Damir Milanović više nije pomoćnik Deana Klafurića, došlo je vrijeme za neke nove prilike, druge izazove

Damir Milanović više nije pomoćnik Deana Klafurića, došlo je vrijeme za neke nove prilike, druge izazove
vrtići
Pokrenut je postupak izuzimanja dijela jezera Čiče iz eksploatacijskog područja. To je tek prvi korak...
UZORNA SEOSKA ŽENA
Karolina naša predstavnica u novom izboru
Na ovogodišnjem izbornu "Uzorne hrvatske seoske žene" Zagrebačku županiju će predstavljati Karolina Krznar iz Vrbova Posavskog u općini Orle.
- Imam supruga i dva sina koji su mi najvažniji u životu, sve smo stvorili zajedno. Imamo poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi lješnjakom, prve nasade posadili smo 2004., krenuli s dva hektara, a sad imamo 18 hektara nasada lješnjaka sa devet tisuća sadnica - predstavlja Karolina sebe i ono što radi.
Sjeća se početaka sadnje, gdje je bilo puno ručnog branja i fizičkih poslova. Sad su se modernizirali, posjeduju strojeve, rade inovacijske pomoćne strojeve...
Od proizvoda rade paste, zdravi namaz, hladno prešano ulje, ušećerene lješnjake, a najviše plasiraju lješnjak s prodajom na kućnom pragu, sajmovima, na placu Dolac i e-shopom.
Rješenjem ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica Pamela Sever te voditeljica Dječjeg odjela Morana Peranić stekle su zvanje više knjižničarke. Time su, nakon ispunjavanja svih uvjeta propisanih Pravilnikom o stjecanju stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, službeno napredovale u svom području rada. Viša stručna zvanja u knjižničarstvu dodjeljuju se na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća, a osim potrebnog radnog staža zahtijevaju i aktivan doprinos struci. Sever i Peranić to su potvrdile godinama usavršavanja, stručnim radovima, sudjelovanjem na skupovima, osmišljavanjem projekata te radom u tijelima Zagrebačkog i Hrvatskog knjižničarskog društva.
Iz Gradske knjižnice ističu da su ponosni na stručno napredovanje svojih zaposlenika, koje osigurava kvalitetan rad i razvoj knjižničnih usluga.
Buševec će 30. kolovoza opet postati središte ljubitelja kotlovine. Od 11 sati održava se drugo izdanje gastro manifestacije "Pri kotlu v Buševcu", na kojoj će se ekipe natjecati u pripremi najbolje kotlovine. Prošle godine sudjelovalo je 18 ekipa, a i ove se godine očekuje velik odaziv. Uz natjecateljsku kotlovinu, posjetitelji će moći kušati i bele žgance s tropom, domaće štrukle, gibanice i štrudle. Najuspješnije ekipe kući će ponijeti vrijedne nagrade, kotao za kotlovinu, roštilj i kotlić. Prijave za sudjelovanje traju do 25. kolovoza, a primaju se na broj 098 905 4658 (Lidija).
POVODOM 30. OBLJETNICE
OLUJE 153. BRIGADI HV-A
VELIKA GORICA URUČENA JE
BRANITELJSKA ZAHVALNICA
ZA DOPRINOS U OBRANI RH
KBesplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja
Datum izlaska ovog broja: 28. kolovoza 2025.
Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina
Grafički urednik: Zvonko Šimunić
Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola
Novinari:
David Jolić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Mato Paviša, Vitomir Štuban, Franjo Kompes Novak
Fotografije:
David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban
Uređuje redakcijski kolegij (sjedište):
Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr
Tisak:
Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade
„Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj
rajem prošlog tjedna povodom 30. obljetnice Oluje 153. brigadi HV-Ve lika Gorica uručena je Braniteljska zahvalnica za doprinos u obrani Republike Hr vatske. O tome nas je izvijestio Nikica Repač: U Gornjem Viduševcu pokraj Gline u petak, 8. kolovoza, na povijesnom mjestu gdje je prije točno tri desetljeća završila vojno-redarstvena operacija Oluja, svečano je obilježen Dan pob jede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije "Oluja". Na tom simboličnom pros toru, na kojem se 1995. godine komandant 21. kordunskog korpusa neprijateljske paravojne srpske vojske krajine predao Hrvatskoj vojsci, Ministarstvo hrvatskih branitelja organiziralo je svečanost kojom je odana počast hrvatskim braniteljima te uručene Braniteljske zahvalnice postrojbama Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske vojske sa zbornih područja Zagreb, Bjelovar i Osijek.
Na svečanosti su, uz potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda, bili nazočni i brojni državni dužnosnici, saborski zas-
tupnici, predstavnici lokalne i regionalne vlasti, Hrvatskog sabora, Oružanih snaga RH, policije, braniteljskih udruga, "logoraši" te građani. U prigodnim govorima posebno je istaknuto da hrvatska pobjeda nije ostvarena samo oružjem, već i dubokom vjerom u slobodu te bezuvjetnom ljubavlju prema domovini, koja je motivirala na tisuće hrvatskih branitelja da stanu u njezinu obranu.
Obilježavanje ove velike obljetnice još jednom je podsjetilo na snagu zajedništva i važnost očuvanja istine o Domovinskom ratu. Gornji Viduševac više nije samo zemljopisna točkaon je mjesto kolektivnog pamćenja, simbol završetka rata i trijumfa hrvatske slobode. Ispod "Zida pobjede" ostaje zapisano ono što je stvarano hrabrošću, obranjeno krvlju i sačuvano s dostojanstvom.
Među postrojbama koje su primile Braniteljsku zahvalnicu istaknuta je i 153. brigada HV - Velika Gorica, za sudjelovanje u vojno-redarstvenoj operaciji "Oluja" te izniman doprinos i zasluge u uspostavi i obrani državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, doprinos i zasluge u uspostavi i obrani državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske. S ponosom čuvamo uspomenu na sve pripadnike naše 153. brigade HV koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, a s osobitim pijetetom prisjećamo se svih branitelja koji su položili svoje živote za slobodu koju danas živimo.
Prva subota u kolovozu donijela je još jedno izdanje ljetne manifestacije "Vidim, čujem i mirišem ljeto" u Vukovini, događanja koje iz godine u godinu prerasta u nezaobilazno mjesto ljetne kulturne razmjene. - Skupilo se neočekivano puno ljudi! Rekli smo, nećemo dramiti oko vremena. Kako nas Bog počasti, tako ćemo se ponašatirekla je s osmijehom Sandra Mašić, preds-
jednica udruge Vukovina u srcu, koja već tradicionalno stoji iza organizacije. Najmlađe su okupirale likovna radionica i izrada lutaka i strašila, tu je bila i predstava "Pavao i njegov Glavao", koju je izveo glumac Hrvoje Zalar. Također, posjetitelji su mogli uživati u vožnji kočijom, izložbi traktora, a za dobru atmosferu pobrinuo se DJ Darius.
OLDTIMERI:
duhu zajedništva i tradicije, i ove će se godine brojni građani Velike Gorice uputiti prema najpoznatijem hrvatskom marijanskom svetištu – Mariji Bistrici. Kao i prethodnih 34 godine, hodočašće će se održati prve subote u rujnu, točnije 6. rujna, u znak zahvalnosti i nade koje ova duga tradicija simbolizira.
Velika Gorica će i ove će godine postati nezaobilazno odredište za sve ljubitelje povijesnih vozila i retro ugođaja. U subotu, 13. rujna 2025., Park dr. Franje Tuđmana od 15 do 19 sati pretvorit će se u muzej na otvorenom povodom još jednog izdanja manifestacije Oldtimer show "Turopolje 2025". Riječ je o događanju koje okuplja kolekcionare, entuzijaste i obitelji željne drugačijeg doživljaja kulturne i tehničke baštine. Središnji dio programa i ove će godine biti izložba povijesnih vozila, gdje će posjetitelji moći izbliza razgledati oldtimere različitih marki i stilova, upoznati njihove vlasnike te čuti zanimljive priče o restauraciji i očuvanju ovih automobila koji su nekada vladali cestama. Uz automobilsku postavu, manifestacija donosi raznolike sadržaje za sve uzraste. Posjetitelji će moći istražiti sajam antikviteta s brojnim unikatnim predmetima koji pričaju vlastite priče, a posjetitelje će zasigurno oduševiti i festival aeronautike i izložba maketa koja nudi pogled u svijet letenja i precizne minijature. Retro ugođaj dodatno će upotpuniti ulični glazbeni festival, koji će park ispuniti zvucima prošlih desetljeća, dok će modna revija evocirati modne stilove nekih prošlih vremena i donijeti dašak elegancije i nostalgije. Poseban naglasak stavlja se i na hrvatsku noviju povijest kroz izložbu posvećenu Domovinskom ratu. Organizatori nisu zaboravili ni najmlađe. Kroz kreativne i edukativne radionice, djeca i odrasli moći će se zajedno zabaviti, ali i naučiti nešto više o povijesti, tehničkoj kulturi i zanatima, čime manifestacija dobiva dodatnu obrazovnu vrijednost. Cjelokupnu ponudu zaokružit će sajam obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, na kojem će lokalni proizvođači predstaviti svoje domaće proizvode, od tradicionalnih delicija do suvremenih gastronomskih inovacija. Manifestacija nudi priliku za putovanje kroz vrijeme, stvarajući uspomene kako za starije generacije koje se sjećaju tih vozila u svakodnevici, tako i za mlađe koje ih otkrivaju po prvi put.
Podsjetimo, Velikogoričko zavjetno hodočašće započelo je 1991. godine kada je tadašnji župnik župe Navještenja Blažene Djevice Marije, pokojni monsinjor Josip Frkin, dao zavjet da će građani Velike Gorice hodočastiti u Mariju Bistricu ako grad bude pošteđen ratnih razaranja. Marija je svojim zagovorom očuvala Veliku Goricu, a vjernici su zavjet ispunili hodočasteći do Bistrice i natrag 26. i 27. rujna 1992. Mnogi su se tada pitali hoće li se i sljedeće godine ići? Odgovor je bio sasvim
jasan: hoće, i to svake godine. Tako je ovo hodočašće preraslo u trajnu tradiciju.
Polazak na put dug čak 42 kilometra planiran je u 5:00 sati ujutro ispred crkve Navještenja BDM. Uobičajena ruta vodi preko Rakarja, Kobilića i Šćitarjeva – mjesta gdje hodočasnike
već tradicionalno dočekuju lokalne udruge, volonteri i mještani s domaćim kolačima, toplim štruklima, sendvičima, voćem, napitcima i osmijehom dobrodošlice. Taj doručak na otvorenom već je postao neizostavan dio doživljaja i simbol gostoljubivosti kraja.
Put zatim vodi preko autoceste do izlaza u Soblincu, a potom do Kašine, gdje je predviđen dulji odmor. Nakon toga slijedi fizički najzahtjevniji dio hodočašća – uspon preko Laza prema Mariji Bistrici. Dolazak se očekuje oko 15:30 sati, a za sve hodočasnike organizirana je zajednička misa u 18 sati. Za one koji se odlučuju na ovaj pothvat po prvi put, važno je znati da je cijelim putem osigurana logistička podrška, uključujući medicinsku pomoć i mogućnost prijevoza za one koji ne budu mogli nastaviti hodati. Povratak u Veliku Goricu organiziran je autobusima, a svoje mjesto potrebno je unaprijed rezervirati u župnom uredu.
Ovo hodočašće već desetljećima okuplja brojne sugrađane u duhu zajedništva, ustrajnosti i zahvalnosti, a za mnoge predstavlja jedinstveno iskustvo koje se dugo pamti.
ovodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 30. obljetnice veličanstvene vojno-redarstvene operacije Oluja, izaslanstvo Grada Velike Gorice predvođeno zamjenikom gradonačelnika Nevenom Karasom i predsjednikom Gradskog vijeća Darkom Bekićem položilo je vijence i zapalilo svijeće kod Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata na platou ispred velikogoričkog gradskog groblja.
TRI DANA ZA PAMĆENJE
Vijence su, u znak sjećanja na sve poginule, nestale i preminule hrvatske branitelje koji su svoje živote položili za slo-
bodu i neovisnost naše domovine, zajedno s predstavnicima Grada položili i članovi obitelji poginulih branitelja, izaslanstva braniteljskih udruga, Hrvatske vojske, policije, vatrogasaca te stranačkih organizacija.
Dan pobjede podsjeća nas na vojno-redarstvenu operaciju "Oluja", koja je započela 4. kolovoza 1995. u ranim jutarnjim satima oslobađanjem Svetog Roka i više gradova na širem okupiranom području. Petoga kolovoza, točno u podne, na kninskoj tvrđavi zavijorila se dvadesetmetarska hrvatska zastava, simbol slobode i pobjede.
Nakon toga, 6. kolovoza oslobođeni su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenica, Slunj i Plitvice, a 7. kolovoza ak-
'OKRUGLA' OBLJETNICA SVEČANO JE OBILJEŽENA U CIJELOJ HRVATSKOJ, PA TAKO I U TUROPOLJU
cija "Oluja" uspješno je završena. U samo 84 sata oslobođeno je jedanaest tisuća četvornih kilometara okupiranog teritorija. Hrvatska vojska i policija oslobodile su Knin, Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrliku, Hrvatsku Dubicu, Primišlje kraj Slunja te više važnih prometnica, što je omogućilo povratak na međunarodno priznate granice Republike Hrvatske.
U
Svijeće i vijenci položeni su ovom prilikom i pod bistu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana u središnjem gradskom parku, koji nosi njegovo ime, kao i pod spomenike hrvatskim braniteljima postavljene u drugim velikogoričkim naseljima.
Grad Velika Gorica
U LUKAVCU ĆE SE UREĐIVATI UNUTARNJI ZIDOVI, DOK ĆE ZGRADA MUZEJA PROĆI SVEOBUHVATNU OBNOVU
va najstarija povijesna objekta u Velikoj Gorici, dvorac Lukavec i zgrada Muzeja Turopolja, uskoro će biti obuhvaćeni velikim obnovama. Naime, nedavno su raspisani javni natječaji za izvođače radova, čime započinje nova faza očuvanja ove vrijedne kulturne baštine koju je još u 18. stoljeću izgradila Plemenita opčina turopoljska.
Dvorac Lukavec, nekadašnje vojno sjedište POT-a, već je prošao konstruktivnu obnovu i učvršćenje tornja, a sada slijedi uređenje unutarnjih zidova. Planirani radovi uključuju statičko pojačanje zidova sidrenjem, ojačavanje svodova prizemlja FRP trakama, dodatnu stabilizaciju zidova atrija i pročelja, žbukanje svih fasada te soboslikarske radove na više od 2000 m² unutarnjih zidova. Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 400 tisuća eura.
izvedbene dokumentacije za stalni muzejski postav i opremu koja će dodatno oplemeniti prostor i otvoriti ga za svakodnevne posjetitelje.
Još veći zahvat planira se na zgradi Muzeja Turopolja, nekadašnjem upravnom sjedištu Plemenite opčine turopoljske. Objekt će proći sveobuhvatnu građevinsku obnovu koja će, osim statičkog ojačanja i sanacije šteta uzrokovanih potresom, uključivati i potpunu zamjenu svih instalacija - vodovodnih, elektro, plinskih, te sustava grijanja, hlađenja i ventilacije. Unutrašnjost zgrade bit će ogoljena do osnovne konstrukcije.
PROJEKT ZA ARBORETUM JOŠ BOGATIJI SADRŽAJI
Usporedno s građevinskim radovima, izrađuje se i dokumentacija za daljnje uređenje dvorca. Tako je već pripremljen projekt za arboretum u perivoju oko Starog grada Lukavec, koji uključuje hortikulturno uređenje šume i opkopa koji okružuju dvorac. A u budućnosti se očekuje i izrada
Nakon preseljenja uredskih prostora u novi Interpretacijski centar, cijela zgrada Muzeja bit će namijenjena izložbenim i prezentacijskim sadržajima. Vrijednost radova procjenjuje se na više od milijun eura, a predviđeno trajanje radova je 540 dana, što znači da će obnova trajati gotovo dvije godine.
Obnova ovih povijesnih zdanja donosi novi život kulturnoj baštini Turopolja, a Velikoj Gorici priliku da građanima i posjetiteljima ponudi još bogatije i suvremenije sadržaje u autentičnom, stoljećima starom okruženju.
NAKON ZAVRŠETKA POSTUPKA IZUZIMANJA DIJELA
JEZERA ČIČE IZ EKSPLOATACIJSKOG PODRUČJA STEĆI ĆE SE UVJETI ZA LEGALNO KUPANJE, A ZATIM SE KREĆE U
IZVEDBU PROJEKTA UREĐENJA OMILJENOG KUPALIŠTA
okrenut je postupak izuzimanja dijela jezera Čiče iz eksploatacijskog područja, čime bi se konačno stekli uvjeti za legalno kupanje i uređenje plaže, čime bi se omogućilo sigurno i kvalitetno korištenje ovog prirodnog resursa, u skladu s dugogodišnjim željama građana. Kao dio početne faze projekta, površina oko jezera je pokošena i očišćena od raslinja kako bi se omogućila provedba geodetskih snimanja. Ti su podaci nužni za izradu tehničke podloge koja će služiti kao temelj za izradu projektne dokumentacije i daljnje planiranje uređenja prostora. - Jezero Čiče ima ogroman potencijal, ne samo kao prirodni resurs već i kao
CILJ NAM JE
KONAČNO
STVORITI
UREĐENO
I SIGURNO
KUPALIŠTE
S BROJNIM
SADRŽAJIMA
društveni i rekreacijski prostor. Cilj nam je da u suradnji sa nadležnim ministarstvom, koncesionarom, udrugama i svim sugrađanima konačno imamo uređeno i sigurno kupalište s brojnim popratnim sadržajima. Bit će to moderan, funkcionalan i privlačan prostor koji će služiti za kupanje, sport, druženje i boravak u prirodi - istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
KONKRETNI KORACI
Od 2012. na području jezera Čiče na snazi je Urbanistički plan uređenja ŠRC-a Jezero Novo Čiče, kojim je jasno definirana namjena pojedinih lokacija. Među njima je i lokacija predviđena za kupalište na području "Čič Beacha", koja se do sad nalazila unutar eksploat-
Prema planu, na omiljenom velikogoričkom kupalištu bit će igralište za odbojku na pijesku, poligon za street workout, košarkaško igralište, boćalište, ali i još cijeli niz zabavnih sadržaja
acijskog polja "Novo Čiče", pod upravom tvrtke HIDREL d.o.o. Unatoč višedesetljetnom iskapanju šljunka na tom području, građani Velike Gorice već dugi niz godina koriste lokaciju za kupanje, iako to nije bilo formalno dopušteno. Sad se poduzimaju konkretni koraci da bi se to promijenilo. Izrađeno je i idejno rješenje uređenja plaže, tzv. "Čič Beacha", a projekt
elika Gorica je i ove godine bila domaćin jednog od najuzbudljivijih i najvećih međunarodnih inženjerskih događaja - Formula Student Alpe Adria 2025, koji se od 11. do 16. kolovoza održao na testnom poligonu Bugatti Rimac u Mičevcu. Prema riječima organizatora bilo je to jedno od najboljih izdanja koje je ponovno završilo uspjehom i novim rekordima.
Treću godinu zaredom naš grad ugostio je više od 1.500 studenata i mladih inženjera s tehničkih fakulteta iz cijele Europe i Azije. Tijekom šest dana, Velika Gorica bila je centar znanja, inovacija i mladenačke energije. Dio sudionika već je ranijih godina posjetio naš grad te se rado vratio, dok su ga mnogi otkrili
uređenja zelene infrastrukture obuhvaća izgradnju brojnih sadržaja poput odbojke na pijesku, street workout zone, košarkaškog igrališta, ljetnog šanka s terasom, dječjeg igrališta, prostora za druženje i okupljanje, šetnice, vanjskih tuševa, kabina za presvlačenje, tornja za spasioca, plažu za pse i još mnogo toga. U suradnji s nadležnim institucijama i koncesionarom, pokrenute su
pripremne radnje za izdvajanje dijela zemljišta iz eksploatacijskog polja te formalizaciju njegove nove namjene. Također, ovih su dana na području tzv. Čič Beacha, dijela jezera Čiče, odrađene mjere osiguranja i zaštite, odnosno uklanjanja zapuštenih i oronulih objekata, temeljem inspekcijskog očevida Inspektorata zaštite okoliša, a u sklopu postupka izuzimanja ovog dijela jezera iz eksploatacijskog područja. Naime, inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da se na navedenoj lokaciji više ne obavljaju rudarski radovi. Međutim, zatečeno je više zapuštenih i oronulih objekata, koji su predstavljali potencijalnu opasnost za sigurnost ljudi, imovinu i okoliš.
