Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji u popisu iz 1767. godine

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

izv. prof. dr. sc. Dubravka Božić

d.bozic@uniri.hr Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4, Rijeka

doc. dr. sc. Denis Njari dnjari@ffos.hr Filozofski fakultet Osijek Lorenza Jägera 9, Osijek UDK: 323.15(497.5-3 Slavonija=112.2)”17” Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno: 29.8.2021

U radu se na temelju podataka u popisu katoličkog stanovništva u istočnoj Slavoniji 1767. godine koji se čuva u Biskupijskom arhivu u Pečuhu utvrđuju demografski pokazatelji za njemačko stanovništvo u sedam naselja u istočnoj Slavoniji. Uzorak analize obuhvaća stanovništvo koje je u popisu identificirano kao njemačko. Primjenom metoda povijesne demografije i kvantitativnom, statističkom obradom podataka, u radu se utvrđuju broj stanovnika Nijemaca katolika, raspored po popisanim naseljima, spolna i dobna struktura stanovništva, prosječna veličina kućanstva te obitelji, struktura kućanstva i obitelji. Njemačko stanovništvo u popisu 1787. godine ima karakteristike mlade populacije, u najvećem broju kućanstava živi po jedan bračni par, prosječno su u jednom kućanstvu živjele oko četiri osobe. Ključne riječi: Nijemci, popis stanovništva, 18. stoljeće, istočna Slavonija, struktura kućanstva

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

Među brojnim popisima stanovništva koji su se provodili tijekom 18. stoljeća na području Slavonije (komorski, vlastelinski, vojni, crkveni i dr.), bogatstvom podataka koje sadrži izdvaja se popis katoličkoga stanovništva proveden 1767. godine. Navedeni je popis naslovljen Conscriptio Parochiarum et Animarum ini is contentarum, in Distructu Inferioris Sclavoniae Dioecesis Quinque-Ecclesiensis, tam in Statu Provinciali, quam Militari, peracta Anno Domini 1767 i čuva se u Biskupijskom arhivu u Pečuhu.1 Radi se o uvezanoj knjizi popisa pojedinih katoličkih župa, koje su očigledno sastavljali župnici za svoje župe i na propisanim obrascima dostavili Pečuškoj biskupiji. Navedeni popis nipošto nije sveobuhvatan, ne samo stoga što ne obuhvaća nekatoličko stanovništvo, nego i stoga što su popisane samo određene istočnoslavonske župe, uglavnom u donjomiholjačkom, valpovačkom, županjskom i području oko Vukovara i Vinkovaca. Nije, dakle, cjelovito popisana niti istočna Slavonija, jer nedostaje područje Osijeka i Đakova s okolicom (te, naravno, Baranja). Ipak, velika je vrijednost popisa u tome što sadrži poimenične popise svih članova popisanih kućanstava (muškarce, žene i djecu), a ne samo muškarce, kao što je bilo uobičajeno za popise u 18. stoljeću.

Popis je sastavljen po ujednačenim rukopisnim obrascima koji su imali četiri osnovne rubrike: prezime obitelji (lat. Nomina familiarum seu domus cujuslibet), osobna imena pojedinih članova kućanstva (lat. Personae in domibus existentes per ordinem), njihov položaj (lat. Status cujuslibet) i dob (lat. Anni et Aetas). Nakon toga slijede još četiri rubrike u kojima su sumirani podatci o članovima kućanstva: zbroj članova kućanstva (lat. Summa personarum per domos), zbroj bračnih parova u kućanstvu (lat. Summa parium), zbroj onih koji se ispovijedaju (lat. Summa Confitentium) i zbroj potvrđenih (lat. Summa Confirmantium).

U navedenom popisu podatak o etničkoj pripadnosti nije sustavno bilježen, nego je navođen na margini stranice i to okomito i kumulativno za sve osobe koje su se nalazile na pojedinoj stranici. Svakako treba naglasiti da se podatak o etničkoj pripadnosti ne može uzeti kao relevantan za etničku sliku popisanoga područja, pa ni za etničku sliku svih popisanih naselja, jer popisima nije obuhvaćeno stanovništvo koje je bilo pravoslavno ili protestantsko. Ipak, navedeni podatak o etnikumu može poslužiti kao indikator o prisutnosti različitih skupina stanovnika na popisanom području. Jedina tri etnika koja se spominju u popisanim naseljima bila su Catholici Illyr. odnosno Hrvati, Catholici Ungar. odnosno Mađari te Catholici Germani odnosno Nijemci. U 2198 slučaja (4,80%) taj podatak uopće nije naveden. Nadalje, razlog zbog kojega podatak o etničkoj pripadnosti također treba uzeti s rezervom jest i taj što se za primjerice neka popisana prezimena može pretpostaviti da su karakteristično mađarska (Szabo,

1 Pécsi Egyházi Levéltár, I. 1. c. 17. Taj je popis s kraćom uvodnom studijom objavljen 2019. godine: Njari

Denis, Popis katoličkoga stanovništva u istočnoj Slavoniji 1767. godine, Državni arhiv u Osijeku – Pečuški biskupijski arhiv, Osijek, 2019.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

Kell, Tolmacs) ili njemačka, no župnik koji je popisivao nije posebno naglasio, odnosno naveo ih je kumulativno pod Catholici Illyr. Naravno, sam oblik prezimena ne mora nužno implicirati i etničku pripadnost, no svakako ne treba zanemariti ni potencijalne omaške koje su se mogle događati župnicima tj. popisivačima.

Njemačko stanovništvo koje je predmet analize ovoga rada identificirano je isključivo na temelju navoda u samom popisu da je riječ o njemačkom stanovništvu. Dakle u analizu su uključena samo ona kućanstva za koja je u popisu zabilježeno da su Catholici Germani, dok se drugi mogući kriteriji, poput oblika prezimena, nisu uzeli u obzir. Na taj način u analizu su zacijelo uključene i osobe koje nisu Nijemci (vjerojatno je da nisu baš svi članovi kućanstva Nijemci, primjerice sluge kojima nije zasebno zabilježena etnička pripadnost, a nije zapisano ni njihovo prezime nego su im u popisu zabilježeni samo osobno ime i pripadnost kućanstvu koje je označeno prezimenom kućedomaćina)2 jednako kao što zbog ranije navedenih obilježja samoga popisa u analizu sigurno nisu uključeni svi Nijemci koji su u vrijeme popisa nastanjivali istočnu Slavoniju budući da se u samom popisu nisu ni našli (primjerice, njemačko stanovništvo u naseljima koja nisu obuhvaćena popisom, Nijemci nekatolici, oni za koje uopće nije zabilježena etnička pripadnost). U analizu je uključeno njemačko stanovništvo sedam naselja: Novak, Opatovac, Orolik, Podravlje, Rača, Sotin i Vukovar.

