__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

UDK 02 ISSN 1331-145X (2014) OSIJEK GODINA XVIII. BROJ 1-2

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije i baranje


DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije i baranje

OSIJEK 1-2 / 2014.

Godina / Year XVIII. Osijek, 2014. Broj / No. 1-2


Riječ urednice Nakon zastoja u izlaženju, časopis Knjižničarstvo s podnaslovom Glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje, broj 18, 1-2(2014.), pred svojim je čitateljima. U ovome broju donosimo teme koje pokrivaju područje informacijskih znanosti svrstane u rubrikama Članci i Ocjene i prikazi. U rubrici Članci pojavljuju se uradci posvećeni pitanjima vezanim uz visokoškolsko i narodno knjižničarstvo. U rubrici Članci prvi rad, a koji su napisale Ljiljana Aleksić i Dunja Seiter Šverko daje prikaz kvalitativnog istraživanja zaposlenika i njihovog zadovoljstva/nezadovoljstva knjižnicom, organizacijskom kulturom i internom komunikacijom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (u daljnjem tekstu NSK), a dio je kompleksnog projekta istraživanja svih segmenata dionika NSK (zaposlenici, korisnici i opća javnost). Rad donosi dio rezultata ovog kompleksnog istraživanja, i to one koji se odnose na dubinski intervju proveden s djelatnicima NSK. Istraživanje vrednovanja knjižničnih usluga s aspekta zaposlenika NSK provedeno je kao oblik suradnje između Instituta za poslovnu ekonomiju i poduzetništvo, portala istraživanje.hr i Nacionalne i sveučilišne knjižnice.U radu Sande Hasenay i Ines Horvat se pokušalo ukazati na važnost zbirki ocjenskih radova u visokoškolskim knjižnicama kao vrijednog i relevantnog izvora informacija. Kao primjer za analizu poslužile su zbirke ocjenskih radova u Knjižnici Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek. Cilj je bio utvrditi koliko se ocjenski radovi koriste kao reference kod pisanja drugih ocjenskih radova te pojasniti zašto bi bilo dobro da postoji repozitorij ustanove u kojem bi bile pohranjene zbirke ocjenskih radova i drugi sadržaji važni za ustanovu.U radu Ivane Šuvak Pirić analizirani su časopisi iz područja prehrambene tehnologije na osnovi statističkih podataka iz baze Journal Citation Reporsts za 2012. godinu. Analiza je napravljena po sljedećim metričkim pokazateljima vrijednosti časopisa: broj članaka objavljen u pojedinom časopisu, ukupan broj citata za pojedini časopis, poluvrijeme citiranja časopisa, čimbenik odjeka časopisa, petogodišnji čimbenik odjeka, indeks brzine citiranja, Eigenfactor Score i Article Influence Score.Članak Inge Majlinger Tanocki i Marijane Špoljarić govori o važnosti predstavljanja dijela Grafičke zbirke Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek koja je dio Zavičajne zbirke. Grafička zbirka, a u čijem se obujmu nalaze i razglednice grada Osijeka koju Knjižnica posjeduje, do sada nije bila prezentirana i dostupna široj javnosti. Kako bi GISKO što vjerodostojnije predstavio svoju Grafičku zbirku, potrebno je odrediti jasne smjernice organizacije zbirke te njezine katalogizacije i prezentacije. Autorice ističu važnost digitalizacije kao suvremenog oblika prezentiranja i zaštite vizualne građe. Svako umjetničko djelo govori puno o vremenu i društveno–povijesnim okolnostima u kojima je nastalo. Grafički listovi izrađeni za potrebe knjižne ilustracije savršeni su primjer te tvrdnje. Vesna Vlašić Jurić u svojem članku govori o obradi neknjižne građe na primjerima grafika Sebastiana Furcka iz fonda Grafičke zbirke NSK koji, iako su na neprimjeren način odvojeni iz knjiga u kojima su, kao slikovni materijal, trebali pojačati verbalnu poruku, pružaju mnoštvo informacija koje treba otkriti. To se može postići ustrajnim i temeljitim istraživanjem, a rezultat kojeg su mnogobrojni zanimljivi podaci koji uneseni u bibliografski zapis postaju dostupniji širem krugu korisika.


Dugogodišnje povijesne i kulturne veze hrvatski knjižnica s knjižnicama u Republici Mađarskoj dovele su do potrebe za rječnikom knjižničarskog nazivlja. Jezik i govor osnovna su sredstva s pomoću kojih se prenosi kultura, vjerovanja, vrijednosti, norme i pogled na svijet te omogućuju komunikaciju među pripadnicima različitih kultura. Mali hrvatsko-mađarski rječnik knjižničarskog nazivlja nastao je upravo iz potrebe uspostavljanja osnovne komunikacije unutar knjižničarske struke, a posvećen je suradnji knjižničara i svima onima koji rade na očuvanju kulture i tradicije. Mali hrvatsko-mađarski rječnik knjižničarskog nazivlja predstavljen je u radu Renate Benić. U rubrici Prikazi donosimo dva članka. Inge Majlinger Tanocki predstavila je skraćeno izdanje Univerzalne decimalne klacifikacije(UDK) koju je uredila Lidija Jurić Vukadin, a izdala NSK 2013. Godine. Sonja Čebić predstavila je Zbornik “Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne : stanje i perspektive” koji je izašao 2013. Godine u izdanju Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ iz Koprivnice. Novi broj Knjižničarstva (god. 19, br. 1/2(2015) namjeravamo izdati u jesen 2015. godine. Pozivamo Vas da svojim člancima, prikazima i obavijestima pridonesete kontinuiranom izdavanju časopisa Knjižničarstvo. Kako bi se osiguralo pravovremeno izlaženje, molimo Vas da svoje priloge pošaljete na adresu elektroničke pošte Uredništva knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com, najkasnije do 20. kolovoza 2015. godine. Molimo Vas da nam svojim primjedbama i sugestijama pomognete pri oblikovanju novoga broja. Dr. sc. Svjetlana Mokriš, viša knjižničarka


ÄŒLANCI


238

broj bibliografske jedinice

ISTRAŽIVANJE RADNOG ZADOVOLJSTVA ZAPOSLENIKA U NACIONALNOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI U ZAGREBU- kvalitativni rezultati istraživanja Research working employee satisfaction National and University Library in Zagreb qualitative research results

Ljiljana Aleksić Knjižnice grada Zagreba Knjižnica Božidara Adžije ljiljana.aleksic@kgz Dunja Seiter-Šverko Nacionalna i sveučilišna knjižnica dseiter-sverko@nsk.hr UDK / UDC 023.5:005.32 027.7:005 Istraživanje / Research paper Primljeno / Received : 09.05.2014.

Sažetak Ovaj istraživački rad daje prikaz kvalitativnog istraživanja zaposlenika i njihovog zadovoljstva/nezadovoljstva

knjižnicom,

organizacijskom

kulturom

i

internom

komunikacijom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (u daljnjem tekstu NSK), a dio je kompleksnog projekta istraživanja svih segmenata dionika NSK (zaposlenici, korisnici i opća javnost) te se nadamo da će potaknuti i druge knjižnice u RH na ovakva istraživanja. Rad donosi dio rezultata ovog kompleksnog istraživanja, i to one koji se odnose na dubinski intervju proveden s djelatnicima NSK. Ukupno je obavljeno pet dubinskih intervjua u vremenskom periodu od 20. listopada 2011. do 25. listopada 2011. godine u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i trajali su prosječno 1 sat.

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

9


238

broj bibliografske jedinice

Istraživanje vrednovanja knjižničnih usluga s aspekta zaposlenika NSK provedeno je kao oblik suradnje između Instituta za poslovnu ekonomiju i poduzetništvo, portala istraživanje.hr i Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Ključne riječi: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, upravljanje ljudskim resursima, istraživanje zaposlenika, organizacijska kultura, komunikacija

Summary The purpose of this research study is the survey of employees and their satisfaction/ dissatisfaction with the library, organizational culture and internal communication of the National and University Library in Zagreb (hereinafter NSK), and forms part of a complex research project of all segments of NSK (employees, customers and the general public). This is the first comprehensive and detailed survey of all segments of library users (employees, customers, the general public) in Croatia and we hope it will encourage other libraries in Croatia on such surveys. The work brings the results of this complex research, and to those relating to the depth interviews conducted with employees of NSK. A tottal of five in-depth interviews carried out during the period from 20.10.2011. to 25.10.2011. in the premises of the National and University Library in Zagreb and lasted an average of 1 hour. Survey evaluating library services from the perspective of NSK employees was conducted as a form of cooperation between the Institute of Business Economics and Trade, portal www.istraživanje.hr and National and University Library. Keywords: National and University Library in Zagreb, human resource management, survey of employees, organizational culture, communication

10

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

Uvod Ljudski potencijali iznimno su važan poslovni resurs, a njihovo upravljanje ključna poslovna i razvojna djelatnost ustanovâ pa tako i knjižnica. Ljudi, njihove vještine, znanja, kreativne i druge sposobnosti, specifični odnosi, klima, organizacijska kultura1, jedino su svojstvo i „stvar“ koja je jedinstvena za svaku organizaciju i ne može se kopirati2. Ljudi su jedini element organizacijske uspješnosti koji se ne može preslikati i koji daje određujući ton svim ostalim organizacijskim aktivnostima knjižnice. „Organizacijska kultura zapravo je vrlo širok koncept te obuhvaća veliki broj mogućih dimenzija, što nikako ne pridonosi njegovom jedinstvenom definiranju. Dapače, koncept se definira na više različitih načina te stoga nije ni čudno što poneke organizacije nisu svjesne organizacijske kulture koja vlada u njihovim ustanovama te zakonitosti kojima se vode.“3 Postoje brojne definicije organizacijske kulture. Sikavica i Novak4 navode da je organizacijska kultura sustav vrijednosti, uvjerenja i običaja unutar neke organizacije koji su u interakciji s formalnom strukturom, proizvodeći norme ponašanja. Atkinson5 smatra da organizacijska kultura reflektira uvjerenja i pretpostavke o načinu na koji se posao obavlja u organizaciji, što je prihvatljivo a što nije, koji se ponašajni obrasci potiču i koji obeshrabruju. Za Mcleana i Marshalla6 organizacijska je kultura osviješteni skup tradicija, vrijednosti, uvjerenja i stavova koji su izgradili i održali kontekst za sve što se radi i kako se razmišlja unutar neke organizacije. Zanimljivu definiciju daje Sharplin7 koji kaže da organizacijska kultura predstavlja socijalno ljepilo koje drži organizaciju jedinstvenom i simultano daje prikladne standarde o tome kako bi se zaposlenici trebali ponašati i kako govoriti. Sve navedene definicije ukazuju na činjenicu da je organizacijska kultura odgovarajuća sinteza vjerovanja, stila ponašanja i djelovanja kojom se usmjerava

Weihrich, Heinz, Koontz, Harald. Menedžment. Zagreb: Mate, 1994. Str. 334. Bahtijarevic-Šiber, Fikreta. Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing, 1999. Str. 25. 3 Šmider, Marinela; Petr Balog, Kornelija.Kakvu vrstu organizacijske kulture imaju naše knjižnice? : primjer Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku. // Knjižničarstvo, 15/16, 1/2(2011/2012), str.71-96. 4 Sikavica, Pere; Novak, Mijo. Poslovna organizacija. Zagreb: Informator, 1993. Str. 633. 5 Atkinson, P. Shaping a Vision – Living the Values. // Management Services, 47, 2(2003), 8-11. 6 McLean, Adrian; Marshall, John. Intervening in cultures, working paper. University of Bath, 1993. Str.30 7 Sharplin, Arthur. Strategic Management. Texas: Mcgraw-Hill , 1985. Str. 12 1 2

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

11


238

broj bibliografske jedinice

ponašanje pojedinca, članova organizacije, odnosno zaposlenika. Svi zaposlenici, usvajajući zadani sustav vrijednosti prihvaćaju i zadane norme ponašanja te poštujući odgovarajuće običaje i tradiciju pridonose stvaranju organizacijske klime i ostvaruju vizije, misije i strategijske ciljeve organizacije. Žugaj8 naglašava da je za oblikovanje organizacijske kulture najvažnije da se utvrde temeljne pretpostavke na kojima počiva organizacija. Tu svakako spadaju: prikladno

definiranje

osnovne

djelatnosti,

prepoznavanje

tržišnih

uvjeta

i

prepoznavanje vlastitog ponašanja prema korisnicima, dobavljačima, konkurenciji, zatim odnos prema odabiru zaposlenih i njihovu napredovanju u organizaciji te općeniti stav prema organizaciji i njezinu ustrojstvu. Nakon analize ovih pretpostavki organizacija se oblikuje utvrđivanjem njezinih glavnih elemenata: vrijednosti, klime i upravljačkog stila koji ne djeluju autonomno. Kako naglašavaju Žugaj i Cingula9, oblikovanje se organizacijske kulture nikada ne može smatrati završenim poslom, no ponekad će biti potrebno da se učine značajne promjene. U doba sve bržeg razvoja i promjena, knjižnice moraju naći načina kako pratiti promjene i kako im se na što brži i lakši način prilagoditi. U tome im uvelike pomaže njihova organizacijska kultura koja, iako je nužna, još uvijek predstavlja dosta nepoznat i nejasan koncept u knjižnicama. U Hrvatskoj, na žalost, postoji jako malo istraživanja o organizacijskoj kulturi i zaposlenicima u knjižnicama. Petr Balog10 naglašava da današnje prilike u Hrvatskoj stavljaju knjižnice pred brojne izazove, prostorne, kadrovske i dakako, financijske. Njeno je mišljenje da, kad bi knjižnice u potpunosti analizirale i razumjele svoju organizacijsku kulturu, njezine jake i slabe strane, bilo bi im lakše nositi se s izazovima poslovanja u doba recesije. Na taj bi način knjižnice mogle bolje prilagoditi svoje poslovne planove i aktivnosti vanjskom nesigurnom i promjenjivom okruženju, a da ne izgube vrijednosti na kojima počiva njihov identitet. Zadnjih desetak godina hrvatske su knjižnice svjesne potrebe mjerenja svoga poslovanja i prikupljanja statističkih podataka na temelju kojih donose strateške odluke,

Žugaj, Miroslav; Bojanić-Glavica, Benedikt; Brčić, Ruža; Šehanović, Jusuf. Organizacijska kultura. Varaždin: TIVA tiskara, 2004. Str. 18. 9 Žugaj, Miroslav; Cingula, Marijan. Temelji organizacije. Varaždin: FOING, 1992. Str. 212. 10 Petr Balog, Kornelija. Kultura vrednovanja kao dio organizacijske kulture hrvatskih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, 1(2012), 1-28. 8

12

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

međutim, to još uvijek nije usustavljeno niti je dovoljno učinkovito. Njihovi financijeri i ostali zainteresirani dionici očekuju da knjižnice posluju uspješno i učinkovito, da vrednuju svoj rad te da svojim korisnicima i društvu u cjelini pružaju visokokvalitetnu uslugu. Knjižnice već godinama imaju problema sa financiranjem svoga poslovanja, novaca je sve manje, potrebe i zahtjevi korisnika sve su veći, a financijeri traže opravdanje utrošenih sredstava. Sve to zahtijeva vrednovanje i mjerenje knjižničnog poslovanja s ciljem da se opravda postojanje knjižnice osnivačima i društvu u cjelini. Glavni ciljevi i zadaci svih knjižnica jesu postići visoku razinu zadovoljstva svojih korisnika11 i zaposlenika, stalno povećavati vrijednost svojih usluga u očima javnosti te osigurati opstanak i djelotvoran razvoj svoje ustanove. Povećano zadovoljstvo korisnika rezultira povećanom voljom za korištenjem i plaćanjem ponuđene usluge. Zadovoljstvo korisnika vodi lojalnosti knjižnici i zato svaka uprava knjižnicâ treba shvatiti izvanrednu važnost istraživanja i kreiranja zadovoljstva korisnika. Zadovoljiti i zadržati korisnika moguće je ukoliko postoji povjerenje na relaciji knjižnica – korisnik. Uprava i zaposleni moraju biti svjesni činjenice da se povjerenje stječe polako, a gubi vrlo brzo. Stvaranje kulture organizacije koja će svaku komunikaciju korisnika o nezadovoljstvu pruženom uslugom pozdraviti kao dobrodošlu i ispraviti izuzetno je važan korak.12 Sliku knjižnice u javnosti ponajviše stvaraju zaposlenici koji dolaze u kontakt s korisnicima usluga. Njihova je interakcija dvostruka – s vanjskim okruženjem te s unutarnjom organizacijom i strukturom. Oni predstavljaju važan izvor diferencijacije usluge od konkurencije.13 Zaposlenike treba upoznati s njihovom ulogom u pružanju

Danas ima dosta istraživanja o vrednovanju usluga i zadovoljstvu korisnika knjižnica. Vidi Petr Balog, Kornelija. Akademske knjižnice u Hrvatskoj : spremne za mjerenje kvalitete poslovanja ili ne? // Uspostava kvalitete u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama : knjižnice u Bolonjskom okruženju : zbornik radova / 10. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 24.-26. travnja 2008. godine ; uredile Irena Pilaš i Alisa Martek. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. Str. 83-104. Također Dragija Ivanović, Martina. Vrednovanje usluga u narodnim knjižnicama : magistarski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2006. Također Baj, Igor; Golubović, Vesna; Orešković, Marko. Istraživanje korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu o novom obliku usluge : tematsko pretraživanje. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 4(2013), Str. 107-128. Također Aleksić,Ljiljana; Seiter-Šverko, Dunja. Vrednovanje nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s gledišta korisnika. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 57, 4(2014), 1-44. Također Vrana, Radovan ; Kovačević, Jasna. Percepcija korisnika o knjižnici i knjižničnim uslugama kao temelj poslovne strategije knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 3(2013), 23-46. Itd. 12 Aleksić, Ljiljana. Strateški marketing u funkciji unapređenja knjižnične djelatnosti Hrvatske : magistarski rad. Zagreb, 2001. Str. 3. 13Ozretić-Došen, Đurđana. Osnove marketinga usluga. Zagreb: Mikrorad, 2002. Str. 121. 11

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

13


238

broj bibliografske jedinice

usluge, oni moraju znati što se od njih očekuje i biti u stanju odgovorno se ponašati u okviru dodijeljenih prava i odgovornosti. Uprava knjižnice treba pravilno odabrati, školovati i kontinuirano motivirati zaposlene. Jedna od dominantnih oznaka suvremenog društva njegova je zasnovanost na znanju te brojčana i kvalitativna dominacija obrazovanih ljudi, što opravdava Druckerov naziv „društvo znanja“14. Vrednovanje knjižničnih usluga sa aspekta zaposlenika NSK U uslužnim djelatnostima, odnosno ustanovama (kao što je i NSK) gdje su usluge karakterizirane susretom između davatelja usluga i korisnika/klijenata, kvaliteta i mogućnost davatelja usluge imaju direktan i značajan učinak na procese isporuke usluge i zadovoljstvo korisnika. Početna interakcija, posjedovanje velikog utjecaja na to kako korisnici ocjenjuju kvalitetu usluge, uvijek je bila poznata kao "trenutak istine"15 jer tada korisnici počinju formirati svoje mišljenje i očekivanje iskustva korištenja usluge. Ovaj kratak susret može biti kritičan u postizanju reputacije za superiornu kvalitetu i ponovljeno poslovanje.16 Hart navodi da se u srži svake usluge nalazi susret s uslugom. Susret je s uslugom događaj kada korisnik dolazi u kontakt sa subjektom koji pruža uslugu, s njegovim ljudima, opremom, komunikacijama i tehnologijom kao i sa samom uslugom koja se pruža.17 Veza između kompetencije radne snage i kvalitete pružene usluge je konceptualno jača s obzirom da je većina danih usluga ili zadataka često pružena od strane

zaposlenika

organizacije/ustanove.

Nakon

godina

organizacijskog

restrukturiranja i re-inženjeringa poslovnih procesa18, menadžment u knjižnici počinje prepoznavati da je produktivna radna snaga sve važnija u postizanju konkurentske prednosti za ustanovu, pa čak i na globalnoj osnovi.

Drucker, Peter. Towards the New Economy. London: Heinemann, 1994. Str. 37. Ozretić-Došen, Đurđana. Nav.dj. Str. 35. 16 Previšić, Jozo, Đurđana Ozretić-Došen. Osnove međunarodnog marketinga. Zagreb: Masmedia, 2000. Str. 258. 17 Hart, C.W.L. The Power of Unconditional Service Guarantees: Harvard Business Review,1988. Str. 54. 18 Champy, James. Reengineering Management: the Manadate for New Leadership. London: Harper Collins Pub., 1995. Str. 145. 14 15

14

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

Uslužna je vrijednost kreirana od strane zadovoljnih, predanih i produktivnih zaposlenika jer imaju kvalitetu radnog života19 (QWL – quality of work life, u daljnjem tekstu će se rabiti ovaj akronim) koju osigurava uslužna organizacija. Mnogi autori koji se bave ljudskim resursima impliciraju postojanje uzročnih veza i govore kako će kvaliteta radnog života, koja se mjeri osjećajem djelatnika prema njihovom poslu, kolegama, korisnicima i drugim sličnim ustanovama, utjecati na stvaranje lančanog efekta koji će dovesti do rasta organizacije i konačno profitabilnosti u kulturi. Kvaliteta radnog života (QWL) Fitzsimmons QWL definira kao proces kojim organizacija odgovara na potrebe zaposlenih, razvijajući mehanizme koji će im dopustiti da u potpunosti donose odluke koje kreiraju njihove živote na poslu.20 QWL prepoznat je kao višedimenzionalni projekt i ne mora biti univerzalan ili vječan. Ključni koncepti o kojima se raspravlja u literaturi jesu: sigurnost posla, bolji sustav nagrađivanja, veće plaće, mogućnost rasta i sudjelovanje u timskim grupama. Osim toga QWL moguće je definirati i kao povoljne uvjete i okolinu radnog mjesta koja podupire i promovira zadovoljstvo djelatnika pružajući im nagrade, sigurnost posla i mogućnost rasta.21 Te su varijable korištene i u istraživanju zaposlenika NSK. Veza

između

zadovoljstva

zaposlenika

i

zadovoljstava

korisnika

jest

konceptualno jaka jer postoje mnoge interakcije između ta dva oblika zadovoljstva koja smo i mi pokušali utvrditi u istraživanju. Zadržavanje jake kulture orijentirane prema zaposlenicima koja ima za cilj osigurati sigurnost posla i zadovoljstvo, utječe na stvaranje najproduktivnijih zaposlenika.22

Neki autori definiraju "internu kvalitetu usluga" kao kvalitetu radne okoline koja doprinosi zadovoljstvu zaposlenika te je još poznata i kao kvaliteta radnog života ili QWL. Ovaj se pojam prvi puta pojavio tijekom 1972. godine na International labor relations conference. Prve kompanije koje su inicirale program QWL kao program radnih reformi bile su United Auto Workers i General Motors. 20 Fitzsimmons, J.A, Fitzsimmons, M.J. Service Management: Operations, Strategy, and Information Technology. Boston: McGraw-Hill, 1998. Str.3. 21 Quality of work life and performance : An ad hoc investigation of two key elements in the service profit chain model. R.S.M. Lau, School of Business, University of South Dakota, Vermillion. // USA International Journal of Service Industry Management 11, 5(2000), str. 422-437. 22 Schein, Edgar H. Organizational culture and leadership. San Francisco : Jossey-Bass, 2010. Str. 9. 19

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

15


238

broj bibliografske jedinice

Iako pojam QWL nikada nije bio korišten u radovima Leveringa i Moskowitza 23, kriterij koji su koristili u ocjenjivanju kompanija blizak je onima QWL s obzirom da su se usredotočili na sigurnost posla, mogućnosti napredovanja zaposlenih, nagrade i cjelokupno zadovoljstvo zaposlenih. Iako neke progresivne metode upravljanja ljudskih potencijala poput samoupravljivih timova, sudjelovanja u menadžmentu i liderstva nisu spomenuti kao dijelovi kriterija, Levering i Moskowitz često su koristili mišljenja zaposlenih o QWL. Mnogi od čimbenika, kao što su ponos na rad i kompaniju, otvorenost, poštenost, ljubaznost i kolegijalnost, koji su dio te prakse, uključeni su u kriterije. Te prakse upravljanja ljudskim potencijalima instrumenti su za oblikovanje QWL. Levering i Moskowitz su identificirali pet karakteristika koje određuju kompanije koje se nalaze na listi i koje ih razlikuju od svih ostalih kompanija: veće sudjelovanje zaposlenika, veća osjetljivost na pitanja rada/obitelji, više dvosmjerne komunikacije, bolja podjela plaća, nagrada, mogućnosti napredovanja i više zabave. Promatrani odnosi rasta s QWL konzistentni su i impliciraju da stvaranje strategije koja ojačava komponentu ljudskih potencijala u uslužnim djelatnostima ima pozitivan utjecaj na financijsku učinkovitost uslužne ustanove te smo i mi uključili navedene varijable u istraživanje. Jedan od ciljeva Strategije upravljanja ljudskim resursima u NSK odnosi se na povećanje zadovoljstva i motiviranosti djelatnika, čime se postiže i povećanje ukupne poslovne uspješnosti i konkurentnosti knjižnice. Kako bi se postiglo da djelatnici osobno daju najveći mogući doprinos postizanju ciljeva knjižnice, potrebno je upoznati čimbenike koji ih u radu motiviraju i zbog kojih sa zadovoljstvom obavljaju svoj posao, ali utvrditi i one čimbenike koji na njih djeluju demotivirajuće ili su bez veće važnosti. Budući da se radi o psihološkim faktorima nedostupnim izravnom mjerenju, o njihovu postojanju i djelovanju zaključujemo temeljem opažanja stavova, vrijednosnih orijentacija i ponašanja djelatnika knjižnice, odnosno kvantitativnim i kvalitativnim istraživanjima.

