslovna djela i udžbenici na hrvatskom jeziku“, Dani Hvarskog kazališta : Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, vol. 26., Split 2000., 310. – 319., na str. 314. 62 Gustav Pexidr, „O istraživanju šire“, Izvješće o Kr. gospodarskom i šumarskom učillištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1882/83.,Zagreb 1883., str. 3. – 8. 63 Vidi bilješku 60. 64 G[ustav] Pexidr, „Proizvadjanje cognaca u Hrvatskoj“, Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. I., Križevci 1887., str. 28. – 34. 65 G.[ustav] Pexidr, „Kefir“, Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. I., Križevci 1887., str. 46. – 55. 66 Gustav Pexidr, „Proizvadjanje škroba kao gospodarska industrija“, Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. I.,

Križevci 1887., str. 145. – 156. 67 [Gustav] Pex[idr], „Uporaba centrifugalne sile u mliekarstvu i prva mliekarska centrifuga u Hrvatskoj“,

Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. I., Križevci 1887., str. 161. - 163. 68 [Gustav] Pexidr, „Saccharin“, Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. I., Križevci 1887., str. 165. – 166. 69 [Gustav] Pex[idr], „O uporabi dropa i drugih vinskih zaostataka, Napisao P. L. Biankini. Zadar 1883.“,

Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. I., Križevci 1887., str. 172. – 173.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

U Šumarskom listu objavio je dva članka: Šume i kemičkna industrija70 te Kemičke promjene listinca u šumah te kemičko mu uplivanje na svojstva tla objavljeno u dva dijela.71 O kefiru, osim već spomenutog članka u Viestniku, objavio je i priloge u Gospodarskom poučniku72 i Obzoru.73 Svoj posljednji rad po nazivom Križevački gospodarski zavod i regenereacija vinogradarstva objavio je 1896. u Narodnim novinama.74

Rješenjem kraljevske zemaljske vlade br. 72242 od 15. studenog 1898. Gustav Pexidr premješten je u rodni Osijek gdje je imenovan ravnateljem Kraljevske realne gimnazije i njoj pripojene trgovačke škole.75 U Osijeku je Pexidr radio do kraja šk. god. 1903./1904., kada je premješten u Zagreb i imenovan ravnateljem Prve kraljevske realne gimnazije. Umirovljen je na kraju šk. god. 1913./1914.,76 nakon čega seli u Novi Vinodolski gdje je i preminuo 12. travnja 1931. Sahranjen je na mjesnom groblju. Za svoje je zasluge 1928. odlikovan ordenom Sv. Save III. stupnja.77

Gustav Pexidr boravio je u Križevcima gotovo dva desetljeća, i uz rodni Osijek, Križevci su grad gdje je najduže živio. Upravo u Križevcima proveo je svoje afirmativne godine, dobio prvo zaposlenje, uspješno položio sve profesorske ispite, zasnovao obitelj, istaknuo se kao profesor kemijske grupe predmeta te u konačnici, zahvaljujući svom predanom radu, postao ravnatelj Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta i ratarnice, što mu je u mnogočemu omogućilo da u nastavku svoje karijere postane ravnateljem gimnazija u Osijeku i Zagrebu. Zahvaljujući svom položaju ravnatelja ugledne obrazovne ustanove, Pexidr se krajem 19. stoljeća premetnuo u jednog od najistaknutijih građana Križevaca, koje je nažalost napustio u svojim najboljim godinama. Njegov boravak u Križevcima zasigurno je u mnogočemu utjecao na njegov razvoj, a on sam se profilirao u jednog od najznačajnijih djelatnika Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta i ratarnice, ostavivši vrijedan trag u djelovanju prve poljoprivredne obrazovne ustanove u jugoistočnoj Europi.

70 Gust[av] Pexidr, „Šume i kemička industrija“, Šumarski list, vol. VII., Zagreb 1883., str. 126. – 140. 71 Gustav Pexidr, „Kemičke promjene listinca u šumah te kemičko mu uplivanje na svojstva tla“, Šumarski list, vol. VII., Zagreb 1883., str. 172. – 184. i Šumarski list, vol. VIII., Zagreb 1884., str. 75. – 83. 72 G.[ustav] Pexidr, „Kefir“, Gospodarski poučnik, vol. V., Zadar 1886., br. 6. str. 23.; br. 7., str. 26.-27.; br. 8. str. 30.; br. 9., str. 84. i br. 19. str. 74. 73 G[ustav] Pexidr, „Kefir. Priobćio profesor Pexidr“, Obzor, vol. XXVIII., Zagreb 1887., br. 79. str. 3. i br. 80. str. 3. 74 Gustav Pexidr, „Križevački gospodarski zavod i regeneracija vinogradarstva. Križevci, 22. prosinca 1895.“

