Reporter 450 - 26.06.2025.

OSTANIMO VIJEĆE ZA PRIMJER!

IDEJE ZA LJETO

Ove radionice za

klince nude se u našem Centru

I ove godine će se u Centru za djecu mlade i obitelj, od 23. lipnja do 25. srpnja, odvijati brojne radionice tijekom ljetnih školskih praznika.

Likovna radionica (za učenike koji su završili 1. – 4. razred OŠ)

Hobby art (za učenike koji su završili 5. – 8. razred OŠ)

Paint & Juice (za učenike koji su završili 5. – 8. razred OŠ)

Igraonica za osnovnoškolce (za učenike koji su završili 1. – 4. razred OŠ)

Igraonica za predškolce (za djecu koja su navršila 4 godine života)

Hokus pokus (za učenike koji su završili 1. – 4. razred OŠ)

Dramska radionica (za učenike koji su završili 1. – 4. razred OŠ)

Teen Press (za učenike koji su završili 6. – 8. razred OŠ)

Ljetni mindfulness (za učenike koji su završili 8. razred OŠ i za srednjoškolce)

Game Club (za učenike koji su završili 5. – 7. razred OŠ)

Matemagija (za učenike koji su završili 5. – 6. razred OŠ)

Pričaonica (za učenike koji su završili 1. – 3. razred OŠ)

Book Club (za učenike koji su završili 4. – 6. razred OŠ)

Radionica turopoljskog dijalekta (za učenike koji su završili 3. – 4. razred OŠ)

Podrška roditeljstvu

Kod Zvone bez Zvone...

Zvonimir Šimić bio je dobri duh ovoga grada, njegov

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja

Datum izlaska ovog broja: 26. lipnja 2025. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina

Grafički urednik: Zvonko Šimunić

Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola

Novinari:

David Jolić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Mato Paviša, Vitomir Štuban, Franjo Kompes Novak

Fotografije:

David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban

Uređuje redakcijski kolegij (sjedište):

Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak:

Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske

Reporter je dobitnik nagrade

„Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

burek bio je poznat i čuven i izvan goričkoga kraja, a za svakog je uvijek

VDugo ga već nije bilo tamo gdje smo navikli da bude, dugo je već na pitanje "kako je Zvone" slijedilo slijeganje ramenima, pogled u pod i odgovor u stilu "nije dobro". Opaka bolest mučila je i izmučila Zvonimira Šimića, čovjeka koji je na svoj način obilježio posljednja desetljeća u životu našega grada. Zauvijek je zaspao 28. svibnja, te je srijede ogroman broj Velikogoričana pustio i poneku suzu, jer tamo na placu, kod Zvone, više neće biti Zvone...

Njegova mala i šarmantna radnja u našem Tržnom centru godinama je bila sinonim za vrhunski burek. I daleko šire od našega kraja znalo se za čuveni Zvonin burek, a svi mi koji smo dolazili malo češće znali smo da nije tajna samo u odličnom bureku. Tajna je bila u njemu, u njegovom pristupu i nastupu.

- Stvarno je bio duša od čovjeka, uvijek nasmijan i svakome bi izmamio osmijeh na lice - kaže nam jedna mušterija dok čeka u redu pogledavajući prema vrijednim djelatnicama.

- Nisam mogla vjerovati kad sam čula, njegov odlazak je veliki gubitak za Veliku Goricu, izgubili smo čovjeka koji je bio dobri duh našega grada, duša od čovjeka - nadovezala se druga mušterija, sublimirajući zapravo sve ono što misli i osjeća i najveći dio naših sugrađana. Cijelih 11 dana radnja je bila zatvorena,

imao spremnu i kiflicu viška...

rješavala su se birokratska pitanja, a onda je posao krenuo dalje. Burek je jednako dobar, ali nije to više isto bez gazde.

- Ma on i nije bio šef u punom smislu, nije tu bilo šefovskog autoritet... Zvone je svima nama prije svega bio prijatelj, uvijek smo se šalili, mogli reći što god želimo. Takvih ljudi nema puno - kaže nam jedna od njegovih zaposlenica.

Neobičan je bio taj šarm koji je Zvonimir Šimić nosio u sebi, valjda zato što ga je nosio i dijelio tako lako, jednostavno i neopterećeno. U svakoj komunikaciji bio je isti, svoj, pun duha i empatije.

- Kad god bi se dogodilo da nekome fali novaca, da nema za platiti, to nije bilo problem. Uvijek bi dao burek, govorio ljudima da ne moraju ni platiti... Koliko puta se dogodilo da netko uzme pet bureka, a on mu stavi i šesti. Ili netko uzme deset kiflica, a on ih stavi 15... Ne znam, možda su ga i zato ljudi voljeli. Uvijek je tako radio, a govorio je o tome i u ovom posljednjem razdoblju. Puno puta je ponovio: "I kad mene ne bude, radite na isti ovaj način..."prenosi nam jednu od posljednjih poruka njegova dugogodišnja kolegica. Ispratila ga je cijela ekipa iz radnje na posljednji počinak, i gotovo mjesec dana poslije knedla je ostala u grlu kad krene priča o Zvoni, a tog se osjećaja još barem neko vrijeme neće riješiti. - Dugo ga već fizički nije bilo, zbog bolesti nije mogao dolaziti, ali svako jutro bi obavezno zvao i raspitivao se ide li sve po planu. Pa još nekoliko puta tijekom dana. I

STALNO NAM JE GOVORIO DA ŽELI DA SE RADI NA NJEGOV NAČIN I KAD ON ODE...

BUREK KOD ZVONE JE DRUKČIJI

JER SMO GA

SVIH OVIH GODINA RADILI S LJUBAVLJU

stvarno je osjećaj kao da nam fali jedan dio svih nas. Kao da se nešto odlomilo... Ali to je tako, ideš dalje, nema druge. Više od dva i pol desetljeća rado smo ga viđali, još radije častili nepce njegovim proizvodima, burekom koji je drukčiji.

- Nema tu neke tajne. Radimo sa istim sastojcima kao i svi drugi, jedina razlika je što nema nikakvih aditiva i što stavimo malo više mesa nego ostali. Ne postoji misterij, i mi koristimo sol, papar i luk, jaje koje poveže smjesu i to je to. Možda je stvar u tome da se osjeti kad netko radi s puno ljubavi, volje i truda. A mi oduvijek tako radimo. Dobro smo se osjećali uz njega, radili smo s guštom i rekla bih, ako postoji, da je u tome tajna - priča nam Zvonina djelatnica. - Hoće li sve ostati isto? Iskreno, ne znam. On je bio duša cijele ove priče i teško je reći kako će to funkcionirati bez njega...

Zvone porijeklo vukao iz Bosne i Hercegovine, odnosno s Kupresa. Doduše, rodio se u Slavoniji, iz koje je početkom rata i stigao u Veliku Goricu, a od kuće je ponio ljubav prema pitama. Počeo je raditi već na izlasku iz tinejdžerskih godina, prvi posao dobio je na Trgu bana Jelačića, a ubrzo je otvorio radnju na placu zajedno s Jurom Grlićem, poznatijim kao Burek Jura. Ubrzo je ta suradnja prekinuta, a Zvone je nastavio raditi sam. Potrajalo je to više od 25 godina, sve do one tužne srijede kad je zauvijek otišao. Mirno spavaj, dobri Zvone... (mv)

IN MEMORIAM NAPUSTIO NAS JE VELIKOGORIČKI UGOSTITELJ ZVONIMIR ŠIMIĆ

KUPRES - SLAVONIJA - GORICA

Zvonimir Šimić došao je u Veliku Goricu početkom rata, a otišao je kao jedan od simbola našega grada...

Ukratko

OBILJEŽILI DAN

DRŽAVNOSTI

U VELIKOJ

GORICI

Povodom Dana državnosti na Gradskom groblju, kod spomenika Golubica, položeno je cvijeće i upaljene svijeće u znak sjećanja i zahvalnosti svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata. Vijence su u ime Grada položili gradonačelnik Ačkar i zamjenik Karas, u pratnji članova obitelji poginulih branitelja, predstavnika braniteljskih udruga, vojske, policije, političkih stranaka, kao i drugih predstavnika javnog i društvenog života. U tišini i dostojanstvu, odali su počast svima koji su položili svoje živote za slobodu i neovisnost Hrvatske. Spomenik Golubica, simbol mira i nade, i danas nas podsjeća na žrtvu koju su mnogi podnijeli za slobodu. Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.

GRAD TRAŽI

ČAK 106

POMOĆNIKA

U NASTAVI

Grad je objavio Javni poziv za zapošljavanje 106 pomoćnika u nastavi u osnovnim školama, u sklopu europskog projekta "Svako dijete ima pravo na obrazovanje".

Projekt podrazumijeva školovanje djece s teškoćama u razvoju u redovnom sustavu uz podršku pomoćnika u nastavi te omogućava njihovo uključivanje u školu, zajednicu i društvo. Pomoćnici u nastavi pružaju neposrednu podršku učenicima s posebnim potrebama, njihov rad uključuje pomoć u komunikaciji i uključivanju u društvene aktivnosti, asistenciju pri kretanju, osobnoj higijeni, uzimanju obroka, kao i podršku tijekom školskih obaveza.

Pozivaju se svi zainteresirani kandidati da svoje prijave dostave najkasnije do 30. lipnja 2025. godine i tako doprinesu stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg obrazovnog okruženja u Velikoj Gorici.

Akcija u Novom Čiču: Više od stotinu volontera čistilo jezera

Nakon prošlogodišnjeg velikog uspjeha i osvajanja nagrade u nacionalnoj akciji "Od izvora do mora", Velika Gorica i ove godine s ponosom sudjeluje u globalnom ekološkom projektu. Brojni volonteri okupili su se ponovno u Novom Čiču kako bi očistili okoliš te dali svoj doprinos u očuvanju prirodnog bogatstva. - Ovo je sedma godina da sve udruge iz Novog Čiča sudjeluju u akciji čišćenja. Čistimo veliko jezero Čiče i Ježevo, postalo je to već tradicija, okuplja se više od 100 volontera kako bi uljepšali okoliš u kojem boravimo - rekao je predsjednik KUD-a Čiče Stipo Duvnjak. Prošle godine, zahvaljujući zajedničkom trudu više od 100 volontera iz okoliša je

uklonjeno više od 19 tona otpada, čime je Velika Gorica postala najuspješniji veliki grad ove akcije. Osvojena nagrada uložena je u daljnju brigu za okoliš, sadnju novih stabala. Formiran je drvored u Miošićevoj ulici, dok je dio sadnica posađen i na prostoru edukativnog centra u Novom Čiču. - Zahvaljujem svim volonterima, udrugama i građanima koji su nam se pridružili, jer vaš entuzijazam i predanost pokazatelji su koliko nam svima znači čist, zdrav i zelen grad. Posebice me veseli veliki broj djece koja sudjeluju u ovoj akciji, jer upravo njima dugujemo budućnost koju gradimo. Ovako i oni doprinose ljepšem i čišćem okolišu te uče o važnosti brige za prirodu - rekao je gradonačelnik Ačkar.

RUŽA GORIČKA

VELIKA GORICA JE OSVOJILA NAGRADU "RUŽA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 2025" U KATEGORIJI INOVATIVNIH PROIZVODA I USLUGA, ZA VIZUALNI IDENTITET DESTINACIJE NA AUTOBUSIMA

Ruža Zagrebačke županije godišnja je nagrada koju dodjeljuje županijska Turistička zajednica a svečanost dodjele nagrada održana je u Poduzetničkom inkubatoru. Nagradu je preuzeo predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić. - Svjedoci smo koliko velikim koracima turizam u našoj županiji napreduje, nije lako konkurirati Dalmaciji, ali ovi ljudi pokazuju svojim radom i entuzijazmom da se i mi možemo snažno nametnuti na turističkoj karti. Imamo konkurentnu turističku priču koju se isplati promovirati. Turistička zajednica odlično slaže mozaik i gradi prepoznatljivu priču. Kontinentalni turizam postao je uspješna cjelogodišnja priča - istaknuo je Bekić.

SAD BI SVI OVAKVE AUTOBUSE...

Grad je s 1. srpnjem 2024. godine uveo besplatan lokalni javni prijevoz, a autobusi novog prijevoznika oslikani su prepoznatljivim motivima; govedo Tur, zgrada nekadašnje gradske vijećnice POT-a, danas Muzeja Turopolja, grb Velike Gorice, kao i vizual vizure gradskih povijesnih građevina. Novi autobusi postali su jedan od zaštitnih znakova grada, a po uzoru

na Veliku Goricu i drugi su gradovi uveli gradske autobuse.

Osim prepoznatljivih autobusa, svoj vizualni identitet dobile su i autobusne stanice. Na njima su oslikane podgutnice, jedan od simbola Turopolja. Uz to, upravo jedna velika podgutnica svijetli i na ulazu u Veliku Goricu, te svim putnicima i prolaznicima želi dobrodošlicu u grad koji s ponosom nosi naziv kolijevke kravate. Ovogodišnje treće izdanje Ruže okupilo je brojne predstavnike turizma, gospodarstva, kulture i društveno-političkog života regije u proslavi laureata koji predstavljaju ono najbolje s čime se županija kao turistička destinacija ponajviše ponosi. Nagrade su dodijeljene devet kategorija, od onih najboljih u održivom turizmu, preko djelatnika uslužnih djelatnosti i najboljih digitalnih inovacija u turizmu pa sve do društveno-odgovornog poduzetništva. A u središtu svečanosti bili su ljudi koji svojim radom, idejama, entuzijazmom i posvećenošću svakodnevno oblikuju ono što županiju čini prepoznatljivom. - Turizam je prije svega osjećaj da stvaramo "nešto dodatno" kako bi se naš gost vratio. Danas nagrađujemo ljude koji tiho stoje iza nas koji radimo u sektoru turiz-

U ŽUPANIJI IMAMO

TURISTIČKU PRIČU KOJU SE ISPLATI PROMOVIRATI

TURIZAM JE OSJEĆAJ DA STVARAMO RAZLOGE DA SE LJUDI OPET VRATE U NAŠ KRAJ

ma, ljude koji svojim radom i trudom doprinose uspjehu naše destinacije. Možemo reći da polako postajemo ono što je i naša vizija, najbolja kontinentalna destinacije. Imamo još par koraka, a svi oni koji koračaju s nama stvaraju nešto visokokvalitetno i dobro - ustvrdila je Alilović.

Uz Grad Veliku Goricu, nagrada je otišla i u ruke brojnih Goričana, od kojih su Vladimir Štarkelj koji je dobio nagradu u kategoriji Djelatnika iz uslužnih djelatnosti, portal V’Gradu u kategoriji doprinosa turizmu, Touropolje.com u kategoriji Digitalna inovacija u turizmu, Ethnotina u kategoriji Društveno odgovorno poduzetništvo, Međunarodna zračna luka Franjo Tuđman kao promotor destinacije i Lidija Rožić, predsjednica Društva žena Buševec u kategoriji Eno-gastro turizam. Instalacija "Podgutnica", djelo umjetnice Tine Miličević, izrađena u drvu i oslikana s pažnjom, utjelovila je baštinu, ljepotu jednostavnosti i poštovanje prema našem kraju i onome što ostavljamo djeci. Zato će dijelovi instalacije biti donirani gradskim vrtićima, kako bi djeca svoje odrastanje oplemenili sviješću o rodnom kraju.

NAGRAĐENI VELIKOGORIČANI

Grad Velika Gorica

DANI KRIZNOG UPRAVLJANJA 2025.

Gradonačelnik Ačkar 'Znanstveni pristup krizama ključ je otpornog društva'

OVO NIJE SAMO ZNANSTVENO-STRUČNI DOGAĐAJ, JER ŠALJU

SE PORUKE ŠIROJ JAVNOSTI O VAŽNOSTI KRIZNOG UPRAVLJANJA

U

vremenu kada klimatske promjene, ratni sukobi, prirodne katastrofe i ubrzani razvoj umjetne inteligencije mijenjaju svakodnevicu, ovogodišnji 18. Dani kriznog upravljanja održani u Opatiji, ponovno su se pokazali kao ključna točka okupljanja domaćih i međunarodnih stručnjaka. Konferenciju je otvorio potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović koji je naglasio važnost sustavnog obrazovanja i spremnosti za sve kompleksnije sigurnosne izazove. - Danas svjedočimo brojnim krizama koje ne pogađaju samo pojedine države, nego imaju globalne posljedice, a Hrvatska je, kao i ostatak svijeta, suočena s posljedicama tih promjena, od potresa, pandemije koja je pogodila svijet, do požara i drugih nesreća. Upravo zato ovakve konferencije predstavljaju izvrsnu priliku za razmjenu iskustava, ali i za slušanje primjera dobre prakse, kako prevenirati krizne situacije i kako na njih odgovarati. Jedna od ključnih aktivnosti upravo je edukacija, ne samo u teoriji, već i kroz praksu. Potrebna je snažna povezanost svih razina, gradova, veleučilišta, i naravno, Ministarstva unutarnjih poslova, koje kao nadležno tijelo dodatno jača kapacitete i usmjerava nas prema novim metodologijama u području kriznog upravljanja - istaknuo je ministar Božinović.

KONFERENCIJA S VRIJEDNOŠĆU

Na otvorenju konferencije nazočio je saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, zajedno sa svojim zamjenikom

Nevenom Karasom.

- Živimo u vremenu u kojem su krize postale naša svakodnevica. Pandemija COVID-19, potres, poplave, nevremena i nestabilna globalna sigurnosna situacija pokazuju koliko je važno imati sustavan, znanstveno utemeljen pristup upravljanju krizama. Ovakve konferencije imaju nemjerljivu vrijednost jer okupljaju znanje i iskustvo s ciljem stvaranja otpornijeg društva. Grad Velika Gorica ponosan je što ima visoko učilište koje razvija kadrove spremne za izazove budućnosti i koje aktivno doprinosi nacionalnoj i međunarodnoj razmjeni znanja u ovom ključnom području - istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

PRODUŽETAK OBRAZOVANJA

U ime domaćina, uzvanicima se obratila dekanica Veleučilišta, dr. sc. Tamara Čendo Metzinger koja je istaknula kako DKU nisu samo znanstveno-stručni događaj, oni šalju važne poruke studentima, građanima i široj javnosti o važnosti kriznog upravljanja u današnjem svijetu.

- Konferencija je produžetak našeg obrazovnog procesa, a okupljanjem istaknutih stručnjaka potičemo razmjenu ideja, iskustava i primjera dobre prakse - rekla je dekanica.

Ova međunarodna konferencija okupila je više od 400 sudionika iz Hrvatske i svijeta koji su kroz dva dana intenzivnih predavanja i rasprava tražili odgovore na najaktualnija pitanja današnjice, od klimatskih promjena do izazova koje nameće sveprisutna umjetna inteligencija.

Konstituiran 11. saziv Gradskog

U 'BUDIMO I GRAĐANI OD

vijećnici Pučkog otvorenog učilišta konstituiran je 11. saziv Gradskog vijeća Grada Velike Gorice.

Nakon svečane prisege 27 članova vijeća da će svoju dužnosti obnašati u službi svih građana i na dobrobit grada Velike Gorice, za predsjednika je i u ovom sazivu izabran Darko Bekić (HDZ) dok su za potpredsjednike izabrani Anri Targuš (HDZ) i Ivo Jelušić (SDP). Novoizabrani predsjednik Bekić na početku obraćanja čestitao je gradonačelniku Krešimiru Ačkaru na izbornom uspjehu kao i vijećnicima koji su izabrani u novi saziv goričkog Vijeća. - Imamo puno novih gradskih vijećnika, ali to će sigurno unijeti jednu novu dinamiku, kvalitetu i energiju u naše rasprave. Siguran sam da ćemo svi međusobno mnogo naučiti jedni od drugih. U novom mandatu trudit ću se ponoviti rad iz prošlog vijeća, biti predsjednik svih gradskih vijećnika, vrata mene i Službe Gradskog vijeća bit će vam kao i do sada na raspolaganju.

Želim vam svima puno uspjeha, kao i gradonačelniku i njegovom zamjeniku, a kroz rasprave ćemo svi zajedno sudjelovati u razvoju i boljitku našeg grada. Vjerujem da nam je svima Velika Gorica na prvom mjestu - dodao je predsjednik Bekić.