Levering, R., Moskowitz,M. The 100 Best Companies To Work For in America. New York : Plume Book, 1994. 23

16

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu javna je ustanova od nacionalnog značaja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. Knjižnica obavlja i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi promicanja hrvatskog knjižničarstva te izgradnje i razvoja hrvatskoga knjižničnog sustava. Utemeljitelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu je Republika Hrvatska.24 Poslanje25 Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu jest pružiti svakom korisniku, stvarnom i potencijalnom, hrvatskom društvu u cjelini kao i svima zainteresiranima, bez obzira gdje se nalazili, najkvalitetniju knjižničnu uslugu, zadovoljstvo građom u fondovima Knjižnice, jednako u njezinoj nacionalnoj kao i u sveučilišnoj odrednici, jednako u njezinim analognim, kao i u digitalnim formatima; povećati razinu znanja i sposobnosti na nacionalnoj te prepoznavanje tih sposobnosti na međunarodnoj razini prikupljajući, obrađujući te dajući na korištenje građu okupljenu u zbirkama. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu treba predstavljati najbolji, najbogatiji i najvjerodostojniji izvor informacija o Republici Hrvatskoj, Hrvatima, pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske te svim pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, hrvatskoj kulturi i znanosti. Izvori informacija moraju biti temeljeni na standardima i mjerilima kvalitete i profesionalnosti u svim segmentima poslovanja: Knjižnica korisnicima mora biti prvi izbor pri traženju informacija, partner u učenju i stvaranju znanja; zaposlenicima kvalitetan poslodavac koji ih motivira na rad; društveno odgovorna ustanova s jakim poslanjem služenja općem dobru i javnom interesu. U NSK je zaposleno ukupno (uključujući zamjene) 315 zaposlenika koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna (stručni djelatnici i pomoćno osoblje).26 Sveukupno 150 zaposlenika ili 47,63% ima visoku stručnu spremu, od čega je 8 doktora

Misija i vizija, 2011. URL: http://www.nsk.hr/misija-vizija/(2011-10-01) Prijedlog programa rada i razvoja nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za razdoblje od 20112015. URL: : www.nsk.hr/wp-content/uploads (2011-12-01) 26 Izmijenjeno i dopunjeno izvješće o radu za 2011. godinu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu URL: www.nsk.hr/wp-content/uploads/.../izvješće-sa-zaključkom-2011. (2011-10-01) 24 25

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

17


238

broj bibliografske jedinice

znanosti, 25 magistara znanosti, a prema stručnom zvanju 16 je knjižničarskih savjetnika, 15 viših knjižničara, 83 diplomirana knjižničara, ukupno 114 stručnjaka s područja knjižničarstva. Osim diplomiranih knjižničara, zaposleni su i djelatnici s visokom stručnom spremom drugih profila (pravnici, ekonomisti, informatičari, konzervatori i sl.). Višu stručnu spremu ima 26 zaposlenika ili 8,25%, srednju stručnu spremu imaju 125 zaposlenika ili njih 39,68%, a nižu stručnu spremu ima 14 zaposlenika ili 4,44%. Tijekom 2011. godine na teret vlastitih sredstava Knjižnice zaposleno je 7 zaposlenika (3 VSS, 4 SSS), od toga 2 sistemska knjižničara i 1 lektor te 4 zaposlenika u Odsjeku za sigurnost. Godine 2011. s ukupno 12 zaposlenika prestao je ugovor o radu i radni odnos u Knjižnici, od čega je s 4 zaposlenika potpisan sporazum o prestanku ugovora o radu, 2 je zaposlenika otišlo u starosnu mirovinu, 1 je zaposlenik otišao u invalidsku mirovinu, 1 je zaposlenik preminuo, 1-om je zaposleniku istekao mandat, a za 3 zaposlenika istekao je ugovor o radu na određeno vrijeme. Do kraja 2011. s ukupno 18 zaposlenika zasnovan je radni odnos i potpisan ugovor o radu, od čega s 10 zaposlenika na određeno vrijeme te s glavnom ravnateljicom na mandat od 4 godine. Ciljevi istraživanja: 1) Procijeniti opću razinu radnog zadovoljstva/nezadovoljstva 2) Utvrditi stupanj radnog zadovoljstva s obzirom na spol, dob, radno iskustvo, obrazovanje te radno mjesto djelatnika. 3) U skladu s dobivenim podacima predložiti mjere i aktivnosti za kontinuirano podizanje razine opće motiviranosti i zadovoljstva poslom djelatnika knjižnice. Ti će zaključci ukazati na korake u upravljanju ljudskim resursima potrebnima kako bi se implementirale strategije koje će omogućiti identificiranje, održavanje te razvijanje resursa i potencijalnih sposobnosti koje nudi ljudski kapital Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

18

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

Istraživanjem zadovoljstva zaposlenika saznajemo kakva je atmosfera u knjižnici, visina lojalnosti zaposlenika te također kvaliteta upravljanja ljudskim potencijalima. A ne zaboravimo, samo zadovoljan zaposlenik produktivan je i učinkovit. Metodološki okvir istraživanja Prikupljanje podataka obavljalo se od 20. listopada 2011. do 1. studenog 2011. godine u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tijekom mjeseca rujna 2011. godine definirani su postupci, metode, vremenski okvir istraživanja i osobe uključene u Projekt i na strani NSK i na strani Instituta. Osam dana prije istraživanja ravnateljica NSK poslala je cirkularno pismo svim zaposlenicima o provođenju istraživanja i zamolila ih za maksimalnu suradnju. Sazvan je sastanak sa svim voditeljima službi Knjižnice gdje je predstavljen plan i nacrt istraživanja. Voditelji projekta proveli su istraživanje tijekom listopada 2011. godine, i to korištenjem dviju standardnih metoda istraživanja: Internim (desk) istraživanjem obradili su se dostupni sekundarni izvori informacija: knjige, znanstveni i stručni članci iz područja knjižničarstva, istraživanja tržišta, istraživanja i vrednovanja usluga, statističke publikacije, interni radni materijali, banka podataka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dostupni podaci prijašnjih istraživanja u NSK, Internet i drugo. Sekundarno je istraživanje poslužilo za postavljanje ciljeva primarnog istraživanja. U sklopu eksternog (field) istraživanja provedeno je: 

kvalitativno istraživanje dubinskim intervjuom i

kvantitativno istraživanje metodom anketnog upitnika kojeg su zaposlenici mogli ispunjavati samostalno putem weba.

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

19


238

broj bibliografske jedinice

Dakle, korištena je kombinirana metodologija27 kako bi rezultati istraživanja bili bogatiji i vjerodostojniji. U ovom radu bit će prikazani rezultati kvalitativnog istraživanja. Dubinski intervjui - tijek istraživanja i uzorak Zbog nepristajanja većine odabranih ispitanika – zaposlenika knjižnice na sudjelovanje u fokus grupama morao se uvesti dubinski intervju28 kao kvalitativna metoda istraživanja koji se zasnivao na razgovoru moderatora i samo jednog ispitanika, odnosno zaposlenika NSK. Istraživanjem su obuhvaćeni samo stručni djelatnici Knjižnice. Ukupno je obavljeno pet dubinskih intervjua. Jedna osoba izabrana je slučajnim odabirom u prostoru knjižnice. Jedna osoba odabrana je slučajnim odabirom između 12 predloženih sugovornika prve intervjuirane osobe. Ostale tri osobe izabrane su slučajnim odabirom s popisa svih stručnih zaposlenika knjižnice. Uzorak su činila dva ispitanika muškog spola i tri ispitanika ženskog spola. Dob ispitanika, odnosno srednja vrijednost godina jest 40 godina. Četiri ispitanika bili su VSS (dva ispitanika bili su dr.sc., a jedan od njih bio je voditelj odjela) te jedan ispitanik SSS, na mjestu pomoćnog knjižničara. Svi ispitanici imali su više od 10 godina staža u NSK. Nastojalo se da zaposlenici u svojim odgovorima budu nesputani i slobodni te smo se prilagodili njihovu načinu komunikacije i tako vodili i usmjeravali razgovor. Zbog zanimljivosti nalaza poneka su pitanja detaljnije razrađena i personalizirana. Intervjui su trajali prosječno 1 sat. Moderator je pokušao na objektivan način, pažljivim slušanjem i bilježenjem odgovora, provesti analizu i donijeti određene, relevantne zaključke koji su predstavljeni u rezultatima istraživanja. Metoda dubinskog intervjua izabrana je zbog sljedećih prednosti ove metode: individualan pristup ispitanicima omogućavao je razgovor o osobnim, povjerljivim i

Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka: Ekonomski fakultet; Kastav: IQ plus, 2014. Str. 194. 28 Dubinski intervju relativno je nestrukturirani i opširni intervju u kojem ispitivač nastoji dobiti opširne, duboke i detaljne odgovore na postavljena pitanja. 27

20

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

osjetljivim temama, fleksibilnost diskusije ukazala je na neke nepredviđene elemente problema, nestrukturiranost intervjua. Nakon prikupljanja svih podataka organizirao se postupak kategoriziranja odgovora, njihova logička kontrola, kodiranje i unošenje u računalo. Obrada podataka obavljena je računalom. Sumarni rezultati istraživanja zaposlenika i rasprava Istraživanje zaposlenika, provedeno kvalitativnom metodologijom, dalo je vrlo zanimljive rezultate, koji će biti prezentirani u nastavku rada. Inicijalno će se analizirati kvalitativno istražene odrednice zadovoljstva i motiviranosti zaposlenika NSK, koje su grupirane prema sljedećim sadržajnim odrednicama:  značaj i priroda vlastitog posla, obilježja institucije, relevantni akteri u postojećoj organizaciji NSK, negativni aspekti rada u NSK, pozitivni aspekti i zadovoljstvo radom u NSK, uvjeti rada i uređenja radnog prostora, potrebne organizacijske promjene, percepcija menadžmenta NSK, percepcija korisnika NSK. a) Značaj i priroda vlastitog posla Prvenstveno, treba ukazati na činjenicu da postoji nekoliko skupina percepcija vlastitog posla i vlastite uloge u organizaciji, iz kojih, u nastavku motivacijskog procesa29, kako je i poznato iz teorije menadžmenta, proizlaze i karakteristike zadovoljstva i motivacije. Kako se može iščitati iz percepcija zaposlenika (Slika 1), dva zaposlenika iz uzorka doživljavaju svoj posao kao stabilan i „činovnički“, a u nešto lošijem slučaju – monoton i rutinski, dosadan i neadekvatan. S druge strane, postoji skupina zaposlenika koja voli svoj posao i nalazi u njemu inherentno zadovoljstvo, s obzirom da ga opisuju pozitivnim atributima (dinamičan, zanimljiv, kreativan, raznolik i sl.). U tom se smislu može zaključiti da u NSK postoje vrlo različite skupine zaposlenika, koji se značajno razlikuju s obzirom na razinu samoaktualizacije, proizašle iz zaposlenja u knjižnici, a iz čega proizlaze i značajne razlike u zadovoljstvu i motivaciji.

29

Maslow, Abraham. The Farther Reaches of Human Nature. New York: Penguin, 1971. Str. 30.

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

21


238

broj bibliografske jedinice

Pozitivne percepcije

Negativne percepcije

dinamičan, zanimljiv

monoton

odgovoran

zatupljujući, dosadan

kreativan, koristan

činovnički

raznolik

zahtjevan

stabilan, rutinski

stresan

istraživački

praktičan

najbolji posao na svijetu

zadovoljavajući

Slika 1. Izabrane kvalitativne percepcije zaposlenika: značaj i priroda vlastitog posla

b) Obilježja institucije Slična se obilježja, kao i u slučaju analize percepcije vlastitog posla, mogu uočiti i kod doživljaja NSK kao institucije. Na slici 2 vidljivo je da doživljaj knjižnice kod ispitanika

varira od „funkcionalne“ percepcije knjižnice kao „državnog posla“ sa

stabilnom plaćom, preko različitih razina emocionalne povezanosti s NSK (koja se može zasnivati na različitim motivima: od doprinosa vlastitoj i tuđoj samoaktualizaciji, preko motiva usmjerenih na mjesto i ulogu NSK u knjižničarstvu kao profesiji, nacionalnih motiva – usmjerenih na ulogu NSK u očuvanju nacionalnog kulturnog blaga i identiteta, motiva doprinosa društvu kroz pomoć studentima i izgradnju znanja, itd.). 

Volim svoj posao

Okruženje s puno pametnih i sposobnih ljudi

Imam nekoliko prijatelja u NSK

Veliko poštovanje prema NSK -> nacionalni naboj

Imam privilegiju brinuti o izuzetnoj baštini

Rad u kulturnoj / javnoj ustanovi – a ne želim raditi u komercijalnim djelatnostima

Veseli me vidjeti da doprinosim tuđem rastu (korisnicima) a i vlastitom rastu i razvoju

22

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

Rad s mladim ljudima – i ti sâm rasteš

Na tragu najrazvijenijih u Europi i svijetu

Izuzetno mi se sviđa posao

Izuzetni uvjeti i interesantnost posla

Društvenost i osobni rast

Ugled, kultura, ponos

Krovna institucija koja brine o svim knjižnicama

Matična institucija koja treba educirati sve o vrijednostima

NSK je na vrhu knjižničarstva

Knjižnica za studente

Unutra je blago hrvatskog naroda: književnost, pismenost, povijest

Čuva sve hrvatske knjige i sve svjetske knjige o Hrvatskoj

Izvor izuzetne stručne literature

Sve što NSK radi “pripada svima”

Jedna od najmodernijih i najljepših zgrada

Prostor gdje intelektualci razvijaju svoja znanja

Siguran i stabilan posao

Imam vremena i za svoj rad

Rad u kulturnoj / javnoj ustanovi – a ne želim raditi u komercijalnim djelatnostima

Slika 2. Izabrane kvalitativne percepcije zaposlenika: NSK kao institucija

Za razliku od prošlog pitanja gdje su dva ispitanika imala negativnu percepciju posla, sada je samo jedan ispitanik muškog spola i doktor znanosti negativno orijentiran u smislu da ima siguran i stabilan posao, ne želi raditi u privatnim poduzećima kao i da ima vremena za vlastiti rad. Rezultati pokazuju da ostali ispitanici imaju visoku razinu emocionalne povezanosti s ustanovom u kojoj rade.

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

23


238

broj bibliografske jedinice

c) Relevantni akteri u postojećoj organizaciji NSK U analizi relevantnih aktera u postojećoj organizaciji NSK, u kontekstu tzv. „organizacijske politike“, tj. realne raspodjele moći i ovlasti između aktera u organizaciji, među zaposlenicima postoji raširena percepcija da se napredovanje i nagrađivanje temelje na neobjektivnim kriterijima.30 Zanimljivo je da svih pet ispitanika imaju sličnu percepciju o nagrađivanju i napredovanju, iako je u uzorku i jedan voditelj. Treba napomenuti da percepcija ovakve situacije predstavlja problem koji demotivira zaposlenike i smanjuje njihov radni učinak, bez obzira je li ona (više ili manje) realno utemeljena. Iz navedenog je razloga potrebno djelovati na potencijalne uzroke opisane situacije, odnosno na uzroke njezine percepcije, o čemu se podrobnije raspravlja u nastavku rada. d) Negativni aspekti rada u NSK Svi zaposlenici kao jedan od temeljnih nedostataka svog rada u NSK izdvajaju nedovoljno visoke plaće, što se kompenzira emocionalnom povezanošću s institucijom i pozitivnom percepcijom njenog djelovanja i uloge u društvu, ili, pak, vrlo pozitivnim doživljajem vlastitog posla i njegovog društvenog doprinosa31. Postoji percepcija da zaposlenici NSK kao krovne knjižnične institucije u RH stalno dobivaju obećanja o rastu plaća, koja se ne ostvaruju. Ipak, poseban problem predstavlja nedostatak jasnog sustava stimulativnog plaćanja, zbog kojeg zaposlenici ne mogu povezati svoj radni učinak s ostvarenom visinom primanja. Nadalje, javlja se i percepcija netransparentnosti u nagrađivanju, što zahtijeva razvoj sustava upravljanja ljudskim resursima u instituciji. Trebao bi se svakako donijeti Pravilnik o nagradama i nagrađivanju sa vrlo jasnim kriterijima, koji sada ne postoji u NSK, a koji bi uklonio percepciju netransparentnosti nagrađivanja djelatnika.

„Na voditeljska mjesta se dolazi po simpatijama i nepotizmu što je imanentno i ostalim državnim i javnim službama, a ne po učinkovitosti odnosno sposobnosti“; „Često se dogodi da važne i komplicirane poslove odrade sposobni djelatnici s nižom stručnom spremom, dok cijeli posao vode djelatnici na visokom položaju koji jedva znaju prezentirati napravljeno, ali se uredno potpisuju na napravljeni posao.“ 30

„Svoj posao obavljam iz dužnosti i poštovanja prema NSK...Sretna i zadovoljna nisam...no, to me ne priječi da 31 godinu volim ovu Ustanovu i časno joj služim... I ne gledam radno vrijeme, jednostavno rečeno ,posao treba napraviti, bez obzira na koliko se sati protegnuo... No, zato imam mir koji mi beskrajno znači.“ 31

24

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

Nedostatak sustavnog i kvalitetnog upravljanja ljudskim resursima, kao i posebnog odjela koji bi se bavio ovom problematikom, ima posljedice koje se trenutno osjećaju na više područja. Jedno od najvažnijih jest napredovanje i rad menadžera niže razine – voditelja i voditeljica odjela. Postoje brojne negativne percepcije rada voditelja/voditeljica odjela, povezane s različitim aspektima upravljanja knjižnicom, a koji uključuju: - organizaciju rada32 - nekorektno izvještavanje o obavljenim radnim obvezama i opsegu rada, kao i različite oblike neetičnog ponašanja33 - evaluaciju radnog doprinosa i primanje realističnih povratnih informacija o ostvarenim performansama, odnosno rezultatima rada34 - školovanje i napredovanje35 Navedeni primjeri loše menadžerske prakse posebno ukazuju na potrebu definiranja sustava „upravljanja pomoću ciljeva“ (Management by Objectives)36, unutar knjižnice, kojim bi se jasno: (a) definirao plan postignuća knjižnice kao cjeline, koji bi se „kaskadno spustio“ na niže razine (odjele, organizacijske jedinice) i pojedine zaposlenike, (b) pratilo ostvarenje ciljeva na svim organizacijskim razinama i „Od nas je, naime, više puta zahtjevano da ostajemo nakon radnog vremena (bez prethodne najave voditeljice), a prekovremeni sati nam nikada nisu plaćeni (2009.). Napominjem konstantna psihička maltretiranja (prijetnje zabranom korištenja unaprijed planiranog godišnjeg odmora, kojeg je dotična voditeljica sama odobrila, podcjenjivanje, neorganiziranost voditelja koji krivnju zbog neizvršenog posla prebacuju na djelatnike...“), 33 Jedan od nadređenih djelatnika tražio je da određeni segment njegovog posla obavim umjesto njega i njemu dopustim da se potpiše kao da je osobno obavio posao, a zauzvrat bi mi bio omogućen "odlazak na skupove u inozemstvo". Kad sam to odbio, navedni mi je posao redovnim putem dodijeljen kao radni zadatak. Neposredno pred rok za izvršenje zadatka (u trenutku kad sam posao već završio i provjeravao jesam li sve ispravno obavio), nadređeni djelatnik me uklonio s radnog zadatka i u završnom izvješću namijenjenom višoj razini naveo da je sam obavio radni zadatak.“), 34 „Uglavnom za dobro obavljen posao dobivam pregršt izmišljenih kritika od strane nadređenih. Pored mjesečnih izvješća, dnevnika, radnih lista, dokumentacije o obavljenim... radovima često pišem dodatna izvješća o ome što radim i tada se voditelji žale da nemaju pojma što se zadnjih par mjeseci radilo u Odsjeku... Usprkos priznanju i pohvalama ustanova i zbirki za koje sam posao obavila (vodila radove) kritikama od strane nadređenih nikad kraja. Tamo gdje sam vodila radove nisam navedena u izvješćima da sam te poslove radila...po kratkom roku ili poslovima koji se do tada u Odjel nisu radili, voditelji mi govore da nisam za timski rad.“ 35 „...moja voditeljica Odjela, mogu slobodno reći, izvršila je pritisak na mene vezano uz nastavak školovanja, uz obećanje da će troškove studiranja snositi NSK. Kad sam upisala fakultet, moja voditeljica je naglo dobila amneziju i rekla da "ne zna o čemu pričam". Studij sam plaćala sama iz skromne plaće dobivene u NSK. Na moje zamolbe uz detaljna obrazloženja i predočenje studentske isprave iz koje se vidi da sam položila sve ispite, ni dan danas mi nije odgovoreno hoću li ću dobiti natrag uložena sredstva.). 36 Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, Pere. Leksikon menadžmenta. Zagreb : Masmedia, 2001. Str. 626. 32

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

25


238

broj bibliografske jedinice

(c) evaluirali radni doprinosi zaposlenika i menadžera u NSK. Ovakav sustav planiranja, procjene radnog doprinosa i evaluacije dostignuća nije novost, ni u javnom i neprofitnom sektoru u većini razvijenih zemalja EU-a, SAD-u, itd. On podrazumijeva uklanjanje straha i poslušnosti kao temeljnih problema u upravljanju javnim institucijama te afirmira suradnju i odgovornost za transparentno postizanje osobnih i organizacijskih ciljeva. Osim planiranja i definiranja ciljeva za sve zaposlenike, u ovakvom se sustavu od menadžera traži vođenje bilježaka o kritičnim incidentima i postignućima zaposlenika, kontinuirano pružanje povratnih informacija i održavanje formalnih godišnjih razgovora, na osnovu kojih se donose odluke vezane uz nagrađivanje, školovanje i promociju zaposlenika. Nadalje, postojanje formalnih godišnjih razgovora, koji se odnose na evaluaciju prošlog radnog doprinosa i planiranje ciljeva za buduće razdoblje, osigurava se i mehanizam koji sprječava subjektivno odlučivanje menadžera nižih razina i otvara formalni komunikacijski kanal za evaluaciju njihovog rada. U okviru istraživanja utvrđen je i velik broj prijedloga većine zaposlenika (osim zaposlenika koji je voditelj), kojim bi se moglo unaprijediti funkcioniranje najniže razine menadžmenta, a koji uključuju: uvođenje reizbora za voditeljska radna mjesta, uvođenje probnog roka za voditeljska radna mjesta, poboljšanje sposobnosti i stručnosti voditelja, a posebno na razini vještina organizacije rada i komunikacijskih sposobnosti. Organizacija rada i organizacijska struktura u kvalitativnom su se istraživanju iskazali kao još jedna „bolna točka“ djelovanja NSK. Naime, postoji veći broj iskaza o neadekvatnoj raspodjeli zaposlenika na radna mjesta, kako s aspekta sposobnosti za njihovo obavljanje, tako i s aspekta nezadovoljstva zaposlenika koji ih trenutno obavljaju. U kontekstu nezadovoljstva poslom, većina zaposlenika osjeća se „zarobljenim“ na radnom mjestu koje ne odgovara njihovim znanjima i sposobnostima, bez nagrade i daljnje mogućnosti napredovanja, zasnovane na rezultatima i sposobnostima. Stoga bi menadžment NSK trebao hitno preispitati postojeće opise i specifikacije poslova (odnosno, tzv. sistematizaciju radnih mjesta), što je, ujedno, i preduvjet za uvođenje suvremene prakse i aktivnosti upravljanja ljudskim resursima. Nadalje, potrebno je preispitati i propise te procedure za obavljanje radnih aktivnosti, jer istraživanje ukazuje na veliku sporost, pa čak i u rutinskim radnim

26

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

aktivnostima, kao što je nabava potrošnog materijala, odnosno osiguranje ispravnosti tehničke opreme, o kojoj ovisi radna učinkovitost zaposlenika. Problemi tromosti sustava javljaju se i u području unapređenja djelovanja NSK, s obzirom da zaposlenici primjećuju da je vrlo teško „plasirati“ svoju ideju u sustavu koji obiluje dugotrajnim, formalnim procedurama, pri čemu se ponekad i voditelji neetički ponašaju, „blokiraju“ ideje svojih suradnika/suradnica, ili ih, čak, i prisvajaju kao vlastite. Iako bi se problemi s razvojem, odnosno unapređenjem kvalitete djelovanja, u određenoj mjeri riješili i kroz sustavno upravljanje ljudskim potencijalima, u ovom je kontekstu korisno razmisliti i o formalnom sustavu sugestija za unapređenje djelovanja NSK, koji bi se mogao implementirati kao jednostavan sustav „kutije(a) za sugestije“ u koju bi se ubacivali za to predviđeni formulari, ili, pak, kao dio informacijskog sustava knjižnice. U svakom slučaju, trebalo bi osigurati da se, za svaku predanu ideju ili sugestiju, u propisanom roku, zaposlenicima daje odgovarajuća povratna informacija, a da se najbolje ideje/sugestije i nagrađuju, npr. određenim postotkom ostvarene uštede, dodatno ostvarenog prihoda, i slično. Također bi se mogao implementirati sustav „kutije za prigovore ili pritužbe“, koji bi naravno bili anonimni, ali ukazali menadžmentu na nezadovoljstvo pojedinim segmentima poslovnih procesa ili djelatnicima. Osim usporenosti u organizaciji i radnim procesima, svi zaposlenici izdvajaju i nedostatak evaluacijskih mehanizama, koji bi ukazali na probleme u ostvarenju željenih učinaka. Tako se, primjerice, ukazuje na postojanje velikog broja nezavršenih ili nezadovoljavajućih projekata, koji se ne privode kraju, već se započinju potpuno novi projekti. Navedeno bi mogao biti i problem neadekvatne i previše formalizirane komunikacije među odjelima. e) Pozitivni aspekti i zadovoljstvo radom u NSK Kao pozitivne aspekte rada u NSK, najveći broj zaposlenika navodi inherentne karakteristike posla, povezane sa samoaktualizacijom, kao i percipiranim društvenim statusom posla u ovoj instituciji, kao i same institucije. Konkretno su, u okviru kvalitativnog istraživanja, kao posebne prednosti rada u knjižnici navedene sljedeće odrednice: zanimljivost, kreativnost, dinamičnost rada s korisnicima,

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

27


238

broj bibliografske jedinice

dostupnost i pregled najnovijih izdanja literature, dobra komunikacija, donekle samostalnost, odgovornost, komunikacija s korisnicima, svakodnevno širenje znanja, mogućnost komunikacije s ljudima iz javnog života i kulture, mogućnost osobnog razvoja u struci, mogućnost permanentnog profesionalnog usavršavanja (s obzirom na dostupnost građe svake vrste), rad u središnjoj ustanovi (knjižničarske) struke i nacionalnoj kulturnoj ustanovi, utjecaj i ugled ustanove u knjižničarskoj struci, bogatstvo i veličina fonda, doticaj sa suvremenom izdavačkom produkcijom preko pregledavanja CIP zapisa u katalogu, veća inventivnost i dinamičnost u odnosu na uobičajene bibliotekarske poslove, mogućnost daljnjeg osobnog obrazovanja i informiranja, zanimljivost, kompleksnost, društvena vrijednost same vrste posla koji bi u pozitivnom i kreativnom okruženju mogao biti prekrasan, održavanje i zaštita fonda za sljedeće naraštaje, mogućnost pristupa informacijama, dugogodišnja prijateljstva, humani pristup radu, mogućnost izražavanja osobnosti, rad nije opterećen profitom već javnim dobrom, NSK je postalo središnje mjesto u Zagrebu, pa i šire, za okupljanje mladih koji su željni znanja i razmjene znanja s ostalim studentima, ugled i važnost ustanove. Imajući na umu Herzbergovu teoriju motivacije37, koja se temelji na pretpostavci o suprotstavljanju tzv. motivatora (povezanih s osobnim rastom i razvojem zaposlenika te samoaktualizacijom na radnom mjestu) i higijenika (povezanih s materijalnim nagrađivanjem i pogodnošću/ugodnošću rada), može se kazati da u NSK prevladavaju motivacijski čimbenici. Naime, kao tipični „higijenici“, čija prisutnost otklanja nezadovoljstvo, ali i ne izaziva istinsku radnu motivaciju, izdvajaju se sljedeće odrednice, identificirane kvalitativnim istraživanjem:

37

28

redovita plaća,

zaštita od strane sindikata,

dobri uvjeti rada,

klizno radno vrijeme,

veliki godišnji odmor,

omogućeno stručno napredovanje u viša knjižnična zvanja,

Vujić, Vidoje. Menadžment ljudskog kapitala. Fakultet za turistički i hotelski menadžment: Rijeka, 2008. Citirano prema:Herzberg, Frederick . One More Time: How Do You Motivate Employees?. //Harvard Business Review 65, 5(1987), str. 109–120.

