Reporter 456 - 18.12.2025.

Sretan vam Božić, uz najljepše želje za Novu godinu!

30 Broj

Obljetnica

Str. 20

LEGENDA O BORBI SA CILJEM: BITI SVOJ NA SVOME! BITKA ZA ODVAJANJE OD ZAGREBA POTRAJALA JE DVIJE GODINE, POBJEDA JE STIGLA 29. 11. 1995...

456 Godina XXV

VELIKA GORICA 18. 12. 2025.

GODINA

GRADA

Str. 18

Intervju s gradonačelnikom

AČKAR

'GORICA JE UREĐENA, MODERNA SIGURNA I PONOSNA'

Prošla su tri desetljeća otkad je Velika Gorica stekla status grada. Tri desetljeća u kojima je grad rastao...

Životno djelo

Str. 8

Povjesničar iz ljutnje: Istina o mom kraju NAJVAŽNIJA GRADSKA NAGRADA IVANU ROŽIĆU

Str. 6

PLENKOVIĆ Nije ni čudo što je ovo najpoželjniji grad u Hrvatskoj!

SVEČANOM AKADEMIJOM OBILJEŽEN DAN GRADA I BLAGDAN SVETE LUCIJE

Aktualno

STIPENDIJE GRADA

Podršku je dobilo ukupno 70 učenika i studenata

Velikogorički učenici i studenti u Pučkom otvorenom učilištu su preuzeli godišnje ugovore o stipendiranju, putem kojih Grad Velika Gorica za učenike isplaćuje 100 a za studente 165 eura mjesečno.

- Povećali smo stipendije prema svim kriterijima i drago mi je da ih je 20 više. Uvijek kad imamo dodjele sjetim se kad sam i sam bio profesor, tih interakcija s učenicima i njihova pitanja koja su ih mučila – kako dalje, koji fakultet upisati i kako se ostvariti da radimo ono što volimo i imamo mogućnosti da to i ostvarimo. Što god radite trudite se biti najbolji u tome. Nemojte da fakultet bira vas, vi birajte fakultet, što znači da ostvarite ocjene s kojima ćete moći sami birati svoju budućnost - ohrabrio je okupljene učenike i studente gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Stipendiju Grada ove godine dobiva 35 učenika i 35 studenata.

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 18. prosinca 2025.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Grafički urednik: Zvonko Šimunić Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola Novinari: David Jolić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Mato Paviša, Vitomir Štuban, Franjo Kompes Novak Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@cityradio.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Radnička cesta 210, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

2

Imala je tek 26, čekala je bebu, zamišljala kako će gurati kolica, ali je promijenio nesretan pad...

Piše: Marija Vrbanus

U

čini li vam se da su vam potonule sve lađe, da su vaši problemi najveći i da život nema smisla, sjetite se životne priče Velikogoričanke Renate Celjak...

Bila je na rubu smrti. Sa 26 godina, u visokom stupnju trudnoće, najvjerojatnije tijekom epileptičnog napada, pala je s tri metra visokog balkona katnice u kojoj je živjela s tadašnjim suprugom.

- Bio je travanj 2003., a ja sam bila u sedmome mjesecu trudnoće i najvažnije mi je bilo da mi je dijete živo i zdravo. Nakon pada sam imala teška krvarenja, nije se znalo hoću li uopće preživjeti. Hvala Bogu, preživjela sam, a iz bolnice sam prebačena u toplice. Bila sam druga trudnica u povijesti toplica koja je završila na rehabilitaciji. Dva i pol mjeseca sam čekala na porod, bojala se da neću moći izgurati trudnoću, ali uspjela sam i rodila sina Bornu carskim rezom - priča Renata i nastavlja: - Ništa mi nije bilo teško vezano uz brigu o djetetu. Neću reći ni da je bilo prelagano, ali u glavi sam si posložila: "Ako ne zbog sebe, moram živjeti zbog njega!" To mi je na psihičkoj bazi jako puno pomoglo, jer već nakon pada sam se morala suočiti sa spoznajom da više ne mogu hodati…

Ali to nije bio jedini šok. Bornin otac nije se mogao nositi s tim da mu je supruga paraplegičarka i zatražio je razvod.

- Ostala sam ovisna o pomoći obitelji. Uz epilepsiju, invaliditet, majčinstvo... Nisam mogla sama. Podigli smo Bornu na noge, svi skupa, posebno sestra, koja mi je jako puno pomogla.

Renatina sestra je TV glumica i radijska voditeljica City radija Gianna Kotroman, koja je uz nju provela najteže trenutke.

- Prvih 96 sati je bilo upitno hoće li Renata i Borna preživjeti. Nitko od nas tih 96 sati nije spavao. Kad je došlo vrijeme za porod, ginekolozi u Petrovoj pristupili su ovom posebnom slučaju stvarno jako stručno. Stigao je Borna, a ja sam otkazala podstanarski stan i vratila se doma mami da zajedno budemo uz nju. Baka Nada je tu odigrala jednu pravu lavovsku ulogu kaže sestra Gianna, a njihova mama Nada i dan danas na sjećanje o tim danima ne može pričati bez da je ne guše suze.

- Bilo je strašno. Osjećala sam se grozno jer sam bila bespomoćna kao majka čije dijete pati - kazala je Bornina baka.

SPORT JE VELIKA POMOĆ

Život se u času tako potpuno izokrene, sve se mijenja, od šetnji s bebom, čestih odlazaka liječniku, cijele svakodnevice, koja tjera čovjeka na prilagodbu...

- Barijera za invalide nema previše u našem gradu, nisam imala problem s pristupom.

To je u Velikoj Gorici dobro regulirano.

Idem sama do Doma zdravlja ili u šoping.

Za veću kupovinu, prijevoz na atletska prvenstva, ali i sve drugo, na raspolaganju mi je kombi prijevoz zahvaljujući Gradu.

Među prvima smo uveli kombi za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, to je veliki plus, jer možemo ga koristiti dva puta u tjednu za takve nekakve naše potrebe.

Kako je i u mladosti bila atletičarka, bavljenje sportom Renati nije bilo strano, tako da se 2009. godine uključila u Para atletski

Ostala sam invalid u sedmom mjesecu trudnoće, spasili su me moj Borna i - pozitivne misli!

RENATA CELJAK PREŽIVJELA JE PAD S BALKONA, ZAVRŠILA U KOLICIMA I OSTALA BEZ MUŽA, ALI PRONAŠLA JE DOVOLJNO RAZLOGA DA SE BORI. I DOKAŽE DA NE POSTOJI NEMOGUĆE... klub "Uspon" Velika Gorica. Baca disk.

- Bavim se već dugi niz godina bavim sportom, puno mi pomaže i općenito u socijalizaciji. Mi iz kluba prošli smo puno toga kroz sport, a treninzi mi pomažu u zdravstvenom, odnosno fizičkom smislu, ali i psihički. Nisam imala problem s depresijom ili anksioznošću, što nažalost imaju mnoge osobe s invaliditetom, jer ljudi se teško nose s takvim dijagnozama.

Ali ja sam, hvala Bogu, izvukla najbolje što sam mogla i drago mi je.

Renata danas živi ispunjen život. Ima podršku obitelji i zajednice, ali i kluba. I, kako sama kaže, može otići gdje god želi.

RODILA SAM I SHVATILA: AKO I NEĆU ZBOG SEBE, MORA SE BORITI ZBOG SVOG SINA

Renata sa sinom Bornom i sestrom Giannom

- Mogu odlaziti u kafiće, u kino i kazalište, mogu otići na koncerte, imamo pristup praktički svugdje gdje imaju pristup i osobe koje nemaju invaliditet - kaže POZITIVA KAD GOD SE MOŽE...

Kad čovjek sluša Renatu kako priča, ne bismo rekli da joj kralježnicu drže pločice i vijci, da ima osteoporozu i početak skolioze, povremeno dekubitus, da je doživjela dva naknadna pada, pritom ozlijedila nogu i bedrenu kost... No i dalje je maksimalno pozitivna.

- Invaliditet je stanje s kojim se moraš pomiriti i iz toga izvući najbolje što možeš - poručila je Renata pri samome kraju našeg razgovora, odgovarajući na pitanje kako se nositi s teškim dijagnozama koje mijenjaju život zauvijek.

- Neka moj primjer bude vodilja da se sve može, da nije lako, ali da se može. Sve prvo treba posložiti u glavi. Meni je jako puno pomogao sport, kroz njega vidiš kakvih nas sve ima. Život ide dalje i na žalost moraš gurati, razmišljati pozitivno, koliko god i kada god možeš. To je najvažnija stavka! - poručila je junakinja naše priče.

Da život zaista nije siv, pokazuje Renatina volja i snaga, koja uz veliku podršku obitelji, svoj život boji toplim bojama. Ponavlja iznova da nema predaje, nema ne mogu.

- Da, neki dani znaju biti koma, ali tko ih nema? Sve je u prihvaćanju stvari kakve jesu i gledanju naprijed!

Grad Velika Gorica SPONZORIRANO

G

radonačelnik Ačkar i pročelnica Lana Krunić Lukinić čestitali su članovima Hrvačkog kluba Velika Gorica 1991. na uspjesima i osvojenim medaljama na državnim prvenstvima.

- Vaši rezultati postali su dio tradicije, kontinuiteta, i čestitam vam na tome.

Drago mi je da se vidimo već četvrti put unazad dvije godine, što znači da rezultati na početku nisu bili slučajni.

Kažu da je trnovit put do zvijezda, još je puno toga pred vama. Želim vam da ostanete ovakvi, na ponos ste našemu gradu i primjer mlađima od vas. Uvijek ste imali podršku Grad - kazao je gra-

NAŠI HRVAČI NA PRIJEMU: 'VI STE PONOS, ALI I PRIMJER ZA MLAĐE...' donačelnik Ačkar i zahvalio roditeljima sportaša koji također podnose žrtvu vozeći djecu na treninge i turnire.

Na kontinuiranoj podršci, ne samo Hrvačkom klubu, nego u cijeloj sportskoj zajednici, zahvalio potpredsjednik goričke sportske Zajednice te predsjednik kluba Anri Targuš.

- Prošle godine mislio sam da je bila najuspješnija godina u povijesti kluba i da ne može bolje, a dogodila se još uspješnija godina. Postali smo regionalni prvaci Hrvatske i županijski prvaci, a sve je to jedna velika stvar za jedan mladi klub - kazao je Targuš.

3

Mažoretkinje kod gradonačelnika

V

elikogoričke mažoretkinje i članice Plesnog kluba Barbara obilježile su još jednu iznimno uspješnu sezonu, tijekom koje su na europskoj i svjetskoj sceni ponosno predstavljale naš grad. Njihove rezultate na svečanom prijemu u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica pohvalio je i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- Dijelimo radost vaših postignuća, kvalitete i talenta na kojem neumorno radite. Primjer ste i ponos svim Velikogoričanima i Velikogoričankama. Vaši rezultati su fantastični i jedan ste od najljepših primjera kako se Velika Gorica razvija uoči obilježavanja 30 godina grada. Nemojte nikada izgubiti onaj elan, entuzijazam koji je probudio interes i donio vašu kvalitetu - poručio

je Ačkar te najavio projektiranje društvenog doma u Velikoj Mlaki, gdje će ubuduće Barbarice trenirati.

Plesni klub Barbara, među ostalim, osvajač je prvog mjesta na Mediteranskom kupu te Europskom i Svjetskom prvenstvu u nekoliko kategorija.

- Hvala vam što prepoznajete naš rad i doprinos zajednici, hvala na pomoći kako bismo ponosno mogle predstavljati Veliku Goricu, Zagrebačku županiju i Republiku Hrvatsku na natjecanjima, kao i na svim našim putovanjima - istaknula je Ivana Galir, trenerica i seniorka iz Plesnog kluba Barbara.

S druge strane, Velikogoričke mažoretkinje od svojih brojnih uspjeha, istaknule su Svjetsko prvenstvo u Zadru kao i Europsko prvenstvo u Italiji gdje su se penjale na postolje nekoliko puta.

- Nadam se da ćemo vam nastavljati davati povoda za ovakve prijeme. Cilj nam je ostvarivati dobre rezultate na svim razinama. Osim dobrih mažoretkinja, odgajamo upornu djecu koja grizu i koja su željna uspjeha - istaknula je trenerica i predsjednica Velikogoričkih mažoretkinja, Lucija Bešlić.

Nagrade je djevojkama, trenericama i predstavnicima kluba uz gradonačelnika Ačkara, uručila i resorna pročelnica Lana Krunić Lukinić.

IZGLASAN PRORAČUN

V

ijećnici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice održali su posljednju ovogodišnju sjednicu, na kojoj je središnja tema bila donošenje ključnih financijskih i razvojnih dokumenata Grada.

Najvažnije točke odnosile su se na I. izmjene i dopune Proračuna za 2025. godinu te Prijedlog Proračuna Grada Velike Gorice za 2026. godinu s projekcijama za 2027. i 2028. godinu, a koji iznosi 152 milijuna eura.

- Ovaj proračun predstavlja kontinuitet razvojne politike, podizanja komunalnog standarda i aktivne provedbe socijalnih programa koje smo postavili u ovoj i prethodnoj godini. Rezultati izbora i potpora naših sugrađana obvezuju nas na nastavak takve politike - rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom uvodnog izlaganja na temu prijedloga proračuna, u kojem se naglasak stavlja na najznačajnije kapitalne investicije, a među njima su Centar za starije osobe vrijedan 13,76 milijuna eura, izgradnja vrtića u Kurilovcu (4,95 milijuna eura) i vrtića u Kolarevoj ulici (5,63 milijuna eura).

Po prvi put, u proračun ulazi i projekt

152 MILIJUNA EURA OVAJ PRORAČUN PREDSTAVLJA KONTINUITET RAZVOJNE POLITIKE, ISTAKNUTO JE PRI PREDSTAVLJAJU PRIJEDLOGA U KOJEM SU I KAPITALNE INVESTICIJE - CENTAR ZA STARIJE I DVA NOVA VRTIĆA izgradnje bolnice u Velikoj Gorici - najveća investicija u povijesti grada. Grad osigurava sredstva za projektnu dokumentaciju pristupne ceste, dok će projekt voditi Ministarstvo zdravstva. Dnevna bolnica bit će u sklopu KB Dubrava.

ZA VRTIĆE I ŠKOLE 55,5 MILIJUNA

U području školstva predviđena je izrada projektne dokumentacije za izgradnju ili dogradnju pet školskih objekata: škole u Kurilovcu, škole Pleso–Rakarje, nove škole u Šćitarjevu te dogradnju škola u Novom Čiču i Vukovini.

Od komunalnih ulaganja ističu se: 5,5 milijuna eura za gradnju nerazvrstanih cesta, isto toliko za njihovo održavanje, 4 milijuna eura za održavanje zelenih površina te 7,45 milijuna eura za javni prijevoz.

Povećavaju se sredstva za umirovljenike, novorođenu djecu, branitelje i jednokratne

U ODNOSU NA RANIJE PRORAČUNE RAST JE NAJVEĆI U ŠKOLSTVU, SPORTU I ZA MLADE

pomoći, kao i sredstva namijenjena Crvenom križu te provedbi strategije za osobe s invaliditetom.

Predškolski odgoj ostaje jedna od najvećih stavki proračuna s ukupno predviđena 22,4 milijuna eura, dok je za školstvo predviđeno 33,1 milijun eura.

Iako je proračun za iduću godinu oko 10 milijuna eura niži od ovogodišnjeg, gradonačelnik Ačkar naglasio je kontinuitet ulaganja. U odnosu na 2022. godinu sredstva za predškolski odgoj više su nego udvostručena, za školstvo su veća 75%, za sport 70%, a za djecu i mlade dva i pol puta. Uskrsnice i božićnice za umirovljenike povećane su tri puta, a ovih dana isplaćene su božićnice za 10.000 građana.

Na sjednici su, među ostalim, usvojeni i dokumenti vezani uz upravljanje turističkom destinacijom, financiranje političkih stranaka, sustav civilne zaštite te

osnivanje Savjeta mladih. Vijećnici su primili na znanje i informacije o statusu projekta sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica.

Također, vijećnici su izglasali i ovogodišnje dobitnike javnih priznanja Grada Velike Gorice za 2025. godinu, a koji su svoje zaslužene nagrade primili na svečanoj akademiji povodom Dana grada.

AKTUALNI SAT

Prije početka dnevnog reda, sjednici je prethodio aktualni sat, tijekom kojeg su vijećnici postavili pitanja i predložili inicijative vezane uz aktualna komunalna i društvena pitanja u gradu. Zanimao ih je status projekta dnevne bolnice, kampa HNS-a, sufinanciranje solarnih panela na obiteljskim kućama, rad pojedinih gradskih četvrti i mjesnih odbora, mogućnost ugradnje dizala u zgradama, pješačke staze kao i dovršetak izgradnje i rekonstrukcije gradskih prometnica od Matice hrvatske, Bratstva, Jelačićevoj i drugima. Zanimala ih je spremnost zimske službe, izgradnja novih vrtića u Kolarevoj i Pokupskoj, kao i stipendije i božićnice za umirovljenike.

Grad Velika Gorica SPONZORIRANO

POLOŽENI VIJENCI Velika Gorica obilježila je svoj dan, ujedno i blagdan svoje nebeske zaštitnice Svete Lucije, i polaganjem vijenaca kod spomenika Golubica ispred Gradskog groblja. Vijence u znak sjećanja položio je u ime Grada gradonačelnik Krešimir Ačkar uz dogradonačelnika Nevena Karasa, predsjednika Gradskog vi-

jeća Darka Bekića i gradske vijećnike. Vijence i svijeće položili su i članovi braniteljskih udruga, Udruge udovica hrvatskih branitelja, vatrogasaca, policije, vojske, i Plemenite opčine Turopoljske, koja također obilježava svoj dan 13. prosinca, te pripadnici političkih stranaka u našem gradu.

Susret inkluzije i poštovanja: Grad sa strategijom!

P

ovodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u Gradskoj vijećnici održan je susret osoba s invaliditetom i pročelnicom za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić.

U Registru je 9.500 osoba s invaliditetom, što je 15,5 posto od ukupnog broja građana Velike Gorice.

- Ovo je grad u kojem svatko ima pravo na dostojanstven život. Već godinama surađujemo s udrugama, roditeljima, skrbnicima i pojedincima koji pomiču granice. Vi ste naša snaga i motivacija, vaša upornost i životna energija tjera nas u lokalnoj samoupravi da budemo bolji nego što jesmo. Nastavit ćemo ulagati u pristupačnost, podršku i razumijevanje - rekla je pročelnica Krunić Lukinić.

Velika Gorica već 15 godina provodi Strategiju izjednačavanja mogućnosti i prava za osobe s invaliditetom te je jedini grad u županiji koji ima vlastitu strategiju za to područje.

- Već godinu dana provodimo i besplatni program za djecu u predškolskom obrazovanju, a i prije toga sva djeca s određenim poteškoćma u razvoju imala su besplatan vrtić.

Moram pohvaliti Centar za djecu mlade i obitelj

koji se nedavno preselio u novi, bolji prostor, a zahvaljujući njemu krećemo s ranom intervencijom, odnosno širimo stručni timove, u suradnji s gradskim vrtićima - objasnila je Krunić Lukinić i podsjetila na gradnju novih vrtića u Pokupskoj i u Kolarevoj, koji će imati dodatne skupine za djecu s poteškoćama u razvoju.

Takve dvije već postoje u sklopu vrtića Žirek.

Osim toga, Grad godinama provodi i program asistenata u nastavi kroz projekt "Svako dijete ima pravo na obrazovanje".

Trenutačno je za 120 učenika osposobljeno 114 pomoćnika, kojima će se povećati satnica.

- Osigurali smo specijalizirani prijevoz za osobe sa invaliditetom, provodimo program osobni asistenat, a u proračunu je uvijek i Savjetovalište za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, osiguravamo financijsku pomoć za ortopedska pomagala i subvencije prijevoza na rehabilitacije - istaknula je pročelnica.

Ugrađene su i podizne platforme za pristup pozornicama i zgradama, postavljaju se inkluzivna igrala, osigurana je audiodeskripcija kulturnih i sportskih događanja...

Novo ruho Trž U

subotu ujutro, na sam Dan grada, gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima je obišao Gradsku tržnicu, koja od nedavno ima novo ruho, i porazgovarao s lokalnim prodavačima i proizvođačima.

Osluškujući potrebe svojih sugrađana, a na prijedlog goričkih prodavača, upravo je realiziran i ovaj projekt natkrivanja i osvjetljavanja tržnice.

- Od sad naših 40 komitenata može uživati tijekom prodaje u novouređenom prostoru s novom nadstrešnicom koja ih štiti od kiše i snijega. Otvoren je i drugi ulaz s istočne strane, gdje smo uredili novu prilaznu stazu i javni toalet za sugrađane - ispričao je predsjednik Uprave VG Komunalca Jurica Mihalj, u čijoj je nadležnosti sama Gradska tržnica.

Projektom je zadovoljan i sam voditelj Gradske tržnice Krunoslav Češković.

- Naši komitenti koji ovdje prodaju namirnice žive od ovog posla i zaslužili

su bolje uvjete u kojima svakodnevno mogu raditi. Kažu da su zadovoljni, nema više onog šatora, a rasteretili smo i glavni ulaz još jednim dodatnim, gdje s lakoćom mogu dostaviti robu, pogotovo za ribarnicu. Nadam se, danas-sutra, i otvorenju mesnice - dodao je Češković.

KAD SLUŠAŠ, NE GRIJEŠIŠ

Nadstrešnica tržnice izrađena je od čelične konstrukcije te je opremljena brisolejima koji štite od sunca, a postavljena je na osam čeličnih stupova. Uz samu nadstrešnicu izvedena je i nova oborinska odvodnja. Za vrijeme radova, prodavači su privremeno preseljeni kod Muzeja Turopolja, a povratkom na staru lokaciju posebno su zadovoljni, jer kako kažu sada im je ljepša i prostranija.

- Otkad smo preuzeli odgovornost za grad, bilo mi je jasno da trebamo riješiti pitanje tržnice. U većini gradova ona je srce okupljanja, mjesto gdje se ljudi susreću i rado dolaze, a bilo je

neprihvatljivo da šesti grad po veličini nema adekvatne uvjete. Odlučili smo na istom mjestu stvoriti funkcionalan i moderan prostor, a posebno me veseli što konačno imamo javni toalet.