Primjenom metoda povijesne demografije i kvantitativnom, statističkom obradom podataka, u radu se utvrđuju neki demografski pokazatelji za njemačko stanovništvo u navedenim naseljima 1767. godine. Budući da popis, kao što je rečeno, bilježi sve članove kućanstva i njihove međusobne odnose, analizom se mogu dobiti podaci koje nije moguće utvrditi analizom većine drugih popisa iz 18. stoljeća koji uobičajeno bilježe samo odrasle muškarce (ili samo kućedomaćine). Tako se u radu, osim broja stanovnika, odnosno obitelji u trenutku popisa i njihovog rasporeda po naseljima, utvrđuju i spolna i dobna struktura popisanog stanovništva, prosječna veličina kućanstva te obitelji, struktura kućanstva i obitelji te neki elementi društvene strukture.

U popisu katoličkog stanovništva koji je proveden 1767. godine za 118 kućanstava (1,94% svih kućanstava u popisu) u kojima je bilo ukupno 553 osobe (1,21% svih osoba u popisu) zabilježeno je da pripadaju njemačkom etnikumu (Catholici Germani). Prosječno je u kućanstvu živjelo 4,69 osoba, a kada se iz popisa isključe osobe koje nisu u rodbinskim odnosima (sluge, inkvilini i dr.), prosječan broj osoba u kućanstvu je 3,87.

2 U slučaju jednog kućanstva na temelju prezimena kućedomaćina (Jankovich Mathias) moglo bi se pretpostaviti da je riječ o hrvatskom kućanstvu, ali su popisivači uz ovo kućanstvo zabilježili Cath. Germ., odnosno da je riječ o njemačkom kućanstvu te je i ono obuhvaćeno analizom.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

Daleko najviše Nijemaca živjelo je u Vukovaru (57,63% svih njemačkih kućanstava te 58,05% svih Nijemaca u popisu), zatim u Podravlju (24,58% kućanstava te 23,33% stanovnika) i Sotinu (11,02% kućanstava te 10,49% stanovnika), dok je u ostalim naseljima u popisu zabilježeno svega nekoliko njemačkih kućanstava.

Tablica 1. Broj osoba i broj kućanstava njemačkog stanovništva u popisu 1767. godine.

Naselje Novak Opatovac Orolik Podravlje Rača Sotin Vukovar Broj osoba Broj kućanstava 11 1

7 2

6 129 21 58 321 1 29 4 13 68

Promatrano po spolu, 48,82% njemačkog stanovništva u popisu 1767. godine činili su muškarci (270 osoba), a 51,18% su bile žene (283 osobe). Kućedomaćini su u pravilu bili muškarci. Iznimno, u svega šest slučajeva, kao kućedomaćini su zabilježene žene, a u svim je tim slučajevima riječ o udovicama u kućanstvima u kojima nije bilo odraslih muških članova obitelji koji bi preuzeli ulogu glave obitelji i kućedomaćina.

Dobna struktura njemačkog stanovništva pokazuje obilježja tipična za tradicionalna društva koja karakterizira mlada populacija budući da je 47,74% svih njemačkih stanovnika u trenutku popisa bilo mlađe od 20 godina.3 Pri tome je dojenčadi (do jedne godine starosti) bilo svega 0,90%, djece u predfertilnoj dobi (od prve do 15. godine starosti) 34,18%, osoba u fertilnoj dobi (od 15. do 49. godine starosti) je bilo najviše, odnosno 58,23%, dok je osoba starih 50 i više godina bilo svega 6,69%. U ukupnoj je populaciji najviše stanovnika bilo staro između pet i devet godina (12,84%) te između petnaest i devetnaest godina (12,66%), među muškom populacijom najbrojnija je skupina stara od jedne do četiri godine (13,70%) dok je među ženskom populacijom najviše djevojčica starih između pet i devet godina (16,25%). Već spomenut mali udio stanovništva starijeg od 50 godina (ukupno 37 osoba) upola je manji kada se u obzir uzmu samo osobe stare 55 i više godina pa je tako u popisu zabilježeno samo devet muškaraca i devet žena ove dobi.

3 M. Friganović navodi da se mladom populacijom općenito smatra ona koja u svojoj dobnoj strukturi ima više od 35% stanovnika mlađih od 20 godina. - Friganović Mladen, “Demografsko-strukturne karakteristike gradskih i ostalih naselja SR Hrvatske”, Acta Geographica Croatica, Vol. 20., No. 1., Zagreb 1985., 3.

Zanimljivo je da u istom članku (str. 3) Friganović donosi rezultate istraživanja prema kojima je još 1961. godine u Hrvatskoj 34,20% bilo mlađe od 20 godina.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

Tablica 2. Struktura njemačkog stanovništva prema dobnim skupinama u popisu 1767. godine

Dob m Ukupno ž ukupno < 1 3 2 5 1-4 37 29 66 5-9 25 46 71 10-14 24 28 52 15-19 26 44 70 20-24 23 37 60 25-29 31 17 48 30-34 22 23 45 35-39 26 14 40 40-44 19 19 38 45-49 14 7 21 50-54 11 8 19 55-59 5 3 8 60-64 1 4 5 65-69 1 1 2 70-74 1 0 1 75-79 0 0 0 80-84 0 1 1 85-89 1 0 1

Grafikon 1. Dobno spolna struktura njemačkog stanovništva prema popisu 1767. godine