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

mogućnost dnevne prehrane toplim obrokom. Ovakva situacija stvara vrlo pozitivan kontekst za upravljanje motivacijom i

vođenje zaposlenika u NSK, što bi trebalo potaknuti menadžment na već spomenuto promišljanje sustavnijeg pristupa upravljanja ljudskim potencijalima i mogućih organizacijskih zahvata u procese i organizacijsku strukturu knjižnice. Na ovaj bi se način ostvarili svi ključni preduvjeti za postizanje maksimalne motivacije i zadovoljstva, a samim tim i radne učinkovitosti zaposlenika. U kontekstu motivacije, kao ključni čimbenici izdvajaju se bolja organizacija radnog procesa, pri čemu će se izbjeći težnja pojedinih zaposlenika za pukim fizičkim „prisustvom“ na poslu, umjesto koncentracije na učinkovitost u obavljanju radnih zadataka, kao i nagrađivanje – kako financijsko, tako i nefinancijsko. Stoga je, u okviru kvalitativnog istraživanja, posebna pozornost posvećena segmentu poželjnih oblika nagrađivanja, a čiji se rezultati prezentiraju u nastavku rada. f) Uvjeti rada i uređenja radnog prostora Zaposlenici primjećuju neadekvatno funkcioniranje klimatizacijskog sustava, koji, naročito u ljetnim mjesecima te na „nultoj“38 razini knjižnice, održava temperaturu na (pre)niskoj razini za ugodan rad. Radni se prostor, u velikom broju slučajeva, percipira kao premalen, pri čemu se i kao problem navodi preklapanje smjena, kao uzrok koji spada u domenu organizacije radnog procesa. Isto tako zaposlenici primjećuju probleme u koje spadaju: potreba za održavanjem „idealne“ razine čistoće i urednosti u prostoru NSK, neergonomski oblikovani stolci nepodesni za dugotrajan rad uz uporabu računala, potreba za stvaranjem poticajnijeg radnog okruženja – slike, biljke, i slično, neadekvatno osvjetljenje i refleksija danjeg svjetla na pojedinim radnim mjestima u NSK, problemi s pripremama i održavanjem posebnih događanja – manifestacija, koje stvaraju buku i otežavaju ili onemogućavaju obavljanje redovitih radnih procesa, obavljanje popravaka i održavanja tijekom radnog vremena, a koji, ponovno, stvaraju buku i onemogućavaju učinkovito odvijanje radnog procesa, odusustvo zaposlenika s pojedinih organizacijskih

38

Nulta razina knjižnice naziva se radni prostor knjižničara u prizemlju

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

29


238

broj bibliografske jedinice

jedinica, kao što je info-pult, što stvara zabunu kod svih prisutnih u knjižnici, a posebno korisnike, koji traže informacije od drugih zaposlenika i ometaju ih u njihovim redovnim poslovima. g) Potrebne organizacijske promjene Kao što je već spomenuto, iz stavova zaposlenika proizlazi da je potrebno pojednostaviti i značajno ubrzati poslovne procese u knjižnici, naročito proces „puta građe“ (od nabave knjige do mjesta na kojem je dostupna korisnicima) za što postoji čitav niz već razrađenih metodologija unapređenja, podržanih i odgovarajućim softverskim proizvodima. Cilj ovakvih organizacijskih promjena bio bi, prvenstveno, usmjeren na prevladavanje birokratskog pristupa organizaciji rada i vrednovanju rezultata radnih procesa – kako s aspekta vanjskih korisnika, tako i unutarnjih (drugih zaposlenika, koji „konzumiraju“ rezultate rada prethodno obavljenih aktivnosti). Osim toga, smatra se da bi se na ovaj način uklonila i uska grla, kao i unaprijedila komunikacija između pojedinih odjela knjižnice. Posebnu pozornost treba posvetiti i uspostavi formalnih komunikacijskih kanala unutar i između odjela, koji se moraju koristiti, kao i izradi odgovarajućih uputa za korisnike te naputaka za njihovo informiranje. h) Percepcija menadžmenta NSK Među zaposlenicima postoji vrlo raširena percepcija o neadekvatnosti ponašanja (bivšeg) top menadžmenta (do 2011. godine), koje je ostavilo vrlo loše posljedice u međuljudskim odnosima u knjižnici. Konkretno se, u iskazima svih ispitanika, promjena top menadžmenta (od ožujka 2011.) spominje u kontekstu „osmijeha na licu koji se prvi put pojavljuje“. Svi zaposlenici iznose stavove da će se sa novim menadžmentom prevladati brojni problemi u međuljudskim odnosima, među kojima su identificirani i: različiti oblici neproduktivne organizacijske politike, postojanje straha, konflikata i neprijateljske klime među zaposlenicima, itd.

30

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

i) Percepcija korisnika NSK Može se kazati da zaposlenici prepoznaju „kulturu orijentiranu prema korisnicima“39 Primjerice, jedan zaposlenik percipira „opću klimu“ kao preduvjet za stvaranje zadovoljstva zaposlenika i korisnika. Nadalje se prepoznaje i značaj konzultiranja sa zaposlenicima u funkciji obavljanja poslova orijentiranih prema korisnicima, a o čemu govori sljedeća izjava: „Kod organiziranja rada s korisnicima trebalo bi se posavjetovati sa zaposlenicima - i to onima koji su direktno izloženi korisnicima, a ne donositi odluke bez njihova znanja. Čini se da se organizacija vrši bez znanja što se zapravo na kojem pultu radi.“ Dakle, u istraživanju su prepoznate teorijske odrednice o suradnji menadžmenta i zaposlenika u stvaranju klime/kulture40 usmjerene prema zadovoljenju potreba korisnika te zadovoljstva kao konačnog ishoda cijelog procesa. U tom smislu, menadžment NSK treba biti relativno zadovoljan postojećom situacijom, koja bi, daljnjim radom na afirmaciji participativnog pristupa upravljanju, trebala ostvariti teorijski definirane poveznice prema sljedećoj shemi: kultura organizacije orijentirana korisnicima  aktivnosti orijentirane korisnicima  zadovoljni korisnici. No, postoje i mišljenja da se „...korisnicima previše toga tolerira“. Pravila knjižnice se skoro uopće ne poštuju i ne provode, zbog čega bi trebalo obratiti pažnju i na sustave provedbe pravila ponašanja u NSK. j) Identifikacija ostalih relevantnih čimbenika Kao što je prethodno i naznačeno u analizi kvalitativnih rezultata istraživanja, pokazalo se da je njegov daljnji tijek potrebno dodatno fokusirati na tri izvojena područja, i to:

39

Gainer, Brenda; Padanyi, Paulette. The relationship between market-oriented activities and market-oriented culture: implications for the development of market orientation in nonprofit service organizations. // Journal of Business Research, 58, 6(2005), str. 854-862. Žugaj, Miroslav; Brčić, Ruža; Bojanić-Glavica,Benedikt; Šehanović, Jusuf. Organizacijska kultura. Varaždin : TIVA tiskara; Fakultet organizacije i informatike, 2004. Str. 41. 40

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

31


238

broj bibliografske jedinice

analizu „puta građe“ kao jedan od ključnih poslovnih procesa u knjižnici i potencijalni temeljni pokazatelj (benchmark) ostalih organizacijskih promjena,

analizu željenih oblika nefinancijske stimulacije zaposlenika te

analizu željenih oblika financijske stimulacije zaposlenika.

k) Analiza poslovnog procesa „puta građe“ Općenito su iskazani stavovi kako je put građe predug, odnosno da je potrebno i više mjeseci, ili čak i godina da se kupljena strana građa pronađe na polici, odnosno da postane dostupna korisnicima. U tom se smislu izgled prostora opisuje kao „skladište knjiga stranih izdanja“ i navodi da je prostor u kojem su smješteni zaposlenici zaduženi za obradu građe premali i neadekvatan, kao i da postoje brojne „točke primopredaje“ građe između različitih odjela.41 Može se zaključiti da je procese potrebno pojednostaviti, ubrzati i staviti pod kontrolu menadžmenta, odnosno redizajnirati poslovne procese, pri čemu bi se, prvenstveno, uklonila postojeća uska grla i poradilo na ubrzanju aktivnosti, ne samo u domeni puta građe, već i na generičkoj razini. Međutim, o ovoj se problematici već prethodno raspravljalo, ali još jednom treba upozoriti na otpore organizacijskim promjenama i uvođenja transparentnog odvijanja procesa. Isto tako, važno je da u svakom trenutku menadžment ima informaciju o stanju procesa puta građe, tj. statusu svakog komada nabavljene građe, čije napredovanje iz jednog koraka procesa u drugi kasni više negoli je to prethodno utvrđeno. l) Analiza željenih oblika nefinancijske stimulacije zaposlenika Zaposlenici su izrazili niz primjedbi u području željenih oblika nefinancijskog nagrađivanja, a koji se, prvenstveno, odnose na želju za uspostavljanjem partnerskog odnosa s menadžmentom, kao i veću fleksibilnost u organizaciji rada. Iako u ustanovi postoji fleksibilno (klizno) radno vrijeme, zaposlenici su, u većem broju slučajeva,

„Kod knjiga namijenjenih otvorenom pristupu knjige fizički previše putuju po zgradi: prvo prolaze odjel prijema i obrade na nivou -1, nakon toga idu na signiranje na 3. kat, onda sevraćaju na odjel zaštite na nivo -1 i na kraju na 3. ili 4. kat na obradu“. Isto tako, „građa se tijekom obrade zna zagubiti, a na pojedinim mjestima obrade uobičajeno je da nema zamjene za djelatnika na bolovanju/godišnjem pa dolazi do, ponekad, većih zastoja“. 41

32

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

iskazali potrebu za još fleksibilnijim odrađivanjem svojih radnih obveza, posebice kada imaju fiksne termine, poput specijalističkih pregleda u državnim zdravstvenim ustanovama i sl. U suprotnom, zaposlenici bez prave potrebe odlaze na bolovanje, što predstavlja veliki gubitak radnog vremena i produktivnosti.42 Od ostalih, željenih oblika nefinancijskog nagrađivanja/stimuliranja zaposlenika, najčešće se izdvajaju sljedeći: 

slobodni dani, odnosno dodatni dani godišnjeg odmora,

stručna razmjena djelatnika NSK s djelatnicima iste struke u Hrvatskoj i izvan nje,

stručno usavršavanje, odnosno plaćanje dodatne edukacije, tečajeva, itd.,

mogućnost sudjelovanja na stručnim konferencijama,

mogućnost fleksibilnijeg rasporeda korištenja godišnjeg odmora (koji bi mogao biti standard), trenutno se čini pravom nagradom,

plaćanje različitih oblika rekreacije, odnosno organizaciju određenih oblika rekreacije u neiskorištenom prostoru u NSK,

karte za muzeje, kazališta, kina,

organizirani izlet zaposlenika koji su zaslužili nagradu,

obilježavanje većih obljetnice rada u NSK (10-20... godina) organiziranjem skromnog domjenka i druženja na razini odjela/odsjeka,

direktni pristup ravnatelju/ici,

javne pohvale,

uvođenje prostora za „gablec“ i prostora za pušače,

plaćanje sistematskog zdravstvenog pregleda.

m) Analiza željenih oblika financijske stimulacije zaposlenika U okviru ovog dijela rada, već su iskazani prijedlozi zaposlenika za transparentnijim i sustavnijim financijskim nagrađivanjem, koje bi se zasnivalo –

„Željela bih prvo obostrani odnos poštovanja i uvažavanja u odnosu poslodavac zaposlenik. Da osjećaj sigurnosti posla nije "strah od jačeg zakona na strani poslodavca". Da čovjek tj. zaposlenik i njegovo dobro bude u središtu poslodavcu i da svako ulaganje u njega, poštovanje i razumijevanje je zalog za dobro poslodavcu i samoj ustanovi. Sistem obostranog poštovanja, nagrade ali i opomene. 42

Dokazi za takvim ćešćim potrebama djelatnika od strane zdravstvenog sustava za poslodavca postoje i lako ih je dobiti i evidentirati. Rad na međuljudskim odnosima i mogućnost zajedničkog upoznavanja i druženja kako bi NSK ibla tim, a ne samo skup 300 individua od 8-16 h.

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

33


238

broj bibliografske jedinice

djelomično na odluci voditelja/ice, a djelomično na odluci svih zaposlenika predmetnog odjela/odsjeka. Navedeno je na tragu tzv. pristupa evaluaciji performansi od 360 43o i moglo bi se jednostavno uklopiti u sustav upravljanja pomoću ciljeva, čije je uvođenje predloženo u segmentu upravljanja ljudskim resursima knjižnice. Poželjni oblici „neredovite“ financijske stimulacije, koje bi zaposlenici dobivali za obavljanje određenih vrsta poslova i aktivnosti, a koji proizlaze iz kvalitativnog istraživanja zaposlenika, uključuju: 

financijsku stimulacija za zaposlenike koji rade na projektima, odnosno, uz redovni rad rade poslove koji nisu u opisu njihova radnog mjesta,

povremenu financijsku stimulaciju (1-2 x godišnje) za djelatnike s koeficijentima nižih sprema koji obavljaju poslove viših stručnih sprema,

jednokratnu stimulacija za uspješno odrađen posao ili timski rad,

uvođenje koncepta „radnika tromjesečja“, koji bi se nagrađivao svotom od otprilike 1/4 plaće ili sa dva slobodna dana,

plaćanje razlike u plaći tijekom rodiljnog i porodiljnog dopusta,

uvođenje 13. plaće. Već smo ranije naveli da bi sve ove financijske stimulacije trebale biti jasno

navedene u Pravilniku za nagrade i nagrađivanje. Dakako, svjesni smanjenja sredstava namijenjenih knjižnici uslijed financijske i ekonomske recesije preporuka je ovaj Pravilnik ugraditi unutar zakonskih akata knjižnice o raspodjeli vlastitih sredstava.

Zaključak Postavljeni su ciljevi istraživanja ostvareni u smislu procjene radnog zadovoljstva/nezadovoljstva zaposlenika. Bitno je naglasiti da su rezultati istraživanja pokazali da na zadovoljstvo/nezadovoljstvo ispitanika nisu bitno utjecale varijable spol, dob, radno iskustvo te obrazovanje.

U stručnoj i menadžerskoj literaturi može se naći mnoštvo definicija ovog pojma. Zajedničko je u njima da se performanse odnose na učinak (koji uključuje i odgovarajući kvantitet i kvalitet), zatim odgovarajuće karakteristike zaposlenih (sposobnosti, znanja, vještine,..) i zahtjevano radno ponašanje, pa se u tom značenju pojam performansi upotrebljava i u ovom istraživanju. 43

34

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

Istraživanje zaposlenika ukazalo je na niz različitih motiva i motivacijskih čimbenika, pri čemu se, ipak, mogu izdvojiti određene teme, koje se mogu smatrati relevantnima za upravljanje ljudskim potencijalima u knjižnici. U tom smislu, postoji raširena percepcija svih zaposlenika o neobjektivnosti nagrađivanja i napredovanja u organizaciji, kao i o netransparentnom radu voditelja(ica) odjela, gdje se, očekivano jedan voditelj pozitivno očitovao o radu voditelja.. Svi zaposlenici ukazuju i na postojanje „uskih grla“ u organizaciji rada te organizacijskoj strukturi NSK, koje otežavaju i usporavaju obavljanje radnih zadataka. Ipak, društveni status i zadovoljstvo sadržajem samog posla, tj. njegovim djelovanjem na samoaktualizaciju zaposlenika, velike su prednosti rada u knjižnici. Isto tako, svi zaposlenici su iskazali i nadu u promjene koje će uslijediti nakon dolaska novog top menadžmenta, s obzirom da je rad prethodnog ocijenjen vrlo negativno, zbog orijentacije na „organizacijsku politiku“ i velike probleme u međuljudskim odnosima, koji su izazivali nezadovoljstvo, pa čak i strah zaposlenika. Navedeni su rezultati proizašli iz kvalitativne istraživačke metodologije koji ukazuju da postoji veliko nezadovoljstvo distribucijom kompenzacija i nagrada, svim aspektima odluka o napredovanju te osjećajem da se njihov posao/doprinos ne vrednuje u dovoljnoj mjeri. Nadamo se da će ovo istraživanje potaknuti i druge knjižnice na slična istraživanja.

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

35


238

broj bibliografske jedinice

Literatura Aleksić, Ljiljana. Strateški marketing u funkciji unapređenja knjižnične djelatnosti Hrvatske : magistarski rad. Zagreb, 2001. Str. 3. Aleksić,Ljiljana; Seiter-Šverko, Dunja. Vrednovanje nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s gledišta korisnika. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 57, 4(2014), 1-44. Bahtijarević-Šiber, F. Management ljudskih potencijala, Zagreb: Golden marketing, 1999. Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, Pere. Leksikon menadžmenta. Zagreb : Masmedia, 2001. Baj, Igor; Golubović, Vesna; Orešković, Marko. Istraživanje korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu o novom obliku usluge : tematsko pretraživanje. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 4(2013), Str. 107-128. Champy, James. Reengineering Management: the Manadate for New Leadership. London: Harper Collins Pub., 1995. Dragija Ivanović, Martina. Vrednovanje usluga u narodnim knjižnicama : magistarski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2006. Drucker, Peter. Towards the New Economy. London: Heinemann, 1994. Fitzsimmons, James .A; Fitzsimmons, Mona J. Service Management: Operations, Strategy, and Information Technology. Boston: McGraw-Hill, 2008. Gainer, Brenda; Padanyi, Paulette. The relationship between market-oriented activities and market-oriented culture: implications for the development of market orientation in nonprofit service organizations. // Journal of Business Research, 58, 6(2005). Hart, C.W.L. The Power of Unconditional Service Guarantees: Harvard Business Review, 1988. Izmijenjeno i dopunjeno izvješće o radu za 2011. godinu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.URL:www.nsk.hr/wp-content/uploads/.../izvješće-sa-zaključkom2011. (2011-10-01) Levering, Robert; Moskowitz,Milton. 100 Best Companies To Work For in America, 1998. Marušić, Sveto. Upravljanje ljudskim potencijalima. Zagreb: Adeco, 2006. Maslow, Abraham. The Farther Reaches of Human Nature. New York: Penguin, 1971. Misija i vizija, 2011. URL: http://www.nsk.hr/misija-vizija/(2011-10-01) Ozretić-Došen, Đurđana. Osnove marketinga usluga. Zagreb: Mikrorad, 2002.

36

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


238

broj bibliografske jedinice

Petr Balog, Kornelija. Akademske knjižnice u Hrvatskoj : spremne za mjerenje kvalitete poslovanja ili ne? // Uspostava kvalitete u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama : knjižnice u Bolonjskom okruženju : zbornik radova / 10. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 24.-26. travnja 2008. godine ; uredile Irena Pilaš i Alisa Martek. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. Str. 83-104. Previšić, Jozo; Đurđana Ozretić-Došen. Osnove međunarodnog marketinga. Zagreb: Masmedia, 2000. Prijedlog programa rada i razvoja nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za razdoblje od 2011-2015. URL: : www.nsk.hr/wp-content/uploads (2011-12-01) Schein, Edgar H. Organizational culture and leadership. San Francisco : Jossey-Bass, 2010. Šmider, Marinela; Petr Balog, Kornelija.Kakvu vrstu organizacijske kulture imaju naše knjižnice?: primjer Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku. // Knjižničarstvo, 15/16, 1/2(2011/2012), str.71-96. Vrana, Radovan ; Kovačević, Jasna. Percepcija korisnika o knjižnici i knjižničnim uslugama kao temelj poslovne strategije knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 3(2013), 23-46. Vujić, Vidoje. Menadžment ljudskog kapitala. 3. izd. Opatija: Sveučilište u Rijeci, Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija [etc.], 2008. Weihrich, Heinz; Koontz, Harald. Menedžment. Zagreb: Mate, 1994. Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka: Ekonomski fakultet; Kastav: IQ plus, 2011. Žugaj, Miroslav; Cingula, Marijan. Temelji organizacije. Varaždin: FOING, 1992. Žugaj, Miroslav ...[et al]. Organizacijska kultura. Varaždin : TIVA tiskara; Fakultet organizacije i informatike, 2004.

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO

37


238

broj bibliografske jedinice

PRILOG

PODSJETNIK ZA DUBINSKI INTERVJU RAZGOVOR SA ZAPOSLENICIMA

• • • • • • • • • • •

38

Što za Vas znači raditi u NSK? Što je NSK? Zašto NSK ne radi kako bi trebala? Zašto je NSK super? Koje su tri stvari koje biste prvo promijenili u NSK? Tko “najbolje prolazi” u NSK? Opišite Vaš posao? Što bi povećalo Vaše zadovoljstvo radom u NSK? Kako funkcioniraju međuljudski odnosi u NSK? Zašto? Koji je Vaš stav o managementu NSK – jučer, danas, sutra? Vaš stav o korisnicima?

ALEKSIĆ / SEITER-ŠVERKO


239

broj bibliografske jedinice

ZBIRKE OCJENSKIH RADOVA U VISOKOŠKOLSKOJ KNJIŽNICI Theses collection in academic library

Sanda Hasenay Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek hasenays@ptfos.hr Ines Horvat Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za kemiju innhorvat@gmail.com

UDK / UDC 027.7(497.5 Osijek):004 Istraživanje / Research paper Primljeno / Received : 23. 5. 2014.

Sažetak U radu se pokušalo ukazati na važnost zbirki ocjenskih radova u visokoškolskim knjižnicama kao vrijednog i relevantnog izvora informacija. Kao primjer za analizu poslužile su zbirke ocjenskih radova u Knjižnici Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek. Cilj je bio utvrditi koliko se ocjenski radovi koriste kao reference kod pisanja drugih ocjenskih radova te pojasniti zašto bi bilo dobro da postoji repozitorij ustanove u kojem bi bile pohranjene zbirke ocjenskih radova i drugi sadržaji važni za ustanovu. Ključne riječi: zbirke ocjenskih radova, visokoškolska knjižnica, repozitorij, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek

HASENAY / HORVAT

39


239

broj bibliografske jedinice

Summary This paper deals with the importance of collections in academic libraries and their role as a source of relevant information. Therefore, the analysis was performed on the thesis collection of Library of Faculty of Food Technology Osijek and the goals were to determine the usage of the collection and explain the necessity of an institutional repository. Keywords: theses collection, academic library, repository, Faculty of Food Technology Osijek

Uvod Kako bi ispunile svoju svrhu, između ostalih zadaća, visokoškolske knjižnice trebaju pohranjivati ocjenske radove u tiskanom i digitalnom obliku kao i pripremati građu za pohranu digitalnih oblika intelektualnih radova matične ustanove, što uključuje i procjenu radova koju svaka knjižnica provodi za sebe. Također, prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 1 u članku 83 točke 11 i 12 navodi se da su sveučilišta i fakulteti, veleučilišta i visoke škole kao i visoka učilišta dužni trajno objaviti ocjenske radove na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice te Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Osnovni zadatak svake knjižnice jest osigurati pristup znanju, informacijama, cjeloživotnom učenju i djelima mašte s pomoću niza izvora i službi, a na raspolaganju je svim članovima zajednice.2 S obzirom da knjižnice prikupljaju raznovrsnu građu, knjižnični se fond raspoređuje prema određenim cjelinama, tzv. zbirkama, a raznovrsnost građe uvjetuje unutarnju podjelu knjižničnog fonda, pri čemu je važna i veličina knjižnice.3 Različiti izvori definiraju knjižničnu zbirku kao: „ukupan zbir knjiga i ostalih

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. / Narodne Novine, 94 od 22.7. 2013. (http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx) 2Indir, Ida. Prikaz : IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice. // Vjesnik Bibliotekara Hrvatske 55, 1(2012), str. 124. URL: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/1386/vbh/God.55(2012),br.1 (2013-10-10) 3 Katica Tadić. Rad u knjižnici. Naklada Benja, Opatija 1994. str. 19 1

40

HASENAY / HORVAT


239

broj bibliografske jedinice

materijala koje knjižnica posjeduje, katalogizirani i pripremljeni za upotrebu korisnicima“4, „knjižnična zbirka predstavlja prikupljene i sređene knjige, rukopise, časopise i druge izvore podataka koji služe za čitanje ili učenje, a čuvaju se u knjižnicama.“5 Knjižnice prikupljaju različite zbirke koje su, s obzirom na vrstu knjižnice, različite i odijeljene unutar fonda. U visokoškolskim knjižnicama pored zbirke knjiga i udžbenika, potrebnih za kvalitetno praćenje nastave i pomoći studentima u svladavanju gradiva te kao podrška znanstvenicima za njihov znanstveno-istraživački rad, postoji još zbirka periodike i zbirka referentne građe, a posebno mjesto zauzimaju zbirke ocjenskih radova koje zbog svojih specifičnosti imaju i poseban tretman (obrada i pohrana obavlja se zasebno od ostalih zbirki). Zbirke ocjenskih radova važne su za svaku ustanovu jer okupljaju stvorena znanja na jednom mjestu, a isto tako ustanovi koja ih ima mogu poslužiti kao jedan od čimbenika vrednovanja djelatnosti pred različitim tijelima koja ih podupiru (financijski) i pred znanstvenom javnošću.6 Ocjenski su radovi, kao dio izdavačke djelatnosti sveučilišta ili njegove sastavnice, odraz područja kojima se određena ustanova bavi i pogodni su za provedbu analiza koje mogu biti od velike važnosti pri stvaranju popisa obvezne i dopunske literature kao i izgradnji fonda visokoškolske knjižnice (citatna analiza). Jedan je od zadataka svake visokoškolske knjižnice da pohranjuje ocjenske radove u tiskanom i digitalnom obliku, kao vrlo vrijedne izvore informacija, ali često nevidljive široj javnosti jer su najčešće pohranjeni u tiskanom obliku u jednom primjerku u knjižnici ustanove na kojoj je rad obranjen. Zbog svoje uloge u podršci nastavnom procesu, Knjižnica PTF-a ustrojila je zbirke ocjenskih radova po uzoru na studijske programe7 pa se tako razlikuju zbirke doktorskih (ustrojena obranom prvog doktorskog rada 2001. godine), magistarskih8 (ustrojena Library collection. // Online Dictionary for Library and Information Science, 2013. URL: http://www.abc-clio.com/ODLIS/searchODLIS.aspx (2013-10-16) 5 Library. // Encyclopaedia Britannica, 2013. URL: http://www.britannica.com/EBchecked/topic/339421/library (2013-10-16) 6 Škorić, Lea. Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U 9. CARNetova korisnička konferencija – CUC 2007, 19-21 studenog 2007, Rijeka, Hrvatska. URL: http://medlib.mef.hr/315/1/Skoric_L_Repozitorij_MF_CUC2007_rep_315.pdf (2013-10-21) 7 Više o studijskim programima na mrežnim stranicama Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek http://www.ptfos.unios.hr/ 8 Zbirka sadrži samo 5 naslova jer je magistarski studij na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek ustrojen akademske 1998./1999. godine, a izvodio se do 2004./2005. godine. Uvođenjem Bolonjskog procesa akademske 2005./2006. godine studij se više ne izvodi odnosno ukida se akademski stupanj magistar znanosti. 4

HASENAY / HORVAT

41


239

broj bibliografske jedinice

obranom prvog magistarskog rada 2001. godine), specijalističkih (ustrojena obranom prvog specijalističkog rada 2008. godine), diplomskih radova prema Bolonji (ustrojena obranom prvog diplomskog rada 2010. godine) i starom programu (ustrojena obranom prvog diplomskog rada 1975. godine) te završnih radova (ustrojena obranom prvog završnog rada 2008. godine). Prema različitim Pravilnicima Fakulteta9 o različitim ocjenskim radovima jedan primjerak ocjenskog rada treba biti trajno pohranjen u knjižnici, a u novije vrijeme (od 2010. godine) osim rada u tiskanom obliku student je dužan predati rad i u digitalnom. 10 Knjižnica PTF-a dostavlja 9 primjeraka doktorskih i magistarskih radova Službi za obvezni primjerak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu11 koja je odgovorna za prikupljanje i distribuciju obveznog primjerka, a specijalističke radove dostavlja Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek. Preduvjeti su izgradnje repozitorija ustanove kvalitetno pripremljena zbirka ocjenskih radova u tiskanom obliku, osmišljen plan njene digitalizacije, riješena pitanja autorskih prava te podrška znanstvene zajednice ustanove. Autorice Krajna i Markulin, u svom radu12, opisale su sve korake koji se trebaju poduzeti kod izgradnje digitalnog repozitorija ustanove. Izgradnja digitalnog repozitorija ocjenskih radova postaje vrlo važna za sveučilišta i njihovu vidljivost kao i vidljivost autora radova. Na taj se način omogućuje pristup radovima za širu zajednicu zainteresiranih korisnika.13 Za izradu repozitorija ustanove važno je da znanstvenici budu upućeni u cijeli postupak i da im se razjasni važnost repozitorija i pohrane njihovih znanstvenih dostignuća kao i ocjenskih radova u istim. Nakon osiguravanja svih preduvjeta, repozitorij ustanove treba uskladiti u prvom redu sa studijskim programima PTF-a, potrebama studenata i nastavnog osoblja te potencijalnim zainteresiranim vanjskim korisnicima.14

9 Na

PTF-u postoji o Pravilnik o završnim i diplomskim ispitima kao i Upute za pisanje završnih, diplomskih te specijalističkih radova, za više pogledati: Odluke, pravilnici i upute. URL: http://www.ptfos.unios.hr/index.php/pravilnici-i-upute (2013-11-08) 10 Pravilnik o završnim i diplomskim ispitima PTF-a. http://www.ptfos.unios.hr/pdf/ostalo/Pravilnici/Pravilnik_o_zavrsnim_i_diplomskim_ispitima.pdf (2013-10-30) 11 Služba obveznog primjerka – NSK. URL: http://www.nsk.hr/obvezni-primjerak-2/#3 (2013-11-08) 12 Krajna, Tamara; Markulin, Helena. Repozitorij ustanove Fakulteta strojarstva i brodogradnje. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 51, 1/4(2008), str. 40-41 13 Usp. Moxley, Joseph M. Universities should require electronic theses and dissertations. // Educause quarterly 2(2001), str. 61 14 Usp. Isto.