GRAD IZNAD IDEOLOGIJA

Vijećnicima na izboru čestitao je i gradonačelnik Krešimir Ačkar. - Drage vijećnice i vijećnici, bez obzira na političku opciju iz koje dolazite, čestitam vam što ste sudionici ovog saziva Vijeća od kojeg naši sugrađani puno toga očekuju. Danas su ovdje svi zbog volje građana koju treba poštivati. Imate obećanje da ćemo mi kao vladajući sve dobre, konstruktivne i pripremljene ideje oporbe uvijek podržati. Vaša zadaća kao oporbe je biti korektiv vlasti kako se to i nalaže u politološkoj znanosti, ali i u realnoj praksi. Moram napomenuti kako je prošli saziv bio svima za primjer u RH, gdje je demokracija bila na jednom zavidnoj razini. Naši sugrađani puno toga očekuju od nas, sve ono što

DALJE PRIMJER SVIMA,

OD NAS PUNO OČEKUJU'

vijeća Grada Velike Gorice, u kojem će vladajuća većina imati 17 "ruku"...

će se događati u narednom periodu će biti doneseno kroz jedan od najvažnijih aktova, a to je Proračun u kojem ćemo zajedno sudjelovati - istaknuo je gradonačelnik Ačkar te pobrojao planirane projekte koji će biti realizirani u narednom razdoblju poput Centra za starije osobe, dnevne bolnice, tržnice, javne garaže…

- Velika Gorica je iznad svake ideologije, svake stranke, nastavimo raditi, živjeti i djelovati kako bi svi naši sugrađani bili ponosni na svakog našeg vijećnika i vijećnicu. Jedino ono po čemu će se mjeriti ovaj 11. saziv je po tome hoće li nakon četiri godine naši sugrađani živjeti bolje, kvalitetnije i sigurnije. Vjerujem da hoće, stoga vas molim za podršku, a surađivati ćemo na svim tim projektima - poručio je na kraju gradonačelnik Ačkar.

Prema službenim rezultatima izbora kandidacijska lista HDZ-a s partnerima HSLS, HSS, SKNL i BM365 osvojila je 17 mandata u goričkom Vijeću. SDP, Možemo!, GLAS, DO i SIP osvojili su 6 mandatna, a po dva mandata dobili

OD UKUPNO 27 VIJEĆNIKA NJIH 15 SU NOVA LICA U KLUPAMA SEDMERO IZABRANIH STAVILO JE MANDATE U MIROVANJE

su MOST i partneri HSP, Hrvatski suverenisti i HSS SR, kao i Nezavisna lista. Zbog nespojivih dužnosti mandate u mirovanje stavili su gradonačelnik Krešimir Ačkar, Ivan Rak, Jurica Mihalj, Lana Krunić Lukinić, Tomislav Lukšić i Mateja Kalisar, a zamijenili su ih Zlata Krznarić, Josip Vitez, Ivana Belošević, Petar Spajić, Mihael Kuliš i Stipo Duvnjak.

PRVA SJEDNICA 9. SRPNJA

Zbog osobnih razloga mandat u mirovanje stavio je i Danijel Pukšić, a zamijenio ga je Zoran Lovrić. Ostali izabrani vijećnici su: Anri Targuš, Darko Bekić, Zvonko Kunić, Vedran Zobec, Juraj Odrčić, Dalibor Mrakovčić, Vladimir Štarkelj, Milivoj Dijanežević, Mario Cvitan, Božica Jankeš, Dragan Perić, Ivana Mlinar, Ivana Novković, Ivo Jelušić, Mirela Katalenac, Branimir Mikšić, Sanja Barišić, Damir Slojšek, Nada Finderle i Ivan Godinić. Prva radna sjednica novog saziva Gradskog vijeća Grada Velike Gorice najavljena je za 9. srpnja 2025. godine.

Darko Bekić i dalje je predsjednik Vijeća, potpredsjednici su Targuš i Jelušić

Grad Velika Gorica

'PONOSNI SMO NA VAS, VI STE BUDUĆNOST NAŠEGA GRADA'

TUROPOLJSKA

V esela atmosfera i biciklisti svih generacija obilježili su šesti cikloturistički maraton Turopoljska milja u organizaciji VG Tur Teama. Šesto izdanje ove biciklističke manifestacije okupilo je oko 300 sudionika, s ciljem da uz vožnju upoznaju prirodne ljepote, kulturne znamenitosti i gostoljubivost Turopolja i Posavine, pa je i glavni moto 'Upoznaj bolje Turopolje'. - Milja nije utrka niti natjecateljska biciklijada nego nešto drugačije i posebnije. Drago nam je vidjeti obitelji kako bicikliraju zajedno, a isto tako i profesionalce koji se dođu malo opustiti. Drago nam je što će biciklisti malo bolje upoznati Turopolje i Posavinu, a posebno nas veseli mnogo djece među prijavljenima - istaknuo je predsjed-

nik udruge Bruno Gregl, a na startu biciklijade sigurnu i ugodnu vožnju biciklistima poželio je i zamjenik gradonačelnika Neven Karas. - Mogu vam poželjeti uz sigurnu i ugodnu vožnju, da vam se dobro okreću pedale i da uživate u svemu što naš kraj nudi- kazao je Karas. Ove se godine vozila ruta od 46 kilometara kroz Kobilić, Črnkovec, Lekneno, Strmec Bukevski, Obed, Bukevje, Čičku Poljanu gdje su prošli novoizgrađenim mostom, pa kroz Kuče, Mraclin i Okuje, vraćajući se na cilj u Veliku Goricu. Četiri nova stajališta (Strmec Bukevski, Bukevje, Kuče i Mraclin) pružila su priliku za osvježenje, ali i za doživljaj lokalne kulture i tradicije.

ODRŽAN JE TRADICIONALNI PRIJEM NAJBOLJIH UČENIKA VELIKOGORIČKI OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA KOJI SU POSTIGLI IZNIMAN USPJEH TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE, KAO I REZULTATE NA ŽUPANIJSKIM I DRŽAVNIM NATJECANJIMA

Kraj je još jedne školske godine, a Grad Velika Gorica organizirao je tradicionalni svečani prijem najboljih učenika osnovnih i srednjih škola sa svog područja. Tom prilikom, u znak priznanja za njihov izniman uspjeh i trud tijekom školske godine, gradonačelnik Krešimir Ačkar uručio im je pohvalnice i prigodne

poklone.

- Nemojte težiti tome da budete samo uspješni, već težite i tome da budete vrijedni, citat je Alberta Einsteina, kojim vam želim poručiti da prepoznajemo vaš trud i vrijednost. Preuzeli ste stvar u svoje ruke, svojim marljivim radom osigurali ste ocjene kojima ćete moći upisati daljnje obrazovanje koje želite ili posao na-

Krenuli su radovi na uređenju dječjeg igrališta u naselju Pleso, koji će se odvijati u nekoliko faza, s ciljem stvaranja funkcionalnog, sigurnog i estetski privlačnog prostora. Naglasak će biti na sigurnost, poticanje biološke raznolikosti i razvojno stimulativno okruženje. Sadržavat će sprave prilagođene djeci svih uzrasta, uključujući i inkluzivnu ljuljačku u obliku košare, prikladnu za djecu različitih uzrasta i sposobnosti. Prva faza obuhvaća pješačke staze koje će povezivati sve zone unutar igrališta. Postavit će se podloge od lijevane gume ispod inkluzivne ljuljačke te podloge od prirodne borove kore ispod ostalih sprava. Planirana je i izgradnja refleksološke staze koja potiče senzornu stimulaciju i aktivno kretanje. Igralište će imati šest sprava (kombinirana igrala, ljuljačka s baby sjedalicama, ljuljačka košara i njihalice, a prostorom će dominirati

veće modernije kombinirano igralo-penjalica kao novitet u uređenju dječjih igrališta. U prvoj će fazi biti postavljene klupe, stalci za bicikle te koševi za otpatke, a dovršetak ove faze radova očekuje se do sredine srpnja. Druga faza, planirana za jesenski period, odnosi se na hortikulturno uređenje prostora. U okviru ove faze predviđena je sadnja raznolikog bilja – drveća, grmlja, trajnica i ukrasnih trava – kojim će se stvoriti prirodan ambijent i dodatno obogatiti vizualni identitet igrališta.

Treća faza predviđa mogućnost proširenja igrališta izmještanjem na novu lokaciju, čime bi se stvorio dodatni prostor za sadržaje. Nakon uređenja parka u Cvjetnom naselju i izgradnje novog u Ulici Marije Jurić Zagorke, Grad nastavlja s ulaganjima u istom smjeru. Procijenjena vrijednost ovoga projekta je oko 160 tisuća eura bez PDV-a.

kon srednje škole za koji ste se obrazovali. Time upravljate svojom budućnošću i na tome vam čestitam - rekao je gradonačelnik Ačkar te dodao:

SANJAJTE VELIKE SNOVE!

- U vremenu punom izazova, vi ste pokazali da se rad, upornost i volja uvijek isplate. Ponos ste svojih obitelji, učitelja i cijele Velike Gorice. Hvala i svim mentorima, profesorima i učiteljima koji vas prate na vašem putu jer vaš doprinos je neprocjenjiv. Dragi učenici, nastavite sanjati velike snove i hrabro ih ostvarujte - istaknuo je gradonačelnik Ačkar. U ime svih 36 nagrađenih učenika koji su ostvarili odličan uspjeh na kraju škol-

NAGRAĐENO JE VIŠE OD 150 NAŠIH UČENIKA, ZA ŠKOLSKI USPJEH I ZA REZULTATE

ske godine 2024./2025., gradonačelniku Krešimiru Ačkaru te resornoj pročelnici Lani Krunić Lukinić, zahvalila se Antonija Cvetković, inače učenica Gimnazije Velika Gorica.

Nakon prijema najboljih po kriteriju školskog uspjeha, velika Dvorana Gorica ugostila je gotovo 120 učenika s našeg područja koji su postigli vrhunske rezultate na županijskim i državnim natjecanjima u raznim područjima - od znanosti, umjetnosti i sporta do tehničkih disciplina. Gradonačelnik Ačkar i njima je uručio priznanja, istaknuvši njihovu ustrajnost, rad i posvećenost.

Novo ruho ulice

Matice hrvatske

Temeljita

obnova ceste, oborinska odvodnja i staze

Velika Gorica nastavlja s obnovom svojih prometnica, a početkom srpnja kreće dugo očekivani projekt rekonstrukcije ulice Matice Hrvatske u centru grada. Na dionici između Slavka Kolara i Kurilovečke ulice u dužini oko 200 metara planira se kompletna obnova kolnika, pješačkih i biciklističkih staza, kao i komunalne infrastrukture ispod površine. Projekt donosi novo lice ove važne gradske prometnice. Osim temeljite obnove prometnice, projekt

- Koliko je samo truda, odricanja i mjeseci mukotrpnog rada iza vas, to znate samo vi. Biti među najboljima je čast, ali i odgovornost. Neka vam ovo postignuće bude trajna motivacija. Život je predragocjen da bismo ga trošili olako – zato vas neću pozvati da budete bolji, već da ostanete ovakvi kakvi jeste - poručio je Ačkar, naglasivši kako Grad Velika Gorica stoji uz njih i bit će im podrška na svakom koraku.

U ime nagrađenih učenika, zahvalila se i učenica Ana Popović iz Osnovne škole Vukovina:

- Hvala što ste uvijek tu za nas, hvala vam što nam pomažete, i osobno i kao Grad Velika Gorica.

Svečanosti su prisustvovali i ponosni roditelji, kao i učitelji, mentori te ravnatelji škola, svi oni koji su svojim znanjem, podrškom i posvećenošću doprinijeli uspjehu ovih mladih ljudi. Među nagrađenima našli su se učenici s iznimnim rezultatima kako u području znanosti, tako i u sportskim natjecanjima.

Ovaj prijem postao je tradicija kojom Grad Velika Gorica posljednjih godina kontinuirano pokazuje koliko cijeni znanje, rad i izvrsnost svojih mladih sugrađana. Priznanja su još jednom potvrdila da se trud isplati, a znanje ostaje trajna vrijednost.

uključuje izgradnju sustava oborinske odvodnje, zamjenu postojećeg vodoopskrbnog cjevovoda te fekalne kanalizacije. Time će se ne samo povećati sigurnost i funkcionalnost, već i dugoročno unaprijediti kvaliteta života stanovnika ovog dijela grada.

Projektom je predviđeno proširenje nogostupa te uspostava modernog profila prometnice ukupne širine 14,10 metara koji uključuje dvije pješačko-biciklističke staze

jedna širine dva metra, druga će biti šira za pola metra dok će prometni trakovi biti šir-

ine 3,25 metra svaki. Zeleni pojas bit će odvojen od kolnika betonskim rubnjacima te izdignut za 14 cm, dok su na mjestima kolnih ulaza planirane betonske rampe koje će olakšati pristup vozilima.

Prometnica će imati jednostrešni poprečni nagib od 2,5% prema sjevernom nogostupu, a nogostupi će imati pad od 1,5% prema kolniku, što će osigurati učinkovito odvođenje

oborinskih voda. Svi završni slojevi, i kolnika i pješačko-biciklističkih staza, izvest će se u asfaltbetonu, što će osigurati trajnost, funkcionalnost i estetsku kvalitetu javne površine.

Projekt je vrijedan oko 545 tisuća eura, a radove će izvoditi VG Komunalac koji bi trebali biti gotovi kroz 120 kalendarskih dana. Tijekom izvođenja radova, promet vozila neće biti u potpunosti obustavljen, već će se odvijati uz prilagođene uvjete prema odobrenom planu regulacije.

TRUD SE UVIJEK ISPLATI...

GEOTERMALNI POTENCIJAL

LEŽIŠNA TEMPERATURA IZNAD

100°C I KAPACITET BUŠOTINE

MOŽE POKRITI GOTOVO

60% POTREBA TOPLINSKOG SUSTAVA VELIKE GORICE

Toplina iz zemlje, korak prema jeftinijem grijanju

ezultati istražnih aktivnosti provedenih u sklopu projekta "Razvoj geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva", pokazali su da Velika Gorica ima značajan geotermalni potencijal. Naime, zabilježena ležišna temperatura istražne geotermalne bušotine prelazi 100 °C te toplina iz samo ove bušotine može zadovoljiti 60% potreba velikogoričkog toplinskog sustava. - Rezultati istraživanja potvrđuju ono u što smo vjerovali, da naš grad ima prirodne resurse koji mogu igrati važnu ulogu u održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Ležišna temperatura iznad 100°C i kapacitet bušotine koji može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice otvaraju nam konkretne mogućnosti za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. To je veliki korak bliže jeftinijem i održivijem grijanju za naše građane - istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar. Kako ističu iz Agencije za ugljikovodike

R Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i ovog ljeta idu - na more. No, nije riječ o putovanju na godišnje odmore već planirane aktivnosti u sklopu zaštite od požara u priobalju, kada odlaze na ispomoć kolegama na našem Jadranu. Prva redovna dislokacija traje od 26. lipnja do 10. srpnja.

- Sudjelujemo s dva vatrogasca i jednim vozilom u mjestu Kukljica na otoku Ugljanu, zajedno s jednim pripadnikom JVP Grada Zaprešića te jednim kemijskim

REZULTAT

NA OVIM

IZBORIMA ZA MENE JE VIŠE OD POBJEDE

U SUSTAVU ŽUPANIJE JE OD 1996., A PET GODINA POSLIJE

POSTAO JE ŽUPAN

potencijal na području Velike Gorice uz upotrebu za toplinski sustav, ima mogućnost za upotrebu u poljoprivrednoj proizvodnji što samom projektu daje dodatnu vrijednost pri upotrebi obnovljivih izvora energije.

- Za ostvarenje punog potencijala geotermalnog sustava za potrebe toplinarstva, planira se izrada dodatne bušotine, čime bi se uspostavio proizvodno-utisni par koji omogućuje neprekidno i sigurno korištenje ovog prirodnog resursa - dodaju su iz Agencije.

BUŠOTINA UZ SISAČKU

Podsjetimo kako je nakon odrađenih seizmičkih mjerenja i istražnih aktivnosti, početkom godine započela završna faza istraživanja geotermalnog potencijala. Samo nekoliko kilometara izvan centra grada, uz Sisačku ulicu, izrađena je geotermalna bušotina GT-1, odnosno bušotinski toranj visine veće od goričkog nebodera, a ispod kojega je spušteno gotovo tri kilometra cijevi u bušotinu.

vozilom iz JVP Grada Ivanić Grada - ispričao nam je Ivica Maceković, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica. Inače, dislokacije traju po 14 dana, a svakog drugog četvrtka je smjena vatrogasaca. - To će u konačnici biti ukupno oko sedam smjena, što ovisi o odluci glavnog vatrogasnog zapovjednika, koji se vodi vremenskim uvjetima u mjesecu rujnu i na taj način određuje zadatke za sve nasdodaje Maceković.

- Istražna bušotina u Velikoj Gorici potvrđuje da Hrvatska ima konkretne, lokalno primjenjive izvore obnovljive energije koji mogu izravno koristiti zajednicama. Ovo ulaganje dio je šireg strateškog pristupa kojim Hrvatska nastoji iskoristiti svoj bogat geotermalni potencijal za jačanje energetske neovisnosti i otpornosti u sektoru grijanja - objasnio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan. Inače, za provedbu projekta "Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja" osigurano je 50,8 milijuna eura u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti,kroz mjeru poticanja energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije, a sama vrijednost velikogoričke investicije iznosi više od 11 milijuna eura.

Ovim potvrđenim potencijalom otvaraju se vrata za daljnji razvoj energetski neovisnog, održivog i ekološki prihvatljivog grijanja u jednom od najbrže rastućih hrvatskih gradova, poručuju iz Grada.

ZAUVIJEK

Dva tjedna ranije velikogorički birači svoje su odradili na gradskoj, općinskoj i svakoj drugoj razini, u prvom krugu dobili smo i gradonačelnika, i vrlo jasnu podjelu u Gradskom vijeću, i ljude u mjesnim odborima, gradskim četvrtima... Međutim, prve nedjelje u lipnju valjalo je opet izaći na birališta i odabrati župana. U drugi krug otišli su "vječni" župan Stjepan Kožić i njegov izazivač u drugom pokušaju Mihael Zmajlović. Velikogoričani se, doduše, nisu baš pretrgnuli od izlaska na biralište, čak su rušeni i neki negativni rekordi, ali na kraju dana župana smo i dobili. Ponovno istog, jer župan Kožić dobio je povjerenje i za svoj sedmi četverogodišnji mandat! Zmajlović se pokazao kao ozbiljan politički rival, prikupio je gotovo 27.000 glasova, ali ipak je to bilo za četiri tisuće manje od Kožića, čovjeka koji se nije umorio ni s navršene 72 godine.

ISKUSTVO I

Kad je prvi put postao župan Zagrebačke županije, Kožiću je bilo 48 godina, bio je političar u naponu snage, a svijet je bio nešto drukčije mjesto nego danas. Te 2001. godine Bill Clinton je napustio Bijelu kuću, Slobodan Milošević promijenio je adresu i preselio u haški pritvor,

ZAUVIJEK ŽUPAN

I SEDMI PUT BIRAČI SU BIRALI - KOŽIĆA!

Znaš, Ervine, one godine kad sam prvi put postao župan, izmislili su Wikipediju, a Goran je uzeo Wimbledon...

REZULTATI I POVJERENJE ZELINJANIN STJEPAN KOŽIĆ UŠAO JE U SVOJ SEDMI MANDAT NA ČELU ŽUPANIJE, ŠTO GA ČINI NAJDUGOVJEČNIJIM ŽUPANOM U DRŽAVI. KAKO SAM KAŽE, IDEMO DALJE S INVESTICIJAMA...

teroristi su napali njujorške "blizance", a Goran Ivanišević ostvario je san osvajanjem Wimbledona…

A Stjepan Kožić naslijedio je Branimira Paseckog i postao drugi, zasad i posljednji župan Zagrebačke županije. Gotovo cijela dva i pol desetljeća poslije Kožić, najdugovječniji župan u Hrvatskoj, krenuo je u svoj sedmi mandat.

- Zahvaljujem stanovnicima Zagrebačke županije koji su mi dali povjerenje i zadužili me da po sedmi put obnašam dužnost župana. Ovaj rezultat za mene znači više od izborne pobjede, on je potvrda povjerenja naših stanovnika u iskustvo koje donosi stabilnost, u rezultate koji se vide diljem županije i u politiku koja se ne vodi riječima, već radom, odgovornošću i konkretnim projektima - poručio

je Kožić nakon što je postalo jasno da će ostati u svojoj fotelji. Već je prvo obraćanje javnosti nakon novoga izbora posvetio gradovima u županiji, odnosno zajedništvu kojem se nada u sljedećemu mandatu.