Narodne novine, vol. LXII., Zagreb 1896., br. 5., str. 4. – 5 i br. 6. str. 4. 75 Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1897-98. i 1898.-99., Križevci 1899., str. 5. – 6. Istim rješenjem za ravnatelja križevačkog učilišta postavljen je Andrija

Lenarčić. 76 Spomenica Prve gimnazije u Zagrebu 1854. – 2004., Zagreb 2004., str. 23. i 184. 77 Dragutin Hradil, „† Gustav Pexidr Srića“, Šumarski list, vol. 55., Zagreb 1931., br. 5., str. 251. – 252.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

Matične knjige: Župa Novi Vinodolski, Matična knjiga rođenih 1875. – 1900. Župa sv. Ane Križevci, Matična knjiga rođenih 1876. – 1889. Župa sv. Ane Križevci, Matična knjiga rođenih 1890. – 1897. Župa Osijek – Tvrđa, Matična knjiga rođenih 1855. – 1874.

Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih za školške godine 1876/7, 1877/8, 1878/9,

Zagreb 1879. Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1879/80.,

Zagreb 1880. Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1880-81.,

Zagreb 1881. Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1881/82.,

Zagreb 1882. Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1882/83.,

Zagreb 1883. Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1883./84., Zagreb 1884. Izvješće o kr. gospod. i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1884/5., Zagreb 1885. Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1885/6., Križevci 1886. Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1886/7., Križevci 1887. Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih za školsku godinu 1887/8., Križevci 1888. Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1888-9.,

Križevci 1889. Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1889 – 90., Križevci 1890. Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1890/91., Zagreb 1891. Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1891/92., Križevci 1892. Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 1892/93., Križevci 1893. Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 189394., Križevci 1894. Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 189495., Križevci 1895.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 189596., Križevci 1896. Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 189697., Križevci 1897. Izvješće o kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za školsku godinu 189798. i 1898.-99., Križevci 1899.

Gustav Pexidr, Beitrag zur Kenntniss der durch das Erdbeben vom 9. November 1880. hervorgebrachten

Erscheinungen der “Sandschlamm-Auswürfe” auf den Erdspalten bei Resnik und Drenje auf der

Nähe von Agram, Zagreb 1880. Gustav Pexidr, „O istraživanju šire“, Izvješće o Kr. gospodarskom i šumarskom učillištu i ratarnici u

Križevcih za školsku godinu 1882/83.,Zagreb 1883., str. 3. – 8. Gust[av] Pexidr, „Šume i kemička industrija“, Šumarski list, vol. VII., Zagreb 1883., str. 126. – 140. Gustav Pexidr, „Kemičke promjene listinca u šumah te kemičko mu uplivanje na svojstva tla“,

Šumarski list, vol. VII., Zagreb 1883., str. 172. – 184. i Šumarski list, vol. VIII., Zagreb 1884., str. 75. – 83. Ivan Potočnjak / Gustav Pexidr, Fizika i kemija za ratarnice i druge niže škole, Zagreb 1884. Pexidr, G.[ustav], „Kefir“, Gospodarski poučnik, vol. V., Zadar 1886., br. 6. str. 23.; br. 7., str. 26.-27.; br. 8. str. 30.; br. 9., str. 84. i br. 19. str. 74. G[ustav] Pexidr, „Proizvadjanje cognaca u Hrvatskoj“, Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. I.,