42

HASENAY / HORVAT


239

broj bibliografske jedinice

Studenti, znanstveno-nastavno osoblje i zajedničke službe upoznati su s postupkom predaje ocjenskih radova bilo koje razine u Knjižnicu PTF-a. Autorima se, nakon obrane teme, pri predaji rada u studentsku službu dostavlja na uvid odobrenje za objavljivanje rada na mrežnim stranicama Knjižnice PTF-a u repozitoriju Prehrambenotehnološkog fakulteta Osijek i ako su suglasni potpisuju isto. Za većinu radova unutar posljednjih 5 godina postoje autorska odobrenja. Jedina su iznimka radovi prve generacije polaznika preddiplomskog studija po Bolonji jer tada nije bilo obvezno predati digitalni oblik kao i radovi stariji od navedenog razdoblja. Kada bi bilo moguće doći do svih autora tražilo bi se potpisivanje odobrenja i njihova suglasnost za objavu u repozitoriju, no to je vrlo opsežan i potencijalno neostvariv pothvat. Sukladno tome, pri planiranju digitalnog repozitorija Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, prijedlog je da će svi radovi za koje ne postoji odobrenje biti pohranjeni u repozitoriju zbog očuvanja, ali će biti javno dostupni isključivo na razini sažetka. U provedbi navedenog svakako treba razmisliti na koji način provesti digitalizaciju ocjenskih radova koji se u najvećem broju nalaze u zbirci diplomskih radova čija je izgradnja započela još 1975. godine, a koje Knjižnica PTF-a posjeduje samo u tiskanom obliku. Diplomski radovi iz razdoblja prije 1991. godine u prilično su lošem stanju s obzirom da su tijekom Domovinskog rata bili pohranjeni u neadekvatnim uvjetima, u kutijama u podrumskim prostorima. Digitalizacija i pohrana tih radova u digitalni repozitorij povećala bi razinu njihove iskorištenosti, ali bi poslužila i u svrhu njihovog očuvanja. Osim navedenih diplomskih radova, potrebno je digitalizirati i preostale naslove zbirke magistarskih radova budući da Knjižnica PTF-a u digitalnom obliku posjeduje samo jedan magistarski rad. Sve dok je plan digitalizacije navedenih radova u izradi, zainteresirani će im korisnici pristupati na „stari način“, odnosno u prostorijama Knjižnice PTF-a. Cilj i metodologija istraživanja Za potrebe ovoga rada iz zbirke ocjenskih radova Knjižnice PTF-a određen je uzorak na kojemu je napravljena citatna analiza kako bi se potvrdila pretpostavka da su ocjenski radovi vrijedan izvor relevantnih informacija, ali da njihova iskorištenost nije velika te da bi se ukazalo zašto je potrebno i tu vrstu građe približiti korisnicima kroz repozitorij ustanove, odnosno digitalni oblik. Uzorak se sastoji od cjelovitih zbirki

HASENAY / HORVAT

43


239

broj bibliografske jedinice

doktorskih (37), magistarskih (5) i specijalističkih radova (27), dok je uzorak za zbirke diplomskih i završnih radova ograničen na ocjenske radove koji postoje u digitalnom obliku. Rezultati i rasprava Kako bi se što bolje pojasnilo stanje zbirki ocjenskih radova potrebno ih je raščlaniti i dovesti u odnos s ostalim dijelovima plana njihove objave u digitalnom obliku. U Tablici 1 prikazano je stanje zbirki ocjenskih radova u Knjižnici PTF-a.

Doktorski Magistarski Specijalistički Diplomski Diplomski

Završni

radovi

radovi

radovi

radovi

bolonja

radovi

37

5

21

1078

112

290

Ukupno 1543

Tablica 1 Stanje zbirki ocjenskih radova u Knjižnici PTF-a

Analizom podataka u Tablici 1 nije vidljivo što je već napravljeno, što je moguće vrlo brzo privesti kraju i koji je dio projekta najzahtjevniji, kako bi se došlo do konačnog cilja, objave radova u repozitoriju ustanove, stoga se pristupilo daljnjoj analizi zbirki te su u odnos dovedeni tiskani i digitalni oblici.

44

HASENAY / HORVAT


239

broj bibliografske jedinice

zbirke ocjenskih radova 262 290

Završni radovi

112 112 147

Diplomski bolonja Diplomski radovi Specijalistički radovi Magistarski radovi Doktorski radovi

1078

21 21 1 5 35 37

ocjenski radovi u digitalnom obliku ocjenski radovi u tiskanom obliku

Grafički prikaz 2 Analiza zbirki ocjenskih radova u Knjižnici PTF-a – odnos tiskanih i digitalnih oblika

Rezultati analize pokazuju da je odnos tiskanih i digitalnih ocjenskih radova još uvijek na strani tiskanih primjeraka, ali je također uočeno da se sustavno provodi priprema za digitalizaciju kako bi se tiskani ocjenski radovi mogli uvrstiti u repozitorij PTF-a. Utvrđeno je da je od ukupno 1.543 ocjenska rada obranjena na PTF-u od 1975. godine do danas njih 578 u digitalnom obliku, odnosno većina novijih ocjenskih radova pripremljena je za pohranu u repozitorij ustanove te da se najveći dio posla koji je preostao odnosi na diplomske radove starije od 2009. godine kao i magistarske radove kojih je samo četiri naslova. Od ukupno 578 ocjenskih radova u digitalnom obliku, 112 je diplomskih radova po bolonjskom sustavu, 21 specijalistički rad, odnosno svi koji su do sada obranjeni na PTF-u. Od ukupno 37 doktorskih radova, u digitalnom je obliku njih 35, a svega je jedan magistarski rad digitaliziran. Zbog proceduralne pogreške prva generacija preddiplomaca svoje završne radove nije predala u digitalnom već samo u tiskanom obliku, tako da su u digitalnoj zbirci 262 završna rada. Najmanje je u digitalnom obliku diplomskih radova, svega 147 od ukupno 1078, stoga je taj segment digitalizacije najzahtjevniji. Ono što treba naglasiti jest da posjedovanje digitalnog oblika bilo kojeg ocjenskog rada nije dovoljno za njihovu objavu na mrežnim stranicama ustanove, prije moraju biti riješena pitanja autorskih prava.

HASENAY / HORVAT

45


239

broj bibliografske jedinice

digitalni oblik i autorska prava 262

Završni radovi 112 112

Diplomski bolonja

147 147

Diplomski radovi 18 21

Specijalistički radovi Magistarski radovi Doktorski radovi

290

1 1 35 35

Autorska prava Digitalni oblik

Grafički prikaz 3 Analiza stanja autorskih prava u odnosu na ocjenske radove u digitalnom obliku u Knjižnici PTF-a

Analizom je utvrđeno da su u zbirkama ocjenskih radova u Knjižnici PTF-a prikupljene autorska odobrenja za većinu ocjenskih radova koje su u digitalnom obliku, iznimke su 3 autora specijalističkih radova, 2 autora doktorskih radova koji nisu dali dozvolu za objavu svojih radova. 29 završnih radova nema autorsko odobrenje za objavu u repozitoriju od kojih je jedan u digitalnom obliku. Analizom stanja zbirki uočava se koliko je Knjižnica PTF-a napredovala u pripremnim radnjama za ostvarenje uspostave repozitorija. Važnost zbirki ocjenskih radova jest u tome što su oni vrlo vrijedan izvor relevantnih informacija te je jedan od zadataka svake knjižnice omogućiti korisnicima što jednostavniji pristup i korištenje istima. Iz toga razloga cilj je Knjižnice PTF-a omogućiti korisnicima maksimalnu iskoristivost istih, što bi se postiglo uspostavom repozitorija ustanove. Kako bi se potvrdila pretpostavka o korištenju ocjenskih radova kao referenci kod pisanja radova (studenti provjeravaju u knjižnici što je već napisano o toj temi) pristupilo se citatnoj analizi na umanjenom uzorku. Za potrebe ovoga rada citatna je analiza ograničena samo na ocjenske radove, bez obzira gdje su obranjeni, kao literaturne reference unutar ocjenskih radova obranjenih na PTF-u. Analiza je provedena na cjelovitim zbirkama doktorskih, specijalističkih, magistarskih, završnih i diplomskih radova po Bolonjskom

46

HASENAY / HORVAT


239

broj bibliografske jedinice

procesu dok je uzorak iz zbirke diplomskih radova po starom programu smanjen jer se analiza provodila samo na radovima koje Knjižnica posjeduje u digitalnom obliku. Razlog je smanjenju uzorka preveliki broj primjeraka koji još uvijek nisu digitalizirani te su analizom obuhvaćeni diplomski radovi od 2009. do 2013. godine. Još je potrebno istaknuti kako su diplomski radovi radi lakšeg rukovanja, ali i zbog toga što se u matičnoj knjizi diplomiranih studenata vode kao odvojene cjeline, podijeljeni na dvije zbirke: Zbirka diplomskih radova po starom programu i Zbirka diplomskih radova po Bolonjskom procesu.* Pri citatnoj se analizi slično postupalo i sa zbirkom završnih radova s obzirom da su dio uzorka samo oni koje Knjižnica posjeduje u digitalnom obliku, što znači da u uzorak nije ušlo 28 radova iz 2008. godine i 74 rada koja još uvijek nisu dostavljena u Knjižnicu iz drugih zajedničkih službi s obzirom da se dostavljaju na kraju kalendarske godine. Iako svi primjerci unutar Zbirke magistarskih radova nisu digitalizirani, pregledani su u tiskanom obliku s obzirom da se radi o samo četiri primjerka.

Završni radovi (262 rada) Diplomski radovi (Bolonja)* Diplomski radovi (147 radova)* Specijalistički radovi (27 radova) Magistarski radovi (5 radova) Doktorski radovi (37 radova) 0

Broj citata (dok. radovi)

20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280

Doktorski Magistarski Specijalistič Diplomski Diplomski Završni radovi (37 radovi (5 ki radovi radovi (147 radovi radovi (262 radova) radova) (27 radova) radova)* (Bolonja)* rada) 60 2 4 77 70 17

Broj citata (mag. radovi)

15

1

1

41

11

4

Broj citata (spec. radovi)

0

1

1

7

2

0

Broj citata (dipl. radovi)

1

0

1

127

64

15

Broj citata (dipl. radovi - Bolonja)

0

0

1

7

16

1

Broj citata (zavr. radovi)

0

0

0

2

2

1

Grafički prikaz 4 Citatna analiza ocjenskih radova u Knjižnici PTF-a

HASENAY / HORVAT

47


239

broj bibliografske jedinice

Iz dobivenih rezultata vidljivo je da se količina citiranih ocjenskih radova razlikuje u skupinama radova drugačijeg akademskog stupnja. Najmanji se broj ocjenskih radova kao literaturnih referenci nalazi u magistarskim, specijalističkim i završnim radovima, dok je najveći broj zastupljen u diplomskim radovima obranjenim po starom programu. Veliki broj citiranih ocjenskih radova nalazi se i u diplomskim radovima obranjenim po Bolonjskom procesu, ali je vidljiva razlika jer se diplomanti prema starom programu pri izradi svojih radova u najvećoj mjeri koriste diplomskim radovima koji obrađuju srodne teme dok se u diplomskim radovima po Bolonjskom procesu najviše citiraju radovi najvišeg akademskog stupnja odnosno doktorski radovi. Ono što pojednostavljuje proces uspostave repozitorija i procjenu ocjenskih radova Knjižnice PTF-a jest činjenica da većina ustrojenih zbirki ne sadrži prevelik broj naslova kao i njihova specifičnost za određeno područje. S obzirom da bi se repozitorij trebao sastojati od radova nastalih isključivo na matičnoj ustanovi, riješeno je i pitanje ujednačenosti opsega i oblikovanja radova prema uputama dostupnim na mrežnim stranicama Fakulteta. Još je jedna od olakotnih okolnosti postojanje dokumentacijske kartice (sažetak, ključne riječi, podatci o mentorima i sličnim informacijama) u novijim ocjenskim radovima na hrvatskom i engleskom jeziku, koje će unos u digitalni repozitorij učinit jednostavnijim. Informatička služba Fakulteta bila bi odgovorna za tehničku podršku sustava dok će zaposlenici Knjižnice PTF-a biti zaduženi za obradu i unos digitalnih oblika. Na provedenoj se analizi može vidjeti da je iskorištenost ocjenskih radova očekivana. Ocjenski se radovi ne koriste kao literaturne reference u mjeri koliko bi trebali, što je posebno vidljivo kod studenata preddiplomskog studija, dok su kod studenata diplomskog i doktorskog studija ti oblici referenci učestaliji. Rezultati analize prikazuju kako je potrebno poraditi na tome da vrijedne informacije, posebice one u ocjenskim radovima nastalim na PTF-u, budu pristupačnije krajnjim korisnicima Knjižnice.

48

HASENAY / HORVAT


239

broj bibliografske jedinice

Zaključak Iz kratke analize koja je napravljena za potrebe ovoga rada vidljivo je da su ocjenski radovi vrlo koristan i relevantan izvor informacija koji se, još uvijek slabo koristi te je na djelatnicima knjižnica da ga kao takvog trebaju približiti korisnicima kako bi iskoristivost istih bila veća. Najjednostavniji, iako i najzahtjevniji, oblik pohrane u današnje vrijeme radi što lakše dostupnosti ocjenskih radova bio bi u repozitoriju ustanove, što opet pred knjižničare i informacijske stručnjake stavlja nove zadatke kao i kvalitetnu suradnju s upravom fakulteta, znanstveno-nastavnim osobljem te informatičkom službom. Dostupnost relevantnih informacija jest zadatak svake knjižnice, stoga je imperativ da se u današnjem vremenu koriste sve mogućnosti koje se nude, kako informacijske tako i informatičke, kako bi krajnji korisnik dobio sve knjižnične usluge na jednostavan i njemu blizak način.

Literatura Hrvatska znanstvena bibliografija : Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek. URL: http://bib.irb.hr/lista-ustanove?sifra=113 (2013-11-18) Indir, Ida. Prikaz : IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice. // Vjesnik Bibliotekara Hrvatske 55, 1(2012), str. 124-132. URL: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/1386/vbh/God.55(2012),br.1 (2013-10-10) Krajna, Tamara; Markulin, Helena. Repozitorij ustanove Fakulteta strojarstva i brodogradnje. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 51, 1/4(2008), str. 36-46. URL: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/707/vbh/God.51(2008),br.1-4 (2013-10-16) Library. // Encyclopaedia Britannica, 2013. URL: http://www.britannica.com/EBchecked/topic/339421/library (2013-10-16) Library collection : http://www.abc-clio.com/ODLIS/searchODLIS.aspx (2013-10-16) Moxley, Joseph M. Universities should require electronic theses and dissertations. // Educause quarterly 2(2001), str Odluke, pravilnici i upute. URL: http://www.ptfos.unios.hr/index.php/pravilnici-i-upute (2013-11-8)

HASENAY / HORVAT

49


239

broj bibliografske jedinice

Pravilnik o završnim i diplomskim ispitima PTF-a. http://www.ptfos.unios.hr/pdf/ostalo/Pravilnici/Pravilnik_o_zavrsnim_i_diplomskim_i spitima.pdf ( 2013-10-30) Služba obveznog primjerka – NSK. URL: http://www.nsk.hr/obvezni-primjerak-2/#3 (2013-11-08) Starkweather, Wendi M., Clark Wallin, Camile . Faculty response to library technology: insights on attitudes. // Library Trends 47, 4(1999), str. 640-668 Škorić, Lea. Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U: 9. CARNetova korisnička konferencija – CUC 2007, 19-21 studenog 2007, Rijeka, Hrvatska Tadić, Katica. Rad u knjižnici. Naklada Benja, Opatija 1994. Vrana, Radovan. Znanstveno komuniciranje pod utjecajem elektroničkih izvora informacija i moguća promjena knjižničnog obrasca. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 48, 2(2005), str. 14-25. URL: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/147/vbh/God.48(2005),br.2 (2013-10-10) Zakon o izmjenama i dopunama zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. / Narodne Novine, 94 od 22.7. 2013. (http://narodnenovine.nn.hr/default.aspx) (2013-12-11)

50

HASENAY / HORVAT


240 broj bibliografske jedinice

ČASOPISI IZ PODRUČJA PREHRAMVENE TEHNOLOGIJE U BAZI PODATAKA JOURNAL CITATION REPORTS ZA 2012. GODINU The journals in the field of food technology in the database Journal Citation Reports for 2012 year

Ivana Šuvak-Pirić, dipl.ing., dipl. knjiž. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek isuvak@ptfos.hr

UDK / UDC 050:664:004 Stručni rad / Professional paper Primljeno / Received : 15. 6. 2014.

Sažetak U radu su analizirani časopisi iz područja prehrambene tehnologije na osnovi statističkih podataka iz baze Journal Citation Reporsts za 2012. godinu. Analiza je napravljena po sljedećim metričkim pokazateljima vrijednosti časopisa: broj članaka objavljen u pojedinom časopisu, ukupan broj citata za pojedini časopis, poluvrijeme citiranja časopisa, čimbenik odjeka časopisa, petogodišnji čimbenik odjeka, indeks brzine citiranja, Eigenfactor Score i Article Influence Score. Ključne riječi: Journal Citation Reports, citatna analiza, časopisi iz područja prehrambene tehnologije

ŠUVAK-PIRIĆ

51


240 broj bibliografske jedinice

Summary This paper analyzes the journals in the field of Food Science and Technology on the basis of statistical data from the database Journal Citation Reporsts for 2012. The analysis was conducted using the following metric indicators for determining the journal value: Articles, Total Cites, Cited Half-life, Impact Factor, 5-Year Impact Factor, Immediacy Index, Eigen factor Score and Article Influence Score. Keywords: Journal Citation Reports, citation analysis, journals in the field of Food Science and Technology

Uvod Znanstvenici se često pitaju u kojem časopisu objaviti rezultate svojega istraživanja. Kako prosuditi kvalitetu nekog časopisa? Objaviti rad u njemu ili ne? U prosudbi kvalitete nekogs časopisa često se pribjegava metričkim pokazateljima vrijednosti smatrajući ih nepristranim u prosudbi kvalitete te samim time i relevantnijim pokazateljima. Metrički pokazatelji kvalitete časopisa oslanjaju se na citatne analize. Citatna se analiza u svijetu znanosti primjenjuje već desetljećima (Garfield, 1972). Citiranje je sastavni dio znanstvenoga rada i njime se ostvaruje komunikacija između autora. Iako pokazuje nedostatke za sada predstavlja široko prihvaćeno mjerilo u vrednovanju znanstvenih rezultata znanstvenika. Naime, Petrak (2010) navodi kako činjenica da je neko djelo citirano predstavlja dokaz njegovog utjecaja na znanstveno područje ali ne nužno i kvalitete. Kada je neko djelo citirano to ne govori ništa o naravi rada koji je citiran, o razlozima zbog kojih je rad važan, koristan ili ima odjeka. Ti se aspekti rada mogu dokučiti samo pomnom sadržajnom analizom i kompetentnom

recenzijom. Citatna analiza ne može zamijeniti recenzijski oblik

prosudbe, može mu samo pomoći da postane objektivniji u procjeni kvalitete rada. Cilj objavljivanja u visoko citiranim časopisima jest biti čitan, stoga citati mogu imati praktičnu uporabu u dokumentiranju rezultata pretrage. Procjena kvalitete časopisa kao

52

ŠUVAK-PIRIĆ


240 broj bibliografske jedinice

predmet istraživanja jest kompleksan proces i zahtjeva različite znanstvene pristupe prije donošenja odluke o odabiru metrike1 jer svaki metrički pokazatelj kvalitete odnosi se na određeno vremensko razdoblje pa se tako i kvaliteta časopisa može mijenjati iz godine u godinu. Metrika znanstvene publicistike aktualno je i nadasve složeno područje koje nipošto ne nudi jednostavne recepte. Ukoliko je nužno rad “mjeriti” nekim brojčanim pokazateljima umjesto nepristranim recenziranjem (eng. peer review), onda je dobro poznavati prednosti i nedostatke svakog od brojčanih pokazatelja i to uzeti u obzir prilikom interpretacije2. Prednost citatnih analiza kao mjerila jest i u tome što za njih postoje prihvaćeni informacijski izvori odnosno indeksne i citatne baze podataka. Neke od citatnih baza jesu Web of Science, Journal Citation Reports, Eigenfactor.org, Journal-Ranking.com, SCImago Jurnal & Country Rank, Scopus, Google Scoolar, itd. Journal Citation Reports (JCR) JCR Thomson Reutersova je baza podataka koja nudi sustavan i objektivan način kritičke procjene vodećih svjetskih časopisa i kvantitativne statističke podatke na temelju citatnih analiza. Prikupljajući članke citiranih referenci iz baze Web of Science (WOS), JCR pomaže mjerenju istraživanja utjecaja na časopis i razinu kategorije kojoj časopis pripada, a prikazuje odnos između citiranog časopisa i časopisa u kojem se citira3. JCR objavljuje podatke svake godine u dva izdanja i to Science Edition i Social Sciences Edition te koristi podatke o citiranosti izvučenih iz više od 10.853 znanstvenih i tehničkih časopisa iz 232 područja i 83 zemlje4. U hrvatskoj akademskoj zajednici moguće je pretraživati bazu od 2002. godine na dalje. Pretraga časopisa u bazi moguća je preko više parametara: preko skupine časopisa (časopisi razvrstani prema predmetnoj kategoriji, izdavaču ili zemlji), upisivanjem točno određenog časopisa (upisivanjem punog naziva časopisa, skraćenice časopisa, riječi iz naslova ili ISSN-a) ili preko skupne liste svih časopisa u bazi. Pronalaženjem traženog časopisa pored naziva i ISSN-a prikazani su metrički pokazatelji kvalitete časopisa: broj radova objavljen u pojedinom Usp. Straub, Detmar; Anderson, Chad. Journal Quality and Citations: Common Metrics and Considerations about Their Use. Editor's Comments. // MIS Quarterly 34, 1(2010), str. iii-xii. 2 Stojanovski, Jadranka. Metrika znanstvene publicistike - istina, mitovi i zablude. // Kemija u industriji 59, 4(2010), str. 179-186. 3 Introducing the 2013 release of the Journal Citation Reports URL: http://thomsonreuters.com/articles/2013/introducing-the-2013-edition-journal-citation-reports (2013-11-11) 4 Isto 1

ŠUVAK-PIRIĆ

53


240 broj bibliografske jedinice

časopisu, ukupan broj citata za pojedini časopis, poluvrijeme citiranja, čimbenik odjeka časopisa, petogodišnji čimbenik odjeka, indeks brzine citiranja, Eigenfactor Score (EF) i Article Influence Score (AI). Baza omogućava i rangiranje časopisa (po opadajućoj vrijednosti) prema bilo kojem od gore navedenih metričkih pokazatelja. Jednako tako baza JCR rangira časopise s obzirom na njihov čimbenik odjeka na kvartile Q1, Q2, Q3, Q4. Pojedini časopisi ne pokrivaju samo jedno područje nego su interdisciplinarni i mogu pokriti više područja, na primjer časopis Journal of Agricultural and Food Chemistry,

pored

područja

prehrambene

tehnologije,

pokriva

i

područja

multidisciplinarne poljoprivrede i primijenjene kemije. Područje prehrambene tehnologije u bazi JCR obuhvaća izvore o analizi hrane i njezine proizvodnje, uključujući kemiju i biokemiju hrane, mikrobiologiju hrane, prehrambene tehnologije, prehrambeno inženjerstvo, kvalitetu i sigurnost hrane, prehrambene dodatke i kontaminante 5. Analiza časopisa iz područja prehrambene tehnologije u bazi podataka Journal Citation Reports za 2012. godinu Istraživanje Pretraživanje JCR baze podataka provedeno je po području prehrambena tehnologija (Food Science and Technology) u studenom 2013. godine. Pretraživanjem se dobilo 124 časopisa abecedno poredanih po naslovu te metrički pokazatelji vrijednosti za svaki časopis. Metrički pokazatelji kvalitete časopisa iz baze JCR Broj članaka (Articles) Produktivnost pojedinog časopisa vidi se iz broja radova koji su objavljeni u tome časopisu. Ovaj podatak sam po sebi ne govori nužno o kvaliteti časopisa ali pridonosi u izračunu vrijednosti drugih metričkih pokazatelja kvalitete časopisa. Scope Notes 2012: Science Citation Indeks. Science Citation Index Expanded. URL: http://admin-apps.webofknowledge.com/JCR/static_html/scope_notes/SCIENCE/2011/SCOPE_SCI.htm (2013-11-8) 5

54

ŠUVAK-PIRIĆ


240 broj bibliografske jedinice

Tablica 1. Prikaz prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije poredanih prema ukupnom broju objavljenih članaka. Časopis s najvećim brojem objavljenih radova jest Food Chemistry (1666 radova), potom slijede časopisi Journal of Agricultural and Food Chemistry (1528 radova), Journal of Food Agriculture & Environment (766 radova), Journal of Dairy Science (735 radova), itd. Ukupan broj citata (Total Cites) Ukupan broj citata koje ima pojedini časopis pokazatelj je odjeka objavljenih radova u tom časopisu i mjerilo je čitanosti toga časopisa. Tablica 1. Prikaz prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije poredanih prema ukupnom broju objavljenih članaka

ISSN

Ukupan broj članaka

Food Chemistry

0308-8146

1666

Journal of Agricultural and Food Chemistry

0021-8561

1528

Journal of Food Agriculture & Environment

1459-0255

766

Journal of Dairy Science

0022-0302

735

Food and Chemical Toxicology

0278-6915

690

Analytical Methods

1759-9660

644

Journal of Food Science

0022-1147

512

Food Research International

0963-9969

502

Food Control

0956-7135

468

0916-8451

442

Red. Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Naslov časopisa

Bioscience Biochemistry

Biotechnology

ŠUVAK-PIRIĆ

and

55


240 broj bibliografske jedinice

Tablica 2. Prikaz prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije poredanih prema ukupnom broju citata Časopis s najvećim brojem citata jest Journal of Agricultural and Food Chemistry, gdje broj citata iznosi 76.046, slijede ga Food Chemistry (41.375 citata), Journal of Dairy Science (29.407 citata), International Journal of Food Microbiology (17.723 citata), Journal of Food Science (17.543 citata) itd. Iz Tablica 1. i 2. vidljivo je da su prva dva časopisa s najvećim brojem objavljenih radova ujedno i prva dva časopisa s najvećim brojem citata, ali nije pravilo da časopisi s najvećim brojem objavljenih radova imaju i najveći broj citata (vidljivo i iz Tablice 4). Poluvrijeme citiranja časopisa (Cited Half-life) Poluvrijeme citiranja časopisa definira se kao broj godina računatih unatrag u odnosu na tekuću godinu, koje čine 50 % ukupnog broja citata što ih je časopis dobio u tekućoj godini. Poluvrijeme citiranja jest pokazatelj zastarijevanja literature, naime ako časopis ima poluvrijeme citiranja 8,7 za 2012. godinu znači da je polovina citata koje je dobio u 2012. godini bila publicirana u posljednje 8,7 godina, a preostala polovina dobivenih citata u toj godini bila je starija od 8,7 godina. Tablica 2. Prikaz prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije poredanih prema ukupnom broju citata

Red. Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6.

56

Naslov časopisa

ISSN

Ukupan broj citata

Journal of Agricultural and Food Chemistry

0021-8561

76046

Food Chemistry

0308-8146

41375

Journal of Dairy Science

0022-0302

29407

International Journal of Food Microbiology

0168-1605

17723

Journal of Food Science

0022-1147

17543

Journal of Food Engineering

0260-8774

14629

ŠUVAK-PIRIĆ


240 broj bibliografske jedinice

7. 8. 9. 10.

Food and Chemical Toxicology

0278-6915

14526

Journal of the Science of Food and Agriculture

0022-5142

12723

Meat Science

0309-1740

12584

Journal of Food Protection

0362-028X

12363

Tablica 3. Časopisi iz područja prehrambene tehnologije koji imaju poluvrijeme citiranja > 10 Poluvrijeme citiranja imaju samo časopisi koji su citirani 100 ili više puta u WOS bazi podataka u godini dana6. Slijedom toga 5 časopisa, odnosno 4,03 % nemaju izračun za poluvrijeme citiranja jer su citirani manje od 100 puta. 23 časopisa odnosno 18,55 % imaju poluvrijeme citiranja ˃10, dok 96 časopisa, odnosno 77,42 % imaju poluvrijeme citiranja ˂10 (Tablica 3.). Iz ovoga se da zaključiti kako je vrijeme zastarijevanja časopisa iz područja prehrambene tehnologije relativno brzo. Čimbenik odjeka časopisa (Impact Factor) Čimbenik odjeka najpopularniji je metrički pokazatelj kvalitete časopisa, a definira se omjerom prikupljenih citata za godinu za koju se računa (npr. 2012.) koje su prikupili radovi objavljeni u prethodne dvije godine (2010. i 2011.). Kako se u brojniku računaju svi radovi objavljeni u časopisu, a u nazivniku samo znanstveni i pregledni, to predstavlja nedostatak čimbenika odjeka jer daje urednicima časopisa mogućnost manipulacije pri izračunu pa neki časopisi uspijevaju značajno „umjetno” povećati čimbenik odjeka časopisa, posebice ako objavljuju puno radova. Koliko god citiranost pojedinih radova utječe na čimbenik odjeka časopisa, toliko čimbenik odjeka ne utječe na citiranost pojedinih radova. Pretpostavka da će visoki čimbenik odjeka časopisa sam po sebi implicirati visoku citiranost pojedinačnog rada, nema potvrde u praksi 7.