KOLAREC OSTAJE ZAMJENIK

- Čestitam svim gradonačelnicima i načelnicima uz vjeru da ćemo i dalje zajednički raditi na razvoju svih dijelova naše županije. Vjerujem da će i nova županijska Skupština prepoznati važnost suradnje i zajedničkog djelovanja u interesu naših stanovnika – rekao je župan. Neosporno je da je u mandatima župana Stjepana Kožića naša županija izrasla u jednu od najrazvijenijih regija u Hrvatskoj, vješto koristeći potencijale koje

zagrebački prsten ima. To će, najavljuje župan, nastaviti raditi i dalje. - Nastavljamo dalje s investicijama u obrazovanje, promet, komunalnu infrastrukturu... Uz pomoć Vlade Republike Hrvatske svim osnovnoškolcima u Zagrebačkoj županiji osigurat ćemo nastavu u jednoj smjeni - obećao je Kožić. U njegovu timu i dalje će biti isti najbliži suradnici, što znači da će mu jedan zamjenik biti Damir Tomljenović, a drugi Velikogoričanin Ervin Kolarec. - Želim zahvaliti svima koji su izašli na izbore, a posebno hvala svima koji su svoje povjerenje dali županu Kožiću, kolegi Tomljenoviću i meni. Vaše povjerenje naša je obveza i odgovornost i to ćemo svojim radom nastojati i opravdati. Dragi žitelji Zagrebačke županije, hvala vam na povjerenju, drage moje Velikogoričanke i Velikogoričani, vama također od srca hvala na podršci svih dosadašnjih godina, kao i na ovoj danas. Hvala i gradonačelniku Ačkaru na podršci. Kako sam i rekao u kampanji, bit ću i dalje vaša snaga u Zagrebačkoj županiji - poručio je Kolarec. Bivši zamjenik velikogoričkoga gra-

REZULTAT NA OVIM IZBORIMA ZA MENE JE VIŠE OD POBJEDE U SUSTAVU ŽUPANIJE JE OD 1996., A PET GODINA POSLIJE POSTAO JE ŽUPAN

donačelnika u dva mandata tako će odraditi i drugi mandat u ulozi zamjenika župana, u sad već dobro uhodanom timu, na čijem će čelu biti isti šef.

Stjepan Kožić rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline 15. studenoga 1952. godine. Osnovnu školu završio je u svom kraju, srednju tehničku školu u Zagrebu, a 1975. postao je inženjer strojarstva. Na Fakultetu organizacije rada u Kranju diplomirao je 1986., a od 1994. ima i magisterij s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U cijelom tom razdoblju, punih 18 godina, bio je zaposlenik zagrebačke Industrogradnje, da bi se početkom Domovinskog rata angažirao u Zelini i preuzeo brigu o stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine. U županijsku politiku ušao je 1996. godine kao pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo, a godinu dana potom postao je pročelnik Ureda. Ravnatelj Županijske uprave za ceste bio je od 1998. do lipnja 2001. godine, kad postaje župan Zagrebačke županije. Bio je predsjednik gradskog i županijskog HSS-a, potpredsjednik stranke, a u 2018. izašao je iz HSS-a i osnovao političku opciju "Stjepan Kožić - nezavisna lista". Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući, voli pročitati knjigu i pogledati film...

KOŽIĆEVA BIOGRAFIJA

'KONJI SUNAJVEĆA LJUBAV...' Ljudi će te iznevjeriti sto puta, oni

neće nikada!

Piše: Gianna Kotroman

Konji su moja ljubav od rane mladosti, otkad znam za sebe. Imao sam tri ili četiri godine kad sam prvi put sjeo na konja. To je tradicija u mojoj obitelji, mi smo uvijek bili u tome, i pokojni otac, i djed, kojeg ja ni ne pamtim. Od malih nogu bavio sam se konjima. Sve moje igračke bili su konji, meni je konj bio i autić, i motor... Eto, tako je izgledalo moje djetinjstvo..., počinje svoju priču Stjepan Slanec iz Hrašća. Administrativno je to dio Zagreba, ali i sami puni naziv govori čiji je to kraj - Hrašće Turopoljsko. Malo istočno od Odre, na rubu Zagreba i Turopolja, Hrašće je preraslo nekadašnje seoske okvire, ali i dalje je to - selo. U mjestašcu s tisuću dvjesto i nešto stanovnika ljudi i dalje drže životinje, svatko po svome guštu i(li) potrebi, a junak naše priče, eto, drži konje! I ne samo da ih drži, jer on se konjima ozbiljno bavi, s njima radi, trenira, s kočijom se pojavljuje na raznim manifestacijama...

PALAČINKE U PROLJEĆE

- Imam četiri grla. Kobile Vidra i Ruba, stare 12, odnosno sedam godina, utrenirane su za taj posao. S njima odrađujem sve manifestacije na koje me ljudi zovu, svadbene svečanosti, razne prigode... Ljudi iz različitih razloga žele da ih vozimo, a mi se rado odazivamo. Imam i dvije mlade ždrijebice, koje imaju po godinu dana i tek su u pripremi za taj posao - kaže Stjepan. - Vidru sam kupio na poznatom sajmu u

MUŽJACI

STALNO

GLEDAJU

GDJE SU ŽENKE, ZATO MI NISU BAŠ POUZDANI

KOLIKO DAŠ

ŽIVOTINJI, TOLIKO ĆEŠ I DOBITI. UZ

KONJE SAM CIJELI ŽIVOT I U TO SAM SIGURAN

STJEPAN SLANEC IZ HRAŠĆA NASTAVIO JE OBITELJSKU TRADICIJU I

SVAKI SLOBODAN TRENUTAK PROVODI UZ SVOJE KONJE. S NJIMA SE POJAVLJUJE NA MANIFESTACIJAMA, IZLOŽBAMA, NATJECANJIMA...

Gudovcu, kao ždrijebe od šest mjeseci, a Ruba se oždrijebila kod mene i na kraju ostala. Bila je mezimica od prvoga dana, a to je i ostala. Evo, već 12 godina je u mojoj štali - dodaje naš "konjanik". Nije slučajno da su svi njegovi konji cure, odnosno ženke.

- Ja uvijek preferiran ženke, jer one su mirnije, staloženije. Mužjaci su malo nabrijani, neću reći kao i ljudi, ali ima sličnosti... I oni stalno gledaju gdje su ženke, pogotovo one ljepše, a cure su većinom koncentrirane na vožnju. Zato uvijek gledam da izaberem ženke - otkriva "šatač konjima" iz Hrašća. Iako, nema tu neke velike priče...

- Ne bih baš rekao da s konjima razgovaram. Oni imaju svoju komunikaciju, na svoj način se dogovaraju, ali naravno da im se mora posvećivati pozornost. Moje kobile jako su mi dobre, sve odrađuju jako lijepo i volim ih povremeno nagraditi s kojom mrkvom, pohvaliti... Inače, najviše vole jesti zob i pogotovo tek pokošenu travu u rano proljeće. To im dođe kao nekakav desert, to su njihove palačinke, ha, ha... Vole dobiti i kocku šećera, to im je uvijek poslastica - priča Stjepan.

- Najdraže mi je kad me netko pozove na neku manifestaciju, pa se malo provozamo s kočijom, jer tu vidiš da se trud isplati. Ljudi reagiraju vrlo pozitivno, pogotovo djeca, koja su željna druženja

Recept za uspješan rad s konjima, kaže, leži u odnosu prema životinji. -Prvo, konj mora steći povjerenje u čovjeka. Uvijek kažem da je svaka životinja ogledalo gazde. Ja sam kupio puno konja koji su bili otpisani, praktički spremni za Italiju, odnosno za klaonicu, što nije opcija koju preferiram... S konjem treba biti pažljiv, oni su plemenite životinje, oni prepoznaju što im želiš i možeš dati. Koliko daješ životinji, toliko ćeš od nje i dobiti. To mogu garantirati, jer cijeli život sam uz konje. Imam 40 godina, a najmanje 30 ozbiljno se bavim konjima. I nikad me konji nisu iznevjerili. A ljudi jesu, stotinu puta - poentira Slanec. Rado će se pohvaliti da je već nekoliko puta u Gudovcu pobjeđivao u natjecanju u vožnji kočije kroz čunjeve, odlazi sa svojim kobilama i na izložbe, nerijetko osvaja nagrade, ali temelj priče je vožnja kočije.

KOČIJOM KROZ ČUNJEVE

sa životinjama. Ljudi su nekad na selu radili s konjima, bili su im svakodnevnica, a danas je potpuno drugo vrijeme i djeca vole vidjeti konja. Znalo je biti i manifestacija na kojima djeca nisu znala o kojoj je životinji riječ! Nažalost, došli smo do toga da je rijetkost vidjeti konja i zato je lijepo pružiti tu priliku djecigovori Stjepan.

KONJI KAO U AUTOŠKOLI

Za njega je to pitanje emocije, načina života, ali čak i kad puno toga znaš i možeš sam, nije jeftino imati konje. - Nisu konji toliko skupi koliko je skupo njihovo održavanje. Hrana, kovač, veterinari... Iako, mi koji imamo životinje većinom te stvari radimo sami, jer kad bi sve plaćali, bilo bi stvarno preskupo. Jedan prosječan konj, hrvatski hladnokrvnjak, odnosno hrvatski posavac, ima vrijednost između dvije i tri tisuće eura. Sve ovisi o tome što konj zna, je li "ujahan", vozi li kočiju, služi li samo za ukras... Konj koji je dobro utreniran, koji zna voziti kočiju, koji je ujahan, možda čak i osposobljen za terapeutsko jahanje, može ići i do četiri tisuće eura - kaže Stjepan i nastavlja:

- Zato ja svoje kobile kupim kao ždrijebad, kad su mlađe od godinu dana, pa ih učim, pripremam... Pritom uvijek ide jedna mlada i jedna starija, uz koju se ova mlađa uči. Kao i kod ljudi, recimo kao u autoškoli. Evo, ove dvije mlađe sad su navršile godinu dana, polako ćemo ove godine početi raditi neke jednostavne stvari, a sljedeće već možemo ići za ozbiljno.

Bitno je, naravno, da se konj ne boji ljudi, ali ni automobila. Kao što je često bitno da se ljudi ne boje konja.

DOGAĐALO SE DA DJECA

VIDE KONJA I PITAJU

RODITELJE

KOJA JE TO ŽIVOTINJA?!

GRUNT MI

JE TOLIKI DA MORAM IĆI NA GODIŠNJI

KAD TREBA

POKOSITI TRAVU...

- Konja se nemamo zašto bojati. Dobro, uvijek mora postojati doza opreza, ali konji koje ljudi sreću su jako pametni i dobro utrenirani. Moraju biti takvi, jer uvijek je tu puno ljudi, djece, starijih... Ja nikad ne idem van s konjima prije nego što su potpuno uvježbani i spremni, prije nego što steknem potpuno povjerenje u njih.

Život uz konje zahtjeva, naravno, i jako puno prostora, kojega Stjepan Slanec ima.

- Dvorište mi je široko 30 metara, to najbolje shvatim kad idem kositi. Moram si uzeti mini godišnji, ha, ha... Ali ima to i svoje prednosti, možeš konje pustiti van, promatrati ih, a to je za mene kao dijete sa sela jako važno. Našao sam se u tome, posvetio sam se tome, imam lijepo dvorište i svi koji žele vožnju kočijom, mogu se slobodno obratiti, ja sam uvijek na raspolaganju - poručio je Stjepan, kojem su konji najveća ljubav, ali zapravo hobi.

- Radim u jednoj firmi u blizini, kao dostavljač u firmi za električne uređaje. I da, konji su mi hobi, ali kad spojiš ugodno s korisnim, to je jako dobra stvarzaključio je Konjanik iz Hrašća.

POLICIJSKA MISIJA GORIČKIH KLINACA

rvog petka u lipnju starija vrtićka skupina djece Dječjeg vrtića Velika Gorica imala je važan dan. U društvu odgojiteljica Nade i Marijane, otputili su se na "službeni" zadatak - upoznati naše gradske policajce. U Policijskoj postaji dočekali su ih službenici kako bi im prezentirali svoj rad, no nisu očekivali navalu pitanja malih Goričana koji, svi do jednog, kad odrastu žele biti policajci.

- Kako lovite lopove? Jesu li lisice dovoljne za uhititi lopova? Jurite li ih na motoru ili autom? Gdje je zatvor? Je li škola za policajce teška? Kako bi ih nagradili za veliko zanimanje za posao policajca, u policiji su našim klincima pripremili prigodne poklone, a to je samo nastavak edukacije koju su prošli s tetama u vrtiću.

- Upravo na inicijativu naše djece

počeli smo provoditi program "Policajac" jer ih to zanimanje u njihovoj dobi jako intrigira, stalno su u toj ulozi, tako da smo puno pažnje posvetili tom zanimanju. Izgradili smo u našoj skupini policijsku postaju, izrađivali smo odore od najlona, rekvizite, iskaznice, igrali se detektiva, istraživali sve o policijskoj akademiji i o policiji općenito iz enciklopedije… Tako da je ovaj današnji posjet praktični dio naučenog u vrtiću. Jedva su čekali vidjeti policijska vozila i postaviti pitanja policajcima - rekla nam je odgojiteljica Nada Mišević. Službene prostorije PP Velika Gorica tog su dana bile u drugačijem ozračju, ispunjene dječjom znatiželjom, a vozni park naše policije dobio je nove vozače! Pri čemu je najviše "nastradala", naravno, policijska sirena. (mvr)

Petra, Niko, Semra i Ena gorički oskarovci

dvorani Lisinski održana je svečana dodjela nagrade "Oskar znanja" za ovu školsku godinu. Ona se dodjeljuje učenicima osnovnih i srednjih škola za osvojeno prvo mjesto na državnoj razini natjecanja iz znanja, glazbe i plesa te za iznimna postignuća ostvarena na međunarodnim natjecanjima. Među 462 nagrađenih natjecatelja, dva kipića Oskara znanja pripala su učenicima Umjetničke škole Franje Lučića Velika Gorica. Petra Bunjevac osvojila ga je za prvo mjesto i prvu nagradu u 2. kategoriji discipline solfeggio na Državnom natjecanju. Niko Stepanić "Oskara" je dobio za prvo mjesto u 1. kategoriji discipline pjevanje na Državnom natjecanju. Oskara znanja dobile i dvije učenice

OŠ Jurja Habdelića iz Velike Gorice. Semra Olomani je bila najbolja na natjecanju iz islamskog vjeronauka, a Ena Novak je osvojila srebrnu medalju na 28. Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi. - Među vama su budući znanstvenici, umjetnici, poduzetnici i vođe, vi ste budućnost Hrvatske, a svojim djelovanjem već sad aktivno sudjelujete u promjenama. Zajedno s vama Hrvatska će nastaviti graditi obrazovni sustav koji prepoznaje i potiče izvrsnost i pravednost, u kojem svatko ima priliku ostvariti svoj potencijal bez obzira na to iz kojeg dijela zemlje dolazi. Neka vas i dalje vodi znatiželja i neka vas uvijek pokreće ljubav prema znanju - rekao je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

KAKO SE ZAŠTITITI KOD SKLAPANJA

UGOVORA O KUPOPRODAJI?

UUgovor o kupoprodaji je jedan od prvih pravnih poslova kojega svatko od nas poduzima svakodnevno u životu. Kad u dućanu kupujemo čokoladu, na kiosku novine, na tržnici jaja niti ne razmišljamo da smo upravo sklopili kupoprodajni ugovor koji je opisan i uređen Zakonom o obveznim odnosima. Danas je gotovo sve na prodaju, i gotovo sve ima i kupca i možda se čini da je sklapanje takvog ugovora jednostavno i bezazleno, međutim, mnogo je zamki u koje mogu upasti i kupac i prodavatelj, ako nemaju dovoljno stručnog znanja i ako ne ulože potrebnu pažnju i oprez. Pored ranije spomenutog zakona, kod sklapanja kupoprodajnih ugovora, da biste sastavili kvalitetan i provediv kupoprodajni ugovor, potrebno je voditi računa i o brojnim posebnim propisima, primjerice o Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakonu o zemljišnim knjigama, Obiteljskom zakonu, Zakonu o javnom bilježništvu i drugima. Osobit je oprez potreban kod sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnina budući da, ako ugovor ne sadrži sve bitne sastojke koji su zakonom propisani ili ne sadrži instrumente kojima se štite ugovorne strane, za stranke može nastati velika i često nepopravljiva šteta.

UVOD Zakon o obveznim odnosima definira kupoprodaju na način da se ugovorom o kupoprodaji prodavatelj obvezuje predati kupcu stvar u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu. Za valjanost ugovora o kupoprodaji pokretnina ne traži se posebna forma, dovoljan je usmeni dogovor stranaka o bitnim sastojcima ugovora, dakle o stvari koja se prodaje i cijeni koja se plaća za nju i ugovor je sklopljen, međutim, za valjanost ugovora o kupoprodaji nekretnina traži se pisani oblik, a za uknjižbu prava vlasništva i da potpis prodavatelja bude barem ovjeren kod javnog bilježnika. Također, za neke druge vrste kupoprodajnih ugovora, primjerice, kupoprodaju motornog vozila, brodice, prava korištenja groba, dionica i slično, također se traži pisani oblik, ali ne kao pretpostavka valjanosti takvih ugovora, nego da bi se takve stvari mogle upisati u javne očevidnike koji o njima vode evidencije.

UGOVOR O KUPOPRODAJI

POKRETNINA I PRAVA

Kao što je već ranije spomenuto, kupoprodaja pokretnina (svega što je pokretno i što se može prenijeti s jednog mjesta na drugo, a da mu se ne uništi bit: hrana, odjeća, bicikl, naočale, kućanski strojevi…) odvija se sklapanjem usmenog ugovora i to o stvari koja je predmet kupoprodaje i njezinoj cijeni. U času kad stranke to dogovore i pristanu na takav dogovor, ugovor je sklopljen. Uzimanje stvari u posjed kupca i isplata cijene prodavatelju spadaju već u ispunjenje ugovora. Dakle, kad uđete u dućan, roba vam je ponuđena, vi vidite cijenu, pristanete na nju i uzmete stvari u svoj posjed: u ruke, košaru, kolica i stvari su već vaše, međutim, vi još kao kupac morate ispuniti svoju obavezu iz već sklopljenog ugovora i isplatiti cijenu što i napravite na blagajni. Plaćanjem robe na blagajni, ugovor ste ispunili u cijelosti i

iz dućana izlazite kao pošten posjednik i vlasnik stvari koju ste stekli na zakonit, istinit i pošten način.

Za neke pokretnine ipak morate sklopiti ugovor o kupoprodaji u pisanom obliku, kako je uvodno spomenuto, kako biste te stvari mogli upisati u određene evidencije primjerice: ako prodajete dionice, brodicu, auto. Ako se cijena odmah isplaćuje i ako je kupac dobro pregledao kupljenu stvar, nema posebne opasnosti niti za prodavatelja niti za kupca, međutim, ako se cijena plaća s odgodom, potrebno je da se prodavatelj zaštiti na način da se može lakše kasnije namiriti u slučaju da kupac ne isplati dogovorenu cijenu. Također je moguće da kupac kupi stvar koja ima neku manu, primjerice, kupi stvar od nevlasnika pa neka treća osoba potražuje tu stvar od njega ili kupi stvar koja ima nedostatke pa ju ne može koristiti, npr. kupi perilicu rublja koja, ubrzo nakon kupnje, pušta vodu na sve strane ili joj pregori motor. U takvim slučajevima prodavatelj se može zaštititi da od kupca uzme neku garanciju, primjerice zadužnicu s kojom se može kasnije prisilno namiriti, bez posredovanja suda pljenidbom novčanih sredstava sa svih prodavateljevih računa i isplatom do namirenja. Također mogu sklopiti pred javnim bilježnikom ugovor koji će sadržavati ovršnu klauzulu koja će prodavatelju također omogućiti prisilno namirenje na imovini kupca. Kupac također može od prodavatelja tražiti garanciju za kvalitetu prodane stvari, ako takva garancija nije propisana nekim posebnim propisom, npr. ako kupuje rabljeni auto i ne zna ima li taj auto skrivenih mana koje se ne mogu pažnjom dobrog gospodara odmah uočiti, može tražiti od prodavatelja zadužnicu s kojom će se također moći prisilno namiriti ako mu nastane šteta od kupljene nekvalitetne stvari i ako prodavatelj sam ne želi otkloniti naknadno uočene skrivene mane o svom trošku.