Hvala svima koji su sudjelovali u ovom projektu. Investicija je vrijedna više od pola milijuna eura, natkriveno je oko 600 kvadrata, a najveće zadovoljstvo nam je što su naši prodavači i OPG-ovci izrazili svoje oduševljenje. I ovoga puta pokazalo se da kada osluškujete svoje sugrađane, ne možete pogriješiti - poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

TURNIR OTVORIO BALON

A s tržnice se uputio prema - dvorani!

U neposrednoj blizini Gradske dvorane baš je na Dan grada prvi put u pogon puštena nova "balon" dvorana. Objekt je to koji pruža mladim sportašima i lokalnim klubovima moderno mjesto za treninge te dodatno jača sportsku infrastrukturu grada.

Otvaranju je prethodio rukometni

V

elika Gorica od siječnja 2026. uvodi električne autobuse u svakodnevni gradski prijevoz.

Povodom Dana grada, građani su ih imali priliku prvi puta razgledati i upoznati se s njihovim mogućnostima.

Naime, u promet kreće pet električnih autobusa marke VDL Citea SLF 120 Electric - dvoosovinskih, niskopodnih vozila u potpunosti prilagođenih osobama s invaliditetom. Svaki autobus ima kapacitet od 92 putnika, opremljen je USB utičnicama, uređajima za validaciju čipova i karata, te audio-vizualnim sustavom za najavu stanica.

4/5 SPONZORIRANO

nice i - nova dvorana Naši prodavači i 'kumice' sad su pod 600 kvadrata nadstrešnice, a mladi sportaši trenirat će ispod balona... turnir za mlađe dobne kategorije, kojeg su organizirali ŽRK Udarnik i HRK Gorica.

- Mislim da ljepši poklon za sportašice i sportaše ne može biti od predaje na upravljanje i korištenje ovakvog jednog prekrasnog sportskog kompleksa, ove balon dvorane. Ali tu nećemo stati, već je projektna dokumentacija gotova i ide se na ishođenje građevinske dozvole za novu, još veću, još moderniju, polivalentnu sportsku dvoranu uz osnovnu školu Kurilovec. Kao Grad, svjesni smo

U TRŽNICU JE ULOŽENO VIŠE PO POLA MILIJUNA €, U DVORANU 1,7 MILIJUNA

vaših potreba, zato što su ulaganja u sport, ulaganja u obrazovanje, ulaganja u mlade, nešto najljepše i najbitnije za budućnost jednoga grada. A grad Velika Gorica s vama ima zasigurno blistavu budućnost - poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar i zajedno sa sportašima otvorio novi sportski objekt.

Goran Kovačić, predsjednik Zajednice sportskih udruga grada Velike Gorice, naglasio je važnost novog objekta.

- Prije svega, hvala Gradskoj upra-

vi, našem gradonačelniku, zamjeniku Karasu, pročelnici i svima koji su pridonijeli tome da imamo ovakav prekrasan objekt. Nadam se da će dvorana ubrzo pokazati svoj puni potencijal, donijeti zamah velikogoričkom sportu i iznjedriti nove rukometaše, košarkaše, odbojkaše i sve ostale sportaše koji će s ponosom nositi grb našeg grada, a u budućnosti i dres reprezentacije Hrvatske - kazao je Kovačić.

O inicijativi i ideji o novoj trenažnoj dvorani govorio je zamjenik Neven

Karas, ujedno i predsjednik HRK Gorica.

- Ove godine otvorili smo u Velikoj Gorici nekoliko objekata, ali srce mi nikad nije bilo puno kao danas. Ovom prilikom htio bi spomenuti i zahvaliti kolegi Damiru Slojšeku, s kojim sam prije četiri godine, na početku prvog mandata, započeo ovu inicijativu. Ne kao političari, nego kao sportaši: on iz ŽRK Udarnik, ja iz HRK Gorica. Plan je prvotno bio natkriti jedno igralište u Kurilovcu ili negdje u Gorici, a danas imamo dvoranu s tri igrališta. Gradonačelnik je objeručke prihvatio našu ideju, pokazujući da nije bitno tko je na vlasti ili u oporbi, nego da se dobre ideje podržavaju - rekao je Karas.

KOŠARKA, RUKOMET, ODBOJKA

Dvorana ima tri košarkaška/odbojkaška igrališta, jedno rukometno te svlačionice i skladište. Uređeno je parkiralište i cestovni prilaz. Vrijednost projekta je oko 1,7 milijuna eura, Vlada RH sufinancirala je sa 400 tisuća eura.

Električni autobusi stižu u Veliku Goricu OD SIJEČNJA NA GORIČKE CESTE DOLAZI PET NISKOPODNIH ELEKTRIČNIH AUTOBUSA, KOJI SU PRILAGOĐENI OSOBAMA S INVALIDITETOM, A KAPACITET IM JE 92 PUTNIKA PO AUTOBUSU Baterija snage 180 kW omogućuje doseg od oko 150 kilometara, što ove autobuse čini idealnima za redovan rad na gradskim linijama i doprinosi smanjenju emisija u urbanom okruženju.

- Prošloga ljeta uveli smo besplatan lokalni prijevoz na ukupno 16 autobusnih linija, a naši velikogorički autobusi ubrzo su postali jedan od zaštitnih znakova grada. Sada, u suradnji s našim

partnerom Arriva Hrvatska, na gradske linije uvodimo i pet električnih autobusa, čime dodatno moderniziramo naš sustav lokalnog prijevoza i činimo ga još ekološki prihvatljivijim. Ovo je još jedan projekt kojim podižemo kvalitetu života u našem gradu - rekao je gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar.

Generalni direktor Dražen Divjak, naglasio je kako ovaj korak doprinosi

OVAKAV JE PRIJEVOZ I ODRŽIVIJI I UGODNIJI

održivosti i kvaliteti usluge.

- Od siječnja 2026. u gradski prijevoz Velike Gorice uvodimo pet električnih autobusa, čime činimo važan korak prema održivijem, čišćem i ugodnijem javnom prijevozu. U Velikoj Gorici prometujemo od 1. srpnja 2024., a elektrifikacija dijela flote važan je korak u podizanju kvalitete usluge za naše putnike i smanjenju emisija u urbanom okruženju.

Održivost je u središtu strategije Arrive, kako u Hrvatskoj tako i na razini cijele Grupe. Stoga kontinuirano razvijamo projekte koji smanjuju utjecaj na okoliš i potiču prelazak na zeleniju mobilnost.

Otvoreni smo za investicije u električne autobuse i u drugim hrvatskim gradovima u kojima vidimo realan potencijal za razvoj održivog javnog prijevoza. Naš cilj je iskustvo i modele koje razvijamo u Velikoj Gorici uspješno prenijeti i drugdje, u korist putnika, zajednice i okoliša - istaknuo je Divjak.

Grad Velika Gorica

OVO JE GRAD ZA S

N

a blagdan Svete Lucije, zaštitnice grada, obilježen je Dan grada Velike Gorice, koja ove godine slavi i tri desetljeća otkad je dobila status grada. Svečanom akademijom u Pučkom otvorenom učilištu proslavu su uveličali brojni ugledni gosti, a pod svjetlošću i zaštitom Svete Lucije grad se razvija i iz dana u dan postaje sve veći i značajniji na karti Lijepe naše.

Među prisutnima bili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, akademik Željko Reiner u ime predsjednika Sabora, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministrica zdravstva Irena Hrstić, zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, saborski zastupnici, gradonačelnici i načelnici, gradski vijećnici, crkveni vjerodostojnici te mnogi drugi ugledni uzvanici.

PUNI PROCVAT U TIJEKU

Na početku je sve prisutne pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić.

- Ova je godina zbog nekoliko obljetnica i događaja bila posebna za naš grad. Sredinom godine održani su lokalni izbori, možda i najzanimljiviji izbori, jer naši sugrađani odlučuju i sami sudjelovati kroz liste za Mjesne odbore, Gradske četvrti, Gradsko vijeće ili Županijsku skupštinu.

To je praznik demokracije, a u takvom demokratskom procesu kandidacijske liste gradonačelnika Ačkara, HDZ-a i partnera ostvarile su premoćnu pobjedu na svim razinama. Na temelju povjerenja naših sugrađana nastavljamo i dalje predano raditi za naš grad - rekao je Bekić te podsjetio kako je 1995. godine konstituirano prvo Gradsko vijeće, a povijest našeg Turopolja i političko-društvenog

SRETAN ROĐENDAN, GRADE MOJ! NA SVEČANOJ AKADEMIJI POVODOM 30. ROĐENDANA VELIKE GORICE SUDJELOVAO JE I PREDSJEDNIK VLADE ANDREJ PLENKOVIĆ TE DRUGI UGLEDNI GOSTI, A SVOJA JE PRIZNANJA PRIMILO 13 ZASLUŽNIH SUGRAĐANA. S GOVORNICE SE ŠIRIO OPTIMIZAM!

JAVNA PRIZNANJA ZA 13 NAŠIH SUGRAĐANA Uručeno ukupno 13 gradskih priznanja pojedincima koji su svojim radom i predanošću značajno obogatili društveni, kulturni i humanitarni život zajednice. Najviše priznanje, za životno djelo, pripalo je posthumno Josipu Zidaru, za izniman doprinos u obrani domovine, utemeljenju sustava obrane I sigurnosti na području Velike Gorice, te za hrabrost, domoljublje I nesebično služenje hrvatskom narodu, kao I u znak dubokog poštovanja i zahvalnosti za njegovo djelo, žrtvu i neizbrisiv trag u povijesti Velike Gorice I Republike Hrvatske.

Također, nagrada za životno djelo otišla je u ruke Ivana Rožića iz Buševca, za izniman doprinos očuvanju tradicije, jezika I identiteta turopoljskog kraja. Njegov život I djelovanje primjer su istinske predanosti zajednici, domoljublju, kulturnom stvaralaštvu i javnom dobru.

- Nadam se da moje životno djelo još nije gotovo. Kad čovjek primi ovakvo priznanje, prirodno se zapita je li ga doista zaslužio. Sve što sam radio u životu bilo je moj izbor, a ako je taj rad prepoznat ovom nagradom, to me ispunjava posebnim ponosom. Drago mi je što se sve događa u godini kad POT slavi

800 godina. Ne bih uspio bez podrške obitelji i zajednice; OSS-a Buševec, Matice hrvatske, Gradske knjižnice, Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Uvijek su bili uz mene i nadam se da će biti i dalje. Zahvaljujem i Gradskom vijeću na nagradi, ona je na ponos meni i mojoj obitelji. Hvala vam - poručio je u ime svih nagrađenih Ivan Rožić.

Nagrada Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića dodijeljena je Aleksi Bjelišu prof. emer. dr.sc. i akademiku Ratku Cvetniću, Stjepanu Kovačeviću postumno, Dubravki Veliki i Veri Šebrek.

Nagradu "Krčka vrata" dobila je Štefa Kos, a Nagradu Grada Velike Gorice s likom Nikole Škrlca Lomničkog dobio je Marijan Plodinec dok je Nagrada Zlatna turopoljska podgutnica pripala Ljiljani Haidar Diab.

Nagradu "Turopoljsko srce" ove su godine dobili Miroslav Grahovac, Josipa Nuić i Slobodan Mišćević Mićo.

Na početku svečanosti hrvatsku i turopoljsku himnu izveo je mladi tenor Niko Stepanić.

Program je dodatno uveličala operna pjevačica Sandra Bagarić, izvedbom pjesama "Sancta Lucia", "Neka cijeli ovaj svijet" i "Tvoja zemlja".

uređenja seže 800 godina u prošlost te upravo Plemenita opčina turopoljska ove godine slavi ovaj veliki jubilej.

- Velika Gorica doživljava svoj puni procvat. Realizirani su ili su u postupku brojni projekti i programi koji direktno utječu na financijski standard naših sugrađana.

No, ništa ovo ne bi bilo bez ljudi koji godinama žive i rade za svoju Veliku Goricu - poručio je Bekić te svim sugrađanima čestitao Dan grada.

ZAHVALE GRADONAČELNIKA

Prisutnima je dobrodošlicu u najpoželjniji grad za život u Hrvatskoj poželio i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- Titula najpoželjnijeg grada u Hrvatskoj nije slučajnost. To je produkt rada Velikogoričanki i Velikogoričana, koji su gradili ovaj grad po mjeri čovjeka da bi on bio upravo ovakav kakav jest. Hvala svima koji su prije 30 godina preuzeli inicijativu da Velika Gorica postane grad.

Neki od njih su s nama, drago mi je da je u tome sudjelovao i moj zamjenik Neven Karas. Zajedništvo i okupljanje svih generacija uvijek je bio simbol našega grada. Želim zahvaliti svim odgajateljicama i odgajateljima u dječjim vrtićima te profesorima i učiteljima u školama koji su oblikovali i izgradili i odgojili brojne generacije. Zahvaljujem i svim komunalnim djelatnicima, od čistača ulica do predsjednika Uprave. Oni su uređivali ovaj grad kako bismo se mi ugodno osjećali. Hvala

6/7

SVE GENERACIJE! VELIKA GORICA SLAVI 30. ROĐENDAN

Premijer Plenković: 'Nije ni čudno da je Velika Gorica najpoželjniji grad za život' službama zbog kojih smo se osjećali sigurno, vatrogascima, policiji, civilnoj zaštiti i Crvenom križu - kazao je gradonačelnik Ačkar i zahvalio svim ovogodišnjim, ali i dosadašnjim laureatima.

Gradonačelnik je zahvalio i svim svojim prethodnicima koji su vodili grad.

- Hvala im što su dali svoje iskustvo, znanje i trud, utkali su ga u rast i razvoj našeg grada. Posebno želim zahvaliti Vladi na čelu s premjerom Andrejom Plenkovićem. Danas možemo reći kako su svi kapitalni projekti u Velikoj Gorici realizirani ili su u fazi realizacije uz suradnju s Vladom. Nikada toliko resursa na raspolaganju od jedne Vlade nije bilo prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave. U našem gradu to je vidljivo na svakom koraku - poručio je Ačkar.

Izvrsnu suradnju istaknuo je i s potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, a zahvalio je i ministrici zdravstva Ireni Hrstić te akademiku Željku Reineru.

SVETA LUCIJO, PAZI NA NAS...

- Velika Gorica je danas grad besplatnog prijevoza, besplatnog vrtića, grad poduzetništva i investicija, bogatog društvenog života i kulture, tradicije, grad mladih i sporta. Velika Gorica će sutra biti grad s dnevnom bolnicom, grad s Centrom za starije osobe, novim školama i vrtićima, novim radnim mjestima, studentima, grad u kojem će ljudi podizati obitelji i grad u kojem će djeca imati sigurno i sretno odrastanje, a naši stariji dostojanstveni život - grad za sve generacije. Gradimo ga zajedno, a Sveta Lucijo, naša zaštitnice, moli za nas i pazi nas i dalje - zaključio je gradonačelnik Ačkar.

U ime Zagrebačke županije i župana Stjepana Kožića svečanoj akademiji prisustvovao je zamjenik župana Ervin Kolarec.

- Ovaj grad je nekad bio spavaonica, a sad je najpoželjniji grad za život. To je put Velike Gorice, put ozbiljne tranzicije i ozbiljnog gospodarskog rasta, snažnog identiteta kojeg njeguju naši građani. Za to su zaslužni svi građani, ali i Gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Ačkarom. Zagrebačka županija u svim važnim projektima za naše građane daje snažnu financijsku podršku, kao i Vlada RH. Projekti koje smo zajednički realizirali su Regionalni centar kompetentnosti u industriji 4.0 u strojarstvu. Potpisali smo ugovore u vrijednosti od 6,5 milijuna eura za obnovu objekata stradalih u potresu.

Dajemo snažnu podršku izgradnji Centra za starije osobe sa šest milijuna eura vlastitih sredstava. U planu je energetska obnova Doma zdravlja kao i sufinanciranje sportske dvorane u Kurilovcu - istaknuo je je Ervin Kolarec.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner, istaknuo je sljedeće: - Veliki prosperitet Velika Gorica je imala

PLES NA TRGU UZ MAGAZIN Trg Stjepana Radića na nekoliko je sati postao veliki plesni podij, zahvaljujući koncertu popularne grupe Magazin, koji je bio dio proslave rođendana Grada. Unatoč hladnoći, Velikogoričani i Velikogoričanke nisu odustajali od pjesme i plesa, uživajući u hitovima koji već desetljećima oduševljavaju publiku.

Koncert je bio poklon svim građanima, a bend je od prvih minuta podigao atmosferu i držao je do posljednjeg takta.

Magazin je izveo svoje najveće hitove, a publika je pjevala u glas. Rođendansko slavlje grada dobilo je savršen završetak.

u ovih 30 godina otkako je dobila status grada. Vidi se veliki napredak, od obrazovanja, sporta, gospodarstva, turizma, prometa. Grad Velika Gorica nosi titulu Grada prijatelja djece. Djeca odrastaju uz brojne sadržaje, a u Velikoj Gorici osigurana je zelena budućnost mladih naraštaja - kazao je akademik Reiner.

U svom obraćanju predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je svim građanima Dan grada i zaštitnice Svete Lucije te je naglasio kako je suradnja Vlade i Grada Velike Gorice sjajna.

- Napravili ste krasnu atmosferu, stoga ne čudi da ste nedavno u Šibeniku proglašeni za najpoželjniji grad za život. Lani smo kazali da ćemo riješiti ITU mehanizam, to smo riješili s 30 milijuna eura i red je da

GRAD MORA NASTAVITI ISTIM OVIM TEMPOM, NEKA NAM SE GORICA NASTAVI POVEĆAVATI

Velika Gorica bude jedan od 23 ITU grada kao najveći grad Zagrebačke županije.

Mislim da će vam dodijeljena sredstva pomoći u realizaciji brojnih projekata rekao je Plenković i nastavio: GRAD ĆE I DALJE RASTI

- Jedna od reformi bila je financiranje lokalne i regionalne samouprave, to ste sve jako dobro iskoristili. Gorica je ostvarila rast od 138 posto u odnosu na 2017., a Zagrebačka županija je na 167 posto. Ne čudi što je Zagrebačka županija najrazvijenija hrvatska županija. Čestitam vam na projektu Centra za starije, dnevne bolnice te brojne logističke projekte i poduzetničke centre te sve što činite za kamp HNS-a te brojne obrazovne projekte i predškolske

aktivnosti, vatrogastvo i sport - rekao je Plenković te dodao kako će Vlada i dalje biti prijatelj i partner, kao i do sada.

- Vjerujem da su vaši odlični rezultati na lokalnim izborima rezultat odličnog rada. U budućnosti treba nastaviti istim tempom da se Gorica povećava. Pomoći ćemo vam da bude dio urbanih sredina, u vijeću ste za urbani razvoj. Ovdje je i visoka zaposlenost, rast velikih prosječnih plaća su sjajne stvari koje Gorica daje.

Moramo nastaviti s rastom gospodarstva i odgovornom fiskalnom politikom kako bismo omogućili daljnje podizanje socijalnog i ekonomskog standarda građana te zajedničku realizaciju velikih projekata - dodao je Plenković te na kraju čestitao svim dobitnicima nagrada i priznanja.

PRIZNANJE KAO NAJLJEPŠI POKLON Velika Gorica osvojila je prestižnu titulu najprivlačnijeg grada za život u Hrvatskoj na Danima regionalnog razvoja i EU fondova u Šibeniku. Priznanje je gradonačelniku Krešimiru Ačkaru uručio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Priznanje se temelji na službenim podacima Državnog zavoda za statistiku prema kojima Velika Gorica bilježi najviši pozitivan migracijski saldo u državi, što potvrđuje da se u grad doseljava znatno više stanovnika nego što se iz njega iseljava.

Rezultat je to niza strateških projekata i programa koje je Grad Velika Gorica uspješno realizirao posljednjih godina. Među ključnim

projektima posebno se ističu besplatni vrtići i besplatan lokalni prijevoz, kao i izgradnja novih škola i vrtića te izgradnja Centra za starije osobe. Grad kontinuirano ulaže u sport, kulturu i mlade te u različite oblike socijalnih potpora za umirovljenike, učenike, studente, novorođene i osobe s invaliditetom.

- Izuzetno sam ponosan večeras.

Ovo je priznanje zasluga svih naših sugrađana, Velikogoričanki i Velikogoričana, koji ljubavlju prema svom gradu stvaraju okruženje privlačno za život. Ovo je ujedno i najljepši poklon uoči Dana grada i 30. obljetnice stjecanja statusa grada - izjavio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Aktualno IVAN ROŽIĆ DOBITNIK NAGRADE GRADA VELIKE GORICE ZA ŽIVOTNO DJELO

Kutije papira iz jednog podruma odvele su me do životnoga djela!

PONOS BUŠEVCA AKTIVAN ČLAN DRAMSKE SEKCIJE BUŠEVEČKOG OGRANKA SELJAČKE SLOGE I JOŠ AKTIVNIJI AUTOR VRIJEDNIH POVIJESNIH ZAPISA O TUROPOLJSKOM KRAJU DOBIO JE NAJPRESTIŽNIJU GRADSKU NAGRADU Piše: Marko Vidalina

U

svome dvorištu, u srcu svoga Buševca, dočekao nas je s jednom molbom: - Ispričat ću vam sve, ali ne bi volio da se od ovoga radi veći cirkus nego što bi trebalo.

Ivan Rožić (83), dobitnik gradske Nagrade za životno djelo, već je u prvome kontaktu puno toga objasnio.

- Naravno da sam ponosan, da mi je drago što ljudi očito vide i priznaju ono što sam radio. Ali iskreno, koliko god sam ponosan i zadovoljan, nisam bio sklon tome da budem nagrađen, jer ipak sam u godinama kad mi odgovara mir. Tu je moja obitelj, djeca, unuci i paunuci, a iz takvog komfora teško je izaći. Znao sam se i probuditi po noći i pitati se je li mi sve to trebalo, sva ta strka oko nagrade... Ali dobro, i to će proći - govorio je gospon Rožić koji dan prije nego što je sve konačno i prošlo dodjelom nagrada na Svečanoj akademiji.

Nekoliko puta se i ranijih godina spominjalo Ivana Rožića kao potencijalnog dobitnika najprestižnije gradske nagrade, sad se to i dogodilo, pa je ostalo jedino doznati zašto je i kako do toga došlo.