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

Da je riječ o mladoj populaciji svjedoče i podaci o prosječnoj dobi njemačkog stanovništva u popisu 1767. godine: prosječna je dob svih stanovnika u trenutku popisa bila 22,76 godina, muške populacije 24,12 godine, a prosječna dob ženske populacije je bila 21,46 godina. Prosječna dob kućedomaćina značajno odstupa od prosjeka te je u trenutku popisa bila 38,46 godina. Također, unatoč prosječno mladoj populaciji, kada se podaci ne grupiraju prema dobnim skupinama nego se u obzir uzima učestalost pojedinačnih podataka o dobi, dolazi se do podatka da je i u ukupnoj populaciji, jednako kao i u ženskoj te u muškoj populaciji, za najviše pojedinaca zabilježeno da su u trenutku popisa bili stari 40 godina.4

Budući da analizirani popis bilježi osobna imena svih članova kućanstava te prezimena samo obitelji kućedomaćina, u pojedinim slučajevima nije s potpunom sigurnošću moguće utvrditi rodbinske5 odnose svih članova kućanstva, iako je to uglavnom moguće zahvaljujući rubrici u kojoj je opisan položaj svakog pojedinog člana kućanstva. Položaj članova kućanstava opisan u popisu može se podijeliti u dvije glavne grupe od kojih prva označava rodbinske odnose unutar kućanstva te bračni status (suprug, supruga, sin, kćer, bratić, sestra, otac, majka, usvojenik, usvojenica, udovac, udovica, neoženjen), a druga položaj članova kućanstva koji nisu rodbinski povezani s obitelji kućedomaćina (riječ je o različitim službama u kućanstvu kao što su sluga, sluškinja, sobarica, kuharica, kočijaš ili o šegrtima, kalfama, alodistima, inkvilinima).

U 118 kućanstava njemačkog stanovništva 1767. godine ukupno je popisano 117 bračnih parova. U daleko najvećem broju, odnosno u 104 kućanstva, živio je samo jedan bračni par što ukazuje na činjenicu da je njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji uglavnom živjelo u jednostavnim (inokosnim nuklearnim) obiteljima6 koje u pravilu čine roditelji i djeca te da su rijetki slučajevi u kojima bi u jednom kućanstvu zajedno živjeli članovi više generacija iste obitelji i/ili više članova iste generacije jedne obitelji.7 Gotovo polovicu kućanstava u kojima je živio samo jedan bračni par (46,15%) činila su kućanstva u kojima je živio samo bračni par bez djece (9,40%) i samo bračni par s djecom (36,75%). Preostala kućanstva ovih jednostavnih obitelji (bilo da se radi o bračnom paru s djecom ili bez njih) uključivala su i članove koji

4 Uobičajeno grupiranje podataka o dobi oko okruglih brojeva može se primijetiti i u ovom popisu, ali eventualno manje odstupanje u preciznom bilježenju dobi ne utječe bitno na podatak da je pojedinačno najviše osoba u popisu bilo staro oko 40 godina. 5 Pod pojmom “rodbinski” u ovom radu se podrazumijevaju i rodbina i svojta. 6 Pojam obitelji koristi se u smislu društvene jedinice zasnovane na zajedničkom životu užeg kruga srodnika. 7 Ovo potvrđuju neki povijesni izvori, primjerice Popis kotara Branjin Vrh iz 1785. godine – Sršan Stjepan,

Baranja 1785., Osijek, 1999. te neka istraživanja demografskih obilježja njemačkog stanovništva u istočnoj

Hrvatskoj – Božić Bogović Dubravka, “Bračne zajednice njemačkog stanovništva u južnoj Baranji u 18. stoljeću”, Godišnjak njemačke zajednice, vol. 20, Osijek, 2013, 35-57.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

nisu bili u srodstvu: u 11 slučajeva u kućanstvu je živio bračni par bez djece s jednim ili više članova kućanstava koji nisu rodbinski povezani s obitelji u čijem kućanstvu su živjeli,8 dok su u 26 slučajeva kućanstvo sačinjavali bračni par s djecom te jednim ili više članova koji nisu bili rodbinski povezani s obitelji u čijem kućanstvu su živjeli. Vrlo je malo kućanstava u kojima su uz kućedomaćina i uglavnom njegovu užu obitelj živjeli i drugi rođaci: u jednom je kućanstvu popisan bratić, u četiri kućanstva udovica majka kućedomaćina, u jednom kućanstvu otac te u jednom kućanstvu je s udovicom koja je bila popisana kao kućedomaćin živjela njena sestra.

Broj kućanstava u kojima je živjelo više bračnih parova je mali: u svega pet kućanstva živjela su dva bračna para. Ova kućanstva pripadaju među najmnogoljudnije te se među njima nalaze i dva kućanstva s najvećim brojem članova. Najmnogoljudnije je kućanstvo bilo u Vukovaru, a na čelu mu je bio “uvaženi gospodin “ Michael de Cheh. Ovo je kućanstvo u trenutku popisa imalo 20 članova i u njemu su uz kućedomaćina, njegovu suprugu Annu i pet kćeri u dobi od devet do 18 godina živjeli alodist, njegova supruga i četverogodišnja kćer dok je ostatak kućanstva činila kućna posluga (kuharica, sluge, sobarica, kočijaši). Drugo najbrojnije kućanstvo od 11 članova nalazilo se u Novaku, a na čelu mu je bio “uzvišeni gospodin” Georgius de Rosenthall S. C. M. Consiliarius, a uz njegovu suprugu Barbaru i dvojicu sinova starih 10 i četiri godine, ukućane su činili bračni par slugu sa sinom te dvoje slugu i dvije sluškinje. Međusobne odnose bračnih parova u istom kućanstvu iz podataka u popisu moguće je utvrditi i za vukovarsko kućanstvo koje su činila samo dva bračna para: tridesetogodišnji kućedomaćin Bernardus Staininger i njegova osamnaestogodišnja supruga Anna te bračni par inkvilina, dvadesetosmogodišnji Joannes i njegova deset godina starija supruga Eva. 9 U preostala dva kućanstva iz Sotina u kojima su živjela dva bračna para nije moguće utvrditi njihove međusobne odnose, ali bi se možda, na temelju dobi bračnih parova, moglo pretpostaviti da je riječ o višegeneracijskim kućanstvima. Naime, u jednom od tih kućanstva živjela su dva bračna para, svaki s po jednim malodobnim sinom, pri čemu je kućedomaćin Michael Paur u vrijeme popisa imao 58 godina, a drugi odrasli muški član kućanstva Georgius bio je star 26 godina. U drugom kućanstvu su živjeli kućedomaćin Georgius Haimperger sa suprugom i dvadesetogodišnjom kćeri te dvadesetšestogodišnji Josephus sa suprugom i trojicom malodobnih sinova.