Journal Scitation Reports. Cited Half-Life URL: http://admin-apps.webofknowledge.com/JCR/help/h_ctdhl.htm (2013-11-8) 7 Stojanovski, Jadranka. Nav. dj, str. 2. 6

ŠUVAK-PIRIĆ

57


240 broj bibliografske jedinice

Čimbenik odjeka posljednjih je nekoliko godina prerastao iz slabo poznatog bibliometrijskog pokazatelja u vodeće kvantitativno mjerilo kvalitete časopisa8 te je znanstvenoj zajednici najčešće mjerilo kvalitete nekoga časopisa. JCR baza podataka u izračun čimbenika odjeka ubraja i samocitate, iako u detaljnijem prikazu izračuna daje i izračun bez samocitata. Tablica 3. Časopisi iz područja prehrambene tehnologije koji imaju poluvrijeme citiranja > 10

Red. Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

ISSN

Poluvrijeme citiranja

0002-9254

> 10

Archiv fur Lebensmittelhygiene

0003-925X

> 10

Australian Journal of Dairy Technology

0004-9433

> 10

Cereal Chemistry

0009-0352

> 10

Cereal Foods World

0146-6283

> 10

Fleischwirtschaft

0015-363X

> 10

Food Australia

1032-5298

> 10

Food Biotechnology

0890-5436

> 10

Food Reviews International

8755-9129

> 10

Food Technology

0015-6639

> 10

0003-021X

> 10

0361-0470

> 10

Journal of Dairy Research

0022-0299

> 10

Journal Food Processing Preservation

0145-8892

> 10

Journal of Food Science

0022-1147

> 10

Naslov časopisa American Journal Viticulture

of

Enology

and

Journal of the American Oil Chemists Society Journal of the American Society of Brewing Chemists

Amin, Mayur; Mabe, Michael. Impact Factors: Use and Abuse. // Perspectives in Publishing 1 (2007), str. 1-6. 8

58

ŠUVAK-PIRIĆ


240 broj bibliografske jedinice

16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.

Journal of the Institute of Brewing

0046-9750

> 10

1341-027X

> 10

0022-5142

> 10

0022-4901

> 10

0026-3788

> 10

Rivista Italiana Delle Sostanze Grasse

0035-6808

> 10

Sciences des Aliments

0240-8813

> 10

Starch-Starke

0038-9056

> 10

Journal of the Japanese Society for Food Science and Technology-Nippon Shokuhin Kagaku Kogaku Kaishi Journal of the Science of Food and Agriculture Journal of Texture Studies Milchwissenschaft-Milk International

Science

Tablica 4. Prikaz prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije s najvećim čimbenikom odjeka za 2012. godinu U Tablici 4. prikazano je prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije s najvišim čimbenikom odjeka za 2012. godinu. Časopis s najvišim čimbenikom odjeka jest Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety (5,053) dok je časopis s najnižim Mitteilungen Klosterneuburg (0,032). Uspoređujući časopise s najvišim čimbenikom odjeka s časopisima s najviše objavljenih radova vidi se da časopisi s najvišim čimbenikom odjeka nisu i časopisi s najviše objavljenih radova, naprotiv časopisi s najvećim čimbenikom odjeka nalaze se na niskim mjestima po ukupnom broju objavljenih radova. Tako je časopis Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety s najvišim čimbenikom odjeka za 2012. godinu na 104. mjestu po broju objavljenih radova, časopis Critical Reviews in Food Science and Nutrition koji je 2. po veličini čimbenika odjeka jest na 71. mjestu, a Annual Review of Food Science and Technology koji je 3. po veličini čimbenika odjeka jest na 111. mjestu po broju radova. Navedeni podaci upućuju na zaključak da kada govorimo o časopisima s visokim

ŠUVAK-PIRIĆ

59


240 broj bibliografske jedinice

IF obično govorimo o časopisima s velikom selektivnosti radova koji će biti uvršteni odnosno objavljeni u njima. Petogodišnji čimbenik odjeka (5-Year Impact Factor) Petogodišnji čimbenik odjeka računa se jednako kao i dvogodišnji čimbenik odjeka samo za razdoblje od pet godina. Petogodišnji čimbenik odjeka vrlo dobro nadopunjuje kratkoročni dvogodišnji čimbenik odjeka za rangiranje, ugled i određivanje utjecaja časopisa kroz prizmu prosječne produktivnosti časopisa i citiranosti broja članaka objavljenih u časopisima za duže vremensko razdoblje9. Tablica 4. Prikaz prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije prema čimbeniku odjeka

Rn. Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Naslov časopisa

ISSN

Čimbenik odjeka

Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety

1541-4337

5,053

Critical Reviews in Food Science and Nutrition

1040-8398

4,820

Annual Review of Food Science and Technology

1941-1413

4,683

Molecular Nutrition & Food Research

1613-4125

4,310

Trends in Food Science & Technology

0924-2244

4,135

Food and Bioprocess Technology

1935-5130

4,115

Food Hydrocolloids

0268-005X

3,494

International Journal of Food Microbiology

0168-1605

3,425

Food Microbiology

0740-0020

3,407

Food Chemistry

0308-8146

3,334

Jacsó, Péter. Five-year impact factor data in the Journal Citation Reports. // Online Information Review 33, 3(2009), str. 603-614. 9

60

ŠUVAK-PIRIĆ


240 broj bibliografske jedinice

Tablica 5. Prikaz prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije s najvećim petogodišnjim čimbenikom odjeka za 2012. godinu Časopis s najvišim petogodišnjim čimbenikom odjeka jest Critical Reviews in Food Science and Nutrition i on iznosi 6,261, dok je časopis s najnižim Fleischwirtschaft s 0,096. Od 124 analiziranih časopisa petogodišnji čimbenik odjeka nemaju 4 časopisa odnosno 3,23 % što ukazuje da ti časopisi nisu u bazi WOS duže od 5 godina. Iz Tablica 4. i 5. je vidljivo da časopis s najvišim čimbenikom odjeka nema i najviši petogodišnji čimbenik odjeka. Analizirajući odnos čimbenika odjeka i petogodišnjeg čimbenika odjeka vidljivo je da 96 časopisa odnosno 80 % časopisa ima veći petogodišnji čimbenik odjeka od čimbenika odjeka za 2012. godinu, što ne čudi s obzirom da će članci kroz razdoblje od 5 godina prikupiti više citata nego kroz razdoblje od 2 godine. Samo jedan časopis (Annual Review of Food Science and Technology) odnosno 0,83 % ima jednaki petogodišnji čimbenik odjeka i čimbenik odjeka za 2012. godinu. Iz Tablica 4. i 5. je također vidljivo da se prvih 9 časopisa po veličini čimbenika odjeka nalazi i među prvih 10 časopisa po veličini petogodišnjeg čimbenika odjeka. Indeks brzine citiranja (Immediacy Index) Indeks brzine citiranja metrički je pokazatelj koji nam pokazuje čiji su članci u prosjeku najcitiraniji u određenoj godini. Definira se omjerom broja citata koje je časopis dobio u istoj godini u kojoj su članci objavljeni i brojem članaka objavljenih u toj istoj godini. Indeks brzine citiranja u usporedbi s čimbenikom odjeka ima znatno manje značenje10 i ovisi o kategoriji u kojoj se časopis nalazi. Tablica 5. Prikaz prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije prema petogodišnjim čimbeniku odjeka

Rn. Br. 1. 2.

10

ISSN

Petogodišnji čimbenik odjeka

Critical Reviews in Food Science and Nutrition

1040-8398

6,261

Trends in Food Science & Technology

0924-2244

5,500

Naslov časopisa

Jokić, Maja. Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveučilišna knjižara, 2005.

ŠUVAK-PIRIĆ

61


240 broj bibliografske jedinice

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Food and Bioprocess Technology

1935-5130

4,994

Molecular Nutrition & Food Research

1613-4125

4,890

Comprehensive Reviews in Food Science and Food 1541-4337 Safety

4,792

Annual Review of Food Science and Technology

1941-1413

4,683

Food Chemistry

0308-8146

4,072

International Journal of Food Microbiology

0168-1605

3,938

Food Microbiology

0740-0020

3,894

Innov Food Science Emergency

1466-8564

3,590

Tablica 6. Prikaz prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije poredanih prema indeksu brzine citiranja Prema indeksu brzine citiranja za 2012. godinu na prvom je mjestu časopis Annual Review of Food Science and Technology s indeksom 1,125, potom slijede časopisi Food and Nutrition Bulletin (0,956), Food Hydrocolloids (0,953), Critical Reviews in Food Science and Nutrition (0,851), Chemical Senses (0,733) itd. 8 časopisa odnosno 6,45 % imaju indeks brzine citiranja 0,000 iz razloga što nemaju niti jedan citat za 2012. godinu, a 2 časopisa odnosno 1,61 % nema izračun jer nemaju ni jedan objavljen rad u 2012. godini. Uspoređujući rezultate pretrage časopisa po čimbeniku odjeka i indeksu brzine citiranja vidi se da je časopis s najvišim čimbenikom odjeka Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety tek na 41. mjestu po indeksu brzine citiranja. Časopis Critical Reviews in Food Science and Nutrition jest na 2. mjestu po čimbeniku odjeka, a na 4. po indeksu brzine citiranja, dok je časopis Annual Review of Food Science and Technology na 3. mjestu po veličini čimbenika odjeka, a na 1. po indeksu brzine citiranja. Nameće se pitanje zašto je časopis Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety tek na 41. mjestu po indeksu brzine citiranja, a ima tako visok čimbenik odjeka? Razlog se nalazi u načinu računanja čimbenika odjeka i indeksa

62

ŠUVAK-PIRIĆ


240 broj bibliografske jedinice

brzine citiranja jer se za izračun čimbenika odjeka uzimaju u obzir citati za godinu za koju se računa čimbenik odjeka, a koje su prikupili radovi objavljeni u prethodne dvije godine, dok se za izračun indeks brzine citiranja uzima broj citata koje je časopis dobio u istoj godini u kojoj su članci objavljeni. Tako, uspoređujući časopis Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety i časopis Annual Review of Food Science and Technology (koji je 1 prema indeksu brzine citiranja) prema broju objavljenih radova oba su nisko na tablici časopisa (prvi je 104., a drugi 111.) kao i po ukupnom broju citata (prvi je 59 a drugi 104), ali računajući broj citata po radu za 2012. godinu vidi se da je prosječna citiranost rada u časopisu Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety 8 puta a u Annual Review of Food Science and Technology 27 puta pa je samim time indeks brzine citiranja manji kod Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety. Prema Senu (1999), časopisi koji češće izlaze imaju i veći indeks brzine citiranja, dok časopisi koji izlaze jednom godišnje mogu oscilirati ovisnoo tome izlaze li početkom ili krajem godine. Analizirajući prvih pet časopisa s najvećim indeksom citiranja, vidljivo je da časopis Annual Review of Food Science and Technology izlazi jednom godišnje, Food and Nutrition Bulletin izlazi četiri puta, Food Hydrocolloids šest puta, Critical Reviews in Food Science and Nutrition deset puta, a časopis Chemical Senses devet puta godišnje. Časopis Annual Review of Food Science and Technology 2012. godine izašao je u travnju. Eigenfactor Score (EF) Baza JCR daje i prikaz Eigenfactor mjernih vrijednosti časopisa (Eigenfactor Metrics)11 a uključuje Eigenfactor Score i Article Influence Score. EF je mjerilo kvalitete časopisa koje pokazuje procjenu postotka vremena koje korisnici knjižnice provedu s određenim časopisom12. Za izračun Eigenfactor mjernih vrijednosti koriste se podaci iz Thomson Reutersove baze JCR, ali ne uključuju časopise koji objavljuju prosječno manje od 12 radova godišnje (u petogodišnjem razdoblju) niti časopise koji ne citiraju druge

Eigenfactor.org. Ranking and mapping scientific knowledge URL: http://www.eigenfactor.org/whyeigenfactor.php (2013-11-11) 12 West, Jevin D.; Bergstrom, Theodore C.; Bergstrom, Carl T. The Eigenfactor Metrics TM: A Network Approach to Assessing Scholarly Journals. // College & Research Libraries 71, 3(2010), str. 236-244. 11

ŠUVAK-PIRIĆ

63


240 broj bibliografske jedinice

časopise uvrštene u JCR13. Eigenfactor Algorithm sličan je Googleovom Page Rank-u. Izračun EF-a temelji se na broju citata članaka u nekom časopisu objavljenih u razdoblju od pet godina, ali uzima u obzir koji su to časopisi pridonijeli citatima odnosno kvalitativno razlikuje citate tako da citati koji dolaze iz časopisa s većim EF imaju veću vrijednost od onih koji dolaze iz časopisa s manjim EF14. Računanje EF zahtijeva složenije računanje, ali je nagrada bogatije mjerilo kvalitete15. Časopisi koji objavljuju veći broj članaka imaju i veći EF16. Tablica 6. Prikaz prvih deset časopisi iz područja prehrambene tehnologije poredanih prema indeksu brzine citiranja

ISSN

Indeks brzine citiranja

Annual Review of Food Science and Technology

1941-1413

1,125

Food and Nutrition Bulletin

0379-5721

0,956

Food Hydrocolloids

0268-005X

0,953

Critical Reviews in Food Science and Nutrition

1040-8398

0,851

Chemical Senses

0379-864X

0,733

Food Quality and Preference

0950-3293

0,704

Food and Chemical Toxicology

0278-6915

0,591

Food Chemistry

0308-8146

0,589

Food Control

0956-7135

0,588

International Journal of Food Microbiology

0168-1605

0,579

Rn. Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Naslov časopisa

Macan, Bojan. Kriteriji za evaluaciju znanstvenih časopisa – prednosti i mane. 9. Seminar knjižnica u sustavu znanosti i visoke naobrazbe „ Knjižnica uzvraća udarac: reorganizacija imperija“. Power Point prezentacija. Zagreb, 13. i 14. studenoga 2009. 14 Journal Scitation Reports. Eigenfactor® Metrics URL: http://admin-apps.webofknowledge.com/JCR/help/h_eigenfact.htm (2013-11-14) 15 West, Jevin D.; Bergstrom, Theodore C.; Bergstrom, Carl T. Nav. dj. 16 Macan, Bojan. Nav. dj. 13

64

ŠUVAK-PIRIĆ


240 broj bibliografske jedinice

Tablica 7. Prikaz prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije poredanih prema Eigenfactor Score parametru U Tablici 7. prikazano je prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije poredanih prema veličini EF. Kako je već spomenuto, časopisi koji objavljuju veći broj radova imaju i veći EF17. Uspoređujući časopise s najviše objavljenih radova (Tablica 1.) s časopisima s najvišim EF (Tablica 7.) vidi se da su među prva četiri časopisa po jednom i drugom parametru kvalitete časopisa nalaze sljedeća tri časopisa: Journal of Agricultural and Food Chemistry, Food Chemistry, Journal of Dairy Science. Razlika je između EF i čimbenika odjeka što EF u izračun uzima citate iz petogodišnjeg razdoblja, za razliku od čimbenika odjeka, koji uzima dvogodišnje razdoblje, dok za razliku od petogodišnjeg čimbenika odjeka EF kod izračuna izostavlja samocitate časopisa. Analizirajući dobivene rezultate, vidljivo je da je časopis s najvećim EF Journal of Agricultural and Food Chemistry tek 15. po veličini čimbenika odjeka, a 13. po petogodišnjem čimbeniku odjeka, Food Chemistry koji je 2. po veličini EF 10. je po veličini čimbenika odjeka i 7. po petogodišnjem čimbeniku odjeka, dok je Journal of Dairy Science 3. po veličini EF, a 21. po veličini čimbenika odjeka i 19. po veličini petogodišnjeg čimbenika odjeka (Tablice 4., 5. i 7.). Article Influence Score (AI) Article Influence Score mjera je prosječnog utjecaja svakoga rada objavljenog u časopisu kroz njegovih prvih pet godina nakon objavljivanja. On se izračunava dijeljenjem EF časopisa s dijelom članaka u časopisu, a taj je dio članaka normaliziran tako da je suma ukupnog broja radova u časopisu 118. Rezultat veći od 1,00 upućuje na to da svaki članak u časopisu ima iznadprosječni utjecaj, dok rezultat manji od 1,00 ukazuje na to da svaki članak u časopisu ima ispodprosječan utjecaj19. Prema Arent20 AI i čimbenik odjeka daju opću sliku o tome koliko je citiran pojedini časopis u odnosu na

Macan, Bojan. Nav. dj. University of Alberta. Guide to citation, journal and database analysis URL: http://guides.library.ualberta.ca/content.php?pid=94850&sid=1769075 (2013-11-15) 19 Isto 20 Arendt, Julie. Are Article Influence Scores Comparable across Scientific Fields?. // Science and Technology Librarianship (2010), str. 13. 17 18

ŠUVAK-PIRIĆ

65


240 broj bibliografske jedinice

druge u svojoj kategoriji, ali to je daleko od potpune slike o važnosti časopisa za knjižnice s posebnom korisničkom populacijom. Tablica 7. Prikaz prvih deset časopisa iz područja prehrambene tehnologije poredanih prema Eigenfactor Score parametru

Rn. Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

ISSN

Eigenfactor Score

Journal of Agricultural and Food Chemistry

0021-8561

0,10658

Food Chemistry

0308-8146

0,09061

Journal of Dairy Science

0022-0302

0,03185

International Journal of Food Microbiology

0168-1605

0,03101

Food and Chemical Toxicology

0278-6915

0,02853

Journal of Food Engineering

0260-8774

0,02692

Journal of Food Science

0022-1147

0,02023

Molecular Nutrition & Food Research

1613-4125

0,01922

LWT-Food Science and Technology

0023-6438

0,01751

Food Research International

0963-9969

0,01700

Naslov časopisa

Tablica 8. Časopisi iz područja prehrambene tehnologije s parametrom Article Influence Score većim od 1 U Tablici 8. prikazani su rezultati za pretragu časopisa prema parametru AI. Od 124 časopisa, njih 4 (3,22 %) nemaju izračun za AI što upućuje na to da ti časopisi izlaze kraće od pet godina. 7 časopisa odnosno 5,65 % ima AI iznad 1,00, dok 113 časopisa odnosno 91,13 % ima AI ispod 1,00. Časopis s najvišim AI za 2012. godinu jest Critical Reviews in Food Science and Nutrition s AI 1,670. Uspoređujući naslove časopisa s najvećim AI s naslovima časopisa s najvećim čimbenikom odjeka, dolazi se do zaključka da časopisi s AI iznad 1 imaju i visoki čimbenik odjeka, točnije prvih 6 časopisa prema AI

66

ŠUVAK-PIRIĆ


240 broj bibliografske jedinice

se nalaze unutar prvih 9 časopisa prema čimbeniku odjeka, a odstupanje je vidljivo kod časopisa Food Microbiology koji ima AI iznad 1, a po čimbeniku odjeka nalazi se na 33. mjestu. JCR baza podataka omogućava i pregled skupnih podataka za pojedina područja (Tablica 9.) koji uključuju ukupni broj citata u svim časopisima tog područja (Total Cites), srednji čimbenik odjeka za određenu kategoriju časopisa (Median Impact Factor), skupni čimbenik odjeka (Aggregate Impact Factor), skupni indeks brzine citiranja (Aggregate Immediacy Index), skupno poluvrijeme citiranja (Aggregate Cited Half-life), te ukupan broj časopisa uključenih u to područje (Articles). Tablica 8. Časopisi iz područja prehrambene tehnologije s parametrom Article Influence Score većim od 1

Rn. Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Naslov časopisa

ISSN

Article Influence Score

Critical Reviews in Food Science and 1040-8398 Nutrition

1,670

Trends in Food Science & Technology

1,405

0924-2244

Comprehensive Reviews in Food Science 1541-4337 and Food Safety Annual Review of Food Science and 1941-1413 Technology

1,356 1,349

Molecular Nutrition & Food Research

1613-4125

1,206

Food Policy

0306-9192

1,067

Food Microbiology

0740-0020

1,021

Tablica 9. Prikaz skupnih podataka za područje prehrambene tehnologije Analizirajući ukupno područje prehrambene tehnologije za 2012. godinu, vidljivo je da obuhvaća 124 časopisa, 19.879 radova i ima 460.291 citata. Skupni indeks brzine citiranja za područje prehrambene tehnologije iznosi 0,333, skupno poluvrijeme

ŠUVAK-PIRIĆ

67


240 broj bibliografske jedinice

citiranja iznosi 7,2, srednji čimbenik odjeka je 1,207 a skupni čimbenik odjeka iznosi 1,947. Prilikom tumačenja rezultata treba se voditi računa da se podaci dobiveni za određeno područje ne mogu uspoređivati s podacima dobivenih pretraživanjem drugih područja zbog svoje specifičnosti. Odstupanja mogu biti toliko značajna da najviši čimbenik odjeka za časopis u jednom području može biti čak niži od najnižeg čimbenika odjeka časopisa u nekom drugom području21. Tablica 9. Prikaz skupnih podataka za područje prehrambene tehnologije

Ukupni broj citata 460291

Srednji Skupni Skupni čimbenik čimbenik indeks odjeka odjeka brzine citiranja 1,207 1,947 0,333

Skupno Ukupan poluvrijeme broj citiranja časopisa

Ukupan broj članaka

7,2

19879

124

Zaključak Citatne nam analize omogućavaju da na jednostavan i brz način s pomoću statističkih i matematičkih metoda dođemo do procjene kvalitete časopisa istodobno omogućavajući jednostavnu usporedbu među časopisima istog područja. U procjeni kvalitete časopisa koriste se prihvaćeni informacijski izvori odnosno indeksne i citatne baze podataka. U ovom je radu provedena analiza časopisa iz područja prehrambene tehnologije u bazi JCR. Analiza pokazuje da se svaki metrički pokazatelj kvalitete časopisa može koristiti kao pokazatelj kvalitete, no važno je znati koji se parametri uzimaju u obzir u njegovom računanju te samim time i kako podatke interpretirati. Znanstvena zajednica prednost daje čimbeniku odjeka kao najrelevantnijem pokazatelju kvalitete. Čimbenik odjeka dobar je pokazatelj kvalitete časopisa, no nije isključiv i trebalo bi ga se koristiti usporedo s nekim drugim pokazateljima, kako bi analiza bila potpunija. Citatne analize pružaju održiv i drugačiji način mjerenja, a time i razmišljanja

21

68

Amin, Mayur. Nav. dj. str.6.

ŠUVAK-PIRIĆ


240 broj bibliografske jedinice

o kvaliteti časopisa. Ovakav način procjene časopisa nadopunjuje recenzijski postupak i daje cjelovitiju i objektivniju sliku kvalitete radova objavljenih u časopisu.

Literatura Amin, Mayur; Mabe, Michael. Impact Factors: Use and Abuse. // Perspectives in Publishing 1 (2007), str. 1-6. Arendt, Julie. Are Article Influence Scores Comparable across Scientific Fields?. // Science and Technology Librarianship (2010), str. 13. Garfield, Eugene. Citation Analysis as a Tool in Journal Evaluation: Journals can be ranked by frequency and impact of citations for science policy studies. // Essays of an Information Scientist 1 (1962-1973), str. 527-544. Reprint from: Science 178 (1972), str. 471-479. Introducing the 2013 release of the Journal Citation Reports URL: http://thomsonreuters.com/articles/2013/introducing-the-2013-editionjournal-citation-reports (2013-11-11) Eigenfactor.org. Ranking and mapping scientific knowledge. URL: http://www.eigenfactor.org/whyeigenfactor.php (2013-11-11) Jacsó, Péter. Five-year impact factor data in the Journal Citation Reports. // Online Information Review 33, 3(2009), str. 603-614. Jokić, Maja. Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveučilišna knjižara, 2005. Journal Scitation Reports. Cited Half-Life. URL: http://admin-apps.webofknowledge.com/JCR/help/h_ctdhl.htm (2013-11-8) Journal Scitation Reports. Eigenfactor® Metrics. URL: http://admin-apps.webofknowledge.com/JCR/help/h_eigenfact.htm (2013-1114) Macan, Bojan. Kriteriji za evaluaciju znanstvenih časopisa – prednosti i mane. 9. Seminar knjižnica u sustavu znanosti i visoke naobrazbe „ Knjižnica uzvraća udarac: reorganizacija imperija“. Power Point prezentacija. Zagreb, 13. i 14. studenoga 2009.

ŠUVAK-PIRIĆ

69


240 broj bibliografske jedinice

Petrak, Jelka. Bibliometrijski pokazatelji u ocjenjivanju znanstvenog rada: 1. Objavljivanje i ocjenjivanje rezultata znanstvenog rada. // Liječnički Vjesnik 123, 34(2001), str. 77-81. Scope Notes 2012: Science Citation Indeks. Science Citation Index Expanded. URL: http://adminapps.webofknowledge.com/JCR/static_html/scope_notes/SCIENCE/20 11/SCOPE_SCI.htm(2013-11-8) Sen, J. K. Symbols and formulas for a few bibliometric concepts. // Journal of Documentation, 55, 3(1999), str. 325-334. Stojanovski, Jadranka. Metrika znanstvene publicistike - istina, mitovi i zablude. // Kemija u industriji 59, 4(2010), str. 179-186. Straub, Detmar; Anderson, Chad. Journal Quality and Citations: Common Metrics and Considerations about Their Use. Editor's Comments. // MIS Quarterly 34, 1(2010), str. iii-xii. University of Alberta. Guide to citation, journal and database analysis. URL: http://guides.library.ualberta.ca/content.php?pid=94850&sid=1769075 (2013-1115) West, Jevin D.; Bergstrom, Theodore C.; Bergstrom, Carl T. The Eigenfactor MetricsTM: A Network Approach to Assessing Scholarly Journals. // College & Research Libraries 71, 3(2010), str. 236-244.