NAPUŠTENO PRIJE 15 GODINA
Na terenu su identificirana dva zidana, zapuštena objekta - uključujući toalet s nezaštićenom septičkom jamom - te poluukopani objekt nepoznate namjene. Pronađena su i dva devastirana ugostiteljska objekta (jedan smješten uz
po prvi put – što ovu manifestaciju čini i vrijednim alatom promocije destinacije. Unatoč vrućinama događaj je privukao širu publiku. Brojni posjetitelji tijekom tjedna prošetali su stazom i garažama timova, upoznali se s najnovijim tehnološkim rješen jima i uživali u dodatnim atrakcijama poput izložbe futurističkih automobila, vozačkih simulatora i predstavljanja superautomobila Bugatti i Rimac. Posebno su odjeknule ForSTEM radionice namijenjene djeci i mladima, koje su kroz praktične primjere približile znanost, robotiku i tehnologiju
KRENULE SU PRIPREMNE RADNJE ZA IZDVAJANJE ZEMLJIŠTA S NOVOM NAMJENOM
ČIČ BEACH BI OVAKVIM PROJEKTOM POSTALO MJESTO ZA ODMOR I ZA REKREACIJU
novim generacijama. Na društvenim mrežama događaj je oborio rekord od više od dva milijuna pregleda dok je svakodnevne prijenose uživo cijelog događaja pratilo 25 tisuća gledatelja iz cijelog svijeta. - Nadmašili smo sva očekivanja i podigli ljestvicu u odnosu na već nevjerojatan događaj i sjajne povratne informacije koje smo imali prošle godine. Sada krećemo dalje u razvoj naših novih platformi, nastavljamo se truditi biti što bolja poveznica između industrije i obrazovanja, stvarati nove dodatne događaje, a istodobno održa-
metalnu nadstrešnicu, drugi kružnog oblika), betonske ploče različitih oblika, napušteno igralište za odbojku na pijesku te dijelom asfaltirana pješačka staza. Svi ti elementi potječu iz razdoblja kada je područje bilo uređeno i korišteno u rekreativne i ugostiteljske svrhe, no napušteno je prije otprilike 15 godina. Danas objekti nisu u funkciji i predstavljaju sigurnosni i ekološki rizik.
Uklanjanje objekata važan je preduvjet za stvaranje uvjeta za buduće uređenje prostora na ovom dijelu jezera Čiče. Nakon izdvajanja iz eksploatacijskog polja, kreće se u izradu projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola, kao i postupak javne nabave radova kako bi se moglo pristupiti i samom uređenju plaže. Uređenje "Čič Beacha" prvi je korak u stvaranju sigurnog, legalnog i atraktivnog kupališta koje će služiti svim građanima te biti mjesto za odmor, rekreaciju i druženje u prirodi.
vati i one po kojima smo već prepoznatljivi - izjavio je Tibor Kezelj, predsjednik Udruge FSAA te se zahvalio Gradu Velika Gorica, goričkoj Turističkoj zajednici i Veleučilištu Velika Gorica na podršci. Kada je u pitanju natjecateljski dio pobjedu u kategoriji električnih vozila odnio je tim TU Graz Racing s Tehničkog sveučilišta u Grazu, dok su u kategoriji vozila s unutarnjim izgaranjem trijumfirali natjecatelji iz Grčke, Aristotle Racing Team.
Velika Gorica je tako postala prepoznatljiva kao grad koji pruža prostor mladima da pokažu svoje znanje i kreativnost, a istovremeno im omogućuje upoznavanje lokalne zajednice i bogate turopoljske tradicije.
Grad Velika Gorica
vega nas nekoliko dana dijeli od početka nove pedagoške godine, a nema ljepšeg načina za njezino otvaranje od vijesti o početku izgradnje novog dječjeg vrtića. U gradskoj četvrti Kurilovec, u Pokupskoj ulici, započeli su radovi na izgradnji vrtića, prvog takve vrste u tom dijelu grada. Vrtić će imati kapacitet za deset odgojnih skupina i moći će primiti ukupno 200 djece, čime će se znatno proširiti dostupnost predškolskog odgoja na području Velike Gorice.
Gradilište su obišli gradonačelnik Krešimir Ačkar, njegov zamjenik Neven Karas, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj Lana Krunić-Lukinić te predsjednik Gradske četvrti Kurilovec, Juraj Odrčić. - Gradimo budućnost Velike Gorice ulažući u ono najvažnije, a to su naša djeca. Izgradnjom još jednog modernog vrtića povećavamo kapacitete za dodatnih 200 mjesta, čime osiguravamo bolju dostupnost usluga predškolskog odgoja i pružamo konkretnu podršku mladim obiteljima. Ovo je važan korak u podizanju standarda skrbi o najmlađima, a uskoro započinje i izgradnja vrtića u Kolarevoj ulici - poručio je gradonačelnik Ačkar.
Nova zgrada vrtića u Kurilovcu gradit će se na zemljištu površine gotovo 9000 četvornih metara, dok će bruto površina samog objekta iznositi oko 2000 četvornih metara. Time će se djeci i odgojiteljima osigurati kvalitetan, moderan unutarnji prostor, kao i prostrana vanjska igrališta za igru i boravak na otvorenom. Projekt se sufinancira sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, što znatno
doprinosi njegovoj uspješnoj realizaciji. Kad je u pitanju vrtić u Kolarevoj ulici, riječ je o dogradnji postojećeg objekta Dječjeg vrtića Ciciban. Nova zgrada, bruto površine oko 2000 četvornih metara, bit će nadogradnja postojećem vrtiću, a sadržavat će također deset odgojnih skupina poput vrtića u Kurilovcu. Predviđeno je četiri jasličke i šest vrtićkih skupina. Uz to, objekt će imati vlastitu kuhinju koja će opskrbljivati ne samo ovu lokaciju, već i druge područne vrtiće. Parcela na kojoj će se graditi prostire se na
8891 četvorni metar, a njezin smještaj u širem gradskom središtu savršeno odgovara sve većim potrebama za vrtićkim kapacitetima, s obzirom na izgradnju novih stambenih zgrada i doseljavanje obitelji s djecom. Ukupna vrijednost projekta izgradnje vrtića u Kurilovcu iznosi 5,3 milijuna eura, a izvođač radova je tvrtka Magnum Supra. Završetak radova planiran je za ljeto 2026. godine. Velika Gorica svojim kontinuiranim ulaganjima u predškolski odgoj jasno pokazuje kako je briga za najmlađe sugrađane jedna od prioritetnih zadaća grada.
Podsjetimo, proljetos je otvoren novi dječji vrtić u prostoru VG Goričanke za 200-tinjak mališana, a Grad je značajno povećao kapacitete i unaprijedio uvjete za odgoj i obrazovanje djece unazad nekoliko godina kroz ukupno osam novih ili dograđenih objekata.
Također, završava se i novi dječji vrtić u Gradićima koji će biti područni objekt DV Lojtrica. Imat će tri odgojne skupine, odnosno za ukupno 60 mališana. Posebno vrijedi istaknuti povijesnu odluku Grada Velike Gorice prema kojoj su od 1. rujna 2024. godine vrtići za djecu s desetosatnim programom besplatni za roditelje. Ova mjera ne samo da olakšava financijski teret obiteljima, nego i čini predškolski odgoj pristupačnijim i inkluzivnijim, što Veliku Goricu stavlja na čelo velikih hrvatskih gradova u pružanju kvalitetnih i dostupnih usluga za svoje najmlađe stanovnike.
Ulaganja u vrtiće nisu samo ulaganja u infrastrukturu, već i u budućnost zajednice, osiguravajući djeci sigurnu, poticajnu i jednaku priliku za rast i razvoj. Otvaranjem novih
SVI VRTIĆI U
NAŠEM KRAJU
DV Lojtrica
9 objekata
DV Ciciban
4 objekta
DV Velika Gorica
5 objekata
DV Žirek
5 objekata
DV Koraci
2 objekta
DV Čudesna šuma
2 objekta
DV Didi
1 objekat
vrtićkih objekata Grad ne samo da povećava ukupne kapacitete, nego i osigurava ravnomjerniju dostupnost predškolskog odgoja na svom području. Time se podiže kvaliteta usluga, ali i daje konkretan odgovor na demografske izazove, s ciljem podizanja kvalitete života najmlađih sugrađana i njihovih obitelji.
PRELAZIMO BROJ TRIDESET...
Kad svi ovi radovi budu gotovo, imat ćemo čak 31 vrtićki objekt na velikogoričkom području! Dječji vrtić Lojtrica ima najviše, čak devet objekata, Dječji vrtić Ciciban četiri, a Dječji vrtić Velika Gorica pet, baš kao i Dječji vrtić Žirek. Po dva objekta imaju Dječji vrtić Koraci i Dječji vrtić čudesna šuma, u Kolodvorskoj se smjestio Dječji vrtić Didi, a tu je i sedam privatnih obrta za čuvanje.
RADOVI NA DIONICI SISAČKE ULICE TREBALI BI ZAVRŠITI DO POČETKA LISTOPADA, A ISTOVREMENO SE NASTAVLJAJU RADOVI I NA ULICI MATICE HRVATSKE, U BRATSTVU, NA DVIJE ULICE U KURILOVCU
apočeli su radovi na rekonstrukciji istočnog ulaza u Veliku Goricu, s ciljem povećanja protočnosti i sigurnosti prometa na jednoj od najprometnijih gradskih dionica. Riječ je o rekonstrukciji privoza državne ceste DC30 na raskrižju s DC31 - dionici Sisačke ulice u duljini od oko 300 metara, od raskrižja kod Stanice za tehnički pregled do skretanja za Gorica Staklo.
Prema prometnim analizama, ova lokacija označena je kao opasna zbog nesigurnog presijecanja prometnih traka pri skretanju prema Stanici za tehnički pregled i trgovačkom centru. Kako bi se povećala sigurnost, uvodi se nova regulacija prometa uz svjetlosnu signalizaciju. Prometni tokovi bit će preusmjereni na obližnje raskrižje kod Auto Arbanasa i Gorica Stakla, gdje će biti postavljen novi semafor, usklađen s postojećom signalizacijom.
Tijekom radova na snazi je privremena regulacija prometa. Vozila koja dolaze iz smjera Siska prema Velikoj Gorici prometuju obilazno nerazvrstanom cestom, Sisačkom ulicom uz trgovačke centre LIDL i CVH. U suprotnom smjeru, prema Vukovini, promet se odvija slobodnim prometnim trakom bez obilaska. Vozačima se savjetuje korištenje alternativnih pravaca zbog mogućih zastoja i gužvi. Investitor su Hrvatske ceste, a izvođač je tvrtka Šušković građenje. Završetak radova predviđen je za početak listopada.
Istovremeno se nastavljaju ulaganja u obnovu prometne infrastrukture u centru grada i prigradskim naseljima.
U središtu grada obnavlja se 200 metara Ulice Matice hrvatske, koja dobiva novi kolnik, pješačko-biciklističku stazu te novu podzemnu infrastrukturu.
U Kurilovcu se radi na dvije važne prometnice. U Ulici bana Josipa Jelačića traje druga faza obnove dionice duge 1.264 metra, dok Horvatova ulica dobiva prošireni nogostup, biciklističku stazu i oborinsku
odvodnju.
U Ulici Bratstvo I u tijeku je rekonstrukcija ceste u duljini od 1.200 metara. Projekt uključuje novu jednosmjernu cestu, pješačke staze, parkirališta te zamjenu vodovodne mreže i izgradnju nove oborinske odvodnje.
Radovi se izvode i u Velikoj Mlaki, u Ulici Kovači, koja povezuje mjesto s Velikim Poljem. Izgradnja nove prometnice povećat će sigurnost svih mještana, posebno djece, a obuhvaća i zamjenu vodoopskrbne mreže.
Sustavnim ulaganjem u prometnu infrastrukturu, Grad Velika Gorica podiže razinu sigurnosti, funkcionalnosti i dugoročne održivosti prometa na svom području.
NAGRADE SE NIŽU ŽIVIM U ZAGREBU, ALI JE
MOJA VELIKA GORICA ZA NAS MIRNA LUKA, SREDINA KOJE SE NE ŽELIMO ODREĆI, JER S OVIM GRADOM SAM ZAJEDNO RASLA, TU SU I
MOJI POETSKI POČECI, KAŽE ZDENKA MLINAR
Piše:
Marija Vrbanus
Njezin svijet je poezija. Kako na grčkom jeziku "poiesis" znači stvaranje, slobodni smo nazvati je našom stvarateljicom stihova. Dar koji je krasi odmalena, danas Zdenku Mlinar, koja živi u Zagrebu i Velikoj Gorici više od pola svojega života, svrstava u istaknute hrvatske književnice čije stvaralaštvo prepoznaje i inozemna publika. Klasična poezija, haiku, aforizmi... Riječi koje niže u svojoj suštini nose duboku poruku o istinskoj važnosti života, a njezino umijeće uvijek iznova prepoznaje struka. Svojoj brojnoj kolekciji, nedavno je dodala još jednu nagradu, povom koje smo joj čestitali, a ona nam je otkrila svu svoju svestranost.
Zdenka, već smo ranije pisali o vašem poetskom stvaralaštvu i zaista kod vas nema praznog hoda. Koliko je vremena prošlo od vaše prve napisane pjesme do danas? Što se mijenjalo u stihovima, a što je i danas potpuno isto?
Lijepo je znati, a i pročitati da pratite moj rad, kao i to da ste primijetili da nemam praznog hoda. Jer, koliko god mislili i govorili kako radimo za našu dušu i osobno zadovoljstvo te da je to rad iz ljubavi, lijepo je radost stvaranja s nekim i podijeliti, ma kakav rezultat ili povratna informacija došla do nas. To bih usporedila s toplinom sunca, s blagoslovom kiše pa i sa snježnom bjelinom, čija ljepota, a ponekad i težina, ne bi imali smisla bez da nekog usreće, opomenu, pouče... To nam svima treba, ko liko god mislili da tomu nije tako. Slijedeći takav stav i želeći os jećati navedeno, mislim da živim puninu života, a ona me mijen ja, jača i čini svjesnijom onoga što jesam ili što i tko bih trebala biti. Uči me čak i tomu da nemamo i ne bismo trebali imati praznoga hoda. Jer, naša prolaznost je i prebrza i neizbježna. I doista, mislim kako je neiskorišten dan, dan bačenog života koji, u meni osobno, ostavlja prazninu, a ona pak čini nesretnom, beskorisnom i nekom vrstom parazita. Iskreno, grijeh mi je jutrom se probuditi s mislima što ću taj dan jesti, piti ili, ne daj Bože, nekome učiniti kakvo zlo. Ali, kako bez grešnost ne postoji, utješit ću se i najmanjom koris
nom sitnicom za bilo koga i bilo što. Od moje prve napisane pjesme, ako ne računam pubertetsko stihovanje, prošlo je više od dvadeset godina, a bio je to moj dar kćeri za 18. rođendan, kojeg nije mogao zamijeniti nikakav sjaj nakita ili markirane odjevne krpice. Pomislih tada: Lijepa riječ, savjetodavna roditeljska riječ pa još u stihu... To ću joj pokloniti. Unikatno je, nema ga za kupiti i, ono najvažnije, nisam pogriješila. Pale su i suze radosnice. Puno se od tada promijenilo, što u fizičkom, što u intelektualnom smislu, kako u cijelom društvu, tako i u mojoj obitelji, pa i u pisanju koje mi je iz terapeutskog preraslo u ovisno.
Kritičari hvale vaš stil razumljiv svima, lakoću nizanja riječi koje bude emociju i potiču na razmišljanje. Je li to ono što struka prepoznaje kao izvrsnost?
Svatko od nas u pisanju, poetskom ili proznom, ili ima svoj stil, ili ga tek pronalazi. Svaki ga čitatelj drugačije doživljava, osjeća. Svi radovi iz te branše nekome su "fuj", a nekome "uj" i jedino što nas od loših ili dobrih kritika može zadržati na zacrtanim ciljevima jest prihvatiti ono što nam može biti od koristi, a ignorirati ono što će nas rastužiti do mjere odustajanja, što je najgora opcija. Uvijek sam mišljenja da treba osjećati sebe i živjeti svoje snove, a ne tamo nečije. Jasno je da ne možemo svi biti dobri pisci, dobri modni kreatori, kuhari ili majstori bilo koje struke, kao i da je sve u očima promatrača ili korisnika usluge. Toga moramo biti svjesni, prihvaćati dobronamjernost, ali znati i odbaciti ono što bi nas činilo nesretnima ili onakvima kakvi nismo u svojoj nutrini. Tako je i s ocjenama manje ili veće izvrsnosti nekog djela o kojem će, primjerice, pet kritičara imati pet različitih ocje-
Stoga je logično da pozitivna ocjena struke, pogotovo inozemne, autorici ili autoru posve nepoznate, može razveseliti i biti vjetar u leđa. Biti čista pozitiva.
Upravo ste dobili još jedno međunarodno priznanje. Koje je to po redu i na koji način se vaša djela prezentiraju ‘vani’?
Nedavno priznanje dodijeljeno mi je od strane rumunjske Svjetske književne akademije, osnivača i predsjednika, akademika Trandafira Simpetrua, koji je osnovao i platforme, odnosno ogranke u drugim eu-
ropskim državama, pa i u našoj regiji, gdje smo sa svojim radovima mogli aplicirati na materinjem jeziku. Ovaj put, Međunarodna manifestacija (W.P.A) World Poets Association održana je u Sarajevu i u suradnji s Platformom u Crnoj Gori, što je bilo prihvatljivo kako jezično i geografski, tako i financijski. No, spomenutu zadnju nagradu "Zlatno pero" dobila sam kao znak zahvalnosti za angažiranost u promoviranju književnosti širom svijeta, a ne za neki određeni poetski ili prozni rad. Razlog tomu je vjerojatno prepoznatljivost mojih putovanja koja nisu niti laka niti po cijeni od nula eura i u koja se ulaže veliki dio sebe i komfora cijele obitelji. Dakle, tu nemalu cijenu moje knjiške angažiranosti i putovanja do odredišta na kojima se održavaju književne manifestacije, uz
moj angažman, itekako plaćaju i članovi moje obitelji, bez kojih ne bih ni mogla ostvariti te svoje male/velike želje. Što se tiče odgovora na upit koje mi je ovo priznanje po redu, mogu reći da sam ih prestala brojiti, a mnoga su još uvijek i u online formama, tako da bi brojanje i traženje istih potrajalo.
Koliko je zahtjevno prevesti pjesme na strani jezik, a da se ne izgubi vaša čarolija pisana hrvatskim jezikom? Što se tiče "muka" po prijevodima, bez kojih je teško izaći iz hrvatskih književnih okvira, priča bi također potrajala i bila malo vjerojatna. No, upornost mi je životna pratilja pa ide, nekako. Snalazim se, učim, vjerujem...
Lani ste imenovani veleposlanicom
mira i počasnom članicom "Lanca žena za mir, pravdu i zaštitu okoliša". Je li se ljubav prema životu i pjesništvu odrazila i na taj angažman?
Statusi veleposlanice mira i počasne članice "Lanca žena za mir, pravdu i zaštitu okoliša", velika su mi čast, ali i obaveze. Jer, kao i kod drugih imenovanja, oni zahtijevaju i zalaganje za sve navedeno: mir, pravdu, zaštitu okoliša. Svaka od ovih tema žedno vapi za djelovanjem svih nas na svakom životnom polju i to ujedinjenih, a ne razdvojenih, posvađanih, negativnih, zatrovanih mržnjom ili plakanjem i optuživanjem svega i svakoga. U prilog tomu ide i većina mojih poetskih naslova napisanih zadnjih godina. Svaki blagoslivljam bezgraničnom ljubavlju cijeloga svoga bića i bojim najsjajnijim bojama zemlje i neba. Spomenuti "Lanac žena", osnovan od strane talijanske Udruge "VerbumlandiArt", osnivačice cijenjene talijanske književnice i humanistice RegineBis Resta, organizira susrete na kojima se jasno iznose stavovi i ciljevi svih članica i počasnog muškog članstva, a tom prilikom se obavezno postavlja i likovna izložba vrsnih slikarica i slikara, kao dobrovoljni prilog za rad Udruge i djelovanje "Lanca žena" u njegovoj misiji pružanja pomoći potrebitima. Nemjerljiva je moja radost sudjelovanja u tome, makar jednom riječju ili jednim korakom.
Nerijetko ističete važnost obitelji koja vam je velika inspiracija i podrška. Zato pitamo, tko je Zdenka kad ne piše? Čime zaposli ruke? Gdje još teče vaša kreativnost?