Također, u jedinom kućanstvu u kojem su živjela tri bračna para nije moguće utvrditi njihove međusobne odnose, ali je, s obzirom na dob, moguće da je riječ o trojici braće i njihovim suprugama u zajedničkom kućanstvu kojega su sačinjavali kućedomaćin Josephus Annonaoff (46 godina star) i njegova supruga Francisca (stara 54 godine), Petrus (star 39 godina) i njegova supruga Anna (stara 28 godina) te Joannes

8 To su mogli biti jedan ili više pripadnika različitih ranije navedenih službi u kućanstvu, inkvilina, alodista, šegrta ili kalfi. 9 Kao što je već napomenuto, prezimena su bilježena samo kućedomaćinu.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

(star 38 godina) i njegova supruga Magdalena (stara 30 godina), a nijedan od parova u trenutku popisa nije imao malodobnu djecu. Član kućanstva je bio i neoženjeni Josephus (star 47 godina) za kojega također nije moguće utvrditi u kakvom je odnosu s ostalim članovima kućanstva (moguće je da je riječ o nekom obliku srodstva s nekim od članova kućanstva).10

U ukupno osam kućanstava nije živio nijedan bračni par. Od toga je u dva kućanstva živio samo jedan član i u oba je slučaja riječ o neženjama iz Vukovara od kojih je jedan u vrijeme popisa bio star 29, a drugi 39 godina. U još jednom vukovarskom kućanstvu bez ijednog bračnog para, kućedomaćin je bio tridesetpetogodišnji neženja, ali je ovo kućanstvo imalo tri člana budući da su u njemu živjeli i osamnaestogodišnji sluga te sedamnaestogodišnja kuharica. Kućanstvo u Rači u kojem također nije živio nijedan bračni par imalo je nešto drugačiju strukturu. Na čelu mu se nalazio Carolus Kitter (star 57 godina) za kojega je zabilježeno da je “neoženjen” (non uxoratus), udovica Magdalena (stara 32 godine), njena šestogodišnja kćer Francisca te četrnaestogodišnja sluškinja Anna. Popis nije zabilježio u kakvom su odnosu kućedomaćin i udovica, a jedna je od mogućnosti (s obzirom na njihovu dob, činjenicu da žive u istom kućanstvu te bračni status kućedomaćina) da je riječ o udovici kućedomaćinovog brata ili nekog drugog rođaka koji je bio član kućanstva ili je moguće da je riječ o kućedomaćinovoj sestri.11 Od ostalih kućanstva bez bračnih parova u tri su kućedomaćini bile udovice, a u jednom je kućedomaćin bio udovac.

10 U svim slučajevima u kojima u popisu nije izrijekom navedeno o kakvim se međusobnim odnosima članova kućanstva radi, za potvrdu bilo koje pretpostavke bilo bi potrebno provesti dodatna genealoška istraživanja. 11 S obzirom na podatke popisa iz kojih je vidljivo da su mladi bračni parovi u pravilu osnivali vlastita kućanstva, u slučaju da je riječ o sestri kućedomaćina možda bi mogla biti riječ o povratku udovice u roditeljsku kuću, kojoj je sada na čelu neoženjeni stariji brat, a razlog bi mogao biti egzistencijalan i povezan s nedostatkom izvora prihoda za udovicu s malodobnim djetetom. Također treba uzeti u obzir da su izvanbračne zajednice u tradicionalnom društvu u istočnoj Hrvatskoj u 18. stoljeću, pa tako i u katoličkoj zajednici, bile izrazito rijetke iznimke pa je u tom smislu malo vjerojatno da je riječ o izvanbračnoj zajednici s djetetom. Iz istog razloga je malo vjerojatno da je riječ o ocu i kćeri jer bi to značilo da je udovica kućedomaćinova nezakonita kćer (jer bračni status kućedomaćina nije “udovac” nego “neoženjen”, čime se upućuje da nikada nije bio u braku).

Naravno, u pitanju su samo pretpostavke temeljene na usporedbi s rezultatima dosadašnjih istraživanja, a za koja nema izravnih podataka u samom popisu iz 1767. godine te bi za njihovu potvrdu trebalo provesti dodatna istraživanja (pri čemu je upitno bi li se i u drugim izvorima našli podaci koji bi omogućili sigurne zaključke).

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

Grafikon 2. Udio kućanstava prema broju bračnih parova u kućanstvu u popisu 1767. godine

U cijelom popisu iz 1767. godine zabilježeno je 12 udovica i samo jedan udovac, što je podatak koji može ukazivati na nešto češće stupanje u ponovni brak udovaca nego udovica.12 Najstarija udovica je imala 80, a najmlađa 30 godina, dok je udovac bio star 29 godina. Prosječna starost udovica je bila 50,83 godine, a prosječna starost udovica kućedomaćina je bila 49,17 godina. Osim prethodno spomenute udovice Magdalene iz Rače te četrdesetogodišnje Marie iz Vukovara koja je živjela u kućanstvu bračnoga para Antoniusa i Marie Majer (u trenutku popisa kućedomaćin je imao 40, a njegova supruga 27 godina) s kojima je bila u nepoznatom odnosu, u ostalim su slučajevima udovice imale status kućedomaćina (6 kućanstava) ili je bila riječ o majkama kućedomaćina (4 kućanstva).