UGOVOR O KUPOPRODAJI

NEKRETNINA

Sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnina zahtijeva posebnu pažnju, kao i određeno stručno znanje. Još je 2022. godine izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama ukinuta mogućnost korištenja obrazaca kojima su se stranke služile kod sastavljanja Ugovora o kupoprodaji nekretnina i koje su same ispunjavale rukom. Na temelju ugovora sastavljenih na takvim obrascima više se ne može dopustiti upis u zemljišne knjige. Stranke mogu same sastavljati isprave pri čemu moraju voditi računa da iste budu sastavljene u skladu a propisima kojima je uređeno sklapanje određenih pravnih poslova,

osobito Zakona o obveznim odnosima, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o zemljišnim knjigama, poreznim i drugim propisima o kojima treba voditi računa kod utvrđivanja prave volje stranaka i odabira odgovarajućeg pravnog posla kojeg stranke poduzimaju. Stručnjaci koji imaju potrebno znanje i koji su jedini ovlašteni sastavljati ugovore uz naplatu jesu odvjetnici i javni bilježnici. Ako sami nemate dovoljno znanja i iskustva u sastavljanju kupoprodajnih ugovora, preporuka je da se obratite stručnjacima. Opasnosti koje prijete kod sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnina jesu svakako mogućnost da, kao prodavatelj iz neznanja ili nepažnje, u ugovor unesete neželjene odredbe, primjerice tabularnu izjavu pa na kraju ostanete i bez nekretnine i bez novaca. Nadalje, ugovor možete sklopiti i da ne opišete dovoljno precizno nekretnine koje su predmet kupoprodaje pa ugovor neće biti provediv u zemljišnim knjigama. Bitno je napomenuti da se vlasništvo nekretnina stječe upisom u zemljišne knjige pa je izuzetno bitno da nekretnina bude opisana na odgovarajući način. Može vam se dogoditi da, nakon sklapanja ugovora, a prije provedbe u zemljišnim knjigama, prodavatelj umre i nemate s kime sklapati aneks da ispravite ono što ste pogriješili, a njegovi nasljednici nemaju volje ni želje s vama popravljati ono što nije dobro. Ponekad se dogodi i da nasljednici, ako nisu posebno moralni, traže i dodatne novce i činidbe da si vi na svoje ime prenesete imovinu koju ste već pošteno platili. Prodavatelj također može otputovati i više vam se ne javljati i opet ne možete ispraviti učinjenu grešku. Tada takve greške morate ispravljati u dugotrajnim i skupim parnicama s uvijek neizvjesnim ishodom. Dakle, da biste sklopili valjani ugovor o kupoprodaji nekretnina, morate voditi računa da on mora biti sklopljen u pisanom obliku i da na njemu mora biti barem ovjeren potpis prodavatelja. Ugovor mora biti sastavljen sa svim odredbama i na način kako je to propisano važećim propisima koji uređuju sklapanje te vrste ugovora. Za neke slučajeve, da bi ugovor bio valjan, traži se da ugovor bude sklopljen isključivo pred javnim bilježnikom. Ako je koja od stranaka maloljetna ili lišena poslovne sposobnosi, naročito pažnju treba posvetiti zaštiti njezinih interesa. Treba voditi računa o čl. 53. Zakona o javnom bilježništvu kojim su propisani slučajevi kada se za valjanost pravnog posla traži isključivo forma javnobilježničkog akta. To su upravo slučajevi kada se štite interesi maloljetnih osoba te osoba lišenih poslovne sposobnosti. Ukoliko javni bilježnik piše ugovor o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba, potrebno je voditi računa da se ugovor sklapa uz prethodno odobrenje suda u izvanparničnom postupku za raspolaganjem imovinom maloljetne osobe (čl. 101. Obiteljskog zakona). Nadalje, u svaki ugovor se, pored predmeta kupoprodaje i ugovorene cijene, moraju unijeti i odredbe o stupanju u posjed kupca kao i dozvola za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama (tabularna izjava). Ne preporuča se da se dozvola za uknjižbu stavlja u ugovor ako kupoprodajna cijena nije isplaćena u cijelosti. S druge strane, ni kupac nema garanciju da će mu prodavatelj izdati tabularnu izjavu

nakon što mu novci budu isplaćeni. Stoga je moguće, kako bi se zaštitila prava i interesi i kupca i prodavatelja, odmah prilikom sklapanja ugovora, da prodavatelj izda tabularnu izjavu u zasebnoj ispravi i pohrani ju kod javnog bilježnika do isplate kupoprodajne cijene u cijelosti. Javni bilježnik će, nakon što budu ispunjeni uvjeti za izdavanje takve izjave iz svoje pohrane, pohranjenu ispravu izdati jedino i isključivo kupcu čime se kupac štiti da će, nakon što isplati prodavatelja, uistinu moći i uknjižiti pravo vlasništva na kupljenim nekretninama, bez ikakvog daljnjeg pitanja ili odobrenja prodavatelja. Izdvajanjem tabularne izjave iz glavnog ugovora štiti se i prodavatelj jer se kupac bez takve izjave ne može uknjižiti kao vlasnik nekretnina tako dugo dok u cijelosti ne isplati kupoprodajnu cijenu. U ugovor se mogu staviti i druge odredbe na način kako ih kupac i prodavatelj dogovore, primjerice, odredba da prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari koju prodaje, da jamči da je njezin jedini i isključivi vlasnik i da nije opterećena nekim neuknjiženim teretima ili pravima trećih, odredbe o ispražnjenju nekretnine od stvari i osoba ako bi u nekretnini netko živio u trenutku sklapanja ugovora i ako se nekretnina kupuje prazna. Također može se, ako ugovor sastavlja javni bilježnik ili ga solemnizira, unijeti i ovršna klauzula kojom se prodavatelj dodatno osigurava da će na lakši način, prisilnim namirenjem od kupca moći namiriti iznos ugovorene kupoprodajne cijene, ili pak ovršna klauzula kojom se kupac osigurava da će, moži na temelju takvog ugovora putem suda tražiti prisilno ispražnjenje nekretnine od osoba i stvari.

TROŠKOVI SASTAVA

UGOVORA O KUPOPRODAJI Kao i svaki posao kojeg obavljaju javni bilježnici, sastavljanje ugovora o kupoprodaji bilo nekretnina, bilo pokretnina naplaćuje se u skladu s Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi dok je sastavljanje istih od strane odvjetnika propisano Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Obje tarife kao osnovu za naplatu sastavljanja isprave o bilo kojem pravnom poslu kojeg stranke poduzimaju uzimaju vrijednost posla, odnosno iznos kupoprodajne cijene. Stranka se uvijek može obratiti i odvjetniku i bilježniku radi dobivanja informacije o troškovima pa onda donijeti odluku kome će pokloniti povjerenje da joj sastavi potrebnu ispravu.

ZAKLJUČAK

Ugovor o kupoprodaji jeste jedan od najčešćih ugovora s kojima se svatko od nas svakodnevno susreće, međutim, iako se čini da svi o njemu sve znamo, mnogo je opasnosti i zamki u koje može upasti neuka stranka ili stranka koja takav posao poduzima rijetko. Ne smijemo smetnuti s uma da se propisi svakodnevno mijenjaju, kao što se mijenja i naš svakodnevni život, a da pravni stručnjaci prate te promjene kao svoj životni poziv. Možemo zaključiti da je najbolje za pravnu pomoć se obratiti osobama koje su obrazovane i iskusne u poznavanju i primjeni propisa, a to su odvjetnici i javni bilježnici koje stranke izabiru po svojem nahođenju.

OŠ NOVO ČIČE ODALA JE ZASLUŽENU POČAST STJEPANU LONČARU I BRANKI HEMEN

Spektakularan špalir za dvoje cijenjenih učitelja razredne nastave, Branku Hemen i Stjepana Lončara, povodom njihovog odlaska u zasluženu mirovinu, pripremio je kolektiv OŠ Novo Čiče.

Ovo dvoje predanih prosvjetara tijekom više od 40 godina, s puno ljubavi, strpl-

jenja i odgovornosti odgajali su brojne generacije učenika, ostavljajući neizbrisiv trag u njihovim životima. - Jedino što smo mogli jest zapljeskati im na njihovom posljednjem radnom danu. Nadamo se da će im dječja pjesma, osmijesi na licima i podignuti baloni ostati zauvijek u pamćenju - kažu iz škole.

Inače, Branka je kroz svojih gotovo 45 godina staža bila oličenje smirenosti, strpljenja i suosjećanja. Njezina predanost učenicima, ali i topla riječ i razumijevanje prema kolegama, ostavili su snažan dojam na sve koji su imali prili-

NAŠA ŠKOLA

IMALA JE TU ČAST DA ONI RADNI VIJEK PROVEDU BAŠ OVDJE

Špalir uz suze nakon 45 godina: Cijela škola ih ispratila u mirovinu

ku s njom raditi, dok je Stjepan učitelj poznat po svom vedrom duhu, duhovitosti i spremnosti na suradnju, stvarao ugodno radno okruženje i gradio prijateljske odnose sa svima. - S cvijećem i poklonima u rukama, uputili smo im iskrene želje za dugom, mirnom i radosnom mirovinom, uz obilje zdravlja i sreće u nadolazećim godinama. OŠ Novo Čiče imala je čast da u njoj svoj radni vijek provedu ovo dvoje divnih ljudi te smo ponosni na njihov rad - izjavila je u ime škole Josipa Radočaj, školska knjižničarka.

Računi stižu u inbox, VG Vodoopskrba omogućuje dostavu računa putem e-maila

KORISNICI MOGU PRIMATI RAČUNE PUTEM E-MAILA, DOVOLJNO JE POSLATI JEDNOSTAVAN ZAHTJEV S OSNOVNIM PODACIMA.

VG Vodoopskrba uvela je novu opciju za sve korisnike na području Velike Gorice - dostavu računa putem e-maila. Ova mogućnost dostupna je odmah i predstavlja još jedan korak prema digitalizaciji komunalnih usluga, čime se korisnicima omogućuje jednostavnije i brže upravljanje svojim računima. Korisnici koji žele primati račune elektroničkim putem trebaju

poslati pisani zahtjev na službenu e-mail adresu - prodaja@vgvodoopskrba.hr. U zahtjevu je potrebno navesti ime i prezime, šifru korisnika, adresu stanovanja te e-mail adresu na koju će računi stizati. Vodoopskrba poziva građane da posebno obrate pažnju na točnost unesenih podataka, kako bi prijava bila uspješno

zaprimljena, a digitalna dostava računa funkcionirala bez poteškoća. Nova opcija namijenjena je svima koji žele izbjeći papirnatu dokumentaciju i imati bolji nadzor nad računima. Ovo nije prvi korak VG Vodoopskrbe prema digitalnim rješenjima. Podsjećamo, još u rujnu 2024. godine uvedena je mogućnost plaćanja računa putem besplatne aplikacije KEKS Pay. Ova aplikacija omogućuje brzo i sigurno plaćanje bez naknada, neovisno o banci korisnika. Nakon aktivacije, računi se više ne dostavljaju u papirnatom obliku, već ih korisnici primaju u digitalnom formatu unutar aplikacije te na e-mail adresu koju su naveli pri prijavi.

Aplikacija KEKS Pay dodatno korisnicima omogućuje pregled računa i uplata, a PDF verzije računa dostupne najmanje dvije godine. Time korisnici dobivaju veću transparentnost i bolju kontrolu nad svojim obvezama. VG Vodoopskrba time potvrđuje usmjerenost na poboljšanje korisničkog iskustva te praćenje suvremenih trendova u poslovanju.

Prelazak na digitalnu dostavu računa još je jedan način da se usluga pojednostavi, a komunikacija između korisnika i pružatelja usluge postane brža, sigurnija i učinkovitija. Smanjenje papirologije, ušteda vremena i lak pristup informacijama samo su neke od prednosti koje donosi ovakav način dostave. Korisnici koji se odluče na e-mail opciju imaju račune uvijek pri ruci, bez kašnjenja, gubitaka ili čekanja u redovima. U konačnici, riječ je o usluzi koja je prilagođena svakodnevnom životu suvremenog čovjeka, jednostavna, digitalna i besplatna. Dovoljno je poslati jedan e-mail sa svim potrebnim podacima i omogućiti si brži, pregledniji i ekološki prihvatljiviji način primanja računa.

Ljudi i događaji

Priča iz Turopolja rođena

MIREL HUSKIĆ RASTAO

JE U "OSMOM MARTU", A MIR, SPOKOJ I NEŠTO

DOBRE INSPIRACIJE JE

NAŠAO U POKUPSKOM - ZA KLINCE IZ NAŠEGA

KRAJA REŽIRAO JE

LUTKARSKU PREDSTAVU

'KLINČEK TUROPOLJSKI'

Piše: Marko Vidalina

Bio je to topao, ali ugodan petak navečer, pravi proljetno-ljetni, pa se na Galženici tražila karta više za stol u kafiću. A gore, iznad glava, na drugom katu Centra za kulturu Galženica - kultura!

Mirel Huskić, dečko iz "osmog marta" s prebivalištem u Pokupskom, na daskama šarmantne dvorane Galženica uprizorio je lutkarsku predstavu za djecu koja je na premijeri pokazala da će trajati. "Klinček turopoljski" je lutkarska predstava koja prati putovanje malog Jurice kroz turopoljski kraj i povijest. - "Klinček turopoljski" je predstava nastala u produkciji Štoos teatra, čiji sam i osnivač, zajedno s Anom Katulić i Lukom Kuzmanovićem. Zamišljena je kao mobilna lutkarska predstava za djecu, koja kroz radnju na sceni upoznaju svoj zavičaj, kraj u kojem odrastaju, neke toponime za koje su možda već negdje usputno čuli, pa zaboravili. Prvenstveno, namijenjena je najmlađima, djeci od pet godina sve do nižih razreda, ali ako netko stariji želi saznati nešto novo, dapače - govori nam Mirel Huskić, glumac i redatelj koji je ovaj put bio redatelj. - Osim povijesnog-edukativnog aspekta, važno je najmlađe upoznati i s lutkarskom umjetnošću i igrom lutkarstva i te vrste kazališne umjetnosti. Nadamo se da će kroz sljedeću sezonu predstava zaživjeti i igrati po svim mjestima u okolici Velike Gorice, po vrtićima, školama, pogotovo u udaljenijim mjestima koje gravitiraju Velikoj Gorici i dio su zavičaja, a iz kojih je roditeljima nekad uz ostale obveze teže odvesti djecu u kazalište gledati predstavu - dodaje Mirel. Kao i cijeloj toj generaciji rođenoj u prvoj polovici 80-ih, i njegovo je djetinjstvo obilježio rat. Rođen je u Tesliću, a

IDEJA, ISTRAŽIVANJE, SPAJANJE...

1992. s obitelji je stigao u Veliku Goricu. U trećem razredu osnovne škole. - S obzirom na okolnosti, do tad sam promijenio par škola, a konačno sam se smjestio u OŠ Eugena Kvaternika. To je moja škola, iz tih dana imam i prijatelje, i puno poznanika - priča Huskić, koji je odrastao u centru grada, pa u jednom trenutku shvatio da to nije njegov đir. Preselio se u Pokupsko i pronašao mir. - Odrastao sam u zgradi, u stanu, i vrlo rano sam zaključio da je vlastito dvorište zahvalna stvar. A uz njega polako nikne i mali vrt... Uspio sam kupiti kuću u Pokupskom, prošlo je sad već sedam godina, i za sad uživam. Ispunjujuće je živjeti u manjem urbanom mjestu, i još k tome uz rijeku. Djeluje umirujuće, balansira taj životni ritam koji često teško kontroliramo. Evo, trenutačni plan mi je kupiti čamac... - govori Mirel.

Prilagoditi Galženicu!

Ima sadržaja u dvorani Galženici, vidim da je tu i Gorički klub mladih, da se održavaju glazbeni recitali, tu je i kino za djecu, iznad je likovna galerija, otvorena terasa... To je ciljano projektirana zgrada s jasno određenim sadržajem, pomno osmišljena mikrolokacija, i

time dvorana Galženica može biti kulturni hotspot u centru grada. Sadržaja i interesa ima već sada, cirkulacija ljudi postoji, ali može to biti i daleko bolje. Prostori i dvorana trebali bi se više cijeniti u svojoj namjeni. Tko zna, možda jednom osvane i ona u novom ruhu - kaže Huskić.

PLURALIZAM IDE U

DOBROM SMJERU...

Štoos teatar postaje prepoznatljiv, ljudi sve više znaju što od nas mogu očekivati i čini mi se po reakcijama da naš mali teatar ide u dobrom smjeru. Pluralizam u kulturnom životu grada ne može nikad biti loš, svima akterima daje krila, ostvaruju se suradničke simbioze, bolje je za sve, uvjeren je Huskić.

rođena na obali rijeke

"KLINČEK TUROPOLJSKI" PRIČA

DJECI PRIČU O NAŠEM KRAJU,

LJUDIMA I DOGAĐAJIMA, A IZA SVEGA STOJI ŠTOOSNA EKIPA...

U suživotu s rijekom čovjek lakše dođe i do prostora za razmišljanje, za kreaciju, a tu je negdje rođena i priča o "Klinčeku turopoljskom". Ideje koje se krenu rojiti po glavi i treba ih prebaciti na papir. - Otprilike tako taj proces se razvija. Kazalište je društveno odgovorna djelatnost u svakoj svojoj pori. Prepoznaješ u sebi što bi htio raditi i onda se pitaš kako to može komunicirati s publikom, koristi li publici to što nudiš. Može biti korelacije, dodira, u trokutu između ideje, mene kao autora i najvažnije, publike. Tako sam i odlučio napraviti za klince, za kraj u kojem rastu, u kojem sam i sam rastao. Kroz istraživanje, povijesnih činjenica, kulturnih običaja, nardnih priča i legendi, kolažirao sam jedan koherentan sinopsis, ideju. Potom sam pozvao u tim mladu i već izvođenu spisateljicu, Ivonu Marciuš, koja je ispisala dramski tekst ideje, donoseći dodatne zaplete i događaje među likovima koji nastaju i koje onda treba uprizoriti kroz proces proba - kaže Huskić i nastavlja:

- Ideja je rođena tamo negdje prošle jeseni, ali zaživjela je tek nakon što smo uspjeli proći na gradskom natječaju. Bez financijske potpore te vrste ovo ne bi bilo moguće, Klinček bi ostao samo na papiru, u obliku brodića, i otplovio Kupom. Srećom, grad je imao sluha i prepoznao je ovaj projekt našeg Štoos teatra, priključila se i Plemenita opčina turopoljska, pa smo mogli početi s radom. Radili smo intenzivno nekih mjesec i pol dana, uglavnom u kazališnom prostoru dvorane Galženicadodaje prvi čovjek projekta u kojem su sudjelovali još neki naši sugrađani.

- Ansambl predstave je iznio snažan i vrlo zaigran odgovor. To je sad u jednu ruku njihova predstava.

Uz višestruko nadarenu Hanu Kunić, koja je uz glumu djelovala i s dramaturškim zahvatima, tu je Karlo Bernik, koji tumači lik Klinčeka, inače vrlo mladi i izvrsni glumac koji igra u kazalištima u Zagrebu, te Franjo Đaković, glumac lutkarskog kazališta, vješt i iskusni praktičar, koji je odnedavno i stanovnik Velike Gorice, u koju se doselio s obitelji.

Međutim, ima tu još domaćih...

- Kreativni suradnici koji su autorski uobličili predstavu su Marta Crnobrnja s Podbrežnice, etablirano ime u scenografiji i radu hrvatskog kazališta. Glazbu i songove je radio divni Matija Antolić, također glazbeni suradnik mnogih produkcija Zagrebačkih kazališta, i vrlo važno, dizjan i izradu lutaka predstavio nam je Dražen Matijašević, lutkarski

ŽELIO SAM NAPRAVITI

NEŠTO ZA

DJECU, ALI I ZA NAŠE TUROPOLJE

JEDAN OD GLUMACA, KAO I NAŠA KOSTIMOGRAFKINJA, ISTO ŽIVE U GORICI

DJECA JE PREDSTAVA SUPER, TO JE NAJVAŽNIJE. DOBRE SU REAKCIJE I RODITELJA...