TAJNE SKRIVENE U KUTIJAMA

- Apsolutno sam zadovoljan svojim životom. I više nego što sam možda mogao očekivati. Imam knjiga koje sam napisao zbog kojih sam stvarno sretan što postoje - kaže Rožić uvodno.

Dok razgovaramo, na stolu ispred nas su knjige s velikom važnošću za povijest našega kraja. Naslovi sve govore o tematici, o interesima: Povijest Plemenite općine turopoljske, Rječnik buševskoga govora, Ogranak seljačke sloge Buševec, Rodoslovlja buševskih obitelji, Buševec...

- Pišem otkad sam otišao u mirovinu, a "klik" se dogodio nakon što sam pročitao knjigu povjesničarke Nade Klaić "Medvedgrad i njegovi gospodari". Shvativši

SRETAN SAM ZBOG OVE NAGRADE, ALI MOJ MIR S OBITELJI JE NAJVEĆA NAGRADA

MN

koliko tu postoji neistina, koliko je povijest našega kraja zapravo nepoznata i neistražena, odlučio sam se pozabaviti tom tematikom. I danas sam, moram to reći, jako sretan zbog svega što sam stvorio - priča gospon Ivan.

Po obrazovanju je germanist i anglist, za svoga radnog vijeka radio je kao nastavnik, prevoditelj, socijalni i konzularni radnik, ali ispalo je da je i vrlo talentiran povijesničar. Iako, bilo je tu i sreće...

- Naš sumještanin Ivan Kos je nakon odlaska u mirovinu valjda 30-ak godina sjedio u Državnom arhivu, Sveučilišnoj knjižnici i nadbiskupskom arhivu te popisivao knjige rođenih, ostavinske i diobene rasprave svih buševskih obitelji, kao i druge dokumente. Nakon što je umro, svi ti papiri ostali su u kutijama, nitko za njih nije ni znao, sve dok se njegovi nasljednici nisu selili. Nećak gospodina Kosa sve je to spremio u svoj podrum i tamo je stajalo sve dok ga nisam pitao, znajući povijest njegove obitelji, ima li možda kakvih zapisa ili papira.

Kad je izvadio sve te kutije, odmah mi je bilo jasno koliko je to dragocjena građa!

- prepričava Rožić.

Na temelju tih dokumenata nastalo je "Rodoslovlje buševskih obitelji", povijesni zapis kakav nema vjerojatno niti jedno mjesto ili selo u Hrvatskoj. Nižu se tu obiteljska stabla, svatko može pronaći

ČIM SAM UGLEDAO DOKUMENTE IVANA KOSA ZNAO SAM DA SU DRAGOCJENI

NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI JE NEGATIVAC, RAZORIO JE LUKAVEC I VJEŠTAO TUROPOLJCE

svoju obiteljsku liniju, a ne treba ni napominjati da dominiraju Rožići, Katulići, Robići, Detelići...

- Iz tih dokumenata nastala je i knjiga "Povijest Buševca", a puno toga sam koristio i za "Povijest Plemenite općine turopoljske". To je moje životno djelo. Sve drugo bilo je zabava, i dramska sekcija i sve ostalo, ovo je ono što ostaje!

Na sličnom tragu neumorni Ivan Rožić juri i dalje, jer već u veljači ili ožujku izaći će njegov "Zbornik turopoljskog plemstva", u kojem je obrađeno oko 900 obitelji iz našega kraja, a sve je krenulo iz zaključka da se o Plemenitoj općini turopoljskoj premalo zna.

BEZOBRAZNIK IZ LUKAVCA

- Postoji ogromna arhiva, najveća nakon dubrovačke, a dobar dio toga nitko nikad nije taknuo. Ne znam zašto, jer Plemenita općina turopoljska bila je jedna nevjerojatna pojava, samouprava i autonomija koja je trajala praktički od dolaska Hrvata na ova područja pa sve do 1947. godine. U početku su to bile župe, Turovo Polje i ostale, ali najstariji zapisi su iz 1225. godine, koji kažu da je jedan

rod Turopoljaca bio uzdignut u rang plemića. Od tad postoji kontinuirana povijest, uz kraće prekide, sve do 1947., kad je ukinuta i kad joj je oduzeta imovina - u dahu govori Rožić, koji će sugovorniku sat povijesti priuštiti onako usput, s impresivnom lakoćom i užitkom.

- U turopoljskom plemstvu bili su Jelačići i Drašković, ali i Alapići, koje su izbacili nakon mjesec dana jer je Gašpar Alapić odmah krenuo u sječu šuma, a bez župana se to nije smjelo - počinje priča.

- Inače, Gašpar Alapić i Nikola Šubić Zrinski bili su vršnjaci i rođaci. Alapići su bili u Vukovini, a u Lukavcu je bio Nikola Šubić Zrinski, kojeg smo jedva izbacili iz dvorca. Želio je da svi Turopoljci budu njegovi kmetovi! Šubić Zrinski je

'Ljutilo me što se ne zna dovoljno o povijesti našega kraja i odlučio sam to promijeniti. U

8/9 Foto: Marko Vidalina

TRI BRATA Ivanova braća Zlatko i Marijan također u aktivni u društvenom životu sela, oni vode šahovski klub "Polet"

JOSIP ZIDAR ODLUČAN, ALI I SKROMAN, BIO JE JEDINICA ZA HRABROST...

u turopoljskoj povijesti pravi negativac, zna se i da je kod goričke crkve objesio desetoricu Turopoljaca koji mu nisu željeli predati svoje imanje! Doslovno se vodio rat, a na kraju je presuda bila u korist Turopoljaca. On je morao napustiti dvorac, što nije želio, a pristao je tek nakon dogovora s kraljem da će dobiti grad Čakovec. Ono što je ostalo iza njega u zapisima se naziva "ruševina grada Lukavca". To znači da je taj bezobraznik je srušio grad prije nego što ga je napustio! - strastveno nas podučava Rožić.

Ponešto povijesti pamti i osobno, jer Ivan se rodio 1942. godine, u nekim potpuno drukčijim vremenima.

- Koliko se Buševec promijenio? Toliko da imam osjećaj da živim tisuću godina.

U doba kad sam kretao u školu, nismo imali ni struje, po cijele dane radilo se na polju i sa stokom... Živjelo se na način na koji se valjda živjelo i prije 500 godina.

Otac mi je bio krojač, tad je još funkcionirao i nekakav oblik naturalne privrede, pa su ljudi hlače ili kaput plaćali svinjetinom, jabukama ili nečim trećim. Kod nas je tako uvijek bilo svega..

GALERIJA STAJANJE, SVAKI DAN

Već pedesetih godina u selu je izgrađen Društveni dom, gledali su se i filmovi, a sve više je bilo i obrtnika.

- Bili smo relativno blizu i Velikoj Gorici i Zagrebu, bio je gust i promet prema Sisku, koji se tad razvijao kao veliki industrijski centar... Uvijek su tu bile gostionice, imali smo i četiri krojača, postolara, kovača, kolara, remenare, mlinare... Sve što je čovjeku trebalo, moglo se nabaviti

BUŠEVEČKO KAZALIŠTE JE 1939.

IZVELO ČAK OSAM PREDSTAVA U GODINI?!

u selu - pamti djetinjstvo Rožić.

Osnovnu školu dovršio je u Velikoj Gorici, a zatim upisao gimnaziju u Zagrebu.

A tu se i definitivno zaljubio u kazalište.

- Škola je bila u Muzjeu Mimara, a preko puta je bio HNK. Nakon škole bismo redovno išli na predstave, gledali smo ih s galerije stajanje, i tih sam godina pogledao doslovno kompletan repretoar HNK - govori Rožić.

'HAMLET' NA KAJKAVSKOM

BIO SAM U NJEMAČKOJ, ŠVICARSKOJ AUSTRIJI I SAD-U, ALI BUŠEVEC JE OSTAO MOJ SVIJET...

S kazalištem se susreo još kao dječak u svom selu, prvu ulogio dobio je kao desetogodišnjak, a po završetku studija preuzeo je režiju u Ogranku.

- Uvijek sam kao djeca gledali probe i predstave u selu, a imali smo što i vidjeti.

Gotovo je nevjerojatno, primjerice, da je buševečko kazalište 1939., u samo jednoj godini, izvelo osam cjelovečernjih predstava?! Kako su uspjeli sve to uvježbati, pripremiti... E, to mi nije jasno.

Stvarale su se i u njegovoj režiji pamtljive i važne predstave, uključujući i "Hamleta" na kajkavskom, a sve to događalo se u slobodno vrijeme.

Radni vijek Ivan Rožić je započeo kao nastavnik engleskog u Vukovini, pa na četiri godine preselio u njemački Düsseldorf, gdje je kao socijalni radnik pomagao radnicima iz bivše Jugoslavije.

Po povratku kući zaposlio se u mirovinskom osiguranju kao prevoditelj, a od 1992. do mirovine radio je u konzularnim predstavništvima u Bonnu, Beču, Bernu, Los Angelesu...

- Bio sam posvuda, ali Buševec je uvijek ostao centar mog svijeta - kaže za kraj.

U mirovini sam krenuo istraživati, zapisivati...'

P

ovelja Grada za životno djelo posthumno je dodijeljena i Josipu Zidaru, hrvatskom branitelju, domoljubu i utemeljitelju obrambenog sustava na goričkom području, čovjeku čija su hrabrost, smirenost i predanost domovini utkane u temelje slobodne Hrvatske.

Josip Zidar rođen je 1. listopada 1956. godine u Slavoniji, u obitelji dalmatinskih korijena. Svoj je život posvetio služenju zajednici i Domovini, nesebično dajući sebe u najtežim trenucima stvaranja hrvatske države.

Od samih početaka 1990. godine bio je među prvima koji su na području Velike Gorice stvarali temelje obrane i sigurnosti. Kao jedan od utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice u Velikoj Gorici i prvi predsjednik Kriznog stožera grada, imao je ključnu ulogu u uspostavi lokalnih obrambenih struktura, koordinaciji postrojbi i organiziranju obrane u najizazovnijim danima Domovinskog rata.

Sudjelovao je u osnivanju 10. brigade Teritorijalne obrane, gdje je obnašao dužnost načelnika sigurnosti Sektorskog štaba jug, a od 1992. do 31. svibnja 1994. godine bio je načelnik sigurnosti u 153. brigadi Hrvatske vojske, unutar koje je ustrojio učinkovit vojno-sigurnosni i protuobavještajni sustav. Njegova stručnost, odlučnost i predanost učinile su ga jednim od ključnih ljudi obrane Turopolja i šireg područja. Tijekom ratnih djelovanja bio je ranjen, no nastavio je djelovati među suborcima, uvijek

na prvim crtama obrane.

Posebno se pamti njegova uloga u obrani Pokuplja, kada je u kolovozu 1991. godine, na mostu preko Kupe u Pokupskom, u trapericama i s puškom u ruci, vodio malobrojne branitelje u obrani banijskog dijela Pokuplja od agresora. Bio je nepopustljiv u pregovorima s predstavnicima JNA i simbol nepokolebljive odlučnosti, ali i skromnosti, koja je bila zaštitni znak njegova karaktera.

Svoj život položio je 18. rujna 1995. godine u Hrvatskoj Kostajnici, kao djelatna vojna osoba Ministarstva obrane. Pokopan je na velikogoričkom groblju, među ljudima kojima je toliko značio. Njegovi suborci, prijatelji i suradnici pamte ga kao tihog, samozatajnog i čestitog čovjeka, vojnika koji nije tražio priznanja, ali je svojim djelom ostavio trag koji nadilazi vrijeme.

Njegov životni put, započet na mostu u Pokupskom, tragično je završio na mostu u Hrvatskoj Kostajnici, ali je upravo taj "most" postao simbol njegova prijelaza u vječnu povijest i trajno sjećanje. Za izniman doprinos u obrani domovine, utemeljenju sustava obrane i sigurnosti na području Velike Gorice, te za pokazanu hrabrost, domoljublje i nesebično služenje hrvatskom narodu, Grad Velika Gorica zahvalio mu je Poveljom za životno djelo, koja mu je dodijeljena posthumno, uz emotivnu poruku: "Braci, u znak dubokog poštovanja i zahvalnosti za njegovo djelo, žrtvu i neizbrisiv trag u povijesti našega Grada i Republike Hrvatske."

Politika

12

Gradski SDP: 'Nije sve tako ružičasto u Velikoj Gorici' V 'PODBREŽNICI TREBA REKONSTRUKCIJA, A NE DODATNI PROMET' Žustre su se rasprave vodile na sjednici Gradskog vijeća na kojoj se glasovalo o proračunu, a o svojim zapažaljima izvjestio je koordinator MOST-a Damir Slojšek.

- U raspravi o proračunu za 2026. godinu upozorio sam na problematičnu ideju spajanja Zadarske ulice s ulicom Jurja Dobrile, koja bi mogla imati ozbiljne posljedice za svakodnevni život stanovnika. U prvom redu to mislim zbog blizine vrtića, dječje igre na otvorenom i gusto naseljenog područja.

Naselju Podbreženica potrebna je detaljna rekonstrukcija: od uređenja dječjih igrališta do povećanja broja parkirnih mjesta, a ne prometno rasterećenje koje bi dodatno opteretilo kvart.

Vjerujem da je ova stavka izbačena iz proračuna te da su stanovnici jedne od najvećih goričkih četvrti uspjeli zaustaviti probijanje navedene ulice. Njihov glas treba i dalje biti presudan u odlukama koje izravno utječu na kvalitetu života u njihovom kvartu - rekao je Slojšek.

elikogorički SDP oglasio se na temu aktulne situacije u gradz priopćenjem pod koje je potpisana oredsjednica Ivana Mlinar.

"Rebalansom, usvojenim od HDZ-ove većine krajem studenog, proračun Grada smanjen je za 28 milijuna eura u odnosu na plan, a minus u gradskoj blagajni je gotovo deset milijuna eura.

Njegovim kasnim donošenjem pokazalo se i neodgovorno upravljanje, uz već uobičajenu netransparentnost i "skrivene" stavke. Međutim, pokazao je i svu predizbornu obijesnu rastrošnost na račun Grada te "crno na bijelo" potvrdio kako nije sve tako ružičasto u našoj Velikoj Gorici. Pogotovo ako se vidi da je plan proračuna za 2026. bez ozbiljnijeg povećanja, a usvojene projekcije proračuna za 2027. i 2028. predviđaju manji proračun nego u 2026.!!! Brojke su brutalno realne kad već nije gradska vlast, a vidljivo je i da bi bez pomoći Vlade, županije i svih mogućih fondova i bespovratnih sredstava bilo znatno gore.

Inflacija godinama neumoljivo gazi standard ljudi i oni žive sve teže, pogotovo umirovljenici i oni s nižim primanjima. Cijene hrane, lijekova, režija i svega bitnoga za život divljaju. Umirovljenici jedva krpaju kraj s krajem, a mladi ljudi ne znaju u Gorici što je priuštivo stanovanje ili najam. Tom povećanju cijena "pridružila" se i gorička vlast svojom

"čestitkom" za novu godinu pa će od 1. siječnja, samo nekoliko mjeseci nakon lokalnih izbora, poskupiti doslovno sve što Grad određuje: odvoz komunalnog otpada 44%, komunalna naknada 50%, komunalni doprinos i do čak 230%, ali ni to možda nije sve!!! Želimo živjeti u gradu u kojem će pogodovanje odabranim poduzetnicima (uz vjerojatno primanje mita - a to je i predmet sudskih procesa) budu daleko iza nas i da se nikada ne ponove u našem gradu. Višegodišnja trakavica zvana Aglomeracija Velika Gorica daleko je od završetka i pitamo gradsku upravu koja konstantno pokušava ostaviti privid stabilnosti, velikih uspjeha i milijunskih kapitalnih projekata - do kad će više dio naših građana biti osuđen na septičke jame?! Što smo dobili ove godine, a što ćemo još dugo čekati u našem gradu?!

Ne možemo zatvarati oči niti na proračunske stavke iz kojih je jasno da su se našim, gradskim novcem "masno" platili neki koncerti u vrijeme kampanje za lokalne izbore, u stilu - daj narodu "kruha i igara" da o egzistencijalnim stvarima ne bi razmišljali. Očito je da nas sve zajedno preskupo koštaju predizborna

obećanja, kupovanje glasova i koncerti na kojima se pozivalo da se glasa za gradonačelnika, silne promidžbene majice, reprezentacije i ostali eventi…

Unatoč rasipnosti s jedne strane, upravo zato jer nema novaca, dugo ćemo još čekati na autobusni kolodvor/ terminal, specijaliste u Domu zdravlja i prve pacijente u Dnevnoj bolnici, pompozno najavljenu podzemnu garažu u Pucekovićevoj, vanjski bazen, povijesno uređenje jezera Čiče i zaustavljanje daljnje devastacije ovog bisera.

Nema ni projekata društveno poticane stanogradnje, nema programa priuštivog najma stanova niti dodjele građevinskog zemljišta s pravom građenja za mlade obitelji.

Mi u SDP-u ne želimo podjele u Gradu, ali želimo transparentniji proračun, želimo pridonijeti otvorenoj i konstruktivnoj raspravi koja će biti i javno dostupna našim građanima. U našem djelovanju zajednički tražimo najkvalitetnija rješenja za život svih građana, jer kada govorimo o ljudima i njihovim potrebama stranačka pripadnost najmanje je važna. Svi naši prijedlozi i kritike imaju za cilj od Velike Gorice napraviti grad za sve!"

Ljudi i događaji

13

Foto: Privatna arhiva

U GOSTIMA KOD DJEDA BOŽIĆNJAKA AKA Piše: Gianna Kotroman

U

periodu godine kada su noći duge, dani kratki, a hladnoća nas drži u zagrijanim domovima, božićno vrijeme svakako je jedno od najtoplijih u godini. Kršćanski blagdan slavlja rođenja "maloga Boga" tijekom stoljeća je poprimio zapadnjačku tradiciju, a dobroćudni djed duge bijele brade i crvenog odijela s vrećom poklona na leđima - svima se uvukao pod kožu.

U potrazi za zimskom avanturom i domom "pravog" Djeda Božićnjaka bila je obitelj Gričar iz Šćitarjeva, a vrlo lako su turopoljsku blagu zimu zamijenili s Laponijom, domovinom omiljenog božićnog lika i temperaturama 40 stupnjeva ispod nule.

Podijelili su svoje dojmove i razuvjerili nas da krajnji sjever i nije tako nedostižan, da Rovaniemi, glavni grad finske Laponije, skriva nevjerojatne atrakcije, ali i da hladni Arktički krug nije tako nemilosrdan i grub.

Iako to nije putovanje s etiketom "čas posla", izravni charter let avionom iz Zagreba traje samo 3 i pol sata. Gričari su imali opciju presjedanja u Frankfurtu, pa je put bio nešto duži. No, nakon slijetanja na snježno-bijelu pistu – samo se treba dobro "zabundati"..

-Dojam tamo je jako poseban, priroda je predivna, sve je puno tiše i puno mirnije nego kod nas. Jako je hladno, ali ugodno hladno, većinom po danu je -25, iako dana baš nema dugo, većinom su noći, a noći su jako duge. Najhladniji dan koji smo tamo doživjeli imao je temperaturu zraka -39! Ali, snijeg i hladnoća uopće

OD ŠĆITARJEVA DO LAPONIJE OBITELJ GRIČAR DONOSI NAM ZIMSKU BAJKU ARKTIČKOG KRUGA, GDJE SU UŽIVALI NA VRLO UGODNIH -39. KAŽU DA SE U TIM UVJETIMA I KOSA SMRZAVA... ne smetaju zato što su baš dio tog posebnog ugođaja. U biti svi tamo dolaze radi sela Djeda Božićnjaka i naravno, da vide "onog pravog" - kaže Andrej i priznaje kako je to bila želja još dok je bio mali.

U LOVU NA SVJETLOST

-Ispunio sam si želju iako sam već prešao četrdesetu, a htio sam taj doživljaj priuštiti i svom sinu. Za njega je to bilo fenomenalno, a supruga je rekla da je to jedno od najboljih putovanja ikad, iako često putujemo na daleka putovanja, dva do tri puta godišnje. Njoj je to bilo baš onako wow i jedva čeka da se ponovno vratimo tamo, jer nismo uspjeli sve vidjeti. No, ono što smo vidjeli je fascinantno - Pošta Djeda Božićnjaka pred kojom su kolone do 50 metara, jer svi žele poslati razglednice svojim obiteljima, i to s posebnim pečatom od djeda.

Iako pošta putuje na odredište od 2 do 3 tjedna, isplati se čekati kod pretinaca od svih država svijeta, pa tako i naše države, s natpisom Kroatija – prisjetio se Andrej.

Jedna od prepoznatljivih fenomena je polarna svjetlost, no kako nam je ispričao naš putoholičar, to je škakljiva stvar - treba ju uloviti!

- Dva puta smo je ganjali, nažalost nismo uspjeli vidjeti pravu polarnu svjetlost. Vidjeli smo nešto u obrisima, a fotografiju za uspomenu je slikao naš vodič dan prije nego što smo mi došli.

Baš je bilo tmurno vrijeme i nažalost ne vidi se uvijek. To je jedan od razloga zašto bi se vratili opet. Možda uspijemo

PUTUJEMO ČESTO, DO DVA-TRI PUTA NA GODINU, ALI OVO JE BILO JEDNO OD NAJBOLJIH

HASKIJI SU NAM VUKLI SAONICE DO IGLU KUĆE, U KOJOJ SMO POPILI DOMAĆI KUHANI RUM

u trećem mjesecu kada ćemo ići u Reykjavik na Islandu, no Laponija nam je i dalje zemlja u koju bi se vratili. Ne samo zbog toga. Recimo, stanovnici Laponije Sammi su jako ljubazan narod, i ovako na cesti pozdravljaju, kao što se nekoć kod nas pozdravljalo, a i stvarno drže do čistoće i reda. Ceste se čiste i po noći i nema alkohola iza 10 sati, pogotovo ne u dućanu - ispričao je Andrej, a ono što ih je još fasciniralo je vožnja Haskijima.

-To je bilo mrak, meni je to bio najbolji dio! Imate raznih izleta, pa recimo možete birati vožnju sa sobovima, a mi smo imali laponsku utrku. Vozili smo naizmjence supruga i ja, a bilo je jako hladno, to je bio taj dan od -39 stupnjeva kada nam se i kosa smrzla. Bez obzira na toplu odjeću, grijače na rukama i nogama, stvarno je bilo jako hladno.