Iako je riječ o malom uzorku, ipak se može primijetiti da je za kućanstva kojima su na čelu udovice karakteristično da u njima, uz udovicu i članove njene obitelji, uglavnom žive inkvilini, ili šegrt i/ili kalfa, a što je vjerojatno povezano s ekonomskim razlozima, odnosno s činjenicom da je ženama u obiteljima u kojima na čelu nije bio muškarac kao glava obitelji bilo teže osigurati odgovarajuća sredstva za život.13

12 U istraživanju bračnih zajednica Nijemaca u južnoj Baranji uočeni su slični trendovi. - Božić Bogović

Dubravka, “Bračne zajednice njemačkog stanovništva u južnoj Baranji u 18. stoljeću”, Godišnjak njemačke zajednice, vol. 20, Osijek, 2013, 50. 13 Naime, u popisu je zabilježeno ukupno devet inkvilina (četiri bračna para te jedna inkvilina), svi u Vukovaru, od čega su tri bračna para inkvilina živjela u udovičkim kućanstvima. Preostali bračni par inkvilina živio je

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

Tako je u kućanstvu šezdesetdvogodišnje udovice Catharine Cronin, osim njene 14 godina stare kćeri, živio i bračni par inkvilina sa svojom osmogodišnjom kćeri. U kućanstvu osamdesetogodišnje udovice Sybille Kuserin su živjeli bračni par inkvilina i sluškinja, a u kućanstvu četrdesetogodišnje udovice Veronice Meglia, osim njenih dvaju malodobnih kćeri, živio je i bračni par inkvilina sa svojom devetogodišnjom kćeri. Elisabetha Paillerin, 33 godine stara udovica bila je na čelu kućanstva u kojem su, osim njene dvadesetogodišnje sestre, živjela i dvojica kalfi.14 U kućanstvu pedesetogodišnje udovice Francisce Psisteria uz nju su živjele samo dvije sluškinje, dok je tridesetogodišnja udovica Rosalie Svaabia bila na čelu kućanstva kojega su činile njene dvije malodobne kćeri od osam i 11 godina, troje usvojenika (djevojčica stara osam, te dječaci stari dvije i četiri godine) i devetnaestogodišnji sluga. Jedini udovac kućedomaćin bio je dvadesetdevetogodišnji Joannes Gerlach iz Podravlja s kojim su u kućanstvu živjeli njegov otac Joannes i dvanaestogodišnja posvojena kći Susana. 15

U 79,49% svih bračnih parova Nijemaca u popisu iz 1767. godine muž je bio stariji od žene, jedan su bračni par bili vršnjaci, a u ostalim slučajevima je žena bila starija od muža. U slučajevima u kojima je žena starija od muža, osobito ako je riječ o većoj dobnoj razlici, moguće je da se radi o udovici koja se ponovno udala.16 Prosječna dobna razlika u slučajevima u kojima je muškarac bio stariji od žene je bila 8,53 godine, dok su žene od svojih muževa u prosjeku bile starije 6,26 godina. Najveća dobna razlika u slučajevima kada je muškarac bio stariji od žene bila je 27 godina (bračni par iz Podravlja Georgius Hölebrad star 87 godina i njegova 60 godina stara supruga Catharina), a najveća dobna razlika u slučajevima u kojima je žena bila starija od muškarca je 18 godina (bračni par iz Vukovara četrdesetogodišnji Antonius Wurm i njegova 58 godina stara supruga Catharina).

U popisu je u svim kućanstvima živjelo 206 djece, od čega su šestero bili djeca udovica, osmero usvojenici, a ostala su djeca živjela u kućanstvima s bračnim parom roditelja. Prosječno je u kućanstvu bilo 1,75 djece, a prosječan broj djece bračnih parova u popisu, kada se isključe usvojenici, bio je tek nešto manji i iznosio je prosječno 1,64 djece, što je niži prosjek od uobičajenoga za tradicionalna društva i sredinu 18. stoljeća. Broj djece bračnih parova koja su u vrijeme popisa živjela s njima je sljedeći:

u kućanstvu bračnoga para bez djece, dok je inkvilina živjela u kućanstvu obitelji s dvije malodobne kćeri. 14 S obzirom na prisutnost dvojice kalfi u kućanstvu, vjerojatno je da je udovičin pokojni suprug bio obrtnik, premda popis ne donosi podatke o zanimanjima kućedomaćina. 15 Popis izrijekom ne navodi je li djevojčicu usvojio kućedomaćin ili njegov otac. Naime, u popisu su redom popisani kućedomaćin, zatim njegov otac i na kraju usvojena kćer čiji je status identificiran samo kao filia adoptiva. Budući da je relativno mali broj kućanstava u kojima su osim bračnog para živjeli i drugi rođaci (roditelji, braća, sestre i sl.), a i u tako malom broju popisivači se nisu držali uvijek istog redoslijeda bilježenja članova obitelji, nije moguće iznijeti argumentiranu pretpostavku. 16 Na to upućuju rezultati drugih istraživanja. – Božić Bogović, Dubravka – Lovaš Eldina, Stanovništvo reformirane vjeroispovijesti u južnoj Baranji 1750. – 1850., Slavonski Brod – Osijek, 2019., 106.; Božić

Bogović Dubravka, “Bračne zajednice njemačkog stanovništva u južnoj Baranji u 18. stoljeću”, Godišnjak njemačke zajednice, vol. 20, Osijek, 49-51.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

najviše je bilo bračnih parova s jednim djetetom (32 para), zatim bez djece (31 par) te onih s dvoje (23 para) i troje djece (17 parova), dok je bračnih parova s više od troje djece koja u vrijeme popisa žive s njima bilo malo (osam parova s četvero djece, pet parova s petero djece i samo jedan par sa šestero djece).17

Grafikon 3. Udio bračnih parova prema broju djece u popisu iz 1767. godine

Budući da je analiza pokazala da je njemačko stanovništvo sklapanjem braka u pravilu osnovalo i vlastito kućanstvo te s obzirom na u ono doba uobičajenu razmjerno nisku dob stupanja u brak,18 ne iznenađuje razmjerno mali udio od 6,80% djece koja su u vrijeme popisa bila stara 18 i više godina, a još su uvijek živjela u kućanstvu s bračnim parom roditelja. Među njima su stariji od 20 godina bili samo dvadesetsedmogodišnji Adamus Tüll iz Podravlja i dvadesetpetogodišnji Antonius Fridinger iz Vukovara.