MI U ŠTOOS TEATRU IMAMO JOŠ PUNO IDEJA, ALI TEŠKO ĆE TO IĆI BEZ PODRŠKE

Mirel Huskić završio je glumu na Akademiji u Osijeku, a režiju u Zagrebu

tehnolog. To je jedan uži kretivni tim koji uvezuje svoje vještine u ovu ideju da bi postala predstavom.

Uz glumačku izvedbu, kostimografiju i scenografiju, cijeli taj tim razmišljao je i o govoru. "Klinček turopoljski", naime, veže se i uz turopoljsko narječje. Točnije, turopoljska narječja. - Odmah smo željeli, uz sve ono o čemu govorimo, u predstavu implementirati i turopoljsko narječje. Usput smo doznali da u Turopolju postoje tri narječja; brežani imaju svoj govor, posavci svoju, a postoji i treća vrsta, koju koriste starosjedioci, uglavnom Kurilovčani. Sinteza koja će to objediniti ne postoji, ali postoje izolirani mali rječnici. Prvi je napisao Juraj Habdelić iz Kuča. To je prvi dokument koji pokušava objasniti turopoljski dijalekt. Ono što je Gaj radio za kajkavski, to je radio Habdelić za turopoljsko narječje kao varijaciju kajkavskog - upućen je u temu gospon režiser. I ispalo je odlično. Tako kažu mjerodavni, sideći po vrisku.

- Dobili smo puno pozitivnih reakcija. Posebno se ljudima sviđa pozadina

priče, tako da mislim da smo dobro odredili ideju i cilj. Već idućeg jutra nakon premijere predstava je izvedena opet, a bit će još prilika za upoznati Juricu i Žireka...

- Sljedeća izvedba je u sklopu priredbe "Ljeto u Vukovini", a na jesen planiramo obilaziti škole i vrtiće u okolici Velike Gorice. Neka gostovanja već smo dogovorili, a cilj i plan jest obići što više škola, vrtića, domova u okolici i u gradu... Da svi upoznaju "Klinčeka".

Mirel Huskić jedan je od osnivača Štoos teatra, čiji dio je "Klinček", novo ostvarenje u produkciji malog teatra. - Tu je monodrama Ane Katulić "Roža, cura s greškom", komediju Luke Kuzmanovića "Zlo-Čist-Oća", a s "Uzbunomu plastičnom carstvu" već smo obišli više-manje sve osnovne škole u Velikoj Gorici i okolici. Postoji i jesenji Oglede festival koji djeluje pod Štoos teatrom. A evo, sad imamo i "Klinčeka". Očigledno rezoniramo sadržajno s gradom i publikom, samo bez potpore u vidu trajnog prostora, ostane se lako bez daha - završio je Huskić.

DOMAĆI LJUDI U TIMU

BEZ POTPORE, BEZ DAHA

POGOĐENA IDEJA

Foto:

Zvonimir Ferina

Foto: Katarina

Drvodelić/Štoos teatar

20. ČIČKO IVANJE Pozornica spojila nekoliko naroda

NOVO ČIČE GOSTE IZ SUSJEDNIH NAM DRŽAVA DOČEKALO SA ŠARANOM NA RAŠLJAMA, VRUĆOM KOTLOVINOM I GULAŠOM

aštitnika Novog Čiča, Svetog Ivana Krstitelja, mještani slave kroz nekoliko dana, a centralno događanje, na prostoru Etno naselja Novo Čiče, bila je jubilarna 20. Međunarodna smotra folklora. U organizaciji KUD-a Novo Čiče i uz pomoć lokalnih ostalih udruga, sponzora, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije, u ovo mjesto je pristiglo 300 folkloraša iz Slovenije, Srbije, BiH i naše Hrvatske. Manifestaciju je u ime grada Velike Gorice otvorila direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, koja je naglasila da manifestacije poput ove šire glas o ljepotama i gostoljubivosti naše županije, kao i bogatoj tradiciji koju domaćini itekako njeguju. Domaćini, KUD Čiče odlučio je festival otvoriti s pjesmama posavske tematike kako bi podsjetili

na bogatstvo Posavine i ono što je ostavila generacijama u nasljeđe.

- S pjesmom i plesom zajedno promičemo folklornu baštinu, a s nama je Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Jelačić” iz Petrovaradina iz Srbije, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" Vitez i "Zavidovići" iz BiH, zatim hrvatski folkloraši iz Zasadbrega i Galgova, Rakek iz Slovenije, Udruga bosanskih Posavljaka iz Zagreba. Za 90 sudionika smo organizirali smještaj u našim domaćinstvima i u hotelima, jer dolaze izdaleka, jedino nam je KUD Veleševec ove godine nažalost bio spriječen doći, no nadamo se da će dogodine biti na našoj pozornici - rekao je predsjednik KUD-a Čiče Stipo Duvnjak i pokazao nam prostor oko festivalskog šatora gdje se krčkala kotlovina i gulaš, a šarani na rašljama već su bili spremni za degustaciju.

placu

Jedan od najdugovječnijih prodavača domaćih proizvoda na goričkoj Gradskoj tržnici je OPG Huzjak koji ove godine obilježava čak 35 godina ‘staža’ na Goričkoj tržnici.

Na svojem štandu svakodnevno nude povrće poput mrkve, celera, peršina, blitve, kelja, raznih salata, rotkvica, luka i rajčice, a njihov OPG je nositelj certifikata seljačke tržnice kojim garantiraju kvalitetu i podrijetlo domaćih proizvodima.

- Zahvaljujemo im na dobroj suradnji i predanosti da domaćim i zdravim proizvodima opskrbljuju velikogoričke obiteljske stolove. Slavici i Ivani čestitamo na velikoj obljetnici - poručio je VG Komunalac.

Folkloraši iz Sv. Nedelje, Kupljenova, Dugog Sela, Gorice Svetojanske, Lukavca, Stupnika, Bratine, Križa i Buševca dolaze pokazati svu raskoš županijskog folklora na 25. Smotri koreografiranog folklora Zagrebačke županije. Od 17 sati će nas 29. lipnja u Dvorani Gorica folklorna društva provesti cijelom Lijepom našom, od Međimurja, Gorskog Kotara, Zagrebačkog Prigorja do Dubrovnika, Turopolja, Bilogore, Bratine i Moslavine. Organizator smotre je Hrvatski sabor kulture uz domaćinstvo Ogranka Seljačke sloge Buševec i uz pod pokroviteljstvo Zajednice KUD-o va Zagrebačke županije. Najbolji sa smotre predstavljat će našu županiju na 32. Susretima Hrvatskih folklornih ansambala u Čakovcu.

Foto: Marija Vrbanus

ŠTRUKLI U BUŠEVCU

Za Buševsku štruklijadu možemo slobodno reći da je prerasla u jednu od prepoznatljivih gastro manifestacija Zagrebačke županije, jer kroz osam godina održavanja, članice Društva žena Buševec uspjele su turopoljske štrukle promovirati kao naš autohtoni, domaći proizvod Velike Gorice i okolice.

Trg seljačke sloge u Buševcu, u sklopu proslave Ivanja, već je od podneva bio prepun posjetitelja koji su htjeli probati našu deliciju, ali i doći na ručak, budući da su Buševčice pripremile i kotlovinu, roštilj i fini domaći gulaš.

- Ove godine prijavilo se 6 ekipa koje pripremaju štrukle po starinskim receptima, i to na licu mjesta. Sve se radi “od početka”, zamijesi se tijesto, formiraju punjeni štrukli i kuhaju se pod budnim okom stručnog žirija. Ak’ vam velim da danas bude pripremljeno 4 tisuće štrukli, onda znate kakva je potražnja. Jedan dio spremamo mi žene za goste a ostatak natjecateljice, a tu je i naša Ivana Belošević, koja je i u žiriju, pa ak’ “sfali’ – ona “trkne” doma i nitko ne bude otišel gladan - poručila je Lidija Rožić, predsjednica Društva žena Buševec. Inače, manifestacija ima veliku podršku i Grada

VATROGASCI

OTVORILI NAM VRATA

Dan otvorenih vrata Javne vatrogasne postrojbe Velike Gorice je manifestacija koja privlači i okuplja sve generacije, ali to su i obiteljska druženja. Program je bio raznolik, za svakoga ponešto.

Naravno, najozbiljniji dio programa bilo je natjecanje Plamen Turopolja i 4 . Memorijal Ivana Galekovića-Gale. Sudjelovale su 23 ekipe u četiri kategorije. Pobjednici u najjačoj kategoriji A bili su Lovro Hajdek i Goran Mikulec (DVD Zlatar Bistrica), a drugo mjesto osvojili su Miha Selinšek i Marcel Selinšek (PGD Videž). Ovakav poredak ova dva tima bio je i prošle godine.

Velike Gorice i Zagrebačke županije, a čini se da su danas domaćice odlučile reći NE kuhanju ručka, jer prema Lidijinim riječima, veliki šator "dupkom" je pun!

No osim slanih štrukli i mesne ponude, domaćice tijekom cijeloga dana donose i gibanice na ocjenjivanje. S orahom, makom ili siromsasvim je svejedno, jer će žiri na koncu nagraditi onu koja je okusom i teksturom - najfinija. Okusiti domaće delicije nije propustio ni gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji nam je otkrio da je u mlađim danima radije birao gibanicu, no kako kaže, s godinama su mu omiljeni postalištrukli!

- Godinama dolazim na štruklijadu jer sve udruge u Buševcu zaista odrađuju vrhunski posao, poput Društva žena na čelu s Lidijom, zahvaljujući kojem je Velika Gorica i Turopolje prepoznatljivo po bogatom društvenom životu, manifestacijama koje nas oduševljavaju i čuvanju običaja i tradicije što čini naš identitet. Drago mi je ovdje vidjeti veliku gužvu, koja je pozitivna, jer se ljudi dolaze družiti, dolaze upoznati domaću hranu pripremljenu ovoga časa i to je doprinos vrijednih članica udruga u promicanju domaće hrane - rekao je gradonačelnik.

Inače, ove godine su najbolje štrukle pripremile članice Društva žena Kuče, koje su prvi put na Štruklijadi, dok je drugu godinu za redom najbolju gibanicu ispekla Valentina Špoljarić. Na višestruku ulogu ovakvih manifestacija u našoj svakodnevici podsjetila je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

- Trendovi su se promijenili, što vidimo po odabiru turista kojima pažnju sve više plijene mjesta koja ističu svoju autentičnu gastronomiju. Ova Štruklijada je pravi primjer povezivanja lokalne zajednice i domaće pripremljenih proizvoda ali i promicanja ideje mladima da je važno jesti domaće i hranjivo, i tu Zagrebačka županija i Turistička zajednica Zagrebačke županije jako rade na tome da gastronomiju stave u fokus domaćih i stranih turista. Upravo ova i mnoge druge gastro manifestacije daju nam snažan zamašnjak u tome - istaknula je Alilović. Podsjetimo kako se tijekom godine na području županije odvija 300-tinjak manifestacija, a njih 36 Županija ove godine podržava s 200 tisuća eura. Također, Buševska štruklijada nedavno je dobila nagradu županijske Turističke zajednice u kategoriji promicanja eno-gastro turizma.

Foto: David Jolić

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

Znanje je moć? Pogotovo ako je integrirano ovako...

jerojatno ste čuli za onu uzrečicu "Znanje je moć", koja se navodno pripisuje engleskom filozofu i državniku, sir Francisu Baconu.

PIŠE: Siniša Drobnjak poduzetnik

No da li je to točno ili je riječ o samo još jednom u nizu mitova koji ne prolaze test stvarnosti. U svojoj sam profesionalnoj poslovnoj karijeri sudjelovao na više stotina raznih tečajeva i edukacija - od jednodnevnih tečajeva prodajnih i komunikacijskih vještina, višemjesečnog specijalističkog obrazovanja na prestižnom sveučilištu Oxford, pa sve do višegodišnjeg treninga i edukacije kod legendarnog Tony Robbinsa. Godinama čitam u prosjeku jednu knjigu tjedno i moja je biblioteka najvažniji i najsvetiji dio mog ureda. Neosporno je da sam u tom procesu edukacije stekao razna znanja, ali da li mi to zaista i daje moć?

Kako bih jasnije iznio svo je mišljenje, krenuti ću od pojma “shelf help” koji se koristi umjesto poznate kovanice "self help". "Shelf help" znači da ste literaturu sa sem inara kojeg ste upravo s velikim entuzijazmom završili, stavili na policu i više je niste nikad uzeli u ruke.

Isto se odnosi i na bilo koju knjigu koju ste pročitali,

odložili na policu i pustili je da skuplja prašinu. Takvo "potencijalno" znanje nema apsolutno nikakvu moć ili vrijednost. Ono je interesantno na intelektualnoj razini, ali nema svrhu i primjenu u stvarnom životu. Potrebno je napraviti sljedeći korak, a to je usvojiti to isto znanje na emotivnoj razini.

Nedavno se mojoj kolegici u razgovoru s jednim klijentom dogodio tzv. "AHA" trenutak. Trenutak u kojem joj se desio "klik", kad je primjenila pristup u razgovoru za koji smo se nedavno educirali. To je trenutak u kojem do tada "potencijalno" znanje postalo integrirano na emotivnoj razini. No da bi i tako usvojeno znanje zaista postalo moć, potrebno ga je integrirati i na fiziološkoj razini. Takvu integraciju možemo postići kroz tzv. "spaced repetition"trenirajući i ponavljajući tu istu metodu u vremenskim razmaci-

Ako smo dovoljno motivirani i disciplinirani, ako imamo pravi "mindset" i to radimo temeljem uvjerenja koje nas podržava, tek tada imamo priliku integrirati znanje na sve tri razine. I da se Sir Francis Bacon ne naljuti na mene, ali tek ovako integrirano znanje postaje moć.

'NEMA NAM TKO BRATI JAGODE!'

GORDANA BROZOVIĆ BAVI SE UZGOJEM I PRODAJOM JAGODA VEĆ VIŠE OD DVA DESETLJEĆA, NO U MEĐUVREMENU SE PUNO TOGA PROMIJENILO U SVIJETU JAGODA, VOĆA KOJE IMA SVOJ - FESTIVAL

Zagrebačkoj županiji uzgoj jagoda ima dugu tradiciju. Udruga proizvođača jagoda Zagrebačke županije “Jagodni prsten” okuplja 11 proizvođača koji imaju oko 265.000 sadnica jagoda.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, u županiji se jagode uzgajaju na 12,2 hektara. Ove brojke variraju iz godine u godinu, a posljednjih godina primjetan je pad broja proizvođača i sadnica zbog različitih razloga.

Među proizvođačima je i Gordana Brozović iz Rakitovca koja svoje jagode i druge poljoprivredne proizvode prodaje na goričkoj tržnici.

Gordana ima 28.000 sadnica, a ove godine prinos je nešto manji nego lani.

- Nasadi su ovoga puta nastradali zbog velikih ljetnih vrućina prošle godinepriča nam Gordana. Veliki problem svim proizvođačima predstavlja nedostatak radne snage. Sve je teže pronaći berače, kada i pronađu radnike, oni brzo odustanu jer berba jagoda nije nimalo lagan posao.

- Mi smo prije 10-15 godina imali stalne radnike koji su bili pouzdani, a danas je do berača teško doći. Plaćam ih osam eura po satu, ali nažalost učinak im je slab - kaže Gordana.

- Snalazimo se kako možemo, jagode bere cijela obitelj, pomažu i prijatelji kad je sezona. Kod nas nitko neće delati. Morali smo smanjiti broj sadnica jer nitko neće raditi - žalosno kaže Gordana koja jagode uzgaja u plastenicima. Ranijih godina sudjelovala je i na natječajima Zagrebačke županije za dodjelu potpora poljoprivrednicima. Svaka pomoć dobro dođe, posebno ako se radi o uzgoju u plastenicima jer takva proizvodnja traži znatna ulaganja, ističe Gordana.

NASADI SU NAŽALOST

NASTRADALI

ZBOG ONIH

VELIKIH VRUĆINA

PROŠLE GODINE

KOD NAS NITKO NEĆE DELATI, A

ZBOG TOGA

SMO MORALI

SMANJITI BROJ SADNICA...

U tradicionalnom ocjenjivanju sorti jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije, ove godine najfinije su sorte Murano. Slijede sorte Clery i Dely, dok je najniže ocijenjena sorta bila Aprica. Ocjenjivanje je vodio prof. dr. sc. Boris Duralija sa Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a ocijenjeno je ukupno 12 sorti jagoda. Sorta Murano ušla je u proizvodnju prije 10-tak godina. Radi se o stalnorađajućoj sorti, koja se uzgaja u zaštićenim prostorima tijekom cijele godine, a urod se bere kroz šest mjeseci, rekao je profesor Duralija.

Potpore za podizanje nasada i plastenike Zagrebačka županija proizvođačima jagoda pomaže kroz potpore za podizanje nasada, izgradnju i opremanje plastenika, preradu i promociju, no proizvođači ističu da su ulaganja i dalje značajna, osobito u prvoj godini.

Županija je ove godine osigurala 1,1 milijuna eura bespovratnih potpora za poljoprivrednike. Od spomenutog iznosa 573 tisuće eura osigurano je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj.

Za poticanje energetske učinkovitosti i nabavu i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima namijenjeno je 70 tisuća eura, a 150 tisuća eura za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala.

Spomenimo i da ovo slatko voće ima svoj festival. Naime, u Jastrebarskom se krajem svibnja organizira Festival pjenušca i jagoda koji privlači brojne posjetitelje ne samo iz Zagreba i okolice već i iz cijele Hrvatske.

OBITELJ I PRIJATELJI

KAKO POMAŽE ŽUPANIJA?

EKSPLOZIV U PLIĆAKU

Ribiči u jezeru Čiče

pronašli opasno odbačeno streljivo

Trebala je to biti ugodna i mirna nedjeljna ribičija za dvojicu Velikogoričana na jezeru Čiče. No, opuštanje im je poremetilo otkriće odbačene vrećice s opasnim streljivom i eksplozivnim sredstvima u plićaku, tek koji korak od mjesta koje su odabrali za ribolov.

- Ugledali smo u plićaku tu vrećicu i pokraj nje više komada streljiva. Još sam u šoku - ispričao nam je čitatelj Gorice. info koji nam je ustupio fotografije. Streljivo je bilo većeg kalibra i čini se kako se radi o onom namijenjenom za protuavionsko djelovanje. Mogli su se vidjeti i stabilizatori mina. Što se još skrivalo u plićaku i u odbačenoj vreći nije se moglo vidjeti. Kao niti ima

li još opasnog streljiva u blizini… Odmah je obaviještena policija, koja je obišla lokaciju s odbačenim streljivom i eksplozivnim sredstvima.

- Kako sam uspio čuti, policija je odmah o svemu obavijestila pirotehničare i ronioce - kazao je ribič koji je otkrio ovaj neželjeni ulov u najvećem goričkom jezeru.

Kakve se opasnosti sve kriju iza ovakve idilične fotografije s jezera Čiče?

Lokacija na kojoj je pronađeno odbačeno streljivo označena je crvenim znakom.

Briga o jezeru Čiče, čini se, nije dovoljna niti adekvatna. Tko zna što je sve bačeno u tu tko-zna-koliko-duboku šljunčaru

i koliko opasnosti tamo vreba ribiče, rekreativce, pa i kupače kojih ljeti na jezeru ne manjka.

Možda je ovo prigoda da se o tom pitanju povede više računa.

Ovaj neodgovoran i opasan čin odbacivanja opasnih sredstava u jezero Čiče teško je racionalno objašnjiv. Posebno ako se zna da MUP već godinama provodi kampanju nazvanu Manje oružja - manje tragedija.

U toj kampanji dovoljno je nazvati 192 i dogovoriti s policijskim službenicima način primopredaje oružja, streljiva i os-

POLICIJA JE POZVALA RONIOCE, KOJI SU OBIŠLI DNO JEZERA

talih eksplozivnih sredstava. Nema veze ni ako se radi o oružju koje se ilegalno posjeduje.

"Prema važećem Zakonu, dragovoljna predaja ilegalnog oružja u najbližu policijsku postaju dopuštena je bez ikakvih sankcija! Ova odredba obuhvaća različite kategorije oružja, uključujući vatreno oružje, sve vrste streljiva, eksplozive i ostale vrste oružja", ističe se u MUP-ovoj kampanji Manje oružja - manje tragedija.