Križevci 1887., str. 28. – 34. G.[ustav] Pexidr, „Kefir“, Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. I., Križevci 1887., str. 46. – 55. Gustav Pexidr, „Proizvadjanje škroba kao gospodarska industrija“, Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. I., Križevci 1887., str. 145. – 156. [Gustav] Pex[idr], „Uporaba centrifugalne sile u mliekarstvu i prva mliekarska centrifuga u Hrvatskoj“, Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. I., Križevci 1887., str. 161. - 163. [Gustav] Pexidr, „Saccharin“, Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. I., Križevci 1887., str. 165. – 166. [Gustav] Pex[idr], „O uporabi dropa i drugih vinskih zaostataka, Napisao P. L. Biankini. Zadar 1883.“, Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. I., Križevci 1887., str. 172. – 173. G[ustav] Pexidr, „Kefir. Priobćio profesor Pexidr“, Obzor, vol. XXVIII., Zagreb 1887., br. 79. str. 3. i br. 80. str. 3. Gustav Pexidr, Dra Antona Kauera kemija za niže razrede srednjih učilišta, Zagreb 1887. Gustav Pexidr, „Gospodinu profesoru Moji Mediću u Zemunu“, Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, vol. II., Križevci 1888., str. 94. – 117. Gustav Pexidr, Gospodinu profesoru Moji Mediću u Zemunu : odgovor na kritiku hrvat. izdanja “Kauerove kemije za niže razrede srednjih učilišta”, Zagreb 1888. Gustav Pexidr, „Križevački gospodarski zavod i regeneracija vinogradarstva. Križevci, 22. prosinca 1895.“ Narodne novine, vol. LXII., Zagreb 1896., br. 5., str. 4. – 5 i br. 6. str. 4.

Goran Arčabić, Korak do novog stoljeća : gospodarska izložba u Zagrebu 1891., Zagreb 2007.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

Ozren Blagec, „Hrvatski sokol u Križevcima : od obnove rada krajem 1918. do ukinuća 1929.“, Cris : časopis povijesnog društva Križevci, vol. XXI., Križevci 2019., str. 59. – 84. Ozren Blagec, „Gustav August Vichodil: Moravljanin na privremenom radu u Križevcima“, Cris : časopis povijesnog društva Križevci, vol. XXII., Križevci 2020., str. 63. – 82. V.[išnja] F.[leg]o, „Turković, Greta“, Hrvatska likovna enciklopedija, Zagreb 1996., sv. 2., str. 378. Greta Pexidr Srića barunica Turković – hrvatska kiparica i slikarica, Požega 2004. D[ragutin] Hradil, „† Gustav Pexidr Srića“, Šumarski list, vol. 55., Zagreb 1931., br. 5., str. 250. – 252. Renata Husinec / Petar Delić, Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, Križevci 1995. Milan Kaman, „Milutin Urbani“, Priroda : popularni ilustrovani časopis hrv. prirodoslovnog društva, vol. XLII, Zagreb 1995., br. 7., str. 278. – 279. Kraljevine Hrvatska i Slavonije na tisućgodišnjoj zemaljskoj izložbi Kraljevine Ugarske u Budimpešti,

Zagreb 1896. Milan Krešić, Izvješće o milenijskoj izložbi kraljevine Ugarske i kod te prigode sudjelujuće Bosne i Hercegovine te kraljevine Hrvatske i Slavonije god. 1896, Zagreb 1897. [s. n.], „Pexidr, Gustav“, Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 4., Zagreb 1999., str. 70. – 71. Snježana Paušek-Baždar, „Prva prirodoslovna djela i udžbenici na hrvatskom jeziku“, Dani Hvarskog kazališta : Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, vol. 26., Split 2000., 310. – 319. Snježana Paušek-Baždar / Renata Trischler, „Gustav Pexidr i hrvatsko kemijsko nazivlje“, Godišnjak njemačke zajenice / DG Jahrbuch, vol. 17., Osijek 2010., str. 109. – 116. R.[edakcija], „Ostović Pexidr-Srića, Zdenka”, Hrvatska likovna enciklopedija, Zagreb 1996., sv. 2., str. 24. Spomenica o pedesetgodišnjem postojanju kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcu, Križevci 1910. Spomenica Prve gimnazije u Zagrebu 1854. – 2004., Zagreb 2004. August Vichodil, „Izvješće o poučnom putovanju sa slušatelji križev. gospodarskog zavoda, u južnu

Moravsku, dolnju Austriju i Ugarsku“, Gospodarski list, god. 31., Zagreb 1883., br. 22., str. 173. – 177. August Vichodil, Poučno putovanje sa slušatelji gospodarstva u Slavoniju i Ugarsku g. 1884., Zagreb 1885. Dubravka Vranić, „Greta Turković“, Ethnologica Dalmatica, No 4. – 5., Split 1996., str. 131. – 138. Zdenka Pexidr-Srića : 1886-1972-1986 : uz 100-godišnjicu rođenja : iz Zbirke Ksenije Krstić : Galerija

Ulrich, veljača 1987. godine : [katalog izložbe], Zagreb 1987. Zlata Živaković-Kerže, „Osječki gimnazijski profesori njemačkog porijekla“, Godišnjak njemačke zajenice / DG Jahrbuch, vol. 27., Osijek 2020., str. 13. – 21.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