17 Broj djece u nekoj obitelji i kućanstvu zabilježen u popisu ne odgovara nužno ukupnom broj djece. Naime, prema podacima u popisu može se zaključiti da je većina odrasle djece nakon sklapanja braka osnivala svoje vlastito kućanstvo pa su takva djeca “nevidljiva” u trenutku popisa. Nadalje, u popisu nisu zabilježena ni umrla novorođenčad, dojenčad i djeca, a budući da je smrtnost ove populacije u 18. stoljeću bila visoka, za očekivati je da je broj rođene djece u odnosu na popisanu djecu u obiteljima i kućanstvima bio veći.

Također, popis bilježi podatke u točno određenom trenutku, dok se bez ikakve dvojbe može pretpostaviti da će se u popisanim obiteljima i kućanstvima i u vremenu nakon popisa rađati djeca. Zbog toga se podaci o strukturi obitelji, odnosno ukupnom broju djece i ritmu poroda mogu dobiti tek dodatnim genealoškim istraživanjima, dok se analizom ovih podataka u popisu može dobiti samo stanje u vrijeme popisa. 18 Božić Bogović Dubravka, “Bračne zajednice njemačkog stanovništva u južnoj Baranji u 18. stoljeću”,

Godišnjak njemačke zajednice, vol. 20, Osijek, 46-49.; Božić Bogović Dubravka, Rođenje, brak i smrt – stanovništvo južne Baranje u 18. stoljeću, Beli Manastir, 2013., 72.; Božić Bogović Dubravka – Lovaš Eldina,

Stanovništvo reformirane vjeroispovijesti u južnoj Baranji 1750. – 1850., Slavonski Brod – Osijek, 2019., 102.;

Hrkać Davorin, Brod u demografskim izvorima od 1780. do 1850. godine, 147., 149.; Njari Denis, Stanovništvo,

Hrastina, Laslova, Korođa i Retfale u 18. stoljeću i prvoj trećini 19. stoljeća, 131.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

Adamus Tüll je gotovo sigurno bio sin iz prethodnoga braka kućedomaćina Michaela Tülla te je živio u kućanstvu s ocem i očevom suprugom Elisabethom koja je od samog Adamusa bila mlađa dvije godine. U istom su kućanstvu, osim Adamusa i bračnog para kućedomaćina, živjele i dvije kćeri, sluga i sluškinja. Antonius Fridinger je u popisu zabilježen kao sin kućedomaćina Joannesa Georgiusa (star 70 godina) i Anne Marie (stara 50 godina), a u kućanstvu je živjelo još četvero slugu.

Popis podatke o zanimanjima članova kućanstava donosi samo kada su u pitanju šegrti i kalfe te različite ranije spominjane službe u kućanstvu. U kućanstvima je popisano ukupno šest šegrta i 10 kalfi, svi u Vukovaru što ne iznenađuje budući da je među analiziranim naseljima Vukovar najveće koje je ujedno i urbano središte. U popisu je zabilježeno ukupno 75 različitih službenika u kućanstvima, najviše slugu i sluškinja. Riječ je uglavnom o mlađim osobama (prosječna je starost 19,36 godine), među kojima ima i djece (petnaestoro ih je u dobi od osam do 14 godina). Samo u jednom slučaju je zabilježeno da je sluga bio oženjen (riječ je o četrdesetogodišnjem Josephusu koji je služio u kućanstvu već spomenutog Georgiusa de Rosenthalla gdje je živio sa svojom tridesetdvogodišnjom suprugom Annom i jedanaest godina starim sinom Antoniusom).

U praćenju promjena i razvoju pojedinog društva ili neke manje društvene zajednice kućanstvo i obitelj imaju važno mjesto pa se isto može reći i za istraživanje života ljudi u prošlosti budući da se i obitelj i kućanstvo uobičajeno smatraju temeljnim, osnovnim jedinicama društva. Stoga istraživanje strukture kućanstava i obitelji, odnosno utvrđivanjem tko čini kućanstvo, obitelj, vrste srodstava, broj članova obitelji i kućanstva, njihova dob, zastupljenost više naraštaja u istom kućanstvu i obitelji, uloge pojedinaca, broj djece i dr. može pomoći razumijevanju prvenstveno povijesti svakodnevice, demografske povijesti, ali i pomoći razumijevanju povijesnih procesa općenito budući da su struktura, funkcija i dinamika kućanstva i obitelji povezani s društvenim, ekonomskim, kulturnim i drugim procesima i obilježjima u određenom vremenu.

Kada su u pitanju tradicionalna društva, kakvo je bilo ono u istočnoj Slavoniji u 18. stoljeću, koja općenito karakteriziraju spore promjene, uključujući i one koje se odnose na strukturu kućanstva i obitelji, važna je teorija o dva različita modela braka i obitelji, unatoč kritikama i (djelomičnim) revizijama koje je doživjela.19 Riječ je o teoriji prema

19 Ukratko i pregledno o ovoj i nekim drugim teorijama obitelji i kućanstva, kao i o različitoj tipologiji obitelji i kućanstava više u: Wall Richard, “Characteristics of European family and household systems”, Historical Social Research, 23(1/2), 1998., 44-66. (https://nbn-resolving.org/urn:nbn:de:0168-ssoar-31979); Guzowski Piotr, “The Origins of the European Marriage Pattern in Early Modern Period from the Perspective of Polish History”, Acta Poloniae historica, 2013. (https://www.researchgate.net/publication/290224803); Szołtysek Mikołaj - Zuber-Goldstein Barbara, “ Historical family systems and the great European divide: The invention of the Slavic East”, MPIDR WORKING PAPER 2009-041, 2009. (https://www.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