Novi uspornici na ceste stigli na zahtjev stanara

Ulici Stjepana Fabijančića Jape počelo je postavljanje novih uspornika. Uspornici se postavljaju na traženje stanara Gradske četvrti Kurilovec. Već od ranije postoje uspornici u ovoj ulici, a sada će biti dodani novi. Uspornici se također postavljaju i u Trebnjanskoj ulici koja izlazi na Fabijančićevu. I dok jedni pozdravljaju ovo prometno rješenje protiv neodgovornih vozača koji ne poštuju prometne propise, dio vozača nije oduševljen s novim uspornicima.

Naime, uspornici se često postavljaju u blizini škola, vrtića, igrališta i pješačkih prijelaza kako bi se smanjila brzina vozila i tako povećala sigurnost svih sudionika u prometu, posebno djece. Istraživanja pokazuju da postavljanje us-

pornika može smanjiti broj prometnih nesreća, osobito na kritičnim točkama i raskrižjima gdje vozači često prekoračuju dopuštenu brzinu.

Prometni stručnjaci ističu kako su uspornici jedno od najjednostavnijih i najjeftinijih rješenja za smirivanje prometa u urbanim sredinama, posebno na mjestima gdje druge mjere nisu dale rezultate.

S druge strane, dio vozača negoduje jer kažu da tzv. ležeći policaji, kako ih popularno zovu, oštećuju vozila i smanjuju udobnost vožnje. Smatraju kako postoje i druga prometna rješenja protiv prebrze vožnje, poput postavljanja kamera i češćih policijskih kontrola na kritičnim mjestima gdje vozači voze iznad dopuštene brzine.

BRIGA O JEZERU ČIČE

ZA MANJE TRAGEDIJA...

Gornja Lomnica dobiva novo igralište i stazu

ASFALTIRA

SE STAZA, UREĐUJE IGRALIŠTE I OBNAVLJAJU ZELENE POVRŠINE, PROJEKT VRIJEDAN PREKO 50 TISUĆA EURA USKORO ULAZI U ZAVRŠNU FAZU

UGornjoj Lomnici u tijeku su radovi na izgradnji pješačke staze i dječjeg igrališta u Ulici Ljudevita Gaja, unutar postojećeg parka na samom ulazu u naselje. Projekt,vrijedan nešto više od 50 tisuća eura, obuhvaća asfaltiranje 566 četvornih metara staze, izgradnju igrališta površine 448 četvornih metara, sanaciju 350 četvornih metara zelenih površina te postavljanje klupa s naslonom. Radovi suu tijeku, a trenutačno se uređuju zemljane i zelene površine.

Radovi čiji je investitor Grad Velika Gorica odnose se na nekoliko infrastrukturnih zahvata u Ulici Ljudevita Gaja. Projekt uključuje izradu i asfaltiranje pješačke staze površine 566 četvornih metara, što podrazumijeva niz pripremnih radnji, od iskopa do završne obrade. Uz stazu, ugrađeno je ukupno 747 metara malih rubn jaka, čime se osigurava uredna i sigurna granica između staze i okolnog terena, ali i olakšava održavanje površine u budućnosti. Ukupna cijena je 50.186,25 eura s PDV-om. Paralelno s tim, uređuje se i igralište površine 448 četvornih metara, koje će u konačnici postati dodatni sadržaj za djecu i mlade u ovom dijelu naselja. Igralište je također asfaltirano, čime se želi postići trajnost i funkcionalnost površine, neovisno o vremenskim uvjetima i učestalosti korištenja. U sklopu projekta predviđena je i sanacija 350 četvornih metara zelenih površina. Ova faza uključuje uređenje okoliša nakon završetka građevinskih radova, a cilj je vraćanje prostora u uredno i estetski prihvatljivo stanje. Dio opreme je već ranije ugrađen, a dio će biti postavljen u tjednima koji dolaze. Klupe s naslonom već su postavljene, a omogućit će građanima, posebice roditeljima i starijim osobama, predah i ugodan boravak u prostoru.

Trenutačno su radovi još uvijek u tijeku. Prema zadnjem izvješću, Najveći dio posla preostao je na dovršenju uređenja zemljanih i zelenih površina, što je i završna faza prije potpunog kraja radova. Završetkom radova u Ulici Ljudevita Gaja stanovnici Gornje Lomnice dobit će funkcionalniju i sigurniju pješačku stazu (šetalište), novo asfaltirano igralište te uređen okoliš koji doprinosi kvaliteti života u naselju. Iako radovi još traju, projekt se približava završnoj fazi, a nakon završetka uređenja zelenih površina prostor će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ovakva ulaganja pokazatelj su kontinuiranih nastojanja Grada Velike Gorice da kroz manje infrastrukturne projekte unaprijedi svakodnevicu svojih građana, osobito u prigradskim naseljima.

PLASTIKA: OD AMBALAŽE DO RECIKLIRANJA

lastika je neizostavan dio suvremenog života. Koristi se kao ambalaža u kojoj kupujemo hranu i piće, njome su omotane dječje igračke, slatkiši, kozmetika, razna medicinska pomagala a koristi se i u industriji. Nalazi se u našoj odjeći, obući a u posljednje vrijeme svjedočimo i pronalasku plastičnih mikro čestica u vodi za piće, tlu, pa čak i hrani koju jedemo. Upravo ta svakodnevna prisutnost plastike, svestrana upotreba i neadekvatno zbrinjavanje čini je jednim od najvećih izazova modernog vremena. U sustavima gospodarenja otpadom problem plastičnog otpada potrebno je promotriti s više gledišta: ambalažna plastika od napitaka, upotreba jednokratne plastike, pa sve do industrijskog plastičnog otpada. U ovom broju Reportera razmotriti ćemo problem ambalažne plastike koju koristimo u svakodnevnom životu i zašto ju je važno pravilno odvojiti.

GOSPODARENJE PLASTIČNIM OTPADOM U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica je u protekloj godini odložila 12.790 tona otpada, a čak 19,1 % tog otpada čini plastika. VG Čistoća je u protekloj godini odvojeno prikupila više od 1.440 tona različitih vrsta plastičnog otpadnog materijala. Istraživanje iz travnja ove godine koje je provela tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., potvrdilo je da je plastika u miješanom komunalnom otpadu zastupljena u gradskim područjima sa 25,1 %, dok je u ruralnim područjima taj udio nešto niži. Iako su rezultati pozitivni i količine odvojeno prikupljene plastike se svakodnevno povećavaju, potrebno je naglasiti da postoji potencijal da se otpadna plastika još više odvaja. Otpadna plastika u Velikoj Gorici može se pravilno odvojiti na razne načine: kroz sustave kućnog odvajanja otpada, podzemne spremnike i reciklažna dvorišta.

Potrebno je naglasiti da se žuta kanta u Velikoj Gorici i okolnim općinama ponekad nepravilno koristi, a onečišćenja koja se nalaze unutar te kante u konačnici uzrokuju i poskupljenje same usluge zbrinjavanja plastike. Onečišćenje odvojeno prikupljene plastike nije alarmantno, međutim usred ubrzanog rasta i razvoja te povećanja broja stanovnika, sve se češće u žutim kantama nalaze i nedozvoljene vrste otpada. Tako žuta posuda u sebi sadrži ukupno 55,4 % različitih vrsta plastike, 6,8 % tetrapaka, 6,7 % željeza i 1,8 % aluminija, dok se čak 29,5 % sadržaja ne može smatrati ambalažnom plastikom, odnosno metalom, već se radi o drugim vrstama komunalnog otpada. Nažalost, nečistoće u plastici su svakodnevna pojava, a prilikom analize pronađeni su materijali poput odjeće i obuće, kartona, biootpada, higijenskih proizvoda (ulošci i pelene) i ponajviše različitih vrsta električnog i elektroničkog otpada, što sve treba pravilno odvojiti, bilo u smeđu posudu (biootpad), plavu posudu (papir i karton) ili odnijeti u reciklažno dvorište.

POVEĆANJE TROŠKOVA ZBRNJAVANJA PLASTIČNOG OTPADA Prije desetak godina plastika je imala pozitivnu tržišnu vrijednost, no danas je situacija posve drukčija. Za zbrinjavanje plastike koncesionarima je potrebno plaćati više od 300 eura po toni prikupljenog materijala. Ukoliko se unutar odvojeno prikupljenog plastičnog otpada pronađu nečistoće, koncesionar nije dužan preuzeti odvojeno prikupljeni materijal, ili će naplatiti znatno višu cijenu zbog naknadnog sortiranja i pročišćavanja. Međutim, tako onečišćena odvojena plastika najčešće se mora odložiti na odlagalište kao miješani komunalni otpad. Visoka razina nečistoća u plastici dodatno povećava i troškove zbrinjavanja, što se na kraju odražava i na cijenu usluge za korisnike. Pravilno odvajanje plastičnog otpada ključno je za smanjenje troškova zbrinjavanja i očuvanje okoliša te VG Čistoća poziva sve stanovnike da odgovorno zbrinjavaju otpad, pridržavajući se uputa i propisa. Nepravilno odlaganje otpada ne samo da otežava proces recikliranja, već stvara rizik uvođenja individualnih kontrola te ugovornih kazni. Odvojeno prikupljanje plastike nije samo obveza, već i prilika za održiviji životni stil. Edukacija i suradnja s građanima ključni su koraci prema postizanju još boljih rezultata i smanjenju utjecaja na okoliš.

OTPADNA AMBALAŽA U SUSTAVU

POVRATNE NAKNADE NA RECIKLAŽNOM DVORIŠTU „VELIKA GORICA“ (Ulica Franje Kirinčića Boška 10.)

- Ambalaža mora biti čista od sadržaja

- Ambalaža mora na sebi imati oznaku „POVRATNA NAKNADA“

- Jedan korisnik može odložiti maksimalno 80 ambalažnih jedinica dnevno

- Novac se podiže na blagajni u sjedištu VG Čistoće d.o.o., radnim danom od 7,30 do 14,30 sati u razdoblju od 5 radnih dana od dana kada ste predali ambalažu. (Ukoliko se neki podatak sa potvrde ošteti ili obriše neće se moći unovčiti)

Prilikom podizanja novca potrebno je predati POTVRDU o količini predana ambalaže

OBAVIJEST ZA

STANOVNIKE GRADA

VELIKE GORICE I OPĆINA KRAVARSKO, POKUPSKO I ORLE

Obavještavamo Vas da će djelatnici VG Čistoće u nadolazećem razdoblju obilaziti naselja na području Grada Velike Gorice te okolnih općina Kravarsko, Pokupsko i Orle. Tijekom obilazaka provodit će kontrole odvojenog prikupljanja papira, plastične i metalne ambalaže, kao i spremnika za kućno prikupljanje biorazgradivog otpada. Cilj ove akcije je smanjiti onečišćenje odvojeno prikupljenog otpada i dugoročno unaprijediti njegovu kvalitetu. Molimo Vas za suradnju te Vas pozivamo da i dalje pravilno odvajate otpad, čime zajednički doprinosimo očuvanju okoliša i učinkovitijem gospodarenju resursima.

MAGNEZIJ

Na sam spomen magnezija, većina će nas pomisliti na grčeve u mišićima, ali priča o tom važnom mineralu mnogo je šira. Radi se o elementu neophodnom za normalno funkcioniranje cijelog organizma. Dovoljno je spomenuti da je magnezij potreban za aktivnost više od 300 enzimskih sustava pa da nam postane jasno koliko je važna njegova uloga u organizmu bilo da pričamo o proizvodnji energije u tijelu, formiranju kostiju, metabolizmu bjelančevina, ugljikohidrata i masti, zgrušavanju krvi, zaštiti funkcije srčanog mišića, prijenosu živčanih impulsa… Približno 70% magnezija u ljudskom tijelu nalazi se u koštanom tkivu dok je ostatak raspoređen u mekim tkivima. Vrlo mala količina magnezija u našem organizmu raspoređena je u tkivnim tekućinama stoga se vrijednosti magnezija u tijelu ne mogu jednoznačno i pouzdano odrediti iz krvi, analizom seruma ili plazme zbog čega je važno obratiti pozornost i prepoznati simptome nedostatka magnezija u organizmu. Odrasla osoba u prosjeku treba 300 do 400 mg magnezija dnevno (420 mg na dan za muškarce, odnosno 320 mg na dan za žene) pri čemu treba imati na umu da dnevna potreba za magnezijem može biti i veća ovisno o dnevnim aktivnostima i fiziološkim stanjima kao što su trudnoća i dojenje, sportske aktivnosti, kronične bolesti (poput dijabetesa) i stresne situacije. Budući da ljudsko tijelo ne može samo proizvesti magnezij, potrebno ga je uzimati hranom. Bogat izvor magnezija su tamno zeleno lisnato povrće kao što su npr. blitva, špinat, cikorija, rikola budući da je magnezij sastavni dio klorofila (zelenog pigmenta biljaka), zatim orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki, pistacije, indijskim i brazilskim oraščićima) i sjemenke , neprocesuirane žitarice (pšenica, ječam, raž, riža), a manje količine se mogu naći i u mahunarkama (grah, slanutak, soja), voću (banane, jabuke, šljive, kruške), ribi i mesu. Zanimljivo je za spomenuti da su gorka čokolada i kakao također bogati izvori magnezija. Do manjka magnezija u organizmu dolazi zbog

- njegove povećane potrebe u nekim stanjima kao što su trudnoća, rast/razvoj, stres, povećana tjelesna aktivnost - neuravnotežene prehrane i unosa namirnica siromašnih mag nezijem

- pojačanog izlučivanja uslijed npr. dojenja, dijabetesa, povećane tje lesne aktivnosti, korištenja nekih lijekova kao što su diuretici ili zbog prekomjerne konzumacije alkohola i laksativa - malapsorpcije koja je posljedica starenja ili nekih gastrointestinalnih tegoba

- uvjeta u okolišu; naime, zbog kiselih kiša i umjetnih gnojiva koja se koriste u poljoprivredi tlo je osiromašeno magnezijem što dovodi i do manje koncentracije magnezija u biljkama koje konzumiramo. Tako su jabuke 1914.godine imale 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992.godine

Rani znakovi nedostatka magnezija u organizmu su najčešće simptomi neuromuskularne slabosti povezani sa grčevima u mišićima, poteškoće s koncentracijom, smušenost, tjeskoba, glavobolja, iritabilnost, nesanica, dismenoreja, probavne smetnje, podložnost stresu… U situacijama kada nismo u mogućnosti unijeti dnevnu dozu magnezija hranom, poželjno je posegnuti za suplementima. Neki od najčešće korištenih oblika magnezija u dodacima prehrani su - magnezijev oksid; njegova bioraspoloživost je cca 15%, a najčešća uloga mu je ublažavanje simptoma žgaravice te rješavanje problema zatvora - magnezijev karbonat koji ima nešto veću bioraspoloživost od oksida i primarno se koristi kao antacid - magnezijev sulfat poznatiji kao „gorka sol“ koji je osmotski laksativ i koristi se za pripremu organizma prije različitih dijagnostičkih pretraga probavnog sustava - magnezijev klorid čija primjena može biti i oralna i lokalna - magnezijev citrat, oblik koji se dobro resorbira u tijelu te doprinosi opuštanju mišića, smanjenju umora i iscrpljenosti uz to djeluje i kao osmotski laksativ navlačeći vodu u crijevo

te omekšavajući stolicu

- magnezijev taurat oblik je magnezija za kojeg su novija istraživanja pokazala povoljan učinak na kardiovaskularni sustav te pozitivne učinke kod aritmije i nakon srčanog udara - magnezijev malat se smatra najboljim oblikom magnezija za sportaše te osobe koje pate od kroničnog umora budući da je malatna kiselina bitna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od većine ostalih oblika magnezija koje se najčešće savjetuje uzimati navečer uz obrok zbog njihovog opuštajućeg učinka, ovaj oblik magnezija preporuča se uzimati ujutro.

- magnezijev glicinat je oblik koji ima najveću apsorpciju u organizmu te uz taurat ima preventivnu ulogu kod glavobolja, migrena. Može pomoći kod anksioznosti, nesanice, različitih upalnih stanja i dijabetesa. Ne uzrokuje probavne smetnje ili laksativni učinak poput nekih drugih oblika magnezija.

- magnezijev treonat je oblik magnezija koji se dobro resorbira i prolazi krvno-moždanu barijeru te poboljšava kognitivne sposobnosti (pamćenje, učenje, koncentracija)

Vitamin B6 se često dodaje u preparate koji se primjenjuju u suplementaciji magnezija jer je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na apsorpciju i pravilno iskorištavanje magnezija u organizmu. Uz vitamin b6, apsorpciju magnezija povećavaju i laktoza te vitamin D, dok je ometaju fitati, vlakna, masnoće, oksalna kiselina, alkohol. Magnezij pomaže apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto. Idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je 2:1.

Što se tiče oblika magnezija koji se najčešće konzumiraju, tu je na prvom mjestu magnezij u obliku šumećih tableta te marketinški podaci pokazuju njihov kontinuirani rast u prodaji. Na drugom mjestu su tzv. direkt oblici tj. oblici magnezija u prahu, a na trećem mjestu su oblici u tabletama. Na tržištu su svoje mjesto našle i vode obogaćene magnezijem.

„Šuma“ podataka i različitih proizvoda magnezija na tržištu može ponekada djelovati zbunjujuće te vam za savjet o najboljem obliku magnezija za vas na raspolaganju stoje ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije.

KAKO JE PROŠLA NIŽELIGAŠKA SEZONA...

KURILOVEC MALO

SENADOVO ČUDO

Prošlog ljeta gradila

se potpuno nova momčad i zapravo je nevjerojatno da su se Kurilovčani borili za titulu

MRACLIN GRADI

SE LIJEPA PRIČA

Na Novoj grabi imaju zajedništvo, imaju znanje, želju i volju, a imaju i ambiciju još malo iskoračiti...

POLET U TIŠINI DO SJAJNE SEZONE

Iz Buševca nije bilo velikih najava, a na kraju je ispred njih ostao samo prejaki NK Kobre. Bravo!

BUNA ZA POVIJEST!

Klub u svojih 45 godina nikad nije igrao najviši rang županijskog nogometa. Sad će ga igrati.

VELIKA MLAKA

DA, MI ŽELIMO! Prvoplasirani

Farkaš je odustao, pa je iz zadnjeg ranga u svojoj prvoj sezoni pobjegla Mlaka.

BAN JELAČIĆ JESEN

TOP, PROLJEĆE FLOP

U Vukovini je u prvom dijelu sezone sve izgledalo idilično. U drugom baš i nije...

TUROPOLJAC LUDI

NIZ ZA STABILNOST

Kučani su neuvjerljivo krenuli u sezonu, da bi nanizali deset pobjeda pod trenerom El Camachom...

LOMNICA TOMOVO

DOBRO PROLJEĆE

Pod vodstvo Zorana Tomčića Lomničani su bili sjajni na proljeće i sezonu su dovršili u miru sredine tablice

KLAS MALO MIRA, ZA PROMJENU...

Iza Mičevčana je par teških sezona, ali ova nije bila takva. Vratio se Josip Tadić, perspektiva je pozitivna

DINAMO HIDREL

GORNJA POLOVICA

Iskusni Stiven Žitnik posložio je stvari u Novom Čiču, stresa ni tu nije bilo.

LUKAVEC KAKO JE

SVE IZGLEDALO...

S obzirom na okolnosti koje su vladale na početku sezone, 13. mjesto je top uspjeh za Lukavčane

POSAVEC ZAMALO

'ZEZNULI' SUSJEDE

Nino Matković i njegovi igrači dobili su Bunu u gostima, a završili - šesti

TUROPOLJE KLUB

S KONTINUITETOM

I drugu kompletnu sezonu odradio je trener

Goran Smolčić, a to je klub iz

Turopolja učinilo stabilnim.

KUPA JESEN UŽAS, PROLJEĆE SJAJNO

Na zimu se činilo da se Pokupljani ne mogu spasiti, ali proljeće je donijelo devet pobjeda u 15 utakmica!

OBREZINA SAMO

OSTANAK VAŽAN

Mladost iz Obrezine na prijelazu je iz "osrednjeg" u "slabo", važno je jedino da je izbjegnuto ispadanje.