Kako mrak pada jako rano, noćna vožnja je bila fenomenalna jer nikad to nismo radili u životu. Upravljaš saonicama koje vuče 5 do 7 haskija kojima ti upravljaš i imaš jednu oprugu za kočenje prije svakog zavoja! Ali nismo mi jedini na ruti, tako da treba držati razmak...

Poslije toga smo se ugrijali uz vrući čaj, domaći kuhani rum i domaće slastice u iglu-kući.

No, ipak, priča nam dalje Andrej, piće broj jedan je – Glogi.

- To je njihovo tradicionalno piće, porijeklom je u originalu iz Švedske i prodaje se na svakom ćošku. Jako je fin, a većinom je to crveno kuhano vino sa zvjezdicama i klinčićima, a dječja verzi-

ja je kuhani sok od jabuke s klinčićem i šećerom, i to je, priznaje Andrej, odlično za ugrijati se na 20 ili 30 stupnjeva u minusu.

Ali, glavna atrakcija ipak je Djedica.

Iako je najpoznatiji zimi, Djed Božićnjak je u svom domu dostupan tijekom cijele godine, tako da je ovo putovanje na popisu svakog putoholičara "koji drži do sebe". Jer, posjet pravom selu Djeda Božićnjaka, na čijem se ulazu čeka u dugačkom redu, čak više od sat i pol, nitko ne želi propustiti - svi žele sliku s Djedicom.

LJUBITELJI PUTOVANJA

- Cijelo selo je stvarno mrak, svaka kućica nešto novo krije, poput kuće Djeda Mraza i kuće Bake Mraz, sve je puno ljudi i djece koja se igraju na svakom koraku. A također je i jako puno restorana s vrhunskom tradicionalnom hranom. Mi smo, uz prethodnu rezervaciju tjedan dana unaprijed, naručili soba u umaku sa pire krumpirom. Fenomenalno sporo kuhano meso kroz 12 sati i kod njih je to kao nama teletina - završio je priču ovaj svjetski putnik iz našeg susjedstva.

Putopis s potpisom obitelji Gričar odlična je ideja za putovanje, posebno sada, kada je u zraku božićna čarolija.

Inače, obitelj Gričar iz Ščitarjeva je već vidjela pola svijeta. Andrej je inače zapovjednik na velikoj super jahti koja plovi po cijelom svijetu, tako da ga u komadu nema doma 6 do 7 mjeseci.

No, kad je "van dužnosti" ili uhvati malo lufta putuje sa suprugom Josipom i sinom Ianom. Tako da su bili na Karibima, Africi, Grčkoj, Turskoj, Španjolskoj, Kubi, Tajlandu, Kambođi, Dubaiju... U biti svaki slobodan trenutak idu na put.

Ljudi i događaji

bec, učiteljica matematike u OŠ Nikole Hribara Željka Gabud, učiteljica razredne nastave u OŠ Nikole Hribara Vlasta Godinić, učiteljica razredne nastave u OŠ Novo Čiče Braka Hemen, nastavnica engleskog i francuskog jezika u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica Marija Huzjak Šaban, nastavnica ekonomske grupe predmeta u Ekonomskoj školi Jelica Kelava, učiteljica razredne nastave u OŠ Eugena Kumičića Darija Kotrman.

DJECA SU UVIJEK DJECA

Nagrađena je i učiteljica razredne nastave u OŠ Šćitarjevo Vesela Lešina, učitelj razredne nastave u OŠ Novo Čiče Stjepan Lončar, učitelj tehničke kulture i informatike u OŠ Eugena Kvaternika Vinko Lujić, učiteljica razredne nastave u OŠ Vukovina Marina Novosel, učiteljica biologije u OŠ Nikole Hribara Jasnica Odrčić Sertić, učiteljica engleskog jezi-

ka u OŠ Eugena Kumičića Lidija Orsag, učitelj razredne nastave u OŠ Eugena Kvaternika Zdenko Tonković, učiteljica biologije i kemije OŠ Nikole Hribara Branka Vican, ravnatelj OŠ Jurja Habdelića Davor Vidović i učiteljica razredne nastave u OŠ Eugena Kvaternika Marina Golemac, koja nam je ispričala kako je sve 44 godine radnoga staža odradila u istoj školi!

- Ja sam čak i bila učenica te škole, koja se nekada zvala Antun Cvetković, a godine koje su iza mene pamtim po najljepšem, ne bih to mijenjala ni sa čime.

Vrijeme se mijenja, no djeca su ostala ista, draga, iskrena, topla.

S djecom je lijepo raditi uvijek, mada zna biti malko teže kad se previše uključe roditelji koji ističu silna prava, koja im na koncu nisu ni potrebna, jer mi učitelji smo normalni, divni ljudi. Naš posao se radi s ljubavlju - ispričala je Golemac.

Foto: Advent u Gorici/Facebook

Z

agrebačka županija pred kraj svake godine, a povodom Svjetskog dana učitelja, okupi učitelje i nastavnike koji su tijekom godine odradili posljednje sate u učionicama i otišli u mirovinu, kako bi im zahvalila i nagradila ih.

- Hvala vam jer ste cijeli svoj životni i radni vijek usmjerili na odgajanje i obrazovanje djece i mladih. Uz znanje koje ste prenosili na čitave generacije, ništa manje nisu bitne ni one ljudske vrijednosti i vrline bez kojih nema razvoja društva, a to su poštovanje, odgovornost, solidarnost i tolerancija - rekao je zamjenik župana Ervin Kolarec.

Iz Velike Gorice i okolice ove je godine u zasluženu mirovinu otišlo 18 učiteljica i učitelja, nastavnika i nastavnica: vjeroučiteljica iz OŠ Nikole Hribara Antonija Mande Crnoja, učiteljica glazbene kulture u OŠ Jurja Habdelića Marina Dean Ze-

U mirovinu iz velikogoričkih škola otišlo 18 učitelja: 'Ovo se radi s ljubavlju'

14/15

BOŽIĆNA ČAROLIJA IJA U SRCU GRADA...

Z ADVENT U GORICI VELIKOGORIČANI I OVOG PROSINCA ZNAJU GDJE JE "ŠPICA" ahvaljujem našoj Turističkoj zajednici te svima koji su godinama doprinosili tome da naš Advent postane prepoznatljiva i omiljena tradicija. Drago mi je vidjeti ovaj park ispunjen dječjih smijehom i nasmiješenim licima naših zadovoljnih sugrađana i posjetitelja. Ovom prilikom pozivam sve, ne samo iz Gorice nego i iz drugih gradova, da dođu i osjete čaroliju našeg Adventa, rekao je gradonačel-

nik Krešimir Ačkar na otvorenju ovogodišnjeg Adventa u Gorici.

Kotač se zavrtio i ove godine, a poštuju se i svi drugi običaji. Na Adventu se tako pale adventske svijeće ispred Muzeja, tu se ponovno kliže, uživa u slamnatom iskustvu Božićnog sela, dok se okrijepa svake vrste traži na "glavnom trgu" našeg adventa, okruženom šarmantim kućicama u kojim se stalno nešto krčka.

Okupljaju se Goričani iz dana u dan na

svojoj omiljenoj prosinačkoj destinaciji, a to je posebno vrijedilo za koncerte u kojima se moglo uživati u dosadašnjem tijeku programa. Voljeli bi vlasnici kućica da je i Magazin za rođendan grada bio na njihovim terasama, ali ovih se blagdanskih dana sadržaj raspršio po gradu, tom prilikom sve do Galženice.

Epicentar će ipak još neko vrijeme ostati Park POT-a, sve skupa potrajat će sve do Sv. Tri Kralja.

16

Ljudi i događaji

AMAZONA U GORICI

Piše: Marija Vrbanus

U

prizemlju Tržnog centra u Velikoj Gorici odnedavno je otvoren mali raj za ljubitelje sobnog bilja. Begonije, alocasije, philodendroni i monstere samo su djelić zelenih ljepotica u trgovini cvijećem Amazona koja već na prvi korak odiše egzotikom. A kad na stalku ugledate zračne biljke (?!), sve se diže na novu razinu, jer na jednome mjestu u našoj blizini nema u ponudi ovoliki izbor zanimljivih biljnih primjeraka koje mogu ukrasiti životni prostor.

Tu je i Nepenthes, iz popularne porodice biljki mesožderki, tako da smo vlasnika Vilima Eleza zatrpali pitanjima.

Evo tko je naš sugrađanin Vilim i kako je "završio u džungli"...

- Živim s obitelji u Donjem Podotočju, gdje imamo mali rasadnik, proizvodnju i prodaju ukrasnog bilja i grmlja te voćnih sadnica. Biljke volim od malih nogu, pa sam išao u srednju poljoprivrednu školu pa kratko vrijeme bio student biologije i agronomije. Još od osnovne škole sam skupljao orhideje i egzotične biljke, a

BEGONIJE, ALOCASIJE, FILODENDRONI, 20 VRSTA ORHIDEJA, DESET VRSTA BILJAKA MESOŽDERKI I JOŠ PUNO TOGA MOŽE SE PRONAĆI U SRCU NAŠEGA GRADA. A CVJETA U PODOTOČJU... taj hobi nikad nisam prestao njegovati.

Neko vrijeme bavio sam se intenzivno i uzgojem vodenog bilja za akvarije i terarije. Posjedujem više od stotinu vrsta raznih sobnih biljaka i lijep raznovrstan arboretum u dvorištu. Što Amazona nudi što ne možemo naći na svakom koraku?

- Amazona je jedinstvena po širokom asortimanu i osobito po ponudi sobnog bilja. Kod nas možete naći od najjednostavnijih biljaka za početnike sve do velikog broja rijetkih i zahtjevnijih biljaka za zaljubljenike i kolekcionare.

ZELENA UMJETNOST

Koliko vrsta cvijeća ima na vašim policama i koju biste biljku naveli kao "kraljicu" vaše trgovine?

- Trenutačno u dućanu imamo više od 200 vrsta biljaka, a neke od posebnih su razne orhideje, više od 20 vrsta. Tu je i više od deset vrsta biljaka mesožderki, rijetke vrste sobnih biljaka, imamo i

ananase i banane, od kojih je možda najzanimljivija ukrasna banana koja ima crveno-ružičasto prošarane listove.

Vidimo, opskrbljeni ste i popularnim biljnim terarijima… Po čemu su posebni, zahtijevaju li specifičan tretman od strane vlasnika?

- Tako je, imamo nekoliko vrsti biljnih terarija, od običnih koje morate staviti na osvjetljeno mjesto, do onih sa svojim LED osvjetljenjem a prikladni su za tamnije pozicije. Terariji su vam jednostavni za držanje, a s obzirom da su oni jedan minijaturni zatvoreni ekosustav, održavanje je minimalno, dakle zalijevanje jednom-dvaput godišnje, te povremeno obrezivanje biljaka ukoliko prerastu terarij. Najčešće vrste biljaka u terarijima su razne vrste fitonija, mahovine, mini kalateje, mini orhideje, mini anthuriumi ili razne mini paprati. Imamo u ponudi i terarije u kojima su kaktusi i sukulenti, a takvi su još jednostavniji za održavanje.

Inače, neke terarije nabavlja-

IMAM VIŠE OD STOTINU VRSTA SOBNOG BILJA, A U DVORIŠTU IMAM LIJEP ARBORETUM

mo već namještene, neke dorađujemo a neke radimo kompletno sami. Za one kojima je i dva puta godišnje puno posla sa održavanjem terarija, imamo i žive slike napravljene od biljaka s kojima nema baš nikakvog posla!

E sad stanimo malo kod zelenog umjetničkog djela! Kako nastaju "žive" slike i na koji način ih "njegujemo"? Fora je imati vrt na zidu u dnevnoj!

- Da, zelena umjetnička djela su zaista odličan estetski dodatak u svakom domu! Međutim, to se radi o stabiliziranim (očuvanim) pravim lišajevima i mahovinama koji se spajaju u lijepo umjetničko djelo. Ne moramo ih zalijevati niti šišati već im se samo diviti.

Prilikom kupnje, često nismo sigurni što pojedina vrsta zahtjeva. Jeste li naoružani savjetima?

- Naravno, imamo kupaca koji su iskusni, znaju što žele i znaju već sve o biljkama a dolaze kod nas za nadopunjavanje svojih kolekcija, dok imamo i kupaca koji su novi u ovome ili kupuju određenu biljku po prvi put. Zato smo mi tu, da im damo savjete što i kako trebaju napraviti kako bi njihova biljka najbolje uspijevala.

BILJKA ZNAČI TOPLINA

U mjesecu smo darivanja. Je li još uvijek danas, u vrijeme plastike i razmetanja skupim poklonima, cvijet najljepši poklon?

- U vremenu jednokratnih darova koji često traju kraće nego što želimo, biljka donosi nešto drugačije: život koji se nastavlja, raste i mijenja se. To nije samo predmet, to je mali, tihi suputnik kojeg darujemo nekome i koji s tom osobom ostaje. Biljke su naši nenametljivi stanari, uvijek prisutne, ali neprocjenjivo vrijedne. Ona mala zelena točka na polici ili prozorskoj dasci unosi mir, boju i dah prirode u prostor koji često previše podsjeća na beton, ekran i žurbu. Gledati biljku kako pušta novi list znači vidjeti da se nešto dobro događa, čak i dok nismo gledali. Pokloniti biljku znači pokloniti brigu, toplinu i trajanje.

To je gesta koja kaže: "Evo, nešto da ti raste. Nešto što će te svakog dana podsjetiti na malo mira."

10 pitanja za 30. rođendan

U posljednja tri desetljeća izrasli smo u najpoželjniji grad za život u Hrvatskoj!

1

Gradonačelniče, Velika Gorica obilježava 30. godina statusa grada. Koliko se Grad promijenio u ovih 30 godina? Kakvog ga se sjećate iz svog djetinjstva i odrastanja?

- Velika Gorica je vjerojatno hrvatski grad koji se najviše promijenio u protekla tri desetljeća.

Dovoljno je samo pogledati stare fotografije, pogotovo one iz zraka, na kojima se vidi koliko se Velika Gorica razvila i koliko su se proširila njena pojedina naselja. Danas je to veći, moderniji i izgrađeniji grad.

Od rođenja živim u Donjoj Lomnici, danas s obitelji u Gradićima, a supruga je iz Lukavca.

Oboje djetinjstvo pamtimo po toplini našeg zavičaja i upravo takav zavičaj željeli smo pružiti i našoj djeci. Mjesto u kojem će odrastati onako kako smo i mi odrasli. Modernizacija i sve što se dogodilo u Velikoj Gorici, što je uistinu rijetkost u modernom svijetu, nije uspjelo naštetiti onome plemenitome, lijepome i sigurnome gradu kao što je Velika Gorica i njegovoj okolici. To nas sve zajedno čini ponosnima. Promijenilo se puno toga. Izgradila se komunalna infrastruktura, izgradile su se škole, vrtići, razne ustanove koje su povećale standard života, a vjerujem da će Velika Gorica i u periodu koji je ispred nas biti još izgrađenija i još ljepša.

2

Vi ste deseti gradonačelnik Velike Gorice, u drugom mandatu. Što biste posebno izdvojili od projekata tijekom vaših mandata, a što tijekom mandata vaših prethodnika?

- Svaki je od desetog gradonačelnika dao svoj doprinos razvoju Velike Gorice. Iz svog mandata izdvojio bih ulaganje u mlade i obitelji, škole, vrtiće, sportske terene, jednu potpuno

novu dimenziju društvene infrastrukture. U protekle četiri godine radili smo na tome da osiguramo besplatan vrtić za svako dijete, kao i besplatan lokalni prijevoz. Izgradili smo i otvorili novu školu i vrtić u Dubrancu te područne vrtiće u Selnici, Lukavcu, Maloj Buni i Goričanki, asfaltirano je više od 100 kilometara prometnica, imali smo rekordna ulaganja u prometnu infrastrukturu. Također, izgradili smo Interpretacijski centar Muzeja Turopolja kao i VG Poduzetnički inkubator. Ponosan sam i na transparentnost uprave te na činjenicu da imamo najveći pozitivan migracijski saldo u državi.

Prethodnici su dali značajan doprinos u puno toga, ponajviše u izgradnji komunalne infrastrukture. Izgradnju velikogoričkih obilaznica kao najvažniji projekt jer potpuno promijenio prometnu povezanost i dinamiku grada.

3

Koji su još projekti obilježili prethodna tri desetljeća?

- Unazad trideset godina, kroz brojne realizirane projekte grad je vidljivo mijenjao svoju vizuru. Izdvojit ću neke. Uređen je centralni park koji nosi ime prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, a na kojem se danas odvijaju brojne gradske manifestacije, uređen je i Trg Stjepana Radića poznatiji kao Galženica, otvorene su radne zone Rakitovec i Meridian 16, izgrađen je novi terminal zračne luke, reciklažni centar u Mraclinskoj Dubravi, Spomen park 153. brigade Hrvatske vojske, groblje u Kušancu, osnovano je Veleučilište, zatim škole u Novom Čiču, tu je i Centrar za posjetitelje, Komunalni centar VG Goričanka gdje su smještena sva naša komunalna društva, Gradski bazen i sportska dvorana, izgradi-

18/19

INTERVJU S GRADONAČELNIKOM

KREŠIMIR AČKAR

području Velike Gorice živi 14 tisuća umirovljenika jasno je da potrebe postoje i da već sada moramo planirati daljnji razvoj skrbi za starije.

U Centru će biti dostupno više od stotinu smještajnih kapaciteta te 500 mjesta za izvaninstitucionalne usluge. Korisnicima će biti dostupne usluge kao što su pomoć u kući, poludnevni i cjelodnevni boravak, savjetovanje, psihosocijalna podrška te terapije – fizikalna, radna i kineziterapija kao i obiteljska opća medicina. Prostirat će se na šest tisuća kvadrata, na parceli pokraj Poduzetničkog inkubatora u Podložnici.

Ovaj projekt vrijedi 14,6 milijuna eura, a bez snažne podrške Vlade, koja je osigurala više od šest milijuna eura, ne bi bio izvediv u ovakvom obujmu. Tu je i Zagrebačka županija, koja je osigurala tri milijuna eura, a projekt će s financirati i iz gradskog proračuna. Radovi napreduju planiranom dinamikom, rok prema ugovoru s izvođačima je 16 mjeseci te nam je cilj da ga otvorimo u predviđenom roku, na zadovoljstvo svih naših sugrađana i time našim starijim generacijama pružimo ono što zaista zaslužuju.

'GORICA JE UREĐENA, MODERNA 7 SIGURNA I PONOSNA' li smo Poduzetnički inkubator, mještani Čičke Poljane i Kuča ponovno su spojeni novim mostom koji je stradao u poplavama još prije 15 godina… mnogo je tu projekata zbog kojih je danas Velika Gorica moderno, uređeno i poželjno mjesto za život. Ispred nas su novi izazovi, ali i nova prilika da nastavimo graditi grad u kojem se dobro živi i u kojem mladi vide svoju budućnost.

4

Velika Gorica je proglašena najprivlačnijim gradom za život u Hrvatskoj, ima najbolji pozitivan migracijski saldo... Što ljude dovodi ovdje?

- Dovodi ih ono što i nas ovdje drži, a to je kvaliteta života. Sigurnost, blizina Zagreba uz zadržanu mirnoću grada, snažan gospodarski sektor, vrtići i škole u koje roditelji s povjerenjem vode svoju djecu, sportska i kulturna ponuda, odlična prometna povezanost... Tu su i brojni benefiti koje smo uspjeli osigurati sugrađanima, prvenstveno mladim obiteljima, kojima smo osigurali besplatan vrtić i rasteretili kućne budžete roditelja, a tu je i besplatan lokalni javni prijevoz, koji smo uveli prije nešto više od godinu dana. Uz već postojeće linije, uveli smo linije u naselja koja do sad nisu bila autobusom povezana s centrom grada. Vjerujem da ljudi ne samo u Velikoj Gorici, već i šire, vide koliko radimo i koliko se trudimo osigurati što bolji i kvalitetniji život za svakog našeg sugrađanina. Sve što smo do sad obećali, ostvarili smo u najvećoj mogućoj mjeri, a u tom smjeru ćemo i nastaviti.

5

Projekt dnevne bolnice je, prema anketama uoči kreiranja gradskog proračuna, na vrhu prioriteta za građane. U kojoj je fazi ovaj projekt i što konkretno građani mogu očekivati?

I kad bi radovi mogli započeti?

- Kad se bliži vrijeme kreiranja proračuna, trudimo se uključiti sve naše sugrađane. Kroz online anketu svatko može izraziti svoje mišljenje, ocijeniti važnost

NAŠ GRAD JE U ZADNJIH 30 GODINA NARASTAO MOŽDA I NAJVIŠE U HRVATSKOJ

LJUDI ŽELE ŽIVJETI U GORICI ZBOG KVALITETE ŽIVOTA, ALI SIGURNOSTI, MIRNOĆE...

OVAJ GRAD JE ONO ŠTO JEST ZBOG SVIH LJUDI KOJI OVDJE ŽIVE, ZBOG NJIHOVOG DOPRINOSA

već realiziranih i predloženih projekata, reći za koje bi stavke voljeli da se poveća ili smanji proračunsko izdvajanje, a na kraju mogu i sami predložiti projekte i programe za koje misle da su važni. Za nas je ovo jako bitno jer želimo da proračun odražava stvarne potrebe građana, da ljudi osjećaju da su uključeni i da njihov glas ima stvarni utjecaj na odluke koje oblikuju život u Velikoj Gorici.

Ovaj prijedlog proračuna, možemo slobodno reći, povijesan je zato što prvi put u njega ulazi i stavka vezana uz najvažniji projekt ne samo u nadolazećim godinama, nego i u povijesti našega grada, a to je upravo izgradnja dnevne bolnice. Poznato je da je dnevna bolnica u Velikoj Gorici ušla kao projekt u program Vlade u ovom mandatu, te će nositelj projekta biti Ministarstvo zdravstva. U proračunu za iduću godinu kao Grad osiguravamo sredstva za projektnu dokumentaciju za pristupnu cestu.

Formirana je radna skupina koja prati i koordinira sve aktivnosti.

Bit će to dnevna bolnica koja će biti dio KB Dubrava i svojim će kapacitetima i ordinacijama zadovoljiti većinu potreba građana Velike Gorice i okolnih općina.