kojoj se predindustrijska Europa dijeli na područje u kojem dominira rana ženidba i složeni tip obitelji (istočni dio) i područje kojim dominira kasna ženidba i jednostavan tip obitelji (zapadni dio). Analizom podataka sadržanih u popisu iz 1767. godine utvrđeno je da su njemačke obitelji u velikoj većini pripadale jednostavnom tipu obitelji (inokosna obitelj) te da je u kućanstvima u pravilu živjela samo jedna obitelj, a kućanstvo su osim srodnika mogli činiti i različiti službenici u kućanstvu, šegrti i kalfe, inkvilini i alodisti. I drugi podaci, kao što je razmjerno mali prosječan broj članova obitelji i kućanstva upućuju na ovaj tip obitelji kao prevladavajući među njemačkim stanovništvom u popisanim naseljima. Podaci o prosječnoj dobi stanovništva, prema kojima se ono može karakterizirati kao mlada populacija, pokazuju da je njemačko stanovništvo bilo u skladu s onodobnim prevladavajućim demografskim trendovima. Na tradicionalnost (i) njemačke zajednice u istočnoj Slavoniji ukazuje položaj žena u obitelji i kućanstvu koji se može iščitati iz podataka sadržanih u izvoru. Žene su samo iznimno, ako su bile udovice u kućanstvu bez odraslih muških članova, bile popisivane kao kućedomaćini, a što su bili i jedini slučajevi kada im je u popisu bilo zabilježeno prezime. Nadalje, u pravilu su bile popisivane iza svoga supruga, a kćeri su bile popisivane iza sinova bez obzira na njihovu dob. Općenito mali broj udovica te posebno udovaca (samo jedan) popisanih u kućanstvima bez obzira na visoku smrtnost i razmjerno nisku prosječnu doživljenu dob, što su demografski trendovi općenito karakteristični za promatrano razdoblje i prostor, još je jedan pokazatelj tradicionalnog društva. Činjenica da je samo jedna osoba identificirana kao udovac može ukazivati na veći pritisak na ponovnu ženidbu udovaca negoli udovica, a zbog brige za kućanstvo i potomstvo kao tradicionalno ženskih zadataka koji bi u kućanstvu bez supruge (ili druge odrasle ženske članice kućanstva) pali na muškarca. Nadalje, pritisak i na udovce i na udovice je mogao biti jači upravo kada su u pitanju jednostavne inokosne obitelji budući da nisu uživale podršku kakvu su imale složene obitelji u kojoj su brojniji članovi (i često članovi različitih generacija) mogli preuzimati različite uloge.20

Analizirani popis iz 1767. godine ima određene prednosti u odnosu na druge popise stanovništva iz 18. stoljeća jer donosi poimenične popise svih članova popisanih kućanstava (muškarce, žene i djecu), a ne samo muškarce. Međutim, prilikom interpretacije rezultata istraživanja treba zadržati oprez. Ovaj je oprez potreban ne samo jer popis nije sveobuhvatan, kako je ranije objašnjeno, nego i jer prilikom analize i interpretacije kvantitativnih povijesnih izvora o kućanstvima treba uzeti u obzir svrhu popisa, same kriterije određivanja kućanstva u popisu te kriterije

researchgate.net/publication/46475210_Historical_family_systems_and_the_great_European_divide_the_ invention_of_the_Slavic_East) 20 O tome više u: Vekarić Nenad – Benyovsky Irena - Buklijaš Tatjana – Levak Maurizio – Lučić Nikša -

Mogorović Marija – Primorac Jakša, Vrijeme ženidbe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća), Zagreb - Dubrovnik, 2000., 47.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

kojima se popisivač služio da bi razvrstao stanovnike u pojedina kućanstva i određivao kategorije stanovnika. Nadalje u obzir bi trebalo uzeti da popis u određenoj mjeri odražava određeni povijesni trenutak i određenu kulturu, da se poimanje klasifikacija koje koriste popisivači može razlikovati kod popisivača i popisivanih i dr.21 Ovakav nužan oprez u istraživanju, analizi i interpretaciji međutim ne umanjuje vrijednost samog izvora i rezultata njegove analize, tim više što je analiza podataka u popisu u skladu s nekim drugim istraživanjima, primjerice podataka u matičnim knjigama te je dodatno dopunila i/ili potvrdila spoznaje o nekim demografskim obilježjima njemačkog stanovništva u istočnoj Hrvatskoj u 18. stoljeću.

Conscriptio Parochiarum et Animarum ini is contentarum, in Distructu Inferioris Sclavoniae Dioecesis

Quinque-Ecclesiensis, tam in Statu Provinciali, quam Militari, peracta Anno Domini 1767, Pécsi

Egyházi Levéltár, I. 1. c. 17.

Njari Denis, Popis katoličkoga stanovništva u istočnoj Slavoniji 1767. godine, Državni arhiv u Osijeku – Pečuški biskupijski arhiv, Osijek, 2019. Sršan Stjepan, Baranja 1785., Državni arhiv u Osijeku, Osijek, 1999.

Božić Bogović Dubravka – Lovaš Eldina, Stanovništvo reformirane vjeroispovijesti u južnoj Baranji 1750. – 1850., Slavonski Brod – Osijek, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest

Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, 2019. Božić Bogović Dubravka, “Bračne zajednice njemačkog stanovništva u južnoj Baranji u 18. stoljeću”,

Godišnjak njemačke zajednice, vol. 20, Osijek, 2013, 35-57. Božić Bogović Dubravka, Rođenje, brak i smrt – stanovništvo južne Baranje u 18. stoljeću, Beli Manastir, Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru – Centar z kulturu Grada Belog Manastira, 2013. Čapo Jasna, “Pogled etnologa na proučavanje kvantitativne građe o kućanstvima”, Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Vol. 27, No. 1, 59-71. Friganović Mladen, “Demografsko-strukturne karakteristike gradskih i ostalih naselja SR Hrvatske”, Acta Geographica Croatica, Vol. 20., No. 1., Zagreb 1985., 3-9. Guzowski Piotr, “The Origins of the European Marriage Pattern in Early Modern Period from the

Perspective of Polish History”, Acta Poloniae historica, 2013. (https://www.researchgate.net/ publication/290224803) Hrkać Davorin, Brod u demografskim izvorima od 1780. do 1850. godine, (doktorski rad), Zagreb, 2012. Njari Denis, Stanovništvo, Hrastina, Laslova, Korođa i Retfale u 18. stoljeću i prvoj trećini 19. stoljeća, (doktorski rad), Zagreb, 2016.