GRADIĆI NEVJERAN

Već posljednji nekoliko godina Gradići su se čudesno spašavali, no ove su se oprostili od petog ranga

MEŠTRICA NA RUBU GAŠENJA?! Momčad je ispala iz šestog ranga, a klub bi se, kažu glasine, mogao ugasiti. Štoviše, taj je rasplet realan...

VATROGASAC NITKO

NIJE SLABIJI OD NAS

U Kobiliću su uspjeli ispasti u zadnju ligu i bit će naš najslabije rangirani klub

KLUBA U P RVIH PET TO JE - PREMALO...

spadaju i Mraclin i Kurilovec, a samo po dobrome ovu će sezonu pamtiti i u Buni, u kojoj se ispisivala povijest kluba, ali i u Buševcu, u domu tamošnjeg Poleta. S druge strane medalje, pak, stoje klubovi kao što su Gradići, Meštrica, Vatrogasac iz Kobilića i još neki, klubovi koji se nisu najbolje snašli u izazovima koje je ponudila sezona iza nas.

A kad se sve zbroji i oduzme, situacija baš i nije osobita...

SUSJED NA SUSJEDA

Naime, činjenice kažu da će gorički nogomet sljedeće sezone u prvih pet rangova natjecanja imati samo tri kluba!

A to je ipak premalo za grad poput ovoga, za nogometno središte s 19 klubova... Dobro, često ćemo i konstatirati kako je ponekad pametnije prihvatiti okvire u kojima se nalaziš i ponašati se u skladu s tim, ne ludovati u pretjeranim ambicijama, ali ipak je ta brojka premala. Evo, prošle sezone imali smo, uz Goricu kao vrh piramide, još i Lukavec uz Kurilovec u četvrtom rangu te Mraclin, Gradiće i Jelačić u petome. Ukupno šest klubova, duplo više nego godinu dana kasnije. Prošlog ljeta u niži rang ispao je Jelačić, malo potom iz svojih je razloga dva ranga niže odlučio otići Lukavec, a ovog proljeća Gradići su potvrdili ono što se naslućivalo na jesen, da su na-

jslabija momčad lige. I sljedeće sezone igrati će u prvom rangu županijskog nogometa.

Lako je svrstati se i uz teoriju da je bolja opcija da naši "selski" klubovi igraju u nižim rangovima, u kojima mogu biti stabilniji i konkurentniji, u kojima ćemo u tom slučaju imati velik broj lokalnih derbija, a upravo to će se sad i dogoditi. U Premijer ligi Zagrebačke županije, šestome rangu, tako će sljedeće sezone igrati Polet, Gradići, Jelačić, Lomnica, Turopoljac, Klas, Lukavec i Buna. Ukupno osam naših klubova, što će reći da će vrlo rijetka biti kola bez lokalnih obračuna.

U jedinstvenoj 1. ŽNL, pak, bit će Meštrica, Posavec, Dinamo Hidrel, Turopolje, Kupa, Mladost iz Obrezine i Velika Mlaka, koja je u vojoj debitantskoj sezoni osvojila drugo mjesto i izborila bijeg iz zadnje lige. U kojoj će završiti Vatrogasac iz Kobilića, koji je sa čak 24 poraza u 30 utakmica uvjerljivo ispao u najniži mogući rang. Sedam klubova s našeg područja sudarat će se tako u sedmom rangu, nagledat ćemo se i tu susjedskih derbija, a tu privilegiju nećemo imati jedino u osmom rangu. Nismo bili daleko od toga da se u cijeloj ovoj priči dogoditi i jedan iznimno pozitivan pomak, ali opcija po kojoj bi Kurilovec otišao u jedinstveni treći rang

neslavno je propala. Bilo je to vezano uz druge momčadi Dinama i Hajduka, odnosno uz proširenje druge lige, no to je sad već voda ispod mosta... I morat će se čekati neka nova prilika, u suradnji s prvoligašem Goricom, kojoj bi jako odgovaralo imati partnerski klub u jedinstvenom trećem rangu.

MOŽE LI NETKO UZLETJETI?

Dogodi li se to u narednom periodu, bio bi to korak u dobrom smjeru za cjelokupni velikogorički nogomet. To bi još malo pospješilo "sustav piramide", u kojem Gorica odgaja velik broj igrača, od čega koristi imaju manji klubovi, pa onda i Kurilovec to radi na svojoj razini... Prvi do njih u ovom je poretku Mraclin, koji zbog načina na koji funkcionira zaslužuje svu podršku, a usput i može poslužiti kao primjer ostalim "selskim" klubovima, a takav će poredak i ostati još barem neko vrijeme. Na iskorake nekog od društva koje će sljedeće sezone igrati županijski nogomet očito ćemo morati pričekati, no nema razloga da u godinama koje slijede ne vjerujemo u, recimo, uzlet Velike Mlake, povratak Gradića na nekadašnje razine ili iskorak Poleta, Turopoljca... A dok se to ne dogodi, uživat ćemo u lokalnim derbijima u županijskom nogometu. Isključivo u županijskom nogometu.

SPORT

Cure ostale u ligi, na klupu se vratio Biljan

Kroz Ligu za ostanak u tome nisu uspjele, rivalke iz Splita pobjegle su za nijansu, ali nogometašice Gorice u kvalifikacijama za popunu najvišega ranga nisu imale nikakvih problema. S druge strane bio je Višnjevac, kojeg su Goričanke u gostima pobijedile 5-0, pa dojam još malo popravile s još uvjerljivijih 7-0 na do maćem terenu. Već i prije nego što su te dvije utakmice odigrano, u klubu je donesena odluka kako će ići na promjenu trenera,

pa je Marijo Ćorić završio svoju goričku epizodu. Na njegovo mjesto stiže Marko Biljan, dosadašnji trener Mraclina i čovjek koji je uveo nogometašice Gorice u prvu ligu. Dvije godine nakon odlaska iz ženskog nogometa ponovno se u njega vraća, a u Mraclinu su morali krenuti u potragu za novim rješenjem na klupi. Nogometašice Gorice trebale bi ovog ljeta dobiti i neka ozbiljna pojačanja, samim time i ambicije će značajno porasti...

MJESTO I

ZLATNU MEDALJU

OSVOJIO JE MIRNES OMERHODŽIĆ, ČLAN

NAŠEG USPONA, NA

MEĐUNARODNOM

GRAND PRIXU U TUNISU. VELIMIR

ŠANDOR OSVOJIO JE

DRUGO MJESTO

VG BOYSI PRVACI, JEDNAKO KAO LANI

Baš kao i prošle sezone, VG Boysi osvojili su našu veteransku ligu. Do titule su došli s bodom više od drugoplasiranoga Klasa.

SAMO TRI KLUBA RANGOVA! E, TO

Piše: Marko Vidalina

VPočelo je velikim okupljanjem u subotu ujutro, svečanim otvaranjem koje je uključivalo padobrance i početni udarac Ivana Šćepine, a onda je krenulo… U Kurilovcu vole reći da je Alpas Cup “dva dana totalnog nogometa”, a tako je to i izgledalo ove godine. Okupilo se 40 momčadi iz osam zemalja, ukupno su u dva dana odigrane 223 utakmice, sve je išlo kao po špagi, uživali su i klinci, i roditelji, i posjetitelji…

Pamtit ćemo ovo izdanje po tome što su djeca iz NK Kurilovca uspjela prvi put u povijesti svoga turnira uzeti trofej! Doduše, radilo se o tituli u “utješnom” turniru, ali uspjeh je sjajan, velik, prekrasan. U glavnom turniru do kraja su otišli izvrsni klinci iz Crvene zvezde, koji su u finalu bili bolji od austrijskog LASK-a iz Linza, dok je treće mjesto uzeo Partizan, u borbi za broncu bolji od Sturma iz Graza.

OSOBNI REKORD ZA VEDRANU

Članica AK Turoplje Vedrana Janjić u Hamburgu je odradila svoju treću Ironman utrku. Za deset sati, 59 minuta i 48 sekundi istrčala je maraton, prošla 180 km na biciklu i preplivala 3800 metara.

eliki finale sezone u turopoljskom niželigaškom nogometu bio je - spektakularan! Na tepihu mraclinske Nove grabe, u finalu goričkoga kupa, sudarila su se dva uvjerljivo najbolja naša niželigaša. S jedne strane ambiciozni, uvijek uspjeha gladni Mraclin, a s druge Kurilovec, perjanica goričkog amaterskog nogometa. U prijevodu, prvo sljedeće najbolje što imamo nakon prvoligaša Gorice našlo se tog utorka na mraclinskoj "bombonjeri".

I imalo se u čemu uživati. U pogledu na popunjene tribine, ali i na onog tipa koji se popne na ogradu, zagrli jarbol i gleda tekmu. U kvalitetnoj bakljadi, dostupnoj okrijepi, ali i u jako dobrom nogometu!

Kurilovec je vodio 3-1, blistao je Đevad Selman, čovjek s devetkom na leđima potpisao je hat-trick, ali Mraclinci nisu odustajali. Zabili su dvaput u zadnjih pet minuta, pri čemu je gol Marina Sudara za 3-3 bio "za eurovizijsku razmjenu", pa smo otišli u jedanaesterce. U njima je uspješniji bio Kurilovec, pa je društvo s Udarnika proslavilo i taj toliko čekani trofej u sezoni za pamćenje.

PRIJE NEŠTO VIŠE OD GODINU DANA IMALI SMO ŠEST KLUBOVA U PRVIH PET LIGA, NO SAD SE TA BROJKA PREPOLOVILA - 16 OD 19 NAŠIH KLUBOVA IGRAT ĆE ŽUPANIJSKE LIGE

U prvenstvu je prvo mjesto pobjeglo praktički za dlaku, nedostajalo je samo mrvicu sreće na gostovanju kod Lučkog da se sve okrene na pravu stranu, da bi u finalu županijskoga kupa uspješnije bilo Dugo Selo. Treći pokušaj Kurilovčani u iskoristili, novi trofej smjestio se u klupske vitrine. - Uvijek je lijepo osvojiti ovakav trofej, pogotovo u ovakvoj utakmici i ovakvoj

atmosferi. Mislim da smo svi zajedno mogli uživati u svemu što smo vidjeli, čestitam na dobroj sezoni i Mraclinu, ali pogotovo svojim dečkima - rekao je trener Kurilovca Senad Harambašić nakon posljednje utakmice u dugoj i napornoj sezoni. Bila je to sezona koja je ponudila neke jako lijepe priče u našem niželigaškom nogometu, u tu kategoriju apsolutno

14. ALPAS CUP

Foto: Mile Šola

LIJEPE I ONE DRUGE PRIČE

RADOVI U TIJEKU!

Potpuna rekonstrukcija momčadi!

IZ HNK GORICE OTIŠLO VEĆ 16 IGRAČA, MOŽDA ODLAZAKA BUDE JOŠ, A DOLAZAKA ĆE SIGURNO BITI. I TO JOŠ NJIH DESETAK...

Radi se na obližnjem kampu HNS-a, ali ozbiljna rekonstrukcija u tijeku je i na Gradskom stadionu. Prva faza radova u svijetu HNK Gorice odrađena je na pomoćnom igralištu, u ljetnim mjesecima u tijeku će biti i akcija zamjene travnjaka na glavnom igralištu, no najviše posla ipak će biti u - uredima. Klub je dosad napustilo već 16 igrača, cijela momčad i pol, a odlazaka bi moglo biti još. Jednako kao i dolazaka.

Iz Gorice su se prvog dana priprema, na kojima su se predstavila trojica novih igrača,

oprostili od cijelog niza igrača. Nakon što su svoje "hvala" dobili Krizmanić i Banić, par dana potom i Šlogar, Bralić, Krešić i Elezi, tog je ponedjeljka službeno objavljeno da u kadru više neće biti ni Štiglec, Majstorović, Kolar, Bašić, Matković, Ndockyt, Jojić, Sagna, Sikošek i Steenvoorden. U prijevodu, čeka nas nova ere u životu "ponosa grada"... - Teško je govoriti o ambicijama u situaciji kad nemamo formiranu momčad. Jako puno igrača je otišlo, nešto smo i doveli, ali moramo dovesti još sigurno desetak igrača. U svakom slučaju, želimo izbjeći sezonu

poput prošle, pobjeći što dalje od borbe za ostanak - rekao je trener Mario Carević. Od novih igrača dosad je dobio golmana Davora Matijaša, koji je stigao iz Belgije, kao i dojučerašnjeg braniča Šibenika Stefana Perića i napadača Vukovara Vanju Pelka, ali naravno da je to puno premalo. I da je potreba za pojačanjima u značajnom broju apsolutno neupitna. Kad doznamo o kojim će se tu igračima raditi, moći ćemo i više znati o eventualnim ambicijama u sezoni koja će imati kompliciran početak. Naime, budući da glavni teren neće biti spre-

man do početka kolovoza, Gorica će zamijeniti domaćinstvo s Hajdukom u drugom kolu, što znači da će u prvih šest kola samo jedanput igrati na svom stadionu. S potpuno novim kadrom, u tim trenucima vjerojatno s nedovoljno uigranom momčadi, Gorica će u novu sezonu krenuti putovanjem u Varaždin, sad već tradicionalnog protivnika na otvaranju prvenstva.

O mogućim pojačanjima zasad nema puno priče, imena se ne spominju, pa znamo samo da bi se "kući" mogao vratiti Marijan Čabraja, koji trenutačno nema klub. (mv)

Odrađene su sve pripremne radnje, a već se vide i obrisi budućega kampa

Dva i pol mjeseca prošla su od trenutka kad su premijer Plenković, župan Kožić, gradonačelnik Ačkar i predsjednik HNS-a Kustić svečano otvorili radove na budućem kampu HNS-a u Velikoj Gorici. Bio je to glamurozan trenutak, uz svitu uvaženih gostiju, ali odmah je bilo jasno da je puno važnije ono što će se događati nakon što se uglednici raziđu.

A kad se to dogodilo, počeli su radovi!

U obliku u kojem to nalažu građevinski uzusi, u ritmu koji bi iz naše "navijačke" perspektive možda mogao biti za nijansu brži, ali važno je da se radi. Dugo smo čekali bagere, kao garanciju da cijela priča neće i ovoga puta neslavno propasti, a sad smo već i odmaknuli od te faze. Na križanju Avenije Pape Ivana Pavla II. i zaobilaznice odavno je kompletna mašinerija, kranovi, ljudstvo...

SAMO ZA GRADILIŠTE...

A kad je tako, vrlo brzo se mogu naslutiti i obrisi onoga što bismo trebali dobiti tamo negdje u proljeće 2027. godine. Za početak su napravljeni prilazi gradilištu, uz prigodnu oznaku da je skretanje desno dozvoljeno samo za vozila gradilišta, a kad je i to odrađeno, moglo se krenuti i u konkretnije radove.

SVE VIŠE SE

MAŠINERIJE

I LJUDSTVA

KREĆE PO

GRADILIŠTU, RADIT ĆE SE

CIJELO LJETO

U PRVOJ

FAZI ĆEMO

DOBITI TRI IGRALIŠTA, UPRAVNU

ZGRADU, TRIBINU TE SKLADIŠTE

HNS-a...

Tako se danas, sedamdeset i nešto dana od onog ekskluzivnog okupljanja, jasno može vidjeti na kojem će mjestu biti tribine s popratnim sadržajima, gdje će niknuti glavna upravna zgrada, ali i gdje će se smjestiti igrališta. Zainteresirani Velikogoričani koji prolaze tim putem iz dana u dan mogu pratiti kako se gradilište mijenja, kako radovi napreduju, a to će se nastaviti događati i u ljetnim mjesecima. U teškim uvjetima, po velikim vrućinama, ali nema stajanja...

POJAČAVANJE S JESENI

Znalo je u pojedinim trenucima gradilištem "operirati" svega nekoliko radnika, zato se i činilo da sve to skupa može ići i kudikamo brže, no očito sve ima svoje faze u ovakvom projektu. Pa smo pri našem posljednjem obilasku gradilišta naišli na dvadesetak građevinaca, lako uočljivih zahvaljujući narančastim prslucima, ali i kacigama, pod kojima nije lako preživljavati ove vruće dane. U svakom slučaju, kamp raste i napreduje, a radovi bi se trebali i dodatno intenzivirati tijekom jeseni. Kako možemo doznati, sve zasad ide po planu, pa imamo pravo nadati se da ćemo u predviđenom roku imati tri igrališta, upravnu zgradu, veliki skladišni prostor... Pratit ćemo radove, naravno, i dalje...

SEZONA JE ZAVRŠILA, A ONI TRENIRALI JOŠ

PUNA DVA MJESECA!

osljednju utakmicu u prvenstvu odigrali su 17. travnja, ali nakon nekoliko dana odmora košarkaši Gorice krenuli su dalje i zajedno ostali sve do 18. lipnja! Trener Damir Miljković Cici isplanirao je treninge za iduća dva mjeseca, a planirano je i odrađeno.

- Mene su kroz život učili da mladi igrači moraju maksimalno raditi na sebi, pogotovo u ovom periodu kad je sezona gotova. Uvjerili smo ih da je to za njihovo dobro i oni su to prihvatili. Želja nam je da dečki budu što sprem-

niji kako bi u sezoni koja nas čeka bili još bolji - rekao je trener, koji najveći dio rostera i popunjava s igračima u razvojnim godinama, koji imaju prostora za napredak. - Dečki se sjajno slažu, dok se klub trudi da nam omogući sve što nam je potrebno za rad. Dečki su ponekad radili četiri do pet sati dnevno, a to je onda dalo i rezultat. Kad smo stvorili tu kemiju, tad su i oni uživali na terenu. Jednostavno, bili su spremni poginuti jedan za drugoga na terenu - opisuje svoju momčad Miljković, koji je s

Goricom bio čak i iznenađjuće uspješan ove sezone. - Možemo i moramo biti zadovoljni nakon svega, ako se prisjetimo u kakvoj je situaciji klub bio prošlog ljeta. Uspjeli smo od igrača ispod radara stvoriti interesantnu i simpatičnu ekipu koja je pružala dobre partije tijekom sezone. Jesmo li mogli više, naravno da smo mogli, no isto tako mogli smo i lošije. Najbitnije je da smo ispunili zahtjeve i da sada nadograđujemo ovu pričuzaključio je trener Gorice, koji traži i pojačanja...

DIV IZ PREDGRAĐA

NA POLOVICI PUTA...

Piše: Marko Vidalina

Usrpnju će biti tri godine od gašenja NK Inter Za prešić, ali i od osnivanja novog kluba koji se zove NK Inker. Malo zbunjujuće jer u počecima samostalnog hrvatskog nogometa također je postojao Inker, štoviše, bio vrlo uspješan. Na vječnu listu Inker se upisao 1992. kada je osvojio prvi hrvatski Kup. Bio je to vrhunac kluba koji je postojao od 1929. godine, tada pod imenom Sava. Kasnije su se mijenjala imena, a kraj Jugoslavije bio je i kraj imena Jugokeramika... No ljeta 2022. godine stigao je konac kluba, imao je u tom trenutku nepune 93... Zaprešićki nogometni djelatnici nisu gubili vrijeme i promptno je zaživio novi klub, koji u prvoj sezoni nije imao seniorsku momčad. Ona je formirana 2023. i za početak se smjestila u Jedinstvenoj županijskoj ligi, odnosno u šestom rangu, zajedno s nekolicinom turopoljskih klubova.

CILJ NAM JE

DIZATI KLUB SVE DO DRUGE LIGE, A SAD SMO DOŠLI DO POLOVICE TOG PUTA

INKER ĆE

IMATI ŠTO ZA

REĆI I IDUĆE

S trenerom Tomislavom Gondžićem krenuli su u uspon, osigurali prvo mjesto, a sezonu je na klupi okončao Mario Poljski. Promocija je Zaprešićane dovela u 4. NL središte Zagreb, skupina B ili peti rang. Nakon dva kola Poljskog je zamijenio Bernard Gulić, koji je ove sezone doveo svoje trupe do novog naslova prvaka. I nove promocije, ovaj put u 3. NL centar, četvrti rang. Inker je naslov osigurao pobjedom nad Topuskim, tako da je predstojeće gostovanje kod Moslavine samo stvar formalnosti.

OSTVARILI CILJEVE

Prvi predsjednik novog kluba bio je Lovro Benčević, ali već nakon pola godine čelnik Inkera postao je Franjo Herceg, poslovni čovjek iz sektora građevine, koji za uvod kaže: - Apsolutno smo ostvarili zacrtano, dvije sezone zaredom osigurali smo plasman u viši rang. Kad sam dolazio, najavio

SEZONE, ALI TEK TREBA VIDJETI KAKVA ĆE SE MOMČAD SLOŽITI...