Bitno će se smanjiti potreba za odlascima u zagrebačke bolnice, kao i pritisak na opterećeni zdravstveni sustav glavnog grada.

6

Jedan od dugo očekivanih i najvećih socijalnih projekata u gradu je Centar za starije osobe. Gradnja napreduje, no kad će Centar postati dostupan korisnicima treće životne dobi i što će sve pružati korisnicima?

- Centar za starije osobe jedan je od projekata na koje sam osobito ponosan, to je najvažniji socijalni projekt u povijesti grada, a njime pokazujemo zahvalnost i poštovanje generacijama koje su stvarale naš grad. Moram naglasiti kako je ovo prvi centar javne namjene na području Zagrebačke županije, a prema reakcijama naših sugrađana, i činjenici da na

Velika Gorica postaje dom hrvatskog nogometa. Gradi se kamp Hrvatskog nogometnog saveza. Koliko će to utjecati na sportski razvoj grada, lokalne klubove i općenito vidljivost Velike Gorice u Hrvatskoj i regiji?

- To je projekt koji Veliku Goricu stavlja na sportsku kartu ne samo Hrvatske, već Europe, ali i svijeta. Zahvaljujući komparativnim prednostima Velike Gorice, upravo je naš grad prepoznat kao najbolja opcija za realizaciju ovog projekta.

Kamp je na pet minuta od Zračne luke, deset minuta od Zagreba. Okružen je obilaznicama, vrlo blizu su i izlazi na autoputeve. Svi koji su došli na lokaciju shvatili su zašto je savršena za nacionalni nogometni kamp. Država je darovala HNS-u zemljište, a mi smo im od prvog trenutka pružili podršku u ostvarenju ovog projekta. Radovi zaista napreduju i vjerujem kako će kamp biti dovršen u predviđenom roku. Za Veliku Goricu kamp znači nove mogućnosti, ne samo za lokalne klubove, već poticaj mladima, nova radna mjesta, gospodarski i turistički potencijal. Siguran sam da će naši sportaši i cijeli grad iz toga izvući ogroman benefit. Kamp će, ne sumnjam, biti jedan od pokretača razvoja i investicija na tom dijelu grada. Interes je već sad velik, a svjesni smo da će biti još veći. I na kraju, biti dom hrvatskog nogometa, zaista je velika čast! I nema tog Velikogoričana ili Velikogoričanke koji ne osjeća ponos kad vidi da će se upravo ovdje stvarati priče koje nadahnjuju cijelu zemlju.

8

Postali smo i ITU središte. Koliko će to značiti za daljnji razvoj grada, koji projekti će biti u fokusu?

- Biti ITU grad znači novi razvojni zamah. To su europska sredstva usmjerena na urbani razvoj u promet, energetsku

učinkovitost, zelene površine, digitalizaciju i društvenu infrastrukturu.

Sredstva koja su osigurana kroz ITU mehanizam su prilika da Velika Gorica napravi iskorak u novo razvojno desetljeće.

Ovo je rezultat zajedničkog truda i suradnje središnje države i Velike Gorice, a posebno zahvaljujem premijeru Andreju Plenkoviću na prepoznavanju potencijala našeg grada i okolnih općina. S alokacijom od 33 milijuna eura za projekte dobit ćemo priliku za značajne investicije koje će omogućiti bolji i veći standard života svih stanovnika poput izgradnje vanjskih bazena, javnih garaža, pješačko-biciklističke infrastrukture…

Naš cilj je učiniti Veliku Goricu primjerom održivog i pametnog urbanog razvoja, a uz podršku ovih fondova i predan rad mojih suradnika, uvjeren sam da ćemo u tome uspjeti.

9

Kakav je osjećaj biti gradonačelnik Velike Gorice?

Građani su nam potvrdili da uvijek otvoreni za komunikaciju i prijedloge sugrađana. Stalno ste među njima.

- Iskreno to je velika čast, ali i velika odgovornost. Svi uvijek govore, kad žele nešto dobro svojoj djeci, "Želim ti da u životu radiš ono što voliš." Meni se upravo to i ostvarilo u životu. Posao koji me u potpunosti ispunjava, kao i naši sugrađani s kojima sam stalno u neposrednom kontaktu. Jer jedino tako možete biti dobar gradonačelnik. Nekada se moji suradnici znaju našaliti da od gotovo 15 tisuća sugrađana koji su mi na izborima dali svoj glas, sam osobno razgovarao sa svakim, što nije daleko od istine. No, kada ste među ljudima, dobivate i kritiku te drugačije poglede, što vam omogućuje da korigirate, ispravljate i radite upravo onako kako građani očekuju – stvarajući grad po mjeri svakog čovjeka.

10

Za kraj, što biste poručili građanima Velike Gorice povodom 30. obljetnice i kakav grad želite ostaviti budućim generacijama?

- Drage moje Velikogoričanke i Velikogoričani, čestitam vam svima trideseti rođendan našeg grada. Velika Gorica je ono što jest zbog svih vas; zbog vaše energije, rada i dobrote. Hvala vam svima što ste dio ove naše priče i što svojim radom, stvaranjem obitelji ovdje i vašim optimizmom gradite Veliku Goricu kakvu danas poznajemo.

Budućim generacijama želim ostaviti grad koji je moderan, siguran, uređen, ponosan na svoju tradiciju i spreman na sve izazove budućnosti.

Grad u kojem će naša djeca rasti ponosna što su Velikogoričani, grad u kojem će imati priliku ostvariti svoje snove.

Velika Gorica je danas prekrasna. Puno toga smo postigli, puno je još prostora za napredak, a vjerujem i da će Velika Gorica u godinama koje dolaze biti još bolja i uspješnija!

Iz prve ruke 30 GODINA GRADA PUNE DVIJE GODINE ISTAKNTI GORIČANI SU SE BORILI ZA STATUS GRADA, OSNOVALI SU I ODBOR, SKUPLJALI POTPISE, INZISTIRALI...

I STVORILI TEMELJE ZA GRAD KAKAV IMAMO

TAD RAĐAO

Velika Gorica postala je grad 29. studenog 1995. godine: 'Zna

Povijesni prvi saziv Gradskog vijeća odradio je i "fotkanje" ispred POU-a

Piše: Marko Vidalina

K

ad je Hrvatska početkom devedesetih stekla samostalnost, u čemu su doprinos dali i ljudi s velikogoričkog područja, u našem gradu samostalnost je - izgubljena. Naime, tadašnja Općina Velika Gorica u novoj teritorijalnoj podjeli postala je dio Grada Zagreba. Strahujući da će se pretvoriti u periferiju metropole, svjesni povijesti, tradicije i zakona logike, Velikogoričani su se brzo organizirali i krenuli u akciju koja će potrajati...

Veliki finale cijele te akcije dogodio se 29. studenog 1995. godine, kad je oformljeno prvo Gradsko vijeće Grada Velike Gorice, ali ideja o Velikoj Gorici kao izdvojenom gradu rodila se već te 1990., kad su Velikogoričani i Turopoljci shvatili da je lokalna vlast svedena na područni ured?! Goričkoj inteligenciji to

nije bilo dovoljno. Kraj koji je prethodnih gotovo osam stoljeća, kroz Plemenitu općinu turopoljsku, imao neku vrstu samouprave, pretvoren je u rub metropole, što nije dolazilo u obzir.

OPĆINA PA PODRUČNI URED

- Do uspostave samostalne Republike Hrvatske Velika Gorica je imala status općine. Budući da su 1990. sve općine ukinute, stvorene su četiri gradske, uslijed čega je Velika Gorica dobila samo taj Područni ured. A to je bilo daleko od onoga što je nekad imala kroz svoju općinsku Skupštinu. U Turopolju postoji tradicija lokalne vlasti, odnosno samouprave, a i svi drugi imali su svoje gradove i općine. Velika Gorica je kao ovako velika sredina nekako ostala izvan toga, zbog čega su se vrlo brzo počeli ujedinjavati i politički i svi drugi faktori u našem gradu - prisjeća se svjedok vremena Vlado Horina.

Bio je među osnivačima Odbora za pov-

Slijeva: Vlado Horina, Josip Bobesić, Gordana Cundeković i Stjepan Rendulić

ratak lokalne samouprave, a uz njega su ovu priču pokretali i Antun Šagovac, Davor Sušac i Zdravko Lučić.

- U našem Odboru bili su predstavnici političkih stranaka, ali i nestranački ljudi. Sve skupa je i zamišljeno kao izvanstranačka akcija, što je ona i bila, s obzirom na sve aktivnosti koje su slijedile - priča Horina.

Otpor je, zapravo, počeo već u raspravi zakonskog prijedloga o ovakvoj administrativnoj podjeli našeg područja, jer Velika Gorica prestala je biti općina na sjednici zagrebačke Skupštine 14. studenog 1990., a još krajem rujna u našem je gradu održana tribina o metropolizaciji Zagreba, na kojoj se vodila žestoka diskusija i izražavale brojne sumnje i negodovanja na brojne točke prijedloga, o čemu je detaljno pisao prof. dr. sc.

Branko Dubravica u knjizi "Teritorijalni ustroj Velike Gorice od kotara i općine do grada (1871. - 1995.)"

Sve pravne kompetencije time su prebačene na zagrebačke gradske institucije. Područni ured Velika Gorica dobio je svoju tajnicu u Željki Klemenčić, koju je naslijedio Vlado Grbavac, a kasnije i Zvonko Kunić.

Već u ožujku 1992. u Saboru je otvorena rasprava o novom ustroju Republike Hrvatske, što je uključivalo diobu na županije, ali i priliku za Veliku Goricu. U zadnjim danima ožujka gorički ogranak HSLS-a proveo je anketu pod geslom

VELIKA GORICA JE OD OPĆINE SVEDENA NA PODRUČNI URED

NIJE BILO PROTIVNIKA IDEJE, VIŠE SKEPTIKA, KOJI NISU BILI SIGURNI MOŽEMO LI MI TO SAMI

"Hoćemo svoju općinu Velika Gorica", a o zakonu o lokalnoj samoupravi raspravljalo se i na tribini gradskog SDP-a.

Pojavila se u svemu tome i mogućnost da Velika Gorica ostane dio Zagreba, a okolna mjesta i općine završe u Zagrebačkoj županiji. Nešto slično dogodilo se Zaprešiću, a tu se negdje rodila i krilatica "Ne dijelite Turopolje", proizašla iz potpisivanja peticije kojom su se ljudi pobunili protiv podjele Turopolja u dvije županije.

U novoj podjeli Grad Zagreb je definirao 182 naselja, od čega ih je 93 bilo iz bivše velikogoričke općine! Više od polovice...

Kad su u jesen 1993. stigli signali iz Županije da će podržati želju Velike Gorice i Zaprešića da budu samostalni gradovi, i to u okviru Zagrebačke županije, akcija je mogla krenuti...

OZBILJNA ORGANIZACIJA

Grupa entuzijasta, predvođena mr. sc. Zdravkom Lučićem, 30. studenog 1993. organizirala je tribinu pod nazivom "Velika Gorica u sustavu lokalne samouprave". Uz župana Ivicu Gažija, uvodničar je bio i dr. sc. Josip Kregar s Pravnog fakulteta, a nakon rasprave ovaj se skup suglasio da treba nastaviti inzistirati na izdvajanju Velike Gorice iz Zagreba i dobivanju statusa grada.

Stajališta s tribine poslužila su kao osnova za okupljanje na kojem se 14. prosinca 1993. formirao, punim nazi-

'Već neko vrijeme intenzivno radimo na tome da Velika Gorica dobi

20/21

SE GRAD...

ali smo da je nemoguće da ovo bude neuspješan grad!

više od 20.000 potpisa Velikogoričana kaže Vlado Horina.

Cijeli procesno trajao je otprilike dvije godine. U međuvremenu se priključilo i Pokupsko, ideja je bila da Orle i Pokupsko budu zasebne općine, puno je toga dvojbenoga bilo i u "razgraničenju" Zagrebačke županije i Grada Zagreba, a pojavila se i mogućnost da pet velikogoričkih naselja, uključujući Veliku Mlaku i Mičevec, pripadnu Zagrebu.

To posljednje bilo je možda i najvažniji razlog što se cijela priča protegnula toliko dugo, jer Grad Zagreb nije se želio odreći Zračne luke i vodocrpilišta!

Raspravljalo se o podjeli na četiri zagrebačka kotara, što Goričanima opet nije bilo prihvatljivo, a dodatni udarac bilo je ukidanje mjesnih odbora.

PRVI IZBORI, PRVO VIJEĆE

Foto: Mario Žilec

vom, Privremeni inicijativni odbor za povratak lokalne samouprave u Veliku Goricu, Turopolje, Posavinu, Pokuplje i Vukomeričke gorice. Na sjednici su bili predstavnici velikogoričkih političkih stranaka, Udruženja obrtnika te brojne nestranačke osobe. Predsjednik je postao Antun Šagovac, potpredsjednik Josip Bobesić, a tajnik Vlado Horina.

Sljedeća tri tjedna na terenu su osnivani odbori po mjesnim zajednicama, koje su se i međusobno krenule povezivati, a uslijedio je i drugi sastanak inicijativnog odbora, s kojeg je u javnost poslana nedvosmislena poruka: "Vraćanje lokalne samouprave koja je ovom području nepravedno oduzeta (a prema tradiciji postoji od 1225.) temeljna je zadaća Odbora za povratak lokalne

samouprave u Veliku Goricu, Turopolje, Posavinu, Pokuplje i Vuk. gorice."

Krenulo se s organizacijom prikupljanja potpisa za peticiju, a za velikogoričkim primjerom poveli su se u Zaprešiću, gdje je osnovan njihov Inicijativni odbor s istom željom. Dva tima brzo su se i povezala te zajedno nastupala.

PETICIJA SA 20.000 POTPISA

- Bilo je i drukčijih razmišljanja među Velikogoričanima, ali rekao bih da nije bilo toliko protivnika ideje koliko je bilo skeptika, onih koji su se bojali kako će Velika Gorica funkcionirati sama. Otpora je, naravno, bilo i s druge strane, iz Grada Zagreba. Vodili smo tu velike borbe na sve strane, znalo je biti i žestoko, a puno nam je značilo to što smo prikupili

"Ovime su naši građani ostali bez ikakvih imovinskih prava, a ispod je našeg ljudskog dostojanstva da i najmanji novac za lokalne potrebe moramo prositi u Skupštini Grada. Nužno je da se što prije oslobodimo od ovog maloljetničkog statusa i postane subjekti svih društvenih procesa u našem gradu i općinama, jer nema tih novčanih obećanja zbog kojih bi se odrekli stoljetne tradicije da budemo svoji na svom, istinski kreatori izgradnje svoga područja. Nitko ne može dati Velikoj Gorici i budućim općinama dušu i prepoznatljivost, osim njihovih žitelja", oglasili su se iz Odbora nakon takve odluke.

Važan korak u pravom smjeru napravljen je u listopadu 1994., nakon sastanka s predsjednikom zagrebačke Skupštine Stjepanom Brolichom.

- Prema svemu što sam čuo, vjerujem da bi se naši zahtjevi mogli ostvariti najkasnije do jeseni 1995. - rekao je predsjednik Odbora Antun Šagovac.

Pokazala se ta prognoza točnom, a pomoglo je i to što se lokalni HDZ aktivnije uključio u akciju. Dugo je gradski ogranak pratio ono što je dolazilo iz vrha stranke, bio u najmanju ruku distanciran od borbe za gradsku samostalnost, ali predsjednik goričkog HDZ-a Milan Krilić u tim se trenucima definitivno aktivirao. Naravno, najvažnije je bilo to što je predsjednik Tuđman shvatio da neke stvari u teritorijalnoj podjeli nove države nemaju logiku, uključujući i ono za što se borila gorička Inicijativa.

Prvi važan datum tu je 20. rujna 1995., kad je Sabor donio Zakon o Zagrebačkoj županiji. Njime su ustanovljene današnje granice županije, ali i dodijeljen status grada Velikoj Gorici. Prvi lokalni izbori u Velikoj Gorici održani su 29. listopada 1995., a na njima je osam vijećnika dobio HSLS, sedam HSS, šest HDZ, po dva HSP i nezavisne liste, a jedan HNS. I ostvareni su tako svi preduvjeti da se - rodi Grad! Na povijesnoj konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, 29. studenog 1995., za gradonačelnika je izabran Josip Bobesić iz HSS-a, a za njegova zamjenika Stjepan

Ivica Leder bio je prvi predsjednik Gradskog vijeća

NA TRIBINI O METROPOLIZACIJI JE NASTALA OSNOVA ZA POKRETANJE INICIJATIVE

OTPORI SU POSTOJALI OD STRANE ZAGREBA, KOJI NIJE ŽELI OSTATI BEZ GORICE

MIČEVEC I VELIKA MLAKA BILI SU SPORNI, ZAGREB IH JE ŽELIO ZA SEBE

PROPALE SU I IDEJE DA GORICA ODE POD ZAGREB A OPĆINE I SELA POD ŽUPANIJU

Rendulić iz HSLS-a. Prvi predsjednik Vijeća bio je Ivica Leder (HSLS), a na drugoj sjednici drugi zamjenik gradonačelnika postao je Vlado Horina (HSS).

- Ničega tu glamuroznog nije bilo. Našli smo se, formirali Vijeće, odabrali vodeće ljude, odradili sve i razišli se. Nismo čak ni na pijaču otišli nakon te prve sjednice - smije se danas Horina, koji je ubrzo za ulogu prvog tajnika Gradskog vijeća angažirao Nevena Karasa.

- Tamo oko Božića 1995., u mom sadašnjem uredu, prvi put razgovarali smo Vlado Horina i ja. Ideja je bila da postanem tajnik Gradskog vijeća, ali vladala je velika nesigurnost, bilo je puno nejasnoća.

Imao sam siguran posao u Hrvatskim šumama i trebalo mi je vremena, ali odlučio sam prihvatiti izazov. Na sjednici Gradskog vijeća 15. siječnja izabran sam za tajnika - pamti Karas, danas zamjenik gradonačelnika u drugome mandatu. Što se tiče lokalne samouprave, bili su to sami počeci. I gradski, i njegovi.

- U Hrvatskim šumama bio sam savjetnik za imovinsko-pravne odnose, a ovo je bilo sasvim nešto drugo. O lokalnoj samoupravi učio sam u hodu, a tu moram zahvaliti tajnici zagrebačke Skupštine Bernardi Jurčec. Puno je pomogla, na tjednoj razini me primala, davala mi savjete, odgovarala na moja pitanja... U tih prvih par mjeseci me usmjerila i uputila u sve detalje u formalno-pravnom smislu - kaže Karas i ističe: - Prvih godinu dana bilo je stvarno jako teško, pamtim da smo prvi proračun napravili na dva lista papira, ali već nakon dvije godine došli smo do razine da su mene zvali iz cijele Hrvatske da pomognem njima. Toliko smo otišli naprijed da smo im i mogli pomoći, uspjeli smo se posložiti u popriličnoj mjeri.

VAŽAN DIO IDENTITETA

PRVI NAŠ PRORAČUN BIO JE NA DVA LISTA PAPIRA. A POGLEDAJTE NAS DANAS...

U tim prvim danima Grada, tvrdi Horina, dalo se naslutiti što može postati.

- Svi smo mi bili svjesni kakvu perspektivu ima Velika Gorica, u smislu Zračne luke, vode, izvorišta… I da su tu značajni potencijali. I da jedan takav grad, ako je dobro vođen, jednostavno ne može biti neuspješan - govori Horina.

Napravila je Velika Gorica u ovih 30 godina korake od tisuću milja, pretvorila se u ozbiljnu urbanu sredinu, ali jedno i dalje nema. Svoju registraciju. Iako, pričalo se o tome i prije 30 godina...

- Ne znam bi li u ovom trenutku trebalo s time izlaziti, ali ajde... Gradonačelnik Ačkar i ja na tome radimo već dvije godine. Pomaže u cijelom procesu i to što sam ja u MUP-u, a već smo pripremili i analize. Stvar je u tome da se mora donijeti novi Pravilnik, koji će to uređivati, jer tu odluku nije moguće donijeti samo za jedan grad. Opet bi se moglo dogoditi, kao u slučaju dobivanja statusa Grada, da na krilima Velike Gorice i neki drugi dobiju isto. U svakom slučaju, radimo na tome. To je jako važan detalj za jačanje identiteta grada i vjerujem da ćemo u ovom mandatu imati svoju tablicu!

ije i svoju registracijsku oznaku, bilo bi vrijeme nakon 30 godina!'

Selo, općina, grad

LOVKINJA pušku od o 'Znam biti raščupana i u blatu do koljena, na čeki od tri ujutro... Ali suživot s prirodom je neraskidiv' Foto: Privatna arhiva

22/23

ANA 'Naslijedila sam ca i sad obilazim čeke' Piše: Marija Vrbanus

B

lato do koljena, provlačenje kroz šikare, obilazak hranilica u dubini šume... Nikako ne zvuči kao nešto što bi zanimalo ženski rod. No, ne i Anu Bundalo iz Velike Gorice, koja je vrlo aktivna lovkinja iz Lovačkog društva "Stari gaj" iz Mraclina. Sve o lovačkom kodeksu, vrstama čeka, ponašanju kolega lovaca prema dami i što djeca mogu naučiti od lovaca otkrila je Gianni Kotroman tijekom gostovanja na City radiju. Kako je "skoknula" do radija na pauzi s posla, nije došla u studio u lovačkoj odjeći, pa je Giannu zanimalo kako je inače obučena kada kreće u šumu.

Da li je to kao s ilustracija lovaca s famoznim maslinasto-zelenim šeširima sa zataknutim perom?

- Da, tako smo obično obučeni na lovačkim svečanostima, svečana odijela i šeširi, no sada po zimi, recimo u zimskom lovu se toplo obučem i imam običnu kapu. Kad sam u lovu, ne izgledam baš kod dama. Raščupana sam i u blatu do koljena, a često i poderana jer se ide kroz šikaru i granje, ili preko potoka. Tako da to nisu okolnosti za damski izgled.

JEDAN DAN U LOVU

Kako izgleda jedan vaš dan u lovu? Je li puška teška?

- Postoje više vrsta lova, osnovna podjela je na pojedinačni i grupni odnosno pogonski lov. Kad idem sama na čeku, npr. ujutro ustanem oko tri u noći, opremu spremim večer prije, i krenem u lovište, dok se prilikom pogonskog lova koji se odvijaju nedjeljom svi lovci sastaju u lovačkom domu u 8 sati, gdje nas lovnik, voditelj lova, upoznaje sa dijelom lovišta koji ćemo proći i koju vrstu divljači lovimo. Što se tiče težine puške, postoje lakše i teže varijante. Ja sam konkretno naslijedila dio oružja od svog oca. Možda i nije po mjeri za ženu, malo je teža, ali sve to u konačnici gradi o mišićnu masu. Što je jako dobro. Što obuhvaća lovački kodeks?

- Postoje pravila etičkog ponašanja lovca gdje se očekuje da on pristupa s poštovanjem prema prirodi, kolegama lovcima, ali i osobama koji su ne lovci, kao i prema divljači, uz postojanje različitih lovačkih običaja. Neka od etičkih pravila su npr. ostavljaj za sobom okolinu boljom nego kako si je našao, slijedi sigurno rukovanje s puškom i inzistiraj da vaše kolege urade isto, prevozite divljač diskretno, nemojte je izlagati pogledima, zahvalite vlasniku zemljišta i ako dozvola za lov na njegovoj zemlji bude odbijena. Jedan od važnijih i redovno prakticiranih običaja je običaj "počast divljač", nakon lova divljač se polegne na desni bok, lovci skinu kapu/šešir, dok lovnik iskazuje zahvalnost za pruženi lovački užitak i za meso koje ćemo kasnije iskoristiti u kulinarstvu.

Nastojim obogatiti svoje lovačko znanje, stoga sam prošle godine položila ispit za Ocjenjivača trofeja. Svako lovačko društvo treba imati barem tri osobe koje imaju položen taj ispit, jer se komisi-

ANA BUNDALO DIPLOMIRANA PRAVNICA IZ VELIKE GORICE SLIKA, PIŠE I PLANINARI, A UZ TO JE I ČLANICA LOVAČKOG DRUŠTVA IZ MRACLINA. OVA PRIČA RASPLINUT ĆE SVE MITOVE O LOVSTVU KAO SAMO “MUŠKOJ STVARI”...

MN

terena je ili privatno ili državno lovište, ili pak nekakav oblik zakupa. Što se tiče divljači oko Gorice, tu imamo naravno divlje svinje, zatim srneću divljač, fazane, šljuke, čagljeve, lisice i zečeve.

Uloga lovca je i briga o zimskoj prehrani. Što se dostavlja u hranilicu?

- Tijekom cijele godine se ostavlja sol jer je to mineral koji životinjama nedostaje i oni ga u prirodi ne mogu naći pa se obično uz samu hranilicu stavlja ili na nekakav komad starog drveta, panj, na koji se stavi sol, nju kiša polagano topi i životinje ju ližu, a od prihrane nosimo prvenstveno kukuruz, ali i zob, također se sada remize krmnih biljaka, koje služe divljači i kao sklonište i kao izvor hrane. Boravak lovca u lovištu uključuje i promatranje. Zapažamo kako se divljač kreće, pratimo sa čeke njihov izgled, da li je mršava i djeluje bolesno, čudno se ponaša ili ima proljev. U tom slučaju je važno odstrijeliti takvu divljač, kako se ne bi širila zaraza na ostatak krda ili ostale jedinke.

TU JE I KREATIVNA STRANA

ja sastoji od tri osobe i oni, kad lovac donese trofej na procjenu, prema posebnom sustavu bodovanja, ovisno o vrsti divljači, donose konačnu listu bodovanja i ocjenu tog trofeja. Lovcem mogu postati samo punoljetne osobe, nakon polaganja lovačkog ispita i učlanjivanja u Hrvatski lovački savez kao krovnu organizaciju, te prije punoljetnosti i polaganja ispita ne mogu niti dobiti dozvolu za nošenje oružja.

Obzirom na to da vas nema puno, kakav je odnos lovaca prema lovkinjama?

- To je ono što me ugodno iznenadilo...

Izuzetno lijepo ponašanje s uvažavanjem, s jednim poštovanjem i kavalirskim pristupom. Zaista jako lijep pristup.

KAD MAMA IDE U LOV...

A koje su reference dobrog lovca? Oštar vid, dobar pas ili?

- Prvenstveno mislim da je najvažnija spremnost na učenje i određena doza discipline. Vid se može popraviti naočalama, postoje naravno i optike kojima se je moguće riješiti problem s vidom, ali ključna je, ja bih rekla, spremnost na učenje na vlastitim greškama, želja za stjecanjem iskustva i slušanje savjeta starijih kolega, koji imaju više iskustva i discipline, jer ipak je tu oružje u pitanju, zakonska pravila i tu treba biti sve po PS-u. Ja trenutačno nemam psa. Jedno vrijeme sam imala vajmarku Toku. Ona je sad već starija ženka, koja je s mojim ocem otišla na more, a s obzirom da trenutačno imam malo dijete, pričekat ću još prije nabave drugog psa.

Pas je velika obveza, velika briga, baš poput malog djeteta, mora proći sve razvojne faze odgoja i učenje. Što vaši klinci kažu na to da imaju mamu lovkinju?

- Njima je to normalno, ne znaju za drugo, a ja ih nastojim uključiti kad kod mogu. I povezati ih s prirodom. Tako da ih često povedem sa sobom u obilazak hranilica. Starija kćer je već sa mnom išla više puta, sad već ide i mlađa. Znači,

KOLEGE LOVCI SU VRHUNSKI KAVALIRI, POKAZUJU VELIKO POŠTOVANJE

TIJEKOM GODINE SE OSTAVLJA SOL, KOJE U PRIRODI NEMA, A NOSIMO I DOHRANU

čisto da se upoznaju s tim pristupom, s obvezama lovca, da razumiju ulogu lovca i pomažu.

Je li vas ikada ulovio strah?

- Rekla bih da je strah često prisutan, prvenstveno recimo, ako idem ujutro na čeku, krećem po noći. Divljač u pravilu izlazi na otvoreno, na polja, u zoru ili u sumrak. Ako upalim lampicu, to je znak divljači da sam tu, a cilj je došuljati se bez da budem primijećena. Dakle, krećem se u potpunom mraku i tad svaki grm, svaka grana i sjena izgledaju zastrašujuće. Određena doza straha je uvijek tu, ali ona u biti pridonosi oprezu i da se osjetila izoštre, da je čovjek zbilja svjesno prisutan u tom trenutku, promatra sve oko sebe i osluškuje.

BRIGA O DIVLJAČI ZIMI

Spomenuli ste hranilice za šumske životinje, no što je s čekama. Kako zgleda jedna klasična lovačka čeka?

- Imamo otvorene i zatvorene čeke. Zatvorene su kao što sam naziv kaže zatvorene, imaju vrata i prozore i one su pogodnije zimi, kad je vani jako hladno, jer lovac na čeki provodi i po nekoliko sati. Otvorene čeke imaju samo mali krović i malu ogradicu, a kroz prolaz se popne gore lojtrama. Tu imate onda okolo pogled 360 stupnjeva.

Koliko ima naših turopoljskih lovišta i koje životinje prevladavaju?

- Zapravo kompletna Hrvatska je podijeljena na lovišta. Svaki dio prirodnog

Već ste godinama u lovačkom društvu, a rekli ste da biste voljeli pridonijeti na neki način?

- Pa ono što bi ja htjela, jest povezati svoje lovačko društvo sa školskim i vrtićkim sustavom, kako bi se organiziralo nešto poput terenske nastave, predavanje u našem lovačkom domu, obilazak čeka i hranilica. Djeca bi naučila koja je uloga lovca, približilo bi ih se prirodi, a i upoznali bi vrste životinja koje žive u našem kraju. To mi radimo sa svojom djecom, pa bi bilo lijepo proširiti taj aspekt na širu zajednicu.

Je li istina da mlado lane čovjek ne smije dirati?

- Tako je, znači ako se u polju pronađe lane, ne treba misliti da ga je mama ostavila, već je samo u potrazi za hranom i po njega će se vratiti. Ono kad se rodi nema nikakav miris i na taj način je zaštićeno od drugih predatora, od recimo lisice ili čaglja koji bi ga inače pojeli.

Ako ga mi podragamo, ostavljamo svoj miris na njemu, čime dajemo do znanja njegovoj okolini, pa i predatorima, da je on tu i možemo ga na taj način ugroziti.

Tako da ih ne dirajte!

Kažu da postoji poseban običaj na posljednjem ispraćaju lovaca?

- Da. Tu postoji isto lovački običaj, pa recimo inače se obično u grob baci grumen zemlje, a lovcima je običaj da kao prvo na ispraćaj dođu u svečanoj lovačkoj odjeći sa šeširom na glavi, i u grob umjesto zemlje, bace grančicu bora ili smreke koju imaju zataknutu na šeširu.

Ima li još nešto čime popunjavate slobodno vrijeme?

- Osim lova, imam i svoju kreativnu stranu, pišem i slikam, a aktivna sam i u planinarenju. Sve me to ispunjava…

Tako smo od goričke lovkinje naučili da lov nije rezerviran samo za gospodu, kao i da bavljenje lovom sa sobom nosi čitav popis pravila. No, ipak najviše nas se dojmilo poštovanje prema prirodi koja je budna i kad mi ostali spavamo.

Osim lovaca. Oni s prirodom, u bilo kojem trenutku, imaju neraskidiv suživot.

Iz općina i županije

Radovi kod Vrbovca "cesta vapi za obnovom" ŽUC ULAŽE OKO 250 TISUĆA EURA U OBNOVU 2,4 KILOMETRA CESTE, RADOVI ĆE TRAJATI OKO DESET DANA.

N

a području Vrbovca počela je obnova 2,4 kilometra duge županijske ceste između naselja Podolec i Đivan, koju provodi Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije (ŽUC), a radovi vrijedni oko 250 tisuća eura trebali bi, ovisno o vremenskim prilikama, biti završeni za desetak dana, s ciljem povećanja sigurnosti prometa i bolje prometne povezanosti lokalnih naselja.

Radove je obišao zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je tom prilikom istaknuo da je sigurnost građana glavni razlog obnove ove prometnice.

"Osnovni razlog obnove ove ceste je sigurnost građana, a obnavlja se prema prioritetu kojega, za oko 1200 km prometnica kojima upravlja, utvrđuje Županijska uprava za ceste. Uz sigurnost, drugi razlog obnove je i bolja prometne povezanost, što sve utječe i na život građana", istaknuo je Tomljenović.

Na potrebu hitne sanacije osvrnuo se i ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije Tomislav Landeka, istaknu-

vši da je prometnica već dulje vrijeme u lošem stanju.

“Cesta već duže vapi za obnovom zbog mrežastih pukotina i ulegnuća,. U dva sloja, u cestu ćemo ugraditi oko 8000 kvadratnih metara asfalta”, objašnjava Landeka.

Obnova se provodi u dva asfaltna sloja. Nosivi sloj asfalta bit će debljine između sedam i osam centimetara, dok će završni

sloj iznositi četiri centimetra. Takav zahvat trebao bi osigurati dugotrajniju stabilnost prometnice i sigurnije prometovanje za sve sudionike u prometu.

Tijekom obilaska radova, zamjenik župana Tomljenović podsjetio je i na ranija, kako ih je nazvao, povijesna ulaganja u županijske i lokalne ceste na području Zagrebačke županije. Riječ je o obnovama koje su provedene uz pomoć sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije s pomoću kojih je u obnovu županijskih i lokalnih cesta uloženo ukupno 95 milijuna eura.

“Sredstvima koja je osigurao ŽUC obnovljeno je oko 300 kilometara cesta, 70 mostova i 36 klizišta, a sredstvima koja je osigurala Županija još 40 klizišta”, dodao je Tomljenović.

Obnova ceste između Podolca i Đivana dio je kontinuiranih aktivnosti Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije usmjerenih na povećanje sigurnosti i unapređenje kvalitete cestovne infrastrukture, a završetkom radova očekuje se sigurnije i ugodnije prometovanje ovom dionicom.

26/27

REKORDAN PRORAČUN U ŽUPANIJSKOJ SKUPŠTINI U ŽUPANIJSKOM PRORAČUNU ZA 2026. OSIGURANA SU I TRI MILIJUNA EURA ZA IZGRADNJU CENTRA ZA STARIJE

N

a četvrtoj Sjednici članovi županijske Skupštine većinom glasova prihvatili su Proračun Zagrebačke županije za 2026. godinu. Proračun za iduću godinu veći je za 32,59 posto u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu i iznosi gotovo 427 milijuna eura.

- Proračun je rekordan i razvojan, što je u skladu sa statusom najrazvijenije županije u Republici Hrvatskoj. U njega je utkano sve što se radi na području županije koja je ujedno ocijenjena i najboljom po povlačenju sredstava za školstvo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a riječ je o 16 školskih objekata za koje smo dobili 88,4 milijuna bespovratnih sredstava - rekao je predsjednik Skupštine Zagrebačke županije Mato Čičak.

Izvorni proračun, s kojim Županija realno raspolaže, također je veći za 59,62 posto u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za

U Zaprešiću se živi kvalitetno, u Svetoj Nedelji se gospodari Na manifestaciji Dani regionalnoga razvoja i EU fondova 2025. projekt Turističke zajednice Zagrebačke županije PRONACUL - Promocija prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima ostvario je velik uspjeh. U konkurenciji 46 projekata, PRONACUL je osvojio prvo mjesto prema izboru čitatelja Jutarnjeg lista i drugo mjesto u kategoriji

prekogranične suradnje.

Uz uspjeh PRONACUL-a, proglašeno je još nekoliko laureata s područja Zagrebačke županije. Tako je Grad Samobor četvrti uzastopni put proglašen najboljim velikim gradom za gospodarstvo.

U kategorijama srednjih gradova, Zaprešić osvojio je drugo mjesto u kategoriji "kvaliteta života", a Sveta Nedelja je druga u kategoriji "gospodarstvo".

2025. godinu i on iznosi nešto više od 252,7 milijuna eura.

- Naša županija nikad nije imala veći Proračun, a značajna povećanja ima u svim područjima. Najveći dio sredstava, kao i proteklih godina, izdvojen je za odgoj i obrazovanje: 114,5 milijuna eura - naglasio je zamjenik župana Ervin Kolarec.

U idućoj godini je 11 milijuna na raspolaganju za energetsku obnovu škola i domova zdravlja, poduzetnici će dobiti 2,5 milijuna, za povećanje energetske učinkovitosti 550 tisuća eura, za infrastrukturu i gospodarske zone gradova i općina 800 tisuća, za poljoprivredu stiže bespovratnih 1,4 milijuna, a za ruralni razvoj milijun eura.

Također, u Proračunu je, među ostalim, osigurano i tri milijuna eura za izgradnju Centra za starije osobe u Velikoj Gorici te dodatnih tri milijuna za zdravstvo i socijalnu skrb.

Drugi pogled

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

Novogodišnje odluke B Nisi sama, ideš s Čineći ga vizualnim, anliži se "ono" doba PIŠE: gažiramo najjače oruđe godine. Obično Siniša u našem arsenalu - vlasse osvrnemo na godinu iza nas i pokušaDrobnjak titi um. Promatrajući to mo dokučiti što se zapravo poduzetnik iz dana u dan, naš će um prirodno tražiti razloge dogodilo, što smo učinili koji podupiru tu svrhu. dobro, a što pogriješili, a Kad odlučimo kupiti novi auto - crmožemo bolje. Usmjeravamo poveni BMW, naš um će početi skuplgled i fokus na godinu koja je pred jati dokaze koji potkrepljuju tu odnama - odlučujemo što želimo luku i odjednom ćemo vidjeti samo postići u sljedećih 365 dana. crvene BMW-e vozeći se po gradu.

Uživajući u danima oko Božića, Isto postižemo tako što zapisujemo osjećamo se dobro jer provodimo svoju svrhu i stavljamo je na hladviše vremena s obitelji i voljeninjak, u automobil, u kupaonicu ma. A onda u sunčano jutro, ispi- posvuda gdje je možemo vidjeti jajući kavu u toplini doma, gledakako bi svojim umom uvijek iznova jući u božićno drvce, odlučujemo potvrdili koliko nam je važna. postaviti ciljeve za sljedeću godinu.

Stavio sam svoje tenisice na sredinu Uzimamo dnevnik ili bilježnicu i svoje dnevne sobe - tako da ih mopočinjemo zapisivati ciljeve i želje. ram gledati svaki put kad prolazim Ali ciljevi koje zacrtamo sunčanog tim dijelom svog doma. dana nestaju s prvom olujom - kada I konačno, treba nam sustav ponas život uvijek iznova zagrize i tedrške kako bi promjena bila održistira. Kako se pobrinuti da se ovaj va i trajna. Ništa ne možemo učiniti put ne vratimo na svoje stare staze i sami - potrebni su nam drugi ljudi odustanemo od svojih ciljeva? da brže postignemo ciljeve i idemo Prvi korak je pronaći snažnu svrhu dalje. No, moramo jako paziti koji i razlog zašto to moramo učiniti. su ljudi u naših "top 5", jer mi smo Moramo postaviti teško pitanje: njihov "zajednički nazivnik".

"Kako će izgledati naš život ako Postajemo oni s kojima provodimo odustanemo i ne učinimo to?" najviše vremena. Naš "unutarnji" Moramo se zapitati: "Hoću li moći krug je taj koji nas može pogurati živjeti sam sa sobom ako odustana sljedeću razinu ili srušiti. nem od svojih ciljeva i snova?"

Vrlo često nam ljudi dolaze i Jer upravo u tom djeliću sekunde pokušavaju nas srušiti tako što nas kada odustanemo od svog cilja, guupliću u svoje probleme ili govore bimo i dio sebe. A onda se moramo ponizno ili se jednostavno žale boriti 10 puta jače kako bismo povratili taj dio svoje duše. kako je život nepravedan. Kad bisPronalaženje prave svrhe i razloga mo ih snimili i pustili im njihove zahtijeva zalaženje duboko u sebe riječi, osjećali bi se vrlo neugodno. i suočavanje sa svojim demonima.

Kao što je samo u njihovoj moći Pravo putovanje se ne mjeri udalda preuzmu kontrolu nad svojim jenošću, već koliko "duboko" idemo životom i suoče se s njihovim izaunutar sebe. Prava promjena mozovima, kao što je i za nas. guća je tek nakon što svojim straOdabir svog "unutrašnjeg kruga" hovima pogledamo u oči i vratimo ključan je za život vrijedan življentaj dio sebe. Za neke od mojih demja, jer će vas ti ljudi smatrati odgovona trebalo mi je više od 10 godina ornim, nadahnut će vas da postanda se suočim s njima i vratim ono ete više ono što jeste, neće tolerirati što je moje. Prava promjena movaše izgovore i bit će uz vas kada vas guća je samo kad se naše slabosti život teško pogodi. I to će nas, kao otkriju kroz izazivanje samih sebe što je to u samoj prirodi života, uvii pronalaženje unutarnje snage da jek iznova iskušavati. prevladamo jednu po jednu slabost.

Pripremljeni um ne planira samo Ne postoji drugi način ako zaisza sunčane dane. Pripremljeni um ta želimo živjeti život kakav smo napreduje kada dođe oluja i stvari zamislili. Ako nam je doista stalo postanu teške - jer zna da će sve što do sebe, moramo kopati duboko i se događa proći i trebamo izdržati pronaći onu veličinu u sebi koja dok se ne završi. Ne odustajemo čeka da je otkrijemo. Nitko ne kada stvari postanu teške ili smo može obaviti ovaj težak posao umorni. Zaustavljamo se kad su umjesto nas - sami držimo stvari gotove i kad završiključ svoje veličine. mo.Stoga, neka vaši cilNakon što napravimo jevi budu inspirirajući, prvi korak, ovu svrhu pronađite svrhu u sebi i moramo učiniti vizuokružite se pravim ljualnom i postaviti je dima. posvuda oko sebe.

Najbolje tek dolazi.

nama... Taksijem!

K

ad se žena suoči s dijagnozom karcinoma, cijeli život se preko noći promijeni.

Nuspojave terapija, psihička i fizička iscrpljenost postanu dio svakodnevice, a odlazak na kemoterapiju javnim prijevozom nerijetko je nemoguć ili iznimno težak. Mnoge žene nemaju dostupnu pratnju, a troškovi taksija brzo postaju veliki financijski teret. Udruga "Nismo same" prepoznala je tu potrebu i prije nekoliko godina pokrenula projekt "Nisi sama - ideš s nama" besplatan taksi prijevoz za žene koje se liječe od karcinoma.

Projekt se financira donacijama građana, tvrtki, partnera te prodajom različitih proizvoda (majica, torbe, narukvice, bočice s logom udruge) koje su za njih osmislili poznati hrvatski umjetnici i dizajneri.

- Od ožujka 2018., kada je projekt pokrenut, do kraja studenog ove godine odrađeno je 38.797 vožnji za što je plaćeno više od 394 tisuće eura. Radi se o ženama s različitim vrstama karcinoma, od raka dojke, debelog crijeva, pluća, jajnika i maternice, sarkoma… Svaki dan 30 žena naručuje taksi prijevoz do bolnice i za povratak kući nakon terapija - priča nam Ivana Kalogjera, predsjednica udruge "Nismo same".

Među tim ženama su i brojne žene s velikogoričkog područja. Dosad je besplatan taksi prijevoz koristilo više žena različitih dobnih skupina s našeg područja, a trenutačno njih 12 s besplatnim taksijem putuje do zagrebačkih bolnica.

Za besplatan taksi prijevoz, dovoljno je doći u udrugu i ispuniti obrasce, nije potrebna medicinska dokumentacija. Prijevoz mogu koristiti žene koje idu na kemoterapije, imunoterapije i radioterapije.

Od pokretanja projekta pa do danas, tisuće vožnji omogućile su ženama da na terapije stignu bez straha, brige i dodatnih troškova. Svaka vožnja priča je za sebe, priča o hrabrosti, borbenosti i zahvalnosti.

Ivana je zahvalna tvrtki Taxi 1717 s kojima surađuju od samog početka. Puno je tu administrativnog posla i ispunjavanja papira za svaku vožnju ne samo u udruzi nego i za vozače koji vozi žene.

- Glavni donatori udruge su građani. Čak 80 posto donacija stiže od običnih ljudi, često su to osobe koje nikada nisu koristile usluge besplatnog taksi prijevoza. Mlade žene su također prepoznale ovaj projekt kao vrijedan, često doniraju i pomažu nam - kaže Ivana Kalogjera.

Uz Ivanu za administrativni posao u udruzi zadužena je i Goranka Perc. Svaki potrošeni euro moramo pravdati, to su sati i sati ispunjavanja različitih evidencija i izvještaja. Ako netko želi volonterski pomoći našoj udruzi posebno u pisanju projekta, bit ćemo zahvalne - poručuje Ivana i dodaje: - Postoje različiti natječaji na kojima bi mogli dobiti sredstva za rad udruge, ali nas dvije uz postojeći posao, jednostavno ne stignemo to odraditi.

Grad Velika Gorica prepoznao je važnost ovog projekta. Preko natječaja smo uspjele dobiti novac i tako pokriti troškove za žene s goričkog područja.

Jedna vožnja taksijem košta oko 30 eura u jednom smjeru, a ako žena ima 20 ili 30 terapija, onda su to veliki iznosi koje treba pokriti.

Udruga stalno dobiva nove molbe za pomoć i potrebna su im daljnja sredstva kako bi još više žena moglo koristiti ovu uslugu.

- Pozivamo sve građane i tvrtke da nas podrže donacijama. U ovo adventsko vrijeme kada svi kupujemo darove za obitelj i prijatelje, odaberite proizvode udruge "Nismo same" i pomozite ženama kojima je pomoć prijeko potrebna - ističe Humanitarna kampanja traje do 12. siječnja, a popis proizvoda koje se može kupiti tijekom akcije dostupan je na mrežnoj stranici udruge. Svaka donacija, pa i najmanja, oboljelim ženama znači puno.

TRAŽE SE RADNICI U GORICI KTC, križevački trgovački lanac koji uskoro u Velikoj Gorici otvara veliki šoping centar s trgovinom, poljo apotekom, restoranom i benzinskom postajom, i dalje ima niz otvorenih radnih mjesta. Prema podacima s burze, traži se ukupno 16 djelatnika na 14 pozicija. Otvoren je oglas za referenta nabave, kuhara, mesara, vozače, prodavače, blagajnike... Radnike su počeli tražili u listopadu, tad za 52 radna mjesta. Očito je najveći problem benzinska postaja, koja će biti dio šoping centra. I dalje se traži pet djelat-

nika za to radno mjesto.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Velikoj Gorici trenutačno su aktivna 84 oglasa kojima se traži 126 radnica i radnika.

Najveća potraga je i dalje za djelatnicima u trgovinama.

Osim takvih radnih mjesta koja su slobodna u KTC-u, trenutačno se traži još 14 prodavačica i prodavača. Otvorene oglase imaju u Eri, Studencu, ali i u trgovinama odjeće i obuće, maskica za mobitele ili novinskim kioscima u našem gradu.

Sever trade traži 14 djelatnika

Hrvatska pošta trenutačno u Velikoj Gorici traži deset djelatnika. Frizeraj u Novom Čiču, pak, ima slobodna četiri radna mjesta.

Sever trade ima novootvorenih i slobodnih 14 radnih mjesta.

Traže po četiri djelatnika ili djelatnica za pozicije CNC operatera i pomoćnog bravara, te pet bravara-strojara. Isto tako otvoreno je i jedno mjesto za čistača ili čistačicu.

Osnovna škola Eugena Kumičića otvorila je natječaj za pomoćnike u nastavi. Slobodno je osam radnih mjesta.

28/29 Foto: Igor Kralj/PIXSELL

A Z O V U Z I Ć I Ž BO BOŽIĆNO DRVCE U PROSJEKU RASTE OD SEDAM DO DESET GODINA PRIJE NEGO ŠTO DOĐE U PRODAJU. PROŠLE GODINE ZA NAJSKUPLJE SE JELKE TREBALO IZDVOJITI I 150 EURA, A OVE GODINE CIJENE ĆE BITI NEŠTO VIŠE Sredinom prosinca počela je prodaja božićnih drvaca na javnim gradskim površinama. U Hrvatskoj se svakog prosinca prodaju deseci tisuća jelki i borova. Domaći proizvođači i ove godine očekuju pojačanu potražnju za svježim, prirodnim drvcima koja ostaju najpopularniji izbor među kupcima. No ono što ih brine su božićna drvca iz uvoza koja su već stigla na hrvatsko tržište.

Cijene božićnih drvaca variraju ovisno o vrsti, visini i podrijetlu drvca. Najpovoljniji su tradicionalni borovi iz domaće proizvodnje, dok su skuplje nordijske jele i druge skuplje sorte koje se često uvoze iz Danske, Njemačke ili Austrije.

Kupci mogu očekivati poskupljenja u odnosu na prethodne godine, ponajprije zbog rasta troškova uzgoja, prijevoza i radne snage, ističu proizvođači božićnih drvaca.

Primjetan je i porast interesa za drvcima u teglama, koja se nakon

blagdana mogu presaditi, što dio kupaca smatra ekološki prihvatljivijom opcijom.

Prošle godine manja drvca smreke prodavala su se po cijenama od 20 do 30 eura, one veće bile su i skuplje. Nordijske jelke, koje su mnogima draže jer su dugotrajnije, koštale su od 40 eura pa sve do 150 zavisno od veličine drvca. Jelke u tegli imale su cijene od 50 do 60 eura. Ove godine te bi cijene trebale biti nešto više.

Hrvatski proizvođači božićnih drvaca suočavaju se s nekoliko problema. Na prvom mjestu je konkurencija uvoznih drvaca.

Uvozna drvca, osobito nordijske jele, uzgajaju se na velikim plantažama u zemljama koje već desetljećima dominiraju europskim tržištem.

Zbog masovne proizvodnje i poticaja, cijena im je često konkurentnija od domaćih sortimenata.

Božićno drvce raste u prosjeku 7 do 10 godina prije nego što dođe u prodaju. U tom razdoblju proiz-

vođači moraju ulagati u održavanje, sadnice, zaštitu od štetnika i klimatskih nepogoda, a tek nakon višegodišnjeg ciklusa mogu očekivati povrat investicije.

Sve učestalije ljetne suše, toplinski valovi i iznenadne jesenske hladnoće povećavaju rizik od oštećenja i smanjuju kvalitetu drvaca. Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta dio proizvođača svake godine izgubi dio nasada.

Poput većine poljoprivrednih sektora, i uzgajivači božićnih drvaca teško pronalaze sezonske radnike, što dodatno usporava i poskupljuje proizvodnju.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore uvoz je u godinu dana porastao za nevjerojatnih 70 posto, a najviše nam drvaca dolazi iz Danske. Hrvatska trenutačno ima oko 1200 proizvođača kojima uvozna božićna drvca predstavljaju veliku konkurenciju.

Gospodarstvo

31

Grab, oskoruša, dud, smokva novi stanovnici goričkih ulica U ULICI HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE DJELATNICI VG KOMUNALCA POSADILI SU DRVORED, A UZ IGRALIŠTE BRATSTVO PODIGNUT JE MALI VOĆNJAK.

U

okviru nacionalnog projekta poticanja održivog razvoja turizma „Hrvatska prirodno tvoja – Croatia naturally yours“, na području Velike Gorice provedena je sadnja novih stabala.

Stabla su posadili djelatnici VG Komunalca, prema smjernicama projekta i preporukama Šumarskog fakulteta, a projekt na području grada proveden je u organizaciji Grada Velike Gorice i Turističke zajednice grada Velike Gorice, te uz potporu Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma i sporta.

Goričke ulice tako od sada krase nove, različite vrste stabala, uključujući jasiku, grab, oskorušu, bijeli i crni dud, krušku, trešnju, jabuku i smokvu, čime se dodatno obogaćuje biološka raznolikost gradskog područja.

Dio sadnje obavljen je u Ulici Hrvatske bratske zajednice, gdje je formiran drvored s deset novih sadnica uz nogometni stadion, dok je uz igralište Bratstvo podignut mali voćnjak s devet sadnica različitih voćnih vrsta.

Grad Velika Gorica kontinuirano ulaže u očuvanje i unaprjeđenje zelenih površina, prepoznajući njihovu važnost za kvalitetu života građana, očuvanje okoliša i održiv urbani razvoj. U tom duhu Grad i ove godine aktivno sudjeluje u nacionalnim inicijativama koje potiču održivost i stvaranje zelenijih prostora. Sadnjom novih stabala Velika Gorica potvrđuje svoju predanost očuvanju okoliša i stvaranju kvalitetnog prostora za sadašnje i buduće generacije. – poručuju iz Gradske uprave.

Sadnja se provodi u zimskim uvjetima kada su temperature iznad nule, a kako bi se potaknuo razvoj sadnica, pod korijen se ubacuju i celulozne trakice za zadržavanje vlage. Svaka nova sadnica osim uljepšavanja grada, potiče bioraznolikost i doprinosi zdravijem životu svih stanovnika – kažu iz VG Komunalca.

• Cilj nacionalnog projekta je smanjenje ugljikova otiska u turističkim destinacijama te jačanje održivog razvoja kroz ozelenjivanje prostora i odgovorno upravljanje okolišem, a u projekt je uključeno više od 130 turističkih zajednica diljem Hrvatske.

Ljekarne savjetuju

33

TJELOVJEŽBA

K

ako se godina privodi kraju, skloni smo podvući crtu, zbrojiti sva dobra koja nam je godina za nama donijela, popisati sve loše što bi se u novoj dalo popraviti. Nerijetko, ako ne i gotovo redovito, svi odlučimo poraditi na zdravlju. Bolje se hraniti, kvalitetnije trošiti vrijeme, mijenjati loše navike i uvesti pokoju dobru pa ne iznenađuje da nam se na „to do“ listi za godinu koja slijedi često nađe i „početi vježbati“. Možda su nam motivi uglavnom vezani za fizički izgled (mršavije tijelo, definirani mišići, bolji odraz u ogledalu), ali ne bismo trebali zanemariti ni pozitivan utjecaj tjelovježbe na mentalno zdravlje. Osobe koje redovito vježbaju nerijetko će vam posvjedočiti kako osjećaju da imaju više energije, da su im koncentracija, pamćenje i san bolji. Redovito vježbanje ima pozitivan učinak na smanjenje anksioznosti, depresije, ADHD-a, oslobađa od stresa te stabilizira cjelokupno raspoloženje. Studije pokazuju da 30 minuta umjerenog vježbanja 3 do 5 puta tjedno može znatno poboljšati mentalno zdravlje te da 15 minuta trčanja ili sat vremena hodanja dnevno smanjuje rizik od velikog depresivnog poremećaja za 26 %. Promjene u mozgu potaknute vježbanjem uključuju stvaranje i rast novih neuroloških mreža, smanjenje upala i oslobađanje neurotransmitera koji utječu na poboljšanje raspoloženja (endorfin, dopamin, serotonin).

Usmjeravanjem pažnje na disanje, na pravilno izvođenje vježbi, fokusiranje na položaj tijela, možete prekinuti kontinuirani ciklus briga koji vam prolaze mislima. Osobe starije od 18 godina trebale bi minimalno ostvariti 150 - 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 - 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno. Što se tiče vježbi snage za velike mišićne skupine, njih treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti (5

- 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 60 minuta dnevno, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta provesti u aktivnoj igri.

Tjelesna aktivnost pozitivno utječe i na krvožilni sustav budući da doprinosi snižavanju krvnog tlaka, sniženju masnoća i kolesterola, regulaciji razine šećera u krvi. Redovita tjelovježba smanjuje rizik pojave šećerne bolesti tipa 2. Ipak, kod kroničnih bolesnika svakako treba biti oprezan prilikom povećanja fizičke aktivnosti koje treba biti postupno te uz nadzor. Tjelesna neaktivnost jedan je od najznačajnijih rizika za srčanožilne bolesti, a njezin štetan utjecaj usporediv je s pušenjem. Plivanje i vožnja biciklom doprinose zdravlju krvožilnog

sustava. Redovita tjelovježba može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća kod osoba koje su ranije pušile. Pokazalo se da dobra tjelesna forma može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća za do 77 % kod osoba koje su prestale pušiti. Također, redovita fizička aktivnost dovodi do smanjenja zaduhe, boljeg podnošenja napora, poboljšanja psihičkog stanja bolesnika i poboljšanja kvalitete života oboljelih od KOPB-a, kronične opstruktivne plućne bolesti.

Tjelesna aktivnost blagotvorno djeluje i na kosti te na zdravlje zglobova. Fizička aktivnost bitan je element u prevenciji osteoporoze i prijeloma, a preporučene vježbe su aerobne s opterećenjem koje uključuju mišićne skupine u ritmičkim pokretima. Takve vježbe izazivaju kontrakcije mišića i naizmjenično djelovanje sile na kosti čime kost dobiva informaciju da se na tom mjestu se treba pojačati. Dobar izbor tjelovježbe kod osteoporoze su brzo hodanje, nordijsko hodanje, ples, penjanje…

Kao i svaki početak, i ovaj može biti izazovan, ali potrebna je snaga volje i ustrajnost te strpljenje kako bi se zdrave životne navike inkorporirale u svakodnevnicu. Na početku nisu potrebne velike i drastične promjene u stilu života. Hodajte kad god je to moguće. Izađite jednu autobusnu satnicu ranije, parkirajte malo dalje, koristite stepenice umjesto lifta. Dokazano je kako su se osobe koje su hodale pet puta tjedno u prosjeku po 30 minuta dnevno, riješile boli u leđima što nije zanemariva činjenica budući da rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Lancet sugeriraju kako bol u donjem dijelu leđa pogađa više od polovice odraslih u razvijenim zemljama. Životna dob nikako ne bi smjela biti opravdanje za nevježbanje.

Tjelesna aktivnost nužna je za očuvanje pokretljivosti, snage, ravnoteže. Starenje je prirodan proces, a činjenica da postoji više od 300 teorija starenje, dokazuje da je to ujedno i kompliciran proces povezan sa čitavim nizom fizioloških promjena.

Neke od promjena su: gubitak mišićne mase (započinje već nakon 30. godine, a ubrzava nakon 60.) , gubitak koštane mase (kost se gubi pri brzini od oko 0,3 – 0,5 % godišnje nakon 40. godine starosti, a početkom menopauze gubitak kosti u žena se ubrzava kroz 5 – 7 godina na 3 – 5 % godišnje), smanjenje pokretljivosti zglobova, smanjenje ravnoteže i koordinacije pokreta (povećava se rizik od pada i ozljede) , povećanje tjelesne mase te usporavanje metabolizma. Vježbanjem se može blagotvorno utjecati na sve navedene procese. Važno je prilagoditi intenzitet vježbanja pojedincu, bez obzira na dob, u skladu s njegovim mogućnostima.

Ma kakve odluke donijeli na kraju ove 2025. godine, zaposlenici Ljekarni Zagrebačke županije žele vam sretan i blagoslovljen Božić, te uspješnu i zdraviju Novu godinu.

Sport KOŠARKA

Propuštena prilika i domaći teren - teret!

Košarkaši Gorice igraju jednu šaroliku sezonu, u kojoj se izmjenjuju sjajne partije i neočekivani posrtaji. Neki s većom, neki s manjom težinom, a među poraze s ozbiljnom težinom svakako spada onaj iz osmine finala Kupa. Ždrijeb je pomazio Goričane, u goste im je stiglo Đakovo, a ulogu je bio plasman na završni turnir Kupa. Nažalost, nije išlo u sudaru s našim bivšim trenerom Mironom Češkićem, koji je sa svojim Đakovom otišao

16

VRIJEDNA BRONCA IZ TAEKWONDOA

Dora Habijančić osvojila je broncu na europskom Grand Prixu za juniorke, dok je Lejla Lea Kajfeš zaustavljena je u osmini finala istog turnira.

Foto: David Jolić

SUPERMALONOGOMETNA LIGA

Najbolji mali nogomet u kraju igra se u Šćitarjevu Završnica 5. Super malonogometne lige odigrana je u "bakariću". Velika Mlaka je u polufinalu pobijedila Lučelnicu 3-2 nakon dramatične završnice, a drugi polufinalni susret između Šćitarjeva i Kurilovca završen je 1-1 te se pobjednik odlučivao penalima. Nakon serije od tri penala pobjednik se nije znao, a onda su u raspucavanju o pobjedniku odlučivali naizmjenično Leon Klasnić i Filip Harambašić.

Klasnić je pogodio tri od četiri, a Harambašić je realizirao sva 4 penala za konačnu pobjedu i plasman Šćitarjeva u finale. Šćitarjevo je u finalu protiv Velike Mlake igralo s dosta rizika, jer je vratar bio aktivno uključen u igru u fazi napada. Izgledalo je kao da ”bijeli” imaju igrača više na terenu. Nakon vodstva od 2-0 utakmica je bila praktično riješena, jer je Šćitarjevo završnicu odigralo besprijekorno.

NAJBOLJE SU ŠAHISTICE IZ BUŠEVCA!

Ženska ekipa Šahovskog kluba Polet iz Buševca osvojila je prvo mjesto na ekipnom prvenstvu Hrvatske! Podsjećamo, šahistice Poleta su u srpnju 2025. godine osvojile i Kup Hrvatske.

GODINA ZA

Gorica dobila gadzu, K Buna donijela štimung Piše: Marko Vidalina

P

regledavajući nogometnu 2025. godinu u velikogoričkom kraju, polazište cijele priče mora biti jedan određen dan iz godine na izmaku. Tog 8. prosinca održava se ždrijeb četvrtfinala SuperSport Kupa Hrvatske, a među osam klubova u bubnju bila su i - dva velikogorička! Gotovo nestvarna činjenica, trenutak koji definitivno zaslužuje posebno mjesto u povijesti nogometa u ovom kraju. Nikad se ranije ništa takvo nije dogodilo, lako je moguće da se nikad više neće ni dogoditi...

Uz Goricu, koja je preko Rudeša došla do četvrtfinala, za ovaj je nevjerojatan detalj zaslužan Kurilovec, koji je kreirao spektakl u ogledu s Istrom 1961. Za nagradu su kuglice u ždrijebu dečkima s

Udarnika donijele - Dinamo! Najvažnija utakmica u 77 godina postojanja maloga kluba s dušom odigrat će se na Maksimiru 4. ožujka 2026. godine, DINAMO KAO NAGRADA

- Dinamo je za nas i klub i institucija zbog kojeg su puno puta ruke u Kurilovcu bile u zraku. Puno puta smo se zbog Dinama veselili, volimo i “brundati” ako nešto u Dinamu ne štima, jer znamo što je Dinamo, središte cijelog ovog dijela nogometne Hrvatske... I nije problem reći da je to klub koji nam je svima drag. A sad smo dobili priliku prvi put igrati službenu utakmicu protiv Dinama, u četvrtfinalu Kupa Hrvatske...

Fenomenalno - kaže trener Kurilovca Senad Harambašić i u svom stilu dodaje: - Odmah sam uzeo kalendar u ruke i išao vidjeti što im ide prije i poslije nas. Četiri dana poslije idu Hajduku na Poljud, nadamo se da će

do tad trajati i u Europi, pa će možda i rotirati... A mi ćemo igrati finale Svjetskog prvenstva. I naravno da ćemo imati veliki motiv u smislu dokazivanja, ali i borbe za svoj klub, za svoj Kurilovec, za grad Veliku Goricu. Siguran sam da ćemo se prezentirati najbolje što budemo mogli u tom trenutku, na što ljepši i bolji način.

Uz ovakav se trenutak cijela velikogorička nogometna priča doima bitno glamuroznijom, a kad se tome doda da dva naša kluba u četvrtfinalu Kupa i nije jedino povijesno iz ove godine, logično je da i cijela nogometna godina postaje - povijesna.

Naime, dosad nezamislive promjene dogodile su se i u svijetu HNK Gorice, koja je baš tijekom ove godine, točnije njezine posljednje trećine, postala športsko dioničko društvo. Nema više u ulozi prvog čovjeka kluba Nenada Črnka, čovjeka koji je "tata i mama" kluba Foto: Matija Habljak/PIXSELL

BODOVA SKUPILE SU RUKOMETAŠICE UDARNIKA U PRVOM DIJELU PRVENSTVA U 2. HRL ZAPAD. UZ OSAM POBJEDA, NAŠE SU DJEVOJKE UPISALE I TRI PORAZA, A NA TABLICI SU ČETVRTE

na završnicu, koju će naši košarkaši ipak ispratiti kao promatrači...

Kako ispada, ovoj momčadi Gorice ozbiljan je problem igrati doma, jer i ovaj se poraz dogodio u dvorani u kojoj se oni uglavnom događaju. Od pet poraza ove sezone, Gorica ih je četiri doživjela na svom parketu, uključujući i posljednje tri utakmice. Srećom, zasad u gostima stvari idu jako dobro, Gorica je na strani upisala tri pobjede u četiri utakmice. Još kad bi krenuli pobjeđivati i doma...

34/35

A POVIJEST

3. NL Centar

Foto: Vitomir Štuban

GORIČKI NOGOMETNI SHOW

A u jednom rangu niže, ukupno šestom, nazvanom Premier liga Zagrebačke županije, kreće turopoljski nogometni show. U tom je rangu ukupno 18 klubova, a od toga ih je čak osam s goričkog područja. Polet iz Buševca tu je u najboljoj poziciji, jer prošlu je sezonu zaključio na drugome mjestu, a ovu jesen na - prvome! Sjajni Buševčani ne kriju da bi voljeli otići i u rang više... Jelačić iz Vukovine na slabo je proljeće nadovezao solidnu jesen, koja je okončana na osmome mjestu, s bodom manje od sedme Bune.

Brežani su posebna priča ove 2025. godine, jer pamtit će se povijesna promocija u najviši rang županijskog nogometa, u kojem Buna nikad ranije nije bila, a pamti se i svaka utakmica ovog posebnoga kluba. Navijači su uvijek tu, i doma i u gostima, raspjevani i naoružani bakljama i gajbama, a dečki na terenu rade jako dobar posao u debitantskoj sezoni u ovom rangu.

Zlatne sredine drže se Turopoljac i Lukavec, nijansu ispod toga su Klas i Lomnica, a najlošije stoje Gradići, koji su proljetos ispali iz višeg ranga.

- Mislim da je Premier liga pun pogodak. Gotovo pola

NOGOMETNA 2025. PERJANICA NAŠEG NOGOMETA PROMIJENILA JE VODSTVO I MODEL, POVIJEST JE ISPISANA U ŽDRIJEBU KUPA, A PAMTIT ĆE OVU NOGOMETNU GODINU I U BUNI, U BUŠEVCU, U POSAVINI... UZ SVE USPJEHE, IMA TU I PROSTORA ZA NAPREDAK lige su naši klubovi, puno je lokalnih derbija, a posebno smo zadovoljni kako rade u Buševcu. Malo nas brinu Gradići, nismo baš očekivali da će ovako loše stajati nakon ispadanja, ali sad se promijenilo vodstvo kluba, nadamo se da će se promijeniti i rezultati - kaže Željko Mihalj, predsjednik NS Velika Gorica.

Zadovoljan je i stanjem u jedinstvenoj prvoj županijskoj ligi, u kojoj je sedam naših klubova. I tu imamo lidera, Posavec drži vrh, a slijede ga Kupa, Turopolje, Velika Mlaka i Mladost Obrezina, dok su na samome dnu Dinamo Hidrel i Meštrica.

- Vesele dobri rezultati Posavca, dok svi drugi funkcioniraju u okviru svojih mogućnosti. Mi u Savezu ponosni smo što smo najjači i najveći savez u županiji, imamo velik broj registriranih igrača, oko 120 selekcija mlađih uzrasta, a to je posebno važno, da klubovi ne stagniraju u radu s mladima. Rezultati seniora su tu drugi dio priče - kaže Mihalj, koji se slaže s tezom da

ČUDESNO JE BILO VIDJETI ŽDRIJEB 1/4 FINALA KUPA S DVA NAŠA KLUBA

ZADOVOLJNI SMO KAKO KLUBOVI RADE, ALI BI VOLJELI I NAŠ KLUB U TREĆOJ LIGI

1 36

15 11

1

3 34

1.

Kurilovec ispisao povijest, g, a za kraj i - dva lidera! koji je pod njegovim vodstvom dogurao do nacionalne nogometne elite, a to je promjena na koju se i dalje nije lako naviknuti.

Novi gazda je Ilija Karamatić, poslovni čovjek kojeg se može opisati i tajanstvenim, i opreznim, i ambicioznim...

Najvažnije je, naravno, da bude i uspješan, odnosno da "ponos grada" sutra bude bolji klub nego što je bio jučer.

Metode funkcioniranja su se promijenile, promijenili su se i ljudi u klubu, a nije nemoguće da promjena u tom smislu bude i u budućnosti, jer ovo je proces koji je tek krenuo. Kako se može doznati, ideja je kroz desetogodišnji projekt pretvoriti HNK Goricu prvo u financijski stabilan i posložen klub, a zatim i klub koji će tražiti svoje mjesto u vrhu europskog nogometa, samim time i u europskim natjecanjima, u čemu bi trebao pomoći i planirani klupski kamp negdje u gradskoj okolici.

Uz dvojac iz Kupa, Goricu i Kurilovec, velikogorički nogomet u prvih pet rangova natjecanja ima još samo Mraclin, iza kojega je godina s dva lica. Proljeće je bilo jako dobro, uspješno i raspjevano, igralo se na Grabi i finale goričkoga kupa, u kojem je ipak slavio Kurilovec, u sjajnom ozračju, pred stotinama ljudi...

Jesen je bila sumornija i teža, Saša Sabljak zasjeo je na klupu da izvuče stvar, a to će se nastaviti događati na proljeće.

Uz neke promjene u kadru, Mraclin će ići dalje svojim putem, s ljudima iz kluba koji su primjer svima u okruženju.

15 11 3

2. Samobor

Vrapče

3. Inker

15 10 3

2 33

4. Bistra

15 9

1

5 28 4 27

5. Zagorec

15 8

3

6. KURILOVEC

15 6

4

5 22

7. Ponikve

15 7

1

7 22

8. Prečko

14 5

4

5 19

9. Gaj Mače

15 5

2

8 17

10. Trešnjevka

15 4

5

6 17

11. Tigar

15 4

4

7 16

12. HAŠK

14 4

3

7 15

13. Mladost P.

14 3

5

6 14

14. Dinamo 00

14 4

2

8 14

15. Maksimir

15 3

3

9 12

16. Ravnice

15 2

0 13 6

4. NL ZG Podskupina B 1.

Naftaš Ivanić 15 13 2

2. Rugvica

15 12 1

3. Moslavina

15 11 3

1 36

4. Kobre

15 10 2

3 32

2 37

5. Vrbovec

15 10 1

4 31

6. Zelina

15 8

1

6 25 6 21

7. Topusko

15 6

3

8. Lekenik

15 6

2

7 20

9. Moslavac

15 5

2

8 17

10. MRACLIN

15 4

4

7 16

11. TOP

15 5

1

9 16

12. Jaska

15 5

0 10 15

13. Stupnik

15 4

1 10 13

14. Metalac

15 3

1

15. Sava

15 3

0 12 9

16. Libertas

15 2

2 11 8

11 10

Premier liga ZŽ 1.

POLET

17 10 2

5 32

2. Kloštar

17 9

4

4 31

3. Sutla-Laduč

17 10 2

5 31

4. Lonja

17 9

3

5 30

5. Dubrava

17 9

3

5 30

6. Bestovje

17 8

3

6 27

je premalo klubova u višim rangovima.

- Da, premalo je to što imamo samo tri kluba u prvih pet rangova, ali mislim da nam nedostaje samo još jedan klub u prva tri ranga. Žao mi je što to već nije postao Kurilovec, odnosno što se nikad nije realizirala suradnja s Goricom o kojoj se dugo pričalo. Kad bismo uspjeli još jedan naš klub podići u jedinstveni treći rang, bila bi to velika stvar, ali ovisi to o nizu faktora.

Prokomentirao je Mihalj i aktualne

11. Sava DB

'NISMO BAŠ TAKO BLESAVI...'

rasprave u Sv. Nedelji, u kojoj je gradonačelnik Zurovec naumio od šest manjih klubova stvoriti dva veća. Velika Gorica ih ima čak 18, uključujući i najniže rangirani Vatrogasac iz Kobilića.

- Mislim da naša vlast nije toliko blesava da bi tako nešto radila. Koliko god klubovi imaju djece, uvijek je sve bolje nego da djeca nisu na nogometnim terenima - stav je prvog čovjeka velikogoričkog nogometa.

Sretna nam bila nogometna 2026.!

0 41

7. BUNA

17 7

5

5 26

8. JELAČIĆ

17 7

4

6 25

9. LUKAVEC

17 7

4

6 25

10. TUROPOLJAC 15 7

3

7 24

17 7

2

8 23

12. Vatrogasac

17 6

4

7 22

13. KLAS

16 6

3

8 21

14. Sloga Križ

17 6

2

9 20

15. LOMNICA

17 5

4

8 19

16. Zrinski

17 4

5

8 17

Jedinstvena 1. ŽNL 15 11 3

1 36

2. Rakovec

15 11

1

3 34

3. Pušća

15 9

1

5 28

4. Milka Trnina 15 8

3

4 27

5. KUPA

15 8

3

4 27

6. TUROPOLJE

15 7

4

4 25

7. Graničar

15 7

2

6 23

8. Pribić

15 7

1

7 22

1.

POSAVEC

9. VELIKA MLAKA 15 7

1

7 22

10. Mladost OKL 15 6

3

6 20

11. Dinamo J.

4

6 19

15 5

12. MLADOST O. 15 5

2

8 17

13. Mladost KD

15 4

4

7 16

14. Jamnica

15 4

2

9 14

15. DINAMO H.

15 2

2 11 8

16. MEŠTRICA

15 1

0 14 3

Sport

HNK GORICA POBJEDOM 32-22 U TROGIRU U POSLJEDNJEM KOLU PRVOG DIJELA SEZONE RUKOMETAŠI SU IZBORILI PLASMAN U LIGU ZA PRVAKA. A TU POČINJE BORBA ZA EUROPU...

S

ve je na kraju stalo u posljednjih 60 minuta. Rukometaši Gorice su u utakmici zadnjega kola prvog dijela prvenstva gostovali kod Trogira, u tom trenutku drugoplasirane momčadi Lige A, a jedna i jedina opcija bila je - pobjeda!

Ulog je bio ogroman, ali nakon svega što se događalo bilo je važno samo da Goričani sve drže u svojim rukama. Istraumatizirani, a vjerojatno i dodatno motivirani lanjski nesretnim raspletom, nisu željeli ispustiti ovakvu priliku i na kraju su - slavili.

EUROPA, A NE OSTANAK

Pomoglo je djelomično to što je Trogir i uoči posljednjega kola osigurao plasman u Ligu za prvaka, ali ni u kojem slučaju to nije bila revijalna utakmica.

- A ne, ni blizu! - potvrdit će i kapetan Hrvoje Ceković.

- Mogu vam reći da su dobro udarali sve do 45. minute, nisu nas štedjeli ni

u jednom trenutku. Ali mi smo bili dobri, koncentrirani i fokusirani, u tih zadnjih 15-ak minuta i definitivno smo ih slomili. I ostvarili cilj.

Dva teška poraza u završnici prošle jeseni, rasplet koji je odnio Ligu za prvaka, sad će u velikoj mjeri biti zaboravljen, jer Goričani su dospjeli tamo gdje im je i mjesto - među šest najboljih klubova u državi. Škakljivo je bilo nakon neočekivanog poraza u Umagu, zatim i onog u Čakovcu, u sudaru s izravnim rivalom, ali na kraju su naši rukometaši uspjeli doći do cilja.

- Stalno se u sjećanja vraćala ta prošla sezona, na kraju mislim da smo lani ispali s više bodova nego što ih imamo sad, kad smo prošli. I naravno da se veselimo Ligi za prvaka, jer imamo i nekoliko igrača koji više nisu ni klinci, a još je nikad dosad nisu igrali. Sad će je napokon doživjeti. U svakom slučaju, ljepše će biti razmišljati o lovu na Europu nego o tome kako da izbjegneš

ispadanje - kaže kapetan Ceković.

Ne treba očekivati čuda u tom smislu, ali nije nemoguće da Gorica posegne i za ponekim pojačanjem ove zime, u želji da osnaži te svoje europske ambicije, ali i aktualni kadar je dovoljno dobar, širok i kvalitetan za razmišljanje o Europi. Razigrao se Marko Grubišić u finišu jeseni, i u Trogiru je zabio deset komada, kao pojačanja su se pokazali i Marko Karaula i Andro Lopac, jednako kao i Bruno Mlakar na krilu, svoje odrađuju i golman Sorić, i kapetan Ceki, i raznovrsni Neralić, i trojac pivota, i specijalisti za obranu...

DVA-TRI NEDODIRLJIVA

Matej Mišković posložio je momčad kojoj bi svakako dobro došlo i poneko osvježenje, dodatni impuls kvalitete, unutarnje rezerve moći će se tražiti i u mladim igračima, kojih također ima, a najviši mogući cilj sad je - četvrto mjesto. Zagreb i Nexe neki su drugi svijet, sve bliže su im i Sesvete, pa će Goričani s Trogirom i Dugim Selom igrati neku svoju ligu. Tko bude najbolji među njima, dovest će Europu u svoj grad... Dobra motivacija. (mv)

Foto: MRK Trogir/Facebook

Cilj ostvaren! Gorica je opet gdje joj je mjesto...

36/37 37 Foto: Igor Kralj/PIXSELL

RENT A CAR SE NAMEĆE KAO DOBRA OPCIJA Ako se skupi ekipa od četiri osobe, rent a car može biti jedna od opcija za pristojan novac, kaže Tomislav Tomas iz udruge Iznad svih. Od Toronta do Philadelphije je oko osam sati vožnje, a ako "vatreni" budu drugoplasirani na kraju natjecanja po skupinama, vraćaju se u Toronto, dok u slučaju prvog mjesta putuju u Atlantu, koja je na 12 sati vožnje od Philadelphije. Nije nemoguće i da "vatreni" na turniru završe u prijestolnici Meksika, naročito ako budu pobjeđivali, pa bi ova navijačka avantura mogla biti odvažan financijski izlet.

KAKO DO AMERIKE?

Skupo je, daleko je... Idemo!

Piše: Marko Vidalina

S

vjetsko prvenstvo 2026. bit će najveći nogometni turnir u povijesti, prvi s 48 reprezentacija i prvi koji se istodobno održava u tri države. Kanada, Meksiko i Sjedinjene Američke Države ugostit će nogometni spektakl koji će trajati više od mjesec dana, a navijači iz cijelog svijeta već mjesecima planiraju svoje putovanje. Hrvatski navijači posebno imaju razloga za uzbuđenje jer Vatrene očekuje izazovna, ali atraktivna skupina i putovanje kroz tri velika sjevernoamerička grada, a svemu tome razveselit će se i Velikogoričani koji vole i mogu pratiti hrvatsku reprezentaciju. Na svakom velikom natjecanju uoči utakmica mogu se sresti naši sugrađani, nema sumnje da će ih biti i preko oceana, koliko god to bilo zahtjevno i skupo..

Svjetsko prvenstvo traje od 11. lipnja do 19. srpnja 2026. Turnir će imati rekordnih 16 gradova domaćina, od čega 11 u Sjedinjenim Državama. Kanada će imati dva grada domaćina, dok će Meksiko ugostiti utakmice u tri velika nogometna središta. Očekuje se više od pet milijuna prodanih ulaznica, što će ovo Svjetsko prvenstvo učiniti logistički najzahtjevnijim u povijesti FIFA-e.

VELIK BROJ KILOMETARA

Hrvatska je smještena u skupinu L, a putovanje kroz grupnu fazu uključivat će tri grada u dvije države. Prvu utakmicu, protiv Engleske, Hrvatska igra 17. lipnja u Dallasu, u jednoj od najvećih američkih sportskih metropola. Nakon toga slijedi put u Kanadu, gdje će 24. lipnja protiv Paname igrati u Torontu,

VODIČ ZA NAVIJAČE NIKAD U POVIJESTI NIJE SE IGRALO S OVOLIKO MOMČADI I GRADOVA DOMAĆINA, A BIT ĆE TO IZAZOV I ZA SVE HRVATSKE NAVIJAČE...

OČEKUJE SE DESETAK TISUĆA NAVIJAČA NA SVAKOJ OD NAŠIH UTAKMICA

PUTOVANJE NA JEDNU UTAKMICU STAJAT ĆE IZMEĐU 1600 I 2700 EURA...

gradu poznatom po velikoj hrvatskoj zajednici koja će zasigurno stvoriti domaćinsku atmosferu.

Treća utakmica skupine, u kojoj se za bodove borimo s Ganom, igra se 27. lipnja u Philadelphiji, gradu s bogatom sportskom tradicijom i stadionom koji je već ugostio brojne međunarodne događaje. Takav raspored znači da će hrvatski navijači prijeći velik broj kilometara, ali i doživjeti raznoliku kombinaciju američke i kanadske sportske kulture.

- Očekujemo između osam i deset tisuća navijača iz Hrvatske na svakoj utakmici naše reprezentacije. No u taj broj ne ubrajamo dijasporu, tako da ćemo imati još brojniju podršku, veću nego na Svjetskom prvenstvu u Kataru - kaže Željko Bulić iz udruge Mi Hrvati.

Ako prođemo dalje kao prvi, igrat ćemo s jednom od drugoplasiranih ekipa iz ostalih skupina. Ako prođemo kao drugi, čeka nas netko od osvajača grupu.

Ulaznice za Svjetsko prvenstvo prodaju se u fazama, a za većinu navijača najvažnija je javna prodaja koju FIFA otvara nekoliko mjeseci prije početka turnira. Sustav prodaje funkcionira po principu prijave i ždrijeba, što znači da zainteresirani navijači trebaju imati registriran FIFA račun i biti spremni na brzu reakciju.

Postoji i kategorija ulaznica za neutralne navijače koje nisu vezane uz određenu reprezentaciju, a za one koji žele na sve

Svjetsko prvenstvo igrat će se u 16 gradova, od toga ih je 11 u SAD-u

tri utakmice grupe opcija su i paket ulaznica za cijelu skupinu. Cijene su više nego na prethodnim SP-ima (od 60 dolara), ali interes navijača pokazuje da će većina ulaznica rasprodati vrlo brzo.

NA CIJELI TURNIR ZA 7000 EURA

Dvije početne faze već su gotove, a u tijeku je i treća faza prodaje, "Random Selection Draw", koja traje od 11. prosinca do 13. siječnja. U ovoj fazi navijači koji su se registrirali mogu aplicirati za ulaznice za određene utakmice. Faza funkcionira po principu lota, što znači da će zainteresirani dobiti šansu za kupnju ulaznica prema nasumičnom odabiru. Sve informacije o ulaznicama dostupne su na službenim stranicama FIFA-e.

Kako doći na Svjetsko prvenstvo?

Putovanje u Sjevernu Ameriku zahtijeva značajno planiranje. Letovi za Dallas, Toronto i Philadelphiju razlikuju se

po cijeni, ali već sada je jasno da će ulaznice, smještaj i avionske karte zajedno predstavljati ozbiljan izdatak. Navijačima se preporučuje da smještaj rezerviraju što ranije jer bi cijene u tjednima oko utakmica hrvatske reprezentacije mogle drastično porasti. Dobro je provjeriti i opcije domaćeg prijevoza unutar SAD-a i Kanade jer letovi između gradova ponekad mogu biti jeftiniji od putovanja vlakom ili autobusom.

Procjene i izračuni kažu da bi odlazak na tri utakmice grupne faze mogao stajati između četiri i sedam tisuća eura, ovisno o afinitetima i komforu. Odlazak na jednu utakmicu, primjerice na Englesku u Dallas, stajat će negdje između 1600 i 2700 eura, a ako netko poželi ispratiti reprezentaciju sve do naslova svjetskog prvaka, za cijeli turnir trebat će izdvojiti, procjena je, između sedam i 12 tisuća eura. Pa tko voli, tko može...

38

Županijski sport

Stigla je nova energija u županiju rukometa!

Piše: Marko Vidalina

U

sportu se ponekad - valjda nam je zato i toliko zanimljiv - događaju određeni paradoksi. Na terenu, unutar jedne utakmice, ali i puno šire. Recimo, unutar jednog sustava. Takav primjer stiže iz svijeta županijskog rukometa, u kojem je trenutak naizgled fenomenalan: imamo tri muška kluba u Premijer ligi, u najvišem rangu su i rukometašice Dugog Sela, jako lijepu priču grade rukometašice Ivanića i Udarnika...

A sve to događa se - e, tu je paradoks - u uvjetima koji su daleko od idealnih. Dobro, tu svaka sredina ima i neku svoju priču, svoje probleme i zadovoljstva, prednosti i nedostatke, ali nema tog predstavnika nekog od naših rukometnih klubova koji će ustvrditi da rukometu cvatu ruže.

Problemi su, naravno, u prvom redu financijske prirode, jer novca nikad dosta, javljaju se u nekim sredinama i ozbiljni problemi s infrastrukturom, s terminima za trening, s trenerima... Sve su to stavke koje se neće tako lako

DANIELA HORVAT PREUZELA ČELNO MJESTO DRUGOG NAJVEĆEG RUKOMETNOG SAVEZA U DRŽAVI, SUSTAVA KOJI JE DONIO TRI KLUBA U PREMIJER LIGI, ALI I SUSTAVA S PROBLEMIMA... promijeniti, pogotovo se to neće dogoditi preko noći, ali barem se u međuvremenu imamo za što držati po pitanju rezultata.

JEDINA KANDIDATKINJA

U tim i takvim okolnostima došlo je početkom prosinca i do promjene na čelu Rukometnog saveza Zagrebačke županije. Daniel Horvat iz ŽRK Zaprešića naslijedila je na funkciji predsjednice Miroslava Ivića. Izborna skupština održana je u Velikoj Gorici, na Udarniku, a jutro poslije predsjednica Horvat sjela je na kauč u sklopu serijala "Sport Zagrebačke županije".

- Sve je prošlo u mirnim tonovima, što se zapravo i očekivalo budući da su u pripremi kandidature uz mene stala 24 od ukupno 28 klubova. Samim time, bilo je za očekivati da će Daniela Horvat nova je predsjednica rukometnog saveza ZŽ

biti onako kako je bilo, veselo i ugodno kaže prva dama županijskog rukometa i nastavlja: - Mi iz svijeta rukometa raštrkani smo na sve strane, nismo svi ni baš toliko blizu, tako da bude jako zanimljivo kad se ovako nađemo. To je jedna dobra, motivirajuća ekipa, ljudi svih starosnih dobi, a pazimo i da imamo podjednako žena i muškaraca.

Kad krene diskusija, bude zanimljivo.

Dolazi iz Zaprešića, a njezina rukometna priča je i pomalo "nerukometna". Igrala je rukomet samo u osnovnoj školi pa otišla u drugom smjeru, no godinama poslije postala je majka zagrižene rukometašice!

- Kad se kćer krenula ozbiljnije baviti rukometu, u našem klubu u Za-

prešiću imali smo jedan potres. Uprava je otišla, članstvo se smanjilo i trebalo je nešto poduzeti da bi se spasio klub. Ja sam bila vrlo aktivan roditelj, sudjelovala sam u puno toga, i moje seniorke su me nagovorile da se prihvatim uloge predsjednice.

U toj prvoj godini sam više puta požalila, nije bilo lako snaći se u svemu, no već do kraja prvog mandata uspjeli smo se lijepo posložiti - prepričava Horvat.

U prethodna dva mandata bila je potpredsjednika županijskog saveza, zna što je čeka, jako dobro zna i probleme.

- Da, situacija je takva da u rukometu apsolutno nema dovoljno novca čak ni za minimalno ozbiljno funkcioniranje. Velika većina mojih kolega su volonteri, entuzijasti, zaljubljenici u rukomet, pomalo i fanatici, ali uz takve ljude lakše je i planirati kako ići naprijed - ističe Daniela.

KORAK PO KORAK NAPRIJED

Svjesna je ograničenja i okolnosti, ali to ne znači da ne postoji ideja napretka.

- Imam viziju i ideju kako uz tim ljudi koji je uz mene unaprijediti cijeli taj županijski rukomet barem za jednu razinu. Vjerujem da ima načina kako pomoći klubovima, jer financiranje s državne razine nedostatno je da bi se radile neke ozbiljnije stvari, ali neki pomaci se mogu raditi - kaže.

Dopredsjednici Saveza su Hrvoje Pekera iz HRK Gorice i Jure Mišković iz RK Poleta iz Brckovljana. Predsjednica će, kaže, početi svoj mandat obilaskom svih klubova, razgovorima... A onda kreće akcija.