21 Više o ograničenjima i mogućnostima istraživanja kvantitativnih izvora o kućanstvima vidi u: Čapo Jasna,

“Pogled etnologa na proučavanje kvantitativne građe o kućanstvima”, Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Vol. 27, No. 1, 59-71.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

Szołtysek Mikołaj - Zuber-Goldstein Barbara, “ Historical family systems and the great European divide: The invention of the Slavic East”, MPIDR WORKING PAPER 2009-041, 2009. (https://www.researchgate.net/publication/46475210_Historical_family_systems_and_the_ great_European_divide_the_invention_of_the_Slavic_East) Vekarić, Nenad, Benyovsky, Irena, Buklijaš, Tatjana, Levak, Maurizio, Lučić, Nikša, Mogorović,

Marija, Primorac, Jakša, Vrijeme ženidbe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća), Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik, 2000. Wall Richard, “Characteristics of European family and household systems”, Historical Social Research, 23(1/2), 1998., 44-66.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

Sažetak U radu se na temelju podataka u popisu katoličkog stanovništva u istočnoj Slavoniji 1767. godine koji se čuva u Biskupijskom arhivu u Pečuhu utvrđuju demografski pokazatelji za njemačko stanovništvo u sedam naselja u istočnoj Slavoniji: Novak, Opatovac, Orolik, Podravlje, Rača, Sotin i Vukovar. Uzorak analize obuhvaća stanovništvo koje je u popisu identificirano kao njemačko. Iako popis nije sveobuhvatan jer ne obuhvaća nekatoličko stanovništvo i jer su popisane samo određene istočnoslavonske župe, uglavnom u donjomiholjačkom, valpovačkom, županjskom i području oko Vukovara i Vinkovaca, njegova je velika vrijednost kao povijesnog izvora sadržana posebice u tome što donosi poimenične popise svih članova popisanih kućanstava (muškarce, žene i djecu), a ne samo muškarce, kao što je bilo uobičajeno za popise u 18. stoljeću. Položaj članova kućanstava opisan u popisu može se podijeliti u dvije glavne grupe od kojih prva označava rodbinske odnose unutar kućanstva te bračni status (suprug, supruga, sin, kćer, bratić, sestra, otac, majka, usvojenik, usvojenica, udovac, udovica, neoženjen), a druga položaj članova kućanstva koji nisu rodbinski povezani s obitelji kućedomaćina (riječ je o različitim službama u kućanstvu kao što su sluga, sluškinja, sobarica, kuharica, kočijaš ili o šegrtima, kalfama, alodistima, inkvilinima). U popisu je za 118 kućanstava s ukupno 553 osobe zabilježeno da su Nijemci katolici (Catholici Germani). Prosječno je u kućanstvu živjelo 4,69 osoba, a prosječan broj osoba u kućanstvu koje su bile u rodbinskim odnosima je 3,87. Najviše je njemačkog stanovništva živjelo u Vukovaru, skoro 60% svih popisanih Nijemaca. Kućedomaćini su u pravilu bili muškarci, a iznimno u svega nekoliko kućanstava to su bile žene udovice. Dobna struktura njemačkog stanovništva pokazuje obilježja tipična za tradicionalna društva koja karakterizira mlada populacija budući da je prosječna dob svih stanovnika u trenutku popisa bila 22,76 godina. Ukupno je u njemačkim kućanstvima živjelo 117 bračnih parova, a stanovništvo je uglavnom živjelo jednostavnim (inokosnim nuklearnim) obiteljima.

Zusammenfassung in der Arbeit werden aufgrund der Angaben im Verzeichnis der katholischen Bevölkerung in Ostslawonien aus dem Jahr 1767, welches im Bischöflichen Archiv in Pécs (Fünfkirchen) aufbewahrt wird, demographische Angaben für die deutsche Bevölkerung in sieben Siedlungen in Ostslawonien festgestellt: Novak, Opatovac, Orolik, Podravlje, Rača, Sotin und Vukovar. Das Analysenmuster umfasst die Bevölkerung, welche im Verzeichnis als deutsch identifiziert wurde. Obwohl das Verzeichnis nicht allumfassend ist, weil es die nichtkatholische Bevölkerung nicht umfasst und weil nur bestimmte ostslawonische Pfarren verzeichnet wurden – meistens in dem Gebiet um Donji Miholjac, Valpovo, Županja und um Vukovar und Vinkovci, ist sein Wert als historische Quelle sehr groß insbesondere darin, dass es namentliche Verzeichnisse aller Mitglieder der verzeichneten Haushalte bringt (Männer, Frauen und Kinder) und nicht nur die Männer, wie das in den Verzeichnissen im 18. Jahrhundert üblich war. Die Lage der

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 39-55 Dubravka Božić Bogović, Denis Njari: Njemačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji...

Haushaltsmitglieder, welche in dem Verzeichnis beschrieben wurde, kann in zwei Hauptgruppen geteilt werden, von denen die erste die Verwandtschaftsbeziehungen innerhalb des Haushaltes bezeichnet, sowie den Ehestand (Ehemann, Ehefrau, Sohn, Tochter, Cousin, Schwester, Vater, Mutter, Adoptivsohn, Adoptivtochter, Witwer, Witwe, Lediger/e), und die zweite die Lage der Haushaltsmitglieder, die mit der Familie des Hausherren nicht verwandt sind (es geht um verschiedene Diensthabende im Haushalt wie Diener, Dienstmagd, Zimmerfrau, Köchin, Kutscher oder Lehrling, Geselle, Alodist, Inquilinen). Im Verzeichnis wurde für 118 Haushalte mit insgesamt 553 Personen verzeichnet, dass die Deutschen Katholiken sind (Catholici Germani). Durchschnittlich lebten in einem Haushalt 4,69 Personen und die durchschnittliche Zahl der Personen im Haushalt die Verwandte waren ist 3,87. Am meisten lebte die deutsche Bevölkerung in Vukovar, fast 60% aller verzeichneten Deutschen. Die Hausherren waren in der Regel Männer, ausnahmsweise waren das nur in einigen Haushalten die Frauen-Witwen. Die Altersstruktur der deutschen Bevölkerung zeigt Eigenschaften typisch für traditionelle Gesellschaften, welche von junger Bevölkerung gekennzeichnet wird, da das Durchschnittalter aller Bewohner im Augenblick der Völkerzählung 22,76 Jahre war. Insgesamt lebten in deutschen Haushalten 117 Ehepaare und die Bevölkerung lebte meistens in einfachen (einzelnen nuklearen) Familien.