70

ŠUVAK-PIRIĆ


241

broj bibliografske jedinice

ZABORAVLJENI MOTIVI OSIJEKA NA RAZGLEDNICAMA IZ ZAVIČAJNE ZBIRKE GISKO Forgotten views of the city of Osijek on postcards out of the collection of City and University Library Osijek

mr.sc. Inge Majlinger Tanocki, dipl. knjiž. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek ingem@gskos.hr Marijana Špoljarić, dipl. knjiž. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek mspoljaric@gskos.hr

UDK / UDC 025.17(497.5 Osijek):004 Stručni rad / Professional paper Primljeno / Received : 14. 4. 2014. Sažetak U članku se govori o važnosti predstavljanja dijela Grafičke zbirke Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek1 koja je dio Zavičajne zbirke. Grafička zbirka, a u čijem se obujmu nalaze i razglednice grada Osijeka koju Knjižnica posjeduje, do sada nije bila prezentirana i dostupna široj javnosti. Kako bi GISKO što vjerodostojnije predstavio svoju Grafičku zbirku, potrebno je odrediti jasne smjernice organizacije zbirke te njezine katalogizacije i prezentacije. Nadalje, svakako treba istaknuti važnost digitalizacije kao suvremenog oblika prezentiranja i zaštite vizualne građe. Ključne riječi: Grafička zbirka, digitalizacija, WebPAC

1

u daljnjem tekstu GISKO

MAJLINGER TANOCKI / ŠPOLJARIĆ

71


241

broj bibliografske jedinice

Summary The article talks about the importance of presentation Print Collection of the City and University Library in Osijek, which owns the library, which has still not been presented and available to the general public. To City and University Library Osijek an authentic presented its graphic collection, for which we can say that it is still in the early stages of establishment, but it is necessary to set clear guidelines for the organization and presentation. Furthermore, we must highlight the importance of digitization as a modern form of presentingand preserving visual materials. Key words: Print Collection, digitization, WebPAC

Uvod Globalizacijom i napretkom suvremenih tehnologija sve je istaknutija potreba za očuvanjem kulturne baštine nastale čovjekovim djelovanjem kroz prošla razdoblja. Dio pohranjene pokretne kulturne baštine smještene u knjižnicama sakuplja se, stručno obrađuje, pohranjuje te se daje krajnjem korisniku na korištenje. Danas se, širenjem stečenih i usvajanjem novih znanja, svih vrsta informacija na svim medijima, Knjižnici nameće potreba za razvojem novih kvalitetnih korisničkih usluga dostupnih na WebPAC-u (OPAC dostupan na Worl Wide Webu). Razvojem Interneta i sve češćom uporabom i poboljašavanjem mrežnih kataloga knjižnični katalozi na mreži nazivaju se i WebPAC-ima jer su dostupni preko mreže.2 Radi podizanja kvalitete usluga i osmišljavanja novih GISKO je odabrao mogućnost približavanja novih usluga korisnicima u informacijskom okruženju korisničkim pristupom zbirkama putem javno dostupnih računalnih katalaloga – WebPACa. Prepoznavši važnost djelovanja knjižnica u elektroničkom okruženju, GISKO je iznašao način prezentacije dijela Grafičke zbirke, konkretno razglednica grada Osijeka. Knjižnice su u novom, elektroničkom okruženju snažno izložene tržišnim zakonitostima

Barbarić, Ana; Golub, Koraljka. Istraživanje upravljanja WebPAC-om u fakultetskim knjižnicama Sveučilišta u Zagrebu // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, ¾(2002), str. 94. 2

72

MAJLINGER TANOCKI / ŠPOLJARIĆ


241

broj bibliografske jedinice

i konkurenciji koja nudi informacijske usluge brzo i na zahtjev pa je nužno redefinirati poslovanje knjižnica i podići kvalitetu usluga.3 Pristup informacijama, pa tako i Grafičkoj zbirci u digitalnom obliku, jedna je od važnih odlika informacijskih usluga. Tehnička ili praktična vještina organizacije znanja u knjižnicama ovisi o primjenjivoj tehnologiji, ali je nužno naglasiti da je bitno i primijeniti solidne teorijske okvire knjižnične znanosti kako bi se oblikovao sustav za organizaciju i primjenu znanja. Svenonius napominje da je inteligentna organizacija informacija veoma važna za znanstvenu zajednicu i za pojedince te za društvo u cjelini. Načela, ciljevi i tehnike koje su razvijene za organizaciju informacija unutar knjižnične i informacijske znanosti tvore skup znanja sa širokom primjenom, osobito na organizaciju u digitalnom obliku.4 Kvalitetno i stručno upravljanje Grafičkom zbirkom te osiguravanje stručnog i sustavnog prikupljanja, pohranjivanja, organiziranja i prezentiranja zbirke kao važnog izvora informacija nameće se kao važan zadatak u zadovoljavanju korisničkih zahtjeva. Grafička zbirka GISKO Grafička zbirka GISKO sustavno je prikupljana, uređena i obrađena knjižnična zbirka koja se svojim sadržajem odnosi na vizualni medij, a objedinjuje u sebi umjetničke grafike i stare razglednice grada Osijeka. Uspostavljanjem internetskoga poslovanja knjižnice pridonijelo se dostupnosti svim vrstama građe, što utječe na razvoj i organizaciju Grafičke zbirke, koja dijelom pripada i Zavičajnoj zbirci. Osim što je dio Zavičajne zbirke, o grafičkoj zbirci možemo govoriti i kao o posebnoj, samostalnoj, jedinstvenoj zbirci nekonvencionalne knjižnične građe čiji je zadatak okupiti na jednom mjestu te prema knjižničarskim standardima obraditi, čuvati i dati na korištenje svu vizualnu građu. U Grafičku zbirku možemo uvrstiti: plakate, kalendare, razglednice, grafičke mape, kataloge izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portrete i ostalu neknjižnu građu iz područja umjetnosti.

Petr, Kornelija. Kvalitativni pokazatelji uspješnosti akademskih knjižnica: doktorska disertacija. Zagreb, 2004. Str.6. 4 Svenonius, Elaine. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve: Benja, 2005. Str.11. 3

MAJLINGER TANOCKI / ŠPOLJARIĆ

73


241

broj bibliografske jedinice

Ciljevi organizacije i razvoja zbirke mogu se navesti u četirima točkama: 

sustavna nabava

ujednačena formalna i sadržajna obrada

digitalizacija

HTML katalog. U GISKO-u se Grafička zbirka počela nesustavno prikupljati 1996. godine. Tada je

za jednokratno prikupljenu građu otvorena knjiga inventara za posebnu vrstu građe – grafičku zbirku. Inventarizirano je 16 jedinica građe (grafike, grafičke mape, kartografska građa). Tada Zbirka nije formirana u pravom smislu riječi: nije stručno organizirana, pohranjena niti je formalno i sadržajno obrađena te nije bila dostupna korisnicima. Građa koja je inventarizirana uglavnom je prikupljena darom fizičkih osoba, dakle neplanski i bez dugotrajne strategije razvoja zbike. Pojedine jedinice građe bile su samo inventarizirane, dok velika većina jedinica građe nije bila ni inventarizirana. Kako je građa bila pohranjena na nekoliko različitih mjesta u Knjižnici, to je pred knjižničare stavilo zadatak prikupljanja i objedinjavanja na jednom mjestu sve građe te pripremu za inventarizaciju, a potom i za formalnu i stručnu obradu. Krajnji cilj obrade Grafičke zbirke jest okupiti na jednom mjestu vrijednu i rijetku građu koja je pohranjena u zbirkama i odjelima, objediniti je i prezentirati mrežnim katalogom te je predstaviti širokom krugu korisnika u digitaliziranom obliku i tako omogućiti dostupnost zbirke korisnicima. S obzirom na veliku količinu građe koja čini knjižnične zbirke GISKO-a, može se reći da je Grafička zbirka dugo bila zapostavljena. Nove inicijative u službi razvoja i unapređivanja knjižničnih usluga putem organiziranja Grafičke zbirke veoma su značajne jer su neophodne i nezamjenjive komponente kulturne, obrazovne i informacijske strukture knjižničarstva te neizostavan dio u očuvanju kulturne baštine grada Osijeka. Kada su knjižnice prepoznale koje su mogućnosti pretraživanja informacija, osigurale su prostor za poboljšanje usluga. Taj virtualni prostor, unutar kojega korisnik nesmetano pretražuje tražene informacije, osiguran je i postavljen na mrežnoj stranici

74

MAJLINGER TANOCKI / ŠPOLJARIĆ


241

broj bibliografske jedinice

GISKO-a.5 Na jednome mjestu nalaze se srodne informacije te korisnik ne mora pojedinačno, za svaku jedinicu građe, pretraživati tražene informacije, nego pristupom mrežnom arhivu može pronaći željene podatke. Na mrežnoj stranici GISKO-a unutar ikone „Digitalna knjižnica“ nalazi se i ikona „Razglednice grada Osijeka“ gdje su na jednom mjestu okupljeni svi digitalizirani primjerci razglednica koje je GISKO pohranio, obradio te u digitalnom obliku osigurao za korištenje. Organizacijom knjižničnih mrežnih kataloga s digitaliziranom građom Knjižnica je omogućila korisnicima, za razliku od paprine tehnologije, olakšano pretraživanje, bolju dostupnost izvorima informacija s bilo kojega mjesta i u bilo koje vrijeme. Iz toga se može zaključiti da mrežni katalog u sebi objedinjuje sve „vrste“ tradicionalnih kataloga i opisuje građu bez obzira na kojem je mediju, da je jedinstven i cjelovit za cijeli knjižnični fond. 6 Da bi se informacija mogla pohraniti i sačuvati za budućnost, nužno je da je pohranjena na nekom mediju, u analognom ili digitalnom obliku. Pohranjenu informaciju nužno je obraditi kako bi bila dostupna za prezentiranje i korisnicima lako pretraživa. Stručnom i formalnom obradom informacija korisnicima se osigurava uvid u primarne informacije7 koje se publiciraju na različitim izvorima. Prije no što se počne s organiziranjem Grafičke zbirke, trebaju se postaviti ciljevi. Nakon što se odrede ciljevi8 oblikovanja i organizacije zbirke, nužno je odrediti koja će se pravila upotrebljavati za izradu preglednih jedinica koje su pohranjene u mrežnim katalozima. Korisnički ciljevi pronalaženja, identificiranja, odabira i pristupanja traženoj bibliografskoj jedinici ponekad nisu dovoljni. Kako navodi Svenonius, potreban je i peti cilj - cilj kretanja kroz mrežni katalog, u ovom slučaju kroz Grafičku zbirku. Cilj kretanja sastoji se od dvaju dijelova: prvi proizlazi iz istraživanja korisnikova ponašanja pri

GISKO URL:http://www.gskos.unios.hr/?upit=sadrzaj&id=198 (2014-02-12) Vrana, Radovan. Radionica Javno dostupni online katalozi kao dio modernih info sustava. URL: http://www.szi.hr (2009-08-12) 7 Primarne informacije sadrže neposredne rezultate znanstveno-istraživačkog rada, tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i činjenica. Nadalje obuhvaćaju umjetnička (literalna, muzička, likovna, itd.) djela te izvorne informacije iz svih sfera događanja u univerzumu. 8 Cilj knjižničnoga kataloga jest upućivanje korisnika na rukopise, knjige i ostala tiskana djela koja se nalaze u knjižnici te samim time i omogućavanje korištenja knjižničnog fonda. 5 6

MAJLINGER TANOCKI / ŠPOLJARIĆ

75


241

broj bibliografske jedinice

traženju informacije, a drugi iz analize tradicionalnih pravila za bibliografski opis zbirke. 9

Ciljevi bibliografske baze podataka Grafičke zbirke, a i cjelokupnoga kataloga, moraju biti provedivi te moraju zadovoljavati korisničke zahtjeve. Trebaju dati odgovore na korisničke upite o posjedovanju, smještaju i dostupnosti građi te trebaju olakšati pristup traženim informacijama. Suvremeno koncipirani mrežni katalozi pospješuju točnost u traženju bibliografskih jedinica i olakšavaju korisniku pristup jedinicama. Formalna i sadržajna obrada razglednica Za formalnu obradu vizualne građe primjenjuje se ISBD (NBM) (International standars bibliographic for non-book materials, Međunarodni standardni bibliografski opis neknjižne građe)10, dok se podatci unose putem CROLIST-a11 u koji je implementiran UNIMARC 20. CROLIST je integrirani informacijski knjižnični sustav, što znači da u sebi objedinjuje sustav identifikacije, formalne i sadržajne obrade te mogućnost davanja na korištenje cjelokupne knjižnične građe koju pojedina knjižnica u sustavu posjeduje. Integriranim knjižničnim sustavom omogućena je visoka kvaliteta knjižničnih usluga svim korisnicima u sustavu CROLIST omogućuje unos svih potrebnih podataka potrebnih za formalni opis vizualne građe. Kako bi se opisao sadržaj dokumenta i jasno definiralo o čemu pojedini dokument govori, knjižnična se zajednica služi jezikom za predmetno i stručno označivanje dokumenata. Predmetno označivanje jest kazivanje osobina predmeta ili događaja o kojima se govori u nekom dokumentu, a koje knjižničarska zajednica nastoji predočiti korisniku. Predmetni katalog preko predmetnih odrednica upućuje na to što sve knjižnica posjeduje o određenom predmetu te na sve odrednice u skupu koje donose sadržaje srodne i slične traženoj temi. Predmetno pretraživanje putem mrežnih kataloga odvija se kroz katalog koji sadržava detaljne metapodatake koji opisuju podatke okupljene u katalogu.

9

Svenonius, Elaine. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve: Benja, 2005., str. 18

ISBD (NBM) : međunarodni standardni bibliografski opis neknjižne građe / preporučila Komisija za pregled ISBDa ; odobrio stalni odbor Sekcije za katalogizaciju Međunarodne federacije bibliotekarskih društava i ustanova. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1993. 10

11

76

CROLIST. URL: http://www.unibis.hr (2011-07-17)

MAJLINGER TANOCKI / ŠPOLJARIĆ


241

broj bibliografske jedinice

Predmetnom katalogu može se pristupiti pristupnicama po ključnoj riječi ili po predmetnim odrednicama. 606

606

606

607

607

##

##

##

##

##

$3

990329002

$a

Fotografski motivi

$x

Gradovi i mjesta

$3

510509011

$a

Chavrakova ulica

$y

Osijek

$x

Fotografske teme i motivi

$3

510510009

$a

Kuća Povischil

$y

Osijek

$x

Fotografske teme i motivi

$3

720111012

$a

Osijek

$x

Fotografske teme i motivi

$3

720115014

$a

Osijek

$x

Stare razglednice

Stručno označivanje dokumenata označava se UDK oznakama, umjetnim jezikom klasifikacije. Temelj svakoga informacijskog sustava, pa tako i knjižničnih mrežnih kataloga, jest struktura znanja, a klasifikacija je bit sveobuhvatnosti i organizacije zabilježenoga znanja. Mnogo informacija sadržano je u klasifikacijskim shemama, a one omogućavaju strukturiranje pohranjenoga znanja u skupine i podskupine. Klasifikacija strukturiranoga znanja iskazuje se umjetnim jezikom koji je organiziran i podijeljen na skupine i podskupine te prema predmetu istraživanja.

MAJLINGER TANOCKI / ŠPOLJARIĆ

77


241

broj bibliografske jedinice

Tako će primjerice UDK oznaka okupiti sve jedinice građe dokumentarne fotografije, s područja Osijeka, kako je prikazano u primjeru: 675

##

$a

77.03:908>(497.5 Osijek)(091)

Sadržajnom obradom dokumenta obuhvaćen je postupak klasifikacije i predmetizacije. Klasificiranje je grupiranje dokumenata u stručne skupine na osnovi njihovih osobina, a predmetizacija počinje određivanjem predmeta sadržanih u dokumentu, iskazanih prirodnim jezikom. Da bi se korisnicima omogućio neometan pristup traženoj građi, važno je formalnom i sadržajnom obradom osigurati laku dostupnost i pretraživost dokumenta. Cilj je svakoga pretraživanja uspostaviti vezu između informacijske potrebe korisnika i same informacije u dokumentu. Iako navedena veza nije vidljiva, ona je glavna spona između pohranjenoga znanja u dokumentima i postavljenoga korisničkog upita. Digitalizacija razglednica grada Osijeka Projekt digitalizacije razglednica grada Osijeka započeo je 2011. godine kao samostalni projekt Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Osnovna namjera pokretanja projekta bila je učiniti dostupnima razglednice grada Osijeka kao neizostavan izvor podataka za istraživanje kulturne prošlosti grada Osijeka. Temeljna je svrha digitalizacije građe olakšati pristup knjižničnome fondu i omogućiti njegovo korištenje, posredno zaštititi vrijedne izvornike i omogućiti lakše korištenje često korištene građe. S tim su ciljevima usklađeni kriteriji odabira građe za digitalizaciju. Digitalizacijom osiguravamo građi viši stupanj zaštite te se poboljšava pristup informacijama širem krugu korisnika. Osim što se digitalizacijom osigurava čuvanje bilo nacionalnih ili lokalnih zbirki, bilo kojega oblika i sadržaja, ostvaruje se i slobodan pristup informacijama, što je od posebne važnosti i za međuknjižničnu suradnju jedne zemlje te za razmjenu podataka na međunarodnom planu. Nadalje, u uvjetima kada većina knjižnica još nije pristupila postupcima digitalizacije svojih zbirki, treba skrenuti pozornost na važnost očuvanja značajnih dokumenata te definirati digitalnu knjižnicu. Knjižnica čija je zbirka dostupna u digitalnom obliku te joj se može pristupiti putem računala svakako je obogatila svoje usluge. U informacijskom okruženju knjižnice

78

MAJLINGER TANOCKI / ŠPOLJARIĆ


241

broj bibliografske jedinice

su postale jedan od centara (tu su još muzeji, arhivi i dr.) koji brinu o kulturnoj digitalnoj baštini. Naime, one u raznim projektima digitaliziranu građu od kulturno-povijesnoga značenja stavljaju svima na raspolaganje putem digitalnog medija. Digitalizacija starih razglednica Osijeka osmišljena je radi predstavljanja sadržaja vizualne građe koju knjižnica posjeduje, pri čemu se vodilo računa o

kriterijima

zavičajnosti i sadržajne vrijednosti građe. Sam projekt digiralizacije ima mrežno mjesto putem Digitalne knjižnice na www.gskos.unios.hr na kojemu je širokom krugu korisnika dostupna vizualna građa, konkretno razglednice grada Osijeka. Projekt digitalizacije starih razglednica važan je i zanimljiv jer predstavlja dio zavičajnoga fonda Knjižnice, koji trenutno sadrži skromnih 72 razglednice s motivima staroga Osijeka. Za ovu vrstu vizualne građe naročito je važan digitalizirani oblik jer su tako vidljive sve informacije koje zanimaju potencijalne korisnike. Autentična zbirka predstavlja dragocjen izvor vizualnoga identiteta Osijeka, svjedok je njegova urbanističkoga razvoja i podsjetnik na kulturni identitet grada. Osim toga, budući da je fond starih razglednica razmjerno malen u odnosu na cjelokupan fond Zavičajne zbirke, bilo je jednostavno u što kraćem roku zaokružiti formalnu i stručnu obradu analogne i digitalizirane građe te predstaviti javnosti nove izvore informacija.

Slika1 Osijek, Urania, tonkino [Elektronička građa] URL: http://baza.gskos.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1130117038

MAJLINGER TANOCKI / ŠPOLJARIĆ

79


241

broj bibliografske jedinice

130117038: monografija/0

ISBD

UNIMARC

Naslov:

Osijek, Urania, tonkino [Elektronička građa]

Impresum:

Osijek : Gradska i sveučilišna knižnica Osijek, 2011. (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek)

Materijalni opis: Elektronički dokument : jpg Sažetak:

Pogled na kino Urania (1912.) za koje je Vikoru Axmannu na prvoj međunarodnoj Kino-izložbi u Beču dodijeljena prestižna nagrada, pokraj kina je palača Gillming-Hengl (danas Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek).

Drugi medij:

Osijek, Urania, tonkino

Ostali naslovi:

Tonkino Urania, Osijek

Ostali autori:

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

Predmetnice:

Kino Urania, Osijek -- Fotografske teme i motivi Fotografski motivi -- Gradovi i mjesta Osijek -- Fotografske teme i motivi Osijek -- Stare razglednice

UDK:

77.03:908](497.5 Osijek)(091)

Internet:

http://www.gskos.hr/~descape/files/knjiznica%283%29.jpg

Zaključak Transparentnim načinom prezentiranja vizualne građe osigurali smo korisnicima nove informacije, upoznali širu javnost sa stručnim radom te smo formalnom i stručnom obradom starih razglednica i digitalizacijom poboljšali pristup građi, što je ujedno omogućilo korisnicima jednostavno pronalaženje spomenute građe. Formatom lako dostupnim za pregled građe, digitaliziranim oblikom, korisnici mogu identificirati

80

MAJLINGER TANOCKI / ŠPOLJARIĆ


241

broj bibliografske jedinice

elemente podataka s bilo kojega mrežnog mjesta. Formalnom i sadržajnom obradom, primjenom predmetnih i klasifikacijskih sustava,

knjižničari nastoje osigurati što

jednostavniji pristup mrežnoj građi te potaknuti korisnike na korištenje postojećih sustava pretraživanja što je više moguće. Osim formalne i sadržajne obrade kao sredstva prezentiranja vizualne građe digitalizacija je osigurala prošireno sredstvo prezentiranja, posrednu zaštitu originala. Naime, ne treba zaboraviti da se vizualna građa nalazi na krhkom mediju papira te da njegovo dugotrajno izlaganje znači ozbiljan rizik za opće stanje i daljnje čuvanje.12 Cilj promoviranja dijela Grafičke zbirke, starih razglednica Osijeka, koji je atraktivan za posjetitelje naše mrežne stranice, jest predstaviti kulturnu baštinu grada, zaboravljene stare vizure grada Osijeka i neke od značajnih lokacija koje su vremenom promijenile identitet. Bibliografskim opisom i digitaliziranjem vizualne građe nastojali smo riješiti problem nedovoljne dostupnosti građe, problem zaštite (kontroliranoga pristupa različitim izvorima sadržaja) te problem interaktivnoga rada naših korisnika na dokumentima i zbirkama, bez obzira na mrežnu lokaciju. Pretražiti stare razglednice Osijeka može se WebPack CROLIST-om po predmetnim pristupnicama, po UDK-u, po naslovu, a najjednostavniji i najbrži način jest s mrežne stanice GISKO-a (www.gskos.hr), gdje se odabirom opcije “Digitalna knjižnica” otvara mogućnost pretraživanja starih razglednica u JPEG formatu. Nakon kratkoga pregleda kataložnog zapisa, vidljive su poveznice s pomoću kojih možemo pretraživati i ostale razglednice u fondu GISKO-a. Poveznicama se možemo dalje kretati mrežnim katalogom te ga pretraživati. Međusobnim poveznicama analogne i digitalizirane građe povećava se mogućnost pretraživanja mrežnoga kataloga te se korisnicima osigurava dostupnost informacijama i s udaljenog mjesta. U vrijeme porasta digitalnih zbirki u knjižnicama umnažaju se i nositelji elektroničkih medija pružajući pristup informacijama na organiziraniji način. Uređeno, jasno definirano informacijsko okruženje prikazuje korisnicima informacije omogućavajući im jedinstven i jednostavan pristup. Kvaliteta fonda razglednica potvrđuje da je, osim prvobitne komunikacijske uloge, razglednica jednako važna kao vjerodostojni dokument moderne i suvremene kulture, Jakšić, Jasna. Digitalizacija ideja: dostupnost umjetnosti iz knjižnica i arhiva u digitalnom okruženju // Muzeologija. 48/49 (2012) ; str. 291 12

MAJLINGER TANOCKI / ŠPOLJARIĆ

81


241

broj bibliografske jedinice

dakle predmet vrijedan prikupljanja, čuvanja za buduće generacije u svrhu povijesnih istraživanja, ali i kao ključni pojam svijesti o vlastitom identitetu.

Literatura Barbarić, Ana ; Golub, Koraljka. Istraživanje upravljanja WebPAC-om u fakultetskim knjižnicama Sveučilišta u Zagrebu // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, ¾(2002), str. 93104 CROLIST. URL: http://www.unibis.hr/ (2011-07-17) GISKO. URL:http://www.gskos.unios.hr/?upit=sadrzaj&id=198 (2014-02-12) ISBD(NBM) : međunarodni standardni bibliografski opis neknjižne građe / preporučila Komisija za pregled ISBDa ; odobrio stalni odbor Sekcije za katalogizaciju Međunarodne federacije bibliotekarskih društava i ustanova. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1993. Jakšić, Jasna. Digitalizacija ideja: dostupnost umjetnosti iz knjižnica i arhiva u digitalnom okruženju // Muzeologija. 48/49 (2012) ; str. 291-294 Petr, Kornelija. Kvalitativni pokazatelji uspješnosti akademskih knjižnica: doktorska disertacija. Zagreb, 2004. Svenonius, Elaine. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve: Benja, 2005. Vrana, Radovan. Radionica Javno dostupni online katalozi kao dio modernih info sustava. URL: http://www.szi.hr (2009-08-12)

82

MAJLINGER TANOCKI / ŠPOLJARIĆ


242

broj bibliografske jedinice

OBRADA NEKNJIŽNE GRAĐE NA PRIMJERIMA GRAFIKA SEBASTIANA FURCKA IZ FONDA GRAFIČKE ZBIRKE NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU Processing of non-book materials on examples of Sebastian Furck etchings from the Print Collection of the National and University Library in Zagreb

Vesna Vlašić Jurić, dipl. knjižničar, kustos Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vvlasic@nsk.hr

UDK / UDC 025.177(497.5 Zagreb) Stručni rad / Professional paper Primljeno / Received : 18. 6. 2014.

