Reporter 455 - 17.11.2025.

Ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj dobitnica je prestižne nacionalne strukovne nagrade

Str. 6

CRNA KRONIKA

Sjekirom ubila partnera, a nije joj ni prvi put...

U ranim jutarnjim satima 8. studenog u Selnici Šćitarjevskoj dogodio se strašan zločin u obiteljskoj kući. Kako su objavili iz MUP-a, 40-godišnja D. Š. svog je partnera

A. D. (52) ubila dok je spavao u njezinoj kući, nanijevši mu fatalne ozljede glave. Ubojstvo je počinjeno sjekirom. Po dovršenom kriminalističkom istraživanju, osumnjičena je u zakonskom roku, uz kaznenu prijavu, predana pritvorskom nadzorniku, objavila je policija.

D. Š. je otprije poznata organima progona te je već provela tri godine u zatvoru zbog pokušaja ubojstva bivšeg supruga s kojim ima i dijete, a bila je osuđivana i zbog nasilja u obitelji te konzumacije droga. Presuda zbog pokušaja ubojstva donesena je 2009. godine, nakon što je nožem izbola bivšeg supruga, s kojim ima i dijete. Tad je osuđena na tri godine zatvora, a bila joj je izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja.

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja

Datum izlaska ovog broja: 17. studenog 2025. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Grafički urednik: Zvonko Šimunić

Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola

Novinari:

David Jolić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Mato Paviša, Vitomir Štuban, Franjo Kompes Novak

Fotografije:

David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@cityradio.hr

Tisak:

Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

Gorica bez "Gavrana"?! Na omiljenoj lokaciji više se ne peku pizze...

Sredinom studenoga gradom je odjeknula vijest o zatvaranju poznate goričke pizzerije "Gavran", otvorene još 1983. u Zagrebačkoj 122. Pizzama iz krušne peći "hranila" je generacije i generacije Velikogoričana, a bilo je tu i puno ljubavi, poput valentinovskih pizza u obliku srca. I zato su mnogi osjetili tugu i sjetu zbog vijesti koja je u najvećoj mjeri istinita.

Naime, "Gavran" je svoj zadnji dan odradio u subotu, 8. stu-

Ksenijini sendviči sa srcem i dušom

K

senija Bašić s Plesa, vlasnica pečenjarnice uz Tuđmanac, osoba je od koje bi kupili sendvič s pomritom ili ćevape i kad niste gladni. Punih 25 godina u pečenjarnici koja nosi ime kćeri jedinice Nicol priprema zalogaje koji su omiljeni izbor za gablec. No nije to običan obrok. Tko je bar jednom došao na prozorčić njezina lokala, dobio je majčinski pripremljenu hranu, uz osmjeh, pažnju, pitanje: -Reci, zlato, kaj bumo danas? Uz njezinu zaraznu energiju i toplinu i sendviči ovdje imaju puniji,

Velikogorički plesni klub Megablast ostvario je novi uspjeh na IDO Svjetskom prvenstvu u breakingu, održanom 28. listopada u Ljubljani. U konkurenciji plesača iz 36 zemalja svijeta, Megablast je osvojio devet medalja, dvije zlatne, pet srebrnih i dvije brončane, te time još jednom potvrdio status jednog od najuspješnijih klubova u Hrvatskoj i šire. Na prvenstvu je nastupilo 30 plesača, u dječjim, juniorskim i seniorskim kategorijama, u solo, paru i timskim nastupima. Klub je u Ljubljanu stigao kao branitelj prošlogodišnjih naslova, a zlatne medalje

bolji okus. I zato je, osim školaraca koji dođu "‘maznuti" komadić njezine ljubavi između dvije polovice peciva, omiljena i u našoj redakciji. Zašto? Zato što već od samog poziva za narudžbu sendviča "sa svime", naš gablec postaje mali zamotuljak sreće!

Neobično, a opet i nije, Ksenija rođendan ima 3. studenog, na Međunarodni dan sendviča! Budući da je baš po sendvičima poznata u cijelome gradu, mora biti da se radi o prstu sudbine...

Ovo je priča o našoj teti Kseniji, od koje smo naučili zašto poneka porcija – ne košta ništa!

- Tu sam već 25 godina, na ovoj lokaciji, naravno da poznajem puno ljudi. Posao ide dobro, prodam nekih 40-50 sendviča dnevno. Gableci su to, to uvijek ide - kaže nam Ksenija, kod koje nema puno filozofiranje.

- Nemam veliki asortiman, imam standardnu ponudu, kod mene se hamburgeri jedu već godinama, oni najbolje i idu, uz cheesburgere i ćevape. To ide svaki dan - ističe "teta iz Nicol".

ovoga su puta osvojili Izabela Tenžera, Filip Fabijanković i Roko Župančić. Srebra su pripala Leniju Evanu Pužaru, Noi Strižaku, Karlu Holubu i Lovri Krmpotiću, Luki Havriluku i Noi Strižaku, te Megablast Drobiteljima u kategoriji "Crew juniori". Broncu su kući donijeli Zara Halić te Leni Evan Pužar i Benni Pranjić. "Iako su medalje važne i poticajne, one su dokaz kvalitete, nova iskustva i prijateljstva su neprocijenjiva. Čestitke svim našim plesačima, trenerima i roditeljima na predanom radu, trudu i zajedništvu koje nas uvijek vodi do uspjeha", poručuju iz kluba.

denog, a obrt je odjavljen dva dana poslije. Kako doznajemo, vlasnica Iva Horvat, koja je pizzeriju vodila posljednjih 30 godina, otišla je u zasluženu mirovinu, i brojnim gostima koji su tu dijelili gastro užitke ostat će tek uspomene. Kako doznaje VG Danas, jedna tvrtka je odlučila preuzeti "Gavran" i ostaje vidjeti kako će izgledati budućnost ovog poznatog gradskog lokala, ali u dosadašnjem obliku sasvim sigurno ga više neće biti...

SRETAN ROĐENDAN KSENIJA BAŠIĆ VEĆ

25 GODINA NAŠOJ

DJECI PRIPREMA

SENDVIČE UZ PUNO EMOCIJA I LJUBAVI

Cijene su pristupačne, baš i ne prate inflacije, a tako je u prvom redu zbog blizine OŠ Eugena Kumičića. I njezinih emocija.

- Nisam dizala cijene, iako su ih mesari i pekari dizali. Nisam htjela zbog djece, oni su mi ipak najčešće tu i bilo mi je žao. Lakše je njima dati dva eura nego četiri za hotdog ili pomfrit. To si klinci vole pojesti i zato sam im ostavila te cijene - objašnjava Ksenija.

Upravo su klinci njezino najčešće društvo, iako je klijentela generalno raznovrsna u svakom smislu. - Djeca su ono što nas uveseljava. Oni su meni kao infuzija, i tako cijeli dan. Dobri su, pošteni su... Ma super mi je s njima. Oni su mi najveći pokretači u svemu tome - u svom stilu govori Ksenija. Događa se da djecu pogode financijske poteškoće, a želudac prazan. Ksenija ima rješenje i za to. - Da, da, događalo se to puno puta. Recimo, njih dođe četvero, njih troje ima za sendvič, a ovaj jedan nema. Znam im reći "ja ću ti sad dati, ali sutra mi donesi novce". I uredno mi drugi dan donesu novce, u pravilu. A onda im ja vratim te novce i kažem: "Sad odi u Tobacco i kupi si nešto za to, zaslužio si kad si tako pošten". I to funkcionira - zaključuje svoju priču Ksenija.

ROĐEN-DAN SENDVIČA

DJECA KAO INFUZIJA

Ukratko

SVI SVETI: DAN

ZA SJEĆANJE

UZ CVIJEĆE I

SVIJEĆE...

Na blagdan Svih svetih, kad se sjećamo svih koji su nas napustili, izaslanstvo Grada položilo je vijence i zapalilo svijeće kod Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima na platou ispred gradskog groblja te kod središnjeg križa unutar groblja. Vijence su položila i izaslanstva policije, vojske i vatrogasaca, braniteljskih udruga, roditelja i djece poginulih branitelja, kao i izaslanstva političkih stranaka. Svijeće su položene i pod bistu prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana u središnjem gradskom parku koji nosi njegovo ime. U našem kraju građani tradicionalno u tišini groblja, uz svjetlost svijeća i miris cvijeća, odaju zahvalnost i poštovanje onima koji su životom, djelom i prisutnošću ostavili neizbrisiv trag.

RUKOMET OD

VRTIĆA: STIŽE

NAM VRTKO OD

NOVE GODINE

U suradnji s DV Žirek i Gradom, ŽRK Udarnik započeo je pripreme za uključivanje u nacionalni projekt VRTKO – Rukomet u vrtićima. Projekt provodi rukometni savez uz potporu EHF-a, a cilj mu je približiti rukomet djeci predškolske dobi kroz igru, zabavu i razvoj osnovnih motoričkih vještina. - Cilj je potaknuti djecu da od najranije dobi upoznaju rukomet kao igru koja razvija motoriku, timski duh i veselje kretanja. Vjerujemo da će kroz ovaj projekt mnoga djeca prvi put osjetiti ljubav prema sportu i možda jednog dana postati dio rukometne obitelji Udarnika - izjavio je Josip Mučnjak, predsjednik kluba. - Odmah po javljanju ŽRK Udarnik s idejom uključivanja u projekt VRTKO, Grad je s oduševljenjem dao podršku. Veselimo se suradnji i svemu što će ovaj program donijeti našim najmlađima - rekla je pročelica Lana Krunić Lukinić. Provedba projekta VRTKO u Velikoj Gorici trebala bi započeti 1. siječnja 2026. godine.

Mladi gorički vijećnici aktivni i u Saboru

BOŽIĆNICA JE ZNAK

PAŽNJE I BRIGE ZA

NAŠE NAJRANJIVIJE

SUGRAĐANE, OVE

GODINE BLAGDANE

ĆE DOČEKATI UZ

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora bio je domaćin petnaestog po redu susreta predstavnika djece članova Dječjih vijeća i foruma sa zastupnicima u Hrvatskome saboru, koji je održan u suradnji sa Savezom društava "Naša djeca" Hrvatske. Na susretu su sudjelovali i članovi Dječjeg gradskog vijeća Velike Gorice, Jan Biškup, Mateo Quien Brozičević i Anja Ravnjak.

Jan Biškup je, ujedno i član Vijeća za djecu Vlade RH te je govorio o važnosti dječje participacije na svim razinama - od lokalne do nacionalne i europske podsjetivši da je počeo participirati u velikogoričkom Dječjem vijeću koje mu je otvorilo sudjelovanje u drugim predstavničkim tijelima djece i mladih. Naglasio je koliko je važna uloga dječjih vijećni-

ka u Velikoj Gorici i spomenuo projekte koji su ostvareni zahvaljujući glasu djece. Mateo Quien Brozičević je s kolegicom iz Dječjeg vijeća Zaboka Vidom Tisanić dao prijedlog o mogućnosti rasterećenja učenika u školi uvođenjem blok sati u školske kurikulume što je naišlo na pozitivnu reakciju prisutnih. Anja Ravnjak predstavila je projekt financijske pismenosti i ideju velikogoričkih vijećnika Džeparac plus uz prijedlog da se takve teme uvedu u školske sadržaje.

Svojim uspješnim nastupima, velikogorički vijećnici su pokazali ozbiljan i odgovoran pristup temama kojima se bave, nudeći konstruktivne prijedloge i rješenja, za što su dobili pohvale članova Odbora za obitelj, mlade i sport, kao i saborskih zastupnika i predstavnika institucija.

DODATNU POTPORU, KAŽE GRADONAČELNIK ANJA, JAN I MATEO PREDSTAVLJALI SU NAŠ GRAD NA SUSRETU SVIH VIJEĆA I FORUMA

Grad Velika Gorica i ove godine daruje božićnicom umirovljenike, korisnike nacionalne naknade za starije te osobe s invaliditetom. Očekuje se da će pravo na božićnicu ostvariti više od 10 tisuća korisnika, što je znatno više u odnosu na ovogodišnju isplatu uskrsnica, kada je pomoć primilo 6.737 korisnikaumirovljenika, korisnika nacionalne naknade i osoba s invaliditetom. Božićnica se dodjeljuje umirovljenicima s područja Velike Gorice čija ukupna mirovinska primanja ne prelaze 750 eura, računajući tuzemnu i inozemnu mirovinu, kao i korisnicima nacionalne naknade za starije osobe. Iznos božićnice za umirovljenike ovisi o visini mirovine. - Nakon ovogodišnjih uskrsnica, odlučili smo povećati i cenzus za božićnice kako bismo ovom mjerom obuhvatili što veći broj naših sugrađana. Božićnica je znak pažnje i brige za naše najstarije i najranjivije sugrađane, i drago mi je što ove godine više od 10 tisuća naših sugrađana može blagdane dočekati s dodatnom financijskom potporom. Promjene u odnosu na prošlu godinu uključuju podizanje cenzusa za isplatu božićnice s 430 na 750 eura te uvećanje iznosa božićnice, a također smo uveli novu korisničku skupinu, a to su korisnici inkluzivnog dodataka, čime nastavljamo širiti našu brigu za sve koji trebaju dodatnu podršku - istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Najveći iznos božićnice od 120 eura, dobit će umirovljenici čija mirovina ne prelazi 270 eura, dok će oni s mirovinom između 270,01 i 390 eura primiti 65 eura. Umirovljenici s mirovinom u rasponu od 390,01 do 480 eura dobit će božićnicu od 50 eura, a oni čija mirovina iznosi od 480,01 do 750 eura primit će 40 eura. Korisnici nacionalne naknade za starije osobe, kojima iznos naknade iznosi 154,50 eura, također

će primiti božićnicu u iznosu od 120 eura. Osim umirovljenika i korisnika nacionalne naknade, božićnica će se isplatiti i korisnicima inkluzivnog dodatka I., II. i III. razine potpore te korisnicima osobne invalidnine kojima još nije izdano rješenje o inkluzivnom dodatku. Korisnicima osobne invalidnine i inkluzivnog dodatka I. razine isplatit će se 50 eura, a korisnicima II. i III. razine 40 eura. Popis korisnika inkluzivnog dodatka Gradu će ustupiti resorno ministarstvo, pa ti korisnici ne moraju podnositi zahtjev. Umirovljenici koji primaju samo hrvatsku mirovinu ne moraju podnositi zahtjev za isplatu već će Grad podatke preuzeti iz HZMO-a. Korisnici inozemne mirovine

bit će pozvani da podnesu Zahtjev za ostvarivanje prava na božićnicu. Ako korisnik ostvaruje pravo na božićnicu i po osnovi mirovine i invaliditeta, božićnica će se isplatiti po povoljnijoj osnovi. Pri isplati božićnice treba predočiti osobnu iskaznicu, dokaz o OIB-u i biti na popisu umirovljenika ili korisnika nacionalne naknade. U iznimnim slučajevima, može je podići druga osoba uz predočenje svoje osobne iskaznice i dokumentacije korisnika. Ako korisnik nije na popisu zbog neslaganja adrese prebivališta, treba se javiti u Gradsku upravu s potrebnom dokumentacijom kako bi bio u evidenciji. Isplata božićnica provest će se u poslovnicama FINA-e od 17. studenog do 19. prosinca.

Grad Velika Gorica

Ideje i razmišljanja građana kao važan doprinos u kreiranju gradskog proračuna

rilikom kreiranja Proračuna Grada Velike Gorice za 2026. godinu, svi građani imali su priliku aktivno sudjelovati u njegovom oblikovanju. Naime, i ove godine Grad je omogućio svojim građanima da u samo nekoliko minuta ispune online anketu i na taj način sudjeluju u njegovoj izraditi. Ovogodišnju anketu o gradskim projektima i prioritetima ispunilo je 623 Velikogoričana i Velikogoričanki, što je značajan porast u odnosu na prošlu godinu, kad je sudjelovalo 376 građana. Rezultati ankete pokazali su da su građani aktivno uključeni u razvoj svoga grada te jasno prepoznaju koje projekte smatraju najvažnijima.

- Proračun grada najvažniji je dokument kojim definiramo razvoj i prioritete naše Velike Gorice, stoga nam je od izuzetne važnosti da građani aktivno sudjeluju u njegovoj izradi. Sudjelovanje u kreiranju proračuna omogućuje svakome da doprinese razvoju svog naselja, kvarta u kojem živi, ali i cijelog grada. Svaki prijedlog, ideja i mišljenje od izuzetne su važnosti kako bismo zajednički donosili odluke koje stvarno odražavaju potrebe i želje naših sugrađana. Samo zajedničkim radom možemo naš grad učiniti boljim mjestom za život - istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Građani su u anketi mogli izraziti svoje mišljenje o realiziranim projektima i aktivnostima, predložiti povećanje ili smanjenje proračunskih izdvajanja te iznijeti vlastite ideje i prijedloge za buduće projekte i programe. Također, imali su i priliku izraziti svoje mišljenje s čime su najviše zadovoljni te s čime su nezadovoljni u Velikoj Gorici. Među najznačajnije realizirane ili započete gradske projekte, prema mišljenju građana, ubrajaju se novi vrtić u Kurilovcu i u Kolarevoj ulici koji će osigurati 400 novih mjesta za najmlađe sugrađane, zatim izgradnja Centra za starije osobe, kao i novootvoreni područni vrtići u Gradićima i Goričanki. Ti projekti, kako ističu, izravno doprinose kvaliteti života obitelji i starijih sugrađana.

Kada je riječ o planiranim projektima, Velikogoričani su gotovo jednoglasno istaknuli izgradnju Dnevne bolnice kao na-

Anketa o Proračunu Dnevna bolnica i prometna sigurnost najvažniji Velikogoričanima

jvažniji budući projekt. Na drugom mjestu nalazi se izgradnja nove škole u Kurilovcu, dok je treće mjesto zauzelo sprečavanje ilegalnog odlaganja otpada - problem koji građani vide kao trajni izazov. U dijelu ankete koji se odnosi na proračunska izdvajanja, većina sudionika navela je kako bi za sva područja trebalo povećati ulaganja. Poput asfaltiranja prometnica, izgradnje nogostupa i sigurnosti prometa, aktivnosti gradskih četvrti i mjesnih odbora, socijalne skrbi, stipendija za učenike i studente, uređenja igrališta i parkova, sportske infrastrukture, gospodarenja otpadom, zaštite okoliša, kulture i baštine, vatrogastva i civilne zaštite.

Ipak, najveći broj građana izdvojio je potrebu za izgradnjom nogostupa i

PRORAČUN JE

NAJVAŽNIJI

DOKUMENT

ZA GRAD I

VAŽNO JE DA

GRAĐANI TU

SUDJELUJU

poboljšanjem prometne sigurnosti, kao i za uređenjem parkova i dječjih igrališta, na čemu Grad Velika Gorica u posljednje vrijeme itekako radi. Podsjetimo, kako su ove godine izvedeni radovi na najopsežnijoj obnovi pješačkih staza, obnavljaju se gradske prometnice te je izgrađeno novo i moderno dječje igralište u Ulici Marije Jurić Zagorke, a u potpunosti je obnovljeno i dječje igralište na Plesu.

Zanimljiv dio ankete odnosio se i na opće zadovoljstvo životom u Velikoj Gorici. Građani grad ocjenjuju kao ugodan za život, a posebno ističu besplatne vrtiće i besplatni javni prijevoz kao pozitivne primjere socijalne poli-

tike.

S druge strane, građani su najviše nezadovoljni zbog prometnih gužva, nedostatka parkirnih mjesta kao i stanja prometnica, što ostaje područje u kojem očekuju vidljiva poboljšanja. Na kraju, rezultati ankete daju jasnu poruku, a to je da građani Velike Gorice cijene dosadašnja ulaganja u društvenu infrastrukturu, ali žele da se u narednom razdoblju još više stavi naglasak na zdravstvo, obrazovanje i sigurnost u prometu. Grad Velika Gorica pokazuje da se istinski razvoj temelji na partnerstvu s građanima, na otvorenosti, dijalogu i zajedničkom planiranju. Upravo kroz takvu suradnju, Grad nastavlja stvarati viziju Velike Gorice koja raste, razvija se i svakim danom postaje još bolje mjesto za život.

Zimska služba u punoj pripravnosti: Predstavljena

G Komunalac održao je redovnu smotru zimske službe, na kojoj je predstavljena spremnost djelatnika, kooperanata i mehanizacije za nadolazeću zimsku sezonu. Tom je prilikom prikazana oprema koja će tijekom zimskih mjeseci održavati više od 630 kilometara gradskih prometnica i javnih površina.

Izloženo je 50-ak vozila za rad u otežanim vremenskim uvjetima, a potvrđeno je i da su zalihe soli i sipine spremne za prve zimske intervencije. Ove godine služba raspolaže s oko

1.200 tona soli i 600 tona sipine, materijalom koji se koristi za sprječavanje poledice. Uz veliku mehanizaciju, važan dio sustava čini i mala zimska služba, zadužena za pješačke staze, trgove i autobusna stajališta, koja ima osam traktora. - Tijekom cijele godine održavamo više od 630 km prometnica i nogostupa, sva autobusna stajališta te više od dvije tisuće parkirališnih mjesta - rekao je Mario Šipušić, član Uprave VG Komunalca, a savjetnik za komunalne poslove i održavanje iz Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i promet Marko Sliško pozvao je građane na oprez u prometu. - Vožnju treba prilagoditi uvjetima na cesti, koristiti zimsku opremu i povećati oprez kad je vidljivost smanjena ili postoji opasnost od poledice - istaknuo je Sliško. Iako se očekuje blaža zima, služba je spremna reagirati. - Želim svima što manje snijega i poledica, ali mi smo uz naše dugogodišnje iskustvo spremni na sve varijante zimskih nepogoda i pogoda - zaključio je Šipušić.

JEDNOGLASNA ODLUKA

PRIMJERI SOCIJALNE POLITIKE

Ukratko

TOMISLAV

I NJEGOVA HARMONIKA

DO ZLATA

U PRAGU

Gradonačelnik Krešimir Ačkar u Gradskoj upravi je upriličio prijem za mladog talentiranog harmonikaša Tomislava Stanešića, maturanta Umjetničke škole Franje Lučića, koji je postigao izniman uspjeh na međunarodnom natjecanju International Accordion Days, održanom početkom studenog u Pragu. Tomislav je u jakoj konkurenciji 20 sudionika iz različitih zemalja osvojio prvo mjesto i zlatnu nagradu u svojoj kategoriji, predstavljajući na najbolji način ne samo sebe i svoju školu, već i svoju Veliku Goricu, ali i Hrvatsku, budući da je bio jedini hrvatski predstavnik.

- Od srca ti čestitam na postignutom uspjehu, a tvoja zlatna nagrada veliko je priznanje tvom talentu, trudu i upornosti, ali i ponos za sve nas u Velikoj Gorici. Tvoj uspjeh pokazuje koliko su naši mladi glazbenici talentirani i koliko mogu postići kada imaju ljubav prema onome što rade. Ti si dokaz da se marljivost i predanost uvijek isplate, i vjerujem da je ovo tek početak tvoje bogate glazbene karijere - istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Tomislav se zahvalio gradonačelniku na prijemu i podršci te je istaknuo da mu ovo priznanje predstavlja poseban poticaj u daljnjem obrazovanju i umjetničkom razvoju.

Inače, Tomislav se školuje u klasi profesora Igora Jugeca, s kojim redovito sudjeluje na brojnim domaćim i međunarodnim natjecanjima, a koji je svojim predanim radom i talentom već dokazao da pripada samom vrhu mladih hrvatskih glazbenika. Nakon srednje glazbene škole, Tomislav želi upisati Glazbenu akademiju.

Ovaj grad piše novu nogometnu povijest

Radovi na kampu HNS-a u Velikoj Gorici odvijaju se punom dinamikom. Trenutno se gradi treća etaža upravne zgrade, stadion je u fazi postavljanja tribina, a uskoro počinje i montaža čelične konstrukcije nadstrešnice.

Na zapadnoj strani kompleksa radi se na postavljanju rubnjaka i formiranju prometnice, postavlja se ograda oko igrališta, dok je sustav odvodnje oko budućih terena u završnoj fazi.

Gradilište su obišli predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Marijan Kustić te potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, glasnogovornik Vlade Marko Milić i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar.

Obilasku su se pridružili i izbornik Vatrenih Zlatko Dalić, tehnički direktor reprezentacije Stipe Pletikosa, predsjednik Komisije za infrastrukturu i dopredsjednik HNS-a Nenad Horvatić, član IO-a Nenad Črnko, voditeljica odjela infrastrukture HNS-a Andrea Dokuš, vlasnik tvrtke Kamgrad Domagoj Kamenski, kao i brojni predstavnici izvođača radova i nadzora.

Potpredsjednik Vlade Branko Bačić izrazio je zadovoljstvo tempom izgradnje. - Uistinu sam ugodno iznenađen dinamikom radova. Čestitam HNS-u kao investitoru, izvođačima i projektantima. Ako je rok završetka početkom 2027., vjerujem da ćemo nakon SP-a iduće godine novi uspjeh hrvatskog nogometa slaviti baš ovdje. Ovo je veliki trenutak ne za hrvatski nogomet i za cijeli hrvatski sport - istaknuo je Bačić. Ministar sporta i turizma Tonči Glavina naglasio je važnost projekta za hrvatsku sportsku infrastrukturu.

- Ovo je sjajan dan za hrvatski sport. Nakon samo šest mjeseci vidimo im-

OBILAZAK BUDUĆI KAMP HRVATSKOG NOGOMETNOG SAVEZA OBIŠLI SU POTPREDSJEDNIK VLADE BRANKO BAČIĆ, PRVI ČOVJEK HNS-A MARIJAN KUSTIĆ TE GRADONAČELNIK KREŠIMIR AČKAR. RADOVI IDU PO PLANU, KAMP RASTE...

presivan napredak. Vlada snažno podržava ovaj projekt koji će biti dom svim nacionalnim selekcijama. Ovo je sastavni dio fokusa Vlade na značajna ulaganja u sportsku infrastrukturu, ovo je kamp na kojem će igrati sve nacionalne selekcije. Ovo će uistinu biti svijetli primjer jer ovim ćemo se centrom moći pohvaliti svugdje u svijetu i, što je najvažnije, ovdje će se stvarati nove buduće svjetske nogometne zvijezdenaglasio je ministar Glavina. Predsjednik HNS-a Marijan Kustić zahvalio je Vladi, Velikoj Gorici i Uefi. - Bez njihove pomoći ovaj projekt ne bi ni započeo. U samo nekoliko mjeseci

ostvarili smo veliki napredak. Kada uzmemo u obzir ovako kapitalan projekt, a izgradnja nacionalnog nogometnog kampa to uistinu jest, i kad vidimo što je sve napravljeno u proteklom razdoblju, možemo biti zadovoljni i dodatno motivirani. Uvjeren sam da ćemo kamp izgraditi u zadanim rokovima i da će se na terenima koji će ovdje uskoro niknuti, napokon zakotrljati nogometna lopta - rekao je Marijan Kustić. Gradonačelnik Krešimir Ačkar tvrdi da je ovo povijesni trenutak za grad.

- Ovo je uistinu početak jedne nove povijesti Velike Gorice, želim prvenstveno zahvaliti Vladi Republike Hrvatske, našem premijeru, ovdje prisutnim resornim ministrima, gospodinu Bačiću koji je od prvog dana ovo državno zemljište stavio na raspolaganje kako bismo danas mogli svjedočiti ovoj prekrasnoj priči, te resornom ministru Tončiju Glavini koji pronalazi sredstva da bi se ovaj projekt u potpunosti realizirao. Velika Gorica će se izgradnjom kampa brendirati, ne samo na nogometnoj mapi Hrvatske, već Europe i svijeta, što svakog našeg sugrađanina čini vrlo ponosnim. Nadamo se da će se naši reprezentativci vraćati u Veliku Goricu s medaljama i učiniti nas ponosnima kako smo oni to znaju - rekao je prvi gradonačelnik Ačkar. Tehnički direktor reprezentacija Stipe Pletikosa dodao je da kamp ima i važnu razvojnu ulogu.

- Radovi napreduju prema planu, a ovaj će objekt biti ponos hrvatskog sporta i ulaganje u budućnost naše djece. Bit će to dom koji zadovoljava najviše europske i svjetske standarde - kaže Pletikosa.

NAKON SVJETSKOG - U KAMP!

GRADI SE BREND ZA GRAD

Grad Velika Gorica

Ukratko

BRANITELJI S

Uoči Dana sjećanja, Grad Velika Gorica organizirao je goričku premijeru filma "260 dana" u dvorani Gorica, gdje su okupili velikogorički branitelji i njihove obitelji. Upravo njima, kao čuvarima sjećanja i istine o Domovinskom ratu, premijera je bila posebno posvećena.

Film, temeljen na istinitom svjedočanstvu Marijana Gubine, donosi duboko potresnu priču o desetogodišnjem dječaku i njegovoj obitelji iz Dalja, čiji se život urušava izbijanjem rata. Prikaz 260 dana zatočeništva, izdaje i borbe za goli opstanak snažno je odjeknuo među braniteljima koji su ratne strahote i sami proživjeli.

Inače, film je sniman u Hrvatskoj, a postprodukcija odrađena u Hollywoodu. Redatelj Jakov Sedlar okupio je i impresivnu glumačku postavu među kojima su Tim Roth, Armand Assante i Angela Molina.

Dirljiva atmosfera i snažna poruka o oprostu, traumi i izdržljivosti obilježile su večer u Velikoj Gorici.

Film će se u Kinu Gorica moći pogledati od 21. do 25. studenoga, a ulaznice su dostupne isključivo putem online platforme.

Buševec se može pohvaliti jednim od najmodernijih i najvećih vatrogasnih i društvenih domova ne samo na velikogoričkom području, već i na području cijele Hrvatske. Svečano je otvoren novi objekt, koji će služiti ne samo vatrogascima, već i svim udrugama koje djeluju u mjestu, a koji predstavlja značajan iskorak u unaprjeđenju uvjeta rada i društvenog života mještana. Ovaj dom dolazi u prigodno vrijeme, upravo kada Dobrovoljno vatrogasno društvo Buševec obilježava 125 godina postojanja i neprekidnog djelovanja. Impresivan jubilej i novi prostor zajedno čine dostojan poklon tradiciji vatrogastva koja u Buševcu živi već generacijama. - Velik je danas dan za sve naše mještane,

dan koji ćemo zasigurno dugo pamtiti. Želio bih se kratko osvrnuti na povijest našeg društva i našeg doma. Ideja o izgradnji novog doma počela je dobivati svoj oblik onoga trenutka kada smo s Gradom Velika Gorica potpisali ugovor o pravu građenja novog vatrogasnog doma. Izgradnja je započela upravo u vrijeme kada su nas zadesile velike nevolje - pandemija COVID-19 te petrinjski i zagrebački potres. Sve to nas je donekle usporilo, ali nismo odustali. Danas s ponosom možemo reći da smo uspjeli, i da pred sobom imamo dom na koji svi možemo biti ponosni. Za nas vatrogasce, dobrovoljce koji svoj rad obavljamo bez ikakvih naknada, ovaj je dom posebno vrijedan i značajan. On će biti na raspolaganju ne samo nama, već i svim udrugama našeg mjesta - istaknuo je predsjednik društva, Kristijan Horvačić.

VATROGASCI U BUŠEVCU AKTIVNI SU DUGIH 125 GODINA, A SAD IMAJU I NOVI DOM

Vatrogasni dom koji se nalazi u samom centru naselja, prostire se na dva kata i zauzima više od tisuću četvornih metara. U njemu se nalazi garažni prostor veličine 120 kvadrata, prostrana dvorana od 300 kvadrata te niz funkcionalnih prostorija: uredi, konferencijska dvorana, spremišta, garderoba i sanitarni čvorovi. Ukupna vrijednost ovog značajnog projekta iznosi 1,6 milijuna eura.

PLEMENITI ŽIVOT

- Povijesni je ovo dan za cijelo naše Turopolje i Veliku Goricu. Ovdje govorimo o 125 godina neprekinute tradicije, nesebičnog davanja, volonterizma i svega onoga što u današnjem modernom svijetu često ostaje neprimijećeno i gotovo da nitko više ne želi živjeti ovakvim plemenitim životom kojeg vi manifestirate kroz sva

NAJVEĆI U HRVATSKOJ

Novi vatrogasni

dom otvoren je u Buševcu:

'Ovdje je 125 godina neprekinute tradicije i nesebičnog davanja...'

ova vremena. Buševec je po mnogočemu znamenit, ali ono što me od prvoga trenutka kada sam ovdje stao za govornicu, prije desetak i više godina, posebno dojmilo, bila je informacija da je Buševec jedino naselje u Republici Hrvatskoj s nultom stopom delinkventnog ponašanja. To se može zahvaliti snažnoj socijalnoj povezanosti, činjenici da svaka vaša kuća ne brine samo o svojem domaćinstvu, već i o drugima. Time pokazujete da se samo zajedničkim snagama, plemenitošću i nesebičnom ljubavlju može graditi svijet po mjeri svakog djeteta - istaknuo je gradonačelnik Ačkar i dodao kako se upravo ta snaga zajedništva i međusobnog povjerenja pokazala i u svim teškim trenutcima koji su nas zadesili. - Uvijek me fascinirala vaša aktivnost i spremnost na pomoć. Bio je potres, prijetile su nam poplave, došla je pandemija, ni u trenutku nismo bili ispod razine zadatka, a sve to zahvaljujući vama dragi vatrogasci i vatrogaskinje. Stoga primite veliku i iskrenu zahvalu. Ovo nije prvi dom koji otvaramo ove godine, otvorili smo ga u Novom Čiču, uskoro u Gradićima, širimo Kurilovec... Ali svi ti projekti nisu samo investicije u zidove i zgrade. Ovaj dom predstavlja brigu, tradiciju, motivaciju i našu zahvalnost. Želim da ostanete upravo takvi kakvi ste oduvijek bili, na usluzi svim Turopoljkama i Turopoljcima, kad god im je najpotrebnije i najteže

T- poručio je gradonačelnik Ačkar. Svečanom otvorenju uz brojne vatrogasce, goste i mještane nazočio je i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović

PRIMJER ZA SVAKU SREDINU

- Ovo je jedna doista krasna zajednica. Gradonačelnik Ačkar spomenuo je da u Buševcu nema neangažiranih, i to je zaista istina. Svi vi, stanovnici Buševca, osim angažmana u djelatnostima od kojih živite, duboko ste integrirani u život svoga mjesta. Bilo kroz vatrogasce, kulturno-umjetničko društvo, udrugu žena ili neku drugu organizaciju, gotovo da nema nikoga u ovoj zajednici tko nije društveno aktivan. To je pravi primjer kako bi trebala funkcionirati svaka naša sredina. To mi se čini nečim izuzetno vrijednim, većim i od same ove zgrade. To je nešto na čemu vam ne samo čestitam, nego me iskreno oduševljava poruka koju šaljete o sebi, o svome mjestu i o vrijednostima koje živite - istaknuo je ministar Božinović te nastavio:

- Vlada je u ovom mandatu, a možda i u cijeloj povijesti hrvatskog vatrogastva, uložila neusporedivo najviše sredstava u opremu i u izgradnju vatrogasnih domova. Nedavno smo potpisali čitav niz sporazuma o izgradnji domova diljem Hrvatske. Vatrogasni dom nije samo mjesto gdje se vatrogasci okupljaju, uvježbavaju i čuv-

UVIJEK JE FASCINIRALA SPREMNOST BUŠEVČANA NA POMOĆ U NAJTEŽIM TRENUCIMA

aju opremu, on je u manjim sredinama često i središte društvenog života. Želim vam uputiti još jednu poruku: molim vas, ostanite takvi kakvi jeste. Ova djeca imaju sreću što su rođena ovdje, što ste im vi roditelji i uzori od kojih mogu učiti. To je ideal koji bismo željeli vidjeti diljem Hrvatske. Čestitam vam još jednom svima - naglasio je ministar Božinović.

U programu su sudjelovali članice i članovi Ogranka Seljačke sloge Buševec, koji su ove godine potvrdili status najboljeg amaterskog folklornog društva u Hrvatskoj, a dom je blagoslovio velečasni Siniša Hegdeušić, župnik župe u Vukovini. Grad Velika Gorica posljednjih godina ulaže znatna sredstva u razvoj vatrogasne infrastrukture. Vatrogasni dom u Buševcu tako je postao dio nove gradske vatrogasne infrastrukture uz već postojeće objekte u Kučama i Novom Čiču. Uskoro se otvara i novi vatrogasni dom u Gradićima, a u narednom razdoblju vatrogasci u Šiljakovini dobit će novu vatrogasnu garažu. Ovim ulaganjima Grad nastavlja s provedbom strategije jačanja sigurnosnog sustava i potpore vatrogasnim društvima na svom području.

ekonomije ne zaustave na pilotima, već da postanu dio svakodnevnog funkcioniranja gradova naglasio je kako se u Velikoj Gorici kružna ekonomija ne promatra kao pojedinačni projekt, već kao način života i odlučivanja. - Svaka nova gradska strategija, investicija i prostorni plan prolaze kroz prizmu održivosti. Naša filozofija je jednostavna, održivost mora biti vidljiva i opipljiva u svakodnevnom životu građana. Nedavno smo otvorili naš četvrti gradski vrt, imamo i urbani voćnjak. Modernizirali smo i javnu rasvjetu, ugradnjom LED sustava koji donosi veliku energetsku uštedu i manju emisiju CO₂ - rekao je gradonačelnik te dodao kako Velika Gorica želi biti samodostatan, klimatski neutralan i društveno odgovoran grad.

- Sve to zajedno, solarna energija, geotermelna energija, sustavno planiranje i uključivanje

ko u Hrvatskoj već živi održivost i zašto se to isplati, kako gradovi pretvaraju održivost u razvoj, istražila je prva konferencija "Zeleni horizonti" - nova platforma koja je okupila ključne osobe iz državnog, javnog i privatnog sektora, kao i predstavnike gradova, kako bi razmijenili iskustva u prilagodbi poslovanja i upravljanja novim potrebama tržišta, ali i zajednice. Na konferenciji je sudjelovao i gradonačelnik Ačkar, koji je govorio o gradskim projektima i dobrim praksama u području zelene tranzicije i kružne ekonomije. Tako je gradonačelnik istaknuo da je projektom ugradnje 22 solarne elektrane na zgrade javne namjene ostvarena ušteda od 74 posto sredstava te kako je Velika Gorica prvi grad u Hrvatskoj po broju instaliranih solarnih elektrana. - Ovim projektom napravili smo veliki iskorak prema energetskoj samodostatnosti i održivom razvoju našega grada. No tu definitivno nije završila naša priča sa postavljanjem elektrana na javne zgrade. Uz ovaj projekt Velika Gorica ima još jedan snažan adut, a to je geotermalni potencijal. Istražna bušotina pokazala je ležišnu temperaturu višu od 100 stupnjeva Celzija. Toplina iz te samo jedne bušotine može zadovoljiti čak 60 posto potreba našeg toplinskog sustava. To znači da možemo značajno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i osigurati jeftinije, čišće grijanje za naše građane - istaknuo je gradonačelnik Ačkar. Da bi se moglo neprekidno i sigurno koristtiti resurse, plan je gradnja dodatne bušotine.

građana čini našu viziju. Velika Gorica želi postati energetski samodostatan, klimatski neutralan i društveno odgovoran grad. Grad koji pokazuje da održivost nije trošak, nego investicija u bolji život za sve nas - dodao je Ačkar. Na pitanje kako osigurati da se projekti kružne

Gradonačelnik Velike Gorice Ačkar istaknuo je što grad čini posebnim u području održivosti. - Naša najbolja praksa nije pojedinačan projekt, nego način razmišljanja. U Velikoj Gorici smo odlučili da održivost ne bude samo zaseban odjel, plan ili natječaj, nego dio svakodnevnog funkcioniranja grada. Stoga je poruka drugim gradovima jednostavna: krenite s malim, konkretnim koracima, ali imajte jasnu viziju. Kad se takav pristup ugradi u svaki projekt, održivost prestaje biti nešto što ‘radimo’, i postaje ono što jesmo - poručio je Ačkar.

GORICA PRVA PO BROJU INSTALIRANIH SOLARNIH ELEKTRANA

USKORO I U GRADIĆIMA

SLOJŠEK I BEKAVAC DOBILI VAŽNE FUNKCIJE U STRANCI

a unutarstranačkim izborima MOST-a izabrano je novo vodstvo stranke. Za predsjednika MOST-a izabran je Nikola Grmoja, dok su za potpredsjednike izabrani Josip Katalenić i Franko Kelam, a važne funkcije dobila su i dva Velikogoričanina.

U Predsjedništvo je tako izabran dr. Ivan Bekavac, dok je u Glavni odbor stranke ušao Damir Slojšek, koordinator MOST-a Velika Gorica.

- Iznimna mi je čast što sam izabran za člana Glavnog odbora. Ovo za mene nije samo priznanje, već i velika obveza. Dio sam tima Nikole

Grmoje, s jasnim ciljem da u sljedećem mandatu podižemo stranku na višu razinu, ojačamo rad na terenu i vratimo se izvornim vrijednostima na kojima je MOST i nastao. Kao član Glavnog odbora, moj zadatak je dodatno osnažiti MOST Velika Gorica, unaprijediti suradnju s članovima i simpatizerima te pozvati sve ljude koji dijele naše vrijednosti da nam se pridruže - istaknuo je Slojšek.

Ačkaru peti mandat, Davor Božinović 'preuzeo' županiju

a unutarstranačkim izborima Hrvatske demokratske zajednice, Davor Božinović izabran je za predsjednika županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije, dok je gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar izabran za dopredsjednika. Između dva HDZ-ovca postoji sinergija i neupitno dobri odnosi, što je temelj za zajednički stranački rad. - Od srca zahvaljujem svim članicama i članovima žu-

panijskog HDZ-a koji su sudjelovali u izbornom procesu te time doprinijeli daljnjoj demokratizaciji i jačanju naše stranke na svim razinama. S potpredsjednicima Krešimirom Ačkarom, Matom Čičkom, Javorom Bojanom Lešom i Željkom Turkom, već od sutra krećemo u osnaživanje i razvijanje stranke u našoj Zagrebačkoj županiji. Naš glavni cilj ostaje jasan: provođenje odgovorne politike upravljanja HDZ-om

Zagrebačke županije, utemeljene na iskustvu, povjerenju i zajedničkom boljitku - poručio je Božinović.

U županiji je tako, došlo do promjena na čelnim pozicijama, dok su u Velikoj Gorici, članovi stranke potvrdili dosadašnje vodstvo. Gradskoj organizaciji je i dalje na čelu Krešimir Ačkar kojem je ovo peti mandat na predsjedničkom mjestu, s dopredsjednicima Ivanom Rakom, Juricom Mihaljem i Tomislavom Lukšićem.

SANDA

Sandi Puljiz

NA VRHU

Ona je ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica od osnutka 2003. godine, vrhunska psihologinja, mentorica, piše članke i publikacije, priručnike…. popis je dugačak, baš kao i lista njenog doprinosa psihološkoj struci, zajednici u kojoj djeluje i radi, no posebno i kao medijska redakcija, ističemo njezinu pristupačnost. Naime…

Sanda Puljiz Vidović, prof. psihologije, uvijek je dostupna za najavu događanja, izjavu i pojašnjenje, suradnju, snimanje priloga, pomoć u potrazi za kontaktima svojih kolega za potrebe gostovanja u našim radijskim emisijama. Stoga nas je posebno razveselila vijest da je upravo ona dobitnica ovogodišnje nagrade Snježana Biga Friganović za 2024. godinu.

OSKAR PSIHOLOGIJE!

Željeli smo da nam prepriča dojmove, jer ipak, ovo je Oskar psihologije!

- Znači, Hrvatska psihološka komora jednom godišnje dodjeljuje nagradu Snježana Biga Friganović. To je nagrada koja se dodjeljuje za poseban doprinos organizaciji, radu i razvoju Hrvatske psihološke komore, unaprjeđenju statusa psihologa u društvu te razvoju i afirmaciji psihologijske djelatnosti. Znači, ova nagrada se daje ljudima, odnosno psiholozima za dugogodišnji stručni rad kojim se promiče i javno zagovaraju suvremene psihološke spoznaje i struka kroz komoru. Koliko je ta nagrada važna? Ja bih rekla da je to najveća nagrada koju psiholog dobije i to samo jedan psiholog godišnje! - ispričala je Sanda i navela činjenicu kako je u imenik Komore upisano otprilike četiri tisuće psihologa. S njene strane, kako je istaknula, za priznanje je zaslužan zapravo njezin dugogodišnji predani rad u Komori, ali i u drugim strukovnim organizacijama i povjerenstvima. - Ipak od presudne je važnosti bio moj rad u lokalnoj zajednici, odnosno u Velikoj Gorici, kroz djelovanje Centra za djecu, mlade i obitelj, zaista posebne ustanove u Hrvatskoj, prve u tak-

RAVNATELJICA CENTRA

ZA DJECU, MLADE I OBITELJ DOBITNICA JE

NAGRADE "SNJEŽANA

BIGA FRIGANOVIĆ",

KOJA SE DODJELJUJE ZA POSEBNA POSTIGNUĆA

vom obliku. Evo struka je prepoznala taj rad u zajednici, a između ostalog, i zato što sam ja na čelu tima koji se predano bavi promoviranjem mentalnog zdravlja, prevencijom, preventivnim programima, edukacijama stručnjaka i tu su zapravo postavljeni visoki standardi, stručnost, profesionalnost te briga u pojedincu i cijeloj obitelji. No, Sanda ne štedi vrijeme ni na popularizaciju svoje struke u medijima, pisanje stručnih članaka u zbornicima i stručnim i znanstvenim časopisima, educiranje studenta na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za psihologiju, zatim na Odjelu za psihologiju Hrvatskih studija. Ali, ni to nije kraj popisa… - Na Filozofskom fakultetu sam vanjski suradnik, a na Edukacijskoj rehabilitacijskom fakultetu na Odjelu za poremećaje u ponašanju sam gost predavač. Dakle, sudjelujem i u edukaciji studenta i evo, još bih htjela reći da je između ostalog uočen i moj rad za vrijeme pandemije i potresa, gdje sam pružala pomoć ljudima stradalima u potresu i u Velikoj Gorici, ali i šire preko telefona za psihološku pomoć, a koju je organizirala Komora. Iako je to za mene kao osobu bilo jako iscrpljujuće, jer sam i sama bila dosta pogođena događajima s pandemijom i potresima, taj rad u zajednici u tim teškim trenucima bio izuzetno važan. Tim više jer je upravo tada psihologija zaista prepoznata u široj javnosti i ja mislim da danas svi ljudi u našoj zemlji jako dobro znaju čemu služe psiholozi i čime se psiholozi bave - naglasila je Puljiz Vidović.

Centar prije 23 godine trebalo je stvoriti instituciju koja nigdje nije postojala, nismo imali nikakav model, nikakve konkretne upute, dakle trebao si sa svojim timom, oformiti ekipu i onda stvarati instituciju koja je prepoznatljiva u lokalnoj zajednici i mi smo u tome uspjeli! - naglasila je Sanda, a što nije samo vidljivo po ovoj prestižnoj nagradi već i tijekom proslave 20 godina Centra prije dvije godine.

NAGRADA KAO KRUNA

OD TRI DO DEVET

Imati ovakav potencijal u Velikoj Gorici, vrijedno je divljenja i ponosa, jer zahvaljujući osobama poput Sande, naš grad je napredna zajednica koja uvijek stremi boljoj budućnosti. Primjerice, u Velikoj Gorici svaka obrazovna ustanova ima psihologa. - Nekad davno to nije bilo tako i moram reći da sam ponosna na tu činjenicu, kao i to da je Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, osnovan 2003. godine sa tri zaposlena, a sada nas je devet, tri puta više, i to se vidi i u kvaliteti usluge koju pružamo, kao i u broju korisnika. Kad sam došla u

OD PRESUDNE VAŽNOSTI ZA OVU

NAGRADU BIO JE MOJ RAD U NAŠOJ LOKALNOJ ZAJEDNICI, KROZ CENTAR

- Tada smo zaista vidjeli da smo dobili podršku u lokalnoj zajednici od svih institucija. Puno je tu emocija, na početku je naravno teško, a sad je jedna velika sreća kad se osvrnem, kad vidim što smo sve napravili, posebno kad dobiješ ovakvu nagradu, to je stvarno kruna svega, ja bih rekla. Tako da se još jednom zahvaljujem Hrvatskoj psihološkoj komori da je prepoznala moj rad u zajednici, hvala i drugim kolegama iz struke i naravno Gradu Velikoj Gorici te njegovim djelatnicima s kojima surađujemo. Zahvalna sam i ljudima u Velikoj Gorici, našim korisnicima, suradnicima, zapravo svima jer ne bih htjela nekog preskočiti i zaboraviti… I medijima koji nas zaista prate naš rad. Evo, jako je puno emocija, puno sreće i ponosa, jer koliko je na početku bilo teško krčiti svoj put, toliko je sada ovo velika sreća - završila je naš razgovor Sanda. Dodajmo, Hrvatsko psihološko društvo Sandi Puljiz Vidović je 2013. godine dodijelilo Društveno priznanje "Marulić: Fiat Psychologia" za osobito vrijedan doprinos razvitku i promicanju hrvatske primijenjene psihologije, a iste godine dobila je i nagradu Grada Velike Gorice Franjo pl. Lučić. Također, da je istaknuta stručnjakinja još 2019. godine prepoznala je Hrvatska psihološka komora koja joj je tada dodijelila zahvalnicu za dugogodišnji doprinos razvoju struke.

PUNO JE TU EMOCIJA, NARAVNO DA JE BILO I TEŠKIH TRENUTAKA, ALI IPAK DOMINIRA VELIKA SREĆA...

Anin vijenac dobrote: Ako ne možete ili ne stignete, poslužite se!

GORIČKA CVJEĆARNA WHITE POPPY ODUŠEVILA JE CIJELU NACIJU GESTOM POVODOM OBILJEŽAVANJA SVIH SVETIH

Umoru svakodnevnih vijesti, uvijek nas posebno dotaknu one koje vraćaju vjeru u dobrotu i ljudskost.

Takva je i gesta cvjećarnice

White Poppy iz Velike Gorice, koja je toplim i nesebičnim činom povodom blagdana

Svih svetih i oduševila svoje sugrađane. Na svojoj su Facebook stranici su uoči Dana svih svetih objavili poruku koja je dirnula mnoge:

"Hvala svima na povjerenju i na godinama vjernosti. U znak zahvalnosti, i ove godine možete naći besplatne aranžmane svima koji niste u mogućnosti kupiti ili niste stigli kupiti svoj aranžman. Hvala Vam,

malo dobrote može značiti mnogo. Cvjetni aranžmani koje su besplatno ponudili namijenjeni su svima koji možda ove godine nisu mogli izdvojiti novac ili jednostavno nisu stigli kupiti cvjetni znak sjećanja za najmilije. Sugrađani su pohvalili ovu inicijativu, istaknuvši kako bi svijet bio ljepše mjesto kad bi bilo više ovakvih primjera suosjećanja i zajedništva. "Svaka čast... Daj Bože da se i drugi ugledaju na vas i da budete primjer kako je lako biti čovjek i tu ste veličina. Bravo. I hvala što mislite i na one koji su u manjoj mogućnosti da nekome svome bar na ovaj dan odnesu nešto lijepo i dostojanstveno. Dobro se uvijek dobrim vraća i želim vam mnogo uspjeha u radu uvijek", jedan je od komentara. "Svaka čast, kapa do poda!", "Divne ste", "Bravo cure, uvijek ste bile divne", "Bravo, lijepa gesta!" još su neke od reakcija.

Blagdan Svih svetih i Dušni dan vrijeme su kad se s posebnim poštovanjem prisjećamo onih kojih više nema, ali ovakve geste podsjećaju da ljepota i toplina zajedništva još uvijek žive među nama. I tako već godinama.

Piše: Marija Vrbanus

NOVIH 60.000 KVADRATA ZA ŽIVOT U NAŠEM GRADU

TIJEKOM PROŠLE GODINE U VELIKOJ GORICI DOVRŠENO 456 STANOVA!

Tijekom 2024. godine u Hrvatskoj je dovršeno ukupno 7.440 zgrada, od čega je više od 85 % stambenih. Ukupna površina završenih zgrada iznosi 3,4 milijuna kvadrata, što je 5,5% više nego godinu prije. U njima je izgrađeno 16.654 nova stana, prosječne veličine 95 kvadrata. Najviše se gradilo u Istarskoj, a zatim slijede Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Grad Zagreb, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija. Među gradovima, nakon Zagreba, Zadar je predvodnik po broju završenih stanova, dok se Velika Gorica istaknula kao drugi grad u Hrvatskoj po broju novih stanova: čak 456 ih je dovršeno tijekom 2024. godine! Velika Gorica je u protekloj godini zabilježila jedan od najvećih porasta izgrađenih stanova u državi, s

172 više nego 2023. godine. Time je svrstana uz bok Dugom Selu i Zaprešiću, koji su također zabilježili snažan rast stambene gradnje. Ukupna površina završenih stambenih zgrada u Velikoj Gorici iznosila je gotovo 60 tisuća četvornih metara, čime se grad nalazi na drugom mjestu u Hrvatskoj, odmah iza Zadra. U odnosu na prethodnu godinu, površina novih stambenih zgrada povećana je za više od 25 tisuća kvadrata, što je najveći rast u zemlji u apsolutnim brojkama.

U hrvatskim gradovima lani je izgrađeno 11.919 stanova, od čega bez Zagreba nešto manje od osam tisuća. Iako je ukupan broj stanova u gradovima manji za oko 12 posto u odnosu na 2023., porast gradnje u Zagrebu ublažio je ukupni pad.

Piše: Matea Brenčić

Luciana i Andro Koren, osim što su blizanci, dobitnici su i Rektorove nagrade! I to svatko po dvije. Njihov nevjerojatan uspjeh pratila je cijela Hrvatska, jer osim što su briljirali na maturi i prijemnom, zajedno su upisali Medicinski fakultet u Zagrebu. Dobitnici su i Dekanove nagrade, a sada su na šestoj godina faksa. No, to nije sve. Proteklih pet godina

studija prošli su s 5.0! Inače, tu je i nagrada za projekte "U nijansama hrabrosti - Priče iza platna" i "Zdravlje srca za sve". Prvi projekt bio je izložba u suradnji s udrugom "Sve za nju" koja je predstavila radove žena oboljelih od raka dojke, koji su skrenuli pažnju na marginalizirane skupine pacijenata.

BORBA S MALIGNIM BOLESTIMA

Tako je i na naš poziv Luciana u lipnju gostovala u programu City radija u emisiji o zdravlju "FM Ordinacija", u

kojoj je zajedno Liljanom Vukotom, izvršnom direktoricom udruge "Sve za nju" i slikaricom Lydijom Pataftom, progovorila o Svjetskom danu preživjelih od malignih bolesti, kroz snagu umjetnosti uz spomenutu prateću izložbu "U nijansama hrabrosti - Priče iza platna".

- Iz Studenske sekcije za onkologiju, kako je u emisiji objasnila, primijetili da imamo jednu veliku odgovornost i veliku čast htjeti biti više od liječnika i shvatili smo da imamo priliku obilježiti međunarodni, ali i nacionalni dan preživjelih

Super blizanci Koren Rektorova nagrada svakome. Po dvaput!

DOKTORI IZ BUDUĆNOSTI SESTRA LUCIANA I BRAT ANDRO KOREN USPJEŠNI SU STUDENTI MEDICINSKOG FAKULTETA I NAGRADE SU ZA NJIH LOGIČNA

od malignih bolesti i na jedan poseban način povezati se s onima koji su nama medicinarima najvažniji: pacijenti. I to specifično pacijentice koje su prošle zaista veliku borbu s malignom bolesti, te smo organizirali ovu stvarno lijepu priču zajedno sa udrugom Sve za nju, koja godinama njeguje holistički pristup prema pacijentu - ispričala je Luciana, iz čega je odmah postalo jasno kako je ova mlada buduća liječnica korak ispred uvriježenog pristupa liječenju.

ZANEMARENI PRISTUP

Na pitanje voditeljice zašto je odabrala onkologiju, Luciana je priznala kako ju to svi pitaju i pokušavaju ju maknuti od te ideje.

- Moja primarna ideja za medicinom bila je zbog jedne želje za empatijom, za altruizmom i za brigom za one paci-

NI SESTRA

NI BRAT U PET GODINA

MEDICINE

NISU DOBILI

OCJENU

MANJU OD PETICE?!

jente kojima je to najpotrebnije i koji su najteži. Sama onkologija činila mi se vrlo zanimljiva zbog kompleksne patofizijologije, ali isto tako zbog psihološkog aspekta koji je nekad nedovoljno naglašen, ali iznimno važan. To je ujedno bila i poveznica s ovom izložbom i ideja da na jedan način povežemo taj zanemareni pristup prema pacijentu, dakle taj emotivni spektar koji nekad ostane sa strane i koji mi liječnici u našoj brzini često zaboravimo - odgovorila je Koren.

Dodajmo kako je izložba okupila umjetnička djela žena koje su prošle kroz dug i bolan proces borbe s karcinomom - iskustvo koje je teško riječima dočarati i u potpunosti razumjeti.

- Vjerujem da zajedničkom ambicijom, empatijom i inicijativom, poručuje Luciana, možemo graditi suosjećajnije

društvo i potaknuti promjene koje nadilaze akademske okvire.

Osim toga, kako je ispričala za portal Srednja.hr, Luciana i njen brat Andro pronalaze vrijeme i za dodatne aktivnosti, poput nogometa, modelinga, stranih jezika i rada u studentskim sekcijama. Kako su najavili, očekuje ih specijalizacija. Lucianin interes osim onkologije, vezan je i uz reumatologiju i dermatologiju, dok je Andro bacio fokus na kirurške struke.

Brat i sestra Koren, morate priznati, inspiracija su po akademskom uspjehu, ali i angažmanu u medicinskoj struci u kojoj pomiču granice i integriraju drugačiji pristup pacijentima - s puno uvažavanja i empatije. Samo hrabro – vi ste promjena koja nadahnjuje!

Selo, općina, grad

NAŠA ČOKOLADNA PRIČA: 'MIRIŠE NA DJETINJSTVO, NEKA TAKO BUDE I DALJE' V

elikogoričani Marcela Marković Halkić i njezin otac Dragutin Marković našli su se u središtu pozornosti zahvaljujući projektu "Startaj Hrvatska". Njihov obiteljski brend Choco, koji spaja domaće bučine sjemenke i vrhunsku čokoladu, predstavljen je u četvrtoj epizodi nove sezone popularnog poduzetničkog projekta. Njihove proizvode uskoro ćete moći kupiti i na policama Spar trgovina diljem zemlje.

Priča o Choco brendu počela je u Velikoj Gorici, u obitelji koja čokoladu njeguje kroz tri generacije. Marcela, danas pokretačka snaga projekta, kaže da je čokolada za nju oduvijek bila više od slatkiša.

- To je miris djetinjstva, nedjelje i topline. U

našoj se obitelji čokolada oduvijek dijelila oko stola, a sada od nje i živimo - ističe Marcela. Ideja za spoj čokolade i bučinih sjemenki pojavila se nakon jednog putovanja kada su Marcela i njezin otac otkrili sličan proizvod. Vratili su se kući odlučni da naprave svoju verziju, koristeći bučine sjemenke s domaćih OPG-ova.

- Kupili smo prve koštice, počeli ih čokoladirati i malo po malo došli do savršene kombinacije - prisjeća se Dragutin. Projekt Startaj Hrvatska otvorio je Markovićima priliku da svoj proizvod predstave široj publici i plasiraju ga u trgovine.

- Nadam se da će uz njih odrastati i neke nove generacije - zaključuje Marcela.

EMOTIVAN OPROŠTAJ

IVAN BEDIĆ JE NAKON

DESET GODINA OTIŠAO

IZ OŠ VUKOVINE. SELI U

RODNU KUTINU, IDE NA NOVOM RADNO MJESTO

Piše: Marija Vrbanus

holu OŠ Vukovina izmjenjivali su se zagrljaji, emotivne riječi zahvale i pjesme za rastanak, u kolektivu koji je zračio zajedništvom i međusobnom, bezrezervnom podrškom.

Na novo radno mjesto, u rodnu Kutinu, djelatnici škole, roditelji i okolna društva, ispratili su Damira Bedića. Danas je, nakon gotovo deset godina, posljednji put sjeo u svoj ured ravnatelja. Priznao nam je, sada kada je stvarno finaliziran, odlazak mu teško pada.

- Prije 19 godina sam s fakulteta odmah došao u ovu školu na zamjenu kao profesor tjelesne i zdravstvene kulture, a ta zamjena se odužila kao što vidite, i to 10 godina, a onda sam izabran za ravnatelja. Evo, nakon devet i pol godina na toj funkciji, odlazim na novo radno mjesto u rodnu Kutinu. Sada nakon toliko godina rastanak mi malo teško pada, a ujedno se i veselim novim radnim izazovima. Pomiješane su mi emocije jer sam proveo puno vremena s prekrasnim ljudima - priznao je Bedić i zahvalio se osnivaču škole na izuzetnoj podršci, kao i društvima s kojima je surađivao a koja su oplemenila rad škole i nastavni program.

lu smo doveli i svirače ukulelea s Havaja, koji su školi dali na poklon jedan takav instrument, da možete svirati - našalio se Rožić i najavio daljnju suradnju s novom vodstvom škole.

Nikolina Katulić iz Društva žena Buševec zahvalila se na suradnji, uvijek ugodnoj komunikaciji koja je rezultirala brojnim projektima.

- Bila nam je čast što ste bili na svim našim manifestacijama a na novom radnom mjestu želimo vam puno uspjehaporučila je Katulić a prigodni poklon za sjećanje ravnatelju je predala predsjednica Lidija Rožić.

'BILA NAM JE ČAST... I SRETNO! ŠKOLA IDE U NADOGRADNJU

Jedno od njih je Ogranak seljačke sloge Buševec, čije su članice ispratile ravnatelja s pjesmom, a predsjednik Nenad Rožić poklonio mu je knjigu o povijesti Buševca i prisjetio se posebnih gostiju.

- Ogranak ima suradnju sa školom od samih početaka, a to smo nastavili i s Damirom. Odlična suradnja donijela je nekoliko zajedničkih projekata, a u ško-

ODLAZAK RAVNATELJA Damir Bedić više nije na čelu OŠ Vukovina, nasljednica Klaudija

Radman Livaja

I na koncu, prigodnim poklonom i govorom ravnatelju Bediću zahvalili su se i djelatnici škole, prisjećajući se desetljeća punog događaja, izazova i promjena, vremena kada nije bilo lako, kada je trebalo pomiriti različite karaktere, pronaći sa svakim zajednički jezik, vremena u kojima se učilo prilagođavati promjenama. No, već od ponedjeljka školu vodi novoizabrana ravnateljica. Dobila je povjerenje učitelja i najprije će imati dužnost vršiteljice dužnosti. Učionicu informatike drugi tjedan zamijenit će uredom ravnateljice. Klaudija Radman Livaja iz Turopolja u vukovinskoj školi je 16 godina, ako računamo samo radni staž.

- Radila sam i u područnim školama u Mraclinu i Buševcu, kao i na poslovima razrednika, administratora, voditelja smjene, bila članica raznih povjerenstava. Ovo je moja škola, moj drugi dom i jako volim ovaj kolektiv. Čast mi je dati svoj doprinos i na novoj poziciji, posebno jer sam i bivša učenica ove škole - ispričala je nova ravnateljica i ujedno najavila radosne vijesti: škola kreće u proširenje!

- Jako se veselimo nadogradnji škole. Dobili smo EU sredstva u stopostotnom iznosu financiranja i sve bi trebalo krenuti iduće školske godine, što znači da ćemo nakon toga moći prijeći u jednosmjenski rad - najavila je Radman Livaja.

Po svemu sudeći, Damir Bedić školu ostavlja u dobrim rukama, koje će nastaviti graditi – i školu i njene "stanovnike".

ovodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi u vijećnici POU-a dobrovoljnim darivateljima uručene su zahvalnice, plakete i znakovi priznanja. Završne zahvalnice i plakete uručene su darivateljima koji iz zdravstvenih razloga ili zbog godina ne mogu više darivati krv: Željko Arambašić, Stjepan Božić, Hrvoje Bradica, Verica Grgurić, Jelena Hrvojić, Nikola Jankov, Marijan Jurak, Nevenka Mihanović, Josip Posavec, Stjepan Repač, Željko Šedlbauer i Šime Štulina. Obiteljske zahvalnice dobili su Robert i Vedran Hodalj te Anita i Dražen Šoštarec. Brončano priznanje za 35 (žene) i 50 darivanja (muškarci): Marija Delač, Lidija Graber, Sonja Kos, Inga Stanilović, Mladen Antolčić, Hrvoje Azinović, Tomislav Badanjak, Stjepan Božurić, Dino Brabenec, Stjepan Dundović, Mario Filković, Daniel Gvozdanić, Danijel

Hapač, Alen Horvat, Robert Ježovit, Daniel Katulić, Željko Kostanjević, Marko Ličko, Alen Mešić, Goran Miličević, Mišo Orečić, Tihomir Salajec, Branimir Sičić, Ivica Šincek, Ivica Tačković, Tomislav Turkalj, Tomislav Turner, Mladen Vlahović, Ivan Vorcinger i Dražen Vujnović. Srebrno priznanja za 55 (žene) i 75 darivanja (muškarci): Ljiljana Medved Kolman, Silvije Božić, Darko Brodarac, Merien Dinković, Josip Drk, Ivan Haraminčić, Ante Humbolt, Marijan Japec, Ivica Kompes, Ivica Markulin, Ferdinand Vlahinić i Renato Vranić. Zlatno priznanje za 100 puta darovanu krv (muškarci): Šimo Barišić, Zlatko Dvorneković, Ivan Fabečić, Matija Hemar, Tomislav Odrčić, Goran Pendelin i Mario Voljavec. Zahvalnice za izvanredan uspjeh s plaketom, darivateljima krvi za 125 puta darovanu krv: Pero Filipović i Robert Šuman. (dj)

KAKO SU SE BUNDEVE IZREZIVALE U PROŠLOSTI

U DONJEM PODOTOČJU NAJMLAĐI SU UČILI OBIČAJE

NAŠEGA KRAJA, PUNO STARIJE OD ONIH AMERIČKIH

Anita Ivanušić Hlopec iz Mjesnog odbora Donje Podotočje okupila je najmlađe mještane kako bi im prenijela staru turopoljsku tradiciju i poučila ih jesenskom običaju "dubljenja tikvanja".

Riječ je o običaju izrezivanja bundevi, tikvi ili buči, što su naši preci zajedno s mlađim članovima obitelji radili tijekom jeseni, kada su "tikvanje", kako ih nazivaju Turopoljci, dozrijevale u vrtovima i poljima. Inače, ovu namirnicu su koristili za pripremu jela, ali i za prehranu stoke, no višak s polja je dobivao novu namjenu - zabavu za najmlađe koji su od plodova jeseni izrađivali likove. Kako se stara tradicija ne bi zaboravila Anita je radionicom poučila nove generacije ‘starom zanatu’, ali i poručila kako je taj naš običaj stariji od američkog. - Moj pradjed i prabaka nisu znali kaj je Halloween jer su rođeni 1910. godine - kroz smijeh priča Anita, kako bi razdvojila nastanak i namjenu ovih tradicija.

SNAŽNIJA RUKA ZA POČETAK

- Kod nas taj običaj nije bio vezan uz 31. listopada, nego se to radilo duži period, dok god je bilo tikvanja. Tikvanje su se duble uz pomoć starijih članova obitelji jer to baš nije jednostavan posao. Stariji u obitelji su odradili posao rezanja tikvanje jer tu treba biti malo snažnija ruka a onda su djeca dalje radila doradu, vadila unutrašnjost i stvarala oblikepojasnila je Anita.

Interes za radionicom je bio odličan, a pridružili su se i zainteresirani iz Velike

Gorice, poput Renate, koja je kćeri htjela pokazati turopoljsku tradiciju.

- Djeca se jako lijepo zabavljaju, aktivni su i veseli i vidi se da uživaju. Ovakvih radionica treba biti više, nadam se da će se tradicija nastaviti i dalje. Ja sam danas odradila ovaj teži posao, a moja kćer, koja inače ide u 6. razred, dalje je sama iskapala sadržaj bundeve. E, to je svima bio najveći gušt! - poručila je Renata.

SLASTICE IZ HOBIJA

A radionica je otišla i korak dalje, u smjeru dizajna. Marina Bogdanić, modna dizajnerica i umjetnica te studentica art terapije, okupljenima je pokazala da mašta nema granica. Mališanima je demonstrirala izradu "mace-bundeve"!

- Jako volim životinje a znam da ih i djeca kao vole, pa sam odlučila izraditi ovu macu. Meni je uvijek sve što se kreativno radi rukama, lagano. S vremenom su kreacije sve bolje - kaže Marina. Veselu radionicu zasladila je Ana Davutović, slastičarka hobistica, koja je za klince pripremila slatke zalogaje. A kako bi djeca imala materijal za radionicu, tikvanje je za radionicu donirao susjed, i to 30-setak komada. Prema Anitinim riječima, stanovnici ovog mjesta su zaista složni i svi rado sudjeluju u svim mjesnim aktivnostima.

- Kaj god da se pokrene, spremni su odvojiti vrijeme, novac i trud! - potvrdila je Anita, koja nas je podsjetila da su stari Turopoljci bili vrlo kreativni u društvu najmlađih, a tradicija se zahvaljujući njoj i dalje prenosi na nove generacije.

GORIČKA SCENA KVIZOVI SE U VELIKOJ GORICI

U ČETIRI GRADSKA KAFIĆA, MEĐU KOJIMA JE I ONAJ KOJEG KVIZAŠI NAZIVAJU "KULTNOM KUĆOM GORIČKE KVIZAŠKE SCENE". VIŠE OD STOTINJAK

LJUDI SVAKI TJEDAN SE NATJEČE U ZNANJU, UZ DOBRO DRUŽENJE...

Piše: Marko Vidalina

Ponedjeljkom u Alkaru i Chellosu, utorkom u Ozirisu i Vegosu, srijedom u Chellosu, četvrtkom u Ozirisu, petkom u Alkaru... Tako nekako izgleda raspored kvizova u velikogoričkim kafićima, što će reći da je kvizaška scena u našem gradu na ozbiljnoj razini. I da se sve više širi, raste, buja.

- U usporedbi s ostalim gradovima u Hrvatskoj, Velika Gorica ima jako dobru kvizašku priču. Naravno, Zagreb je tu nedodirljiv, jako puno kvizova igra se i u Splitu, a od manjih gradova prednjače Požega i u posljednje vrijeme Sisak. Tu je negdje, u tom društvu, i Velika Gorica, koja ima jako ozbiljne kvizove, i što

PLAVI 268 DOVEZAO IH U BRAK!

Umjesto u okićenoj koloni automobilima, kakav je običaj s gostima otići na vjenčanje, jedan velikogorički par je tog 25. listopada pred matičara došao - autobusom! Emir Huskić iz Velike Gorice i Zagrepčanka Maja Kabanica, od vjenčanog su kuma dobili originalni poklon – organizaciju prijevoza personaliziranim ZET-ovim autobusom na vjenčanje, a s njima su u "plavoj limuzini" pošli i njihovi svadbeni gosti. Dok se autobusom vozila vesela raspjevana svita, dan koji se pamti bio je još posebniji, uz ‘must do’ pozdrav prolaznicimaglasnim trubljenjem!

KVIZOVE KOD NAS IGRAJU I SREDNJOŠKOLCI I UMIROVLJENICI

se tiče sastavljača kvizova i što se tiče kvalitete i brojnosti sudionika kvizovapričaju nam Hrvoje Barić iz Lomnice i riječki Goričanin Ivan Oškera.

TAMO GDJE JE SVE POČELO...

Njih su dvojica pokrenuli projekt pod nazivom "OIB kviz studio" i aktivno se bave sastavljanjem i organizacijom kvizova širokoga spektra. Trenutačno su jedina domaća, gorička ekipa koja radi kvizove u našem gradu, no kakvi god kvizovi bili, odakle god dolazili, kvizaši su jedna vrsta zajednice, krug ljudi koji se poznaje, druži, viđa na redovnoj bazi. I nalazi na istim mjestima, jer četiri kafića navedena u uvodu funkcioniraju kao "srce i duša" goričke kvizaške scene. - Ako pričamo o zaista aktivnim kvizašima, ljudima koji su redovni na kvizovima, to je sigurno više od stotinu ljudi

JAKA

IGRAJU

FOTO VIJEST

iz našega grada. Bude tu i ekipe iz Zagreba, ali najveća većina tog društva su Goričani svih generacija. Imamo klince iz srednje škole, ljude iz srednje generacije, ali i umirovljenike. Evo, u Alkaru redovno kvizove igra ekipa sastavljena od ljudi u kasnim šezdesetima, i to igraju fenomenalno! - govore Barić i Oškera. Upravo je Alkar, kafić na Bijelom brijegu, naglašavaju obojica, "kultna kuća goričke kvizaške scene".

- Baš u Alkaru sve je počelo još 2015. godine, tamo su održavani prvi kvizovi u našem gradu. Ubrzo se uključio i Vegos, tako da možemo reći da su uz ta dva kafića vezani počeci ove naše scene o kojoj pričamo. Na razini Hrvatske sve je počelo u Booksi 2010., tamo su održani prvi kvizovi ovog tipa, nakon čega se to vraširilo po cijeloj Hrvatskoj, a logično je da se u relativno ranoj fazi uključila i Velika Gorica - objašnjava Barić, koji je kvizove počeo igrati kao srednjoškolac. Njegova generacija danas u najvećoj mjeri i drži kompletnu kvizašku scenu, svatko u svojoj sredini, a pokušaja da sve skupa zaživi u ovim današnjim okvirima

KVIZNA SITUACIJA

bilo je jako puno. Igralo se tako i u još nekim goričkim kafićima, igralo se čak i u Hrvojevoj Lomnici, ali i još nekim mjestima u našem kraju.

I NAJLOŠIJI ZNAJU POLOVICU

- Nas dvojica smo se i upoznali na kvizovima. Često su naše ekipe sjedile jedne pokraj drugih, pa bismo nakon završetka kviza ostali sjediti svi zajedno, nešto bi se tu i popilo, razmjenjivala su se iskustva, a kroz sve to i nas dvojica smo došli na ideju da napravimo nešto zajedno. Nije bilo lako krenuti, pronaći svoje mjesto, ali u jednom trenutku otvorio se prostor u Alkaru i tu smo počeli. Sad kvizove radimo i u Alkaru, i u Ozirisu, a jedanput mjesečno odemo gostovati i u Rijeku - kaže Oškera. Najčešći su kvizovi općeg znanja, bude i specijaliziranih, tematskih, ali Ivan i Hrvoje drže se provjerenog recepta.

- Za kviz je važno prije svega da bude

dinamičan i raznovrstan, da pokriva razna područja, od povijesti, zemljopisa, glazbe, filma, sporta... Koncept mora biti takav da svi budu u igri praktički do posljednjeg pitanja, da je svaki odgovor važan, odnosno da je svima zanimljivo igrati, sudjelovati, da se ljudi požele vratiti. U svemu tome ključan je balans težine pitanja, a to je zapravo i najteži dio. Ljudi lako odustanu ako im je kviz pretežak, ali i ako im je prelagan. Nama je cilj da najlošija ekipa ima oko 50 posto točnih odgovora, a naravno da su uvijek tu i pitanja koja rade razliku, za koja pet pametnih glava moraju jako dobro upregnuti moždane vijuge - objašnjava Oškera, a nadovezuje se Barić. - Poanta je u tome da kviz bude takav da četiri liječnika s prestižnim nagradama mogu pobijediti četiri maturanta iz gimnazije! Bit je da se odmaknemo od takozvanog "elitizma" u pitanjima, da u kvizu nema pitanja koja su nerješiva.

ZA DOBAR KVIZ JAKO JE VAŽNO DA NIJE NI PRETEŽAK NI PRELAGAN

PITANJA ZA KVIZ NAĐU SE U FILMU, NA MISI, UZ UTAKMICU... POSVUDA!

Sastavljanje kvizova ozbiljan je posao. Pogotovo kad ih, kao u slučaju našega dvojca, sastavljaš dva tjedno.

- Svaki kviz nastaje kroz nekih sedam do osam sati krvavog rada. Puno je tu razmišljanja, promišljanja, osmišljavanja koncepta, ali i čitanja, pregledavanja podataka. Nas dvojica već smo namješteni na taj "mode", praktički bez prestanka razmišljamo o pitanjima, razmjenjujemo poruke s idejama... - govori Ivan. - Pitanja za kviz svuda su oko nas! Da, koristimo internet i literaturu, kopamo i tražimo, ali izvori za nova pitanja pojavljuju se doslovno u svakom trenutku života. Od filma koji sam taj vikend pogleda sa ženom, preko propovijedi koju sam čuo u crkvi, sve do nečega što čujem u prijenosu utakmicu, u kafiću ili vidio u šetnji gradom - dodaje Hrvoje. Svi sastavljači pitanja, a ovi naši pogotovo, u prvom planu drže zabavu. Da, usput ćeš i provjeravati vlastito znanje, ali poanta je da sve skupa prođe uz dobro druženje, poneku cugu i puno smijeha.

PROSTOR ZA 'TRENIRANJE'

- Upravo tako, zato i želimo svima, pogotovo onima koji nisu probali, poručiti da dođu i da se zabave. Ne moraju se bojati da nešto neće znati, nije u tome ni poanta, naš je cilj zabaviti ljude, družiti se - zaključili su Ivan Oškera i Hrvoje Barić priču o goričkoj kvizaškoj sceni. Sceni koja, prema sve što smo doznali, doseže ozbiljnu razinu. I zato nije ništa čudno što s vremena na vrijeme u televizijskom kvizovima naletimo na ljude iz Velike Gorice, često i među onima koji uzimaju lijepe novce... Prostora za trening, eto, ima koliko hoćeš.

Francuski štoos

Umjetnici iz Francuske u Veliku Goricu su doputovali iz Splita. Prvoga dana dočekala ih je kiša pa su najprije malo odmorili u hotelskoj sobi, koju su već sljedećeg dana zamijenili svojim dnevnim, ali i noćnim boravkom na otvorenom.

Njihov privremeni dom pod vedrim nebom pokretna je instalacija koju izvode diljem svijeta pod nazivom projekta "Odiseja".

Putujući projekt unazad deset godina gostovao je u velikim gradovima poput New Yorka, Tokija, Soluna, Strasbourga i Venecije, a posljednju etapu, kojom su završili ovogodišnji ciklus performansa, započeli su u listopadu u Sofiji, odakle su preselili u Split, pa u Veliku Goricu. Sa sobom su donijeli svoj ručno rađeni namještaj, koji su tri dana selili ulicama i trgovima našeg grada, od Trga Stjepana Radića, preko Trga grada Vukovara i Tuđmanca, sve do

OSNOVNA POANTA NIJE NATJECANJE NEGO SAMO KVALITETNO DRUŽENJE ČETVERO UMJETNIKA DRUŽILO SE S LJUDIMA, SPAVALO I ŽIVJELO NA ULICAMA...

kapele Svetog Lovre, trodnevna avantura na otvorenom završila je kod Muzeja Turopolja.

Na poziv Ane Katulić, glavne organizatorice cijele ove priče, u ovom izdanju projekta "Dobar Štoos u kvartu" našeg Štoos teatra uključili su se i izviđači iz Udruge Tur, koji su pomagali na svoj način, ali ključ cijele ideje je komunikacija s građanima. Njihova pokretna instalacija i način života na otvorenom privlačili su velik broj znatiželjnih prolaznika, koji su ih rado ispitivali o čemu se zapravo radi. Umjetnici su otvoreno razgovarali s građanima i pozivali ih na interakciju, jer upravo je dijalog s lokalnom zajednicom središnji dio njihova performansa. Ovaj projekt dio je Dana europske baštine te poziva građane da se uključe, zastanu i dožive umjetnost izvan kazališnih zidova - na ulicama, trgovima i parkovima svoga grada.

Počinje rekonstrukcija raskrižja

na staroj zagorskoj magistralistiže novi kružni tok

a staroj zagorskoj magistrali uskoro počinje velika prometna rekonstrukcija. Postojeće raskrižje državne ceste D1 i županijske ceste prema Jakovlju pretvorit će se u moderno kružno raskrižje. Cilj projekta je povećati sigurnost svih sudionika u prometu i smanjiti gužve na ovom često opterećenom dijelu ceste. Postojeće raskrižje smatra se opasnim mjestom na kojem se često događaju prometne nezgode zbog velikog broja konfliktnih točaka. U sklopu projekta predviđena je izgradnja jednotračnog kružnog raskrižja promjera 42 metra, s četiri privoza i dva traka za skretanje izvan kružnog toka (by-pass). Time će se osigurati viša razina sigurnosti, udobnosti i učinkovitosti odvijanja prometa.

Rekonstrukcija obuhvaća obnovu cestovnih elemenata, sustava odvodnje oborinskih voda, prometne opreme i signalizacije te postavljanje nove cestovne rasvjete. U planu su i nova autobusna stajališta te pješačka staza, čime će se dodatno poboljšati uvjeti za sve sudionike u prometu.

Završetak izrade glavnog projekta očekuje se u narednim danima, nakon čega slijedi pokretanje postupka izdavanja građevinske dozvole. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 1,5 milijuna eura s PDV-om. Izgradnjom novog kružnog raskrižja značajno će se smanjiti

mogućnost prometnih nezgoda, osobito onih s težim posljedicama, jer će se vožnja kroz raskrižje odvijati sporije i preglednije, uz manji broj konfliktnih točaka. Uz povećanu sigurnost, projekt će doprinijeti i boljoj protočnosti prometa, kraćem vremenu putovanja te većoj udobnosti vozača i pješaka. Rekonstrukcija predstavlja još jedan važan korak u unapređenju prometne infrastrukture Zagrebačke županije.

ŠANDOR POSTAO TATA: 'VEĆE OD BILO ČEGA...'

Noć s 10. na 11. studenog bila je neprospavana za velikogoričkog paraolimpijca Velimira Šandora, jer je dočekao trenutak da njegova supruga Ana, točno u 3 sata i 3 minute, na svijet donese velikog dječaka: teškog 4 kilograma i 40 grama, a dugačkog 55 centimetara. Jutro poslije javio se ponosni tatu, spreman primiti čestitke. - Sve je prošlo dobro, mama i beba su dobro i to je najvažnije. Iskreno, mislio sam da to ide puno brže, jer nisam bio siguran da li ću biti sa suprugom na porodu ili ne, ali kad sam sinoć došao u bolnicu k njoj, i kako je vrijeme odmicalo to sam sve više htio biti s njom do kraja. Znači, taj osjećaj, biti na poro-

du, primiti svoje dijete odmah u ruke, sve što sam u životu doživio, ovo je neusporedivo! - emotivno nam je ispričao Velimir. Ime Jakob koje su mu roditelji odabrali je hebrejskog porijekla, a znači "pratilac" ili "onaj koji drži petu", tako da će, vjerujemo, mališan u budućnosti biti vjeran pratitelj ponosnog oca - i njegovih, ali i vlastitih životnih postignuća. Redakcija City radija, Cityportala i Reportera također je dugogodišnji pratilac Šandorovih uspjeha, kako sportskih, tako i osobnih, stoga se pridružujemo brojnim čestitarima povodom rođenja sina i nove uloge u životu... Nek’ je živ i zdrav: lijep na mamu, moćan na tatu!

Kampanja za odvajanje otpadapostoji problem u spremnicima

VVG Čistoća pokrenula je kampanju za pravilno odvajanje otpada nakon što je analiza nekoliko spremnika miješanog komunalnog otpada pokazala da se čak 62% odloženog materijala moglo reciklirati. Kontrola je provedena kako bi se utvrdilo koliko se građani pridržavaju pravila odvajanja i kakav je stvarni sastav otpada u spremnicima. Prema rezultatima analize, 38 % sadržaja čini otpad koji se ne može reciklirati i spada isključivo u miješani komunalni otpad. No većina pronađenog otpada, točnije 62%, zapravo pripada kategorija-

ma koje bi se trebale odlagati u posebne spremnike. Najviše je evidentirano biootpada, ali i značajne količine plastike, papira te tekstila. "Cilj je osvijestiti kako pravilno odvajanje otpada smanjuje ukupne troškove odvoza, doprinosi čišćem okolišu i produljuje vijek trajanja odlagališta", poručuju iz VG Čistoće.

Kontrola svih obuhvaćenih linija još je u tijeku, a rezultati će biti objavljeni do kraja studenoga. "Krenuli smo s kampanjom, a vaš doprinos je ključan", zaključuju.

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

Stres je sastavni i neizbježni dio poslovne priče

ako sam već skoro 30 godina privatni poduzetnik, puno je životnih i poslovnih lekcija koje nisam savladao.

Sporo učim i postoji cijeli niz stvari s kojima se na svakodnevno suočavam.

Biznis mi donosi toliku raznolikost situacija, kao malo što drugo u životu.

PIŠE: Siniša Drobnjak poduzetnik

Svaki je dan toliko drukčiji i izazovniji - još nikad nisam ušao u kolotečinu i zatekao se u promišljanju da mi je dosadno, do razine da ne znam što bih sa sobom. No jedna od lekcija koju sam samo djelomično savladao je odnos prema stresu.

Namjerno sam napisao "odnos" prema stresu, jer stres je sastavni i neizbježni dio poslovne priče, ali naš odnos prema stresu je stvar našeg izbora i osobnog razvoja.

Ako odvojimo malo vremena i dublje promislimo o stresu, možemo zaključiti da stres ustvari ne postoji. Ono što postoji je "frikcija" ili "trenje" prema situaciji koja se odvija pred nama ili u nama.

To "trenje" je posljedica naših preferenci prema dvije temeljne pokretačke sile u životu - stvarima koje nam se sviđaju i koje želimo, i stvarima koje nam se ne sviđaju i za koje ne želimo da se dogode.

Najčešći oblik tog “trenja” je strah od stvari za koje ne želimo da nam se dogode. Ne želimo ostati bez novaca, bez posla, bez kupaca, bez sigurnosti, bez izgledne budućnosti, bez mogućnosti da se brinemo za sebe i svoju obitelj.

Isto je i u situaciji kad nam se dogodi nešto što jako želimo. Kad to u konačnici dobijemo ili ostvarimo, onda se javlja strah da to ne izgubimo.

Naš odnos prema tom "trenju" je temeljno je pitanje života.

Ako ćemo dopustiti tom "trenju" da nas paralizira i osakaćuje, onda smo izgubili utakmicu života već na samom početku.

Nisam rekao da je lako promijeniti odnos prema tom "trenju", ali upravo je u tome sadržana bit cijele priče.

Ako osvjestimo činjen icu da je svaki trenutak pred nama ustvari čudo života, jer se

million stvari moralo poklopiti da se baš to dogodi i da samo mi možemo proživjeti to iskustvo - stres prestaje biti našim dežurnim “negativcem” i uzrokom za sve loše što nam se događa. "Trenje" će s vremenom biti sve slabije, a ushićenje života i zahvalnost da smo ovdje i sada, sve jače.

U teretani života svaki je trenutak nova prilika za trening u kojem opuštenost naša glavna obaveza, pravo i dužnost - jedino tako možemo poštovati ono što se u tom trenutku upravo događa pred našim očima.

A privatni biznis je samo najbolji akcelerator cijele priče, jer svojom dinamikom i nepredviljivošću unosi stalnu promjenu u naš život i traži nas da budemo prisutni - htjeli mi to ili ne.

Stvaranje distance i pozicija promatrača privlegija je osvještenog čovjeka, jer svaka identifikacija vodi u stres i gubitak ravnoteže. Svaka je identifikacija novo trenje, jer gubimo povezanost s vlastitim centrom.

Iako sam se jučer ustao u pet ujutro i nakon intenzivnog radnog dana počeo pisati ovaj članak u 9 na večer, jedva sam dočekao današnji dan i priliku da iznova svjedočim svemu što će mi se dogoditi.

Jedva čekam priliku da osluškujem sebe i da u trenutku kad osjetim da gubim ravnotežu, kažem samom sebi - “Opusti se. Imaš privilegiju biti svjedokom trenutku koji se upravo događa pred tobom. Budi zahvalan na tome i pusti trenutak da prođe.”

Ne kažem da je lako, jer taj trening nikad ne prestaje. Ali nikad ne smijemo dignuti ruke od sebe i rada na sebi jer jedino u takvom pogledu na život, stres nema šanse.

U takvom pogledu na život, svaka je situacija prilika da još bolje upoznamo sebe.

U takvom se pogledu na život možemo osjećati dobro, bez obzira što nam se događa. Takvim pristupom životu kontinuirano gradimo onaj najbitniji odnosodnos sa samim sobom.

NAŠA LOZA Zagrebačka županija ima 200 vinara i vinske ceste...

agrebačka županija vinorodan je kraj od davnina. Naša županija može se pohvaliti s više od 200 vinara i vinskim cestama koje povezuju pitome vinograde Plešivice, Zelinskog kraja i Samoborskog gorja. Vinske ceste Zagrebačke županije pravi su skriveni dragulj enogastro turizma. Svaka od tih cesta priča svoju priču, od bogate povijesti vinogradarstva do suvremenih podruma i boutique vinarija koje stvaraju vina prepoznata i izvan granica Hrvatske.

Najpoznatija među njima je Plešivička vinska cesta, često nazvana i "hrvatska Champagne ruta" zbog pjenušaca koji ovdje nastaju klasičnom metodom. U vinogradima oko Jastrebarskog i Samobora možete kušati nagrađivane sorte poput Rizlinga, Pinot Noira, Portugisca i Chardonnayja. Vinske ceste naše županije nisu samo

U SVRHU PROMOCIJE BAŠTINE I VINARA, POKRENUT JE PROJEKT INTERWINE

za vinoljupce. Osim vrhunskih vina, posjetitelje očekuju i autohtoni gastronomski specijaliteti - purica s mlincima, štrukli, domaći sir i vrhnje, te deseci jela spravljenih po starim receptima. Uz svaki zalogaj i gutljaj, otvara se i pogled na bajkovite pejzaže, brežuljke obrasle vinogradima i rustikalne kleti koje nude smještaj s dušom.

Vinogradi Zagrebačke županije pripadaju vinskoj regiji Bregovita Hrvatska, sa svojih pet milijuna trsova posađenih na više od 900 hektara površine u samom su vrhu Hrvatske prema broju vinara, vinskih etiketa, vinskih cesta i općenito vinogradarsko-vinskih projekata. Na Plešivici vinogradarstvo i vinarstvo imaju dugu i bogatu tradiciju, lozu su uzgajali još Iliri i stari Rimljani, ističu iz Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Plešivička vinska cesta sastoji se od četrdesetak vinara s raznolikom turističkom ponudom.

Na Plešivicu se prirodno nadovezuju Krašićko i Samoborsko vinogorje, s malim vinarijama koje vas mogu iznenaditi spojem tradicije i modernog pristupa. Zelinska vinska cesta prolazi vinorodnim naseljima zelinskog kraja, podregijom Prigorje.

Na njoj su vinski podrumi, vinogradi i kleti poznatih zelinskih vinogradara. Posebna pažnja pridaje se kraljici Prigorja - kraljevini, autohtonoj sorti ovoga kraja. Kraljevina Zelina je i robna marka vina Zagrebačke županije, a vino je nježno, pitko, osvježavajuće i veselo. Sveti Ivan Zelina ima bogatu povijest proizvodnje vina i može se pohvaliti kao jedini grad u Hrvatskoj u kojem je tradicija održavanja vinskih izložbi stara više od jednog i pol stoljeća.

Kako bi dodatno promovirala baštinu i vinare, Turistička zajednica Zagrebačke županije pokrenula je projekt InterWine. Cilj projekta je razvoj održive prekogranične turističke destinacije koja povezuje eno-gastronomiju i kulturnu baštinu Velike Gorice, Pušće i Brežica.

Projekt povezuje sedam partnera iz Hrvatske i Slovenije s glavnim ciljem razvoja inovativnog turističkog proizvoda koji kombinira kulturnu baštinu i tradiciju vinarstva i vinogradarstva, potičući time održiv razvoj i turističku atraktivnost regije, ističe Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Interreg programa Slovenija - Hrvatska. Zahvaljujući Interwineu, Pušća je dobila nove vinske prostore. Otvorenje vinskih prostora u Pušći pokazuje kako projekt InterWine prelazi iz faze planiranja u fazu stvarnih rezultata. Ovo je primjer sinergije između lokalne zajednice, vinara i turističkog sektora – suradnje koja stvara novu vrijednost. InterWine gradi temelje za jedinstvenu destinaciju

koja spaja enogastronomiju, održivost i inovaciju, kazala je Ivana Alilović. Najavljeno je otvaranje vinskih prostora u Brežicama i u Velikoj Gorici. Ove tri lokacije zajedno čine okosnicu prekogranične vinske i turističke priče.

- Ponosni smo što je upravo Pušća među prvim općinama koja je kroz projekt InterWine ostvarila konkretne rezultate. Novi vinski prostori nisu samo mjesto okupljanja vinara, nego i polazište za budući razvoj turizma, suradnje i lokalnog gospodarstva. Naš je cilj očuvati tradiciju, a istovremeno otvoriti prostor mladima koji u vinarstvu vide svoju budućnost - izjavio je Filip Bernardić, načelnik Općine Pušća. Vinski prostori označavaju početak nove faze razvoja turističke infrastrukture u Zagrebačkoj županiji. Pušća postaje novo središte vinskih priča, radi-

onica, manifestacija i mladih vinara koji u ovom projektu vide priliku da svoje proizvode i strast predstave široj publici, poručuju iz Turističke zajednice. Sve više domaćih i stranih posjetitelja prepoznaje potencijal vinskih cesta naše županije. Zahvaljujući ulaganjima u infrastrukturu i promociju, ova destinacija postaje važna točka na karti hrvatskog enoturizma.

Iz TZ Zagrebačke županije ističu kako je cilj stvoriti održivu vinsku priču koja povezuje lokalne proizvođače, ugostitelje i putnike željne autentičnih iskustava. Vinske ceste Zagrebačke županije nude savršen spoj prirode, kulture, tradicije i užitka u čaši. Bilo da ste iskusni poznavatelj vina ili tek tražite inspiraciju za vikend izlet, ova vinska oaza nudi iskustvo koje se pamti i rado ponavlja.

Nominirana

Željka HorvatVukelja u borbi za ALMA-u

Velikogorička književnica Željka Horvat-Vukelja i ove je godine hrvatska predstavnica za prestižnu međunarodnu nagradu za dječju književnost ALMA (Memorijalnu nagradu Astrid Lindgren).

Nagrada ALMA dodjeljuje se piscu, ilustratoru ili promotoru čitanja za ukupni doprinos na području književnosti za djecu i mlade, za visoke umjetničke domete i humanističke vrijednosti u duhu Astrid Lindgren. Cilj ove nagrade je jačati interes za dječju knjigu u svijetu te promicati dječja prava. Uz Željku Horvat-Vukelja koju je nominiralno Hrvatsko knjižničarsko društvo, kao hrvatske predstavnice nominirane su i spisateljice Jelena Pervan i Sanja Pilić, objavila je izdavačka kuća Salesiana. Dobitnik ili dobitnica Nagrade ALMA 2026. bit će objavljen 14. travnja sljedeće godine na Sajmu dječje knjige u Bologni. Nadajmo se da će to biti baš naša Željka Horvat-Vukelja!

Željka je rođena u Sinju, a rano je djetinjstvo provela u Šibeniku. U Zadru je završila osnovnu školu i gimnaziju, a romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Devet je godina radila u osnovnoj školi kao nastavnica francuskog jezika. Od 1986. do umirovljenja 2014. godine bila je urednica časopisa Modra lasta. Zatim je devet godina radila u privatnoj glazbenoj školi i istraživala načine glazbenog

Ljekarne savjetuju

LJudsko oko je po svojoj građi i funkciji složen organ, vrlo često uspoređivan sa fotoaparatom čiji izum je i nadahnut građom oka. Rožnica, prozirni dio očne jabučice, kroz koju ulazi svjetlo mogla bi se usporediti sa staklom na otvoru fotoaparata; zjenica koja kontrolira količinu svjetla koje ulazi u oko slična je zatvaraču, dok je mrežnica sa nizom svojih fotoosjetljivih stanica poput filma fotoaparata. I oko i fotoaparat imaju leću koja fokusira dolazeće svjetlo s tim da je leća u fotoaparatu kruta i slika se izoštri približavanjem ili udaljavanjem leće od senzora, dok je leća oka mekana i fleksibilna i izoštrava vid time što mijenja oblik.

Prvi kontakt oka i okoline je suzni film, koji štiti oko od sitnih čestica prašine, sprečava isušivanje spojnice i rožnice, održava prozirnosti rožnice i sudjeluje u kvaliteti vidne oštrine, a sastoji se od tri sloja : mucinoznog, vodenog i lipidnog sloja. Mucinozni sloj je najtanji, nalazi se odmah uz rožnicu i odgovoran je za ravnomjernu raspodjelu suza na istu. Vodeni sloj je srednji i najdeblji i upravo kod njegovog stanjenja najčešće govorimo o suhoći oka, dok je lipidni sloj onaj koji je u kontaktu sa vanjskom okolinom i sprečava pojačano isparavanje suza. Najčešći simptomi SUHOG OKA su nedostatak suza tj. kronični osjećaj suhoće oka, zamagljen vid, osjećaj peckanja i žuljanja stranog tijela u oku, osjetljivost na svjetlo, crvenilo oka, osjećaj težine i umora u vjeđama, pretjerano suzenje oka, a mogu traju duže od tri mjeseca. Često dijagnoza suhog oka izazove zabunu kod pacijenata kojima oči jako suze. Radi se o tome da nakon nekog vremena žuljanja, iritacije, peckanja dolazi do pojačanog lučenja suza koje slabo utječe na ublažavanje simptoma jer suze u biti nekontrolirano istječu i nedovoljno štite oko od isušivanja. Do suhog oka može doći i zbog poremećaja u lipidnom sloju što dovodi do pojačanog isparavanja suza i pojačanog isušivanja površine oka. Boravak u uvjetima dodatno isušenog zraka posljedično dovodi do pojačane suhoće oka. Primjer takvih uvjeta su zimi pregrijani prostori koji se centralno zagrijavaju ili ljeti učestalo korištenje klima uređaja. Pušenje, alergije, menopauza, kirurški zahvati na očima, ozljeda oka, konzervansi u kapima za oči također mogu biti uzrokom suhog oka. Današnji način života koji podrazumijeva provođenje određenog vremena pred ekranom računala koje toliko zna zaokupiti našu pažnju da manje trepćemo, također mogu dodatno isušiti površinu oka. Tome možemo doskočiti ako ekran računala ne pozicioniramo u razini oka već spustimo 20 stupnjeva niže ispod razine pogleda tako da je pogled usmjeren prema dolje što čini da su vjeđe zatvorene za 2/3, a time je smanjeno i isušivanje površine oka. Korisno je i pravilo 20:20:20 što bi značilo svakih 20 minuta napraviti pauzu od ekrana na 20 sekundi i gledati u daljinu od 20 inča (cca dalje od pola metra). Neke bolesti također mogu biti uzrokom sindroma suhog oka kao npr. limfom, sarkoidoza, amiloidoza, HIV-infekcija te korištenje određenih lijekova poput antikolinergika, antidepresiva, beta blokatora, lokalna primjena anestetskih kapi u oko. Suho oko može biti i simp-

ZDRAVLJE OKA

tom nekih sistemskih bolesti kao što su Sjögrenov sindrom, reumatoidni artritis, sistemski lupus eritematosus, poliarteritis, Wegenerova granulomatoza, skleroderma, dermatomiozitis i primarna bilijarna ciroza. Terapiji suhog oka valja pristupiti individualno, a prva linija liječenja su topikalni pripravci, najčešće umjetne suze. Danas u ponudi osim kapi koje vlaže oko, postoje i oblici koji imaju dodatne komponente koje omogućavaju njihov dugotrajniji učinak te gelovi koji se duže zadržavaju na površini oka.

JAČMENAC je lokalizirana infekcija ili upala lojnih žlijezdavjeđe, koja uzrokuje crvenu kvržicu i otok u blizini ruba vjeđe. Infekcija je najčešće uzrokovana bakterijom iz grupe Staphylococcus i može uzrokovati bolnost vjeđe. Na jačmenac možemo nanositi tople, suhe obloge u trajanju pet do deset minuta , tri do šest puta dnevno. Nikada ga ne treba istiskivati i najčešće se spontano povuče u roku od tjedan dana. Ako se oteklina ne smanjuje ili se pojavi bol ili kvržica toliko natekne da ometa vid te se opće stanje pogoršava, treba se javiti liječniku. Halacion je vrsta očnog ječmenca, koji je prešao u kroničan oblik. U većini slučajeva ne boli.

GLAUKOM je nezaobilazna tema kada govorimo o zdravlju oka budući da se radi o drugom najčešćem uzroku sljepoće u svijetu. Javlja se među svim dobnim skupinama iako je najčešći kod pacijenata starije životne dobi, a radi se o kroničnoj, progresivnoj bolesti očnog živca gdje dolazi do propadanja vidnog polja i gubitka vidne funkcije, a glavni čimbenik rizika je pov-

išeni očni tlak koji se stvara u oku kada se naruši otjecanje očne vodice koja služi za prehranu i ispiranje struktura oka. Svaka trideseta osoba na svijetu oboljeti će od glaukoma, a polovica oboljelih ni ne zna da ima glaukom. Ranim otkrivanjem i adekvatnim liječenjem, bolest se može kontrolirati te prevenirati trajni gubitak vida. Osobama starijim od 20 godina preporuča se jednom u 3 do 5 godina obaviti pregled specijalista oftalmologa i mjerenje očnog tlaka, dok se starijima od 40 godina taj pregled preporuča jednom godišnje. Terapija je doživotna i mora biti redovita.

DIJABETIČKA RETINOPATIJA najvažnija je komplikacjadijabetesa na oku kod koje dolazi do oštećenja unutarnjeg sloja oka koji je građen od živčanih stanica, a zove se retina ili mrežnica. Dijabetes je bolest koja oštećuje male krvne žile pa je mrežnica kao tkivo s posebno malim krvnim žilicama posebno pogođena. Iz takvih malih oštećenih krvnih žila dolazi do istjecanja tekućine koja posljedično narušava vidnu oštrinu. U ranoj fazi bolest može biti bez simptoma, a kako napreduje mogu se javit različiti simptomi kao što su crne točke ili niti koje "plutaju" u vidnom polju, zamućen vid koji može biti i prolazan, poremećaj u percepciji

boja i gubitak vida ili "zamračenje" u dijelu vidnog polja. Dobra kontrola šećera u krvi može usporiti progresiju bolesti.

SENILNA MAKULARNA DEGENERACIJA (SMD) očna je bolest u kojoj propadaju živčane stanice u žutoj točki i vodeći je uzrok gubitka centralne vidne oštrine populacije starije od 55 godina , a rizični faktori jesu genetika, dob i spol (Ž) te način života (pušenje, pretilost, izloženost UV zračenju bez zaštite, nekontrolirana hipertenzija, neadekvatna prehrana i visoki kolesterol). Kod uznapredovanog oblika bolesti javljaju se simptomi kao što su poteškoće kod čitanja bez dodatnog svjetla, slika predmeta je mutna, a predmeti su nepravilnog oblika, veličine i boje, osjećaj kao da predmeti poskakuju kada se usredotočimo na njih, problemi u vožnji, poteškoće u razlikovanju detalja, tamna ili zasljepljujuća točka u središnjem vidu. Prehrana ima važnu ulogu u prevenciji SMD, a ključni su karotenoidi lutein i zaeksantin. Neizostavni nutrijenti za zdravlje očiju još su vitamin D, resveratrol, cink i omega-3 masne kiseline. Zdravlje očiju druga je najveća zdravstvena briga populacije globalno, a ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije spremni su savjetom vas uputiti na najbolje moguće rješenje.

ŽENSKI RUKOMET

Leteći start Udarnika trajao sve do derbija

Rukometašice Udarnika u prvih su sedam kola nove sezone odradile jako dobar posao, pokazavši pritom da su ozbiljan kandidat za sami vrh tablice. Pobjede su se nizale jedna za drugom, nanizalo ih se tako čak šest u prvih sedam utakmica, a jedini poraz dogodio se na gostovanju kod Trešn jevke. Neke od tih šest pobjeda bile su i izuzetno uvjerl jive, dominantne, a sve to davalo je podlogu za optimizam da Udarnik može napraviti i neku vrstu

iskoraka u odnosu na prošlu sezonu. To i dalje stoji, jer plan ljudi iz kluba i jest rasti korak po korak, a već nakon osmoga kola postalo je jasno da vrlo vjerojatno neće biti povijesnih iskoraka. Naime, cure iz Kurilovca išle su u goste kod vodećeg Ivanića, koji nije imao milosti. Završilo je s uvjerljivih 36-17, što je bila osma pobjeda Ivanića u osam susreta. Jedinica je, čini se, samo njihova...

DAN KOJI

U ELITNOM DRUŠTVU

Uz Kurilovec, u četvrtinalu Kupa igrat će i Hajduk, Gorica, Slaven Belupo, Lokomotiva, a Dinamo, Rijeka i Osijek tek će igrati osminu finala

POBJEDA U NIZU

OSTVARILE SU SJAJNE

ODBOJKAŠICE HOK

GORICE U PROŠLOJ I OVOJ SEZONI, PRIJE

NEGO ŠTO IH JE U KARLOVCU USPIO

POBIJEDITI DOMAĆI

KELTEKS. JEDNOM JE

NIZ MORAO STATI...

SEDAM MEDALJA NA DRŽAVNOM

VETERANSKI NOGOMET

Mladi karatisti KK Velike Gorice osvojili su ukupno sedam medalja (zlato, srebro i pet bronci) na Prvenstvu Hrvatske u Jastrebarskom. VG Boys uzeli jesensku titulu,

Jesenska polusezona 2025. Lige veterana NS Velika Gorica završena je odigravanjem tri utakmice iz 13. kola (ostale su prebačene na proljeće) i odgođenom utakmicom 7. kola Velika Mlaka 1947 – VG Boys.

VG Boys (+31) jesenski su prvaci ispred Kurilovca (+28) zahvaljujući boljoj gol-razlici od tri gola, budući da su bodovno izjednačeni. Treći je Klas s odigranom utakmicom manje i bez poraza, a na-

VELIKE ŽELJE

U prvenstvu i dalje želimo biti na vrhu, pokušat ćemo sve da uspijemo, kažu Kurilovčani

jugodnije iznenađenje je plasman Dinama iz Novog Čiča na četvrto mjesto. Trenutačni poredak na ljestvici možda i nije posve realan zbog činjenice da momčadi nisu odigrale jednak broj utakmica, ali jasno je da za titulu konačnog pobjednika ravnopravno konkuriraju četiri vodeće momčadi. Proljetna polusezona trebala bi, prema važećem rasporedu, započeti 16. ožujka 2026. godine.

IMAMO PRVAK DRŽAVE U HRVANJU

Fran Josić, 13-godišnji član Hrvačkog kluba Velika Gorica 1991, osvojio je zlatnu medalju na državnom prvenstvu. Klupski kolega Mark Grgić (11) u svojoj je kategoriji osvojio broncu.

evjerojatno je bilo doživjeti klinca koji se baci na golu i više: "Išek, Išek"... Ali eto, i to sam doživio, rekao je golman Kurilovca.

I nije jedini koji će među omiljene odjeke senzacije u Kupu svrstati reakcije te djece koja nogomet igraju u klupskoj omladinskoj školi. Počeli su pratiti seniore sa zastavama i

bubnjevima i u prvenstvu, a ove povijesne srijede u stekli prave pravcate idole. A to je ideja, da se ta djeca ugledaju u igrače seniorske momčadi, da idu koračić po koračić... Na tribinama su bili glasni, neumorni i na trenutke vrlo duhoviti, u poluvremenu su se okrijepili grickalicama, a uz su i čuda moguća.

Ovo je kruna našega rada u posljednjih godinu i pol dana!

Tu se rečnicu moglo čuti iz više usta odmah nakon, ali i danima nakon utakmice.

Senad Harambašić krenuo je slagati sasvim novu momčad u ljeto 2024., a bome ju je i složio... Bili su dečki prošle sezone

drugi u prvenstvu, a ove jeseni stigla je i ta posebna utakmica. Kažu uključeni da se radi vrlo ozbiljno, doslovno na profesionalnoj razini, da izostajanja s treninga nema, a kad je tako, nagrada mora stići. Kao što je, eto, i stigla. Ovo je momčad s glavom i repom, ali i s ambicijom.

Foto:

David

Jolić

SE PAMTI...

F Notografije iz svlačionice nakon pobjeda prošle i ove sezone su kao mali kurilovečki brend, a pojavljuju se svako malo. I uvijek je tu ta posebna energija, jasno uočljiva povezanost, kao što je uvijek tu i legendarni oružar Bašo. Druže se ovi dečki i izvan terena, skupila se jako kvalitetna skupina ljudi, a sve se to pretače i na rezultate.

Piše: Marko Vidalina

urmek je na baušteli, Šarić radi na benzinskoj valjda i duže nego što igra za Kurilovec, Novak montira klime, Vujnović vozi taksi, kapetan Završki je kipar, Sedlaček je bankar, on je i naš blagajnik kad zatreba, a imamo i dostavljače, studente, čak i učenike, Raković nam i dalje ide u školu...

Tako je Leon Išek, jedan od njih, predstavio generaciju za povijest NK Kurilovca, sad već čuvenu "Klasu 2025". Svi ti heroji, dečki koji nas poslužuju na benzinskoj, koji nam montiraju klime ili nas voze u taksiju, doživjeli su svojih pet minuta slave. Dan za pamćenje dogodio se 5. studenog 2025. godine, datum je to koji će zlatnim slovima ostati upisan u klupske povijesne knjige. Tog se dana, naime, dogodilo nogometno čudo: pala je Istra!

- Razmišljao sam baš, pogotovo nakon što je Hajduk izbacio Cibaliju nakon penala, da se još nije dogodilo niti jedno veliko iznenađenje u Kupu ove sezone. I odmah mi se svidjela ideja da bismo mi mogli biti ti... - govorio je poslije Senad Harambašić, čovjek koji stoji na čelu ove kolone.

Trener je razmislio i zamislio, pa odlučio pokušati. Zajedno sa svojim igračima, naravno, ali oni ga ionako sa zadovoljstvom slijede... Peti put prvoligaš je došao na Udarnik u osmini finala Kupa Hrvatske. Osijek, Istra, Gorica i Slaven Belupo bili su previsoke prepreke u prva četiri pokušaja, ali ovo je bio poseban dan. Bio je to radni

dan, srijeda, početak je zakazan za 14 sati, ali mnogi su u to doba mogli izaći s posla. Tribine kurilovčkog nogometnog hrama bile su jako lijepo popunjene, sva mjesta uz ogradu ozbiljno nakrcana, a u pogonu su bile i kamere, jer utakmica je išla u izravni televizijski prijenos.

- Sve je bilo drukčije. Inače mi prvi dolazimo na stadion, čeka nas jedino naš Bašo, a ovoga puta bilo je bitno drukčije. Dolazimo na stadion, a tu već gužvu, gungula, ljudi sa svih strana... Bilo je i više nego jasno da je ovo posebna utakmica, ali to nas je samo dodatno motiviralo - prepričava Fran Vujnović, sin predsjednika Dražena i šef obrane koja je imala ozbiljan zadatak ispred sebe.

U legendu će ući detalj sa sastanka uoči utakmice. Igrači su sjedili na svojim uobičajenim mjestima u trenucima dok je Senad govorio kako moraju vjerovati, kako se postaviti na Lawala, a kako na Prevljaka, pa nabacio i dodatak: "Dečki, mi smo četiri utakmice od Europe!"

- Dok sam pričao, shvatio sam da je tišina prevelika, da su nekako previše mirni. I rekao sam im da ustanu na noge, da malo osjetimo tu energiju, pa su me do kraja poslušali tako, na nogama - otkrio je trener Harambašić.

Energija iz sale za sastanke prenijela se i na teren, na kojem su stvari brzo otišle u spektakularnom smjeru. U 13. minuti

Mateo Pršir je briljantno pogodio "tamo gdje pauk gradi svoju kuću", a Dominik Furmek u 26. elegantno iskoristio lucidno proigravanje Luke Sedlačeka. Na semaforu je stajalo nestvarnih "2-0", a klinci iz

POBJEDA ZA POVIJEST NOGOMETAŠI KURILOVCA POBIJEDILI

kurilovečke omladinske škole, okupljeni u navijačkoj skupini Red Boys, krenuli su s povicima prema kolegama iz Pule koji će ući u antologiju: "Demoni, Demoni, gumeni bomboni!" Realno, u takvom okruženju sve je bilo spremno za senzaciju. Energija se sa sastanka i s terena prenijela i na tribine, pa je Istra mogla jedino ublažiti svoj poraz na konačnih 2-1. Kad je sudac Zdenko Lovrić označio kraj utakmice, erupcija oduševljenja zavladala je Udarnikom. Osmijesi od uha do uha na sve strane, padaju zagrljaji, ljudi uživaju... Trenuci za pamćenje na kultnome mjestu turopoljskog nogometa, na kojem se ovom prilikom nogometno Turopolje okupilo s dobrim razlogom. Dan za povijest, dan koji se pamti.

- Ključna je u svemu tome bila vjera. Zaista smo vjerovali da možemo parirati Istri, ni u jednom trenutku nije se mogla osjetiti nervoza ili bilo kakav strah. Svi smo jedva čekali da utakmica krene, da vidimo što možemo, a ispalo je da možemo punosmješka se i danima poslije golman Išek, koji je izvukao što je morao izvući.

OVO JE OBITELJ, A NE MOMČAD

Napad je zabio što je morao zabiti, a obrana to fokusirano obranila.

- Iskreno, osobno sam imao poseban motiv, jer bio sam igrač Istre i nisam tamo prošao. Otišao sam zaobilaznim putem, sa željom da se vratim najmanje na tu razinu, i zato mi je bilo posebno važno pokazati sve što znam i mogu. Realno, dobar dio ovih igrača zaslužuje igrati i rang ili dva više, ovo je top momčad. I vrhunska klapa, što je posebno važno. Mi nismo momčad, mi smo obitelj - zaključio je Fran Vujnović.

a Udarniku je Senad

Harambašić - sve!

U prvom redu trener prve momčadi, ali on je i sportski direktor, i voditelj omladinske škole, i organizator utakmica, i ona tip koji razvlači kablove...

- Kako opisati trenera Senada? The Boss! - kratko će na tu temu reći Leon Išek, pa malo pojasniti. - Svjesni smo što sve radi za nas, koliko se daje u ovu našu priču, koliko se žrtvuje, i to cijenimo. Kao trener je potpuno unutra, a nas kao momčad, ali i kao pojedince, savršeno osjeća. I to je njegov recept za uspjeh.

Senad je zaštitno lice Kurilovca, bio je to još i kao igrač, a već dugi niz godina i kao jedan od najboljih trenera u Turopolju.

- Prošao sam i prvoligašku razinu i mogu vam reći da su Senadove pripreme napornije nego prvoligaške. Uvjeren sam da može raditi i na na jvišoj razini, njedan pr voligaški klub ne bi pog riješio da ga uzme - kaže Fran Vujnović. Zasad će Istra ostati kao "highlight" njegove kari jere, a dalje... Tko zna.

urilovec je amaterski klub, a svi takvi klubovi žive od entuzijazma pojedinaca. Nema tu baš puno ljudi koji svakodnevno navrate u klub, ali predsjednik Dražen Vujnović uvijek je tu. I to nakon što odradi posao u VG Čistoći, u kojoj radi kao vozač kamiona s dizalicom. Što je, jasno, tih dana bilo zanimljivo i nacionalnim medijima...

BAŠO OVAJ PUT NIJE BIO SAM

'SVI NA NOGE, EUROPA ČEKA!'

4. NL ZG Podskupina B

1. Naftaš Ivanić 13 11 2 0 35

2. Rugvica 14 11 1 2 34

3. Vrbovec 14 10 1

Ludi ogled klubova prijatelja, Buševčani na odmor kao lideri

PREMIJER

LIGA ZŽ

Puno se očekivalo od lokalnog derbija između Poleta i Bune u 16. kolu Premier lige ZŽ-a, a puno su toga igrači i isporučili! Polet je vodio 3-0 od 59. minute, da bi Brežani na kraju ipak uspjeli doći do boda, i to golom Kamerunca Joela Yetne u 94. minuti. Spektakularnih 3-3 u sudaru s klubom s kojim Buševčani gaje prijateljske odnose poslužilo je kao oproštaj od ove jeseni za gledatelje na Zvrniku, koju će Polet zaključiti gostovanjem u Lonjici. I na vrhu tablice, jer uoči zadnjega kola jeseni tu su tri boda više od Dubrave... Jelačić nakon tri uzastopne pobjede u zadnje kolo ulazi kao peti na tablici, Lukavec, Buna i Turopoljac drže se blizu jedni drugima, u sredini tablice, dok su Klas, Lomnica i Gradići trenutačno u zoni borbe za ostanak.

JESEN ZA IZBRISATI, ZIMA ZA PRESLAGIVATI

Premier liga ZŽ

Jedinstvena 1. ŽNL

eobično teška sezona je u tijeku u nogometnom Mraclinu, događaju se stvari na koje posljednjih godina na Grabi nisu naviknuti, ali dobra je vijest da se naziru bolji dani! Tome se imamo pravo nadati na račun dvije posljednje utakmice, ujedno i dvije pobjede, kod Metalca u gostima i protiv visoko plasirane Moslavine doma, ali recentna povijest uči nas da to i ne mora puno značiti... Mraclinci su, naime, u sezonu krenuli šokantnim nizom od četiri poraza, u međuvremenu stigli i promijeniti trenera, pa je na klupu stigao Saša Sabljak. Uspio je Sale nakon toga doći do dvije vezane pobjede, i to uz gol-razliku 10-0, i tad su mnogi

4. NL SREDIŠTE

pomislili da je krizi došao kraj, ali nije ispalo tako... U sljedećih šest utakmica Mraclin nikoga nije uspio pobijediti, u tom su se niz smjestila četiri remija i dva poraza, pa se na treću pobjedu u sezoni čekalo sve do sretnog 13. kola i odlaska u Sisak. Pobjeda protiv Moslavine, druga vezana, sigurno će ponovno donijeti dašak optimizma, a pred odlazak na zimsku pauzu savršeno bi sjeo još i dobar rezultat u posljednjem kolu. Neće to biti jednostavan posao, ide se u goste kod drugoplasirane Rugvice, momčadi koja je dobila 11 od 14 utakmica, ali vrijedi pokušati. Pa se, kako god završilo, na zimu malo presložiti. I krenuti cvjetati kad dođe proljeće.

POSAVEC DRŽI VRH, KUPA JE NABUJALA...

U sedmom rangu natjecanja, kao baš i u šestom, imamo ligaškog lidera. Posavec iz Orla cijele je ove jeseni doživio samo jedan poraz, krajem rujna u Pušći, nanizao deset pobjeda i čvrsto zasjeo na vrh. Ambiciozni Rakovec prati ga u stopu, ima pet bodova i jednu utakmicu manje, a titulu jesenskog prvaka Posavec može potvrditi u zadnje kolu, lokalnom derbiju s Velikom Mlakom. Kupa je nakon lošeg starta zaigrala sjajno i došla do četvrtoga mjesta, a u sredini tablice drže se Velikomlačani i društ vo iz Turopolja. Nije daleko ni Mladost Obrezina, dok su Dinamo Hidrel i Meštrica na samome začelju...

Bio je petak, zavrtio se trinaesti krug u ovoj sezoni SuperSport HNL-a, dolje na travnjaku snage su odmjeravali nogometaši Gorice i Vukovara. Gosti su pritom u dobrom dijelu utakmice dominirali, a Goričani su ovu priliku koristili da bi dosadašnji tijek prvenstva saželi u ovih 90 minuta. Kakva prva trećina sezone, takva i utakmica, čudna i neobična, nesvakidašnja, s ishodom za koji ne znaš smrdi li ili miriši, jer definitivno nisi siguran je li Gorica osvojila jedan ili izgubila dva boda u tih 1-1 uoči reprezentativne stanke.

Utakmica protiv Vukovara uključivala je jedno lošije razdoblje Gorice, zatim i vodstvo protivnika nakon konfuzne reakcije u obrani, a onda i povratak u utakmicu, korak po korak. Tu je, međutim, i sreća okrenula leđa, jer Goričanima je poništen gol zbog milimetarskog zaleđa, Goričani su triput pogađali okvir gola, od toga dvaput u istom napadu... Smjestio se u tu priču i jedan prekrasan gol, kojeg je asistent Medin Gashi pripremio strijelcu Anti Kavelju, ali i jedan bizaran crveni karton, nekoliko suludo dugih VAR provjera i još poneki neobičan detalj. Na kraju podjela bodova, s kojom ne možeš biti ni zadovoljan ni nezadovoljan.

Piše: Marko Vidalina

ZADOVOLJAN, A OPET NISI...

Sezona koja je u Gorici totalno drukčija od drugih

HNK GORICA DRŽI SEDMO MJESTO NAKON 13

KOLA SEZONE KOJA OBILUJE POSEBNOSTIMA: NOVA JE MOMČAD, NOVI JE TRAVNJAK, NOVI JE GAZDA, IGRA SE DOMA I VANI U NIZOVIMA...

Ukratko, koloplet neobičnih zbivanja, što karakterizira i goričkih uvodnih 13 kola aktualne sezone. Uvjerljivo najneobičnije sezone u prvoligaškoj povijesti našeg kluba. Rezultati su, u skladu s tim, šaroliki i bez prave konstante, a trenutačni pogled na tablicu vrlo je sličan onome nakon utakmice Gorice i Vukovara. Nije čovjek siguran biti zadovoljan ili ne...

Skupila je Gorica 15 bodova, što je trenutačno dovoljno za sedmo mjesto, uz bod prednosti u odnosu na Rijeku, koja je sa 14 bodova na nerealno niskoj poziciji, što u još većoj mjeri vrijedi za Osijek, koji je na posljednjem mjestu tablice (?!) s deset bodova, jednim manje od Vukovara. Sve to govori da Gorici u leđa gledaju novi prvoligaš i prvi kandidat za ispadanje, ali i dva kluba koja će sasvim sigurno početi skupljati bodove. S druge strane, da je bilo samo nekoliko centimetara sreće, da je Gorica uspjela pobijediti Vukovar, tog petka navečer

na spavanje bi se otišlo na diobi trećeg mjesta na tablici! Takva je ova sezona HNL-a, luda i vrlo specifična

USKORO KREĆE 'NORMALA'

Krenulo je velikom ljetnom rekonstrukcijom momčadi, odlaskom 25 i dolaskom 12 igrača, a promjene su se usporedno odvijale i u uredima. Nenad Črnko, koji je klub postavio na noge i vodio ga svih 16 godinaa, polako se odmicao od kluba kojeg je i dalje formalno vodio, a uzde je sve ozbiljnije preuzimao novi gazda Ilija Karamatić. Tijekom jeseni stvari su se i formarizirale, Karamatić i njegovi suradnici preuzeli su

NAKON ŠEST GOSTOVANJA

GORICA ĆE POVEZATI DEVET

DOMAĆIH UTAKMICA, A TAD KREĆE UOBIČAJENI RITAM

RUKOMET

Gorički sveti cilj i paklen raspored

klub u svakom smislu i uspostavili svoj način rada. Nešto drukčiji nego što je bio u dosadašnjoj povijesti kluba, a to je definitivno stvar na koju se treba naviknuti.

U cijelom tom procesu preuzimanja kluba događala se i povijesna promjena travnjaka, koja je u skladu s okolnostima krenula najmanje mjesec dana prekasno. S obzirom na to, Gorica je morala gostovati u prvih šest kola, što je presedan u dosadašnjoj povijesti HNL-a. Budući da ovdje pričamo o klubu koji je prošle sezone na gostovanjima skupljao isključivo mrvice, bila je to izazovna situacija, pri čemu je najveći zalog za optimizam bilo to što je u svlačionici ostalo malo onih koji su lani gubili u gostima... Ispalo je da je Gorica danas jedan od najuspješnijih gostiju u cijeloj ligi, sa devet bodova iz šest utakmica, a problem su u tom crnom nizu postale domaće utakmice, na novom travnjaku. Usput smo vidjeli nekoliko spektakularnih golova, prekrasnih akcija, ali i puno kikseva, neobjašnjivih padova.

Turbulentna sezona nastavit će se nešto mirnije, još Istra i Dinamo stižu u Veliku Goricu, pa će krenuti "normalna" sezona. A to će valjda donijeti i više stabilnosti na terenu...

Nakon što su prošle sezone na nevjerojatan način ostali bez plasmana u Ligu za prvaka, uz dva poraza od 14 golova razlike na gostovanjima kod izravnih konkurenata, rukometaši Gorice u ovu su sezonu ušli odlučni da naučeno iskoriste u dobre svrhe i da ovoga puta - uspiju. I dobro im je išlo u prvih devet kola, jedini kiks tu je bio uvjerljiv domaći poraz od Trogira, izravnoga konkurenta, ali napravljeno je i puno toga dobroga, dobiveno nekoliko teških i zahtjevnih utakmica. Zagreb je u ovoj skupini, jasno, predodređen za prvo mjesto, a uz Goricu i Trogir, u lovu na jedno od prva tri mjesta je i Čakovec. Znajući da u posljednja tri kola gostuju upravo kod Trogira i Čakovca, da je prije toga na rasporedu nemoguća misija protiv Zagreba na domaćem parketu, bili su svjesni da u desetoj rundi, na gostovanju kod Umaga, nema prostora za pogreške. Nažalost, one su se događale, u najvećoj mjeri u završnici utakmice, pa su Goričani ispustili plus četiri u zadnjih deset minu-

ta i izgubili utakmicu. Time, naravno, nisu izgubili i šanse za ostvarivanje "svetog cilja", ali značajno su si zakomplicirali situaciju, jer ako je cilj svet, onda je raspored u završnici Lige A za Goričane - paklen! Što je samo po sebi loša vijest, ali ujedno je i velika prilika. Priča iz prošle sezone, naime, gotovo da se ponavlja, jer ponovno će Gorica na dva gostovanja kod izravnih konkurenata odlučivati sama o sebi. I pokazivati što je ova momčad naučila iz lanjske epizode. Od domaćeg ogleda sa Zagrebom nemamo pravo očekivati ništa više od dobre prezentacije, a onda kreće ludilo... Posljednjeg vikenda u studenom Goričani idu u Čakovec, tjedan dana kasnije doma čekaju neugodnu Bjelin Spačvu, a za kraj idu u Trogir. Zahtjevno razdoblje sezone je pred našim rukometašima i njihovim trenerom Matejem Miškovićem, ali znate za onu o muci i junacima... Prošle sezone bili su ljutiti sami na sebe, sad imaju priliku biti ponosni na sebe. Neka tako i bude!

KOŠARKA

I KUPOM JE MOGUĆE VRATITI SE U ELITU

Košarkaši Gorice "kašljucavo" su krenuli u novu sezonu, no stvari polako sjedaju na svoje mjesto u okviru Prve lige. Stigli su Niko Rimac i Filip Kalajžić, dečki koji su pojačanja više nego prinove, momčad je sad

potpuno formirana i još je jedino ostao - parket! Na njemu će Goričani tražiti put prema gore u ligi, a šansa se otvorila i u Kupu. U osmini finala će u Goricu doći Đakovo, a bolji ide na završni turnir, Final Eight Kupa.

LITAVCI U GORICI!

TREĆI PUT U MAGLI

Piše: Marko Vidalina

SMagla u turopoljskom kraju vrlo je česta i ima nekoliko specifičnih obilježja zbog lokalne geografije i klime. Turopolje je potpuno ravničarski kraj. Zrak se slabije miješa, a hladan i vlažan zrak lakše se “zadržava” pri tlu, što pogoduje stvaranju radijacijske magle. Uz to, veliki su izvori vlage, posebno uz rijeku Odru, njezine rukavce i poplavno područje, kao i brojne kanale i potoke. Uz to, u jesen i zimu vrlo često dolazi do temperaturne inverzije; hladan zrak se "zaključa" u nizini, topliji zrak iznad njega sprječava dizanje vlage i stvaraju se dugotrajne magle koje se mogu zadržati i cijeli dan...

NAŠI DEČKI U REPKI

Tako nekako maglu u našem kraju objašnjava struka. I baš iz svih tih razloga magle je bilo i u četvrtak, 13. listopada. Guste magle, koja je bila sve prije nego dobrodošla u jednom ovakvom danu, u kojem je trebao dominirati nogomet. Hrvatska U-21 reprezentacija baš u Velikoj Gorici igrala je svoj kvalifikacijski ogled protiv vršnjaka iz Litve, a pri toj odluci zanemarilo se sve ono iz uvoda. I sve utakmice koje su se ranije igrale na našem stadionu u neviđenom izdanju. U još jednoj neviđenoj utakmici tako je Hrvatska pobijedila Litvu 4-0, selekcija u kojoj su i naš Josip Cundeković te igrač HNK Gorice Ante Kavelj i u takvim je

MUTNA SLIKA POBJEDE HRVATSKA U-21 REPREZENTACIJA

POBIJEDILA JE VRŠNJAKE IZ LITVE NA NAŠEM STADIONU, NA KOJEM JE LITAVSKI NOGOMET DOBRO POZNAT. BILI SU TU IGRAČI ŽALGIRISA, BILI SU I NIKO, VALDAS I GOLUBICKAS...

uvjetima uspjela potvrditi potencijal, ali i još jedanput pokazati kolika je razlika između hrvatskog i litavskog nogometa. - Cilj je ostvaren, tri boda su nam bila najvažnija. Imali smo jasnu sliku što očekivati od Litve, niski blok, beskonačno mnogo duela i prekršaja, čekanje prilikakroz kontru i polukontru. Nama je bio cilj ostati strpljiv i pokušati protivniku zabiti pogodak što prije jer time si olakšavamo posao. Isto se na kraju i ispostavilo, nakon 1-0 su oni možda malo ofenzivnije krenuli igrati i ostavljali nam velike prostore za polukontre i kontre. Prije 2-0 imali smo dvije sjajne

LITAVCI SU OTVARALI

STADION, POMAGALI

NA PUTU DO

HNL-A, DA

BI SAD OPET

NAVRATILI...

ŽAO NAM JE

ŠTO LJUDI

S TRIBINA

NISU NIŠTA

VIDJELI, ALI

OVDJE SU

TRI BODA

NAJVAŽNIJA

situacije koje smo mogli puno bolje odigrati i doći do pogotka i ranije - rekao je izbornik Olić pa se osvrnuo na uvjete: - Uvjeti su za ljude na tribini sigurno su bili teški, jer ništa se nije vidjelo. Ja sam uz liniju u prvom poluvremenu vidio slabije, ali u drugom poluvremenu se moglo vidjeti bolje, barem s moje točke. Puno jasnija slika, tako da su uvjeti bili takvi kakvi jesu, ali sudac je odlučio da će se utakmica igrati. Vidio je koliko mu je trebalo, htjeli su da se utakmica završi, a meni je drago da se nije prekinula ili odgodila za sutra. Taj jedan dan više ili odgoda nosi napetost i iščekivanje, tako da mi je drago da se završilo i upisali smo ta tri boda koja su nam bila jako važna.

USPOMENE IZ DAVNINA

Objasnio je i zašto je domaćin bila baš Velika Gorica. - Problem je u tome što nekoliko tjedana ranije moraš prijaviti i satnicu. Kad smo bili svjesni toga, više se nije moglo promijeniti. Praktički se u pet minuta magla spustila, a neke stvari ne možeš iskontrolirati ni predvidjeti. Svi smo se radovali lijepom vremenu i ugodnoj temperaturi. Žao mi je zbog gledatelja na tribinama, ali i putem televizijerekao je izbornik.

Neobična povezanost našega grada tako je dobila novu epizodu, koja će ostati u magli, ali i novu poveznicu. Manje je poznat podatak da su se u ljeto 1987. godine, u prvoj utakmici u povijesti na našem stadionu, susrele studentske reprezentacije Brazila i SSSR-a, pri čemu su boje sovjeta branili isključivo igrači Žalgirisa iz Kaunasa, najboljeg litavskoga kluba. I došli su do visoke pobjede 6-0 u tom povijesnom ogledu...

Godinama poslije, točnije u jesen 2018. godine, u velikogorički nogomet opet su stigli Litavci. Ovoga puta u ulozi investitora, na čijem je čelu bio bivši litavski košarkaš Gintaras Staniulis, a njihov čovjek bio je Mindaugas Nikoličius. Kao sportski direktor, Niko je pomogao da HNK Gorica postane prvoligaš, ali i da se etablira u društvu najboljih. U međuvremenu je doveo i trenera iz Litve, nezaboravnog Valdasa Dambrauskasa, najuspješnijeg trenera Gorice u prvoligaškoj povijesti, kao i igrača Pauliusa Golubickasa, koji na kraju nije ostavio posebno dubok trag. Svi su oni odavno bivši, a prvi sljedeći "link" s litavskim nogometom čekali smo do tog maglovitog 13. studenog. Pri čemu se nadamo da Olićeva vrsta neće odustati od svog omiljenog stadiona zbog te male temperaturne inverzije koja je ovom prilikom ukrala utakmicu gledateljima na stadionu i pred TV ekranima. Važnije je ipak da se u Velikoj Gorici u ovoj turi - pobjeđuje!

POSLOVNI PROSTOR

Poslovni prostor, centar Velike Gorice, ul. Slavka Kolara (kod Robne kuće), 27m2, za razne namjene, prodajem. 098/428-405

PRODAJA ZEMLJIŠTA

Dragonožec, zemljište katastarska čestica 772, pogodno za izgradnju kleti, 100 metara od zadnje kuće, prilaz sa dvije strane, prodajem. 098/9105-900

Gladovec Kravarski, zapušteni seoski posjed, dvorište, 3 oranice, 2 livade, šuma, bez objekta zbog dotrajalosti, asfalt i gradski vodovod, cijena po dogovoru,prodajem. 099/7688-264

Velika Mlaka, poljoprivredno zemljište, 6.318m2, prodajem. 098/709488 Ribnica, građevinsko zemljište, tri parcele, svaka od cca 1600m2, prodajem. 098/9553-556

Šiljakovina, građevinsko zemljište, Ul. Josipa Kovačića, 748m2, čestica 694/1, papiri uredni, 34.000 eura, prodajem. 099/233-8086 Vukovina, zemljište 10.500m2, moguća gradnja, prodajem. 01/6215 464 Velika Gorica, Bukevje, zemljište 3000 m2, namijenjeno u različite svrhe, vl. 1/1, gradska voda, struja i telefon uz zemljište, 15.000€, prodajem. 091/5301-741 Sisak, građevinsko zemljište (Drenački put) veličine: 3700 m², 24 m x 160 m, katast. općina: Odra, kbč:1808, cijena: 6 EUR m2 (22.000 eura), VAŽNA NAPOMENA: nekretnine se nalaze na udaljenosti manjoj od jednog kilometra od ulaza na Autocestu Sisak – Zagreb! 091 441 0057 Gornji Vukojevac, centar, Općina Lekenik, zemljište površine 2.500 m2 na kojem se nalaze tri drvena objekta, legalizirana, priključak struje, bunar, uz asfaltiranu cestu, cijena 12€ m2, prodajem. 098/9104-910, 098/752144 Vukovina, Gornje Podotočje, zemljište površine 1.137m2, namjenjeno u različite svrhe, vlasništvo 1/1, 4 € po kvadratu, prodajem. 01/6215-149, 091/9156-863 Kravarsko, zemljište, na ulazu u mjesto, 3.438 m2, pola građevinsko, 20.000 €, prodajem. 091/9002-158 Kravarsko, zemljište na izlazu iz mjesta, 1.464 m2, 2/3 građevinsko, 15.000 €, prodajem. 091/9002-158 Lazina Čička, gradilište 2.254 m2, poljoprivredno zemljište 1.300 m2 u istom komadu, prodajem. 095/5570-177 Obed, zemljište, 22.322 m2, prodajem. 01/5602-005 Obed, zemljište 14.747 m2, prodajem. 01/5602-005

Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima. 6252-985, 091/600 0391. Gospođu za povremeno čišćenje kuće u Velikoj Gorici, tražim. 098/9288306 Gospođu za čišćenje stana u Velikoj Gorici, tražim. 091/9505-281

Cirkular monofazni, 230 volti i motornu ručnu pilu, jeftino prodajem. 098/781-564

Peć na drva za grijanje i kuhanje, novija, lijevano željezo, povoljno prodajem. 091/7620-470 Čamac riječni, limeni, 4,5m dužina, Thompsonov motor 4KS, prodajem. 091/5548-150

Muške jakne, više njih, veličina 52-56. kožne nove i polovne, prodajem. 01/6215-464 Orbitrek, valjak za peglanje, zamrzivač 300l, perilica suđa, sušilica rublja, prodajem. 01/6215-464

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima 01/6222777

Svinjska mast, stara, pogodna za izradu sapuna, prodajem. 098/9105900 Prikolica za gnoj, Tehno-Stroj, 3 tone, u jako dobrom stanju, prodajem. 098/9105-900

Samoutovarna prikolica za sijeno Mengele LW19, priključak na traktor, prodajem. 01/6239-615

Prsten pečatnjak zlatni i ogrlicu, kupujem. 091/2527-938

Šivaća mašina Victoria, original, antikna, 100€, prodajem. 095/9031486

Stolić na kotačima, crni, puno drvo sa staklom, 100€, prodajem. 098/9357-033

Tepih staza sa držačima, njemačka proizvodnja, novi, dužina 10m x širina 60cm, cijena 120€, prodajem. 098/9288-306

Traktorski rasipač Mega metal RG-300 za umjetni gnoj i sjeme, prodajem. 01/6239-615

Pločice za kuhinji ili kupaonicu cca 18 m2 i bordure, prodajem. 099/ 6754-244

Šivača mašina Ruža, prodajem. 099/6754-244

Auto registriran od vlasnika do 2.000 € kupujem. 091/2527-938

Traktorski rasipač Mega metal 300 za umjetno gnojivo i sjeme, prodajem. 01/6239-615

Transporter dužine 9m za transpotiranje žita i sjena, prodajem. 01/6239615

Emajlirane velike posude od 46 i 48 litara, 2 kom, prodajem. 091/5150744

Vitrina dvodijelna, puno drvo smeđe boje, iz Njemačke, kao nova, 2.45x1.95x0.55, 300€, prodajem. 098/9288-306

Garažno mjesto u Velikoj Gorici, u ulici A.K. Miošića 62 na duži period iznajmljujem. 091/5122-792

Perilica za veš Gorenje, prodajem. 01/6252-180 Škrinju ledenicu, duboko smrzavanje LTH, prodajem. 01/6252-180

Kalijeva peć sa pećnicom, unikat bijele boje, prodajem 150eura. 091/5249-756.

Auto prikolica, manja, 1,20 x 1,20, ne registrirana, prodajem. 098/9881011

Rasipač za umjetno gnojivo i žito, priključak na traktor, proizveden u Sloveniji, prodajem. 01/6225-314

Cirkular čekičar, trofazni motor na kotačima sa više funkcija, prodajem. 091/7291-099

Crijep stari ali u dobrom stanju, Novi Bečej 1600 kom., 0,40€ po komadu, prodajem. 091/5500-644

Ledenica od 200l, malo korištena, povoljno prodajem. 01/7347-805

Komoda staro, puno drvo, 200x100, uščuvana, 250 €, prodajem. 098/9288-306

Regal, drvo, u četiri dijela, 4x2m, 60€, prodajem. 098/9288-306

Ormarić za cipele 93x37, 15€, prodajem. 098/9288-306

Radni stol, 120x80, novi, 200€, prodajem. 098/9288-306

Stol kutni, kombinirani, metalne nogice, 120x60, 2 kom ukupno 100€, prodajem, 098/9288-306

Stol okrugli, crni, 30€, prodajem 098/9288-306

Bunda prirodno krzno, 40-42 veličina, smeđa, 90 cm duga, proizvođač Cibalija Vinkovci, 50€, muški zimski mantil, kvalitetan 50€, prodajem. 098/9288-306

Regal mali, 100x160x0,40, 50€, prodajem. 098/9288-306

Krevet s noćnim ormarićem, 1,95x0,95, 100€, prodajem. 098/9288-306

Krevet s podnicama i noćnim ormarićima, 2,20x2,10, plus ormar, 3,08x2,20x0,60, uščuvano, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306

Krevet tapecirani, 2,10x1,66, s noćnim ormarićima i ogledalom + ormar, 2,75x2,20x0,55, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306

Komoda u dva dijela, stara 70 god., POKLANJAM 095/8073-833

Električne škare za živicu Power+ Garden, 400W/450mm dužina noža, ispravne, malo korištene, 60€, prodajem. 091/7699-484

Mobitel preklopni Doro 2404 na tipke, novi ne korišten u originalnom pakiranju, 55€, prodajem. 091/7699-484

Lamel parket, jasen, 1. klasa, 30m2, cijena po dogovoru, prodajem. 095/808-676

Vrata hrastova, ostakljena, desna, bez štoka, 200x80cm, prodajem. 095/808-676

Njemački ovčar štene, star tri mjeseca, poklanjam. 098/492-740

Bor umjetni, veliki sa dva kofera pina ukrasa za 80€, prodajem. 01/6214182

Aparat za zavarivanje Uljanik 140Ah s maskom, povoljno prodajem. 01/6235-048

Trosjed na izvlačenje sa nadmadracem, novi, prodajem. 092/3600-516

Sudoper korito, jedan rosfraj, cijena 30€, jedan keramika 90 cm, cijena 50€, fotelja na razvlačenje 80cm cijena 30€, prodajem. 01/6234-384

Umjetničke slike, prodajem. 01/6234-384

Štence Hrvatskog ovčara stare 2 mjeseca, poklanjam. 098/492-740

Štednjak etažni za centralno grijanje, u dobrom stanju. Ima ploču za kuhanje i pećnicu, prodajem. 01/6232-743

Crijep, stari, Velika Kikinda, 0,30€, prodajem. 091/9334-629

Bicikl muški, brzinac, u odličnom stanju, čuvan u zatvorenom prostoru, 50% cijene novog, prodajem. 098/596-959

Krilo vrata 66x200cm desna, 75x200cm lijeva, 85x200cm lijeva i ostakljena klizna vrata s priborom, prodajem povoljno. 091/5605-672

Preša za grožđe 80 l, bačva 200l, PVC kaca 500l, muljača mlin, prodajem povoljno. 091/5605-672

Gazišta drvena za polukružne stepenice, lakirane, prodajem. 091/5900661

Grilje nove za balkonska vrata, grilje za prozore 120x120, nove, prodajem. 091/5900-661

Mobitel Redmi 10 5G, novi, zapakirani sa računom, prodajem. 098/472310

Branik zadnji za Golf I i Golf II, prodajem. 091/5900-661

Vrata balkonska sa staklom, rabljena, ispravna prodajem. 091/5900-661

Bunda kratka original krzno jeftino prodajem. 01/6214-182

Patke, indijske trkačice, prodajem. 091/5738-044

Šivaći stroj Jadranka (može i za dijelove), prodajem. 091/5150-744

Singer stroj za šivanje iz 20 st., prodajem. 091/5150-744

Mobitel Alcatel 1S, novi ne korišten, prodajem. 098/9197-787

Stol kancelarijski, 160x85cm, prodajem. 098/9197-787

Reklamni stalak, metalni sa osvjetljenjem, prodajem. 098/9197-787

Kosilica za travu Gorenje Muta, benzin, prodajem. 098/9197-787

Prodaje se firma d.o.o.. 098/9197-787

Automobil Hyunday 1,6, 2009. godina, redovito servisiran, 180.000 km, registriran do 21.4.2023., cijena 1.950 €, prodajem. 091/5276 051

Kravarsko, šuma, bukva-grab, 2.700 m2, 12.000€, prodajem. 091/9002-158

Kravarsko, šuma, bukva-grab, 17.500 m2, 30.000€, prodajem. 091/9002-158

Korito za šurenje svinja i reme, prodajem 01/5602-005

Stari kovani i papirnati novac svih država svijeta, medalje, odlikovanja, vojne oznake, značke prije 1950 god., KUPUJEM. 098/462-185

Konjski gnoj poklanjam. 01/6671-416; 097/6440-831

Balirka Claas, niskotlačna, cijena po dogovoru, prodajem. 01/5602-005

Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 01/5602-005

Regal drvo, u 4 dijela, 4x2m, 100,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

Ormarić za cipele, 93x37cm, 25 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

Stol radni, 120x80 cm, 70,00 eura, stol kutni kombinirani, metalne nogice, 120x60x2, 25,00 eura, stol okrugli bijeli, 150,00 kn, stol okrugli crni, 20,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306