NK INKER ZAPREŠIĆ U DVIJE JE SEZONE OSVOJIO DVIJE TITULE I NAPREDOVAO IZ ŠESTOG U ČETVRTI RANG NATJECANJA. OVE SEZONE ZAPREŠIĆANI SU IGRALI S MRACLINOM, SAD ĆE IGRATI S KURILOVCEM

sam da je cilj dizati se sve do ulaska kluba u drugi razred hrvatskog nogometa.

Sada je Inker na pola puta, ali, logično, svaka stepenica sve je teža...

- Imamo dobru momčad, no moramo vidjeti što kaže struka, normalno je da će trebati i pojačanja. Zadovoljni smo trenerom Gulićem, želimo nastavak suradnje, ali i njega će se pitati. Ne očekujem značajan rast troškova u 3. NL Centar, ali već bi plasman u treći razred značajno poskupio cijelu priču - govori Herceg i dodaje:

- Ove sezone imamo i odličan učinak nogometne škole. Juniori su nam ovog proljeća ponajbolja momčad u svojoj konkurenciji i ući će u novu 2. HNL. Uspješne su i ostale momčadi mlađih uzrasta.

ISKORISTILI KIKSEVE

Tomislav Šarić kapetan je Inkera. Riječ je o zaprešićkoj igračkoj legendi, ovaj put to nije tek obična fraza. Šarić je rekorder po broju (182) prvoligaških nastupa za nekadašnji Inter. Igrao je i u Italiji, te (vrlo uspješno) Latviji. Sada vodi Žute uzlaznom putanjom iz ranga u rang. Šarić kaže:

- Kad si prvak, sezona je automatski uspješna. Ali, obično ne ide bez prepreka pa smo i mi imali nekih jako teških trenutaka u sezoni.

Da, Inker je u rano proljeće zaostajao osam bodova za Vrbovcem.

- Iskoristili smo kikseve suparnika, a zatim došli u Vrbovec i u izravnom ga srazu svladali 2-1. Odigrali smo najbolje kad je najviše trebalo. Moram napomenuti i kako je klub u organizacijskom smislu napravio velike korake naprijed. Škola mladeži bilježi sjajne rezultate, a neki juniori, poput Bainca i Martinovića, već su dobro pripomogli senior-

Ne tako davno Gorica i Inter igrali su županijske derbije u HNL-u

skoj momčadi. Kako će biti u višem rangu?

- Vidjet ćemo kakva će se momčad formirati. Kad sam ja u pitanju, postoji obostrana želja za nastavkom suradnje. Ne poznajem previše 3. Nl Centar, iako smo zimus na pripremama pobijedili Ponikve i Lučko, koje je osvojilo naslov prvaka. No, to su ipak bile samo pripremne utakmice. U svakom slučaju, Inker će imati što reći i u četvrtom razredu - zaključio je Šarić. Trener Gulić, koji je odlično uglazbio

momčad za najvažniji dio sezone, još nam je nakon utakmice protiv Topuskog rekao:

- Uspjeli smo i sada napokon možemo odahnuti. Ali, ne zadugo, treba što prije sjesti i napraviti precizan dogovor za novu sezonu.

Igrački kadar koji je ove sezone došao do titule vrlo je zanimljiv. O kapetanu Tomislavu Šariću već je bilo riječi, ali svakako treba izdvojiti još neke nositelje Inkerove kvalitete. Mnogo je značio zimski dolazak (povratak) Tomislava Mazalovića, jedan od neupitnih je nekadašnji hajdukovac Marko Ćosić, mnogo znači ofenzivni učinak Martina Vidaka, Gordan Barić je tesao klasu i u 1. HNL (S. Belupo, Lokomotiva, Rudeš), Josip Filipović bio i hrvatski kadetski reprezentativac.

Značajan doprinos dala su i dva Kovačevića: golgeter Krešimir jesenas, veznjak Petar proljetos. Također i Anes Handanović tijekom cijele sezone. Mrežu čuva nadareni Ivan Mokrović Dajić, junior Patrik Bainac razvija se u odličnog stopera. Mario Landripet plijeni pouzdanošću, Goran Dlesk se u pola sezone itekako nametnuo. Mihael Šinko i Vinko Brumen nose stabilnost u obrani, Antonio Kaurić prijeti s krila... Promjena će za novu sezonu sigurno biti, jer Inker želi dalje rasti.

Slavna generacija Inkera koja je 1992. osvojila Kup znala se i kasnije okupiti

Piše: Mato Paviša

ogometni klub Radnik bio je ponos Velike Gorice od 1945. do 2009. godine, nakon čega ga je naslijedila današnja HNK Gorica. Ako je danas Neno Črnko teško ponovljiv "alfa i omega" naše HNK Gorice, a to jest, onda je za Radnik isto to bio legendarni Ivan Mišerić Pevi. Gotovo da nije postojala funkcija u Radniku koju Pevi nije obnašao. Bio je beskompromisan vratar u stilu Gordana Irovića iz Dinama Zagreb šezdesetih minulog stoljeća, kad je ovaj osvajao prvenstva. Bio je Pevi trener juniora i seniora u legendarnoj Kolarevoj na starom igralištu, gdje je danas park Franjo Tuđman, a bio je i tajnik, vodio izgradnju današnjeg stadiona, predsjed-

Mali oglasi

IVAN MIŠERIĆ PEVI,

80. rođendan Pevi okupio Radnikovce

JEDAN OD NAJZNAČAJNIJIH LJUDI U POVIJESTI NAŠEGA RADNIKA, ULAZAK U DEVETO DESETLJEĆE ŽIVOTA ODLUČIO

JE OBILJEŽITI NOGOMETNIM DRUŽENJEM S EKIPOM IZ TIH DANA...

nik u vremenu prvoligaških dana Radnika, napisao vrlo vrijednu i bogatu knjigu monografiju o NK Radniku...

Pevi je u utorak 10. lipnja u krugu obitelji proslavio 80. rođendan, a tri dana kasnije sjedio je za stolom i s nekoliko svojih nogometnih prijatelja iz negdašnjeg NK Radnika: Anđelkom Lažnjakom, Rankom Dobrićem, Milom Danilovićem, Nikolom Plepelićom Prcom, Dubravkom Hrkovcem, potpisnikom ovih redaka i Rajkom Pavišom. Slavljeniku su prisutni poželjeli najprije puno zdravlja, a onda i još puno rođendana, najprije uz svoje najbliže iz obitelji ali i uz prijatelje. Za one kojima to nije

Mijenja se kuća 48 m2, čestica 202 m2, 2 parkirna mjesta, u blizini Pule za stan u Velikoj Gorici, Zagreb ili okolica. 099/3545 252

POTRAŽNJA KUĆA

Velika Gorica ili okolica, kuća sa urednim papirima do 110.000 €, kupujem. 098/679-500

IZNAJMLJIVANJE KUĆA

Velika Gorica, centar, ul. Tina Ujevića, prizemlje kuće, 3 sobe, stan za 7 radnika, iznajmljujem. 098/1794-744

Velika Gorica, u strogom centru, preko puta šetalište Franje Lučića i muzeja, u neposrednoj blizini svih sadržaja, općine i većine institucija, autobusne stanice, ukupne površine 36m2 na 1. katu stambeno poslovne zgrade sa osiguranim parkirnim mjestom u haustoru s rampom. Poslovni prostor se sastoji od dvije prostorije, 21m2 i 11m2, svaka sa posebnim ulaznim vratima, a povezanih unutrašnjim vratima, te odvojenog sanitarnog čvora u hodniku sa mini kuhinjom površine 4m2. Grijanje plinsko etažno te opremljen klimama u obje prostorije. Zgrada izgrađena 1997. god., adaptirana 2024. god., ne namješteno, cijena najma 500 eura mjesečno + režije, iznajmljujem. 098/218-607

PRODAJA ZEMLJIŠTA

Velika Gorica, centar, jednosoban, namješten stan, iznajmljujem od 1.12.2024. 091/1656-904

Gladovec Kravarski, zapušteni seoski posjed, dvorište, 3 oranice, 2 livade, šuma, bez objekta zbog dotrajalosti, asfalt i gradski vodovod, cijena po dogovoru,prodajem. 099/7688-264

Velika Mlaka, poljoprivredno zemljište, 6.318m2, prodajem. 098/709-488 Ribnica, građevinsko zemljište, tri parcele, svaka od cca 1600m2, prodajem. 098/9553-556 Šiljakovina, građevinsko zemljište, Ul. Josipa Kovačića, 748m2, čestica 694/1, papiri uredni, 34.000 eura, prodajem. 099/233-8086 Vukovina, zemljište 10.500m2, moguća gradnja, prodajem. 01/6215 464

Velika Gorica, Bukevje, zemljište 3000 m2, namijenjeno u različite svrhe, vl. 1/1, gradska voda, struja i telefon uz zemljište, 15.000€, prodajem. 091/5301-741 Sisak, građevinsko zemljište (Drenački put) veličine: 3700 m², 24 m x 160 m, katast. općina: Odra, kbč:1808, cijena: 6 EUR m2 (22.000 eura), VAŽNA NAPOMENA: nekretnine se nalaze na udaljenosti manjoj od jednog kilometra od ulaza na Autocestu Sisak – Zagreb! 091 441 0057 Gornji Vukojevac, centar, Općina Lekenik, zemljište površine 2.500 m2 na kojem se nalaze tri drvena objekta, legalizirana, priključak struje, bunar, uz asfaltiranu cestu, cijena 12€ m2, prodajem. 098/9104-910, 098/752-144 Vukovina, Gornje Podotočje, zemljište površine 1.137m2, namjenjeno u različite svrhe, vlasništvo 1/1, 4 € po kvadratu, prodajem. 01/6215-149, 091/9156-863 Kravarsko, zemljište, na ulazu u mjesto, 3.438 m2, pola građevinsko, 20.000 €, prodajem. 091/9002-158 Kravarsko, zemljište na izlazu iz mjesta, 1.464 m2, 2/3 građevinsko, 15.000 €,

PRISJETILO SE DRUŠTVO

I ONIH KOJI

VIŠE NISU S NAMA, LJUDI

S KOJIMA SU ODRASTALI...

poznato, Mišerićeva supruga Verica, inače je sestra legendarnog turopoljskog nogometnog majstora, nažalost prerano preminulog Željka Plepelića Beloga. Po tko zna koji put opet su osvježene uspomene na davno minula, a tako lijepa nogometna vremena iz Kolarove i starog igrališta, gotovo u centru Velike Gorice. Dubravko Hrkovac je među prisutnim čestitarima bio najmlađi i jedini predstavnik novije povijesti Radnika iz prvoligaških dana na tad novom stadionu, jasno uz predsjednika Pevija. Hrki je kroz drugoligaško natjecanje i izborio tadašnju Prvu HNL uz suigrače Dalibora Župetića, Željka Domitrovića,

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima 01/6222777

prodajem. 091/9002-158

Lazina Čička, gradilište 2.254 m2, poljoprivredno zemljište 1.300 m2 u istom ko-

madu, prodajem. 095/5570-177

Obed, zemljište, 22.322 m2, prodajem. 01/5602-005

Obed, zemljište 14.747 m2, prodajem. 01/5602-005 Donja Lomnica, kvalitetno zemljište površine cca 1.100 m2 u ulici Vojka Miklaušića za sadnju poljoprivrednih kultura iznajmljujem POTPUNO BESPLATNO. 01/6237-676 Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete

daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima. 6252-985, 091/600 0391. Gospođu za povremeno čišćenje kuće u Velikoj Gorici, tražim. 098/9288-306 Svinjska mast, stara, pogodna za izradu sapuna, prodajem. 098/9105-900 Prikolica za gnoj, Tehno-Stroj, 3 tone, u jako dobrom stanju, prodajem. 098/9105900 Samoutovarna prikolica za sijeno Mengele LW19, priključak na traktor, prodajem.

01/6239-615

Prsten pečatnjak zlatni i ogrlicu, kupujem. 091/2527-938

Šivaća mašina Victoria, original, antikna, 100€, prodajem. 095/9031-486

Stolić na kotačima, crni, puno drvo sa staklom, 100€, prodajem. 098/9357-033

Tepih staza sa držačima, njemačka proizvodnja, novi, dužina 10m x širina 60cm, cijena 120€, prodajem. 098/9288-306

Traktorski rasipač Mega metal RG-300 za umjetni gnoj i sjeme, prodajem. 01/6239-615

Pločice za kuhinji ili kupaonicu cca 18 m2 i bordure, prodajem. 099/ 6754-244

Šivača mašina Ruža, prodajem. 099/6754-244

Auto registriran od vlasnika do 2.000 € kupujem. 091/2527-938

Traktorski rasipač Mega metal 300 za umjetno gnojivo i sjeme, prodajem. 01/6239-615

Transporter dužine 9m za transpotiranje žita i sjena, prodajem. 01/6239-615

Emajlirane velike posude od 46 i 48 litara, 2 kom, prodajem. 091/5150-744

Grobno mjesto sa dva ukopa u Kravarskom ustupam. 091/6105-423

Vitrina dvodijelna, puno drvo smeđe boje, iz Njemačke, kao nova, 2.45x1.95x0.55, 300€, prodajem. 098/9288-306

Garažno mjesto u Velikoj Gorici, u ulici A.K. Miošića 62 na duži period iznajmljujem. 091/5122-792

Perilica za veš Gorenje, prodajem. 01/6252-180

Škrinju ledenicu, duboko smrzavanje LTH, prodajem. 01/6252-180

Kalijeva peć sa pećnicom, unikat bijele boje, prodajem 150eura. 091/5249-756. Auto prikolica, manja, 1,20 x 1,20, ne registrirana, prodajem. 098/9881-011

Rasipač za umjetno gnojivo i žito, priključak na traktor, proizveden u Sloveniji, prodajem. 01/6225-314

Cirkular čekičar, trofazni motor na kotačima sa više funkcija, prodajem. 091/7291099

Crijep stari ali u dobrom stanju, Novi Bečej 1600 kom., 0,40€ po komadu, prodajem. 091/5500-644

prodajem. 01/7347-805

Ledenica od 200l, malo korištena, povoljno

Komoda staro, puno drvo, 200x100, uščuvana, 250 €, prodajem. 098/9288-306

Damira Dittricha, Marija Štoosa, Zorana Tomčića, Zorana Zebeca, Sinišu Klafurića, Dražena Knapića... Prisjetile su se nogometne legende i mnogih kojih više nama, a dali su tako puno za gorički Radnik, kao gore već spomenuti Željko Plepelić Beli koji je preminuo prije 10 godina, 14. Travnja, zatim Željko Domitrović Beli, Alen Pek, Stjepan Mesarić Čapa, Vlado Črnjak Jerac koji je igrao i u Austriji gdje je oformio obitelj te također puno prerano preminuo i tamo sahranjen, pa i Mirko Babić, Stjepan Kovačić Pero, Silvio Kranjac, Ivan Graber Boys, Zdravko Zobec Žaga, Marin Stević, Franjo Berković Zvonar... Bili su to sve vrsni nogometaši koji su živjeli u Velikoj Gorici ili širom našeg Turopolja a uglavnom su tu i rođeni kao i slavljenik jubilarnog 80. rođendana -Ivan Mišerić Pevi!

Regal, drvo, u četiri dijela, 4x2m, 60€, prodajem. 098/9288-306

Ormarić za cipele 93x37, 15€, prodajem. 098/9288-306

Radni stol, 120x80, novi, 200€, prodajem. 098/9288-306

Stol kutni, kombinirani, metalne nogice, 120x60, 2 kom ukupno 100€, prodajem, 098/9288-306

Stol okrugli, crni, 30€, prodajem 098/9288-306

Bunda prirodno krzno, 40-42 veličina, smeđa, 90 cm duga, proizvođač Cibalija Vinkovci, 50€, muški zimski mantil, kvalitetan 50€, prodajem. 098/9288-306

Regal mali, 100x160x0,40, 50€, prodajem. 098/9288-306

Krevet s noćnim ormarićem, 1,95x0,95, 100€, prodajem. 098/9288-306

Krevet s podnicama i noćnim ormarićima, 2,20x2,10, plus ormar, 3,08x2,20x0,60, uščuvano, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306

Krevet tapecirani, 2,10x1,66, s noćnim ormarićima i ogledalom + ormar, 2,75x2,20x0,55, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306

Komoda u dva dijela, stara 70 god., POKLANJAM 095/8073-833

Električne škare za živicu Power+ Garden, 400W/450mm dužina noža, ispravne, malo korištene, 60€, prodajem. 091/7699-484

Mobitel preklopni Doro 2404 na tipke, novi ne korišten u originalnom pakiranju, 55€, prodajem. 091/7699-484

Lamel parket, jasen, 1. klasa, 30m2, cijena po dogovoru, prodajem. 095/808-676 Vrata hrastova, ostakljena, desna, bez štoka, 200x80cm, prodajem. 095/808676

Njemački ovčar štene, star tri mjeseca, poklanjam. 098/492-740

Bor umjetni, veliki sa dva kofera pina ukrasa za 80€, prodajem. 01/6214-182

Aparat za zavarivanje Uljanik 140Ah s maskom, povoljno prodajem. 01/6235-048

Trosjed na izvlačenje sa nadmadracem, novi, prodajem. 092/3600-516

Sudoper korito, jedan rosfraj, cijena 30€, jedan keramika 90 cm, cijena 50€, fotelja na razvlačenje 80cm cijena 30€, prodajem. 01/6234-384

Umjetničke slike, prodajem. 01/6234-384

Štence Hrvatskog ovčara stare 2 mjeseca, poklanjam. 098/492-740

Štednjak etažni za centralno grijanje, u dobrom stanju. Ima ploču za kuhanje i pećnicu, prodajem. 01/6232-743

Crijep, stari, Velika Kikinda, 0,30€, prodajem. 091/9334-629

Bicikl muški, brzinac, u odličnom stanju, čuvan u zatvorenom prostoru, 50% cijene novog, prodajem. 098/596-959

Krilo vrata 66x200cm desna, 75x200cm lijeva, 85x200cm lijeva i ostakljena klizna vrata s priborom, prodajem povoljno. 091/5605-672

Preša za grožđe 80 l, bačva 200l, PVC kaca 500l, muljača mlin, prodajem povoljno. 091/5605-672

Gazišta drvena za polukružne stepenice, lakirane, prodajem. 091/5900-661

Grilje nove za balkonska vrata, grilje za prozore 120x120, nove, prodajem. 091/5900-661

Mobitel Redmi 10 5G, novi, zapakirani sa računom, prodajem. 098/472-310

Branik zadnji za Golf I i Golf II, prodajem. 091/5900-661

Vrata balkonska sa staklom, rabljena, ispravna prodajem. 091/5900-661

Bunda kratka original krzno jeftino prodajem. 01/6214-182

Patke, indijske trkačice, prodajem. 091/5738-044

Šivaći stroj Jadranka (može i za dijelove), prodajem. 091/5150-744

Singer stroj za šivanje iz 20 st., prodajem. 091/5150-744

Mobitel Alcatel 1S, novi ne korišten, prodajem. 098/9197-787

Stol kancelarijski, 160x85cm, prodajem. 098/9197-787

Reklamni stalak, metalni sa osvjetljenjem, prodajem. 098/9197-787

Kosilica za travu Gorenje Muta, benzin, prodajem. 098/9197-787

Prodaje se firma d.o.o.. 098/9197-787

Automobil Hyunday 1,6, 2009. godina, redovito servisiran, 180.000 km, registriran do 21.4.2023., cijena 1.950 €, prodajem. 091/5276 051

Kravarsko, šuma, bukva-grab, 2.700 m2, 12.000€, prodajem. 091/9002-158

Kravarsko, šuma, bukva-grab, 17.500 m2, 30.000€, prodajem. 091/9002-158

Korito za šurenje svinja i reme, prodajem 01/5602-005

Stari kovani i papirnati novac svih država svijeta, medalje, odlikovanja, vojne oznake, značke prije 1950 god., KUPUJEM. 098/462-185

Konjski gnoj poklanjam. 01/6671-416; 097/6440-831

Balirka Claas, niskotlačna, cijena po dogovoru, prodajem. 01/5602-005

Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 01/5602-005

Regal drvo, u 4 dijela, 4x2m, 100,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288306

Ormarić za cipele, 93x37cm, 25 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306