Sažetak Svako umjetničko djelo govori puno o vremenu i društveno–povijesnim okolnostima u kojima je nastalo. Grafički listovi izrađeni za potrebe knjižne ilustracije savršeni su primjer te tvrdnje. Iako su na neprimjeren način odvojeni iz knjiga u kojima su, kao slikovni materijal, trebali pojačati verbalnu poruku, ti grafički listovi i kao zasebni artefakti pružaju mnoštvo informacija koje treba otkriti. To se može postići ustrajnim i temeljitim istraživanjem, a rezultat kojeg su mnogobrojni zanimljivi podaci koji uneseni u bibliografski zapis postaju dostupniji širem krugu korisika. Ključne riječi: Sebastian Furck, grafika, knjižna ilustracija, obrada neknjižne građe

VLAŠIĆ JURIĆ

83


242

broj bibliografske jedinice Summary Every work of art witnesses the socio-historical facts of its creation. Book illustration prints are the perfect example. In a course of time many of those prints were cut out of books. As a visual material, they should emphasize the verbal massage of the book but also as separate artifact they provide a large number of information to detect. That could be achieved by thorough and persistent research as of which the consequence is many interesting data, processed in online catalogue and accessible to a wide range of users. Key words: Sebastian Furck, print, book ilustration, processing of non- book materials

Uvod U raznovrsnom fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pohranjena su mnogobrojna likovna djela stranih i domaćih umjetnika nastala na papiru. Od osnutka Zbirke 1919-e godine pa sve do današnjih dana sustavno se prikupljala neknjižna građa likovnog karaktera tako da je danas u bogatom fondu Zbirke pohranjeno oko 10 000 crteža hrvatskih umjetnika, 200 crteža stranih autora, oko 2.000 grafičkih listova hrvatskih autora, 600 grafičkih mapa, oko 2.000 exlibrisa, 50.000 razglednica, oko 50.000 plakata te 3.500 grafičkih listova nastalih do 1900. godine od kojih su 2.000 listova autorski radovi, dok ostatak čine grafike nepoznatih gravera. Najstariji grafički listovi pohranjeni u Zbirci datiraju s kraja 15. i početka 16. stoljeća, a među najbrojnijima su, uz grafike 19. stoljeća, grafički listovi nastali u 17. stoljeću. Upravo je u tom ranijem razdoblju grafičke djelatnosti bila uobičajna pojava da se originalne grafičke ploče s kojih su se otiskivale grafike, najčešće za potrebe knjižne ilustracije, prodaju, razmijenjuju, nasljeđuju, a često i dorađuju. Njihova izvedba je unaprijed određena preciznom narudžbom budućeg vlasnika knjige, a izrađuju ih, uglavnom, anonimni majstori graveri koji su najčešće zaposlenici tiskara. U tom je kontekstu knjižne ilustracije teško govoriti

84

VLAŠIĆ JURIĆ


242

broj bibliografske jedinice samo o majstorima graverima, a da se ne istraži i njihova povezanost s tiskarima, izdavačima te naručiteljima.1 Obrada neknjižne građe na primjerima grafika Sebastiana Furcka Fond starih majstora Grafičke zbirke, osim umjetnika domaćeg podrijetla, čine i grafički listovi stranih autora tematski povezanih s hrvatskom poviješću. Najčešće su teme tih listova portreti istaknutih i zaslužnih osoba, uglavnom vezanih za hrvatsku ratnu prošlost te prikazi gradova i utvrda gdje su se održavale bitke s Turcima. Takve grafike u fond Zbirke dospijevaju najčešće kupnjom ili donacijama kao pojedinačni grafički listovi pa su tako i obrađeni, iako su izrađeni za potrebe knjižne ilustracije te su prvotno i bili objavljeni u knjigama. Za obradu neknjižne građe u Zbirci se koristio ISBD (NBM) (International standard bibliographic for non-book materials, Međunarodni standardni bibliografski opis neknjižne građe) do prelaska na ISBD Objedinjeno izdanje, dok se podaci unose pomoću Alepha, integriranog knjižnog sustava u koji je implementiran MARC 21, format za strojno čitljivo katalogiziranje, a takav sustav omogućuje unos velikog broja raznovrsnih podataka potrebnih za što temeljitiju obradu građe. 2 Na odabranim grafikama njemačkog gravera Sebastiana Furcka pokušat ću prikazati problematiku utvrđivanja autorstva prilikom obrade neknjižne građe. Sebastian Furck, koji je djelovao do sredine 17. stoljeća, u Zbirci je zastupljen s četiri grafička lista koji su bili izrađeni za potrebe knjižne ilustracije, a prikazuju vedute različitih gradova. Prva tri lista dospjela su u fond Zbirke ranijih godina kada je njezin voditelj bio profesor Artur Schneider, dok je posljednji grafički list kupljen 1998-e godine te je upravo on bio ključan za utvrđivanje autorstva grafika. Stoga je i odabran za glavni primjer obrade grafika. Od spomenuta tri ranija grafička lista samo je kod jednog bio siguran podatak o graveru, jer je njegovo ime bilo otisnuto ispod prikaza (sl.1). Ostala dva bakropisa bila su uvedena u fond kao anonimni autori jer su imali samo otisnut inicijal F na prikazu (sl.2, sl.3). Grafički list koji je posljednji nabavljen ponuđen je na otkup, a kako je sadržajno vezan za Hrvatsku

Pelc, Milan . Biblija priprostih : ilustracije hrvatskih i slovenskih protestantskih knjiga 16. stoljeća . uredio Tonko Maroević. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1991., Str. 7-15. 2 Vlašić Jurić, Vesna. Razlika u pristupu i obradi grafike kao pojedinačnog lista i kao ilustracije u knjigama 16. i 17. stoljeća. // Zbornik radova sa simpozija Knjiga u muzeju – KUM, Muzeologija. 48./49, (2011/2012), Str. 72. 1

VLAŠIĆ JURIĆ

85


242

broj bibliografske jedinice odlučeno je da se kupi za fond Zbirke. Naime, na prikazu je vrlo zanimljiva veduta Šibenika popraćena kraćim tekstom na latinskom i njemačkom jeziku. Ponuditelj te gravure u svojoj je ponudi istaknuo da je njezin autor Daniel Meisner i da je izrađena u prvim desetljećima 17. stoljeća. Svi ti podaci koji su navedeni u ponudi moraju se, naravno, prije obrade temeljito istražiti (sl.4). Proces obrade građe, kao što je već spomenuto, odvija se u cijelosti u prostorijama Grafičke zbirke, a započinje nabavom. Sljedeći je korak upis građe u dnevnik, koji zapravo predstavlja knjigu ulaza, nakon toga se građa, ako se radi o grafici, upisuje u inventarnu knjigu grafika, potom se izrađuje kataložni listić te naposljetku obrada građe završava strojnom obradom. U dnevnik se upisuju podatci o autoru, naslovu, količini, tehnici, načinu nabave i cijeni. Tom prilikom svakoj se jedinici građe dodjeljuje redni broj upisa u toj godini. Na odabranom primjeru to izgleda ovako GZ 66/1998 (GZ predstavlja kraticu za Grafičku zbirku, 66 je redni broj upisa i naravno godina upisa). Prije samog upisa u dnevnik istraženi su podatci koji su navedeni u ponudi. Kako u pregledanoj priručnoj literaturi nisu pronađeni podatci o Danielu Meisneru kao graveru bilo je jasno da je on na neki drugi način povezan s grafikom, ali da ju osobno nije izradio.3 Pregledavajući relevantne mrežne stranice nađen je podatak da je Daniel Mesiner autor, odnosno izdavač, knjige Thesaurus philopoliticus koja je izlazila u Frankfurtu u razdoblju od 1623. do 1632. godine., a koja je sadržavala vedute raznih gradova.4 To izdanje Daniela Meisnera predstavlja zapravo zbirku veduta „amblematiziranog“ karaktera, odnosno na više ili manje slobodan način izmijenjene te različitim sentencijama popraćene vedute, što je karakteristika 17. stoljeća.5 Daljnje istraživanje olakšala je činjenica da je na mrežnim stranicama pronađeno digitalizirano izdanje knjige Thesaurus philopoliticus u kojoj su objavljene i vedute iz fonda Zbirke te se tako potvrdila datacija grafike. No, autor je grafike ostao i dalje nepoznat.6 Sljedeći trag koji je upućivao na autora grafike bio je maleni Allgemeines Lexikon der bildenden Künstler : von der Antike bis zur Gegenwart. München : Deutscher Taschenbuch Verlag, 1992.; Saur allgemeines Künstlerlexikon : die Bildenden Künstler aller Zeiten und Völker. 1983- .; Hollstein's German engravings, etchings and woodcuts ca.1400-1700. 1954-. 4 Das Verzeichnis der im deutschen Sprachraum erschienenen Drucke des 17. Jahrhundrts URL: http://vd17.de (pregledano: 2014-06-01) 5 Pelc, Milan. Crteži i grafike 16. 17. i 18. stoljeća : Errantibus viam mostrare. Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja : izložba povodom 90. obljetnice Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu : Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 8. prosinac 2009. - 31. siječanj 2010. / urednica Mikica Maštrović. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2009. Str.74-81. 6 Heinrich Heine Universität Düsseldorf URL: http: //digital.ub.uni-duesseldorf.de (pregledano: 2014-0603) 3

86

VLAŠIĆ JURIĆ


242

broj bibliografske jedinice monogram otisnut lijevo dolje na prikazu koji je sadržavao inicijale SF. Pretražujući dalje mrežne izvore naišlo se na podatak o imenima četvorice gravera koji su sudjelovali u izradi gravura za spomenutu knjigu i jedno ime je odgovaralo inicijalima otisnutim na prikazu. Naime, jedan od četvorice gravera bio je Sebastian Furck. 7 Njegovo je autorstvo potvrđeno i podatcima iz Hollsteina8 te leksikonu o monogramima.9 Sebastian Furck se potpisivao punim imenom i prezimenom, inicijalima ili samo početnim slovom prezimena. Stoga se moglo zaključiti da su i ona dva, već spomenuta anonimna bakropisa iz iste serije s otisnutim inicijalom F, radovi Sebastiana Furcka. Nakon dnevnika podaci se unose u inventarnu knjigu grafika samo što se ovdje upisuje još i dimenzija te broj dnevnika. Upisom u inventarnu knjigu jedinica građe dobije signaturu što u ovom slučaju izgleda ovako: GZGS 1786 fur 4. GZGS je kratica za Grafička zbirka grafika strana, 1786 je redni broj grafičkog lista u fondu Zbirke stranih autora, fur je skraćenica za autorovo prezime, dok se posljednji broj odnosi na količinu grafičkih listova određenog autora u fondu Zbirke. Nakon toga, ti se svi podatci upisuju na kataložni listić koji se još nadopunjuje kratkim opisom, podatcima o signaturi i digitalizaciji, navodi se pregledana literatura, kao i izdanja u kojima je objavljen grafički list, ako su poznata. Naposljetku se izrađuje strojni zapis. U prvoj skupini podataka o vrsti građe za grafički se list navodi da se radi o vizualnoj građi, zatim slijedi skupina podataka o autoru te naslovu koji se doslovno prenosi s izvornika. U skupini podataka pod nazivom impresum nalaze se podaci koji obuhvaćaju sve vrste djelatnosti vezanih za izdavanje, počevši od nakladnika, mjesta i godine izdavanja, tiskara te mjesta i godine tiskanja.10 U izabranom primjeru podaci se u ovaj skupini nalaze u uglatoj zagradi jer su preuzeti iz pregledane literature i drugih izvora. U skupinu podataka pod nazivom materijalni opis unose se podaci o posebnoj oznaci građe (npr. 1 grafika), zatim tehnici (npr. bakropis) te dimenziji otiska i lista. Sljedeća se skupina podataka odnosi na napomene koje služe kako bi se proširio formalni opis u slučaju kada „propisi ne dopuštaju da se u opis unose određeni podaci te se napomene mogu odnositi na bilo koji oblik materijalne izrade ili sadržaja jedinice, a ako nije drugačije određeno napomene i njihov redoslijed nisu

7URL:

http://www.worldcat.org/title/thesaurus-philo-politicus-oder-politisches-schatzkastlein (2014-0604) 8 Hollstein's German engravings, etchings and woodcuts ca. 1400-1700. 1954-. Sv 9., Str.91-138. 9G.K.Nagler. Die Monogrammisten. G.Hirth's Verlag, München & Leipzig, 1921. Sv.2, Str. 684., Str. 884 10 ISBD (NBM). Hrvatsko bibliotekarsko društvo. Zagreb, 1985. Str.35. VLAŠIĆ JURIĆ

87


242

broj bibliografske jedinice obvezatni“.11 Kod obrade grafičkog lista u ovu skupinu podataka unose se svi podatci koji se nalaze na izvorniku, a to su u ovom slučaju potpis autora gravera, paginacija, otisnut tekst, dok se kraticama npr. d.d., l.d. ili s.g. (desno dolje, lijevo dolje ili sredina gore) navode položaji tih podataka na izvorniku. Ako su poznati podatci o knjizi u kojoj je grafički list objavljen oni čine sljedeću napomenu, s time da se podatci o knjizi preuzimaju iz knjižnog zapisa i to iz skupine podataka o impresumu. Zatim slijedi napomena o pregledanoj literaturi, nakon toga kratki opis prikaza, napomena o digitalizaciji izvornika te napomena o restauraciji.12 Predmetne odrednice čine sljedeću skupinu podataka. Kod obrade bakropisa Sebastiana Furcka Honora medicum propter necessitatem : Sibintum venetian korištena je zemljopisna predmetna odrednica, a dodana je i odrednica za opći pojam (Grafika) te vrijeme (17. stoljeće), zatim odrednica za žanr/oblik/materijalna obilježja u sklopu koje se unose podaci o tehnici izrade grafičkog lista (npr. Bakropisi). Korisniku ti podaci omogućavaju pretraživanje svih onih jedinica građe koje su nastale tom određenom tehnikom ili u nekom određenom razdoblju dok je zemljopisna predmetna odrednica vrlo važna jer se imena prikazanih gradova često ne podudaraju s današnjim nazivima.13 Podaci koji se unose u polje za sporedne kataložne jedinice čine sljedeću skupinu podataka. Tu se navode imena s pomoću kojih se može pristupiti bibliografskom zapisu, a koja nisu predviđena za unos u ostale skupine ili polja podataka. U ovom slučaju navedeni su Daniel Meisner kao izdavač te Eberhardt Kieser kao tiskar. Posljednju skupinu podataka čine podatci o posjedovanju, tj. o lokaciji jedinice građe. Strojna obrada građe, u ovom slučaju grafika, omogućuje korisniku brže i lakše pretraživanje građe, a time i pronalaska odgovora na traženi upit. Podatci o autoru i naslovu najučestaliji su načini pretraživanja bibliografskog opisa, no da bi se korisnicima suzio način pretraživanja, od velike su pomoći upravo zemljopisne predmetne odrednice, odrednice za opći pojam i vrijeme, kao i odrednice za žanr/oblik/materijalna obilježja. To znači da, ukoliko, korisnika zanimaju grafike s prikazom Šibenika iz 17. stoljeća, može na mrežnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u prvu rubriku jednostavnog pretraživanja upisati Šibenik. U sljedećoj rubrici treba, iz padajuće liste, izabrati predmet te treba proširiti pretraživanje odabirom vizualne građe u rubrici vrsta građe. Na taj će

Isto, str. 54. Vlašić Jurić, Vesna. Nav. dj., str.73. 13 www.nsk.hr 11 12

88

VLAŠIĆ JURIĆ


242

broj bibliografske jedinice način dobiti mogućnost pristupa bibliografskim zapisima koji u zemljopisnoj predmetnoj odrednici, kao i u odrednici za opći pojam i vrijeme imaju upisano Šibenik—Grafike— 17.st. Konkretno će se na stranici mrežnog kataloga NSK nakon ovakvog upita pojaviti tri bibliografska zapisa od kojih jedan pripada bakropisu s prikazom Šibenika Sebastiana Furcka. Na jednak se način zapis može pretraživati i po izdavaču, tiskaru, ili drugim zadanim parametrima.

Zaključak Ovim se primjerom pokušala naznačiti problematika s kojom se susreće kod obrade neknjižne građe kao i njezinu složenost koja se često temelji na dugotrajnom istraživanju svih sudionika u procesu nastanka grafičkog lista, a podrazumijeva unos velikog broja podataka u bibliografski zapis. Iako su grafike starih majstora, kao što je već napomenuto, nastale uglavnom za potrebe knjižne ilustracije, mnoge od njih završile su u spremištima knjižnica, muzeja, galerija, zbirki kao samostalni artefakti. One su naravno trgane, izrezivane i na druge osuđujuće načine otuđivane iz knjiga za koje su bile izrađene. Kao samostalna umjetnička djela nude nam velik broj podataka o društveno-povijesnim okolnostima u kojima su nastajale. Svrha obrade grafika starih majstora jest da otkriveni podatci budu dostupni korisnicima. Ponekad umjetnička djela imaju svoj „život“ i izvan kontroliranih uvjeta pohrane u raznim institucijama i njihovim spremištima. Tako preslika bakropisa Sebastiana Furcka s vedutom Šibenika „krasi“ bocu jednoga poznatog šibenskog vina.

Literatura Goldstein, Franz. Monogramm Lexikon : internationales Verzeichnis der Monogramme bildender Kuenstler seit 1850. Berlin : W. de Gruyter & Co., 1964. Hind, Arthur M.. A history of engraving & etching : from the 15th century to the year 1914. New York : Dover Publications, Inc., 1963. http://www.loc.gov/marc/bibliographic/ecbdhome.html(pregledano: 2014-05-05)

VLAŠIĆ JURIĆ

89


242

broj bibliografske jedinice ISBD(A) : međunarodni standardni bibliografski opis starih omeđenih publikacija (antikvarnih). Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1995. ISBD(NBM) : međunarodni standardni bibliografski opis neknjiž ne građe = International standard bibliographic description for non-book materials. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko druš tvo, 1981. MARC 21 : format for bibliographic data : including guidelines for content designation. Washington, D. C. : Library of Congress, Cataloguing Distribution Service ; Ottawa : National Library of Canada, 1999. Nagler, G.K. Die Monogrammisten, Band 1-5, G.Hirth's Verlag, München & Leipzig, 1921. Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja / : izložba povodom 90. obljetnice Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu : Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 8. prosinac 2009. - 31. siječanj 2010. / urednica Mikica Maštrović. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2009. Pelc, Milan. Biblija priprostih : ilustracije hrvatskih i slovenskih protestantskih knjiga 16. stoljeća . Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991. Pelc, Milan. Od primanja do stvaranja : hrvatska grafika 15. i 16. stoljeća // Vjesnik biblitekara Hrvatske, 48 ¾ (2005), 16-49 Schneider, Marijana. Ilustrativni podaci o našim gradovima i utvrdama XVII stoljeća. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti // Ljetopis, knj. 65., 282-292 Vlašić Jurić, Vesna. Razlika u pristupu i obradi grafike kao pojedinačnog lista i kao ilustracije u knjigama 16. i 17. stoljeća. // Zbornik radova sa simpozija Knjiga u muzeju – KUM, Muzeologija. 48./49, (2011/2012) Allgemeines Lexikon der bildenden Künstler : von der Antike bis zur Gegenwart. München : Deutscher Taschenbuch Verlag, 1992. Saur allgemeines Künstlerlexikon : die Bildenden Künstler aller Zeiten und Völker. 1983Hollstein's German engravings, etchings and woodcuts ca.1400-1700. 1954-. Das Verzeichnis der im deutschen Sprachraum erschienenen Drucke des 17. Jahrhundrts. URL: http://vd17.de (2014-06-01) Heinrich Heine Universität Düsseldorf. URL: http://digital.ub.uni-duesseldorf.de (201406-03). URL: http://www.worldcat.org/title/thesaurus-philo-politicus-oder-politischesschatzkastlein (2014-06-04)

90

VLAŠIĆ JURIĆ


243

broj bibliografske jedinice

MALI HRVATSKO-MAĐARSKI RJEČNIK KNJIŽNIČARSKOG NAZIVLJA The little Croatian - Hungarian dictionary of library terms

Renata Benić, dipl. knjižničar Gradska knjižnica Beli Manastir nabava@gkbm.hr UDK / UDC 025.43(038)=163.42=511.141 Stručni rad / Professional paper Primljeno / Received : 18. 3. 2014. Sažetak Dugogodišnje povijesne i kulturne veze s knjižnicama u Republici Mađarskoj dovele su do potrebe za rječnikom knjižničarskog nazivlja. Izgradnjom zavičajne zbirke Knjižnica postaje mjesto kolektivne svijesti, čuvarica tradicije i zavičajnosti promičući time kulturne vrijednosti u zemlji i inozemstvu. Jezik i govor osnovna su sredstva s pomoću kojih se prenosi kultura, vjerovanja, vrijednosti, norme i pogled na svijet te omogućuju komunikaciju među pripadnicima različitih kultura. Mali hrvatsko-mađarski rječnik knjižničarskog nazivlja nastao je upravo iz potrebe uspostavljanja osnovne komunikacije unutar knjižničarske struke, a posvećen je suradnji knjižničara i svima onima koji rade na očuvanju kulture i tradicije. Ključne riječi: knjižnice, suradnja, povijest, kultura, zavičajna zbirka, jezik, govor, rječnik, knjižničarski izrazi, knjižničarski termini Abstract The historical and cultural connections with the libraries from the Republic of Hungary resulted with a need for dictionary of librarian terminologies. With the development of the regional collection the library becomes a place of collective consciousness, a keeper of traditions and regionalism. With this it promotes the cultural BENIĆ

91


243

broj bibliografske jedinice values in our as well as in foreign countries. Language and culture are the basic means by which culture, beliefs, values, norms and views of the world are carried forward. They make communication among people from different cultures possible. The little Croatian – Hungarian dictionary of librarian terminologies was made because of the need of establishing basic communication among the librarians. It is dedicated to the cooperation of librarians and to everyone who is working on preserving culture and tradition. Key words: booklets, collaboration, history, culture, regional collection, language, speech, dictionary, librarian expressions, librarian phrases.

Uvod Društvo knjižničara Slavonije i Baranje osnovano je 1975. godine, a svoj rad i djelovanje ostvaruje na području na kojemu postoji niz nacionalnih manjina koje nastoje očuvati svoje kulturne vrijednosti i jezični identitet. U njihovim nastojanjima značajnu ulogu imaju institucije poput knjižnica, škole, udruge i sl. Društvo od samoga osnutka održava uspješnu suradnju s mnogim knjižnicama u Republici Mađarskoj. Tako su i davne 1976. godine, nedugo nakon osnivanja Društva, članovi među prvima posjetili knjižnice u Pečuhu, Szombathelyu i Budimpešti. U sklopu Društva knjižničara Slavonije i Baranje djeluje i Gradska knjižnica Beli Manastir sa statusom Središnje knjižnice Mađara u RH. Ona djeluje na prostoru multikulturalnog i multietničkog ozračja. Povijesne i kulturne veze između hrvatskog i mađarskog stanovništva dugotrajne su i bogate, a na takvim odnosima Knjižnica temelji svoj rad i djelovanje. Uspostava suradnje i obnavljanje tradicionalnih stručnih susreta i veza te organizacija zajedničkih programa i projekata ubraja se među njene osnovne zadaće. Svakodnevnim obilježavanjem različitih obljetnica, priređivanjem tematskih izložbi, izgradnjom zavičajne zbirke i cjelokupnog fonda na hrvatskom i mađarskom jeziku Knjižnica omogućuje upoznavanje zavičaja, njegovu prošlost i sadašnjost te ima znanstvenu, dokumentacijsku, povijesnu, umjetničku i praktičnu vrijednost. Zavičajna zbirka povezuje prošlost i sadašnjost i postaje neprocjenjivi izvor za istraživanje i

BENIĆ

92


243

broj bibliografske jedinice upoznavanje kulture određenog kraja. Na taj način Knjižnica postaje mjesto kolektivne svijesti, čuvarica tradicije i zavičajnosti promičući time kulturne vrijednosti u zemlji, ali i u inozemstvu. U cilju popularizacije zavičajne zbirke i jačanja interesa za zavičaj, njegovu prošlost, sadašnjost i budućnost Knjižnica nastoji surađivati s različitim kulturnim i obrazovnim ustanovama.

Jezik i govor određenog naroda primarno su sredstvo s

pomoću koga se prenose kultura, vjerovanja, vrijednosti, norme i pogled na svijet. Jezik daje ljudima osjećaj povezanosti i omogućava komunikaciju s ostalim članovima njihove ali i “druge” kulture. Stoga je komunikacija dio kulture koja obuhvaća model kulturnog ponašanja. Kako bi se spomenuta komunikacija unutar knjižničarske struke poboljšala, već duže vrijeme postoji potreba za izradom rječnika koji bi okupio osnovne stručne pojmove i izraze u knjižničarstvu. Stoga, mali hrvatsko-mađarski knjižničarski rječnik nastao je iz navedene potrebe kao priručno pomagalo za osnovnu jezičnu komunikaciju između mađarskih i hrvatskih knjižničara, za studente i sve one kojima popis pojmova i izraza može biti od bilo kakve pomoći u stručnom radu i komunikaciji među ljudima. Budući da je zamišljen kao dvojezični (hrvatsko-mađarski), rječnik sadrži 200 hrvatskih izraza i termina s prijevodom na mađarski jezik. Izgovor pojedinih pojmova i izraza naveden je u uglatim zagradama [] koji je pojednostavljen radi lakšeg izgovora. Mađarski vokali ili otvornici bitno se razlikuju po otvorenosti odnosno zatvorenosti te duljini izgovora. Kratki samoglasnici (a=α, e=є, ö=œ, ü=ue) izgovaraju se kratko, poluotvoreni, a dugi su čak i dva puta dulji od kratkih (á=a:, é=ẹ:, í=i:, ó=o:, ő=œ:, ú=u:, ű=ue:). Rječnik je radi preglednosti složen abecednim redom i donosi prijevode osnovnih knjižničarskih pojmova i izraza za koje sam smatrala da su neophodni u osnovnoj komunikaciji unutar struke. Uz knjižničarske termine, navedeni su i neki pojmovi i izrazi iz područja informatike. U odabiru pojmova nailazila sam i na sinonime gdje sam se odlučivala za pojam koji se češće upotrebljava u jeziku i govoru. Mali hrvatsko-mađarski rječnik knjižničarskog nazivlja posvećen je suradnji knjižničara i svima onima koji rade na očuvanju kulture i tradicije.

BENIĆ

93


243

broj bibliografske jedinice Mali hrvatsko-mađarski rječnik knjižničarskog nazivlja

A ABECEDNI KATALOG - betűrendes katalógus [bєtue:rєndєš kαtαlo:guš] AKTIVNOST – foglalkozás [foglαlkoza:s] ANOTACIJA – annotáció [αnnota:cio:] ANOTIRANA BIBLIOGRAFIJA - annotált bibliográfia [αnnota:lt bibliogra:fia] ANTOLOGIJA – antológia [αntolo:gi α] ARHIV – levéltár [lєvẹ:lta:r] AUDIOVIZUALNA GRAĐA - audiovizuális dokumentum [αudiovizua:liš dokumєntum] AUTOBIOGRAFIJA - önéletrajz [œnẹ:lєtrαjz] AUTOR – szerző [sєrzœ:] AUTORSKO PRAVO – szerzői jog [sєrzœ:i jog] B BARKOD – vonalkód [vonalko:d] BAŠTINA – örökség [œrœkšẹ:g] BAZA PODATAKA – adatbázis [αdαtba:ziš] BESPLATNA USLUGA - térítésmentes szolgáltatás [tẹ:ritẹ:šmєntєš solga:ltαta:š] BIBLIOBUS – biblióbusz [biblio:bus] BIBLIOFIL – könyvbarát [kœnjvbαra:t] BIBLIOGRAFIJA – bibliográfia [bibliogra:fiα] BIBLIOGRAFSKA JEDINICA - bibliográfiai egység [bibliogra:fiαi єđšẹ:g] BIBLIOGRAFSKI OPIS – bibliográfiai leirás [bibliogra:fiαi lєira:š] BILTEN – hírlevél [hi:rlєvẹ:l] BROŠURA – brosúra [brošu:rα] C CENZURA – cenzúra [cєnzu:rα] CJELOŽIVOTNO UČENJE - egész életen át tartó tanulás [єgẹ:s ẹ:lєtєn a:t tαrto: tαnula:š]

BENIĆ

94


243

broj bibliografske jedinice Č ČITAONICA – olvasóterem [olvašo:tєrєm] ČITATELJ - olvasó [olvašo:] ČLAN – tag [tαg] ČLANAK – folyóiratcikk [foljo:iratcik] ČLANARINA – beiratkozási díj [bєirαtkoza:ši di:j] ČLANSKA ISKAZNICA – olvasójegy [olvαšo:jєđ] D DAR – ajándék [αja:ndẹ:k] DESIDERATA – dezideráta ; kívánságjegyzék [dєzidєra:tα ; ki:va:nša:gjeđzẹ:k] DIGITALIZACIJA – digitalizálás [digitαliza:la:š] DIGITALNA KNJIŽNICA – digitális könyvtár [digita:liš kœnjvta:r] DISERTACIJA – disszertáció [diserta:cio:] DJEČJA KNJIŽNICA – gyermekkönyvtár [đєrmєkkœnjvta:r ] DNEVNE NOVINE – napilap [nαpilαp] DOGAĐAJ – rendezvény [rєndєzvẹ:nj] DOKUMENT – dokumentum [dokumєntum] DUPLIKAT – másolat [ma:solαt] E ELEKTRONIČKA POŠTA – elektronikus levélcím [єlєktronikuš lєvẹ:lci:m] ELEKTRONIČKI DOKUMENT - elektronikus dokumentum [єlєktronikuš dokumєntum] ENCIKLOPEDIJA – enciklopédia [єnciklopẹ:diα] F FAKSIMIL – fakszimile ; hasonmás [fαksimilє ; hαšonma:š] FOND - állomány [a:loma:nj] FOTOKOPIRANJE – fénymásolás [fẹ:njma:šola:š] G GODIŠNJAK – évkönyv [ẹ:vkœnjv]

BENIĆ

95


243

broj bibliografske jedinice I IFLA Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova - IFLA - Könyvtári Egyesületek és Szervezetek Nemzetközi Szövetsége [kœnjvta:ri єđєšuelєtєk ẹ:š sєrvєzєtєk nєmzєtkœzi sœvєtšẹ:gє] IGRAONICA – játszóház [ja:tso:ha:z] ILUSTRACIJA – illusztráció [ilu:stra:cio:] IMPRESUM – impreszum [imprєsum] INFORMACIJA – információ ; adat [informa:cio: ; αdαt] INKUNABULA – ősnyomtatvány [œ:šnjomtαtva:nj] INVENTARIZACIJA – leltározás [lєlta:roza:š] ISBN Međunarodni standardni knjižni broj – ISBN Nemzetközi Szabványos Könyvazonosító szám [nєmzєtkœzi sαbva:njαš kœnjvαzonoši:to: sa:m] ISSN Međunarodni standardni broj serijske publikacije – ISSN Időszaki kiadványok nemzetközi azonosító száma [idœsαki kiαdva:njok nєmzєtkœzi αzonoši:to: sa:mα] IZDANJE – kiadás [kiαda:š] IZDAVAČ - kiadó [kiαdo:] IZLOŽBA – kiálítás [kia:li.ta:š] J JAVNA KNJIŽNICA - nyilvános könyvtár [njilva:noš kœnjvta:r] JEZIK – nyelv [njєlv] K KALENDAR – naptár [nαpta:r] KALENDAR DOGAĐANJA – eseménynaptár ; jeles napok [єšєmẹ:njnαpta:r ; jєlєš nαpok] KARTA – térkép [tẹ:rkẹ:p] KARTIČNI KATALOG – cédulakatalógus [cẹ:dulαkαtαlo:guš] KATALOG – katalógus [kαtαlo:guš] KATALOGIZACIJA- katalogizálás [kαtαlogiza:la:š] KATALOŽNI LISTIĆ – katalógus cédula [kαtαlo:guš cẹ:dulα] KLASIFIKACIJA - klasszifikáció, osztályozás [klαsifika:cio:, osta:ljoza:š] KLASIFIKACIJSKI SUSTAV – osztályozási rendszer [osta.ljoza:ši rєndsєr] KLJUČNA RIJEČ – kulcsszó [kulčso:] KNJIGA – könyv [kœnjv] BENIĆ