Gustav Pexidr rođen je u Osijeku 19. veljače 1859. Školovao se u rodnom gradu i Beču, a studij kemije završio je u Pragu. Pred kraj studija imenovan je predavačem kemijske grupe predmeta na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcima, gdje počinje raditi krajem 1879. godine. U Križevcima, gdje je živio i radio gotovo dva desetljeća, proveo je svoje afirmativne godine. Položivši propisane učiteljske ispite stekao je zvanje profesora kemije. Tijekom devetnaest školskih godina predavao je Opću kemiju, Gospodarsko obrtništvo i pivničarstvo te Računstvo na ratarnici, te Opću kemiju, Analitičku kemiju, Agrikulturnu kemiju i Gospodarsku tehnologiju na gospodarskom i šumarskom smjeru Učilišta. Za vrijeme boravka u Križevcima oženio se s Marijom Srića iz Novog Vinodolskog, a u braku su dobili šestero djece. Objavio je, s kolegom s Učilišta Ivanom Potočnjakom, knjigu Fizika i kemija za ratarnice i druge niže škole, prvi udžbenik takve vrste u Hrvatskoj. Također, preveo je udžbenik kemije za niže razrede srednjih škola koji je napisao znameniti njemački kemičar Anton Kauer. Svoje je radove objavljivao u raznim znanstvenim, stručnim i popularnim časopisima: Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, Šumarski list, Gospodarski poučnik, Obzor i Narodne novine. U proljeće 1890. imenovan je upraviteljem, a početkom 1892. ravnateljem Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta i ratarnice u Križevcima. Tu je funkciju obnašao do pred kraj 1898. kada je postavljen za ravnatelja realne gimnazije u Osijeku, a od 1904. do 1914. bio je ravnateljem Prve kraljevske realne gimnazije u Zagrebu. Umirovljen je 1914., a nakon umirovljenja živi u Novom Vinodolskom, gdje je i preminuo 12. travnja 1931.

Gustav Pexidr wurde in Osijek, am 19. Februar 1859 geboren. Die Schule besuchte er in seiner Geburtsstadt und in Wien und das Chemiestudium absolvierte er in Prag. Vor Studiumabschluss wurde er zum Dozenten der Chemiefachgruppe an der Königlichen Wirtschafts-, Forst- und Ackerbauschule in Križevci ernannt, wo er 1879 zu arbeiten beginnt. In Križevci, wo er fast zwei Jahrzehnte lebte und arbeitete, verbrachte er seine affirmativen Jahre. Die vorgeschriebene Lehrerprüfungen ablegend erwarb er den Titel eines Chemieprofessors. Während der neunzehn Schuljahren unterrichtete er Allgemeinchemie, Wirtschaftsgewerbe und Bierbrauerei sowie Rechnungswesen an der Ackerbauschule, sowie Allgemeinchemie, Analytische Chemie, Agrikulturchemie und Wirtschaftstechnologie an dem Wirtschafts- und Forstzweig der Schule. Während seines Aufenthaltes in Križevci heiratete er Marija Srića aus Novi Vinodolski, in ihrer Ehe bekamen sie sechs Kinder. Zusammen mit seinem Kollegen aus der Schule, Ivan Potočnjak, veröffentlichte er das Buch Physik und Chemie für Ackerbauschulen und andere niederen Schulen, das erste Lehrbuch dieser Art in Kroatien. Ebenfalls übersetzte er das Chemielehrbuch für die unteren Klassen der Mittelschulen, welches der bekannte deutsche Chemiker Anton Kauer schrieb. Seine Arbeiten veröffentlichte er in verschiedenen wissenschaftlichen, fachlichen und populären Zeitschriften: Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, Šumarski list, Gospodarski poučnik, Obzor und Narodne novine. Im Frühling 1890

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 143-160 Ozren Blagec: Križevačke godine Gustava Pexidra (1879. – 1898.)

wurde er zum Leiter und Anfang 1892 zum Direktor der Königlichen Wirtschafts-, Forst- und Ackerbauschule in Križevci ernannt. Diese Funktion erfüllte er bis zum Ende 1898, als er Direktor des Realgymnasiumes in Osijek wurde, und von 1904 bis 1914 war er Direktor des Ersten königlichen Realgymnasiums in Zagreb. Pensioniert wurde er 1914, nach der Pensionierung lebt er in Novi Vinodolski, wo er am 12. April 1931 auch verstarb.