Ovo pitanje mi je lijepo baš koliko i ljubav prema mnogim svestranostima koje su ili rođene sa mnom ili naučene u najranijoj mladosti. Dakle, još u roditeljskom domu u kojem su red, rad, poštovanje, dijeljenje i zajedništvo bili svetinja; u kojem također nije bilo mjesta praznom hodu. Gradeći svoju obitelj, cijeli svoj mladi, a sada i zreli život, dio toga blaga želim prenijeti i na svoju djecu te djecu svoje djece. Tu zadaću smatram i uvijek ću smatrati svojom najvažnijom obavezom i najvrjednijom životnom ostavštinom. Jer, gledati njihove težnje za uspjehom i životne želje, korisne zajednicama i društvima u kojima žive, najveća je sreća. Ne znam ima li što veće od živih primjera da naša ili bilo čija djeca nisu teret, već ponos države koja im je druga mati, gnijezdo u kojem svijaju svoju i tuđu sreću. Činjenice su to vrijedne svakog buđenja i životnog radovanja, koji i ne mogu biti ništa drugo do inspiracija. Inspiracija za skuhati fini obiteljski ručak, za očistiti dom u kojem ćemo ga objedovati, za dočekati ih s osmijehom sunca i kada vani sijevaju munje i grme gromovi.
No, uvijek ostaje žal što su takvi dani i trenuci rijetki do te mjere da postaju čudesni i dragocjeniji puno više nego što mislimo da jesu.
Voljela bih imati više vremena i za stvaranje raznih rukotvorina, koja su mi nekada bila svakodnevica, a danas su, čini mi se, vrijednija nego onda kada imadoh vremena za njih. Baš kao i ono kada mi je uz obiteljsku sreću mlade obitelji, život krasilo i dvorište puno cvjetne
POZITIVNE
OCJENE IZ STRUKE U OBLIKU NAGRADA UVIJEK ME VESELE, TO JE VJETAR U LEĐA
NAGRADE SAM VEĆ I PRESTALA BROJITI, MNOGE DO MENE NISU NI STIGLE
ZBOG SKUPE POŠTARINE
POTREBA I ŽELJA ZA
OBJAVOM
NEKIH NOVIH KNJIGA NE JENJAVA, JER SVAKI DAN STIŽU NEKA NOVA STVARANJA
ljubavi i zelenila, što mi je danas tek dio sjećanja na neka druga vremena. Ljubav je to koja ne blijedi i koja će u meni uvijek živjeti. Za utjehu, i danas si priuštim neka odjevna prekrajanja, dodavanja i oduzimanja, u želji da od starog napravim novo i to prilagodim ovom vremenu i ovoj sebi. Lijepi su to osjećaji, pogotovo kad nešto, baš, uspije. Tu je i ljubav prema slikanju, za koje zadnjih godina nemam vremena. No, dogodi mi se i poneka likovna kolonija, s odraslima ili s djecom, a i u našoj Udruzi umjetnika "Spark" organiziramo likovne radionice.
Jesu li vaš poetski dar pokupili potomci? O, da. Moji potomci, blago svake majke i svake obitelji... Na ovo pitanje odgovaram kratko: Moja djeca ne pišu poeziju, ali ispisuju i oslikavaju svoje životne stranice znanstvenim ili nekim drugim radovima. Svestranosti im ne nedostaje, ali svi su, pa i oni najmlađi, okupirani stotinama obaveza da radost iskazivanja ljubavi koriste u onim brzinskim minutama i rijetkim slobodnim satima. No, mijenja se vrijeme, a i mi s njim pa nikad se ne zna.
U nedjelju, 14. rujna, u 18 sati u Društvenom domu Mraclin gostovat će Mia Dimšić. Tom prilikom predstavit će svoju knjigu "Cesta do sna", a uz razgovor s publikom odsvirat će i nekoliko svojih pjesama. Događaj organizira KUD Dučec, a cijena ulaza je 8 eura. "Mia nam je posebno zanimljiva jer i sama potječe iz folklornog društva – upravo je folklor bio njezin prvi korak na kreativnom putu, o čemu iskreno piše i u svojoj knjizi. Očekuje nas večer ispunjena pričama, glazbom, smijehom i inspiracijom, a nakon službenog dijela bit će prilike za razgovor s Mijom i potpisivanje knjige", poručuju iz KUD-a. Broj mjesta je ograničen, stoga je za dolazak potrebna prijava putem WhatsApp poruke na broj 091 547 2355.
Živite u Zagrebu. Na koji način ste i dalje povezani s Velikom Goricom? Zagreb i Velika Gorica moje su velike i podjednake ljubavi. Rad i život u njima, isto tako. I oni su, kao gradovi, jedan drugome takvi. Ne mogu jedan bez drugoga iz milijun razloga. U Zagrebu su neki moji novi počeci i sve moje tuge i radosti tih početaka. Ostalim članovima moje obitelji, također. Naša je početna, a vjerojatno i zadnja stanica. U njemu su mi djeca, jedni druge uvijek trebamo i trebat ćemo. Velika Gorica je nerazdvojivi dio toga i neka naša mirna luka. Sredina u kojoj je sve "pri ruci" i ne želim/o se toga odreći. U njoj su i moji poetski počeci, moja mala škola pisanja i bezgranično davanje sebe, svojih najljepših godina; rasta s njom. Ponosim se i Zagrebom i Velikom Goricom, uživajući u njima, a vjerujem i oni u meni jer ljubav se ljubavlju vraća.
Obično kraj razgovora nosi pitanje o novim izdanjima zbirki, no mi ćemo, poznajući vas, samo pitati - kada? Istina, ne jenjava želja i potreba za objavom nekih novih knjiga. Razlog tomu su svakodnevna mala stvaranja koja tijek vremena pretvara u malo veća, željna iskoraka iz obiteljskog doma baš kao i djeca kada odluče biti svoji. Ni želje i brojni pozivi na nova gostovanja i putovanja nisu ništa manji i teško im je odoljeti. Tim više jer su rasadnici novih poznanstava, susretanja s drugim kulturama i otvaranja novih mogućnosti za biti boljom u svemu što volim, činim i što je moj život. To su putevi mira i ljubavi, zajedništva i dijeljenja radosti stvaranja. To su molitve za bolje sutra koje smo dužni ostaviti budućim generacijama i njihovoj majci nad svim majkama, Majci Zemlji.
Kolekciji društvenih i zabavnih događaja u Velikoj Gorici uskoro se priključuje još jedan. Pod nazivom VG Mini Fest priprema se dvodnevni festival na Gradskom stadionu, u sklopu kojega će u naš grad doći dva vrlo atraktivna glazbena gosta. U petak će tako, 12. rujna, koncert imati Adi Šoše, nova regionalna glazbena zvijezda. Pjevača koji se proslavio kroz televizijski show uspoređuju sa Zdravkom Čolićem i Toše Proeskim, a organizatori najavljuju “večer punu emocija i zarazne energije”. Program će u petak krenuti od 17 sati, kao i u subotu, kad će ispod zapadne tribine Gradskog stadiona nastupiti Prljavo kazalište. Već desetljećima "prljavci" se drže u glazbenoj eliti i njihov dolazak u Veliku Goricu definitivno se može smatrati prestižnim događajem. "Uz vrhunsku glazbu, posjetitelje čeka bogata ponuda hrane i cure, a atmosferu će dodatno dizati DJ Bozma. Ne propustite prvi VG Mini Fest", pozivaju organizatori.
NA VELIKU GOSPU U POKUPSKOM I SLAVILI DAN OPĆINE UZ MISU, POLAGANJE VIJENACA I SVEČANU SJEDNICU
Općina Pokupsko obilježila je svoj Dan na blagdan Velike Gospe. Program je započeo misnim slavljem, a u spomen na poginule branitelje u Domovinskom ratu položeni su vijenci i svijeće. Središnji dio proslave bila je svečana sjednica Općinskog vijeća, na kojoj je u ime Zagrebačke županije sudjelovao zamjenik župana Ervin Kolarec, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade RH. Istaknuo kako Županija kontinuirano ulaže u projekte gradova i općina s ciljem
Svečanom sjednicom Općinskoga vijeća u povodu blagdana Bartolova Općina Orle proslavila je svoj Dan. Govorivši o projektima važnima za razvoj općine, načelnik Ervin Vujica posebno je istaknuo dva projekta – izgradnju novog dječjeg vrtića za kojeg je općina iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurala nešto više od 900 tisuća eura, a kojim će se osigurati mjesto u vrtiću za 84 djece te izgradnju stambene zgrade sa deset stanova u sklopu Nacionalnog plana stambene politike.
U ime Zagrebačke županije sjednici su prisustvovali zamjenik župana Ervin Kolarec i predsjednik Županijske skupštine Mato Čičak. Čestitavši svim stanovnicima Dan općine, Kolarec je istaknuo snažnu podršku Županije projektima gradova i općina – od ulaganja u komunalnu infrastrukturu i ruralni razvoj pa do realizacije EU projekata. Posebno se osvrnuo na projekte obnove od potresa. - Iz Fonda solidarnosti putem ŽUC-a Zagrebačke županije obnovljena je u
potresu stradala prometna infrastruktura u vrijednosti 1,7 milijuna eura, dok je putem javnog poziva Zagrebačka županija za obnovu oštećenih objekata javne namjene za područje općine Orle ugovoreno oko 2,5 milijuna eura, od čega su najveći iznosi namijenjeni za obnovu zgrade ambulante i crkve u Bukevju - rekao je Kolarec.
Na svečanoj sjednici dodijeljena su i tradicionalna općinska priznanja, a zahvalnice su primili: Udruga umirovljenika općine Orle, Vatrogasna zajednica općine Orle, DVD Bukevje, DVD Drnek, DVD Vrbovo, DVD Veleševec, DVD Ruča, DVD Suša, KUD Slavuj, KUD Veleševec, Klub žena Orle, LD Patka Orle, Udruga mladih općine Orle, NK Posavec, Klub mladih Veleševec, Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine turopoljska Posavina, Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, Gradsko društvo crvenog križa Velika Gorica, a nagrađena je i učenica generacije Lea Miljak, koja je tijekom svih osam godina osnovnoškolskog obrazovanja ostvarivala odličan uspjeh.
Klopotec je na svome
Udruga vinogradara i vinara Grozd Velika Gorica 23. kolovoza je organizirala proslavu Bartolova u vinogradu OPG-a Mikulčić u Kostanjevcu. Središnji dio programa činilo je postavljanje klopoteca, drvene naprave koja bukom tjera ptice i čuva vinograde uoči berbe.
Klopotec se tradicionalno postavlja u ovo doba godine, kad grožđe ulazi u završnu fazu dozrijevanja. Za vinogradare taj čin označava novu etapu rada. Brojni gosti rado su se pridružili vinogradarima i zajedno s njima obilježili početak nove faze vinogradarske godine.
ravnomjernog razvoja.
- Kroz javni poziv za obnovu javnih objekata oštećenih u potresima za područje Pokupskog ugovoreni su projekti u vrijednosti oko 650 tisuća eura, među kojima su najveći obnova domova kulture Strezojevo i Šestak Brdo - rekao je Kolarec.
Osim toga, iz Fonda solidarnosti Europske unije u obnovu prometne infrastrukture na području općine uloženo je dodatnih 2,1 milijun eura.
"SRCE
Na sedmome izdanju Memorijala Fire Combat "Srce Kornatsko", održanomu Vodicama u spomen na tragično stradale vatrogasce na Kornatima, sudjelovali su i članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Velika Gorica. U natjecanju su nastupile Mateja Basara i Snježana Mikša koje su vježbu odradile bez greške te osvojile prvo mjesto u svojoj kategoriji, dok su Juraj Jančić (DVD Velika Gorica) i Luka Čučuković (DVD Novo Čiče) kao mješovita ekipa zauzeli 13. mjesto od ukupno
25 ekipa. Memorijal u Vodicama održava se svake godine u znak sjećanja na dvanaestoricu vatrogasaca koji su 2007. godine izgubili živote na Kornatima. Riječ je o natjecanju u kojem vatrogasci kroz zahtjevne vježbe pokazuju fizičku spremu, znanje i timski rad.
"Ova pobjeda na memorijalu Srce Kornatsko pripada svima nama, ali prije svega pripada dvanaestorici hrabrih vatrogasaca kojima dugujemo vječno sjećanje", poručuju iz DVD-a.
Svake godine na misi na otvorenom okupi se velik broj vjernika iz cijelog našega kraja
Grožđe se stavlja u drvene kace i gnječi se dok se ne dobije sok, koji se zatim ostavlja da fermentira nekoliko tjedana. Nakon što se fermentacija završi, slijedi destilacija, kojom se dolazi do povećanja razine alkohola. Kad i to završi, gotovo piće ide u drvene bačve kako bi dobilo aromu i karakter... Tako nekako, u najkraćim crtama, nastaje - gverc. Piće koje se u našim krajevima nije dostupno baš uvijek, ali zato fešta za Veliku Gospu u Vukovini ne može proći bez njega... Ili može? - Čekaj, nema gverca na proštenju u Vukovine?! Koji je onda smisao Velike Gospe? - našalio se u svom stilu lokalni šaljivdžija Dena, ali znate da u svakoj šali ima i ponešto istine. Mnogi su se posjetitelji onako u prolazu požalili što je gverc ove godine izostao s okupljanja u Vukovini, a jedina preosta-
Vukovinska Župa prvi put se spominje u popisu arhiđakona Ivana Goričkog (1334.) sa sjedištem u Starom Čiču. Izgradnja nove župne crkve Po-
hoda Blažene Djevice Marije pod patronatom obitelji Erdödy počinje krajem 18. stoljeća, kad postaje jedno od najpoznatijih marijanskih hodočasničkih središta
u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Postoje pisana svjedočanstva da su se na njezin zagovor događala čuda, a poklonjeni su joj i brojni zavjetni darovi. PISANI ZAPISI
MNOGIMA OMILJENA OKRIJEPA OVE JE GODINE IZOSTALA SA PROSLAVE VELIKE GOSPE U VUKOVINI. MISU NA IGRALIŠTU NK JELAČIĆA PREDVODIO JE POMOĆNI BISKUP MIJO GORSKI
la opcija bila je okrijepiti se na neki drugi način. Pa možda i nešto pojesti, iako i tu postoji jedan problemčić...
CIJENE PRATE TRENDOVE
- Čekaj, kila janjetine 55 eura? - glasila je druga najčešća opaska u zabavnom dijelu vukovinskog okupljanja. Cijene gastronomske ponude svake su godine sve više, bespogovorno slijede sve trendove poskupljenja, pa se janjetina mogla pazariti za najmanje 45 eura, dok su se cijene svinjetine kretale između 29 i 45 eura. Za svinjsku glavu, ako netko baš voli, trebalo je izdvojiti okruglih 20 eura. Sve to bilo je, naravno, vezano za dru-
gu polovicu obilježavanja Velike Gospe u jednom od najstarijih marijanskih svetišta u ovom dijelu Hrvatske. Uoči blagdana održana je tradicionalna devetnica na čast Majci Božjoj Vukovinskoj, zaključena procesijom hodočasnika.
ZAGOVORNICA I ČUVARICA
Svetkovinu uznesenja Blažene Djevice Marije, Devetnicu i svečano misno slavlje na Veliku Gospu predstavio je vlč. Damir Ocvirk, župnik Župe sv. Josipa iz zagrebačke Trešnjevke. Središnje svečano euharistijsko slavlje u 11 sati predvodio je pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski. - Obitelj i Crkva izvori su života koje moramo čuvati, a Marija nam je zagovornica i čuvarica. Ona nas uči ustrajnosti u vjeri, molitvi, radu i ljubavi, ne dopuštajući da odustanemo od svojih bližnjih, zajednice i domovine - rekao je.
od lovačkog doma u Kušancu, uz simboličnu i jedinstvenu spomen-čeku posvećenu poginulom pukovniku Jadranku Cumbaju, okupili su se veterani 2. gardijske brigade "Gromovi", članovi njegove obitelji te članovi Lovačkog društva "Srna" Velika Gorica. Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i tridesetu obljetnicu vojno-redarstvene akcije "Oluja" zapalili su svijeće i u tišini odali počast suborcu, prijatelju i lovcu. Spomen-čeka, postavljena je
još 2008. godine od strane LD "Srna", društva u kojem je Cumbaj bio strastveni i angažirani član, sve do dana kad se priključio obrani domovine i poginuo kao pukovnik HV-a, prvog dana "Oluje". Osim molitve i svijeća, okupljene je pozdravio Josip Jančić Babriga, predsjednik LD "Srna", obećavši kako će lovci i dalje njegovati uspomenu na svog Jadranka. Dubravko Petrović, veteran "Gromova” i također lovac, uručio je Babrigi monografiju Udruge veterana druge Gardi-
jske brigade "Gromovi”. - Zajedničkim akcijama veterani i lovci trebaju nastaviti čuvati sjećanje na naše heroje - rekao je. U tišini i sjećanju, okupljeni su se prisjetili Cumbajevog entuzijazma, kako u lovištu, tako i u obrani domovine. Među prisutnima su bili i stariji lovci koji su ga osobno poznavali, a svi se slažu da je Jadranko bio čovjek od časti, srca i predanosti. Njegovo ime i djelo bit će uskoro dodatno obilježeni i u nadolazećoj monografiji LD "Srna", gdje će zauzeti posebno mjesto. (fkn)
Josip Šafran preminuo je u 77. godini utopivši se u rijeci Kupi
Piše: Franjo Kompes
vako mjesto ima svog tihog junaka. Onog koji radi za zajednicu, a ne traži ništa zauzvrat. Jedan od tih tihih junaka Donje Lomnice bio je Josip Šafran, svima poznat kao Gumeni. Čovjek koji je desetljećima bio dobri duh sela preminuo je u subotu, 9. kolovoza, utopivši se u rijeci Kupi. Imao je 77 godina.
Lomnički Superman rođen je i odrastao u Donjoj Lomnici, završio je Školu učenika u privredi i zaposlio se u Zrakoplovnom zavodu Zmaj, gdje je radio sve do početka Domovinskog rata. - Za vrijeme rata je s kolegama stavio hrvatsku zastavu na Zmaj i svi su dobili otkaz. Nakon toga se mobilizirao i prebacio se na vojni dio aerodroma Pleso, radio je na održavanju aviona i svih objekata i tako je tamo ostao i do penzije - priča nam njegov sin Goran. Bio je pozitivno lud i uvijek se usudio ono što drugi nisu htjeli. Upravo je tako i dobio svoj nadimak. Zaradio ga je na sportskim terenima Zmaja.
- Zmaj je imao puno tih sportskih del-
TIHI JUNAK SVOGA SELA JOSIP ŠAFRAN, POZNATIJI
KAO GUMENI, PREMINUO JE 9. KOLOVOZA, UKRALA GA
JE RIJEKA KUPA, A IZA NJEGA JE OSTALA LEGENDA O ČOVJEKU KOJI JE UVIJEK BIO TU KAD JE ZATREBALO...
egacija, on je igrao ping pong, odbojku i nogomet. I onda je one 'mrtve lopte' spašavao, one za kojima se nitko nije htio bacati na beton, e on se baš išao bacati za njima. Tako su ga onda nazvali Gumeni - objašnjava Goran.
Bio je poznat po smijehu i nevjerojatnim zgodama i može se reći da pored njega nikad nije bilo dosadno. Tako se Goran prisjeća nekoliko zgoda iz njegovog života.
- Bio je u Libiji, uhvatio je neke ribe tamo i sve su bile sive, a njemu je bilo dosadno pa ih je on ofarbao u crven-bijeli-plavi. Igrao je i ping pong s pokojnim Dragecom Šurbekom i on je rekao da nije upoznao "luđeg" čovjeka. No iznad svega, Gumeni je bio čovjek koji je uvijek bio tu za druge.
- On je bio taj dobri duh sela. Kaj je god trebalo popraviti ili napraviti, gdje je god
nekome trebala nekakva pomoć, on je uvijek bio taj kojeg se zvalo. Iako nikad nije bio službeni član nijedne organizacije, uvijek je svima bio na usluzi i vodio se principom "ma kaj bi platili". Za njega su neke stvari bile važnije od novca.
- Donja Lomnica ima nogomet, folklor, a on je uvijek bio "kaj trebate, recite i tu sam". Tako je i ofarbao vatrogasni toranj od 17-18 metara i nije htio naplatiti. Pitali su vatrogasci "kaj smo dužni?", a on je rekao - ništa. Dobio je počasnu plaketu i njemu je to bilo dosta. Najvažnije mu je bilo da je za svoje mjesto nešto ostavio. Nije bio čovjek koji se javno eksponirao, volio je svoj mir.
Tako je i došao taj 9. kolovoza, kad se Gumeni našao na fešti. I dok su svi čekali da se odojak ispeče, on je odlučio ići na kupanje u rijeku Kupu. Međutim, taj dan kupanje je završilo tragično... Kako ga nije dugo bilo, ljudi su ga krenu-
li tražiti. Rekao im je susjed da ga je vidio malo niže kako pliva. I kako su svi bili u panici jer ga dugo nije bilo, brzo su uzeli čamac i nakon kilometar i pol su ga pronašli u šašu, utopljenog.
- Gledajte, što se plivanja tiče, on je Kupu mogao vjerojatno i deset puta preplivati, to njemu nije bio problem, znači da je mu je vjerojatno tijekom plivanja srce "puklo" - rekao je Goran. Posljednji ispraćaj bio je 13. kolovoza na Gradskom groblju u Velikoj Gorici. - To kako je on živio, normalan čovjek ne bi preživio jedan cijeli tjedan. Bio je rođen za šalu, oko njega je uvijek bilo zabavno - zaključuje Goran.
Josip Šafran - Gumeni ostat će u svome selu, među ljudima s kojima je živio, upamćen kao čovjek koji je uvijek bio tu kad ga je netko trebao. Upravo su ga ta vedrina, nesebičnost i spremnost da uvijek priskoči u pomoć učinili lokalnom legendom svoje vrste. Otišao je naglo, ali iza sebe ostavio je brojne priče, sjećanja i djela kroz koja će živjeti još dugo u srcima obitelji, prijatelja i svih koji su ga poznavali.
a izvanrednoj skupštini Hrvatskog lovačkog saveza za novog predsjednika izabran je Mato Čičak, aktualni predsjednik Lovačkog saveza Zagrebačke županije i načelnik Rugvice. Nakon izbora, istaknuo je ponos koji osjeća, ali i odgovornost koju nova dužnost sa sobom neizostavno nosi.
- Iznimno sam ponosan što sam postao predsjednikom Hrvatskog lovačkog saveza. Nas lovaca je preko 60 tisuća i to je jedna velika čast, ali i odgovornost da radimo zajedno za dobrobit hrvatskog lovstva. Puno je stvari pred nama, ali uvjeren sam da ću
s cijelim svojim timom, izvršnim odborom i predsjedništvom promijeniti neke stvari u funkcioniranju Hrvatskog lovačkog saveza i da ćemo se maksimalno potruditi da ispravimo sve stvari koje možda nisu bile dobre te da krenemo naprijed za dobrobit hrvatskog lovstva - rekao je Čičak. Najavio je da će jedna od prvih promjena biti da se rad Saveza temelji na transparentnosti i poštivanju statuta.
- Ono što što mogu najaviti je da ćemo sve odluke donositi onako kako statut nalaže, da će sve odluke ići na izvršni odbor i to je jedna jako bitna stvar - dodao je.
Piše: Marko Vidalina
Upodnožju crkve, glavnog ukrasa svake razglednice iz Kravarskog, nalazi se mjesna trgovina, a iza njezinih leđa, odmah uz prekrasno novo igralište, smjestio se i Društveni dom, koji je ujedno i - vatrogasni dom. U kojem su nas sa širokim smiješkom i čvrstim stiskom ruke dočekali predsjednik DVD-a Kravarsko Stjepan Tičarić i zapovjednik Zvonko Čunović. Povod za druženje vuče se još iz srpnja, od one svečane dodjele županijskih nagrada, na kojoj je svoju Povelju dobio i njihov DVD.
- Nismo vam mi ni znali da smo nominirani sve dok nije javno objavljeno da smo među dobitnicima nagrade - govori uvodno predsjednik Štef.
- Tek nakon što smo na portalima vidjeli da smo nagrađeni krenuli smo provjeravati odakle mi u toj priči. Doznali smo da nas je nominirala Udruga mladih općine Kravarsko, s kojom surađujemo pri svakoj njihovoj manifestaciji. Zaslužujemo li mi tu nagradu? Ha, vjerojatno zaslužujemo... Bilo bi grijeh reći da nešto slično ne zaslužuje bilo koje društvo u županijskoj vatrogasnoj zajednici, ali činjenica je da mi odrađujemo puno toga unazad nekoliko godina. Jednako kao i druga društva, naravno, ali možda je presudilo to što smo mi samostalno društvo, jedno od osam takvih u županiji. Sami pokrivamo našu općinu, a jedno vrijeme naši susjedi iz Pokupskog nažalost nisu imali ni garaže, ni vozila, ni cisterne, pa smo dvije godine pokrivali i njihov teritorij. Kad su bile poplave, čak smo pokrivali i dio općine Lekenik - dodaje Tičarić.
- Mi smo uvijek spremni pomoći, a budući da imamo i opremu koju imamo, surađujemo sa svim udru gama koje djeluju na području naše općine. I jako nam je drago što su nas iz udruge mladih odlučili predložiti. Naravno, svako ovakvo priznanje donosi i još veću obavezu, sad će se od nas možda očekivati i više nego što se očekivalo dosad, ali zato i jesmo tu - nadovezao se zapovjednik Zvonko.
Upravo su njih dvojica, predsjednik i zapovjednik, u ime DVD-a preuzeli na gradu.
- Možete misliti kakav je to osjećaj... Tamo je i premijer, i ministri, i župan, i dožu-
Predsjednik Stjepan
Tičarić i zapovjednik
Zvonko Čunović čelni su ljudi DVD-a Kravarsko
pan, i predsjednik i zapovjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije... Malo i trnce osjetiš kad te pozovu na binu. Malo se poslikaš, usput razmišljaš o svemu, tako da je stvarno lijep osjećaj - kaže Tičarić, pa se opet nadovezuje Čunović:
- Dobar je osjećaj kad shvatiš da je netko vidio i primijetio da nešto radiš. A mi stvarno radimo. Gotovo svake druge srijede imamo vježbe, a kad treba ići na hitne intervencije, često nas se skupi i toliko da si ne stanu na kamion. I lijepo je kad sve to netko primijeti. Osjećaj je odličan, jer to je puno sati uloženog truda, malo je dana da se nas dvojica ne nađemo ovdje, da nešto ne dogovaramo, ne radimo...
Vatrogasno društvo u Kravarskom, lijepo piše na amblemu, postoji od 1952. godine, ali svega je tu bilo u više od sedam desetljeća koja su slijedila.
- Moj tata je bio jedan od osnivača, bilo ih je 12 kad su pokretali društvo. Kravarsko je tad imalo i nešto više stanovnika nego danas, sva naselja su bila brojnija, ali nisu vatrogasci bili opremljeni za intervencije. Sjećam se da je moj tata od opreme imao jednu kapu! I ništa više. Izlazili su na intervencije gotovo golim rukama, a poslije su dobili i zaprežnu pumpu koju su vukli konji, pa su se nekako snalazili... U jednom razdoblju to se društvo ugasilo, tamo negdje početkom 70-ih, a početkom osamdesetih društvo je ponovno registrirano. Nove probleme donio je početak rata. Na frontu je poginuo jedan od dozapovjednika, jako je ranjen predsjednik društva, a sva oprema, koja je bila smještena u jednom podrumu, misteriozno je nestala. Netko je odnio i pumpe i sve što je bilo
Nova era započela je prije 19 godina. - Maksimalno ozbiljno krenuli smo 2006. godine. Tad smo imali volju, ali opremu nismo. Krenuli smo doslovno od nule. Imali smo jednu pumpu, koja je u ratu bila spremljena kod bivšeg predsjednika u podrumu, tako da nije nestala onda kad je nestalo sve ostalo. A cijevi koje smo zatekli mogli smo jedino baciti u smeće. Prvog TAM-a i Ladu Nivu dobili smo od vatrogasne zajednice Grada Zagreba, s tim smo krenuli. U Tamića smo instalirali tu pumpu i krenuli raditi... - kaže zapovjednik Zvonko.
Na njihovu popisu trenutačno je nešto više od 140 članova DVD-a, među kojima je 25 operativnih vatrogasaca, onih koji su obučeni i osposobljeni za inter- Članova koji su završili tečaj imamo nešto više od 80, no ovih 25 ima i završen tečaj i odrađen liječnički pregled. Kad se sve zbroji, može se reći da imamo oko 40 aktivnih vatrogasaca, dok su ostali uvijek tu negdje, spremni uskočiti i pomoći kad mogu i gdje mogu. Neki pomažu kod osiguranja nekih događaja, a ima i onih koji dobro dođu kad treba ispeći roštilj za neku od naših fešta... Imamo i 30-ak klinaca u podmlatku, s njima rade tri voditelja, tako da s brojnošću stvarno nemamo problema - objašnjavaju dečki. Posebno "živahno" bilo je u vrijeme potresa krajem 2020. godine, to se vrijeme posebno pamti.
- Pojedinačno gledajući, u
PROLAZILI SU I TRNCI KROZ TIJELO KAD SU NAS
PROZVALI DA DOĐEMO PO NAGRADU
TIJEKOM RATA SVA
OPREMA JE NESTALA I MORALI SMO KRENUTI OD ČISTE NULE
IMAMO OKO 40 AKTIVNIH
VATROGASACA, A NEMA
PROBLEMA NI S DJECOM I MLADIMA
vrijeme potresa bili smo DVD s najviše intervencija u županiji. Druga mjesta imala su gradske Zajednice, ali gledajući društva izolirano, mi smo tu prednjačili - ističe Čunović, a Tičarić to prisnažuje brojkama.
- Puna 22 dana zaredom, ujutro od šest, sve do ponoći, bili smo na nogama. Ljudi su išli na posao i odmah po povratku kući dolazili na intervencije, i tako doslovno 22 dana bez odmora. Vatrogasci iz Kravarskog podijelili su se u to doba u tri ekipe, svako jutro okupljali su se na brifingu u Domu, a na kraju dana bi se pisala izvješća. Podaci kažu da je već prvoga dana zabilježeno gotovo 40 intervencija, a u svemu tome sudjelovali su i drugi stanovnici.
- I sam načelnik u prvom je trenutku bio malo skeptičan po pitanju uključivanja ljudi u cijeli proces, ali kad je vidio da to ide "kao voda", i on je bio zadovoljan - pamti Zvonko.
S obzirom na razinu koju su dostigli od 2006. na ovamo, zapravo i nije bilo iznenađujuće što je sve išlo kao po špagi. - Mi se stalno obučavamo, pripremamo, usavršavamo za svaku vrstu neprilike. I
mi smo zbilja u svakom trenutku spremni na sve, što se i pokazalo stotine puta u zadnjih 15-ak godina. Podigli smo nivo spremnosti toliko da možemo parirati svakoj situaciji, od potresa, požara, poplava, do svih tehničkih intervencija - ponosan je predsjednik Stjepan.
SEDAM SMRTNIH SLUČAJEVA
Uigrano je ovo i vrlo angažirano društvo, što se potvrdilo u cijelom nizu vrlo konkretnih situacija.
- Prije dvije godine, sjećam se, radio sam noćnu smjenu na Novu godinu. Na povratku kući, bio sam u šumi kod Bune, bilo je 7:12 sati, kad me iz županijskog centra zovu da imamo požar kuće za odmor u Podvornici. Mladi su čekali novu godinu i dobro su "hajcali", sve dok se kuća nije zapalila. A oni su spavali... I pričam s operaterkom, tražimo rješenje, jer ja idem iz noćne, Nova godina je, sedam ujutro, nemam pojma tko će mi moći doći. I rekao sam joj: 'Zovi gorički JVP, a ja kad dođem u Kravarsko, vidjet ću tko može doći'. Kad sam došao do naših prostorija, šestero ljudi već me čekalo! Na novu godinu ujutro! Odmah
NAJTEŽE JE
SUOČITI SE SA SMRĆU, A TAKVIH SMO TRENUTAKA IMALI VIŠE NEGO DRUGI
SVE ČEŠĆE NAS LJUDI ZOVU ZBOG STRŠLJENA I PUHOVA, ALI MAČKE NE SKIDAMO...
FINANCIRA NAS OPĆINA, ALI I MI SE JAVLJAMO NA SVE MOGUĆE NATJEČAJE
smo odjurili na intervenciju, uspjeli smo naći rješenje i vratio sam JVP natrag u Veliku Goricu na pola puta do lokacijeprepričava Čunović.
Naravno da je osnovni posao vatrogasaca boriti se s požarima, ali svaki DVD, uključujući i hrabre dečke iz Kravarskog, ima posla i s drugim neprilikama. Pritom se proživljavaju razne situacije, često i one s kojima se teško nositi.
- Nažalost, u ovih zadnjih 17 godina imali smo sedam intervencija sa smrtnim slučajevima. Rijetka su društva s tolikim brojem takvih nesreća... Bilo je tu stradavanja u požaru, prevrtanja s traktorom, suicida... Nisu to nimalo jednostavne situacije, čak štoviše, ali nitko od nas ne želi na licu mjesta pokazati koliko nas to pogađa - priznaje Štef.
- Evo, zadnju takvu intervenciju imali smo nakon prevrtanja traktora. Imali smo samo informaciju da se to dogodilo i na putu do lokacije razmišljaš što će te dočekati, u kakvom je stanju čovjek... Pa onda na Božić, kad smo imali požar u Lijevim Štefankima, izgorio je moj susjed. Gorjela je drvena kuća i po dolasku tamo kažu nam da je čovjek unutra. A ja znam tko živi u toj kući, znam da je to čovjek s kojim sam odrastao... Ali eto, nekako to pregrmiš, izguraš, koliko god je teško - dodaje Zvonko.
Bude tu, jasno, i priča drugačijega karaktera, potreba za pomoći druge vrste. - Ljudi nas često zovu zbog uklanjanja gnijezda stršljenova, a čak smo izvlačili i zmije iz škrinje. Smjestila se čovjeku u paletu ispod zamrzivača, možda je tu bila i godinama, dolazila i odlazila, ali naravno da nije ugodno. Čovjek me zove da ima zmiju u kući, mi dođemo i sve raščistimo, a na kraju nađemo velikog guša. Primiš ga, izneseš i to je to... Ja sam pčelar, to su moja zaduženja. Pustili smo je u prirodu, što drugo... - priča Štef, a
HEROJI S BREGA VATROGASCI IZ KRAVARSKOG "OŽIVJELI" SU SVOJE DRUŠTVO 2006. GODINE I OD TAD STALO RASTU I NAPREDUJU. DANAS JE NA RASPOLAGANJU 40 AKTIVNIH ČLANOVA, ALI I PUNO ONIH KOJI SU UVIJEK SPREMNI USKOČITI
Zvonko se ubacuje:
- Ja to nikad ne bih mogao, svaka čast Štefu što može... Zvali su nas i da ih riješimo puhova, ima i toga. Kad odemo u posjet našim školarcima, uvijek nas pitaju i skidamo li mačke s drveća i krovova, jer to vide na televiziji, ali mi takvih slučajeva dosad nismo imali. Valjda su mačke na selu malo pametnije, one znaju same sići, ha, ha.
U svim tim intervencijama vatrogascima iz Kravarskog pomaže i oprema koja je danas na ozbiljnoj razini.
- U vrijeme kad je gospodin Šuker bio ministar financija, a Damir Trut ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, našla su se sredstva za cisternu. Kupili smo kamion, dali smo ga preurediti i krenuli raditi. Danas imamo tu istu cisternu, sa 5800 litara vode, imamo pick upa Forda Rangera i kombi. Međutim, oprema na cisterni je neusporediva s onim što smo imali u počecima, jer sad imamo i zračne jastuke, komplete za šumske požare, komplete za intervencijski dio, duple kacige, duple čizme... To smo prije mogli samo sanjati. Uvijek može bolje, uvijek ima
potreba, ali stalno se i nadograđujemo. Kad se ukaže potreba na intervenciji, pokušavamo doći i do novih alata - kaže zapovjednik Zvonko. - Glavni izvor financiranja je općina Kravarsko, kojoj smo jako zahvalni, ali mi se javljamo na sve moguće natječaje, što god se pojavi. Tu smo izvukli značajna sredstva, našim angažmanom u zadnje četiri i pol godine uspjeli smo doći do opreme vrijedne 140.000 eura. Prijavljujemo se, angažiramo, a na to dolazi nešto više od 20.000 eura godišnje od općine. Mi smo svi, naravno, isključivo volonteri - dodaje predsjednik Štef, koji će spremno i izreklamirati svoje mjesto.
- Život u Kravarskom je lijep. Nadomak smo Gorice i Zagreba, šest kilometara je do ulaza na autocestu, a tu je i brza cesta. Doseljava se jako puno mladih obitelji, jer imamo novu školu, sportsku dvoranu, vrtić, novo igralište, ljekarnu, dom zdravlja, zubara... Sve što je potrebno za jedno ovakvo mjesto!
A ima, naravno, i svoje vatrogasce. Ljude koji su istinski čuvari svoga kraja...
Na sam spomen javnog bilježnika mnogima je prva pomisao visoka cijena. Iako se prosječnom građaninu može činiti da su cijene usluga previsoke, pitanje je što se točno dobiva kada se zatraži pomoć javnog bilježnika?
Svatko se našao u situaciji da mora koristiti usluge javnog bilježnika. Još je davne 1993. godine donesen Zakon o javnom bilježništvu te su u studenome 1994. godine prvi javni bilježnici položili prisegu i uručene su im i povelje o postavljenju. Time je u hrvatski pravni sustav vraćena odgovorna i značajna javnobilježnička služba koja je i danas, nakon trideset godina svog djelovanja, većini građana apstraktna, ponekad nedokučiva i, usudila bih se reći, po mišljenju mnogih nepotrebna.
No, jesu li uistinu javni bilježnici kao zanimanje izmišljeni i nepotrebni i je li njihova uloga samo "uzimanje novca" građanima?
TKO SU JAVNI BILJEŽNICI?
Javni bilježnik je magistar prava (nekadašnji diplomirani pravnik) koji je položio pravosudni i javnobilježnički ispit, ima najmanje 4 godine radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita te je osoba dostojna javnog povjerenja.
Također, da bi bio postavljen, mora dati izjavu da će napustiti bilo koje drugo naplatno zanimanje. Za usporedbu, odvjetnici i suci također su magistri prava s položenim pravosudnim ispitom, dok javni bilježnici moraju položiti i poseban javnobilježnički ispit. Javni bilježnik svoju službu obavlja kao svoje jedino zanimanje, i to s razlogom: da bi ju mogao obavljati nepristrano, u interesu svih stranaka. Time se sprječavaju mogući kasniji sporovi, utvrđuje se prava i ozbiljna volja svih stranaka te se u skladu s tako utvrđenom voljom sastavlja isprava u kojoj su potpuno i ispravno zabilježene sve činjenice važne za pojedini pravni posao. Javni bilježnik je nepristrani povjerenik stranaka, a ne zastupnik jedne strane. On ne "naginje" štititi interese samo jedne strane, već radi nepristrano, u korist svih strana i u skladu sa zakonom. Javni bilježnik svoju službu obavlja u nespornim stvarima, kada su stranke suglasne i u dogovoru, dok sporove i dalje rješavaju sudovi, a stranke u njima angažiraju odvjetnike koji zastupaju njihove interese.
KOJE POSLOVE OBAVLJAJU JAVNI BILJEŽNICI?
Člankom 2. Zakona o javnom bilježništvu propisano je da se javnobilježnička služba sastoji u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se temelje prava, službenom ovjeravanju privatnih isprava, primanju na čuvanje isprava, novca i predmeta od vrijednosti te obavljanju postupaka po nalogu sudova ili drugih javnih tijela.
Za stranke je važno znati da se javnom bilježniku mogu obratiti ako im je potreban sastav bilo kojeg ugovora kada postoji sug-
lasnost između stranaka, primjerice ugovora o darovanju ili kupoprodaji nekretnina, ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili ugovora o zajmu. Mogu im se obratiti i radi sastava bilo koje vrste punomoći, očitovanja, oporuke, ili ako je potrebno da javni bilježnik sastavi i šalje prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, prava zaloga i bilo koju drugu vrstu prijedloga u zemljišne knjige. Javni bilježnici, nadalje, provode ostavinske i ovršne postupke kao povjerene poslove suda, koji su u pravilu nesporni, te donose rješenja o nasljeđivanju, odnosno rješenja o ovrsi. Ako bi među strankama došlo do spora, takvi se postupci vraćaju nadležnom sudu na provođenje i donošenje odgovarajuće odluke.
Isto tako, javnom bilježniku se stranka može obratiti i ako joj je potrebno da on primi u polog neku ispravu ili novac te može naložiti da ih iz tog pologa izda točno određenoj osobi i pod točno određenim uvjetima. Primjerice, kod sklapanja kupoprodajnog ugovora kod javnog bilježnika se može položiti kupoprodajna cijena ili tabularna isprava, čime se štite i kupac i prodavatelj od mogućih zlouporaba suprotne strane.
Ipak, najčešći posao s kojim se javne bilježnike identificira jest ovjera potpisa na privatnim ispravama, koji se nekad obavljao u upravnim tijelima. Ovjerom pot-
pisa potvrđuje se da je ispravu potpisala određena osoba. Također, javni bilježnici mogu potvrditi, odnosno solemnizirati privatne isprave koje bi stranke same sastavile ili bi ih prema njihovu kazivanju sastavili odvjetnici. Izuzetno važnu ulogu javnim bilježnicima dao je Zakon o trgovačkim društvima, koji je u mnogim svojim odredbama izričito naložio njihovo sudjelovanje kod sastava isprava koje se odnose na trgovačka društva.
OVJERA POTPISA ILI SOLEMNIZACIJA, ODNOSNO SASTAV JAVNOBILJEŽNIČKOG AKTA, ŠTO JE BOLJE ZA STRANKU?
Stranka mora imati na umu da se prilikom ovjere potpisa na privatnoj ispravi koju je sama sastavila ili ju je sastavio odvjetnik, ovjerava i provjerava samo potpis osobe, ali ne i sadržaj same isprave. Takvu ispravu stranka sastavlja na vlastitu odgovornost, odnosno na odgovornost odvjetnika koji ju je sastavio, te ona nema snagu javne, nego privatne isprave.
S druge strane, kada javni bilježnik solemnizira privatnu ispravu ili sam sastavlja ispravu u formi javnobilježničkog akta, on provjerava i odgovara za sadržaj te isprave. On odgovara za utvrđivanje prave i ozbiljne volje stranaka te za sastav isprave u skladu s tako utvrđenom voljom. Također,
provjerava i odgovara da je stranka sposobna i ovlaštena za poduzimanje pojedinog pravnog posla te provjerava sve što se može provjeriti iz javnih registara, javnih isprava, kao i razgovorom sa samim strankama.
Takva isprava ima snagu javne isprave, odnosno njoj se vjeruje, vjeruje se njenom sadržaju, a ne samo potpisu određene osobe. Sastavljanjem takvih isprava ili solemnizacijom privatnih isprava od strane javnih bilježnika, stranke dobivaju dokumente bolje kvalitete i veću pravnu sigurnost, kao i prevenciju sporova. Također, isprave koje solemnizira ili sastavlja javni bilježnik mogu sadržavati i ovršne klauzule, čijim ugovaranjem stranke izbjegavaju dugotrajno i skupo vođenje sporova.
KOLIKA JE CIJENA JAVNOBILJEŽNIČKIH USLUGA?
Cijena javnobilježničkih usluga propisana je Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, ali i drugim pravilnicima kojima su određene nagrade javnih bilježnika u ostavinskim, odnosno ovršnim postupcima. Ovjera potpisa opisana ranije u ovom članku košta 8,83 eura s PDV-om i javnobilježničkom pristojbom. Sastav javnobilježničkih akata, solemnizacija privatnih isprava i drugi poslovi javnih bilježnika naplaćuju se u skladu s navedenom tarifom. Tarifa je vezana uz vrijednost pravnog posla i propisana je od strane ministra nadležnog za poslove pravosuđa te je jednaka za sve javne bilježnike.
U cijenu javnobilježničkih usluga uračunate su i javnobilježničke pristojbe koje je javni bilježnik dužan obračunati i naplatiti, a koje su prihod državnog proračuna, isto kao i PDV koji javni bilježnici naplaćuju na svaku svoju uslugu te naknadno uplaćuju u proračun.
PREVENCIJA UMJESTO SPORA Postoji izreka da pametni rješavaju probleme, a inteligentni ih preveniraju. Upravo u tom preveniranju sporova ogleda se najvažnija uloga javnih bilježnika kao visokokvalificiranih pravnih stručnjaka, ali i nepristranih povjerenika stranaka koji rade u interesu svih u skladu sa zakonom. Isprave koje sastavljaju javni bilježnici u formi javnobilježničkog akta ili privatne isprave koje solemniziraju imaju dokaznu snagu javnih isprava te upravo stoga daju pravnu sigurnost strankama. Javni bilježnici su odgovorni za njihov sadržaj, a ne stranke same. Iako su usluge javnih bilježnika veće u odnosu na isprave koje si stranke same pišu i na kojima ovjeravaju svoje potpise, ne smijemo zaboraviti da je najskuplje nastale probleme rješavati pred sudovima, kada su već nastali i kada stranke više nemaju volju za dogovorom. Takvi sporovi traju godinama i vežu uz sebe nemjerljivo veće troškove i nesigurnost ishoda.
Stoga, obratite se javnim bilježnicima s punim povjerenjem jer je to jedini način da zajedničkim radom i suradnjom učinimo naš pravni sustav sigurnijim i pouzdanijim.
"SIGURNOST DJECE I PJEŠAKA NAŠ JE PRIORITET".
Ž
upanijska uprava za ceste Zagrebačke županije pojačala je aktivnosti na povećanju sigurnosti djece u prometu, uoči početka nove školske godine. Poseban naglasak stavljen je na prometnice u blizini škola, vrtića i autobusnih stanica, a mjere se provode u suradnji s policijom i lokalnom samoupravom. Cilj je smanjiti brzinu vozila i povećati sigurnost pješaka, osobito djece.
Posebnu pažnju ŽUC je posvetio pješačkim prijelazima. Na čak 39 lokacija postavljeni su konzolni stupovi s LED rasvjetom, čime se osigurava bolja vidljivost pješaka, posebno tijekom večernjih sati i u uvjetima smanjene vidljivosti. Takva tehnička rješenja posljednjih godina postaju standard kada je riječ o povećanju razine sigurnosti na prometnicama. Izvršeni su i radovi na poboljšanju vidljivosti pješačkih prijelaza. Uklonjeno je raslinje koje je smanjivalo preglednost, postavljena je nova vertikalna signalizacija te je obnovljena horizontalna signalizacija, uključujući i pješačke prijelaze. Na kritičnim točkama postavljeni su uzdignuti prijelazi. Osim toga, uz navedene mjere, Županijska uprava za ceste već je ranije provela nekoliko značajnih projekata usmjerenih na povećanje sigurnosti pješaka. Između ostalog, postavljene su tzv. "svjetleće zavjese" na frekventnim lokacijama, kao i novi uspornici prometa kako bi se dodatno smanjile brzine vozila u blizini škola.
"Sigurnost djece i pješaka naš je prioritet. Aktivno provodimo razne mjere kako bismo smanjili rizike u prometu, osobito na mjestima gdje se djeca najčešće kreću - u blizini škola, vrtića i autobusnih stanica. Apeliramo na sve vozače da budu posebno oprezni u prometu i poštuju prometne znakove, jer svi imamo odgovornost za sigurnost najmlađih sudionika u prometu", istaknuo je Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije. Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije najavila je kako će s ovakvim i sličnim aktivnostima nastaviti i tijekom cijele školske godine. Fokus ostaje na unaprjeđenju prometne infrastrukture te zaštiti svih sudionika u prometu, a posebno najugroženijih, djece i pješaka.
upanijska uprava za ceste Zagrebačke županije planira početkom listopada započeti radove na izgradnji novog mosta preko rijeke Odre u naselju Veleševec - Selce, na lokalnoj cesti LC 31221 u općini Orle. Postupak odabira izvođača ušao je u završnu fazu, a ugovor s najpovoljnijim ponuditeljem trebao bi biti potpisan tijekom rujna. Vrijednost projekta procijenjena je na 800.000,00 €. Nosiva konstrukcija mosta je prednapregnuta armiranobetonska konstrukcija preko jednog raspona. Svijetli razmak između upornjaka bit će 28,21 m, dok će ukupna dužina mosta iznositi 49,61 m.
Otvaranje ponuda za izvođače provedeno je u prvoj polovici kolovoza. Sada slijedi administrativni korak, potpisivanje ugovora s tvrtkom koja je dala najpovoljniju ponudu, čime će se stvoriti preduvjeti da radovi na terenu krenu u planiranom roku, odnosno početkom listopada.
USKORO KREĆE IZGRADNJA MOSTA DUGOG GOTOVO 50 METARA, A POTPISIVANJE UGOVORA S IZVOĐAČEM RADOVA OČEKUJE SE U RUJNU
KOLUMNA PUT DO USPJEHA
ad pričamo o temi upravljanja tvrtkom i vođenja ljudi u timu, evidentno je da ćemo značajnu količinu vremena morati investirati u sastanke.
PIŠE: Siniša Drobnjak poduzetnik
Sastanak je ključni alat menadžera, bez kojeg nije moguće definirati godišnje i kvartalne ishode koje tvrtka i tim moraju postići, nije moguće iskomunicirati sve probleme i prepreke u poslovanju i unutar tima, nije moguće pratiti ključne pokazatelje i držati ljude odgovornima za njihovo izvršenje - nije moguće ostvariti svrhu poslovanja i postojanja tvrtke. Što je to onda problematično u sastancima, jer kad pitam svoje poznanike iz poslovnog svijeta, što im je draže - odlazak u kino ili sudjelovanje na sastanku, još mi se nije dogodilo da mi netko kaže da mu je draži sastanak.
Kao i dobar film i sastanak mora imati dinamiku, problem i konkurenta (protivnika) koji nas ugrožava ili cilj koji nam se u tom trenutku čini dalek i nedostižan, da bi bio interesantan i poslovno koristan.
Takav produktivan sastanak mora imati jasno definiranu agendu, mora se ponavljati jednom tjedno, poželjno uvijek u isto vrijeme i mora imati jasna pravila igre prema kojima će sastanak odvijati. Bez tako posloženog sastanak teško je i neizvjesno osigurati ostvarenje kvartalnih ishoda, koji su nam uvijek prva i najbliža meta koju želimo “pogoditi” svakih 90 dana. Centralni dio sastanka treba biti posvećen raspravi o prepreka ma koji moramo savladati i izazovima s kojima se zapos lenici suočavaju u izvršenju svojih tjednih zadataka ili ostvarenju kvartalnih ishoda.
I u vlastitom poslovan ju sam često bio žrtva loše pripremljenih sastanaka, nepro duktivne diskus-
ije i odugovlačenja s donošenjem odluka - sve navedeno pripada kategoriji “smrtnih grijehova” uspješnog poduzetnika.
Ako pričamo o raspravi, ona ne smije biti diskusija bez kraja i početka, uz nadglasavanje i nametanje isključivih stavova i vlastitog mišljenja.
Kvalitetna rasprava ima tri dijela: - Definiranje stvarnog problema
- Diskusiju
- Definiranje rješenja (i donošenje odluka)
Prečesto krenemo odmah sa diskusijom, a da uopće nismo definirali koji je stvarni problem koji riješavamo. Drugim riječima, ako se bavimo diskusijom o posljedicama, a ne o uzroku problema, uzalud trošimo vrijeme.
Diskusija u zdravom timu mora biti na razini zdravog konflikta. To znači iznošenje svih mišljenja samo jednom (jer je sve više od toga politiziranje), u svrhu interesa poboljšanja poslovanja tvrtke. Konflikt i suprotstavljanje mišljenja je dobrodošlo, jer sudionicima omogućuje da sagledaju problem iz više različitih prespektiva. Nakon diskusije slijedi donošenje odluka - suprotno društveno prihvaćenom mišljenju, ključne odluke u poslovanju se nikada ne smiju donositi konsenzusom ili glasanjem.
Jedna od najopsežnijih poslovnih analiza američkih tvrtki pokazala je da ni jedna ključna odluka u poslovanju nije bila donešena konsenzusom.
Potrebno je da svaki član tima iznese svoje mišljenje i da bude saslušan, ali odluku uvijek mora na kraju donijeti odgovorna osoba za taj ishod ili ključni operativac u tvrtki. Stoga napravite i vi od svojih sastanaka ključnu polugu za upravljanje tvrtkom i ostvarite planirane ishode na vrijeme.
onika, otkud ljubav i interes za aromaterapijom i fitoterapijom?
Po struci sam komercijalist, ali sam specijalizirana za posebne proizvode porijeklom iz biljaka, dakle biljne iscrpine u obliku tinktura, suhih ili tekućih ekstrakata, eteričnih ulja ili hladno tiještenih ulja. Prije otvaranja biljne drogerije "Aromarica", radila sam za prvu takvu u Zagrebu, popularnu Terra Organicu, gdje je vlasnica konstantno ulagala u naše znanje te nas educirala u suradnji s dr. Striborom Markovićem, ocem fitoaromaterapije u Hrvatskoj.
Doktor Marković predaje na riječkom Fakultetu biotehnologije i razvoja lijekova i kod njega sam diplomirala fitoaromaterapiju. Bez njega i Terra Organice ne bih danas bila ovdje i bavila se poslom kojeg neizmjerno volim.
Kako si došla na ideju za pokretanje "Aromarice", što je bio motiv da otvoriš obrt?
Ponekad u životu presude sitnice i odvedu nas u nekom drugom smjeru. Tako je bilo i sa mnom. Ne mogu reći da sam bila nezadovoljna u Terra Organici. Radila sam posao koji volim, vlasnica je bila korektna u odnosima i poštena u naknadi za rad, klijenti pristojni, ali me izluđivalo putovanje u Zagreb i vječni nedostatak parkinga.
Nisam imala neku ušteđevinu niti veliki početni kapital, ali sam imala znanje i jasnu viziju prema kojoj sam krenula. Tada je svemir jednostavno počeo slagati pomalo sve na svoje mjesto, a putevi su se samo otvarali i vodili me ka "Aromarici".
Koliko dugo postoji "Aromarica"? Kako je izgledao razvoj poslovanja od samog početka do danas?
Razvoj poslovanja je tekao sporo, ali osobno vjerujem da se tako grade čvrsti i dugotrajni temelji. Rasla sam polako i povećavala asortiman iz godine u godinu, ostavljajući skoro svu zaradu i dohodak u "Aromarici", a isplaćivala sam sebi minimalno koliko sam morala. I, kako se ono kaže u narodu, dvaput prevrnula svaku kunu prije trošenja. Aro-
IZLUĐIVALO ME SVAKO PUTOVANJE U ZAGREB I ŽELJELA SAM NEŠTO NOVO. I SVE SE TU POSLOŽILO...
RAZVIJALA SAM POSAO SPORO, ALI GRADEĆI ČVRSTE TEMELJE, ŠTO MI JE JAKO VAŽNO
KAD RADIŠ ONO ŠTO VOLIŠ, TAJ POSAO NA KRAJU POSTANE ŽIVOTNI POZIV
marica je dvaput preživjela lockdown i karantenu. Ali eto, još uvijek smo nas dvije tu i rastemo zajedno, sad već sedmu godinu, jer "Aromarica" je otvorena 30. listopada 2019. Za pokretanje obrta trebaju određena financijska sredstva. Kako si to financirala, vlastitim sredstvima ili podizanjem kredita? Ako je u pitanju kredit, koliko ga je bilo teško dobiti? Ništa bez financija, da. U kredite i bankarski sustav osobno ne vjerujem, tako da nisam posezala za tim financijskim alatima.
Uzela sam mali poticaj, dodala svoj kapital koji nije bio prevelik, ali sam imala tu prednost da sam dobro poznavala dobavljače i imali smo razvijeno međusobno povjerenje, tako da sam uz odgode plaćanja uspjela napuniti police. Ne krcato kao što su pune danas, ali jesam. Ironično danas mi u banci svako malo nude "povoljno kreditiranje". Još uvijek je odgovor hvala, ali ne hvala. Namještaj i police u "Aromarici", koji je od ariša, suprug i ja smo sami slagali i montirali. Više on nego ja, ali i tu smo uštedjeli na majstorima.
Kao žena koja vodi vlastiti obrt, koji su najveći izazovi s kojima se susrećeš u vođenju "Aromarice"? Koliko je administracija (npr. Ortnička komora, Porezna uprava, gradska i županijska…) spremna pomoći kad se pojavi neka izazovna situacija?
Najteže mi je bilo zapravo u početku što se tiče administracije koja je u našoj državi jako uspavana, dokona, spora i poprilično neusklađena, i to je bila najizazovnija situacija u otvaranju obrta. Uskladiti njih sve. Danas nemam više apsolutno nikakvih situacija. Plaćam sve svoje obaveze prema državi, gradskim poduzećima preko knjigovodstva koje se bavi time, tako da ja svoju energiju trošim samo na svoju materiju i bavim se klijentima, pacijentima i naravno daljnjim edukacijama pošto se u fitofarmaciji konstantno pojavljuju nove informacije, nova istraživanja, moram biti u toku.
Kako je biti žena i poduzetnica u pod-
ručju fitoaromaterapije?
Kao i u svakom zanimanju, moraš voljeti to što radiš, zapravo to mora biti tvoj životni poziv, onda je lako. Većina mojih kolega jesu žene. Imamo samo dvoje-troje muških kolega. Koliko prosječno traje tvoj radni dan?
Možeš li kad dođeš kući nakon posla potpuno se isključiti ili radiš i u slobodno vrijeme?
Ne znam koliko mi traje radni dan. Nisam mjerila nikad. Jednostavno krenem u dan, pa kako me odnese. Ponekad se doista zakomplicira, sabije se sve odjednom, a ponekad bude lagan dan. Naučila sam s godinama ne boriti se protiv nijednog. Lagano, pa koliko stignem. Šefa nemam, tako da sama određujem tempo. Na početku sam se znala pogubiti i stavljati klijente ispred sebe. Dakle, navečer stižu mailovi, poruke, ja bih odgovarala odmah. Često se zateknem doma da razmišljam što mi ono tamo nedostaje, što moram naručiti. Kasnije sam naučila da jednostavno moram imati radno vrijeme i slobodno vrijeme. Kao da radim za nekoga drugoga i dalje. Mora postojati granica, kakva takva. I zbog mene i zbog klijenata. Kako usklađuješ svoj poslovni i privatni život?
Ne usklađujem. Meni je to jedan život. I kad privatno odem na planinarenje biljke su sa mnom. Živim na selu, tako da sam uvijek okružena samoniklim ili uzgojenim biljem i šumom, a imam i dosta egzotičnog kućnog bilja koje isto zahtijeva brigu i pažnju.
Godišnje odmore također provodim ili na divljim planinama ili divljim otocima gdje su opet oko mene biljke i kolegice iz toga svijeta, a često idemo u berbu biljaka, crnog bora, kantariona i ostalog. Jednostavno, to je moj život. Kako se nosiš s konkurencijom i promjenama na tržištu prirodnih proizvoda, trendovima koji dolaze s društvenih mreža (sada je jako popularno ricinusovo ulje koje se kapa u pupak…)?
Ponosna sam na našu branšu i kolegice jer nas je malo i povezane smo u smislu da savjetujemo i pomažemo, konzultira-
MONIKA ANTOLOVIĆ FITOAROMATERAPEUTKINJA I VLASNICA BILJNE LJEKARNE "AROMARICA", GOVORI O IZAZOVIMA PODUZETNIŠTVA, KAKO SE ODLUČILA BAVITI FITOROMATERAPIJOM, MOŽE LI SE OD NJE ŽIVJETI, KOLIKO JE VAŽNA EDUKACIJA...
mo se, ispravljamo greške i recepte često, tako da ih ni ne gledam kao konkurenciju. Kroz ovaj naš svijet ide nekako i duhovnost, pa samim time ima manje ovih prizemnih osjećaja ljubomore, zavisti ili sličnog. Tu sam sretna. Promjena na tržištu uvijek ima, i to je u redu jer moramo naprijed sa znanjem i novitetima. Jasno, puno je i pomodnih informacija u bespućima interneta, kao i nadriliječništva, šarlatanstva, lažnog predstavljanja, ali ja ne mogu to ispraviti niti trošiti energiju na takve.
Svako danas može u Googlu i provjeriti transparentnost osobe ili stranice.
Može li se danas ugodno živjeti od obrta odnosno od aromaterapije i prodaje prirodnih pripravaka?
Zaradim za kruh i mlijeko, naravno. Obogatiti se neću i to je isto sigurno. Ovisno je o osobi što želi u životu. Ako želi novac, neka otvori kafić ili se bavi dionicama na burzi. Ovo nije taj svijet, mi nismo takvi ljudi. Ovo je stil života, ne posao za zaradu.
Koji bi savjet dala mladim poduzetnicima koji razmišljaju o pokretanju sličnog obrta? Što je najvažnije u poduzetništvu?
Mislim da nisam prava osoba za davanje savjeta o poduzetništvu. Ja sam slijedila neku svoju intuiciju, neki svoj unutarnji glas, imala svoj tempo i imala dosta sreće u svemu.
Pravne savjete i alate za poduzetništvo još uvijek ne znam. Mislim da je samodisciplina najvažnija kao i zdrav temelj te korektnost prema klijentima i prema dobavljačima, onda je vrlo mala mogućnost za nesporazum ili neki konflikt. Povremeno vodiš radionice o izradi prirodnih kozmetičkih proizvoda za koje vlada veliki interes. Koliko ti znači takva podrška lokalne zajednice?
Da, vodim, i to mi je neizmjerno veselje. Kontakt s ljudima, povratne informacije i znanje koje se množi, uvijek me napune pozitivnom energijom. Pogotovo me vesele radne radionice gdje polaznice svojim rukama stvore neku kremu, melem, kuglicu za kupanje ili slično. Jako su ponosne na sebe i to me
POSLOVNI I PRIVATNI ŽIVOT NE USKLAĐUJEM. MENI JE SVE TO JEDAN, ISTI ŽIVOT...
JAKO PUNO
MI ZNAČE
POVRATNE
REAKCIJE
LJUDI, TO ME NAPUNI
POZITIVNOM ENERGIJOM
ŽENE IMAJU
PRILIKU, ALI
ŽENAMA JE
PRILIKE TEŽE
ISKORISTITI. MI MORAMO
ULAGATI I DUPLI TRUD
baš, baš veseli. Danas slabo svi zajedno stvaramo svojim rukama, a to je iznimno važno. Pogotovo kod djece koja su uvijek dobrodošla na svim mojim radionicama i to besplatno. Podrška lokalne zajednice je od početka bila doista velika jer sam prva velikogorička biljna ljekarna, te sam htjela da ova ljekarna bude kutak zdravlja i ljepote, a to su prepoznali redom svi i sam gradonačelnik je došao na otvorenje i dao nam punu podršku. Koliko pratiš trendove u aromaterapiji i fitoterapiji? Danas puno ljudi bira prirodne proizvode, čajeve, liječenje biljem, uljima... Trendove i novosti u fitofarmaciji pratim svakodnevno, najviše preko stručnih stranica Plantagea.hr i našeg mentora dr. Stribora Markovića, te preko grupa sa kolegicama. Aromaterapiju i izradu prirodne kozmetike preko naše Mirele Ilenić, pionirke u izradi prirodne kozmetike i njezine stranice Mireille Lab. Kod biljnih lijekova često se mijenjaju standardizacija i dnevne doze, zbog novih kliničkih istraživanja, tako da se pratiti mora. Kod izrade prirodne kozmetike Mirela pak skoro na mjesečnoj bazi donosi novitete iz svijeta u izradi prirodne kozmetike, novih emulgatora, prirodnih konzervansa, ambalaže i ostalog tako da moram pratiti i nju.
Koje dodatne mjere podrške smatraš korisnima za poduzetnike početnike?
Imamo VEGOR-u koja edukacijama pomaže početnike, surađuju i s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje koji nude razne mjere samozapošljavanja i pogodnosti. Nadalje, tu je Poduzetnički centar gdje su početnicima poduzetnicima dostupni uredi besplatno sa internetom, gdje mogu dogovoriti sastanak sa klijentom u slučaju da još nemaju radni prostor, postoje i konferencijske sale gdje se mogu odraditi razna predavanja i prezentacije, tako da to uvelike olakšava. Kako procjenjuješ položaj poduzetnica u Hrvatskoj danas? Koje prepreke su još prisutne? Ravnopravne smo na papiru, ali još uvi-
jek nismo u potpunosti ravnopravne. Imamo priliku, ali svakako je ženi teže priliku iskoristiti, pogotovo ako je mlada majka s malom djecom. Jednostavno je to tako, jer i ako ima podršku obitelji ili dadilju, majka je emocionalno razapeta između ta dva svijeta. Uvijek navijam za ženu i tvrdim da nam je svaku prepreku duplo teže prijeći nego muškarcu, i dvostruko truda moramo uložiti. Složenija smo bića od muškaraca i često nama upravljaju emocije. Naše ili tuđe.
Koje su, prema tvom iskustvu, ključne vještine koje žene trebaju razvijati da bi uspjele u poslovanju i uspješno vodile vlastiti posao?
Trebamo učiti od muškaraca. Pojednostaviti. Svesti na racionalno i razumno. Isključiti emociju. Vježbati to. I poštovati sebe, ako želimo da nas poštuju drugi. Taj proces će trajati dugo jer smo generacija koja nije tako odgajana. Usađeno je u nas da je u redu trpjeti, stavljati tuđe potrebe i želje ispred svojih. A to nije ispravno.
To se zove samopoštovanje i mi žene ga moramo naučiti izgraditi.
Organizacija i planiranje nam je većini urođeno, samim tim i upravljanje, tako da je taj dio u redu.
Mnoge poduzetnice i poduzetnici dan počinju s mislima na posao, račune, probleme... Jesu li tvoje prve misli o novim proizvodima koje želiš ponuditi u "Aroamarici" ili brineš o računima, plaćanju troškova i sličnim mukama? Računi su dio života. Tako i gledam na njih. Kao na prolazan problem, jer on to i jest. Ispočetka me to znalo mučiti, ali razmišljam ovako: do sada sam sve uspjela riješiti, uz karantenu zbog korona virusa, uz potrese, uz rat u Ukrajini, pa u Palestini…. pa uvijek je neki problem. To je život. Plivaš, ne staješ… Asortiman stalno širim i da, to me veseli. Učiti mehanizme djelovanja noviteta, nove biljke, egzotične biljke. Trenutačno smo u zen fazi. Stabilno i dobro. Tako da tek sad malo uživam u plodovima rada i odricanja, i neka ostane na tome. Zasad.
NA POVRŠINI OD GOTOVO 800 ČETVORNIH METARA U NASELJU PLESO GRADI SE DJEČJE IGRALIŠTE KOJE ĆE DOBITI NOVE PODLOGE, STAZE I SPRAVE.
Grad Velika Gorica započeo je s izgradnjom novog dječjeg igrališta u naselju Pleso, čija je ugovorena vrijednost radova 68.734,25 eura s PDV-om. Projektom, koji je trenutačno u prvoj fazi, obuhvaćena je izgradnja modernog prostora na 796 četvornih metara, a naglasak je stavljen na sigurnost i razvojno stimulativno okruženje za djecu. Radovi, koje izvodi VG Komunalac, uključuju postavljanje različitih podloga, rubnjaka i novih igrala.
Projekt je podijeljen u tri faze, a prva faza obuhvaća ključne elemente za sigurnost i funkcionalnost dječjeg igrališta.
Postavljaju se antitraumatske podloge od lijevane gume na 44 m2 i borove kore na 219 m2, koje će smanjiti rizik od ozljeda prilikom skokova.
Pješačke staze od sipine protežu se na 311 m2, a u sklopu njih izrađena je i re-
fleksološka staza od drvenih kolutova i kamenih granulacija, osmišljena za poticanje senzorne stimulacije i aktivnog kretanja.
Igralište će sadržavati ukupno šest sprava, uključujući kombinirana igrala, ljuljačke s baby sjedalicama, njihalice i posebnu inkluzivnu ljuljačku u obliku košare, prilagođenu djeci različitih dobnih skupina i sposobnosti. Velika novost bit će veće, modernije kombinirano igralo-penjalica. Nadalje, prostor je dodatno opremljen s tri klupe koje je postavio VG Komunalac, a planom je još predviđena ugradnja i 2 stalka za bicikle i koševa za otpatke. Kao što smo najavili ranije, druga faza projekta predviđa hortikulturno uređenje prostora u jesenskom periodu. Planirana je sadnja drveća, grmlja, trajnica i ukrasnih trava, čime će se stvoriti prirodan i vizualno privlačan ambijent.
Radi unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadom i pružanja kvalitetnije usluge građanima, u Reciklažnom dvorištu Velika Gorica uveden je novi raspored spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Ovaj raspored osmišljen je kako bi korisnicima omogućio jednostavnije i brže odlaganje različitih vrsta otpada, uz poštivanje svih ekoloških standarda i zakonskih propisa. Cilj je potaknuti pravilno razvrstavanje, smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada te povećati razinu recikliranja na području grada Velike Gorice. U nastavku se nalazi grafički prikaz s legendom znakova radi lakšeg snalaženja prilikom ulaska i korištenja reciklažnog dvorišta Velika Gorica.
Riječ apiterapija dolazi od latinske riječi apis što znači pčela i therapia što znači terapija ili liječenje. Pčelinji proizvodi čitavu su povijest balansirali između hrane i lijeka, tradicionalne i konvencionalne medicine. Med, propolis, matična mliječ, pelud, pčelinji vosak i pčelinji otrov već se tisućama godina koriste u prevenciji ili kao terapija kod određenih zdravstvenih poteškoća, a pčele rado nazivamo „letećim farmaceutima“.
Med je nutritivno vrijedna hrana, bogata enzimima, vitaminima i mineralima osobito kalijem, kalcijem, željezom, natrijem, magnezijem ; kiselinama poput octene, oksalne, maslačne, limunske, jabučne. Zbog sadržaja fenolne kiseline, flavonoida te terpenskih spojeva posjeduje antioksidativna i protuupalna svojstva. Odgađanje razvoja karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, sprječavanje razmnožavanja i rasta raznih vrsta mikroorganizama kao što su npr. Streptococcus pyogenes, Streptococcus typhi, Staphylococcus aureus ili različite Streptococcus i E.coli vrste i sojevi, čini med vrlo vrijednom namirnicom.
Zbog svog sastava i imunomodulatornog djelovanja, možemo ga uvrstiti i u prebiotik koji doprinosi zdravlju crijeva i jača imunološki sustav. Tradicionalno med primjenjujemo kod ublažavanja kašlja i simptoma virusnih infekcija dišnog sustava. Zanimljivo je spomenuti da se pojedine vrste meda već stoljećima koriste kao dijetoterapija kod određenih bolesti. Pa se tako npr. med lipe koristi za ublažavanje simptoma nesanice; med stolisnika, kadulje i lavande za bronhitis i kašalj; za gripu i prehladu med lipe i majčine dušice; kod crijevnih smetnji med kestena i lavande; med vrijeska kod bubrežnih kamenaca i cistitisa; kod opstipacije med bagrema…
No valja imati na umu da med ponekad može biti kontaminiran patogenim mikroorganizmima, posebno Clostridium botulinum i njegovim sporama te je u tom slučaju njegova konzumacija opasna za dojenčad, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunitetom. Med koji se koristi u terapijske svrhe najčešće se sterilizira gama zračenjem.
Med može izazvati alergijsku reakciju, a zbog visokog sadržaja šećera, ne preporuča se dijabetičarima. Propolis je smolasta tvar odavnina poznata kao zaštita košnica i pčelinjih zajednica od infekcija, a ovisno o kemijskom sastavu
boja mu varira od zeleno-smeđe do zelene boje. Zbog svojih biološko aktivnih komponenti koje ublažavaju simptome virusnih infekcija te skraćuju njihovo trajanje (znanstveno je dokazano da obična prehlada traje i do 2.5 puta kraće uz primjenu propolisa) povećana je njegova konzumacija u sezoni virusnih infekcija respiratornog sustava. Uz antivirusno, dokazano je i njegovo antibakterijsko djelovanje koje je jače izraženo na Gram-pozitivne bakterije (streptokoki, stafilokoki). U usporedbi sa antibioticima taj je učinak slabiji, ali u sinergiji sa antibioticima ubrzano je vrijeme izlječenja. Primjenjujemo ga u tekućem obliku, najčešće kao alkoholni ekstrakt, a postoje i tablete, kapsule ili prah liofiliziranog oblika propolisa. Na tržištu su prisutne i masti/kreme na bazi propolisa.
Matična mliječ je kombinacija meda, peludi i sekreta žlijezda slinovnica drugih pčela hranilica. U košnici to je hrana mladim pčelama u razvoju. Kada se pojavi potreba za maticom, mlada pčela koja je izabrana za tu ulogu hrani se isključivo matičnom mliječi tijekom prva četiri dana svog razvoja dok se ostale pčele hrane još sa medom i peludi. Za proizvodnji 500g matične mliječi u funkcionalnoj košnici potrebno je 5 do 6 mjeseci, dok u istom tom razdoblju ta košnica proizvede i do 27 kg meda. Sastav matične mliječi još uvijek nije u potpunosti poznat. Osnova sastava je voda, bjelančevine, šećeri, masti i mineralne soli. Ima antimikrobno, protuupalno i antioksidativno djelovanje. Peptid rojalizin i nezasićena masna kiselina trans-10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) najodgovorniji su za njeno snažno antibakterijsko djelovanje. Dokazano je da matična mliječ potiče formiranje limfocita T odgovornih za imunosni odgovor protiv virusa i tumorskih stanica. Pelud ili cvjetni prah glavni je izvor bjelančevina pčelama. U apiterapiji cvjetni prah se još spominje u Bibliji, starim egipatskim zapisima, a u kineskoj se medicini smatra energetskim tonikom. Najčešće ga se koristi za liječenje bolesti dišnog sustava, alergija, bolesti prostate, zatim poboljšanje probave, podizanje razine energije, smanjenje simptoma stresa. Pri korištenju cvjetnog praha potrebna je pravilna konzumacija. Budući da su zrnca peludi ovijena celuloznom opnom potrebno ih je prije konzumacije natopiti kako bi opna nabubrila i prsnula. Preporuka je pelud preko noći namočiti u mlakoj vodi ili je kombinirati sa medom u omjeru 1:3
(pelud:med) te ostaviti da odstoji 10 dana uz dodatak par kapi limunovog soka.
Pčelinji vosak pčele radilice proizvode za izgradnju saća koje u košnicama služe za pohranu meda i uzgoj legla. Ljudi pčelinji vosak najčešće koriste za izradu svijeća, a svoju ulogu ima i pri proizvodnji melema, krema i obloga.
Pčelinji otrov proizvod je pčela radilica koji im služi za obranu i zaštitu pčelinje zajednice. Apitoksin je gusta, gorkasto kiselkasta, bezbojna tekućina. Zanimljivo je da je pčelinji otrov oko 30% aktivniji od zmijskog otrova, ali ugrizom zmije u tijelo ulazi veća količina otrova nego ubodom pčele. Usporedbe radi ugriz poskoka jednak je ubodu cca 350 pčela. U pučkoj medicini primjenjuje se već duži niz godina, dok novija istraživanja pokazuju da ima utjecaj na ublažavanje boli. U liječenju danas najčešće se primjenjuju razni apitoksinski preparati u obliku masti i krema. Apiterapija postoji već tisućama godina, a važnost ovih proizvoda vidljiva je i u činjenici da blagostanje često opisujemo kao mjesto gdje „teče med i mlijeko“. Sva pitanja vezana uz ove vrijedne proizvode koji doprinose unaprjeđenju vašeg zdravlja svakako postavite djelatnicima Ljekarni Zagrebačke županije.
RUKOMET
Krajem srpnja rukometaši Gorice su se okupili na pripremama za novu sezonu u najvišem rangu hrvatskog rukometa, a krajem kolovoza odigrali su i prvu službenu utakmicu u sezoni. Za zagri javanje je odrađena utakmicu Kupa protiv Rugvice, kluba iz trećega ranga, a nakon toga kreće i ono pravo, lov na Ligu za prvaka. - Još uvijek smo u rotacijama i razmišljanjima kako bi to trebalo izgledati na početku sezone. Najvažnije je da su dečki živi i zdravi.
Dobro i naporno treniramo. Ima još dosta vremena do početka prvenstva, tako da u naredna tri tjedna u miru nastavljamo raditi i spremati se za ono što nas čekakaže trener Matej Mišković i dodaje: - Naravno da sam zadovoljan. Imamo dosta novih igrača, koji se polako prilagođavaju na naš sustav obrane i napada. Rezultat u prijateljskim utakmicama nije nam u prvom planu, već nam je najvažnije da se što više povežemo napadački i obrambeno.
40.
PROFI POBJEDU
UPISAO JE IVICA
BAČURIN NA "NOĆI PROFESIONALNOG
BOKSA" U SVOJOJ
BUNI. DRAGANA
DRAGOJEVIĆA
POBIJEDIO JE VEĆ
U PRVOJ RUNDI I ZARADIO OVACIJE.
U NOVU SEZONE S ČETIRI PRINOVE
Nakon što su došle Ema Bičanić i Anica Jaki, nakon što se vratila Karla Brakus, rukometašice Udarnika pojačala je i Lorena Belanić.
KOŠARKA
'Vjerujem da se možemo boriti i za najviše domete'
S pripremama za novu sezonu krenuli su i košarkaši Gorice. Na prvom okupljanju treneru Damiru Miljkoviću odazvalo se 15 igrača; Mašić, Miloloža, Šutalo, Pavlic, Dramalija, Validžić i Ninić iz lanjskoga kadra, novopridošli Turić i Ivanković, a seniorima je priključen i junior Petar Gruja, na kojeg se ozbiljno računa. Uz njih, prvom treningu odazvala se i nekolicina igrača koji traže svoje mjesto pod suncem
(Tišma, Lacić, Bljaić, Martinović, Slavica), a gorički roster ubrzo bi mogao postati bogatiji za još poneko ime. - Nastavljamo tamo gdje smo stali lani. Iza nas je dobra sezona, no na to se nećemo vraćati, jer čekaju nas novi izazovi. Vjerujem da možemo napraviti iskorak više i boriti se za najviše domete - kazao je trener Miljković. Sezona starta 10. listopada doma protiv Kaštela.
BUŠEVEC IMA PRVAKINJU DRŽAVE!
Marta Trgovac, članica Šahovskog kluba Polet iz
Buševca osvojila je naslov prvakinje Hrvatske u šahu u juniorskoj konkurenciji. Državno prvenstvo odigrano je u Splitu od 23. do 30. srpnja.
'Klaf i ja smo prijatelji i kumovi, nema svađe, ali dalje idemo svatko svojim putem. Ja sam otvoren za sve opcije...'
Propisno je 19. dana kolovoza velikogoričke nogometne krugove iznenadila vijest koja je stigla iz Širokog Brijega: Damir Milanović zvani Milka više nije prvi asistent Deana Klafurića! Suradnja dvojice prijatelja i kumova bila je dugotrajna i najčešće vrlo uspješna, ali toj je priči sad došao kraj.
- Razlog rastanka je to što je Klaf donio odluku da sam ja prerastao ovaj nivo i da mi je vrijeme da idem svojim putem, bilo samostalno ili u nekom drugom stožeru, koji preferira drukčiji nogomet. Objasnio mi je da osjeća da me guši i sputava, a to ne bi želio. Kad mi je to prezentirao na takav način, ja sam prihvatio raskid ugovora - rekao je Milka. Nekoliko dana poslije ponovno je bio na svome mjestu, u svome gradu, na novom početku. Više od osam godina prošlo je otkad se trenerski povezao s Klafurićem, a uz kavu u omiljenom kafiću najlakše je bilo prevrtjeti sve što se događalo u tom periodu iza nas.
- Prvi put smo se povezali u ljeto 2017., kad je Klaf preuzeo Goricu. Ja sam se tad vratio iz Kurilovca, i dalje sam bio igrač, ali igrač koji više nije mogao stajati na nogama. Dogovor je bio da mu budem neka vrsta desne ruke, više izvan terena nego na terenu, iako sam igrao i više nego što je bio plan. Nisam tad još bio trener, ali on me na taj način želio polako uvoditi u posao, na čemu sam mu jako, jako zahvalan - govori Milka.
U prvih šest kola sezone koja će završiti plasmanom u HNL Gorica je imala uvodni poraz od Dinama II pa pet pobjeda zaredom, da bi nakon toga Klaf otišao poljsku Legiju. A Milka je pod vodstvom Ivana Preleca dosanjao san. - Baš sam želio ući s Goricom u prvu ligu, možda i odigrati barem jednu sezonu prve lige, a zato sam se prvi put i vratio kući, i to možda i malo prerano. Tad nismo uspjeli, da bi na kraju uspjeli kad u to baš i nisam vjerovao. I kad ja, kao što rekoh, više nisam mogao hodati
Milanović je dosad samostalno vodio Mraclin, Jelačić i kadete Gorice
DAMIR MILANOVIĆ NAKON ZAVRŠETKA DUGE I KVALITETNE SURADNJE S DEANOM KLAFURIĆEM, MILKA NA NOVOM JE POČETKU. VRATIO SE KUĆI I RAZMIŠLJA U KOJEM SMJERU KRENUTI DALJE...
- sa smiješkom se prisjeća Milka. Podigao je pehar, otvorio šampanjac, taj uspjeh pošteno proslavio, a onda i završio ozbiljnu nogometnu karijeru. Ona niželigaška potrajala je još neko vrijeme, ali od toga trenutka Damir Milanović počeo je svoj trenerski put. - Moj prvi korak bio je u Nogometnoj školi Gorice, uzeo sam kadete, generaciju 2002., koja me u velikoj mjeri izgradila. To je bila jedna luda generacija koja je gubila od Prečkog, a redovno šamarala Dinamo, što nitko nije mogao razumijeti, ali imali smo top suradnju i tu sam postavio nekakve svoje trenerske temelje - dobro pamti Milanović. Godinu dana poslije Klaf je preuzeo Hrvatski dragovoljac, a Milka je prvi put otišao iz Gorice. Dva tjedna poslije sve je propalo, jer u Sigetu su tad vladale dvije uprave, pa se Milka vratio u Goricu.
- Tu moram zahvaliti ljudima iz Gorice, na čelu s predsjednikom Črnkom i voditeljem Škole Radanićem, jer vratili su me u situaciji kad ja sam sebe ne bih vratio... - priznaje danas.
- Nakon godinu dana pojavila se opcija sa Ciprom, i ja sam opet otišao iz Škole
nogometa, u dogovoru s predsjednikom Črnkom, koji je opet bio jako, jako korektan, ali ja sam tako odlučio. A on mi je opet izašao u susret. Na Cipru smo imali jako dobar period, bilo mi je to prvo malo dugoročnije iskustvo s Klafom. Ja sam upoznavao njega kao trenera, on je upoznavao mene, uvodio me u sve tajne posla i tu sam jako puno naučio.
DO
TREĆI PUT
Ubacila se u sve to i korona, da bi se na kraju Klaf i Milka sa Cipra vratili nakon dobrih 11 mjeseci. - Nakon toga opet sam se vratio u Školu nogometa i preuzeo jako dobru generaciju, 2005. godište, koja je izborila i ulazak u kadetski HNL. Stvorila se dobra kemija, dobra atmosfera, dobro se radilo i na kraju smo osvojili titulu ispred Dinama, furiozno prošli Inter u kvalifikacijama i izborili HNL. Međutim, nakon nekoliko kola druge sezone opet se javio šef Klafurić... - Priča je opet bila ista. Klafu stiže poziv iz mađarskog Honveda i Milka ide grlom u jagode. I odlazi iz Gorice. Tu opet moram pohvaliti ljude iz kluba, pogot-
ovo Slavka Perkovića, koji je odradio lavovski posao. Vraćali smo se s utakmicu u Vinkovcima, gdje smo pobijedili, kad sam mu rekao što se događa. U dva sata ujutro predsjednik Črnko, s kojim je Slavko sve iskomunicirao, dao mi je dozvolu za novi odlazak iz kluba. Svatko normalan bi spavao, a on je meni u dva u noći meni izašao u susret i zato hvala obojici. Nakon toga više se nisam vraćao u Školu nogometa.
PIKADO, BELA I NOGOMET
Usporedno s kadetima Gorice vodio je Mlinka i seniore Mraclina, no odlaskom u Honvedu i tu je došlo do rastanka. Na novi sastanak nismo dugo čekali, vratio se trener Milanović na Grabu po povratku iz Mađarske, ali samo nakratko.
- Nakon tri mjeseca pojavio se Velež. Otišao sam s Klafom i tih devet mjeseci bilo je baš odlično. Što se tiče rezultata, momčadi, svega. Otišli smo iz Veleža prvog dana priprema za novu sezonu, da bi nakon toga kratko bili u TSC-u iz Bačke Topole - nabraja dalje Milka. Po povratku iz Vojvodine ponovno je na red došlo Turopolje.
- Nakon toga su slijedila tri mjeseca u Jelačiću, gdje mi je bilo fantazija! U to vrijeme čak sam i naučio igrati pikado, kartati belu... I okupljati igrače, vidjeti kako to izgleda i s one druge strane, kad ne znaš koliko ćeš ljudi imati na treningu koji dan, u ligi u kojoj se boriš i s protivnikom i sa svim ostalim. Bila je to stvarno odlična polusezona, imali smo deset utakmica bez poraza, završili jesen na drugome mjestu, ali iz Vukovine sam otišao zbog poziva iz Širokog - govori Milka. Prva polusezona bila je odlična, klub koji se borio za ostanak na kraju je igrao fi nale kupa i završio na petome mjestu. Odradili smo i jako do
KLAF ME JOŠ KAO IGRAČA U GORICI UVODIO U OVAJ POSAO I NA TOME MU HVALA
RASTANCI SU NORMALNI U NOGOMETU, SAD SAM FOKUSIRAN NA SEBE I NA BUDUĆNOST
bre pripreme za novu sezonu i solidno krenuli, zaključno s remijem kod Zrinjskog, što Široki nije uspio već šest godina. I to je bilo to za mojih osam mjeseci lijepe suradnje sa Širokim. Došlo je vrijeme da Klaf i ja idemo svaki svojim putem... - kazao je Milka, koji je još par dana ostao u Širokom Brijegu.
- Mi smo kumovi i prijatelji, naravno da to i ostajemo, ali trenerski život ide dalje. Napravio sam odmak od svega, sam sa sobom analizirao što je moglo biti bolje ili lošije, i sad se koncentriram na sebe, na svoj novi početak. I razmišljam odakle krenuti.
Vrlo brzo počeli su stizati i pozivi.
- Ima već nekih upita, razgovora, a nadam se da će se ubrzo pojaviti i nešto konkretnije, zanimljivije. Trenutačno sam otvoren za razgovor sa svima, nikoga ne podcjenjujem, ni što se tiče lige ni što se tiče kluba. Opcija je i posao u školi nogometa nekoga kluba, kao i ona po kojoj bih bio dio nekog drugog stožera.
PRISTAO BIH OPET BITI POMOĆNIK, RADITI S DJECOM, ALI VUČE ME I POSAO GLAVNOG TRENERA
A opet, vuče me i da budem prvi trener, da krenem sebe graditi, bez obzira na nivo. Uostalom, na nekim nivoima sam već i bio... - smješka se Milka.
ENERGIJOM KREĆE S KLUPE
Kao igrač bio je poznat kao "radilica", bio je borben, čvrst, beskompromisan... Trenerski stil nešto je drukčiji.
- Volim da moje momčadi igraju, da kroz igru stvaraju prilike... Ako ćemo vući paralele s najvišom razinom, jako cijenim Guardiolu i njegovu viziju, ali istovremeno me fascinira i Diego Simeone, pogotovo u vođenju utakmice. Po karakteru i načinu na koji vodim utakmice možda sam najbliži baš njemu, jer vjerujem da momčad ima onakvu energiju kakvu joj daje trener s klupeopisuje Milka sebe kao trenera.
U svijetu HNL-a izdvaja Dambrauskasa, trenera Hajduka Garciju, ali i Kovačevića, Tomića, Šafarića, od svakoga uzima po nešto, a istovremeno i sam sanja klupu jednog kluba u HNL-u. - Da, naravno da želim jednog dana biti trener Gorice. Tu sam doma, živim 300 metara od stadiona, logično da mi je to želja, ali znam i da mnogi drugi to zaslužuju i više i prije nego ja. Hoće li se to jednom i dogoditi, vidjet ćemo...
odišnji odmori i dalje su u tijeku, ali županijski nogomet nije imao vremena čekati - već vikend nakon Velike Gospe startala je Premijer liga Zagrebačke županije, šesti rang natjecanja. I odmah je krenulo vatreno. Novak u ligi Buna pamtit će svoj debi u najvišem razredu županijskog nogometa, jer bilo je to poslijepodne za pamćenje. Sutla-Laduč navodno je i jedan od kandidata za sam vrh u ovom rangu, ali Brežani su išli na kamerunski pogon. Za tih 3-2 dvaput je zabijao Justin, jednom Joel. Šokova je bilo i u Buševcu, gdje je Polet na otvaranju utakmice po prilikama mogao "masakrirati" Kloštar, da bi vrlo brzo - teško nastradao?! Sve što su
gosti pokušali do kraja poluvremena završilo je u golu i na odmor se otišlo s nevjerojatnih 0-4! Bilo je početkom nastavka i 0-5, da bi Buševčani smanjili na konačnih 2-5, tek za mini utjehu... Identičnim ishodom završio je i sudar prvih susjeda, Lomnice i Gradića, koji su se vratili u ovaj rang. Razlika je u tome što je ovdje 5-2 slavio domaćin, odnosno Lomnica, na čijoj klupi je bivši trener Gradića Zoran Tomčić.
Derbi se igrao i u Vukovini, gdje je Jelačić za 1-1 zabio duboko u sudačkoj nadoknadi, a tako je završilo i na gostovanju Turopoljca u Zdenčini. Počelo je žestoko, karte se polako otkrivaju, čeka nas sezona puna derbija...
Kurilovec bez pobjede, Pančo poljuljao Mraclin
amjestilo se tako ove sezone da više lige počnu nakon nižih, pa će tako naši jedini predstavnici koji ne sudjeluju u županijskom nego nacionalnom nogometnom sustavu s prvenstvom krenuti tjedan dana kasnije. Kurilovec će to učiniti tri dana nakon kup ogleda u gostima kod Zemunika, a na otvaranju 3. NL Centar protivnik će na Udarniku biti Gaj Mače. Pojačani za napadača Furneka i braniča Noblea, Kurilovčani su tijekom priprema odigrali šest utakmica. I ostali bez ijedne pobjede. Tri remija, tri poraza i ponešto razloga za zabrinutost... - Ne, nisam zabrinut. Dobro smo i kvalitetno radili, vjerujem da će se to i vidjeti
kad bude najvažnije, kad počne borba za bodove. Naravno da nije ugodno nizati negativne rezultate, čak i u prijateljskim utakmicama, ali možda to bude i motivacija mojim igračima - kaže trener Senad Harambašić, kojem je u motivaciji posljednji pomogao kolega Marko Pancirov sa svojim Samoborom. Pančo je u svojim pripremama sredio još jedan svoj bivši klub. Samobor je pobijedio Mraclin s visokih 3-0 u posljednjoj utakmici uoči starta sezone. Prethodne tri utakmice momčad trenera Milana Marinića je dobila, pa će se Mraclinci od starta sezone pokušati nasloniti na one stvari koje su ih vodile do tih pobjeda. Za početak je bio kup u Lonjici...
Na ulasku u novu sezonu, odnosno čak i nešto prije nego što je sezona počela, krenule su se formirati i nove reprezentativne selekcije. Izbornici okupljaju igrače počevši od U-15 reprezentacije, zaključno s A selekcijom, koja je praktički i jedina bez igrača Gorice. HNS je tijekom ljeta organizirao i ljetne kampove za mlade igrače koji su u krugu kandidata za reprezentaciju, događalo se to već tradicionalno u Belom Manastiru, a iz Nogometne škole HNK Gorica su s velikom pozornošću pratili što se tamo događa. Za početak, na specijaliziranom kampu za vratare, na koji je pozvano 19 najboljih mladih golmana u državi, našao se i Lovro Lojen, momak rođen 2010. godine koji će ove sezone kao ulazni kadet braniti za "jedinicu" u kadetskom HNL-u. Riječ je o vrataru s golemim potencijalom koji je stigao prošlog ljeta iz zagrebačkog HAŠK-a.
Lojen je svoje mjesto pronašao i na popisu izbornika U-16 reprezentacije, što i nije neko iznenađenje, budući da već neko vrijeme slovi za najtalentirani-
jeg vratara u svojoj generaciji, jer s takvim pedigreom u ljeto 2024. je i došao u Goricu. Uz njega, poziv u ovu selekciju zaslužio je i David Šabarić, mladić iz Dugog Sela koji je član Gorice od ljeta 2023. godine, a već ima i iskustvo iz reprezentacije, budući da je njezin član bio i na proljeće.
U najmlađoj nacionalnoj selekciji, U-15 reprezentciji, našao se Josip Marić, momak rođen 2011. godine, koji će ove sezone biti izlazni pionir. Tu se radi o dječaku iz Kuča, koji je preko Jelačića iz Vukovine stigao do Gradskom stadiona i do "repke".
Najbrojnije goričko društvo okupilo se pod okriljem U-17 reprezentacije, u kojoj su se očekivano našla čak četiri igrača našega kluba: Elisandro Aranha Kožina, Juraj Frigan, Mihael Kelava i Francis Chinedu Echue. Svi su oni u reprezentativnom sustavu već neko vrijeme, prepoznati kao izuzetno važni članovi ove generacije, a u klubu će se nastaviti razvijati kroz juniorski HNL, s po dvije godine starijim igračima.
Uz sve to, u U-19 selekciji je Luka Vrzić... (mv)
Šćitarjevo osvojilo
ligu VG Sjever bez ijednoga poraza...
vjerljivi pobjednik ovogodišnje, pete Malonogometne lige VG Sjever, sa osam pobjeda, jednim neodlučenim i bez poraza, momčad je Šćitarjeva. Na drugome mjestu završila je Velika Mlaka, ispred trećeplasiranoga Kurilovca. Velika Mlaka i Kurilovec imali su jednak broj bodova (16), a zahvaljujući pobjedi u međusobnom susretu (2-0) Mlaka je ipak na broju dva. Završnica petoga izdanja lige VG Sjever odigrana je u 9. kolovoza 2025. na betonskom igralištu u Kosnici. Tri prvoplasirane ekipe nagrađene su prekrasnim peharima i medaljama, a najbolji pojedinci su dobili ekskluz-
ivne statue za dugo sjećanje. Proglašeni su, naravno, i najbolji pojedinci lige, kao i najbolja postava, sastavljena najvećim dijelom od igrača pobjedničke momčadi. Najboljim igračem tako je proglašen Stipe Orešković iz Obrezine, najbolji strijelac je Adis Smajić iz pobjedničke momčadi Šćitarjeva, ujedno i novi igrač NK Mraclina, dok je za najboljeg vratara petoga izdanja ove lige izabran njegov suigrač David Petar Buđak. Uz njih trojicu, u "dream teamu" ove su se sezone našli i Domagoj Matić iz Šćitarjeva, a dvojicu svojih predstavnika ima i Velika Mlaka - Ivana Perkovića i Darija Banića. (dj)
Konkurenti iz
Hajduka, ali i iz - Australije Hrvatska U-21 reprezentacija kvalifikacijski ciklus će otvoriti gostovanjem kod Turske 9. rujna, a izbornik Olić će vratara birati između Cundekovića, Tonija Silića iz Hajduka i Anthonyja Pavlešića, australskog Hrvata koji je iz Bayerna stigao u Rudeš. Na pretpozivu je i igrač HNK Gorice Ante Kavelj.
N
akon zadnje utakmice zadnjega kola, koje se tradicionalno igra u Dubrancu, meštar ceremonije i jedan od osnivača lige Zlatko Petrac odličnom izvedbom vodio je podjelu nagrada završene 22. Breške lige. U veselom ozračju gotovo sve momčadi proslavile su završetak prvenstva koje je počelo prije dva mjeseca. Nogomet, prijateljstvo i druženje još su jednom potvrdili da Breška liga nije samo sportsko natjecanje, nego i tradicija koja veže Vukomeričke gorice.
Velika Buna je imala savršeno ljeto: 11 utakmica, 11 pobjeda i 33 boda, što je rijetkost u ovakvim ligama. To dodatno pojačava vrijednost njihovog naslova. Velika Buna sad je i najtrofejnija momčad Breške lige s osam titula, a ova sezona ostat će zapamćena kao jedina s maksimalnim učinkom. Najbolji golman lige na kraju je Marko Kordić (Novo Brdo), najbolji strijelac Pavao Galović (Dubranec) sa 17 golova, a najbolji igrač Emanuel Đuretić (Velika Buna).
Kučani pobjedom u derbiju došli do svoje "La Decime"
H
akleri iz Kuča i ove su godine otišli do kraja i po deseti put postali pobjednici Malonogometne lige Turopolja i Posavine. Do titule su došli minimalnom pobjedom (1-0) protiv Lazine Čičke u velikom derbiju ove ljetne lige. Lazina je sa samo jednim porazom osvojila treće mjesto, odmah iza drugoplasirane
Pešćenice, a konačna odluka o završnom poretku 11. izdanja lige pala je 9. kolovoza na igralištu u Ribnici. Tihomir Čunčić, voditelj i sudac Malonogometne lige Turopolja i Posavine, vodio je ceremonijal dodjele nagrada najboljima, a pehare i priznanja uručivali
su poduzetnik Danijel Gorenc, Mario Karapandžić iz ZŠUGVG-a, Dalibor Meić iz NSVG-a, jednako kao i influencer Antonio, mnogima poznat iz projekta "Pritisak na tlak", dok je za asistiranje spreman bio Darko Kučan (Drnek). Kučani su tako dobili svoj pehar, jednako kao i prijelazni pehar, a peharima su nagrađeni i drugoplasirana Pešćenica te trećeplasirana Lazina Čička. Najbolji igrač lige ove je sezone Tomislav Šutalo (Kuče), najbolji vratar je Josip Božić (Pešćenica), a najbolji strijelac: Vito Hemen (Poljana Čička). Fair play nagrada otišla je igračima Turopolja.
PRIJE OSAM MJESECI MORAO JE OTIĆI IZ HNK GORICE, A DANAS JE PRVI GOLMAN DRUGOLIGAŠA DUBRAVE I U-21 REPREZENTATIVAC
Znao sam da me u stožeru reprezentacije prate, da gledaju moje utakmice, ali nisam imao pojma da sam "unutra" sve dok nije i službeno objavljen popis. Bio sam doma, ručao s bratom, usput skrolao po Instagramu i ugledao popis sa svojim imenom..., prepričava Josip Cundeković, 18-godišnjak iz Velike Mlake, kako je doznao da je postao član hrvatske U-21 reprezentacije.
Izbornik Ivica Olić poveo je novu generaciju u još jedan ciklus kvalifikacija, a u tom prestižnom društvu svoje je mjesto pronašao i mladi golman Dubrave Tim Kabel, dečko koji je dokaz da se do uspjeha može doći i okolnim putem.
OD WUNDEKIDA DO OTPISA
Konkretno, Cunda je cijeli svoj mladi nogometni vijek proveo u svojoj Velikoj Mlaki, odnosno u HNK Gorici. Trajalo je to sve do ove zime, kad je shvatio da za njega tu više nema prostora. Klups-
ka je struka odlučila priliku dati drugim vratarima iz njegove generacije i došao je trenutak za rastanak.
- Gorica mi je jako puno dala. Sa samo 15 godina branio sam za seniore u nekim prijateljskim utakmicama, imao sam veliku podršku, došao i do reprezentacije, bio na Euru U-17, ali sve se promijenilo u jesen 2023. Bio sam ulazni junior, a plan je bio da branim za starije godište u juniorskom HNL-u. Tako je i bilo u prve tri utakmice, no uoči četvrte su me maknuli s gola - pamti svaki detalj Cunda.
- Tad je sportski direktor bio Mario Brkljača, kojem sam se zamjerio, kako su mi objasnili, zbog nekih mojih postupaka na terenu. Tvrdili su da unosim nervozu u momčad, da ne djelujem pozitivno na suigrače... Morao sam se i ispričavati cijeloj momčadi jer sam si u ljutnji nakon utakmice gunđao nešto u bradu, kritizirao i sebe i suigrače, a nakon svega su me prebacili u juniore II. I usput mi rekli da sam dobio poziv za U-20 reprez-
SANJAM DA ĆU JEDNOG DANA STATI NA VRATA BARCELONE. I DOKAZATI KAKO SU U HNK GORICI POGRIJEŠILI!
entaciju, ali da me neće pustiti. Tu sezonu odradio je u "dvojci", sa svojom generacijom, s kojom je ostao i u jesen 2024. Sve do završnice jeseni, kad je ponovno maknut s gola, na koji se više nije vraćao. U zimskoj stanci je shvatio da je otpisan i da je vrijeme da se krene.
- Dubrava Tim Kabel trebala je drugoga golmana i ja sam pristao na tu opciju, uz plan da ove sezone stanem na gol. Međutim, već u prvoj utakmici ozljedio se prvi golman i ja sam branio cijelo proljeće, a i u novu sezonu ušao sam kao prvi golman - kazao je Cundeković. Nagrada za dobre partije stigla je kroz poziv u U-21 reprezentaciju.
- Poseban je to osjećaj, pogotovo nakon svih tih teških trenutaka koje sam ostavio iza sebe. Bio sam u reprezentacijama i ranije, ali ovo je ipak nešto drugo, ovo je korak do A reprezentacije... Veselim se ovoj prilici - zaključio je Josip.
je stoper,
ako je izgledala moja nogometna priča? Pa isto kao i njegova..., kazao je Zvonimir Josić, gledajući prema Stjepanu Kučišu, nekoliko dana nakon njihova zajedničkog debija u HNL-u.
I doista, rijetko se u svijetu nogometa, u kojem se toliko toga mijenja velikom brzinom, mogu susresti dvije ovoliko povezane, isprepletene priče kao u slučaju Zvone i Štefa.
- Upoznali smo se na igralištu u Šenoinoj ulici kad smo imali četiri godine. I mene i njega tate su dovodili na igralište, tamo smo se loptali, prvo svatko za sebe, a onda i zajedno. Imali smo pet godina kad smo se otišli upisati u klub. Prvo on, a dva dana nakon njega i ja - sa smiješkom priča Kučiš. Ista su generacija, iz istog su kvarta, a vrlo brzo postali su i veliki prijatelji.
- Jako puno vremena provodili smo zajedno. Ista smo generacija, 2006. godište, tako da smo sve selekcije HNK Gorice prošli zajedno. Družili smo se na treninzima, prije treninga, poslije treninga... Išli smo u istu osnovnu školu, razred do razreda, u srednju školu išli smo zajedno u razred, a onda se i zbog nogometa zajedno odlučili ispisati iz redovne škole i upisati dopisnu. Na kraju smo, eto, zajedno i debitirali, isti dan, u istoj utakmici - nabraja povezanosti Josić.
JOSIĆ & KUČIŠ ODRASLI SU NA ISTOME KVARTU, DOŠLI SU U HNK GORICU U DVA DANA RAZMAKA, IŠLI SU ZAJEDNO U ŠKOLU, PROŠLI CIJELI OMLADINSKI POGON ZAJEDNO...
Dogodilo se to 4. kolovoza, u prvom kolu nove sezone, u utakmici protiv Varaždina. Josić je dobio zadnjih 15-ak minuta, Kučiš je odradio sudačku nadoknadu, a zajedno su upisali i drugi nastup, šest dana kasnije protiv Hajduka na Poljudu.
- Meni su ovo već četvrte pripreme sa seniorima, ali nisam debitirao sve dok i njega nisu priključili seniorima. Valjda sam ga baš morao pričekati... - smije se Josić.
ISTE SU IM ČAK I - TENISICE!
Na razgovor s povodom stigli su čak i u istim tenisicama (?!), ali nije baš da nema baš nikakvih razlika. Za početak, Josić je visok 195 centimetara, dok se Kučiš zaustavio na 172. Uz to, jedan navija za Barcelonu, drugi za Real Madrid, no tu će negdje nabrajanje razlika i završiti. Jer, imaju i isti cilj.
- Želja nam je ostati sa seniorima, naporno raditi na svakom treningu i nastaviti se dokazivati iz dana u dan. Zasad smo se izborili za svoje mjesto u rosteru, nadamo se da ćemo nastaviti u tom ritmu i da ćemo moći pomoći Gorici da ostvari sve svoje ciljeve ove sezonegotovo uglas govore Joske i Štef. Prvi je britki stoper, drugi plemeniti vezni igrač, a obojica su pokazatelj smjera u kojem bi bilo dobro ići kad je u pitanju HNK Gorica...
Piše: Marko Vidalina
Učemu je tajna? Dobar trenerski rad, puno volje i puno rada! Uz to, mi smo prilično mala sredina, drukčija od drugih po tome što mi nemamo opciju selekcioniranja. Ne možemo mi od 30 djevojčica probrati njih 15 najboljih. Ne, mi ih dobijemo 15 i svih 15 učimo rukometu, njegujemo i brinemo o njima. Kako o onima najboljima, tako i o onim malo lošijim..., objašnjavaju Krešimir Krnjenić i Irena Malec, glavni operativci u Ženskom rukometnom klubu Ivanić. Krnjević je predsjednik, a Malec tajnica i voditeljica omladinskog pogona kluba koji se doista ima čime pohvaliti. Serija uspjeha traje već više od desetljeća, a novi nastavak stigao je i ove godine, kad su na završnici državnog prvenstva dvije generacije bile sjajne: selekcija 2007-08 bila je treća u državi, a cure rođene 2009. i 2010. godine su prvakinje Hrvatske! - Naša serija krenula je 2012., pod vodstvom Javora Bojana Leša, današnjega gradonačelnika. On je potpisao prvi veliki uspjeh, prvi je donio zlato u Ivanić. Nakon njega je došao Goran Bobić, pa onda Dora Krnjević Dokuzović, a sad su tu Igor Gajski i Lovro Malec - kaže Irena, dodajući kako je u međuvremenu u njihov mali grad stiglo 20-ak medalja s državnih završnica. - Najvažniji je rad s djecom. To nam se uvijek nekako i vrati, kroz te medalje koje osvajamo na državnim završnicama, no problem je što je jako teško tu djecu zadržati kasnije i u seniorskom
Predsjednik Krnjević i tajnica Malec bili su gosti serijala "Sport Zagrebačke županije"
ŽRK IVANIĆ GENERACIJA 2009. OVE JE GODINE BILA PRVA U DRŽAVI, ŠTO JE NASTAVAK USPJEŠNOG NIZA KLUBA IZ GRADA U KOJEM SE ŽENSKI RUKOMET IGRA VEĆ VIŠE OD STOTINU GODINA. TRENER JE BIO I GIPS
rukometu. Postoji stotinu drugih interesa kod tih mladih cura, u ovom svijetu kakav je danas teško je bez novca. Nemamo mogućnost platiti toliko da bi te cure bile spremne odreći se nečega. U takvim okvirima izvlačimo najviše što možemo, pri čemu smo se već pretvorili u "vječne druge" u 2. HRL. Nedostaje nam možda i malo sportske sreće, sigurno i novca, ali stalno nas vuče ambicija da budemo bolji. Mučimo se, ali ne žalimo se - nadovezao se predsjednik Krnjević.
IZ UDARNIKA U IVANIĆ
Nerijetko u Ivanić
Gradu odrastaju rukometašice koje svoje sportske priče nastavljaju graditi u drugim, prvoli-
gaškim sredinama, ali često se događa i da mlade rukometašice iz drugih sredina biraju upravo ŽRK Ivanić. Jedna od njih je i Luna Gojak, djevojka koja je do kraja prošle sezone bila igračica ŽRK Udarnika, a ovoga ljeta je osvojila srebrnu medalju na Europskom prvenstvu s hrvatskom reprezentacijom.
- Nema tu ni vrbovanja ni nemoralnih ponuda, stvari su zapravo jednostavno. Ako bilo koja djevojka želi sredinu u kojoj ima uspjeha, koja se može pohvaliti medaljama, doći će ovdje. Luna je s roditeljima odlučila prihvatiti naš poziv i drago nam je što je postala naša igračica. Radit ćemo na tome da i mi i ona postanemo bolji - ističe Krnjević.
UVIJEK NAM JE ŽELJA DA BUDEMO BOLJI OD DRUGOG
MJESTA, ALI BAŠ NAM I NE USPJEVA
KAD JE GIPS STIGAO U IVANIĆ, SVE CURE BILE SU LUDE ZA NJIM, ALI
MARICA JE
BILA NAJUSPJEŠNIJA
Ženski rukomet u Ivaniću živi i djeluje već duže od jednog stoljeća, u pitanju je ozbiljna tradicija.
- Da, ovo je definitivno rukometna sredina duge tradicije, budući da smo prije tri godine proslavili stotinu godina igranja ženskog rukometa u Ivaniću. Imamo pisane dokumente u kojima stoji da su 1922. godine naše prabake odigrale prvu utakmicu hazene, preteče današnjeg rukometa. Igrale su sa zagrebačkom Concordijom i to je u to vrijeme bio veliki spektakl, a ostalo je zapisano i da su ljudi bili šokirani kratkim šosevima koje su cure nosile. Odmah je zavladalo veliko zanimanje, rukomet je zaživio i po tome smo sigurno posebna sredina, po toj ljubavi prema rukometu, koji teče u krvi svih naših građana - kaže Irena.
Kad smo već kod prošlosti, vrijedi se vratiti i na sedamdesete godine, kad je u ŽRK Ivanić došao mladi trener Ante Kostelić, koji je preuzeo ekipu u kojoj je bila i Marica, njegova supruga. - Nije Gips hofirao samo s Maricom, ha, ha... Kao klinac sam bio svjedokom tih događaja, jer i moja sestra je igrala, i znam da su sve cure bile lude za Gipsom. A Mica je tu bila najuspješnija - sa smiješkom priča Krnjević i dodaje: - Kad je Gips došao kako bi se predstavio curama, rekao im je: "Cure, život se sastoji od sedam slova: r, u, k, o, m, e i t. Jel jasno?" Uozbiljio je rad u klubu, a onda otišao dalje. Navrate i danas kad je neki povod, a Ivica tu i živi, barem kad ne landra okolo, ha, ha...
PRODAJA KUĆA
Vukomeričke Gorice, 20 km. Od Velike Gorice, seosko imanje sa drvenom kućom i još dva manja drvena objekta, prodajem. 091/5346-590 Jagodno, Novo Čiče, obiteljska kuća, prodaja ili zamjena za garsonjeru u Velikoj Gorici. 091/5888-268 Velika Mlaka, obiteljska kuća uz glavnu prometnicu, suteren i visoko prizemlje, okućnica od 2.000m2, garaža, cijena 250.000€, prodajem ili zamjena za stan od 4550m2 u Velikoj Gorici ili Zagrebu. 091/5249-756
Sisak, Staro Pračno, II. Lijevi odvojak 1, kuća prizemnica površine od 90 m2, dvorišna zgrada od 60 m2 i okućnica od oko 1350 m2. Kuća se sastoji od 3 sobe, kuhinje, kupaonica i wc, ostava, predsoblje, veliko potkrovlje, garaža i druge dodatne prostorije! Struja, voda (gradski vodovod), septička jama, klasično grijanje (drva). Energetski razred: G. Imanje se nalazi na samom početku naselja (1 km od trgovačkih centara u Zagrebačkoj ulici, 2,5 km do samog središta grada),nije poplavno! Neoštećeno u potresu (zelena kartica)! Napomena: Mogućnost zamjene (uz nadoplatu) za stan ili manju kuću u Sisku i bližoj okolici uz cestu za Zagreb! Cijena: 58.000 EUR (katast. općina: Odra, bkč: 1547/1) 091/441 00 57
Velika Mlaka, samost. kuća katnica ukupne površine 195,67 m2 na ograđenoj parceli od 514 m2. Kuća se sastoji od: podruma (površine 7,32 m2), prizemlja (površine 83,51 m2), kata (površine 69,29 m2) i tavanskog prostora (površine 35,55 m2). Pomoćni objekt uz kuću. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 240.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
Velika Gorica, Rakitovec, kuća katnica površine 160 m2 i ograđene okućnice od 250 m. Kuća se sastoji od: prizemlja (dnevni boravak sa blagovaonicom te izlazom na terasu, kuhinje, kupaonice i ostave), kata–iz kojeg je izlaz na veliki balkon (3 spavaće sobe iz koje jedna ima izlaz na balkon i kupaonice) i potkrovlja (roh-bau). U dvorišnom dijelu nalazi se pomoćni objekt u kojem je smještena kotlovnica i garaža u koju stanu 2 automobila. 155.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
ZAMJENA KUĆA
Mijenja se kuća 48 m2, čestica 202 m2, 2 parkirna mjesta, u blizini Pule za stan u Velikoj Gorici, Zagreb ili okolica. 099/3545 252
POTRAŽNJA KUĆA
Velika Gorica ili okolica, kuća sa urednim papirima do 110.000 €, kupujem. 098/679-500
IZNAJMLJIVANJE KUĆA
Velika Gorica, centar, ul. Tina Ujevića, prizemlje kuće, 3 sobe, stan za 7 radnika, iznajmljujem. 098/1794-744
PRODAJA ZEMLJIŠTA
Dragonožec, zemljište katastarska čestica 772, pogodno za izgradnju kleti, 100 metara od zadnje kuće, prilaz sa dvije strane, prodajem. 098/9105-900 Gladovec Kravarski, zapušteni seoski posjed, dvorište, 3 oranice, 2 livade, šuma, bez objekta zbog dotrajalosti, asfalt i gradski vodovod, cijena po dogovoru,prodajem. 099/7688-264
Velika Mlaka, poljoprivredno zemljište, 6.318m2, prodajem. 098/709-488 Ribnica, građevinsko zemljište, tri parcele, svaka od cca 1600m2, prodajem. 098/9553-556 Šiljakovina, građevinsko zemljište, Ul. Josipa Kovačića, 748m2, čestica 694/1, papiri uredni, 34.000 eura, prodajem. 099/233-8086
Vukovina, zemljište 10.500m2, moguća gradnja, prodajem. 01/6215 464
Velika Gorica, Bukevje, zemljište 3000 m2, namijenjeno u različite svrhe, vl. 1/1, gradska voda, struja i telefon uz zemljište, 15.000€, prodajem. 091/5301-741 Sisak, građevinsko zemljište (Drenački put) veličine: 3700 m², 24 m x 160 m, katast. općina: Odra, kbč:1808, cijena: 6 EUR m2 (22.000 eura), VAŽNA NAPOMENA: nekretnine se nalaze na udaljenosti manjoj od jednog kilometra od ulaza na Autocestu Sisak – Zagreb! 091 441 0057
Gornji Vukojevac, centar, Općina Lekenik, zemljište površine 2.500 m2 na kojem se nalaze tri drvena objekta, legalizirana, priključak struje, bunar, uz asfaltiranu cestu, cijena 12€ m2, prodajem. 098/9104-910, 098/752-144 Vukovina, Gornje Podotočje, zemljište površine 1.137m2, namjenjeno u različite svrhe, vlasništvo 1/1, 4 € po kvadratu, prodajem. 01/6215-149, 091/9156-863 Kravarsko, zemljište, na ulazu u mjesto, 3.438 m2, pola
Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima 01/6222777
građevinsko, 20.000 €, prodajem. 091/9002-158 Kravarsko, zemljište na izlazu iz mjesta, 1.464 m2, 2/3 građevinsko, 15.000 €, prodajem. 091/9002-158 Lazina Čička, gradilište 2.254 m2, poljoprivredno zemljište 1.300 m2 u istom komadu, prodajem. 095/5570-177 Obed, zemljište, 22.322 m2, prodajem. 01/5602-005 Obed, zemljište 14.747 m2, prodajem. 01/5602-005
Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima. 6252-985, 091/600 0391.
Gospođu za povremeno čišćenje kuće u Velikoj Gorici, tražim. 098/9288-306
Gospođu za čišćenje stana u Velikoj Gorici, tražim. 091/9505-281
Svinjska mast, stara, pogodna za izradu sapuna, prodajem. 098/9105-900
Prikolica za gnoj, Tehno-Stroj, 3 tone, u jako dobrom stanju, prodajem. 098/9105-900
Samoutovarna prikolica za sijeno Mengele LW19, priključak na traktor, prodajem. 01/6239-615
Prsten pečatnjak zlatni i ogrlicu, kupujem. 091/2527938
Šivaća mašina Victoria, original, antikna, 100€, prodajem. 095/9031-486
Stolić na kotačima, crni, puno drvo sa staklom, 100€, prodajem. 098/9357-033
Tepih staza sa držačima, njemačka proizvodnja, novi, dužina 10m x širina 60cm, cijena 120€, prodajem. 098/9288-306
Traktorski rasipač Mega metal RG-300 za umjetni gnoj i sjeme, prodajem. 01/6239-615
Pločice za kuhinji ili kupaonicu cca 18 m2 i bordure, prodajem. 099/ 6754-244
Šivača mašina Ruža, prodajem. 099/6754-244
Auto registriran od vlasnika do 2.000 € kupujem. 091/2527-938
Traktorski rasipač Mega metal 300 za umjetno gnojivo i sjeme, prodajem. 01/6239-615
Transporter dužine 9m za transpotiranje žita i sjena, prodajem. 01/6239-615
Emajlirane velike posude od 46 i 48 litara, 2 kom, prodajem. 091/5150-744
Grobno mjesto sa dva ukopa u Kravarskom ustupam. 091/6105-423
Vitrina dvodijelna, puno drvo smeđe boje, iz Njemačke, kao nova, 2.45x1.95x0.55, 300€, prodajem. 098/9288306
Garažno mjesto u Velikoj Gorici, u ulici A.K. Miošića 62 na duži period iznajmljujem. 091/5122-792
Perilica za veš Gorenje, prodajem. 01/6252-180
Škrinju ledenicu, duboko smrzavanje LTH, prodajem. 01/6252-180
Kalijeva peć sa pećnicom, unikat bijele boje, prodajem 150 eura. 091/5249-756.
Auto prikolica, manja, 1,20 x 1,20, ne registrirana, prodajem. 098/9881-011
Rasipač za umjetno gnojivo i žito, priključak na traktor, proizveden u Sloveniji, prodajem. 01/6225-314
Cirkular čekičar, trofazni motor na kotačima sa više funkcija, prodajem. 091/7291-099
Crijep stari ali u dobrom stanju, Novi Bečej 1600 kom., 0,40€ po komadu, prodajem. 091/5500-644
Ledenica od 200 l, malo korištena, povoljno prodajem. 01/7347-805
Komoda staro, puno drvo, 200x100, uščuvana, 250 €, prodajem. 098/9288-306
Regal, drvo, u četiri dijela, 4x2m, 60€, prodajem. 098/9288-306
Ormarić za cipele 93x37, 15€, prodajem. 098/9288306
Radni stol, 120x80, novi, 200€, prodajem. 098/9288306
Stol kutni, kombinirani, metalne nogice, 120x60, 2 kom ukupno 100€, prodajem, 098/9288-306
Stol okrugli, crni, 30€, prodajem 098/9288-306
Bunda prirodno krzno, 40-42 veličina, smeđa, 90 cm duga, proizvođač Cibalija Vinkovci, 50€, muški zimski mantil, kvalitetan 50€, prodajem. 098/9288-306
Regal mali, 100x160x0,40, 50€, prodajem. 098/9288-
306
Krevet s noćnim ormarićem, 1,95x0,95, 100€, prodajem. 098/9288-306
Krevet s podnicama i noćnim ormarićima, 2,20x2,10, plus ormar, 3,08x2,20x0,60, uščuvano, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306
Krevet tapecirani, 2,10x1,66, s noćnim ormarićima i ogledalom + ormar, 2,75x2,20x0,55, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306
Komoda u dva dijela, stara 70 god., POKLANJAM 095/8073-833
Električne škare za živicu Power+ Garden, 400W/450mm dužina noža, ispravne, malo korištene, 60€, prodajem. 091/7699-484
Mobitel preklopni Doro 2404 na tipke, novi ne korišten u originalnom pakiranju, 55€, prodajem. 091/7699-484
Lamel parket, jasen, 1. klasa, 30m2, cijena po dogovoru, prodajem. 095/808-676
Vrata hrastova, ostakljena, desna, bez štoka, 200x80cm, prodajem. 095/808-676
Njemački ovčar štene, star tri mjeseca, poklanjam. 098/492-740
Bor umjetni, veliki sa dva kofera pina ukrasa za 80€, prodajem. 01/6214-182
Aparat za zavarivanje Uljanik 140Ah s maskom, povoljno prodajem. 01/6235-048
Trosjed na izvlačenje sa nadmadracem, novi, prodajem. 092/3600-516
Sudoper korito, jedan rosfraj, cijena 30€, jedan keramika 90 cm, cijena 50€, fotelja na razvlačenje 80cm cijena 30€, prodajem. 01/6234-384
Umjetničke slike, prodajem. 01/6234-384
Štence Hrvatskog ovčara stare 2 mjeseca, poklanjam. 098/492-740
Štednjak etažni za centralno grijanje, u dobrom stanju. Ima ploču za kuhanje i pećnicu, prodajem. 01/6232-743
Crijep, stari, Velika Kikinda, 0,30€, prodajem. 091/9334-629
Bicikl muški, brzinac, u odličnom stanju, čuvan u zatvorenom prostoru, 50% cijene novog, prodajem. 098/596-959
Krilo vrata 66x200cm desna, 75x200cm lijeva, 85x200cm lijeva i ostakljena klizna vrata s priborom, prodajem povoljno. 091/5605-672
Preša za grožđe 80 l, bačva 200l, PVC kaca 500l, muljača mlin, prodajem povoljno. 091/5605-672
Gazišta drvena za polukružne stepenice, lakirane, prodajem. 091/5900-661
Grilje nove za balkonska vrata, grilje za prozore 120x120, nove, prodajem. 091/5900-661
Mobitel Redmi 10 5G, novi, zapakirani sa računom, prodajem. 098/472-310
Branik zadnji za Golf I i Golf II, prodajem. 091/5900661
Vrata balkonska sa staklom, rabljena, ispravna prodajem. 091/5900-661
Bunda kratka original krzno jeftino prodajem. 01/6214-182
Patke, indijske trkačice, prodajem. 091/5738-044
Šivaći stroj Jadranka (može i za dijelove), prodajem. 091/5150-744
Singer stroj za šivanje iz 20 st., prodajem. 091/5150744
Mobitel Alcatel 1S, novi ne korišten, prodajem. 098/9197-787
Stol kancelarijski, 160x85cm, prodajem. 098/9197787
Reklamni stalak, metalni sa osvjetljenjem, prodajem. 098/9197-787
Kosilica za travu Gorenje Muta, benzin, prodajem. 098/9197-787
Prodaje se firma d.o.o.. 098/9197-787
Automobil Hyunday 1,6, 2009. godina, redovito servisiran, 180.000 km, registriran do 21.4.2023., cijena 1.950 €, prodajem. 091/5276 051
Kravarsko, šuma, bukva-grab, 2.700 m2, 12.000€, prodajem. 091/9002-158
Kravarsko, šuma, bukva-grab, 17.500 m2, 30.000€, prodajem. 091/9002-158
Korito za šurenje svinja i reme, prodajem 01/5602005
Stari kovani i papirnati novac svih država svijeta, medalje, odlikovanja, vojne oznake, značke prije 1950 god., KUPUJEM. 098/462-185
Konjski gnoj poklanjam. 01/6671-416; 097/6440-831
Balirka Claas, niskotlačna, cijena po dogovoru, prodajem. 01/5602-005
Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 01/5602-005
Regal drvo, u 4 dijela, 4x2m, 100,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306
Ormarić za cipele, 93x37cm, 25 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306
Stol radni, 120x80 cm, 70,00 eura, stol kutni kombinirani, metalne nogice, 120x60x2, 25,00 eura, stol okrugli bijeli, 150,00 kn, stol okrugli crni, 20,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306