96


243

broj bibliografske jedinice KNJIŽNI KARTON – könyvkártya [kœnjvka:rća] KNJIŽNICA – könyvtár [kœnjvta:r] KNJIŽNIČAR – könyvtáros [kœnjvta:roš] KNJIŽNIČARSTVO – könyvtáros szak [kœnjvta:roš sαk] KNJIŽNIČNA GRAĐA – könyvtári állomány [kœnjvta:ri a:loma:nj] KNJIŽNIČNA ZBIRKA – könyvtári gyüjtemény [kœnjvta:ri đuejtєmẹ:nj] KNJIŽNIČNA ZNANOST – könyvtártudomány [kœnjvta:rtudoma:nj] KNJIGOVEŽNICA – könyvkötészet [kœnjvkœtẹ:sєt] KOLOFON – kolofon KORISNIK – felhasználó [fєlhαsna:lo:] KORPORATIVNA ODREDNICA – testületi név [tєštuelєti nẹ:v] KRATICA – rövidítés [rœvidi:tẹ:š] KULTURA – kultúra [kultu:rα] L LEGAT – örökség, hagyaték [œrœkšẹ:g, hαđαtẹ:k] LEKTIRA – kötelező olvasmány [kœtєlєzœ: olvαšma:nj] LETAK – szórólap [so:ro:lαp] LIJEPA KNJIŽEVNOST – szépirodalom [sẹ:pirodαlom] M MATERIJALNI OPIS – terjedelem [tєrjєgєlєm] MEDIJ – adathordozó [αdαthordozo:] MEĐUKNJIŽNIČNA POSUDBA - könyvtárközi kölcsönzés [kœnjvta:rkœzi kœlčœnzẹ:š] MEĐUNARODNA SURADNJA – nemzetközi kapcsolat [nєmzєtkœzi kαpčolαt] MISAL – misekönyv [mišєkœnjv] MJESTO IZDANJA – kíadás helye [ki:αda:š hєljє] MONOGRAFIJA – monográfia [monogra:fiα] MUZEJ – múzeum [mu:zєum] MUZIKALIJA – kotta [kotα] N NACIONALNA KNJIŽNICA- országos könyvtár [orsa:goš kœnjvta:r] NADOKNADA – kártérítés [ka:rtẹ:ri:tẹ:š] BENIĆ

97


243

broj bibliografske jedinice NAKLADNIČKA CJELINA – sorozat [šorozαt] NAPOMENA – megjegyzés [mєgjєđzẹ:š] NARODNA KNJIŽNICA –közkönyvtár [kœzkœnjvta:r] NASLOV - cím [ci:m] NASLOVNA STRANICA - címoldal [ci:moldαl] NATJEČAJ - pályázat [pa:lja:zαt] NOVINE – újság [u:jša:g] O OBRADA – feldolgozás [fєldolgoza:š] OBVEZNI PRIMJERAK – kötelespéldány [kœtєlєšpẹ:lda:nj] ODJEL ZA ODRASLE – felnőtrészleg [fєlnœ:trẹ:slєg] OGRANAK – fiókkönyvtár [fio:kkœnjvta:r] OMOT- borító [bori:to:] OPAC- MREŽNO DOSTUPNI KATALOG –hálózaton nyílvánosan elérhető katalógus [ha:lo:zαton nji:lva:nošαn єlẹ:rhєtœ: kαtαlo:guš] OPOMENA - felszólítás [fєlso:li:ta:š] OTKUP – visszavásárlás [visαva:ša:rla:š] OTPIS – selejtezés [šєlєjtєzẹ:š] P PERIODIKA – folyóirat, időszaki kiadvány [foljo:irαt, idœ:sαki kiαdva:nj] PLAKAT – plakát, pószter [plαka:t, po:stєr] PODATAK O ODGOVORNOSTI – szerzőség [sєrzœšẹ:g] PODNASLOV – alcím [αlci:m] POEZIJA – vers [vєrš] POGLAVLJE – fejezet [fєjєzєt] POPRATNA GRAĐA - kísérő anyag [ki:šẹ:rœ: αnjαg] POSUDBA – kölcsönzés [kœlčœnzẹ:š] POVEZNICA – hivatkozás [hivαtkoza:š] PRAVILA KNJIŽNICE - könyvtárhasználati szabályzat [kœnjvta:rhαsna:lαti sαba:ljzαt] PRAVILNIK – szabálykönyv [sαba:ljkœnjv] PREDMETNICA – tárgyszó [ta:rđso:] PREDMETNI KATALOG – tárgyi katalógus [ta:rđi kαtαlo:guš] BENIĆ

98


243

broj bibliografske jedinice PREPORUKA – ajánló [αja:nlo:] PRETISAK – újnyomat [u:jnjomαt] PRETRAŽIVANJE INFORMACIJA – információkeresés [informa:cio:kєrєšẹ:š] PRETRAŽIVANJE STRUČNE LITERATURE – irodalomkutatás [irodαlomkutαta:š] PRETRAŽIVANJE – keresés [kєrєšẹ:š] PREPORUKA KNJIGA – könyvajánló [kœnjvαja:nlo:] PRILOG – melléklet [mєlẹ:klєt] PRIRUČNIK – kézikönyv [kẹ:zikœnjv] PRIMJERAK – példány [pẹ:lda:nj] PRINTANJE – nyomtatás [njomtαta:š] PRODULJENJE – hosszabítás [hosαbi:ta:š] PROJEKT – projekt, terv [projєkt, tєrv] PROPIS – jogszabály [jogsαba:lj] PSEUDONIM – álnév [a:lnẹ:v] PUBLIKACIJA -kiadvány [kiαdva:nj] R RAČUNALNI KATALOG – számítógépes katalógus [sa.mito:gẹ:pєš kαtαlo:guš] REDNI BROJ – folyamatos sorszám [foljαmαtoš šorsa:m] REFERALNA DJELATNOST - közvetítői szolgálat [kœzvєtitœ:i solga:lαt] REFERENTNA ZBIRKA - kézikönyv gyüjtemény [kẹ:zikœnjv đuejtєmẹ:nj] REGISTRACIJA – regisztráció [rєgistra:cio:] REPROGRAFSKA USLUGA - reprográfiai szolgáltatás [rєprogra:fiαi solga:ltαta.š] RESTAURACIJA – restaurálás [rєštαura:la:š] REVIZIJA – állományellenőrzés ; revízió [a:loma:njєlєnœ:rzẹ:š, rєvizio:] REZERVACIJA - előjegyzés [єlœ:jєđzẹ:š] RJEČNIK – szótár [so:ta:r] ROK POSUDBE – kölcsönzési határidő [kœlčœnzẹ:ši hαta:ridœ:] ROMAN – regény [rєgẹ:nj] RUKOPIS – kézirat [kẹ:zirαt] S SAJAM KNJIGA – könyvvásár [kœnjvva:ša:r] SAŽETAK – összefoglaló [œsєfoglαlo:] BENIĆ

99


243

broj bibliografske jedinice SEPARAT – különlenyomat [kuelœnlєnjomαt] SIGNATURA - raktári jelzet ; raktári rend [rαkta:ri jєlzєt, rαkta:ri rєnd] SITNI TISAK – aprónyomtatvány [αpro:njomtαtva:nj] SIVA LITERATURA - szürke irodalom [suerkє irodαlom] SKENIRANJE – szkennelés [skєnєlẹ:š] SLIKOVNICA - képeskönyv [kẹ:pєškœnjv] SLOBODAN PRISTUP - szabad hozzáférés [sαbαd hoza:fẹ:rẹ:š] SLUŽBENA PUBLIKACIJA - hivatalos kiadvány [hivαtαloš kiαdva:nj] SMJEŠTAJ – elhelyezés [єlhєljєzẹ:š] SPECIJALNA KNJIŽNICA – szakkönyvtár [sαkkœnjvta:r] SPREMIŠTE – raktár [rαkta:r] SREDIŠNJA KNJIŽNICA - központi könyvtár [kœzponti kœnjvta:r] STANDARD – szabvány [sαbva:nj] STARA KNJIGA – régi könyv [rẹ:gi kœnjv] STATISTIKA – statisztika [štαtistikα] STRANIČNIK – könyvjelző [kœnjvjєlzœ:] STRUČNA OBRADA – feldolgozás [fєldolgoza:š] SURADNJA – együttműködés [єđuetmue:kœdẹ:š] SVEZAK – kötet [kœtєt] Š ŠKOLSKA KNJIŽNICA – iskolai könyvtár [iškolαi kœnjvta:r] T TISAK – nyomtatás [njomtαta:š] TJEDNIK – hetilap [hєtilαp] U UČLANJENJE – beiratkozás [bєirαtkoza:š] UDŽBENIK – tankönyv [tαnkœnjv] UMJETNOST - művészet [mue:vẹ:sєt] UNIVERZALNA DECIMALNA KLASIFIKACIJA (UDK) - egyetemes tizedes osztályozás (ETO) [єđєtєmєš tizєdєš osta:ljoza:š] UPUTNICA – utaló [utαlo:] BENIĆ

100


243

broj bibliografske jedinice USLUGA – szolgáltatás [solga:ltαta:š] USPOREDNI STVARNI NASLOV - párhuzamos cím [pa:rhuzαmoš ci:m] UVEZ – kötés [kœtẹ:š] V,W VISOKOŠKOLSKA KNJIŽNICA – főiskolai könyvtár [fœ:iškolαi kœnjvta:r] VIŠERAZINSKI OPIS - többszintű leírás [tœbsintue: lєi:ra:š] VODIČ - vezérkönyv, kalauz [vєzẹ:rkœnjv, kαlαuz] VREDNOVANJE – értékelés [ẹ:rtẹ:kєlẹ:š] WEB STRANICA – honlap [honlαp] Z ZAKASNINA – késedelmi díj [kẹ:šєdєlmi di:j] ZAŠTITA GRAĐE – állományvédelem [a:loma:njvẹ:dєlєm] ZAVIČAJNA ZBIRKA - helyismereti gyüjtemény [hєljismєrєti đuejtєmẹ:nj] ZBIRKA – gyűjtemény [đuejtєmẹ:nj] ZEMLJOPISNA KARTA – térkép [tẹ:rkẹ:p] ZVUČNA KNJIGA – hangoskönyv [h αngoškœnjv] Ž ŽUPANIJSKA KNJIŽNICA - megyei könyvtár [mєđєi kœnjvta:r]

BENIĆ

101


243

broj bibliografske jedinice Literatura Bán, Erzsébet. Kifejezések jegyzéke. URL: http://www.bdf.hu/konyvtar/tempus/Ban_Erzsebet_szotar.pdf Buda, Attila. Könyvtári fogalmak kisszótára. Budapest : Korona Kiadó, 2000. Drótos, László.Hálózati értelmező szótár. 2005. URL: http://www.mek.iif.hu/porta/szint/muszaki/szamtech/wan/fuzetek/szotar/szotar.me k (2005) Hadrovics, László ; Nyomárkony, István. Magyar – horvát kisszótár. Budapest : Akadémiai Kiadó, 2006. Kicsi, Sándor András. Magyar könyvlexikon. Budapest : Kiss József Könyvkiadó, [s.a.]. Könyvtáros- informatikai tanfolyam. 2005. URL: http://www.karinthy.hu/pages/teacher/library/adatb1.html Spomenica Društva knjižničara Slavonije i Baranje : 1975.-2005. / urednica Marina Vinaj. Osijek : Društvo knjižničara Slavonije i Baranje, 2009. Središnje knjižnice nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj / uredile Liana Diković i Ljiljana Črnjar. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Sučević Međeral, Krešimir…[et al.]. Mađarsko-hrvatski rječnik. Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013. Tadić, Katica. Rad u knjižnici. Opatija : Naklada Benja, 1994. Univerzalni rječnik mađarsko-hrvatski & hrvatsko-mađarski / urednica Aleksandra Stella. Zagreb : Mozaik knjiga, 2003. Útiszótár magyar-horvát, horvát-magyar / szerkesztette Veres Marietta. Budapest : Akadémiai Kiadó, 2004. Zbornik radova 4. međunarodni stručni skup Knjižnica - središte znanja i zabave: Knjižnice - kreatori međukulturalnog dijaloga, Karlovac, 10. i 11. rujna 2008. / urednik Frida Bišćan. Karlovac : Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić", 2009. Zbornik radova 7. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj „Zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama“, Šibenik, 2009. / recenzenti Daniela Živković : Ilija Pejić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.

BENIĆ

102


OCJENE I PRIKAZI


244

broj bibliografske jedinice

UNIVERZALNA DECIMALNA KLASIFIKACIJA : SKRAĆENO IZDANJE / UREDNICA LIDIJA JURIĆ VUKADIN. ZAGREB: NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA, 2013.

Inge Majlinger Tanocki Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek ingem@gskos.hr

Nacionalna i sveučilišna knjižnica objavila je 2013. skraćeno izdanje Univerzalne decimalne klacifikacije(UDK) koju je uredila Lidija Jurić Vukadin, ISBN 978-953-500124-9. Univerzalna decimalna klasifikacija sadrži sveukupno 703 stranice, od čega je od stranice 485. do 703. Abecedno predmetno kazalo. Publikacija je podijeljena u tri velike cjeline: Pomoćne tablice, Glavne tablice i Abecedno predmetno kazalo. Publikacija je svojim bilješkama, uputama o primjeni, uputnicama i primjerima kombiniranja prilagođena hrvatskome izdanju. Izdanje se temelji na posljednjoj verziji UDC MRF iz 2011. U odnosu na prethodno hrvatsko srednje izdanje, najveće promjene nastale su u sljedećim glavnim skupinama: religija, menadžment, turizam, socijalna skrb, zaštita okoliša, botanika, zoologija, biotehnologija, veterinarska znanost, tehnička akustika, glazba i film. Uz njih u skraćeno izdanje uključene su i nove opće pomoćne oznake – za svojstva i odnose, procese i postupke. U kratkome predgovoru publikacije urednica nas upoznaje s primjenom i značenjem UDK tablica te obrazlaže koncepciju skraćenoga izdanja UDK tablica. Navodi da je skraćeno izdanje UDK preuzeto iz srednjega izdanja UDK tablica, uz redakciju i stručnu pomoć vanjskih suradnika. Skraćeno izdanje Tablica uz klasifikacijsku shemu Glavnih i Pomoćnih tablica, sadrži Abecedno predmetno kazalo. Pomoćne tablice čine opće pomoćne oznake i MAJLINGER TANOCKI

107


244

broj bibliografske jedinice

specijalne pomoćne oznake, dok su Opće pomoćne oznake okupljene i navedene na jednome mjestu, sa širokom primjenom na glavne oznake, a specijalne oznake navedene su u publikaciji po raznim mjestima i imaju ograničenu primjenu na glavne oznake. Nadalje, urednica u predgovoru ističe da ovo izdanje UDK tablica sadrži različita proširenja koja uključuju bilješke, smjernice, uputnice i primjere kombiniranja UDK brojeva. Istaknuto je da primjeri kombibiranja nisu obvezujući za korisnike UDK tablica. Važno je napomenuti da su, osim simbola koji su sastavni dijelovi UDK tablica, navedeni i simboli koje je urednica koristila kako bi što jasnije olakšala primjenu Glavnih i Pomoćnih UDK tablica. Tako su korišteni simboli:  □(kvadrat) u značenju: uključujući  ≡(dvostuka tilda) u značenju: dijeliti kao  ◊(romb) u značenju: primjeri kombiniranja  ->(strelica) u značenju: vidjeti i  │(okomita crta) u značenju: specijalne (posebne) pomoćne oznake.1 Dio I.: Opće pomoćne tablice prije navođenja općih pomoćnih oznaka sadrže svojevrsni kratki uvod u kojemu se daju primjeri kako proširivati općim pomoćnim oznakama značenje UDK broja. Uz svaki simbol općih pomoćnih tablica osim kratkoga objašnjenja dan je i primjer kako se ispravno koristiti navedenim simbolima. Opće pomoćne UDK tablice sadrže: Opće pomoćne oznake za jezik, Opće pomoćne oznake za oblik, Opće pomoćne oznake za mjesto, Opće pomoćne oznake za pretke (rase), etničke skupine i narode, Opće pomoćne oznake za vrijeme, Opće pomoćne oznake za opća obilježja (za materijale; odnose, procese i postupke; osobe i osobna obilježja...). Urednica slijedi isti obrazac pa tako uz kratko objašnjenje pojedinih općih pomoćnih oznaka slijedi nekoliko primera koji pojašnjavaju primjenu općih pomoćnih oznaka, a potom se navode sistemske tablice. Radi bolje preglednosti i lakšega snalaženja u UDK tablicama urednica je svaku pojedinu opću pomoćnu oznaku vidljivo odvojila nadnaslovom, brojčanom oznakom i

1

Univerzalna decimalna klasifikacija: skraćeno izdanje / urednica Lidija Jurić Vukadin. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2013., str. 6 MAJLINGER TANOCKI

108


244

broj bibliografske jedinice

slovom. Tako npr. Opća pomoćna oznaka za jezik ima nadnaslov Tablica 1c. Opće pomoćne oznake za jezik. Dio II.: Glavne UDK tablice omogućuju klasifikaciju cjelokupnoga ljudskog znanja i umijeća, kao i indeksiranje sadržaja dokumenata na bilo kojem mediju. Glavne tablice sadrže klasifikacijske skupine raspoređene u skupinama od 0 do 9, u kojima je okupljeno cjelokupno ljudsko znanje i umijeće. Kako je objavljivanje i raspačavanje klasifikacijske sheme i njezinih pojedinih dijelova licencirano, ne postoji mogućnost velikih promjena u organiziranju i izmjeni Glavnih tablica. Postoji mogućnost prilagodbe, skraćivanja ili neuvrštavanja u nacionalna izdanja. Glavne tablice podijeljene su po skupinama: 00

Prologomea. Temelji znanja i kulture. Propedeutika

01

Bibliografija i bibliografija. Katalozi

02

Knjižničarstvo

030

Opća referalna djela (kao predmet). Enciklopedije. Leksikoni. Rječnici

050

Serijske publikacije. Periodika

06

Organizacije općenito. Udruge. Muzeji

070

Novine. Tisak. Novinarstvo

08

Poligrafije. Zbornici

09

Rukopisi. Rijetka i posebno značajna djela

Na kraju Općih tablica, a prije Abecednoga predmetnog kazala urednica Lidija Jurić Vukadin daje opće bilješke o upotrebi, organizacji i primjeni UDK tablica. Abecedno predmetno kazalo s više od 17.000 pristupnica omogućuje korisniku brzo i lako snalaženje u UDK tablicama od općega pojma k posebnom, tj. konkretnome

MAJLINGER TANOCKI

109


244

broj bibliografske jedinice

traženom pojmu. Kazalo kao svojevrsni stručni vodič do jednoga dokumenta ili dokumenata koji se nalaze u UDK

Glavnim tablicama pomaže klasifikatoru pri

prohodnosti kroz tablice. Zaključno se može napomenuti kako je UDK najrašireniji knjižnični sustav indeksiranja u Hrvatskoj te je pretpostavka da će prvo skraćeno licencirano izdanje Tablica naići na široku primjenu u svim vrstama knjižnica.

MAJLINGER TANOCKI

110


245

broj bibliografske jedinice

KNJIŽNIČNA USLUGA ZA SLIJEPE I SLABOVIDNE : STANJE I PERSPEKTIVE : ZBORNIK RADOVA / UREDILA DIJANA SABOLOVIĆ-KRAJINA. KOPRIVNICA: KNJIŽNICA I ČITAONICA “FRAN GALOVIĆ” KOPRIVNICA, 2013.

Sonja Roknić, dipl. knjižn. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek sonjar@gskos.hr

Zbornik “Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne : stanje i perspektive” sakupio je radove nastale na temelju izlaganja na istoimenom stručnom skupu održanom u Koprivnici 18. studenoga 2011. Cilj skupa bio je utvrditi smjernice za kvalitetnije pružanje knjižnične usluge u Hrvatskoj za sve one koji ne mogu čitati standardni tisak. Prvi dio zbornika sastoji se od članaka nastalih na temelju pozvanih izlaganja. U prvom radu “Stanje, iskustva i perspektive knjižničnih usluga za slijepe i slabovidne u Hrvatskoj” autorica Sanja Frajtag kratko se osvrnula na povijest razvoja organiziranih knjižničnih usluga za slijepe i slabovidne u Hrvatskoj. Naglašava važnost uključivanja ove grupe korisnika u život zajednice i društva pri čemu je nužna kvalitetna suradnja Hrvatske knjižnice za slijepe i narodnih knjižnica. Zaključuje da nacionalna politika disperzije ovakvih usluga treba obuhvatiti širu kategoriju korisnika, tj. sve one kojima standardni tisak nije dostupan kao npr. korisnicima s disleksijom, disgrafijom, motoričkim oštećenjima i sl. U idućem članku pod nazivom „Knjižnične usluge za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak u Hrvatskoj s aspekta Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva“ Dunja Marija Gabriel i Veronika Čelić-Tica dale su prikaz djelokruga ove Komisije koji obuhvaća niz stručnih skupova, predavanja i radionica, projekata te prevođenje međunarodnih publikacija. Cilj rada Komisije

ROKNIĆ

111


245

broj bibliografske jedinice

prvenstveno je usmjeren na poticanje knjižničara u Hrvatskoj u izradi novih knjižničnih programa kako bi se unaprijedile knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama. Zbog nemogućnosti dobivanja članka u zbornik je uvršten samo sažetak izlaganja Kristine Janc „Knjižnične storitve za slepe in slabovidne v Sloveniji“ (Knjižnične usluge za slijepe i slabovidne u Sloveniji). U Sloveniji se ovim uslugama pristupilo na metodološki način putem izrade studije o stanju knjižničnih usluga te kroz koordinaciju usluga na nacionalnoj razini pod vodstvom Nacionalne knjižnice i nadležnog ministarstva. U zbornik je također uvršten i sažetak izlaganja pod nazivom „Libraries serving printdisabled persons : international perspective“ (Knjižnice za osobe kojima nije dostupan standardni tisak : međunarodna perspektiva) Koena Krikhaara. On je predstavio projekte triju pokretačkih snaga koje će oblikovati budućnost usluge dostupnog čitanja, a to su IFLA kao svjetski predstavnik knjižnica i informacijske struke od 1927., DAISY konzorcij koji je tvorac standarda za digitalno dostupan sadržaj te Tigar/ETIN, tj. međunarodne projekte kojima je cilj međunarodna razmjena digitalnih sadržaja putem mreže izabranih posrednika. U drugom dijelu zbornika nalaze se članci nastali na temelju izlaganja o hrvatskoj knjižničnoj praksi. Ljiljana Vugrinec u članku „Pet godina knjižnične usluge za slijepe i slabovidne u Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” Koprivnica: rezultati 2006.-2011.“ predstavlja projekt knjižnične usluge za slijepe i slabovidne u koprivničkoj knjižnici kroz sve njegove faze. Posebno naglašava njihov značaj u prenošenju svojih iskustava ostalim knjižničarima kroz tečajeve u okviru Centra za stalno stručno usavršavanje te na domaćim i međunarodnim stručnim skupovima. Članak „Slijepe i slabovidne osobe u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” Karlovac“ autoricâ Kristine Čunović i Nataše Vojnović predstavlja iskustva karlovačke knjižnice u pružanju usluga slijepim i slabovidnim osobama, kroz nabavu prilagođene računalne opreme te putem raznih programskih aktivnosti koje imaju za cilj senzibilizirati karlovačku lokalnu zajednicu na potrebe slijepih osoba. O iskustvima šibenske knjižnice pišu Karmen Krnčević i Antonija Miše u svom članku „Usluge za slijepe i slabovidne u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” Šibenik“. Autorice naglašavaju važnost da se članovi Udruge slijepih i slabovidnih potaknu na

112

ROKNIĆ


245

broj bibliografske jedinice

korištenje usluga knjižnice te da postanu njeni punopravni članovi i izađu iz društvene izolacije. Članak „Svi su jednaki, ali neki su jednakiji od drugih“ Emilije Pezer i Tihomira Marojevića govori o aktivnostima Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci pri pružanju usluga osobama sa senzoričkim oštećenjima, tj. slijepim i slabovidnim, gluhim te gluhoslijepim osobama. Naglasak je stavljen na programski sadržaj i niz događanja i radionica ostvarenih u suradnji s udrugama. Norma Miočić i Denis Rudić u članku „(I) bijeli štap ušetao u Znanstvenu knjižnicu Zadar“ navode aktivnosti koje je knjižnica provela u sklopu projekta pružanja usluga slijepim i slabovidnim osobama. Kao naredni cilj istaknuli su pokretanje nakladničke djelatnosti korištenjem Daisy produkcijskih alata te daljnju edukaciju korisnika, ne samo u Zadru već i unutar Zadarske županije. Hela Čičko iz Knjižnice grada Zagreba u svom radu „Taktilna slikovnica “Putovanje Mace Lile” predstavlja projekt “Knjižnica širom otvorenih vrata” u kojem posebno mjesto zauzima izrada taktilnih slikovnica. Autorica opisuje nagrađenu slikovnicu koja je sudjelovala na međunarodnom natjecanju u Pragu. Na tržištu je prisutna velika potreba za izgradnjom zbirki s građom koja je svojim oblikom prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. O IFLA-inim smjernicama za izgradnju ovakve zbirke, razvoju zbirke, njezinoj pohrani, pristupu i korištenju piše Amelija Žulj u svom članku „Prilagođavanje građe slijepim i slabovidnim osobama i digitalne zbirke“. Također se navode i primjeri digitalnih zbirki u Hrvatskoj i inozemstvu. Na kraju zbornika nalazi se članak pod naslovom „Knjižnica je više od posudbe zvučnih knjiga za osobe s oštećenjem vida: pozitivna iskustva članova Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije s knjižničnom uslugom za slijepe i slabovidne“ u kojem korisnica Vesna Babić govori o vlastitim iskustvima stečenim tijekom i nakon implementacije knjižnične usluge za slijepe i slabovidne u svakodnevnu ponudu koprivničke Knjižnice i čitaonice “Fran Galović”.

ROKNIĆ

113


ČLANCI Istraživanje radnog zadovoljstva zaposlenika u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu – kvalitativni rezultati istraživanja (str. 9-38) Aleksić, Ljiljana ; Seiter-Šverko, Dunja Zbirke ocjenskih radova u visokoškolskoj knjižnici (str. 39-50) Hasenay, Sanda ; Horvat, Ines Časopisi iz područja prehrambene tehnologije u bazi podataka Journal citation reports za 2012. godinu (str. 51-70) Šuvak-Pirić, Ivana Zaboravljeni motivi Osijeka na razglednicama iz Zavičajne zbirke GISKO (str. 71-82) Majlinger Tanocki, Inge ; Špoljarić, Marijana Obrada neknjižne građe na primjerima grafika Sebastiana Furcka iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (str. 83-90) Vlašić Jurić, Vesna Mali Hrvatsko-mađarski rječnik knjižničarskog nazivlja (str. 91-102) Benić, Renata

OCJENE I PRIKAZI Univerzalna decimalna klasifikacija : skraćeno izdanje / urednica Lidija Jurić Vukadin. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2013. (str. 107-110) Majlinger Tanocki, Inge Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne : stanje i perspektive : zbornik radova / uredila Dijana Sabolović-Krajina. Koprivnica: knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica, 2013. (str. 111-113) Roknić, Sonja


IZDAJE Društvo knjižničara Slavonije i Baranje Europska avenija 24 31000 Osijek ISSN 1848-5308 ZA IZDAVAČA Marina Vinaj ~ Muzej Slavonije Osijek UREDNIŠTVO Renata Bošnjaković ~ Zavičajni muzej Našice Marija Erl Šafar ~ Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Merien Hadrović ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Sanda Hasenay ~ Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Dragutin Katalenac ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Ivana Knežević ~Muzej Slavonije Osijek Svjetlana Mokriš ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Kornelija Petr Balog ~ Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek Marina Vinaj ~ Muzej Slavonije Osijek GLAVNI UREDNIK Svjetlana Mokriš ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek UREDNIK MREŽNOG IZDANJA Merien Hadrović ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek JEZIČNO UREDIO Siniša Petković ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek PRIPREMA Merien Hadrović ~ Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek


Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2014./1-2  

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2014./1-2 UDK 02 ISSN 1331-145X Godina XVIII. (2014.) 1-2 OSIJEK

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2014./1-2  

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2014./1-2 UDK 02 ISSN 1331-145X Godina XVIII. (2014.) 1-2 OSIJEK

Profile for dksbs
Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded