Napadač Kurilovca Luka Sedlaček prvi je strijelac prvenstva, ali i Kupa: u 11 utakmica zabio je 13 golova!
Tema
Gastro opet zablistao, bogatiji nego ikad prije...
Velimir Šandor stigao sa Svjetskog prvenstva u Indiji s broncom, a uskoro stiže i - tatino zlato...
Sve za djecu
NAJVEĆA MANIFESTACIJA U SVOM 24. IZDANJU KAPACITETI PROŠIRENI ZA NOVIH 60 MJESTA
STJEPAN KUNIĆ BAVI SE MESARIJOM 51 GODINU. I JOŠ SE NIJE UMORIO
IN MEMORIAM ĐURO SABOLEK, DUGOGODIŠNJI ŽUPNIK ŽUPE U VUKOVINI, UMRO JE U 76. GODINI
AFRIKA, TO JE NAŠ ĐIR...
Krajem rujna iz KUD-a Gradići pozdravi su stizali izdaleka - iz Tunisa! Gradićani su otputovali na u grad Sousse, gdje su imali središnji nastup na svečanosti u povodu Svjetskog dana turizma. Vesela ekipa snimala je i prilog za lokalnu televiziju, a stigla je zabavljati i Tunižane, ali i goste hotela, kojima su priredili "show" u režiji tamburaša. Slobodno vrijeme iskoristili su za upoznavanje kulture, tradicionalnog tuniskog sela i degustirali pogače iz otvorene peći, ali i jahali na devama...
Piše: Matea Brenčić
Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja
Datum izlaska ovog broja: 23. listopada 2025. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Grafički urednik: Zvonko Šimunić
Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola
Novinari:
David Jolić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Mato Paviša, Vitomir Štuban, Franjo Kompes Novak
Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban
Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@cityradio.hr
Tisak:
Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210, Zagreb
„Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj
ogometaši su ga "proslavili", ali nogometaši nisu jedini koje je naslikao 27-godišnji Ivan Mikulin iz Lekenika. U veljači ove godine na oproštajnoj utakmici poklonio je sliku Domagoju Duvnjaku, a na njegovom popisu našli su se još Zlatko Dalić, Željko Bebek, Miroslav Škoro, Ivan Zak, Ljubomir i Jan Kerekeš, grupa Dalmatino, Marvelovi superjunaci… I to nam je bio povod da sjednemo i popričamo s Ivanom. Trenutačno skladištar, a po struci elektromehaničar, ovaj mladi samouki talentirani umjetnik crtati je počeo još u vrtićkoj dobi, talent je naslijedio od oca, godinama ga brusio, no nikad nije sanjao da će se jednog dana susresti sa svojim, ali i našim idolima - Vatrenima.
- Još kao dijete privlačili su me Marvelovi superjunaci, njih sam najviše crtao, a o portretima nisam ni razmišljao. Prije sam imao problem jer nisam znao kako viziju iz glave prebaciti na papir pa sam slagao komade papira i spajao. Prvi portret kojeg sam napravio prikazuje mog brata, bratića i mene. Njega držim uokvirenog – kaže Ivan.
A kad već spominjemo Marvelove superjunake, naravno da je Ivan napravio veliko remek-djelo na koje je potrošio čak dvije godine i 400 sati. Veličina slike je 2,5 x 3,5 metra.
- Morali smo je spuštati s balkona koliko je bila velika. Na njoj se nalazi 120 likova, a crtao sam svime što sam imao - od markera, flomastera, drvenih bojica i tuša. Sliku sam objavio na društvenim mrežama i reakcije su stvarno bile sjajne, što mi je dalo motiv za dalje. U rujnu 2023. godine saznao sam da u Lekenik dolaze Humane zvijezde Hrvatske, u kojima je bio i izbornik Zlatko Dalić. Odmah sam ga išao crtati, a uz pomoć tadašnjeg predsjednika ŠNK Lekenika i današnjeg načelnika Općine Božidara Antolca, portret sam mu uspio uručiti. Zaista poseban osjećaj.
UMJETNIK IZ LEKENIKA NACRTAO JE 31 PORTRET NAŠIH NOGOMETAŠA, PA SVAKOME POKLONIO SVOJ. ŽELJA MU JE I CRISTIANU RONALDU URUČITI NJEGOV
Uistinu oduševljeni svojim portretima bili su Domagoj Duvnjak i Joško Gvardiol. Bilo je to početkom ove godine kad se igralo Svjetsko rukometno prvenstvo. Posljednja utakmica Domagoja Duvnjaka u dresu reprezentacije. Ivan je želio da ostane trajna uspomena na taj trenutak. Crtao ga je danonoćno i uz pomoć dobrih ljudi uspio je doći na baš tu utakmicu, do baš tog Domagoja.
- Duvnjaku je suza skoro krenula kad je vidio portret. Zaista je bio ganut. Čovjek ne može odglumiti takve stvari. Jednostavno sam mu morao tada uručiti sliku. Bilo je sad ili nikad. Moja slika s njim odmah je završila na društvenim mrežama reprezentacije. Morao sam ugasiti mobitel jer su me svi počeli zvati, slati poruke.
Nisu mogli vjerovati da sam uspio. Uspio je Ivan i puno više. Posvetio je čak 260 sati rada crtežima nogometnih reprezentativaca. Dio portreta poklonio im je u lipnju, a dio u rujnu ove godine - ukupno 31 portret. Ovime se upisao u povijest. Prvi je ikada u Hrvatskoj nacrtao cijelu reprezentaciju i osobno im uručio slike. Najveća nagrada mu je upravo to – sresti ljude kojima se divi, jer je i sam 12 godina trenirao nogomet u lekeničkom klubu.
Kako kaže poznata poslovica, nebo voli strpljive i skromne. A da je skroman govori činjenica da je u drugom razredu osnovne škole, dok su drugi od roditelja za Svetog Nikolu tražili skupe poklone, on zamolio za tehničku olovku. S njome dan danas crta skice portreta. - Imam više od 20 realističnih skica koje su u procesu nastajanja, uglavnom se radi o superjunacima i likovima iz filmova, no nisam im se uspio posvetiti jer su uletjeli drugi crteži. Saznam za neki događaj koji se održava uskoro i onda mi padne na pamet da bih mogao nacrtati primjerice glumca, pjevača ili sportaša. Naravno, i prijatelji me traže da nacrtam njih ili nešto za njihovu blisku osobu. To je njima moj poklon od srca. Nikome nisam nikada naplatio. To je moja strast. Ako mi oduzmeš crtanje, uzeo si polovicu mene – govori nam Ivan. Kad razmišlja o budućnosti, htio bi otvoriti svoj atelje i obrt te napraviti samostalnu izložbu, a najveća mu je želja pokloniti portret Cristianu Ronaldu, makar to bilo i za deset godina. Planova ima još, primjerice nacrtati veliki realističan Thompsonov portret, no ipak ne smijemo otkriti sve detalje. Ogromna podrška mu je naravno njegova obitelj - majka, otac i brat, ali i djevojka koja će zbog njegovih boja i nijanse koje nema, sjesti u auto i otići u grad po njih. No, iza njega stoje i svi njegovi prijatelji koji ga potiču da razvija talent i koji će rado pomoći kad god zatreba. Moglo bi se o Ivanu još štošta napisati, no ovo je dovoljno da upoznate mladog umjetnika iz Lekenika. Ivane, sretno dalje!
SVAKE GODINE
OKUPLJAMO SE KAKO BISMO
PODSJETILI
SUGRAĐANE NA
VAŽNOST BRIGE
O ZDRAVLJU, ISTAKNULA JE
ĐURĐA DEHIN
rojni sugrađani u ružičastom i s rozim kišobranima prve su subote u listopadu prošetali ulicama grada kako bi ovom simboličnom gestom ukazali na važnost borbe protiv raka dojke te pružili podršku svim ženama koje se suočavaju s ovom bolešću. Tako je već dugi niz godina u našem gradu, zahvaljujući Udruzi žena edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke županije, koja tradicionalno prve subote u listopadu organizira ovu šetnju povodom Dana ružičaste vrpce.
SAMO DESET MINUTA
- Svake godine na ovaj dan okupljamo se i šetamo s ružičastim kišobranima kako bismo podsjetili sugrađane na važnost samopregleda i brige o vlastitom zdravlju. Jer kada imamo zdravlje, imamo sve. Prevenciju i redovite samopreglede promičemo tijekom cijele godine, potičući žene da obavljaju samopreglede dojki te odlaze na
ultrazvuk i mamografiju - istaknula je Đurđa Dehin, predsjednica Udruge. Ova akcija podiže svijest o važnosti samopregleda i ranog otkrivanja raka dojke. Redoviti samopregled koji traje oko deset minuta može značajno povećati šanse za preživljenje, jer je rak dojke izlječiv ako se otkrije na vrijeme.
BUDITE HRABRI, UZ VAS SMO!
U znak podrške ovoj hvalevrijednoj inicijativi, šetnji gradom pridružili su se i gradonačelnik Krešimir Ačkar te pročelnica za društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić. - Znam da je zahvaljujući prevenciji spašeno mnogo života, i zato vam hvala na svemu što radite u Udruzi. Naš današnji hod nije samo poruka o važnosti prevencije, već i znak podrške svima koji su se, nažalost, suočili s ovom teškom bolešću. Budite hrabri, uz vas smo. Zajedno smo u životu uvijek jači - poručio je gradonačelnik Ačkar.
rije 34 godine osnovana je 153. brigada Hrvatske vojske, postrojba koja je u najtežim trenucima Domovinskog rata stala u obranu hrvatske neovisnosti i slobode. Kroz ovu brigadu prošlo je više od 5818 branitelja s područja Velike Gorice, Zagreba i okolnih mjesta, a njihova hrabrost i žrtva zauvijek su upisane u povijest stvaranja Republike Hrvatske. Ranjena su 452 pripadnika brigade, a njih 72 položila su živote na oltar domovine. Predsjednik Udruge pripadnika 153. brigade HV Velika Gorica, Ivan Zagorac, podsjetio je na ratni put ove legendarne brigade te istaknuo kako je to priča o hrabrosti, patnji, umiranju - priča o tome kako se voli domovina kada ste joj najpotrebniji. Prošlo je već tri desetljeća otkako su joj građani Velike Gorice u srcu grada, 14. rujna 1995. godine, priredili veličanstven doček kojeg se mnogi i danas s ponosom prisjećaju.
- Zadaća svih nas je da čuvamo i širimo povijesnu istinu o Domovinskom ratu, a posebno sjećanje na naše poginule branitelje. Naš ratni put isprepleten je teškim borbenim zadaćama. Mnogi koji su proživjeli vihor rata danas više nisu s nama, ali sjećanje na Domovinski rat i
našu brigadu ne blijedi - kazao je Zagorac. Članovima Udruge, obiteljima stradalih i poginulih branitelja te svim ostalim nazočnim braniteljima Domovinskog rata emotivnim se govorom obratio gradonačelnik Krešimir Ačkar, ujedno i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.
HRABROST SE NE ZABORAVLJA
- Teško je govoriti vama koji ovdje stojite pred nama, jer zapravo svatko od vas bi trebao pričati svima nama kako je došlo do 30 godina Velike Gorice kao samostalne lokalne samouprave. Došlo je, zahvaljujući vama. Pokazali ste da ste pravi ponos Velike Gorice, temelj bez kojeg se ovaj grad ne bi mogao razvijati - poručio je braniteljima. Podsjetio je na hrabrost i žrtvu branitelja koji su temelj uspjeha grada i države. - Žrtva koju su branitelji tada podnijeli je žrtva na kakvu današnje generacije možda nikada ne bi pristale, mora se cijeniti. Ta hrabrost ne smije nikada biti zaboravljena. Vi ste učinili našu Veliku Goricu, naše Turopolje i Hrvatsku uspješnom i prosperitetnom državom. Dragi naši branitelji, hvala vam od srca. Mi kao Grad to nećemo zaboraviti i punu podršku imat ćete i dalje - poručio je na kraju gradonačelnik Ačkar.
nosi ime našeg zaštitnika, arkanđela Mihaela. Ovaj park neka bude duša vašeg mjesta, prostor druženja i susreta. Lomnica je kroz stoljeća mijenjala oblik, ali nikad nije izgubila ono najvažnije, veliko srce ljudi koji ovdje žive. To srce, zajedništvo i sloga osjete se i danas - rekao je gradonačelnik Ačkar, istaknuvši kako će Grad Velika Gorica i dalje biti podrška svim razvojnim planovima mjesta. Novi park blagoslovio je velečasni Vladimir Cvetnić iz župe Sv. Juraja Mučenika i imena Marijina u Odri, a na kraju svečanosti Vijeće mjesnog odbora dodijelilo je zahvalnice svima koji su svojim angažmanom doprinijeli unapređenju života u Gornjoj Lomnici. ZADAĆA SVIH NAS JE DA ČUVAMO I ŠIRIMO POVIJESNU ISTINU O DOMOVINSKOM RATU, A POSEBNO SJEĆANJE NA NAŠE POGINULE BRANITELJE, REKAO JE IVAN ZAGORAC, PREDSJEDNIK UDRUGE
ornja Lomnica je svečano obilježila
Dan mjesta, a centralni događaj proslave bilo je otvaranje novog parka koji sada nosi ime zaštitnika naselja - Park Svetog Mihela, a prostire se na impresivnih 11 tisuća četvornih metara.
Uređene su pješačke staze, obnovljen je oltar i prostor ispred križa, a u sklopu parka izgrađeno je i novo košarkaško igralište. U proteklih nekoliko godina Gornja Lomnica doživjela je brojne pozitivne promjene, istaknuo je predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Gornja Lomnica, Dragan Perić.
- Nakon 20 godina dočekali smo svečano otvorenje parka i ponosan sam što sam dio
tog trenutka. Ovo je mjesto koje će živjeti zajedno s našim naseljem, a u narednim godinama planiramo ga još nadograditi. Zahvaljujem Gradu i našoj Župi na suradnji i razumijevanju jer zajedno radimo na tome da našim mještanima osiguramo što bolju kvalitetu života - kazao je Perić te podsjetio na dosad realizirane projekte poput izgradnje nogostupa, obnovljenih ulica, nove javne rasvjete, optičke mreže kao i uređenja kanala Stara Lomnica. Brojni projekti koji su realizirani u Meštrici, ostvareni su uz podršku i suradnju Grada. - Drago mi je što mogu svjedočiti jednom povijesnom trenutku, otvaranju parka koji
Grad Velika Gorica
ovodom Dana kravate, Turistička zajednica Zagrebačke županije, u suradnji s Gradom Velika Gorica, pokrenula je projekt koji povezuje kulturnu baštinu, odgoj i održivi turizam pod nazivom „Od srca Turopolja. U rukama koje odgajaju. U srcima koja pamte.“ U sklopu projekta, 577 ručno izrađenih podgutnica, djelo umjetnice Tine Miličević, simbolično je uručeno odgajateljima gradskih dječjih vrtića. Također, prostore dječjih vrtića Ciciban, Žirek, Lojtrica i Velika Gorica, trajno će krasiti i instalacije podgutnica, dok će odgajatelji imati ključnu ulogu u prenošenju njihove simbolike najmlađima, kroz svakodnevni rad, igru i razgovor.
“Odgajatelji su naši prvi ambasadori baštine. Ako želimo da djeca rastu s osjećajem ponosa i pripadnosti, moramo ih već danas okružiti simbolima koji pričaju tko smo. Podgutnica u njihovim rukama prenosi više od tkanine, ona prenosi srce Turopolja” istaknula je direktorica Ivana Alilović, Turističke zajednice Zagrebačke županije.
Svečanost primopredaje sim-
bolično je održana u Dječjem vrtiću Velika Gorica, koji ove godine slavi 65 godina predškolskog odgoja i obrazovanja. Tom prilikom predstavnici Plemenite opčine turopoljske, najmlađima su na zanimljiv i poučan način predstavili priču o podgutnici, tradicionalnom odjevnom predmetu koji je preteča današnje kravate. ''Podgutnica pod vratom hrabrih turopoljskih banderijalaca, jednako kao i poculica na glavama snažnih turopoljskih žena, znak su ljubavi i plemenitosti. Upravo tu ljubav i plemenitost vidimo u dječjim vrtićima u svakodnevnom pedagoškom radu s djecom pa neka ove podgutnice za djelatnike vrtića budu dar zahvalnosti jer očuvanje identiteta našega zavičaja kreće upravo ovdje od najmanjih nogu'' –rekao je Juraj pl. Odrčić, župan Plemenite općine turopoljske koja ove godine obilježava velikih 800 godina postojanja. Pojekt je podržao i gradonačelnik Krešimir Ačkar koji je naglasio njegovu ulogu u očuvanju identiteta. ''Iznimno smo ponosni što povodom Dana kravate možemo govoriti o povijesnoj
istini, da je kravata u svijet otišla iz Hrvatske, ali manje je poznato da je potekla upravo iz Turopolja. Podgutnica simbolizira bogatstvo naše baštine, zato je važno da kroz edukaciju i svakodnevni rad odgojitelja tu priču prenosimo dalje. Podgutnica na ulazu u grad i sada u rukama odgojitelja potvrđuje da naša tradicija živi i raste s nama. Djeca odrastaju uz priče koje im dajemo. Neka podgutnica bude jedna od njih” – rekao je gradonačelnik Ačkar. Ovaj projekt snažno podupire razvoj održivog i identitetski snažnog turizma Zagrebačke županije. Baština koja se prenosi kroz obrazovanje, simboli koji dobivaju novi život, i zajednica koja odgaja s ljubavlju, temelj su turizma koji ostaje. Održivost ovdje počinje s djetetom koje nosi priču. Projekt također potvrđuje sinergiju i zajedničku predanost svih razina, u očuvanju kulturne baštine, razvoju identitetski snažnog turizma te u stvaranju održive i uključive zajednice koja poštuje vlastite korijene i s ponosom ih prenosi budućim generacijama.
Najzaslužnijim pojedincima i pravnim osobama koje su se istaknule u svom djelovanju, Grad Velika Gorica dodijelit će javna priznanja na svečanoj sjednici povodom Dana grada kojeg obilježavamo 13. prosinca. U tijeku je Javni poziv za predlaganje kandidata i kandidatkinja.
Javna priznanja su Povelja grada - za životno djelo, te Nagrada Grada Velike Gorice fizičkim i pravnim osobama. Tu je nagrada s likom Franje Lučića koja se dodjeljuje za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem ili višegodišnjem razdoblju na području društvenih djelatnosti. "Krčka vrata" su nagrada koja se dodjeljuje za dostignuće u gospodarskim djelatnostima, razvitku grada i unapređenju kvalitete života građana. Nagradu s likom Nikole Škrlca Lomničkog dobit
će pojedinci koji su zaslužni za doprinos razvitku demokratskih političkih institucija, aktivnog građanstva, lokalne i mjesne samouprave i političke kulture. Za jačanje ugleda i promociju Grada u zemlji i svijetu dodjeljuje se "Zlatna turopoljske podgutnica", a "Turopoljsko srce" za iznimna dostignuća na području humanitarnog djelovanja.
Tu je još i počasno građanstvo Grada Velike Gorice - za posebne zasluge.
Pravo podnošenja prijedloga za dodjelu javnih priznanja Grada Velike Gorice imaju vijećnici i radna tijela Gradskog vijeća, gradonačelnik, građani, udruge, trgovačka društva, vjerske zajednice i ustanove.
Prijedloge možete dostaviti najkasnije do 31. listopada.
ODRŽANA JE TREĆA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA NA KOJOJ SU RAZMATRANE I USVOJENE VAŽNE TOČKE
ZA DALJNJI RAZVOJ I FUNKCIONIRANJE GRADA
Nakon izglasavanja točaka dnevnog reda, gradski su vijećnici na Aktualnom satu gradonačelniku Krešimiru Ačkaru, zamjeniku Nevenu Karasu i suradnicima postavljali pitanja vezana uz brojne gradske projekte te planove za unapređenje prometne povezanosti i komunalnih usluga. Potpredsjednik Vijeća iz redova HDZ-a Anri Targuš upitao je kada sportaši mogu očekivati ulazak u novu polivalentnu sportsku dvoranu.
- Došli smo u završnu fazu balonske dvorane. To je jedan od najvećih sportskih objekata u gradu, u kojem će biti veliko rukometno igralište po dužini te tri košarkaška igrališta poprečno. Naši mlađi sportaši imat će gdje trenirati, neće morati koristiti školske dvorane u večernjim satima. Balon je već podignut, montira se osam kontejnera za spremišta i svlačionice, nakon čega slijedi ugradnja opreme. Nakon završetka radova asfaltirat će se i prilazna cesta, a tehnički pregled očekujemo u studenome te otvorenje još ove godine - izjavio je zamjenik gradonačelnika Neven Karas.
Vijećnik Mario Cvitan postavio je pitanje o rokovima izgradnje Centra za starije osobe.
- Moramo biti svjesni da u Zagrebačkoj županiji ne postoji nijedan starački dom u javnom vlasništvu. Ovo će biti prvi takav u Velikoj Gorici, a završetak radova očekujemo do proljeća 2027. godine. To će biti povijesni iskorak, iako nedostatan za sve potrebe jer u gradu živi više od 14 tisuća građana starije životne dobi. Centar će imati kapacitet za 102 korisnika u stalnom smještaju te više od 500 u izvaninstitucionalnom obliku skrbi. Bit će osigurana liječnička skrb, fizioterapija, druženje i prehrana. Riječ je o investiciji vrijednoj 14,6 milijuna eura, od čega dio financira država, dio Zagrebačka županija, a ostatak Grad Velika Gorica - kazao je gradonačelnik Krešimir Ačkar, dodavši kako se već razmišlja o izgradnji drugog centra.
GRAD TOLERANCIJE
O osjećaju sigurnosti u gradu govorila je vijećnica i predsjednica Kluba SDP-a Ivana Mlinar.
- Osuđujem i reagirao sam na svaki grafit s neprimjerenim sadržajem. Ve-
Velikogorički vijećnici na posljednjoj su sjednici Gradskog vijeća jednoglasno podržali prijedlog Odluke o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji s Gradom Osijekom. Nekoliko dana ranije istu su odluku donijeli i vijećnici osječkog Gradskog vijeća.
- Time će Osijek, grad u središtu Slavonije i četvrti najveći grad u Hrvatskoj, postati prvi "grad prijatelj" u tridesetogodišnjoj povijesti Velike Gorice - istaknuo je u obrazloženju posljednje točke dnevnog reda zamjenik gradonačelnika Neven Karas. Posebno zadovoljstvo zbog sporazuma izrazio je potpredsjednik Gradskog vijeća Anri Targuš, čiji korijeni potječu iz slavonskog kraja.
- Velika Gorica i Osijek dijele slične gospodarske interese i razvojne izazove. Oba grada ulažu u prometnu infrastrukturu, strateške projekte i gospodarska partnerstva. Izrazito su aktivni u europskim projektima i međunarodnim suradnjama, a takva povezanost otvara mogućnosti za zajedničke prijave na fondovea - istaknuo je Targuš i dodao: - Suradnja kulturnih ustanova, škola i visokoškolskih institucija idealan je prostor za stvaranje zajedničkih programa i razmjenu iskustava. Sljedeći korak bit će i svečano potpisivanje Sporazuma, čime će oba grada otvoriti novo poglavlje zajedničkog djelovanja.
lika Gorica je siguran grad, grad tolerancije koji ne zaslužuje mržnju. Imamo izvrsnu suradnju s MUP-om te smo postavili kamere na brojnim ruralnim lokacijama, što će dodatno povećati sigurnost - rekao je gradonačelnik Ačkar. Vijećnik MOST-a Damir Slojšek postavio je pitanje o fazi uređenja Ulice Bratstvo te rekonstrukcije Ulice A. K. Miošića, od Fabijančićeve do Kurilovečke.
RADOVI U BRATSTVU
- Bratstvo je složena, uska ulica koja je bila jednosmjerna i teško je ondje raditi u kratkom roku. Do sada je izgrađen novi vodovod s priključcima i oborinska odvodnja. Nakon kratke stanke, radovi su ponovno nastavljeni. Najveći problem predstavlja odvodnja jer su padovi minimalni, pa je potrebno izgraditi crpnu stanicu. Ipak, realno je očekivati završetak radova do kraja studenoga. Mene veseli što će se to završiti jer je ulica godinama bila u katastrofalnom stanju - rekao je pročelnik Katulić, dodavši kako su u fazi projektiranja Ulica A. K. Miošića te križanje s Kurilovečkom. Zbog imovinsko-pravnih odnosa postu-
IZDRADNJA CENTRA ZA STARIJE POVIJESNI JE ISKORAK ZA CIJELU ŽUPANIJU
PRIHVAĆEN JE IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA ZA PRVU POLOVICU OVE GODINE
pak će potrajati, jer se mora zadirati u susjedne parcele radi uspostave semaforiziranog raskrižja.
Vijećnik Zoran Lovrić zanimao se koliko je u Velikoj Gorici posljednjih godina izgrađeno novih dječjih igrališta i na kojim lokacijama.
- Prije mog dolaska na mjesto gradonačelnika, dječja igrališta nisu bila
prioritet. Uložili smo znatna sredstva i u vaše Cvjetno naselje. Nikada u povijesti grada nije izgrađeno i obnovljeno toliko igrališta. Može li ih biti više? Naravno, i treba ih biti još - istaknuo je gradonačelnik Ačkar.
Vijećnike su zanimali i projekti vezani uz izgradnju škole u Kurilovcu, povećanje vrtićkih kapaciteta, izgradnju nathodni-
ka na željezničkom kolodvoru u Velikoj Mlaki, razvoj biciklističkih staza... Na sjednici je predstavljen i prihvaćen Prijedlog Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Velike Gorice za 2025. godinu, a nakon toga vijećnike je o statusu projekta Aglomeracije izvijestio novi direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak. Gradsko vijeće je donijelo Prijedlog Zaključka o izboru radnih tijela Gradskog vijeća, među kojima su Odbori za gospodarski razvoj, komunalne djelatnosti, odgoj i obrazovanje, mladež, zaštitu okoliša i prostorno uređenje, poljodjelstvo, šumarstvo i vodoprivredu, predstavke i pritužbe građana te imenovanje ulica, trgova i naselja.
Usvojeni su i Prijedlog Zaključka o imenovanju Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja Grada Velike Gorice te Prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o osnivanju Gospodarske zone Kušanec-Istok, što će doprinijeti daljnjem gospodarskom razvoju i podršci poduzetništvu.
Na sjednici su prezentirana i izvješća o radu i financijskom planu za 2024. godinu brojnih javnih ustanova i institucija, uključujući Centar za djecu, mlade i obitelj, dječje vrtiće Žirek, Velika Gorica, Ciciban i Lojtrica, Športsko rekreacijski centar, Pučko otvoreno učilište, Muzej Turopolja, Gradsku knjižnicu, Javnu vatrogasnu postrojbu te Razvojnu agenciju VE-GO-RA kao i izvješće o provedbi Strategije izjednačavanja mogućnosti i prava za osobe s invaliditetom. Također su doneseni važni zaključci i odluke, među kojima su ovlaštenje gradonačelniku za potpisivanje ugovora o kapitalnoj pomoći VG Čistoći d.o.o. za nabavu kompaktora, osnivanje Postrojbe civilne zaštite opće namjene, pristupanje Platformi hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa. Također donesena je Odluka o pružanju usluge sakupljanja komunalnog otpada, kao i o vrijednosti boda za utvrđivanje iznosa komunalne naknade, a vijećnici su donijeli odluku o izmjenama komunalnog doprinosa. Osnovano je i imenovano Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Na kraju je usvojen Prijedlog Odluke o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji između Velike Gorice i Osijeka radi jačanja suradnje u gospodarstvu, kulturi, turizmu, obrazovanju, znanosti, zaštiti okoliša, sportu i razvoju lokalne demokracije.
ODRŽAN JE SVEČANI ZNANSTVENI SIMPOZIJ POSVEĆEN PLEMENITOJ OPČINI
lemenita opčina turopoljska ove godine obilježava osam stoljeća identiteta i povijesti koja traje i danas. Tako je u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja, u okviru Dana europske baštine, održan svečani znanstveni simpozij posvećen ovoj instituciji koja slavi 800. obljetnicu povijesti našeg kraja. Znanstveni skup okupio je znanstvenike i stručnjake koji su kroz multidisciplinarni pristup dali pregled djelovanja POT-a te života regije Turopolje od utemeljenja do današnjih dana. Uz predavanja, tiskan je i Zbornik radova u kojem su objavljeni radovi sa simpozija.
- Ovo je prvi put da imamo ovako visoki znanstveni skup. Bilo je zanimljivo čuti posebnosti, čak i iznenađenja za same znanstvenike, kako se jedno malo Turopolje uspjelo otrgnuti od Nikole Šubića Zrinskoga. Saznali smo mnogo zanimljivih pojedinosti koje pokazuju da se u našem Turopolju imamo čime ponositi, ali i da
još uvijek ima mnogo toga za istražiti - istaknuo je župan Juraj pl. Odrčić te dodao kako je upravo jedan od ciljeva POT-a potaknuti daljnja istraživanja povijesti i približiti je najmlađima. - Želimo da povijest dođe do djece, da već u vrtićima prepoznaju turopoljsku priču. Podržali smo dječju predstavu, a uskoro obilježavamo i Dan kravate u vrtićima. Naš je cilj da i oni koji su u našoj Velikoj Gorici pronašli svoj dom osjete pripadnost i uživaju u toj povijesnoj i kulturnoj baštini - dodao je Odrčić te zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji ovog simpozija, koji je pokazao koliko je bogata i slojevita povijest ovoga kraja. Predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić istaknuo je kako je ovaj jubilej važan za cijeli svijet. - Kad pogledamo ulogu koju je Plemenita opčina turopoljska imala kroz povijest, od upravljanja do modernizacije, jasno je koliko je njezino djelovanje bilo važno za razvoj našeg
kraja. U listopadu obilježavamo i Dan kravate, simbola koji je usko povezan s podgutnicom, a upravo zahvaljujući Plemenitoj opčini turopoljskoj svi znamo kako je ta priča započela. Samo taj detalj dovoljno govori o važnosti POT-a i Turopolja, uz sve ostale povijesne trenutke koji su obilježili naše područje - istaknuo je predsjednik Bekić te dodao koliko je važno da se ta tradicija njeguje i prenosi novim generacijama. - Zahvaljujem udruzi na svemu što čini kako bi na suvremen način približila javnosti povijest i značenje POT-a. Još uvijek mnogi naši sugrađani, osobito oni koji su se tek doselili u Veliku Goricu, nisu dovoljno upoznati s tom pričom, i upravo je to naš zajednički zadatak: da im je približimo i učinimo prepoznatljivom. Svi vi koji usko surađujete, pušete u ista jedra, u smjeru istog cilja, da se identitet Velike Gorice čuva, promiče i s ponosom predstavlja na ovakav način - zaključio je Bekić.
Grad Velika Gorica
Usklopu tradicionalnog obilježavanja Dječjeg tjedna u Velikoj Gorici, dječje Gradsko vijeće održalo je susret s gradonačelnikom Krešimirom Ačkarom, no ovoga puta u nešto drugačijem formatu. Umjesto klasične sjednice, susret se održao u Poduzetničkom inkubatoru, gdje su mladi vijećnici predstavili vlastiti startup projekt "Džeparac plus", razvijen u okviru radionice financijske pismenosti "Što s lovom", održane u lipnju.
Uz gradonačelnika Ačkara, prezentaciji su nazočili i predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić, pročelnica za predškolski odgoj, obrazovanje i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić, pročelnica za financije Žaneta Štefančić te pročelnik za poduzetništvo, investicije i fondove EU Domagoj Ilečić.
U svom uvodnom obraćanju, gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je kako mu je uvijek drago susresti se s mladima kojima pripada budućnost Velike Gorice. - Naša budućnost je blistava zahvaljujući mentorima, profesorima koji vas obučavaju da budete kvalitetni ljudi, da zdravo sazrijevate vodeći računa o svakom aspektu kojeg mlada osoba treba imati da
DŽEPARAC PLUS BIO BI DIGITALNA PLATFORMA KOJA POVEZUJE
MLADE S PROVJERENIM I SIGURNIM LOKALNIM POSLODAVCIMA, UZ
EDUKATIVNU PODRŠKU I SUSTAV TEMELJEN NA RECENZIJAMA I
OCJENAMA. PLATFORMA BI, DAKLE, IMALA POSREDNIČKU ULOGU
bi bila uspješna. Vaši projekti i priznanja koje nosite u Veliku Goricu čine nas jako ponosnim. Drago mi je da je Dječji tjedan u znaku empatije. Empatija je potrebna uvijek i nikada je nije dosta - istaknuo je gradonačelnik, prisjetivši se i svojih dana kao profesor u privatnoj gimnaziji. - Shvatio sam tad da svaki razred i svaki učitelj koji ima razvijenu empatiju stvara oko sebe ljepše okruženje i uvijek je s takvim osobama ugodnije provoditi život, a kaže znanost da je i zdravije. Uvijek budite empatični, budite na strani slabijega i široke ruke za one kojima je pomoć potrebna jer ne mora vam se to vratiti odmah, ali vjerujte da se kroz život svako dobro vrati - poručio je Ačkar mladima.
Mladi vijećnici uočili su važan problem s kojim se suočavaju njihovi vršnjaci, a to je ograničen pristup sigurnim i zakonitim sezonskim i povremenim poslovima.
Završila edukacija 110 pomoćnika u nastavi: 'Nemojte se umoriti, i dalje budite svjetlost...'
GRADONAČELNIK KREŠIMIR AČKAR URUČIO UVJERENJA O OSPOSOBLJAVANJU ZA EDUCIRANE POMOĆNIKE U NASTAVI
Kako bi se osiguralo kvalitetno i inkluzivno obrazovanje djece s teškoćama u razvoju, Grad već više od jednog desetljeća provodi europski projekt "Svako dijete ima pravo na obrazovanje", kojim se djeci osiguravaju pomoćnici u nastavi, a tijekom 2025. edukaciju za tu važnu ulogu uspješno je završilo 110 polaznika kroz program POU-a Velika Gorica. Tom prigodom, gradonačelnik Krešimir Ačkar svečano im je uručio uvjerenja o osposobljavanju. - Sjećam se, prije deset godina kad sam govorio koliko je velika potreba za pomoćnicima i koliko su oni nositelji obrazovanja. Te 2015. odlučili da ćemo kao Grad preuzeti financiranje ako EU to neće. Djeci smo tako osigurali dostojan
život. Vi ste i psiholog i asistent, defektolog i pedagog... Sudbina djeteta koje sjedi pored vas vaša je odgovornost. Mogli ste raditi nešto drugo, ali odlučili ste se posvetiti našoj djeci, hvala vam. Kvaliteta života građana mjeri se po tome kako se odnosimo prema najmlađima i vi nam u tome pomažete. Svaki osmijeh koji izmamite, svaka podrška roditeljima, sve što ste utkali u djecu i ne možemo vam dovoljno zahvaliti. Radit ćemo na tome da materijalna prava budu veća. Nemojte se umoriti, budite naše svjetlo i daljeporučio je gradonačelnik Ačkar. Dodjela uvjerenja posebno je značajna jer se radi o prvoj generaciji pomoćnika u nastavi koji su završili edukaciju temeljem nove zakonske obveze o stručnom
EMPATIJA
JE KLJUČ ZA
UGODNIJE OKRUŽENJE
To im otežava stjecanje radnog iskustva, financijske neovisnosti i ključnih vještina za budućnost. Upravo kao odgovor na taj izazov, osmislili su projekt "Džeparac plus", inovativnu digitalnu platformu (web ili mobilnu aplikaciju) koja bi povezivala mlade s provjerenim lokalnim poslodavcima.
- Džeparac plus zamišljen je kao digitalna platforma koja povezuje mlade s provjerenim i sigurnim lokalnim poslodavcima, uz edukativnu podršku i sustav povjerenja temeljen na recenzijama i ocjenama. Platforma bi imala posredničku ulogu, a u praksi bi se oslanjala na postojeće učeničke servise - istaknuli su mladi vijećnici u svom izlaganju.
Tijekom prezentacije naglašeno je kako učenički servis već postoji u Dugom Selu, što je potaknulo pitanje mogu li mladi dobiti takav servis i u svom gradu. - Imate punu podršku Grada. Obratit ćemo se nadležnim institucijama kako biste mogli jednostavnije doći do učeničke potvrde, bez potrebe da odlazite u Dugo Selo. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da učenički servis zaživi i u Velikoj Gorici - poručio je gradonačelnik Ačkar. Ovaj projekt još je jedan dokaz kako Dječje gradsko vijeće Grada Velike Gorice kontinuirano izlazi iz uobičajenih okvira participacije mladih. Kroz "Džeparac plus", mladi vijećnici su jasno pokazali da su spremni preuzeti inicijativu i oblikovati svoju budućnost.
osposobljavanju, za čiju provedbu je POU prošle godine dobilo suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. - Kao kuća s dugogodišnjom tradicijom obrazovanja prepoznali smo potrebu za edukacijom pomoćnika u nastavi. Ovaj projekt smo krenuli u jednoj dobroj sinergiji Učilišta i Grada. Jačanje zajednice, stjecanje novih iskustava, znanja i vještina, to je ona vrijednost koju su naši polaznici programa dobili - istaknula je ravnateljica Anita Pišković te poželjela pomoćnicima da na temelju ove kvalifikacije još kvalitetnije uključe djecu s teškoćama. Polaznici su obrađivali teme od inkluzivnog obrazovanja, komunikacijske vještine, rješavanja sukoba, razvojne osobitosti djece s teškoćama u razvoju i slično.
MI NISMO SAMO POMOĆNICI DJETETU, NEGO I UČITELJIMA, RODITELJIMA
- Ovom edukacijom smo nadopunili naše znanje koje će nam pomoći u našem daljnjem radu. Imali smo odlične edukatore, a predavanja su bila stručna i interaktivna. Naš posao nije nimalo lak, mi nismo samo pomoćnici djetetu u nastavi koje sjedi u klupi, već smo pomoć i podrška roditeljima, učiteljima, nastavnicima, profesorima i svoj drugoj djeci koja se nalaze u razredu. U ime nas pomoćnika, hvala svima koji su omogućili ovo osposobljavanje u našem gradu - istaknula je Alma Debijađi, pomoćnica u nastavi u OŠ Nikole Hribara. Projekt "Svako dijete ima pravo na obrazovanje" provodi se kroz tri godine, a vrijednost mu je 3,7 milijuna eura, od čega je 1,9 sufinancirano EU sredstvima.
Svoja vrata mališanima i njihovim roditeljima, upravo na samom početku Dječjeg tjedna, otvorio je novi dječji vrtić u Gradićima. Riječ je o devetom vrtićkom objektu otvorenom tijekom mandata gradonačelnika Krešimira Ačkara, koji je s pročelnicom za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti, Lanom Krunić Lukinić, dočekao prve male polaznike i njihove obitelji darivajući ih plišanim medvjedićima za uspomenu na početak njihovog novog vrtićkog puta.
- Ovo je zaista jedno posebno jutro u našem gradu. Još jedan novi dječji vrtić otvorio je svoja vrata našim najmlađim sugrađanima. U vrtiću u Gradićima svoje će vrijeme provoditi 60 mališana raspoređenih u tri odgojne skupine, jednu jasličku i dvije vrtićke. Ovaj objekt adaptiran je i uređen za dvije važne djelatnosti, a zajednički će ga koristiti naši vatrogasci i Dječji vrtić Lojtrica te je u uređenje ovog objekta uloženo 2,1 milijuna eura – istaknuo je gradonačelnik Ačkar. Uz postojeće četiri, sad s ovim trima odgojnim skupinama, u Gradićima ima ukup-
no sedam odgojnih skupina te sada Dječji vrtić Lojtrica djeluje na najvećem broju lokacija u gradu. Ovo je njegov deseti objekt, a koje pohađa ukupno 700 djece.
DEMOGRAFIJA I ULAGANJA
- Trudimo se sustavno ulagati u predškolski odgoj jer vjerujemo da upravo tu počinje stvaranje kvalitetnog društva. Vrtići su i dalje besplatni za roditelje i kako se pokazalo, sve je to donijelo samo pozitivne rezultate. Povećana su materijalna sredstva djelatnicima, a roditeljima sman-
Među 522 odgojno-obrazovna djelatnika koje je ove godine prepoznalo i nagradilo povodom Svjetskog dana učitelja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, našlo se i šest odgojno-obrazovnih djelatnica s područja Velike Gorice i okolice. To su učiteljica Renata Kolarec i pedagoginja Iva Kovačević iz Osnovne škole Kravarsko, Vesna Stipić iz Osnovne škole Nikole Hribara, Dalia Kager iz Osnovne škole Eugena Kvaternika, Marija Kirinić iz Centra za odgoj i obrazovanje te profesorica Kristina Lučić iz Gimnazije Velika Gorica.
Na ovom uspjehu i priznanju čestitao im je i gradonačelnik Krešimir Ačkar te im zahvalio što svojim predanim radom, znanjem i entuzijazmom kontinuirano unapređuju odgojno-obrazovni sustav i svojim primjerom motiviraju mlade generacije za stjecanje novih znanja i vrijednosti. - Lijepo je vidjeti vas opet. Dobivanje nagrada je znak ozbiljne kvalitete, to sigurno nije slučajno. Potvrditi kvalitetu i našu Goricu i Kravarsko učiniti ponosnima.. vi ste nadahnuće svima nama, učenicima i kolegama. Ljudi poput vas podižu kvalitetu života i obrazovanja u našem gradu i standard. Svjestan sam energije koju ste potrošile i koliko to zahtijeva vašeg privatnog vremena kako bi kvaliteta obrazovanja bila na zavidnoj razini. To je znak vaše profesionalnosti, vaše osobnosti i topline. Koliko bi talenata propalo da im vi svojom stručnošću niste pomogle. Hvala vam za sve što činite i ne sumnjam da ćemo se vidjeti i iduće godine. Učiteljem se može zvati samo onaj tko komplicirane stvari zna prenijeti na jednostavan način. Ostanite ponos i motivacija svima nama. Hvala vam! - poručio je gradonačelnik Ačkar. U ime nagrađenih najboljih goričkih odgojno-obrazovnih djelatnica obratila se Iva Kovačević, pedagoginja u Osnovnoj školi Kravarsko.
jen jedan veliki trošak. Posebno me veseli što smo jedan od rijetkih velikih gradova u kojem su sva djeca, koja ispunjavaju uvjete, upisana u vrtić – dodao je gradonačelnik Ačkar te podsjetio da se trenutačno gradi novi vrtić u Pokupskoj ulici u Kurilovcu, a uskoro započinje i gradnja gotovo identičnog objekta u Kolarevoj ulici što će u konačnici donijeti povećanje za 400 novih mjesta.
Grad Velika Gorica je dvaput proglašen najboljim gradom u Hrvatskoj po pitanju demografije i ulaganja u predškolski odgoj i obrazovanje, što jasno pokazuje da grad postaje mjesto gdje ljudi žele živjeti, stvarati obitelji i odgajati djecu.
– Upravo zato nastavljamo s ulaganjima u gradnju novih vrtića i podizanjem kvalitete predškolskog odgoja, kako bismo osigurali najbolje moguće uvjete za rast i razvoj naših najmlađih sugrađana te potaknuli daljnji pozitivan demografski trend – rekao je gradonačelnik Ačkar te zahvalio svima koji su bili dio ovog projekta, kao i ravnatelju, stručnom timu i odgojiteljicama koji svakodnevno, s puno ljubavi i predanosti brinu o djeci.
- One nisu samo najbolje među 522, već su odabrane između 46 tisuća odgojno-obrazovnih djelatnika iz cijele Hrvatske. Time je ova nagrada još posebniji. Grad Velika Gorica može biti ponosan što ima ove žene koje mogu biti nositelji i podupirači svih odgojno-obrazovnih politika našega grada i one to svaki dan u svojim učionicama zaista čine. Ne moramo pričati s kakvim se izazovima susrećemo svakodnevno u našim školama, našim razredima, ali i ovom nagradom su dokazale da su zaista odgojno-obrazovni stručnjaci i vjetar u leđa svim ostalim kolegama u školi. Također, veliki motivator nama koji smo po prvi puta primili ovu nagradu, da budemo bolji iz godine u godinu - istaknula je Kovačević, dodavši kako joj je posebno drago što podrška dolazi upravo od nekoga tko razumije važnost odgojno-obrazovnog rada. - I vi ste gradonačelniče, prije nego što ste preuzeli ovu odgovornu funkciju, obnašali još jedan odgovorniji posao, bili ste učitelj, a to upravo radimo i mi - zaključila je Kovačević.
Na temelju Odluke Predsjedništva Udruge SOS – Dječje selo Hrvatska, Zagreb, Zavrtnica 5/III, OIB 40473432889, donesene 03.04.2025. g. na 3. sjednici održanoj u Zagrebu, Udruga SOS – Dječje selo Hrvatska raspisuje sljedeći:
− k.č.br. 3393/2, oznake zemljišta OSTALA ZEMLJIŠTA površine 499 m2, od čega KLET I DVORIŠTE površine 140 m2 i VOĆNJAK GRADEC površine 359 m2, upisano u zk.ul.br. 1641, k.o. 326607 PEŠĆENICA, sve upisano u zemljišne knjige Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Sisak − k.č.br. 3394/6, oznake zemljišta GRADEC površine 730 m2, od čega VOĆNJAK GRADEC površine 730 m2, upisano u zk.ul.br. 1641, k.o. 326607 PEŠĆENICA, sve upisano u zemljišne knjige Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Sisak Predmetne nekretnine prodaju se kao cjelina te su ponuditelji dužni dostaviti ponude koje obuhvaćaju obje nekretnine. Kupci se obavještavaju da se u odnosu na predmetne nekretnine trenutno provodi nova katastarska izmjera te su u okviru navedene katastarske izmjere utvrđene nove granice i površine tih nekretnina, pa će iste nakon dovršetka tog postupka biti upisane u zemljišne knjige kao: − k.č.br. 4090, broj kat. plana 26-3, oznake zemljišta GRADEC površine 480 m2, od čega ZGRADA ZA POVREMENI BORAVAK, BREŽANE LEKENIČKE, Gradec 38 površine 28 m2 i DVORIŠTE površine 452 m2; − k.č.br. 4091, broj kat. plana 26-3, oznake zemljišta GRADEC površine 697 m2, od čega ŠUMA površine 697 m2.
Početna kupoprodajna cijene za predmetne nekretnine iznosi 4.170,00 EUR (slovima: četiri tisuće sto sedamdeset eura) te u istu nije uključen porez na promet nekretnina koji tereti kupca. Kupoprodajna cijena koju ponuditelj nudi u svojoj ponudi mora biti viša od početne kupoprodajne cijene nekretnine objavljene u Natječaju. Poreze i pristojbe te troškove vezane za sklapanje ugovora o kupoprodaji podmiruje kupac.
Nekretnine se prodaju prema trenutnom stanju zemljišnoknjižne dokumentacije, po principu „viđeno-kupljeno“ sukladno odredbama Natječaja. Dostavom ponude, ponuditelj izričito priznaje da je upoznat sa postojećim prostorno-planskim dokumentima te zemljišnoknjižnim i katastarskim stanjem nekretnine koja je predmet Natječaja, te da navedeno izrijekom prihvaća i odriče se bilo kakvog potraživanja, sniženja kupoprodajne cijene ili prava pobijanja Ugovora o prodaji prema Prodavatelju za materijalne i pravne nedostatke nekretnine. Informacije o natječaju mogu se zatražiti na broj telefona 044 526 550.
Pravne i fizičke osobe podnositelji ponude suglasni su da Udruga SOS – Dječje selo Hrvatska, Zagreb, Zavrtnica 5/III, OIB 40473432889, bez bilo kakvog njihovog naknadnog odobrenja ili suglasnosti može prikupljati, koristiti i dalje obrađivati podatke dane u ponudi u svrhu provedbe postupka prikupljanja ponuda, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka. Sva pismena, uključujući odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, odluku po prigovoru, poziv na sklapanje ugovora i dr. Udruga SOS – Dječje selo Hrvatska će dostavljati na e-mail adresu koju je ponuditelj čitko naveo u Ponudi. Ponuda se dostavlja preporučenom pošiljkom na adresu Udruge SOS – Dječje selo Hrvatska, Zagreb, Zavrtnica 5/III ili neposredno na adresu Udruge SOS – Dječje selo Hrvatska, Zagreb, Zavrtnica 5/III.
Pisana ponuda mora sadržavati osobne podatke Ponuditelja (ime i prezime/naziv, adresa i mjesto prebivališta/sjedišta, OIB, broj telefona/mobitela, adresa e-pošte, ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u eurima te potpis ponuditelja odnosno potpis osobe ovlaštene za zastupanje Ponuditelja).
Uz Ponudu se obvezno prilažu: − isprave koje sadrže osnovne podatke o ponuditelju, ovisno o statusu ponuditelja: o Domaće fizičke osobe dužne su priložiti ovjerenu presliku važeće osobne iskaznice;
■ Strane fizičke osobe dužne su priložiti ovjerenu presliku važeće putovnice ili drugog važećeg osobnog dokumenta izdanog u domicilnoj državi, preveden na hrvatski jezik od strane sudskog tumača;
■Domaće pravne osobe dužne su priložiti izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra ne stariji od 30 dana u izvorniku ili ovjerenoj preslici;
■ Strane pravne osobe dužne su priložiti izvadak iz odgovarajućeg domicilnog registra, u izvorniku ili ovjerenoj preslici ne starije od 30 dana s ovjerenim prijevodom sudskog tumača na hrvatski jezik. − dokaz o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za stjecanje prava vlasništva nekretnina na teritoriju Republike Hrvatske u izvorniku ili ovjerenoj preslici kada je ponuditelj fizička osoba koja je državljanin države s kojom Republika Hrvatska ima zaključen Ugovor o reciprocitetu za stjecanje prava vlasništva na nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske ili pravna osoba registrirana u državi s kojom Republika Hrvatska ima zaključen Ugovor o reciprocitetu za stjecanje prava vlasništva na nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske. Podnošenjem ponude, Ponuditelj izjavljuje da u cijelosti prihvaća sve javno objavljene uvjete Natječaja.
Ponude se podnose najkasnije do 04.11.2025. g. do 15:00 sati neposredno u Udrugu SOS – Dječje selo Hrvatska, odnosno predajom preporučenom pošiljkom u zatvorenoj omotnici na adresu Udruge SOS – Dječje selo Hrvatska, Zavrtnica 5/III, Zagreb, s naznakom „NATJEČAJ ZA PRODAJU NEKRETNINE - NE OTVARATI“. Kao dan predaje smatra se dan zaprimanja ponude u Udrugu SOS – Dječje selo Hrvatska. Ponude zaprimljene u Udruzi SOS – Dječje selo Hrvatska, Zavrtnica 5/III, Zagreb nakon 04.11.2025. g. do 15:00 sati smatrat će se zakašnjelim ponudama i neće se uzimati u razmatranje.
Nepravodobne i nepotpune ponude neće se razmatrati, a ponude koje ne ispunjavaju uvjete Natječaja će se odbiti. Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji ispunjava sve uvjete Natječaja te je ponudio najvišu kupoprodajnu cijenu. Ukoliko isti ponuditelj dostavi više ponuda, valjanom će se smatrati isključivo ponuda s najvećim iznosom ponuđene cijene. Ukoliko dva ili više ponuditelja ponude istu najvišu kupoprodajnu cijenu, a ispunjavaju uvjete Natječaja, Udruga SOS – Dječje selo Hrvatska će pozvati te ponuditelje da u roku 24 sata ponude pisanim putem u zatvorenoj omotnici novi iznos kupoprodajne cijene.
Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuditelja dostavlja se svim sudionicima Natječaja koji su podnijeli ponudu za predmetnu nekretninu.
Ako najpovoljniji ponuditelj odustane od svoje ponude, odnosno u propisanom roku ne sklopi ugovor o kupoprodaji, sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine ponuditi će se sljedećem najpovoljnijem ponuditelju.
8. PRAVO PRODAVATELJA DA NE PRIHVATI NITI JEDNU PONUDU I PRAVO NA ODUSTANAK OD PRODAJE
Udruga SOS – Dječje selo Hrvatska zadržava pravo u svako doba bez posebnog obrazloženja ne prihvatiti niti jednu od pristiglih ponuda ili poništiti Natječaj, o čemu će obavijestiti ponuditelje. U tom slučaju sudionicima Natječaja ne pripada pravo na bilo kakvu vrstu naknade te Udruga SOS – Dječje selo Hrvatska ne snosi materijalnu ili drugu odgovornost prema ponuditelju. Udruga SOS – Dječje selo Hrvatska ima pravo bez posebnog obrazloženja odustati od prodaje predmetnih nekretnina u svako doba prije potpisivanja Ugovora o kupoprodaji o čemu je dužna bez odgode obavijestiti odabrane ponuditelje. U tom slučaju odabranom ponuditelju ne pripada pravo na bilo kakvu vrstu naknade uslijed takve odluke te Udruga SOS – Dječje selo Hrvatska ne snosi materijalnu ili drugu odgovornost prema ponuditelju.
Po donošenju i dostavi Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, odabrani ponuditelj će se pozvati na sklapanje ugovora o kupoprodaji. Ako ponuditelj čija je ponuda odabrana kao najpovoljnija u roku od 8 dana od poziva na potpisivanje ugovora o kupoprodaji isti ne potpiše, a svoj izostanak ne opravda, smatra se da je odustao od kupnje predmeta kupoprodaje. Odabrani ponuditelji se obvezuju jednokratno isplatiti prodavatelju cjelokupni iznos ponuđene kupoprodajne cijene na račun Udruge SOS – Dječje selo Hrvatska, naveden u ugovoru o kupoprodaji, u roku od 8 dana od sklapanja ugovora o kupoprodaji. Stupanje u posjed nekretnine koja je predmet prodaje moguće je nakon uplate cjelokupne kupoprodajne cijene. Ugovor o kupoprodaji mora biti sastavljen u pisanom obliku, uz ovjeru potpisa obje ugovorne strane po javnom bilježniku. Sve troškove sklapanja ugovora o kupoprodaji snosi Kupac. Troškove vezane uz realizaciju ugovora, porez na promet nekretnina, druge poreze i eventualne pristojbe, provedbu u zemljišnim i drugim javnim knjigama, troškove javnog bilježnika te ostale moguće troškove snosi u cijelosti Kupac.
"JESEN F KUČAMA" POKAZALA BOGATSTVO OKUSA I RUKOTVORINA
aselje Kuče i ove je jeseni istaknulo ono najbolje od truda domaćica, koje su s pripremile kolače, kiflice i bučnice te uredile predivan ambijent kod stare škole pod nazivom "Jesen f Kuča". Bučnice su bile u posebnom fokusu, budući da je žiri odabrao "kraljicu". Manifestaciju je drugu godinu zaredom organizirala Udruga žena Kuče, uz pomoć vatrogasaca, plemenitaša sučije Kuče, umirovljenika i ostalih mještana. - Prezadovoljni smo odazivom gostiju, ali i mještana koji do sad nisu sudjelovali u aktivnostima u mjestu. Prate nas i naši tamburaši te gosti iz KUD-a Šiljakovina. Uz naše žene, na natjecanje za najbolju bučnicu prijavile su se i žene iz Rakitovca, Kozjače, Buševca... - ispričala nam je Na-
taša Đuračić, članica udruge. Cilj je, ističu iz udruge, revitalizirati prostor stare škole koju je dao izgraditi Franji pl. Lučić te podsjetiti mlade generacije da je to bilo mjesto gdje su njihovi preci učili pisati i računati. - U planu nam je u budućnosti organizirati "Dane Franje Lučića" i etno izložbe kako bi ovo zdanje bilo živo i za generacije koje dolaze - dodala je Đuračić. Predsjednica udruge žena Kuče Zora Ištvanek ispričala je kako je sve rađeno njihovim rukama. - Uređivale smo prostor, pripremale s našim dečkima tri vrste jela, domaće kolače i pekle smo bučnice. Ispekle smo ukupno 15 protvana, tako da ima za sve! U toploj, jesenskoj atmosferi stručni žiri je imao težak zadatak: odabrati najbolje pripreml-
jenu bučnicu - savijaču od sira u kombinaciji s "bučinim mesom". Čini se da su domaćice iz Kuča majstorice u pripremi tog tradicionalnog jesenskog slanog kolača, jer je prvo mjesto odnijela bučnica Dubravke Đurašin iz Petrove ulice iz Kuča. - Nema tajne, tijesto se mora dobro razvući. Vuče se i vuče, i onda sam punila filom od jaja, vrhnja, sira i buče - rekla je skromno Dubravka, no svi koji su degustirali rekli su isto: ovo je raj za nepce i vraća nas u djetinjstvo. Drugo mjesto pripalo je Jadranki Krumpak, dok je na trećem mjestu bučnica koju je ispekla Sandra Romac. Nagrade je dodijelila izaslanica gradonačelnika Grada Velike Gorice Krešimira Ačkara, Ivana Belošević, inače vijećnica u Gradskom vijeću. (gk)
on Ami ponovno je dobio jedno od najznačajnijih priznanja u hrvatskoj gastronomiji. Uvršten je među 100 vodećih restorana u zemlji i osvojio titulu Restaurant Croatica 2024. Svečana promocija održana je na botelu Marina u Rijeci, gdje je predstavljeno 30. izdanje knjige "Restaurant Croatica - 100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi specijaliteti 2025/26."
Ova prestižna nagrada dodjeljuje se najboljim restoranima u Hrvatskoj još od 1995. godine, a temelji se na glasovima gostiju, preporukama ugostitelja te završnoj odluci Časnog odbora projekta. Tijekom tri desetljeća postojanja, "Restaurant Croatica" izrastao je u najugled-
niji nacionalni projekt koji promiče kvalitetu u ugostiteljstvu.
"Za Veliku Goricu to znači još jedno priznanje da se i u našem gradu njeguje vrhunska gastronomija. Mon Ami je kroz godine postao nezaobilazna adresa za sve ljubitelje dobre hrane, spoj tradicije i moderne kuhinje, a ova nagrada potvrđuje njihovu trajnu posvećenost kvaliteti, kreativnosti i zadovoljstvu gostiju", poručili su iz Turističke zajednice Velike Gorice.
Mon Ami je tako još jednom potvrdio da se iza velikogoričkog stola može uživati jednako kao i u najpoznatijim hrvatskim gastro destinacijama, kao i da s godinama njihova kvaliteta ne pada. VELIKOGORIČKI RESTORAN UVRŠTEN JE U ELITNO DRUŠTVO NA TEMELJU GLASOVA GOSTIJU, ŽIRIJA...
U SLAST! GASTRO TUROPOLJA U 24. IZDANJU JOŠ JEDNOM POKAZAO ZAŠTO GA NAZIVAMO NAJVEĆOM MANIFESTACIJOM U VELIKOJ GORICI
Nekoliko tisuća Velikogoričana i njihovih gostiju okupilo se u Parku POT-a na tradicionalnom Nedjeljnom turopoljskom ručku, mjestu gdje se zajedništvo, dobra hrana i turopoljski duh spajaju za istim stolom već gotovo četvrt stoljeća. Ovogodišnje izdanje Gastra bilo je bogatije nego ikad, i ponudom, i pro gramom. Čak 31 ekipa natjecala se u pripremi kotlovine, dok su brojne pripremile slastice, domaće delici je i proizvode koji su mirisom i okusom osvajali sve prisutne. Uz to, posjetitelji su im ali priliku razgledati štandove Gospodarskog sajma, Festivala ekološke
EMANUEL STARČEVIĆ U POTRAZI ZA “ŠUMSKIM MESOM” JE I GLJIVAR HOBIST IZ DUBRANCA S VRELOM ZNANJA O SVIM TAJNAMA GLJIVA
Piše: Marija Vrbanus
Najpoznatija izreka o gljivama "Sve su gljive jestive, ali neke samo jednom", uz svoju duhovitu poruku, upozorava na opasnost od trovanja nejestivim, otrovnim gljivama. Jesensko razdoblje, zbog češćih oborina koje pogoduju njihovom rastu, obiluje rastom gljiva, a pretpostavlja se da u svijetu postoji oko milijun i pol vrsta. Gljive ne pripadaju ni skupini biljaka ni životinja, već su to posebne vrste heterotrofnih organizama, koji su najrasprostranjeniji živi organizmi na Zemlji. Gljive su i u turopoljskoj prošlosti, kada su ljudi živjeli oskudno, bile cijenjena namirnica. I besplatna. Njome su nadopunjavali svoju jednoličnu prehranu. - Ponajviše o gljivarenju sam naučio od pokojnog Ive Cekovića, koji je bio cijeli svoj život lugar i stvarno je bio vrelo informacije i znanja koja mi je prenio. Gljivarenje je bila jedna usputna djelatnost kojom se se bavili djeca, mladi i odrasli. I vrganji i mliječnice su bile uobičajene u prehrani, pa onda i bukovače, posebice zimi kada su druge gljive rijetkezapočeo je svoju priču Emanuel Starčević iz Dubranca, vlasnik OPG-a i strastveni gljivar-hobist koji nam je otkrio detalje o svijetu gljiva našeg podneblja.
KAD SE DOBRO ZALIJE PANJ...
- Koristi od gljivarenja ima puno. Na primjer, vole vas svi susjedi koji vole jesti gljive! Njima obogaćujete svoju prehranu, jer ti neki sastojci, minerali koje imaju gljive nemaju nigdje drugdje, a nama su potrebni. I ono što je najvažnije, potraga za gljivama izvlači vas u prirodu da budete zdravi, čili, orni, i onda zavolite i
poljoprivrede i Festivala pčelarstva, ali i sudjelovati u humanitarnim akcijama. Poseban žiri imao je izazovan zadatak, a to je odabrati najbolju kotlovinu, koju su ovoga puta pripremili vatrogasci iz DVD-a Donja Lomnica. Drugo mjesto pripalo je Udruzi umirovljenika - podružnica Kobilić, dok su treće mjesto osvojile članice Udruge žena Kravarsko. Za najveseliju ekipu proglašen je KUD Dučec Mraclin. Subota bila rezervirana za najmlađe, Dječji Gastro Turopolja. Svoje rukotvorine prodavali su i vrtićanci i osnovnoškolci, dok su srednjoškolci pripremili doručak, gulaš...
prirodu i gljive - priča Emauel i podsjeća kako su gljive uvijek bile misterij, zato što nisu bile jednostavne za uzgoj. - Iako su još Rimljani znali uzgajati neke vrste, recimo od svježeg stabla napravili su dasku i stavili zrele jablanovače, pokrili slojem zemlje od par centimetara i te gljive su onda rasle. Sličan je način za bukovače, a za brestovače je bio jedan način
da se one operu u vodi i onda se tom vodom zalije panj i brestovače bi rasle. Može se uzgojiti čak i vrganj na hrastu, recimo, a moguća je i simbioza lješnjaka i tartufa - otkriva nam gljivar.
Od Starčevića smo doznali da biste trebali izvaditi dozvolu za odlazak u šumu u berbu gljiva, koja je besplatna i može se dobiti putem aplikacije.
- Tako se dobiva povratna informacija koliko ima sakupljača gljiva u Hrvatskoj i koliko se gljiva prikupi tijekom godine, jer znamo da je u svemu, pa tako i u gljivarenju, potrebno imati savjest i držati se zakona, pravila i etike - kaže Emanuel. Riječ je o poštivanju ekosustava u koji kročite i iz kojeg iznosite gljive, odnosno da se s pažnjom odnosite prema staništu gljiva kako ga ne bismo uništili. Emanuel savjetuje da svaku treću zrelu gljivu ostavite na staništu, tako da se ima prilike razviti i razmnožavati se. Osjećat ćete se ponosno, jer vam je šuma dala urod, a osigurali ste plodove i u budućnosti.
- To je poštivanje gljivarske etike, ističe
POSTOJI
Starčević i objašnjava kako je do 3 kilograma za domaće potrebe ili do 10 kilograma ako ste komercijalni sakupljači, optimalno za obje strane - čovjekove potrebe i prirodnu ravnotežu. Svaka gljiva je posebna, a pripremljena za jelo ona je i obrok i začin i lijek, no treba biti vrlo oprezan tijekom berbe, jer znamo da obzirom na sličnosti među vrstama, lako može doći do zabune a tada i do neželjenih posljedica, od lakših probavnih poteškoća do trovanja.
- Kod pojedinih vrsta gljiva simptomi se pojavljuju vrlo brzo, no moramo uzeti u obzir da neke vrste poput Kokice ljudima samo teže padnu na želudac, i nisu otrovne. No, recimo ako ne znate raspoznati gljive i pojedete zelenu pupavku, nećete odmah osjetiti trovanje. Njen otrov djeluje tek nakon nekoliko sati od konzumacije, a još je zanimljivije da postoji vrsta otrovne gljive koja razvija simptome tek nakon više od 20 dana!kaže Emanuel i daje nam popis onih koje su sigurne za komercijalno prikupljanje u Hrvatskoj.
- Riječ je o nekoliko vrsta koje ispunjavaju 3 osnovna uvjeta: da nije ugrožena vrsta, da postoji tradicija provjerene i sigurne konzumacije i da ne postoji druga zamjenjiva gljiva. Tako da je u našoj zemlji jestiv vrganj, lisičice, tartufi, puze, prosenjaci... nabrojio je Emanuel. Važno je, odlučite li se na potragu za ovim šumskim blagom, ići u društvu iskusnog poznavatelja gljiva ili se pridružiti gljivarskom društvu, gdje ćete naučiti "cake" prepoznavanja.
U Zagrebu djeluje najstarije gljivarsko društvo u Hrvatskoj “Kamilo Blagaić” koje redovito organizira determinacije, odnosno određivanja vrste ili roda gljive, stručne izlete i predavanja.
Na području Zagrebačke županije djeluje još i Gljivarska udruga “Amanita” iz Zeline, u čijoj je šumi Raclinjak prije dvije godine otvoren gljivarsko-edukativni park, te ivanićgradsko društvo “Crveni peharček” koji će u sklopu manifestacije Bučijada imati 11. Izložbu gljiva.
Piše: Franjo Kompes Novak
Rafael Lasić iz Gradića doslovno živi glazbu. Gitaru svira u svom autorskom bendu Deset Deset, saksofon u popularnim Podočnjacima, a uz sve to član je i Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica. Na pozornici je pod svjetlima reflektora, a vikendima nerijetko i na svadbama, eventima i festivalima. Odradio je više od 200 gaža u jednoj godini, svirao pred tisućama ljudi na Beer Festu te u Tvornici kulture, a kad se mikrofon utiša, sjedne na motor i "pobjegne" na kratku vožnju za dušu. Danas s gitarom u ruci i saksofonom oko vrata živi život o kojem mnogi mladi glazbenici sanjaju, ali rijetki se usude upustiti u njega. Ali, kako sam kaže, od malih nogu je znao da se želi baviti glazbom.
kasnije naučio sam iz potrebe za taj prvi bend, ali nju sviram isključivo u svom bendu i ne gažiram s njom. Kada smo ga pitali koji mu je srcu draži, nije se puno dvoumio: - Saksofon!
Rafaelov prvi bend, također je nastao gotovo slučajno, ali iz te "slučajnosti" izrasla je cijela karijera. - Moja srednja škola je imala dane otvorene vrata ili čak neku obljetnicu i pitala je moja profesorica iz Hrvatskog jezika ima li netko neki bend i ja sam se javio da imam bend i da nastupamo po klubovima. Međutim, to je bila laž. Nisam imao još službeno okupljene ljude s kojima sam svirao. Onda sam na brzinu išao skupiti ljude s kojima ću svirati i tako je zapravo nastao moj prvi bend pod nazivom "Hladan tuš". Na kraju smo i nastavili s radom te smo svirali po raznim klubovima u Zagrebu, Moto partijima i slično.
elikogoričke mažoretkinje ostvarile su vrhunski rezultat na VII. Svjetskom prvenstvu mažoret-sporta, koje je 27. i 28. rujna održano u Zadru. U Dvorani Krešimir Ćosić na Višnjiku okupilo se više od 2000 natjecatelja iz 109 grupa iz cijelog svijeta, a među njima su bile i predstavnice Velike Gorice koje su svojim nastupima oduševile suce i publiku. Velikogorički tim natjecao se s četiri koreografije i tri različita rekvizita te kući donio čak dvije zlatne i jednu srebrnu medalju, uz dodatno šesto mjesto u jednoj od kategorija. Najsjajnije odličje osvojile su u disciplinama mini formacija mace seniori i velika formacija mace seniori, dok su srebro uzele u kategori-
OKUPILO SE
U ZADRU
VIŠE OD
DVIJE TISUĆE
SUDIONIKA
IZ CIJELOG
SVIJETA
ji velika formacija batonflag juniori. U konkurenciji kadeta, trio štap u sastavu Matea Buntak, Lana Krilčić i Mia Kukec osvojio je šesto mjesto u svijetu. Prvenstvo je organizirao Savez mažoretkinja i pom pon timova Hrvatske, pod okriljem Svjetske mažoret-sport federacije. Za goričke mažoretkinje ovaj je uspjeh kruna sezone 2024./2025., koja je završila upravo ovim natjecanjem.
IMENOM I PREZIMENOM
U sastavu su bile Matea Buntak, Lana Krilčić, Mia Kukec, Marijeta Cvitan, Kiara Maršić, Tena Rak, Lucija Lah, Ema Šprihta, Tia Gašpert, Sita Križetić, Dorotea Hrenković, Marija Školneković, Ana Lea Odak i Lucija Bešlić.
- Kad sam bio mali i prvi put otišao na koncert, na Thompsona na Maksimiru, shvatio sam da se time želim baviti. To je bio trenutak kad se sve prelomilo - prisjeća se Rafael, koji je u osnovnoj školi upisao i glazbenu školu, ali ne ono što je htio.
- Ljudi često pitaju otkud saksofon, a ja kažem da nije bilo mjesta na gitari - smije se Rafael.
- Htio sam gitaru ili bubnjeve, ali nije bilo mjesta i na kraju sam završio u grupi za saksofon. I nije mi uopće žao. Od prvog sata kod profesora Bernarda Homana, zaljubio sam se u taj instrument i ne bih ga mijenjao ni za što. Isprva mi je bilo malo žao što nisam upisao gitaru, ali onda mi je mama rekla da probam i ako mi se ne svidi da će me privatno upisati negdje na tečajeve gitare, ali nije bilo potrebe. Gitaru sam
kolsko dvorište u Velikoj Mlaki vrvilo je izviđačima, zastavicama, šatorima i palačinkama. U veseloj i prijateljskoj atmosferi održan je 14. Tihičin memorijal "Nitko da ne dođe do prijatelj drag", tradicionalno okupljanje posvećeno Tihomiru Tomašiću Tihici, Velikogoričaninu i hrvatskom branitelju pogubljenom na Ovčari. Memorijal je organizirala Turopoljska udruga skauta Tur, a okupio je 20-ak ekipa iz deset izviđačkih udruga s područja središnje Hrvatske, oko 200 sudionika svih uzrasta. Cijeli se program odvijao na području OŠ Velika Mlaka i okolnih polja, gdje su izviđači odmjerili snage u raznim izazovima poput podizanja šatora, paljenja logorske vatre, vezanja čvorova, signalizacije zastavicama i natjecanja u pečenju palačinki.
- Trudimo se da svake godine ponudimo nešto novo, da se djeca zabave i da lijepo iskoriste ovakav
INSTRUMENTI
Iako se bend kasnije raspao, s nekim od članova osnovao je današnji Deset Deset, bend koji upravo završava svoj prvi album. Njihov zvuk opisuje kao kombinaciju Rundeka, Dvornika i Majki, kako dodaje, zanimljiva mješavina svega, s puno različitih instrumenata i bogatim aranžmanima.
- Većina nas i ima završenu glazbenu školu i zanimljivo je da ono što sviramo, to nam nisu "prvi instrumenti". Dakle basistu je klarinet prvi instrument, pjevaču je truba, meni saksofon. Eto, klavijaturistica svira klavir. Stoga, aranžmani koje slažemo za bend su pune nekih drugih instrumenta, osim onih klasičnih kao što gitara i bubanj, imamo hrpu violina, čembala, trubi i slično. Bogati su aranžmani pa je
krasan dan, a izviđači koji imaju nešto više iskustva da kroz natjecanje u klasičnim izviđačkim vještinama pokažu koliko su njima ovladali. Tako da trebaju zavezati neke čvorove u praksi, podići objekte koje ti čvorovi drže, mahati signalizacijskim zastavicama da vidimo koliko su ubrzo uspjeli i koliko su to dobro naučili - rekao je Alen Konjević, predsjednik Turopoljske udruge skauta "Tur" i dodao: - Mi radimo neke praktične vježbe od kojih će imati koristi u svakodnevnom životu. Pečemo, kuhamo, vežemo neke čvorove koji se mogu primijeniti u stanu, kući, prilikom vezanja ograde ili vinograda. Mnogi nisu to imali priliku naučiti, a to sve mogu naučiti u izvođačima. mi zapravo učimo misliti, donositi odluke, učimo preuzimati odgovornost za donesene odluke za izvršenje zadataka - objašnjava. Najviše volontera bilo je iz redova roditelja izviđača, a za dobru glazbu pobrinuo se DJ Darius. (gk)
PODOČNJACI
Suradnja s tim bendom počela je zbog jedne majice i jedne prijateljice, kaže Rafael
a 9. državnom natjecanju vatrogasaca Republike
Hrvatske održanom u subotu u Novalji DVD Ribnica potvrdio je dugogodišnju kvalitetu i superiornost na nacionalnom nivou. Pod zapovjedništvom Marija Stipetića vatrogaskinje su opet na državnom vrhu! Natjecateljice A ekipe osvojile su prvo mjesto i naslov prvakinja, dok je ženska B ekipa osvojila drugo mjesto. Natjecanje je uključivalo discipline vježbi s preprekama i štafetom, a na temelju postignutih rezultata Ribničanke odlaze na
drugačije - objašnjava Rafael. Šira publika danas ga ipak prepoznaje kao saksofonista Podočnjaka, a zanimljivo je da je ta suradnja počela samo zbog jedne majice. - Moja frendica Katarina je naručila majicu od njih i moj najbolji prijatelj Vilim je išao s njom da pokupe tu majicu. On je njima spomenuo da svira saksofon i da ima prijatelja koji svira saksofon. I onda nas je povezao. Njima se svidjelo moje sviranje i zvali su me tad da nastupam s njima u Tvornici kulture i od tad stalno nastupam i radim s njima.
Uz autorski rad i suradnje, Rafael svira i u Puhačkom orkestru DVD-a Velika Gorica. Kaže da ga to posebno veseli jer orkestar ima dobru ekipu i bogat repertoar.
- Prvo, imamo jako dobrog dirigenta Miru Taradija, i drugo, imamo dobrog predsjednika DVD-a. Uvijek je dobra atmosfera, je nije to klasičan orkestar, ali jako nam je zanimljivo sve skupa. Iako zvuči kao da živi san, Rafael ne skriva da život od glazbe nije lagan.
- Ljudi si previše romantiziraju taj posao. Vide sat vremena koncerta, a ne vide da spavaš tri do četiri sata dnevno. Moraš vježbat instrument, radit na autorskim stvarima, a onda još i svirat svadbe i evente da bi financirao sve to. Ima tu jako puno posla. Ali ako se daš u to cijelim srcem, može se. Samo treba raditi.
Na pitanje ima li neki glazbeni san koji još nije ostvario, Rafael odgovara bez puno razmišljanja.
- Najveća želja mi je zasvirati s Thompsonom 'Geni kameni'. Kad to napravim, mogu mirno umrijeti. To mi je san od malena. Ali volio bih i s bendom odsvirati što više koncerata po Hrvatskoj kad album izađe. To mi je najveći cilj.
međunarodno natjecanje vatrogasaca koje će se održati sljedeće godine u austrijskom Eisenstadtu. - Srce kuca snažnije, oči blistaju od ponosa kad pokušavamo opisati ono što se dogodilo u našoj maloj, ali ve-
likoj Ribnici. DVD Ribnica, najtrofejnije vatrogasno društvo u zajednici i jedno od najtrofejnijih društava u Hrvatskoj, doživljava trenutke koji će se zauvijek urezati u povijest, ne samo našeg društva, već cijele zajed-
Uz nastupe, veliki projekt je i Klike event, koji će se održati u Velikoj Gorici krajem listopada, a na kojem radi kao umjetnički suradnik.
- Sudjelovao sam u izboru izvođača i mislim da smo izabrali super imena. Uvijek mi je u Gorici falilo urbanih festivala, pa smo odlučili to promijeniti. Htio sam pokazati da i tu postoji neka glazbena scena koja podržava autorsku glazbu i koji bi to došli poslušati, a da nisu uvijek to neki cover bendovi - tvrdi Rafael.
Ne krije koliko mu znači podrška obitelji, a kaže da im nije ni smetalo kad bi znao vježbati sviranje u noćnim satima.
- Kad sam dao otkaz i rekao da se želim baviti samo glazbom, odmah su me podržali. Rekli su da ako mi zatreba bilo kakva pomoć, da im se mogu obratit. To je ogromna stvar. Od početka su vjerovali u mene. Kad ne svira, kaže da najviše voli popiti jutarnju kavu u centru Gorice bez koje ne može započeti dan. Također, voli se provozati motorom. Ta vožnja mu je, kako kaže, način da malo razbistri um prije povratka u studio.
Na kraju razgovora, Rafael se vraća na ono što najviše želi poručiti mladim glazbenicima.
- Želite li se baviti glazbom, nemojte je romantizirati. Nije to samo svirka na pozornici i svjetla reflektora. Ima tu jako puno odricanja. Moraš vježbat, moraš učit, moraš radit. Ako to stvarno voliš, daj sve od sebe. Ako se želiš bavit glazbom, moraš se odlučit, ili ću se baviti ovim, ili ću propasti i radit nešto što ne volim. Glazba je jezik kao i svaki drugi, što ga više vježbaš, to ga bolje govoriš - zaključuje Rafael.
nice - rekla je predsjednica društva Anita Rajković Mravec i dodala: - Naše žene A treći put u nizu kao državne prvakinje kreću na vatrogasnu olimpijadu. Mladež muška već dva puta su bili državni prvaci, dva puta nastupili na olimpijadi, a njihov put tek počinje. I naši Muški B također redaju odlične rezultate, ali ova godina donosi nešto posebno, što diže Ribnicu u more ponosa: naše žene B prvi put u povijesti društva nastupaju na vatrogasnoj olimpijadi u Austriji iduće godine kao državne viceprvakinje! Vatrogaskinje iz Ribnice primio je i gradonačelnik Ačkar, koji im je čestitao na svemu što su postigle.
PAUN TRGOVINA, OBITELJSKA TVRTKA S VIŠE OD 20 GODINA ISKUSTVA U PRODAJI BIJELE TEHNIKE I KUĆANSKIH APARATA, PREDSTAVILA JE NOVOUREĐENI PRODAJNI PROSTOR U VELIKOJ GORICI, U ULICI MARINA GETALDIĆA 7.
Paun trgovina, dugogodišnje poznato ime u prodaji bijele tehnike, malih kućanskih aparata te proizvoda za kuću i okućnicu, napravila je novi korak u svom poslovanju i predstavila novouređeni prodajni prostor u Velikoj Gorici.
Obiteljska tvrtka, koja već više od dva desetljeća uspješno posluje na području Velike Gorice, svoje je djelovanje proširila i izvan granica grada, a danas ju prepoznaju kupci diljem Zagrebačke županije te susjednih područja poput Zagreba, Siska, Petrinje, Gline i Karlovca. Novouređeni prostor, uređen u suradnji s renomiranim proizvođačima Gorenje i Hisense, donosi svjež i moderan pristup prodaji. Ideja iza preuređenja bila je stvoriti ugodno i inspirativno okruženje u kojem se kupci osjećaju kao kod kuće. U prostoru je predstavljena cjelovita ponuda bijele tehnike i malih kućanskih aparata ovih proizvođača, a osim izložbenih primjeraka, kupci mogu brzo i jednostavno naručiti i druge modele iz asortimana.
"S obzirom na naše dugogodišnje iskustvo u komunikaciji s našim kupcima, praćenjem njihovih potreba i navika, ali i stalnim promjenama koje nam donosi tržište, željeli smo napraviti jedan zaokret i privući kupce različitih afiniteta.", ističe Tomislav Lukinić-Paun, direktor Paun trgovine. Trgovina je poznata po visokoj razini usluge i predanom timu zaposlenika koji kupcima pružaju stručne informacije i savjete. Uz to, kupci mogu računati i na besplatnu dostavu vlastitim vozilima u krugu do 30 kilometara, što dodatno olakšava kupovinu.
"Sve ove godine predano i strastveno se trudimo stvoriti mjesto koje bi ljudima bilo više od same trgovine, mjesto pozitivnog okruženja u koje kupci dolaze s povjerenjem. Slušamo njihove prijedloge i kritike, poboljšavamo se, a kupci nas prepoznaju, preporučuju i svaki put se ponovno sa zadovoljstvom vraćaju. To nam je najbolji pokazatelj da smo na
dobrom putu", dodaje Lukinić-Paun. Povodom otvorenja novouređenog prostora, Paun trgovina priprema posebnu akciju od 20. do 25. listopada 2025. godine. U tom razdoblju kupci mogu ostvariti 20 % popusta na sve Gorenje i Hisense proizvode, a najbržima su pripremljeni i pokloni, mikrovalne pećnice, tosteri, sjeckalice i mikseri. Novouređeni prostor Paun trgovine nalazi se u ulici Marina Getaldića 7 (iza Super Konzuma) u Velikoj Gorici. Radno vrijeme trgovine je radnim danom od 8 do 20 sati, te subotom od 8 do 17 sati. Za više informacija, kupci se mogu obratiti na broj 01 6225 718.
Preč. Đuro Sabolek, župnik koji je čak 37 godina bio na čelu Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, preminuo je 6. listopada 2025., u 76. godini života i 51. godini svećeništva. Što se ljudi iz našega kraja tiče, iza njega su ostala djela, ali i uspomene... U Vukovinu je velečasni Đuro, u tom trenutku 37-godišnji svećenik iz Mađareva, mjesta u blizini Novog Marofa, stigao u rujnu 1987. godine. Na prvoj misi, 25. listopada 1987., kako je prepričavao, bilo je sedmero ljudi. I on za oltarom osmi. Od svog dolaska u Turopolje pa sve do prve mise prošao je velečasni Sabolek iskustva koja danas djeluju nestvarno. Primjerice, prvih tjedan dana spavao je - na podu! Krevet je stigao iz tadašnje "Slobode", a to je značilo da se novi župnik može baciti na posao. Korak po korak, velečasni Đuro gradio je jednu ozbiljnu, veliku i vjeri posvećenu župu,
ĐURO SABOLEK (1950. - 2025.) ŽUPNIK
KOJI JE 37 GODINA BIO NA ČELU ŽUPE U
VUKOVINI PREMINUO JE U 76. GODINI. IZA
NJEGA SU OSTALA DJELA. I USPOMENE...
a izgrađen je i župni dvor u Starom Čiču. - Turopoljci su strašno dobar narod, ali i ljudi koji imaju i svoje slabosti. Vrlo su odani crkvi, narodu, ne daju se gaziti. Osebujan su svijet, ali se s njima da raditi i dobro se može postići, na grijehe ih upozoriti. Mudrost je znati im reći i ukazati na dobro. Nikad ih nisam htio povrijediti u nastojanju da im ukažem na grijehe, jer tako bih napravio veći jaz. Uvijek sam im želio samo dobrogovorio je velečasni Đuro u velikom intervjuu za VGdanas. Bio je svećenik staroga kova, jedan od onih koji su imali pravila, držali ih se, ali i tražili od drugih da ih se drže. - Svih ovih godina trudio sam se koliko sam mogao, nikad sa zlobom prema bilo kome.
Jedno su me vrijeme shvaćali strogim, no možda je primjerenija riječ zahtjevnim. Ne možete zanemariti crkveni zakon, koji veže čovjeka, mene i Vas. Zakonitost je zakonitost i mora se poštivati. Bogu hvala, ljudi ovog kraja su to prihvatili - govorio je velečasni. Rođen je 11. svibnja 1950. godine u Jelenščaku, odrastao je u Mađarevu, osnovnu školu pohađao u Podrutama, a potom upisao Dječačko sjemenište na zagrebačkoj Šalati. - Tata je jednog dana došao doma i rekao: "Upisao sam te za električara!" A ja mu kažem: "Neću. Idem za svećenika. Idem vidjeti što je moj župnik učio" - prepričao je Đuro. U Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu ušao je 1969. te je upisao Ka-
77. godini života preminuo je dr. Drago Rubala, liječnik i medijsko lice koje je desetljećima bilo prisutno u eteru i na ekranima hrvatskih gledatelja i slušatelja. Širu je javnost osvojio kao voditelj emisija posvećenih tradicionalnoj hrvatskoj glazbi, a njegov glas bio je prepoznatljiv simbol Radija Velika Gorica i Narodnog radija tijekom devedesetih i ranih dvijetisućitih.
"S tugom javljamo da nas je napustio dr. Drago Rubala, liječnik, kulturni radnik i televizijski voditelj kojeg će mnogi pamtiti po njegovoj prepoznatljivoj toplini, vedrini i iskrenoj ljubavi prema narodnoj i tradici-
jskoj glazbi", objavili su s Radija Banovine na svom Facebook profilu.
Rubala je osim radijskog angažmana vodio i emisiju na televiziji Z1,"Rubala show", gdje je nastavio promicati domaću narodnu glazbu.
Po struci liječnik, bio je poznat i po svom radu u javnom zdravstvu te je jedno vrijeme obnašao dužnost ravnatelja zagrebačke ispostave Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Publika će ga pamtiti prije svega kao glas koji je s njima dijelio ljubav prema hrvatskoj glazbi i koji je svojom toplinom obogatio domaći eter, ali i male ekrane.
CIJELI SVOJ RADNI
VIJEK PROVEO JE UZ
STROJEVE, A NI DANAS
MU NIJE PROBLEM
NAVRATITI DO RADIONE I
STATI ZA TOKARILICU…
otpisnik ovih redaka ispratio je suprugu tog utorka u večernjim satima na uobičajeno zborno pjevanje u KUD Novo Čiče. A onda je neočekivano dugo čekao da se vrati! - Naš istaknuti i najstariji član zbora Franjo Janković slavi(o) je 90. rođendan i bilo nam je super. Nazočio je i predsjednik KUD-a Stipo Duvnjak. Treba to doživjeti, neka naš Franjo samo poživi još puno ljeta pjesme i veselja - kazala mi je supruga Ana nakon povratka. Iduće jutro, pak, nenadana posjeta prijatelja Đure Mesića, autora nedavno objavljene monografije o Novom Čiču. - Znaš li da ti je sumještanin Franjo već proslavio 90. rođendan, a eno ga doma još tulumari?! Idemo ga posjetiti! - predložio je Đuro, a to se ne odbija. I zaista, Franju smo zatekli na njegovu ranču kako vani timari svoju ljubimicu mica macu. Bio je tu i sin Damir, nasmijan i gostoljubiv.
- Tata, stigli su gosti i čestitari. Idemo u kuću, ajde pričaj malo o svojih 90… Nakon što smo ljubezno odbili "jednu ljutu", Franjo je, bistrog i veselog pogleda te jasne misli, krenuo kronološki.
BROD, POŽEGA, ZAGREB...
- Od majke Ane i oca Stjepana, rođen sam 30. rujna 1935. u mjestu Vranovci blizu Slavonskog Broda. Rano sam ostao bez roditelja i već 1947. godine morao sam preseliti u Požegu u internat, odnosno đački dom. Tri godine kasnije nova destinacija bio je Slavonski Brod, gdje sam 1953. godine u poduzeću "Đuro Đaković" završio školu za kovi notokara i tu ostao raditi devet godina - otkrio je Franjo na početku razgovora, vrlo precizno, i to bez ikakve pomoći. Memorija radi i s 90, svjedoči to i iduća super precizna rečenica!
- U Zagreb sam se preselio 15. svibnja 1962. i zaposlio se u MEBI, tvornici mjernih instrumenata u
Fijanovoj ulici. Tri godine radio sam i u Njemačkoj, a u mirovini sam od 1. ožujka 1991. godine - govorio je vrlo precizno o svojem radnom vijeku još uvijek vitalni Franjo. Slavljenik nije zaboravio ni svoju obitelj. - Oženio sam suprugu Mariju daleke 1961., a svadba je bilo u Vinkovcima. Odgojili smo sina Damira i kćerku Željku. Imam četvero unučadi i šestero praunučadi. U Novom Čiču smo od 1994., kuću smo gradili više godina i sretni smo ovdje. Imamo određen mir, a osima pjevanja u KUD-u, uživam šetajući i u drugim aktivnostima. U lijepoj uspomeni su mi i dani provedeni u Velikoj Gorici, na Visokom Brijegu, od 1975. do odlaska u Novo Čiče 19 godina kasnije - prisjeća se samozatajni Franjo. Nego, čime se još bavio kroz život?
FEŠTA UZ ŽIVU GLAZBU
- U rodnim Vranovcima bio sam član nogometnog kluba koji se tada zvao Bratstvo. Bilo je u mladim danima i ribičije, a dok sam živio u Zagrebu djelovao sam kao član Uprave boksačkog kluba Metalac. I evo me sad u KUD-u Novo Čiče, prošao put od boksa do pjevača - uz smiješak će naš slavljenik, koji ima i mali svakodnevni ritual. - Žlica kestenova meda, a zatim jedna rakija! To je obavezno, svako jutro. Ali ne dvije, samo jedna rakijica. A kako je proteklo slavlje povodom rođendana kojeg bi većina nas itekaka voljela doživjeti?
- Slavilo se u krugu obitelji, rodbine iz Slavonskog Broda te prijatelja iz Novog Čiča i okolice, uz iće i piće, pjesmu i ples. Bila je živa glazba, a lijepo i svečano bilo je i u društvu mojih prijateljica i prijatelja sa zbora KUD-a Novo Čičezaključio je vital-
"NE RADIM JA ZA NOVAC. MENE POSAO
DRŽI NA NOGAMA..." IZA TE JEDNOSTAVNE REČENICE STOJI CIJELI ŽIVOT PREPUN
RADA, DISCIPLINE, ANEGDOTA I LJUDSKOSTI, KAKAV DANAS
RIJETKO TKO ZNA ISPRIČATI. STJEPAN KUNIĆ ZNA...
Jedno jutro baka je otišla po jeger, a vratila se s unukovim novim zanimanjem! Tako je, potpuno neplanirano, počeo životni put Stjepana Kunića, danas jedinog službenog mesara starog kova u Turopolju. Rođen 1949., Kunić je u zanat ušao slučajno, ali iz njega nikad nije izašao. Više od 50 pola stoljeća kasnije, s operiranom kralježnicom i neuništivim duhom, Stjepan i dalje navlači bijelu pregaču i dokazuje da ljubav prema poslu nema rok trajanja. Stjepan nije odrastao u idealnim uvjetima, priča kako su to bila teška vremena i da se život nije birao, nego prihvaćao. Međutim, baka je uvijek bila tu za njega. - Ja sam dijete rastavljenih roditelja. Otac nije mario za mene, a kad je rastava završena, pripao sam baki. Došlo je i vri-
SVEGA JE
BILO KROZ
GODINE, BIK
SE JEDNOM
PRILIKOM
RAZVEZAO I
GANJAO ME
PO KLAONICI
jeme za srednju školu, prijavio sam se za automehaničara kod Hapača. Sve je bilo spremno, potpisano, ali onda je baka taj jedan petak otišla na plac po jeger... I to mu je obilježilo život. U mesnici ju je dočekao Josip Rus, čovjek koji će Stjepanu postati, kaže, "otac broj jedan". - Baka ga je pitala trebaju li jednog dečka za mesara. Rus je rekao, "Baka, nek zutra dojde tu". I tako je bilo. Raskinuli smo s Hapačem i ja sam došao kod Rusa. Kod njega sam i spavao po zimi, on me oblačio, hranio... On i njegova žena bili su mi kao roditelji - prisjeća se Stjepan. To nije bio prvi put da mu je baka "sredila posao" bez njegovog znanja. - Bilo je to vrijeme kad sam bio 5. razred, poslala me da budem zvonar u crkvi i bio sam plaćen za to. Svakog prvog u mjesecu sam dobio plaću. Radio sam to dvije godine, čak me tadašnji direktor škole, Ivan Dijanić, slao u pet do 12 da idem zvoniti u podne. A kad je net-
ko umro, znao sam dobiti i "tringelt". Također, išao sam po kućama sa svećenikom, tu su mi također ljudi davali, čak i više nego svećeniku. Bio sam njihov ljubimac. Od toga novca koji sam dobio, baka je znala kupiti svinje, drva... I dan danas znam misu na latinskompriča nam Stjepan recitirajući.
PRVO TELE JE NAJTEŽE...
Mesarija mu je, priznaje, bila suđeni put, iako toga tad nije bio svjestan. Učio je brzo, upijao svaki pokret i detalj zanata. - Kod Rusa sam izučio zanat i mogu reći da sam mesariju magistrirao. Znam puno, ali ne znam sve i bedast bum umro. Čovjek se uči dok je živ - smije se Stjepan, koji pamti prve dane u poslu. - Trebao sam zaklati tele, a ono mi liže nogu. Ja bacim nož i kažem da ja to ne mogu. Rus me pozove natrag, pa ajmo opet... Jedva sam zaklao to tele. Ali nakon dva-tri mjeseca to me prošlo. Danas se s blagim osmijehom prisjeća tih trenutaka, iako iza svakog od njih stoji puno truda, rada i žuljeva. Nije bilo strojeva ni pištolja, sve se radilo ručno. Bilo je tu i opasnih trenutaka...
- Trebali smo zaklati bika. Ja sam ga po-
Mraclin je i ove godine zamirisao na rakiju. Uz tradiciju paljenja rakije KUD Dučec je i ove jeseni okupio oko Društvenog doma staro i mlado, ne samo iz Mraclina, nego i goste iz Zagreba i Turopolja... Tim je riječima ovogodišnje "Dučecove špelancije" opisao Ratko Cvetnić, jedan od mraclinskih akademika, na mraclin.hr, najboljem seoskom portalu na svijetu. "I dok su protomajstori Zlatko Galeković Kiki, Marko Kos i Vlado Vinetić zagrijavali kotle sa šlivom i ruškom, u kuhinji se spremal bažul i ostala gastronomska ponuda. Da
KVALITETA
MESA NEKAD JE BILA BAŠ SVJETSKA, A SAD SE SVE RADI NA BRZINU
VOLIM SVOJ POSAO I JOŠ GA SE NISAM ZASITIO. ETO, ZATO RADIM I U MIROVINI
godio, ali on se digao i uspio se razvezati i počeo me naganjati po klaonici. Uspio sam na kraju skočiti na jedan stol dok se nije smirio i dok ga nisu opet vezali. To je bilo baš gadno. Naravno, kako se prije sve ručno radilo, znalo je biti i dosta ozljeda, znao sam si ruke popariti na vodu iz kotla, ali takav je posao. Zanat se tada učio kroz rad, i to težak rad. Stjepan je znao odlaziti i na kolinja, po deset njih u danu.
- Otišao bih od doma u 6 ujutro, a vratio se u 23 navečer. Moram se pohvaliti da sam bio jedini mesar koji nije pio. Inače su mesari voljeli popiti, ali ja nikad. Lako se porežeš u takvom stanju... Redovi pred mesnicama tad su bili ogromni, a kvaliteta je bila stvar prestiža.
- Najviše su se tražili svinjetina, govedina i teletina. Kad smo ujutro otvorili u 7, red je bio ogroman, sve do 11 sati. Kvaliteta mesa bila je svjetska. Danas kvalitetu mesa stavlja pod jedan veliki upitnik, i to zbog brzine rada.
- Prije nije bilo u Gorici izlaska mesa dok ga veterinar nije pregledao. Danas toga nema. Sve je na brzinu... Kupci su, kaže, bili drukčiji. I ljudi i odnos. Tad je povjerenje bilo temelj svega.
naši najmlađi mještani ne ostanu zakinuti u ovoj spelanciji za odrasle, Dučec je pripremio zabavne radionice i igre. Ujedno, najmlađi su otvorili i scenski dio programa - najmlađa skupina KUD-a pod vodstvom Doriane Crnić Vlahovac izvela je splet posavskih plesova, a potom je tamburaški podmladak pod vodstvom Željka Kravarščana Stude izveo tamburaški intermezzo", prenio je Cvetnić. "A onda su na 'pozornicu' pred Domom uz pratnju bubnja umarširali pripadnici Banske pukovnije, koji su pod vodstvom zapovjednika Vladimira Brnardića prikazali
- Kupci su išli kome su vjerovali. Mesar se tražio više nego doktor. Imati svog mesara bilo je kao imati zlato. Pitali smo ga što Turopoljci najviše vole, a on je ponosno odgovorio.
- Broj jedan je uvijek bila domaća kobasa, naša turopoljska kobasa, krvavica, i to rijetko tko zna napraviti. Također, jeger, pogotovo onaj koji je Rus znao raditi, pa to je bila divota.
Žao mu je, kaže, što nikada nije otvorio svoju mesnicu.
- Planirao sam ja to, našli smo i prostor gdje bismo to imali, ali brat nije htio, a ja to sam nisam mogao, tako da je taj plan propao. Žao mi je zbog toga, ali ipak imao sam bogatu karijeru. A još važnije, imam divne unuke, nema ih država i to me najviše drži. Unuci, sin, familija, to je ono što mene drži.
Neke zgode iz njegovog života pokazuju da bi se u ulozi šefa dobro snašao.ja u kojoj je postao "gazda" na tri dana. - Bio je 29. 11. i to je bio tradicionalno dan za kolinje. Rus je otišao u Slavoniju kod ženinih i rekao meni da ga mijenjam u mesnici na tri dana. Napravio je inventuru prije odlaska i otišao. Ja sam imao pune džepove novca, ali ne da smo varali ljude, nego ja sam i loj dodatno prodavao, davao lovcima za pse... Dođe Rus i idemo opet raditi inventuru, kad ono višak. I to viška da se smrzneš. Tad mu je pokojni Facko rekao "koliko ti zaradiš za godinu dana, Štef napravi za tri dana" - smije se Stjepan. Iza sebe ima više od pola stoljeća rada, ali ne razmišlja o mirovini, premda je službeno u nju ušao. Ipak, radi na pola radnog vremena i svoje vrijedno znanje prenosi u Mesnici Dilmar, gdje, kaže, osjeća obiteljsku toplinu.
- To su stvarno divni ljudi, zlatni. Pomogli su mi kad mi je bilo najteže, a šefica Emilija je odlična. Stjepan je trenutačno na bolovanju zbog operacije kičme, ali s nestrpljenjem čeka povratak mesnicu. A kad ga pitaju zašto i dalje radi, njegov odgovor je uvijek isti.
- Ne radim ja za novac. Ne radim ni za badava, ali mene taj posao drži. Evo, kad sam doma, ja sam izgubljen. Ja volim taj
posao i nisam ga se zasitio. Srećom, njegov se zanat neće izgubiti s njim. Sve svoje recepte, a pogotovo one tajne, počeo je prenositi na sina i unuke, a najveće zahvale idu supruzi. - Bili smo stvarno siromašni. Žena me trpjela i mučila se po doma dok sam ja radio i hvala joj na tome.
Uz sve svoje obaveze, Stjepan je bio i sportaš. Premda se nekad govorilo da mesar mora imati barem 130 kilograma, Stjepan je kao branič NK Mladost Obrezine uvijek držao liniju. Nakon igračke karijere, odlučio se čak i za sudačku školu, koju je i završio. Kasnije je bio i trener svoje Mladosti. Kad govori o svom Turopolju, glas mu postaje mekši.
- Turopoljski duh je nezamjenjiv i to nema nigdje. Makar je sad to sve slabije nego prije, neće nikad umrijeti. Dodao je kako ga brine što se sve manje ljudi bavi stočarstvom.
- Mlade to sve manje zanima, a ja ih potpuno razumijem. Preskupo je to hranjenje. Makar počeli su se i neki mladi vraćati tome jer žele bolju kvalitetu hrane. Ja se nadam da će se to vratiti s vremenom - govori nam Stjepan.
Mladim mesarima, onima koji će ga naslijediti, poručuje samo jedno. - Mislim da će to biti jako tražen posao u budućnosti. Tako da neće pogriješiti ako odaberu ovaj posao. Mesarija je dobar posao. Kad ga voliš nema problema. Imaš siguran posao i dobru plaću - govori Stjepan.
Za mesare glasi da su ljudi mekog srca, ali čvrste ruke. Stjepan to pokazuje jer osim ljubavi prema svom poslu, ne skriva zahvalnost i ljubav prema svojoj supruzi s kojom je već 50 godina u braku. Osim nje, istu toplinu pokazuje i prema svojoj djeci i unucima. Kada smo ga pitali postoje li trenuci da žali što nije ipak otišao u mehaničar, ovaj 76-godišnjak je čvrsto rekao "opet bih bio mesar, nema zamjene".
Možda je upravo zato još uvijek iza pulta, među ljudima, s istim žarom kao i onog dana kad je baka otišla po jeger, a vratila se s mesarom.
smotru. Zapovjednik je ukratko predstavio ovu našu povijesnu postrojbu te podnio prijavak prisjedniku Plemenite sučije Mraclin Stjepanu pl. Čunčiću. Napomenimo da je ovaj dobrodošli prilog militarizaciji hrvatskog društva bio toplo pozdravljen od strane nazočnoga civilstva. Zalaskom škrtog listopadskog sunca domaći i gosti povukli su se u Dom, gdje su animaciju preuzeli naši tamburaši te smo tako uz domoljubne, ljubavne i ostale tamburaške hitove zajedno uplovili u ozračje bogate turopoljske jeseni", završio je svoju priču gospon Ratko.
PROJEKT "BESTOVJE - MOST NA SAVI - ZAPREŠIĆ" DUG GOTOVO OSAM KILOMETARA TREBAO BI ZNATNO POBOLJŠATI PROMETNU POVEZANOST ZAPADNOG DIJELA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, RASTERETITI OBILAZNICU I UBRZATI LOKALNI PROMET.
Nova prometnica će povezivati istočni dio Grada Zaprešića, od kružnog raskrižja Ulice Ruševje do Industrijske ceste, odnosno postojećeg kružnog raskrižja. Denivelacijom iznad postojećeg kružnog raskrižja (DC225), mostom preko Save te spojem na Staru cestu u Bestovju, nova će cesta izravno povezati Grad Zaprešić i Grad Svetu Nedelju. Projektirani zahvat ima za cilj rasteretiti postojeće prometne pravce i smanjiti zastoje, u skladu s važećim strateškim i prostornim dokumentima koji ga prepoznaju kao rješenje za jačanje povezanosti, mobilnosti i skraćenje vremena putovanja unutar zagrebačke regije.
Prometnica od stacionaže 0+000,00 do 1+360,00 km prolazi kroz izgrađeno područje Grada Sveta Nedelja, na kojem je na snazi UPU dijela
naselja Strmec, Orešje, Bestovje i Novaki. Od stacionaže 1+360,00 do 2+840,00 km trasa prolazi kroz neizgrađeno područje, odnosno nasip rijeke Save. Do stacionaže 2+257,50 cesta se nalazi unutar područja Svete Nedelje, a nakon toga prelazi na područje Grada Zaprešića. Od stacionaže 2+840,00 do 7+776,31 km prolazi kroz područje obuhvata GUP-a Grada Zaprešića te dodiruje UPU zonu između istočne obilaznice, Krapinske ulice i željezničke pruge. Prometni profil županijske ceste čine kolnik za dvosmjerni promet s trakama širine 3,50 metra, pješačko-biciklistička staza širine od 3,50 do 4,00 metra te pješačka staza širine od 1,50 do 2,00 metra. Pješačko-biciklističke i pješačke površine odvojene su od kolnika zelenim pojasom širine od 1,00 do 1,50 metar. Zahvat započinje spojem na postojeću promet-
nicu ŽC 3060 - Staru cestu, gdje je predviđeno novo kružno raskrižje. Trasa se nastavlja mostom preko Save (od stacionaže 1+236,00 do 2+904,00 km) te vijaduktom preko DC225 (od stacionaže 3+400,00 do 3+740,00 km). Raskrižje s Ulicom Ruševje (od stacionaže 4+300,00 do 4+470,00 km) predviđeno je kao kružno raskrižje. Raskrižje s Ulicom Pere Devčića (od 4+470,00 do 4+800,00 km) projektirano je kao T-raskrižje s trakama za lijevo i desno skretanje te trakama za ubrzanje. Raskrižje s Krapinskom ulicom (od 4+870,00 do 5+185,00 km) također je projektirano kao T-raskrižje s trakama za skretanje i ubrzanje. Nakon Krapinske ulice, prometnica prelazi most preko kanala Črnec (od 5+190,00 do 5+340,00 km), a završava spojem na postojeće kružno raskrižje s Industrijskom cestom (ŽC 2262) na stacionaži 7+776,31 km. Ukupna duljina novoprojektirane prometnice iznosi 7.776,31 metar. Na pojedinim dijelovima trase predviđene su denivelacije - vijadukt iznad Avenije hrvatskih branitelja (DC225), most preko Save te most preko kanala Črnec.
SVRHA PLANIRANOG ZAHVATA Između gradova Sveta Nedelja i Zaprešić trenutačno ne postoji izravna prometna poveznica, pa se sav promet između ta dva grada odvija preko čvora Jankomir i zagrebačke obilaznice, odnosno Podsusedskog mosta, Samoborske ceste, Škorpikove ulice, Aleje Bolonje, Avenije hrvatskih branitelja i Ulice bana Jelačića u Zaprešiću. Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije utvrdio je nedovoljan broj mostova na urbanom području oko Zagreba. Skela na lokaciji Medsave nema odgovarajući prometni kapacitet, a lokalni i regionalni promet na zagrebačkoj obilaznici uzrokuje svakodnevne zastoje te probleme u prometnoj povezanosti na regionalnoj i državnoj razini. Također, radijalna prometna mreža Zagrebačke županije usmjerava prom-
et prema Zagrebu, bez postojanja odgovarajućih prometnica višeg ranga koje bi međusobno povezivale razvojna središta županije. Izgradnjom nove prometnice rasteretit će se gradske prometnice u Svetoj Nedelji, Zaprešiću i zapadnom dijelu Zagreba (Podsused, Vrapče, Aleja Bolonje i Samoborska cesta), što će omogućiti brže prometovanje vozila javnog prijevoza. Distribucijom osobnog i teretnog prometa na novu cestu stvaraju se i preduvjeti za povećanje broja putnika u javnom prijevozu. Planirani zahvat ima važnu ulogu u povezivanju gradskih područja razdvojenih rijekom Savom, budući da postojeći cestovni pravci ne zadovoljavaju sadašnje ni buduće prometne potrebe s obzirom na broj vozila, izgubljeno vrijeme putovanja i ukupnu prometnu učinkovitost. Nova će prometnica smanjiti vrijeme putovanja, omogućiti brži odaziv žurnih službi te osigurati alternativni pravac u slučaju zatvaranja autoceste zbog prometnih nesreća ili drugih okolnosti.
UTJECAJ NA OKOLIŠ
2022. godine provedena je ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, na temelju koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) donijelo rješenje da je za izgradnju županijske ceste "Bestovje - most na Savi - Zaprešić" potrebno provesti postupak PUO (procjena utjecaja na okoliš) te Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. U siječnju 2025. godine izrađena je Studija o utjecaju na okoliš, a 22. rujna 2025. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je rješenje kojim se projekt ocjenjuje prihvatljivim za okoliš i ekološku mrežu. Odobrenje uključuje primjenu zakonom propisanih mjera zaštite okoliša, mjera za ublažavanje negativnih utjecaja na očuvanje i cjelovitost područja ekološke mreže te provedbu programa praćenja stanja okoliša.
KOLUMNA PUT DO USPJEHA
edna od stvari koju vrlo uspješno odrađuje naš um je kontinuirano donošenje odluka, od kojih je velika većina nesvjesna.
PIŠE: Siniša Drobnjak poduzetnik
Na taj način gotovo cijeli dan provedemo na "auto-pilotu", koji je posljedica naših rituala, uzoraka ponašanja i uvjerenja. Ali, postoje tri odluke koje oblikuju naš život.
Prva je odluka - na što se fokusiramo?
Ali i fokus također ima svoje uzorke.
Na primjer, da li se više fokusiramo na stvari koje imamo ili nemamo? Većina ljudi se fokusira na stvari koje nema.
Zatim, da li se više fokusiramo na stvari koje možemo kontrolirati ili na stvari koje su izvan naše kontrole? Gotovo se svi fokusiramo na stvari izvan naše kontrole.
ovaj negativni uzorak u našem fokusu, završiti ćemo na sedativima i psihijatrijskom liječenju, nesposobni za kvalitetan život.
Druga je odluka - kakvo značenje dajemo stvarima na koje se fokusiramo?
Istog trenutka kad se na nešto fokusiramo, naš um grčevito radi na tome da odredi značenje toga na što smo fokusirani.
Značenje direktno određuje našu emociju, a kvaliteta života je direktno proporcionalna kvaliteti naših emocija.
Ako ne osvjestimo da smo mi ti koji dajemo značenje svemu na što smo fokusirani, biti ćemo uvijek u poziciji žrtve. A to znači da će nam se život događati, umjesto da radi za nas.
I zadnja je odluka - što poduzimamo u vezi svega toga?
J DDa li se više fokusiramo na prošlost, sadašnjost ili budućnost? Oni najambiciozniji među nama se fokusiraju na budućnost, a svi ostali na prošlost. Vrlo je mali broj ljudi koji je fokusiran na sadašnji trenutak. No, da li se zaista fokusiramo na stvari koje podržavaju naš život?
Pandemija covida i trenutna situacija u Ukrajini nam je uz pomoć medija usmjerila fokus na stvari izvan naše kontrole. Veliki broj ljudi iznova proživljava sjećanja i emocije iz ne tako davnog rata u Hr vatskoj. Kontinuira no razmišljamo o crnim scenariji ma, nestašicama i stvarima koje nemamo.
Ako ne pre kinemo i ne osvjestimo
3,78
Da li samo "premještamo" namještaj po istoj sobi ili poduzimamo sve korake iz našeg "arsenala" vještina, vođeni mindsetom "neuspjeh nije opcija"?
I sam prolazim kroz razdoblja kad znam da sve mogu i ona druga, kad sumnjam u svoje vlastite sposobnosti, prepravljen preuzetim obavezama ili negativnim događajima u vlastitom
No, dramatično sam okrenuo u vlastitu korist omjer tih razdoblja - bitno sam više u onom prvom mindsetu.
Ili kako bi Tony Robbins rekao - "Sve što trebam je u meni sada!"
DONIRALI SPORTSKU OPREMU GIMNAZIJI VELIKA GORICA, A KUĆANSKE
APARATE OBITELJI U POTREBI - PERILICU RUBLJA, HLADNJAK, BOJLER...
Dvije humanitarne akcije u jednom danu organizirali su članovi Rotary kluba Velika Gorica. U suradnji s bivšim učenicima, predstavnicima Gimnazije Velika Gorica uručena je vrijedna sportska oprema, a u isto doba drugi tim goričkih rotarijanaca je u Strezojevu dopremio kućne uređaje nužno potrebne jednoj obitelji.
Sportska oprema goričke Gimnazije bogatija je za tri stola za stolni tenis, deset reketa za stolni tenis, dvije badminton mreže uz deset reketa za badminton, deset odbojkaških lopti i "čitavu silu"“ loptica. Bivšim gimnazijalcima ideja za donaciju sportske opreme javila se lani na proslavi 15. godišnjice od njihove mature. Marco Jurman i Toni Lončar nekada su igrali košarku za školski klub, a danas su kao poslovni ljudi i poduzetnici pomogli novim gimnazijalcima sportašima. U akciji im se pridružio i nekoliko godina stariji Matija Koštić iz Decathlona. Novčani prilog dao je i profesor matematike Filip Terzić.
Kada su im se priključili i gorički rotarijanci – dobrotvorni mozaik postao je savršen. Na opremi su im se zahvalili profesor tjelesnog
Gordan Polan i ravnateljica Gimnazije Velika Gorica Brankica Žugaj.
Dok su gorički gimnazijalci već isprobavali novu opremu, u Strezojevu, selu sa stotinjak stanovnika usred Vukomeričkih gorica, rotarijanci Ivan Mikulčić, Stipan Teskera i Zoran Žic istovarili su iz prikolice perilicu rublja, hladnjak, bojler i još neke kućanske uređaje. Počeli su montirati te uređaje prijeko potrebne jednoj obitelji u Strezojevu. I prije desetak dana gorički rotarijanci na istoj su adresi u Strezojevu donijeli odjeću i obuću za sve članove obitelji.
- Izuzetno smo ponosni jer smo u jednom danu uspjeli organizirati dvije akcije. Sportskom opremom skupljenom u suradnji s vrijednim bivšim učenicima pomažemo izvrsnosti koja se njeguje u Gimnaziji Velika Gorica i njenom Školskom športskom društvu. S druge strane naš klub već 22 godine pomaže potrebitima pa nismo mogli ne pomoći i jednoj takvoj obitelji u Strezojevu. Iako smo relativno mali klub, ima nas samo 16 članova, trudimo se pomoći i organizirati akcije kao da nas je puno više - kazao je Neven Balenović, predsjednik Rotary kluba Velika Gorica.
SVI
Razdjelnici u stambenim zgradama i dalje izazivaju ljutnju građana. A prava pobuna mogla bi nastati nakon što potrošačima počnu stizati veći računi zato jer nemaju ugrađene razdjelnike ili su im recimo neispravni.
Ministarstvo gospodarstva objavilo je kako će se grijanje obračunavati prema očitanju razdjelnika ili kalorimetara gdje su ugrađeni, a u zgradama bez takvih razdjelnika obračun će se određivati prema površini stana uz dodatnu naknadu za poticanje učinkovitosti grijanja.
MODERNIZIRANI OKVIR
Ta naknada iznosi 0,5 eura po metru kvadratnom i plaćaju je krajnji kupci koji nemaju ugrađene razdjelnike ili kalorimetre, ne koriste ih ispravno ili su ih oštetili vlastitom krivnjom.
Sredstva prikupljena ovom naknadom namjenski će se koristiti za poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradama.
Iz Ministarstva gospodarstva ističu kako Zakon o tržištu toplinske energije dono-
OVAJ JEDNOSTAVAN I TRANSPARENTAN
MODEL IDE U KORIST GRAĐANA, KAŽE
RAVNATELJ UPRAVE ZA ENERGETIKU
U MINISTARSTVU ŽELJKO KREVZELJ
si modernizirani i transparentniji okvir za obračun i raspodjelu troškova toplinske energije u Hrvatskoj. "Zakonom se uređuju jasnija pravila za obračun potrošnje i raspodjelu troško-
Naknadu od 0,5 eura po kvadratu se plaća bez razdjelnika
va, uvodi se veća transparentnost kroz standardizirane modele obračuna i obveza informiranja korisnika te se dodatno naglašava zaštita potrošača", ističe Ministarstvo.
Građanima se omogućuje lakši pristup podacima o potrošnji, pravo na prigovor i nadzor nad obračunima. Osim toga, novi okvir potiče energetsku učinkovitost i modernizaciju toplinskih sustava u zgradama te je usklađen s europskim direktivama i ciljevima energetske tranzicije.
- Želja nam je da novi model bude jednostavan, transparentan i u korist građana. U suradnji s partnerima razvijamo mjere koje će potaknuti energetsku učinkovitost i smanjiti ukupne troškove grijanja - naglašava ravnatelj Uprave za energetika u Ministarstvu gospodarstva Željko Krevzelj.
Podsjetimo, nova sezona grijanja donosi i nove više cijene. Korisnici koji se griju preko zagrebačke Toplane grijanje će plaćati oko 3,78 eura više mjesečno.
VG KOMUNALAC ZAPOČEO JESENSKU SADNJU MAĆUHICA, POTOČNICA I TRATINČICA NA 12 LOKACIJA, A DIO GREDICA ZAMIJENIT ĆE TRAJNICE KOJE POTIČU BIORAZNOLIKOST.
Velika Gorica ovih dana dobiva novo jesensko ruho. Djelatnici VG Komunalca započeli su sadnju više od 26 tisuća sadnica sezonskog cvijeća na 12 gradskih i prigradskih lokacija. U akciji koja će trajati oko dva tjedna, na površini od 1.050 kvadrata sadi se maćuhice, potočnice, tratinčice te lukovice tulipana, narcisa i zumbula.
Posebnost ovogodišnje sadnje su trajnice koje zamjenjuju dio sezonskog cvijeća. One zahtijevaju manje održavanja i istodobno doprinose očuvanju bioraznolikosti jer privlače pčele i druge oprašivače. Cvjetne sadnice isporučuje OPG Markulin iz Ludbrega, a izgled gredica zajednički su osmislile djelatnice Arijana Mrkonjić i Ivana Pleh. Dok muški dio ekipe priprema teren, djelatnice zadužene za sadnju brinu se da svaki detalj bude na svom mjestu. Prema riječima Arijane Mrkonjić iz VG Komunalca, sadnja bi trebala biti završena za oko dva tjedna, ovisno o vremenskim prilikama. Nakon sadnje slijedi jednokratno zalijevanje te povremena njega ako jesen bude suha.
Predsjednik Uprave VG Komunalca, Jurica Mihalj je zahvalio svim djelatnicima koji su sudjelovali u sadnji. ”Sadnja cvijeća uvijek nam je draga ‘obaveza’ i tema jer cvijeće i uređen okoliš stvaraju ugodan i topao grad za sve nas”, dodao je Mihalj. Nove sezonske boje dobit će Park dr. Franje Tuđmana, Trg Stjepana Radića te prostor kod "Golubice". Cvijeće će krasiti i raskrižje Slavka Kolara i Ulice Matice hrvatske, područje Milenijskog križa, kao i prilazne točke grada, od turopoljske poculice do istočnog ulaza. Uz Goricu, radovi se provode u Turopolju, Gradićima te Mraclinu.
Sdolaskom jeseni i padom lišća, na širem području Velike Gorice sve su uočljivija ilegalna odlagališta otpada. Na rubovima šuma, uz poljske putove, kanale i napuštene parcele pojavljuju se vreće s građevinskim otpadom, stari namještaj, plastika, dijelovi vozila i drugi predmeti koji ne bi smjeli završiti u prirodi. Takve lokacije narušavaju izgled naselja i ugrožavaju okoliš, uzrokuju razmnožavanje štetnika kao što su štakori i komarci, a njihovo uklanjanje zahtijeva značajne resurse i zajednički angažman komunalnih službi i građana. Grad Velika Gorica i VG Čistoća i ove jeseni provode pojačane aktivnosti na sanaciji ilegalnih odlagališta. Cilj akcije je ukloniti otpad koji se nakupio tijekom godine te spriječiti nastanak novih deponija. U provođenju akcija ključnu ulogu imaju i sami građani koji prijavljuju nova odlagališta i na taj način doprinose učinkovitijem radu službi.
Problem ilegalnog odlaganja otpada nije nov, ali se u jesenskim mjesecima postaje posebno vidljiv. Kad s vegetacije opadne lišće, lako se uoče mjesta na kojima je otpad odložen tijekom proljeća i ljeta. Takve lokacije često se ponavljaju, pa komunalni redari i VG Čistoća provode redoviti nadzor i obilazak poznatih kritičnih točaka. Dio lokacija nadzire se i putem kamera, no one su, nažalost, često izložene vandalizmu i oštećenjima. Prema podacima VG Čistoće, tijekom prošle godine s područja Velike Gorice i okolnih naselja uklonjeno je više od 1.400 tona otpada s divljih odlagališta. Radi se o mješovitom komunalnom i građevnom otpadu, a pojedine lokacije zahtijevale su i dodatne sanacijske radove zbog onečišćenja tla. Ove brojke pokazuju razmjere problema, ali i ozbiljnost pristupa gradskih službi koje svake godine ulažu značajna sredstva u sanaciju. Značajna sredstva koja se namiruju iz gradskog proračuna, koje pridonose svi, dok samo neki neodgovorni
pojedinci i tvrtke rade ovu silnu štetu. Postupak prijave ilegalnog odlagališta jednostavan je i dostupan svima. Građani mogu prijaviti lokaciju putem službenog obrasca na internetskim stranicama VG Čistoće, e-poštom, telefonski ili osobno u Službi komunalnog redarstva Grada Velike Gorice. Nakon zaprimljene prijave, komunalni redar izlazi na teren, utvrđuje stanje, fotografira lokaciju i sastavlja zapisnik. Taj se zapisnik dostavlja Gradu, koji izdaje nalog za čišćenje. Na temelju tog naloga, VG Čistoća provodi uklanjanje otpada i po potrebi sanira teren. Grad surađuje i s mjesnim odborima koji pomažu u prepoznavanju lokacija na kojima se problem učestalo ponavlja. U slučajevima kada se utvrdi počinitelj, komunalni redari pokreću prekršajni postupak.
Propisana kazna za nepropisno odlaganje otpada za fizičke osobe iznosi od 663 do 2.654 eura, dok su kazne za pravne osobe višestruko veće. VG Čistoća apelira na sve građane da prijave svaku sumnju na ilegalno odlaganje otpada. Pravovremena prijava omogućuje brzu reakciju, smanjuje troškove čišćenja i sprječava širenje otpada na okolne površine. Osim prijave, građani se potiču i na korištenje reciklažnih dvorišta koja su besplatno dostupna svima. U reciklažnim dvorištima moguće je odložiti veće količine otpada, glomazni i opasni otpad, građevinski materijal i elektroničke uređaje, čime se smanjuje potreba za nepropisnim odlaganjem. Jesenski mjeseci idealno su vrijeme za akcije čišćenja, jer priroda tada jasno pokazuje sve ne-
pravilnosti u prostoru. U okviru ovogodišnje akcije planira se sanirati više desetaka lokacija, od kojih su neke već očišćene i volonterski uz pomoć lokalnog stanovništva. Uklanjanjem otpada, postavljanjem upozoravajućih ploča i pojačanim nadzorom nastavlja se s ciljem smanjenja broja ilegalnih odlagališta i jačanja svijesti o važnosti očuvanja okoliša.
Zahvaljujući zajedničkim naporima Grada i VG Čistoće te odgovornom ponašanju stanovnika, Velika Gorica postaje primjer sredine koja aktivno brine o čistoći i sigurnosti prostora. U vremenu kada jesen razotkriva skrivene slojeve prirode, zajednički trud može pokazati ono najvrjednije – čistu, uređenu i odgovornu zajednicu.
očinju radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Trg grada Vukovara 1-7 u Velikoj Gorici, drugoj zgradi za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru inicijative 6. Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada, odnosno investicije C7.2. I1 Proširena mjera: Energetska obnova zgrada Dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. Višestambena zgrada Trg grada Vukovara 1-7 je jedinstvena uporabna cjelina stambene namjene s ukupno 151 stanom, te bruto površine 8.711,73 m2. U skladu s odredbama Poziva, kao opravdani i financijski prihvatljivi radovi izvodi se obnova ovojnice zgrade: povećanje toplinske zaštite ovojnice postavljanjem toplinske izolacije vanjskih zidova (fasada) i zidova prema negrijanim prostorima, povećanje toplinske zaštite ovojnice postavljanjem toplinske izolacije poda prizemlja iznad vanjskog zraka i iznad negrijanih prostora, povećanje toplinske zaštite ovojnice postavljanjem toplinske izolacije ravnog krova te povećanje toplinske zaštite ovojnice zamjenom dijela postojeće vanjske stolarije energetski učinkovitijom.
Glavni cilj projekta je ostvarenje uštede energije potrebne za grijanje na godišnjoj razini od najmanje 50%. Energetskom obnovom višestambene zgrade postići će se projektirana ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od 71,67% prije obnove, dok je projektirano smanjenje emisije CO2 na godišnjoj razini od 65,73%.
Tvrtka Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica d.o.o., odabrani Upravitelj zgrade, aplicirala je projekt energetske obnove višestambene zgrade Trg grada Vukovara 1-7. Obavljajući svoju osnovnu djelatnost, upravljanje stambenim zgradama, pod svojom upravom ima fond od 160 stambenih zgrada od kojih je najveći broj sagrađen do 1990. godine a koje su nižeg energetskog razreda, D ili lošijeg. Društvo je u cilju poboljšanja kvalitete pružanja svojih usluga, u proteklih 7 godina, usmjerilo svoje djelovanje projektima energetske obnove višestambenih zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi unaprijedili kulturu stanovanja i poboljšali kvalitetu života svih korisnika te smanjili troškove za energiju.
Posljednjih godina ljekovite gljive privlače sve više pozornosti u okvirima prirodnih terapijskih pristupa i nutricionistike, zbog rastućeg broja istraživanja koja potvrđuju njihov potencijal u modulaciji imuniteta, metaboličke ravnoteže i otpornosti na stres. U terapijskoj primjeni prirodnih tvari svrstavaju se u područje mikoterapije (fungoterapije), koje se smatra zasebnim segmentom upravo zbog njihovih specifičnih bioaktivnih spojeva, poput β-glukana, triterpena i ergosterola. Iako je njihova primjena poznata kroz povijest, osobito u azijskoj tradiciji, danas su sve prisutnije u standardiziranim oblicima – suhim ekstraktima, kapsulama ili prahu. Rastući interes za ljekovitim gljivama povezan je s potragom za prirodnom potporom organizmu tijekom razdoblja pojačanog stresa, pada imuniteta ili kroničnog umora. Za razliku od klasičnih stimulansa, koji kratkotrajno podižu energiju uz rizik naknadnog iscrpljivanja, adaptogene gljive djeluju na razini fiziološke ravnoteže (homeostaze), potičući otpornost na stres bez narušavanja prirodnih regulatornih mehanizama organizma. Među najistraženijima i najčešće korištenima ističu se shiitake, reishi, lavlja griva i cordyceps – svaka s različitim primarnim djelovanjem, od imunomodulacije do neuroprotekcije i podrške energiji. U nastavku slijedi pregled njihovih ključnih svojstava i razloga zbog kojih su postale dio modernih protokola za očuvanje vitalnosti.
SHIITAKE – PODRŠKA IMUNITETU
I ZAŠTITA KRVNIH ŽILA
Shiitake (Lentinula edodes) ubraja se među najpoznatije ljekovite gljive koje imaju istaknuto mjesto i u kulinarstvu i u terapijskoj primjeni. Bogata je β-glukanima – prirodnim polisaharidima koji potiču aktivaciju imunoloških stanica poput makrofaga i NK-stanica, čime doprinosi jačanju prirodnih obrambenih mehanizama organizma. Tradicionalno se koristi u razdobljima pojačanog rizika od infekcija, osobito tijekom zimskih mjeseci. Uz imunološki učinak, shiitake sadrži i spoj eritadenin, koji se istražuje zbog potencijalne sposobnosti regulacije kolesterola i potpore kardiovaskularnom zdravlju. Prema dosadašnjim spoznajama, može pridonijeti smanjenju LDL-kolesterola te povoljno utjecati na elastičnost krvnih žila. Zbog kombinacije imunomodulatornih i kardiometaboličkih svojstava, shiitake se ističe kao gljiva koja djeluje postupno – podupirući prirodne regulacijske mehanizme organizma, a ne ciljajući samo na kratkoročni simptom.
REISHI – ADAPTOGEN ZA SMIRENJE I VITALNOST
Reishi (Ganoderma lucidum), često nazivan i “gljivom dugovječnosti”, tradicionalno se koristio u azijskoj medicinskoj praksi kao tonik za vitalnost i unutarnju ravnotežu. U suvremenom kontekstu smatra se jednom od najznačajnijih adaptogenih gljiva, s posebnim djelovanjem na regulaciju stresa i potporu živčanom sustavu. Njezini ključni bioaktivni spojevi – ganoderičke kiseline i triter-
peni – istražuju se zbog sposobnosti modulacije razine kortizola, glavnog hormona stresa. Za razliku od sedativa, reishi ne izaziva pospanost, već djeluje na stabilizaciju emocionalnog i neurološkog odgovora, što može pridonijeti osjećaju smirenosti kod tjeskobe, iscrpljenosti i poremećaja sna.
Osim učinka na stresnu os, reishi se povezuje i s podrškom funkciji jetre te uravnoteženju imunološkog odgovora, zbog čega je često opisivana kao “gljiva harmonije” – usmjerena na očuvanje homeostaze, a ne na kratkotrajnu stimulaciju.
LAVLJA GRIVA – HRANA ZA MOZAK I ŽIVČANI SUSTAV
Lavlja griva (Hericium erinaceus) sve se češće ističe zbog potencijalnog djelovanja na kognitivne funkcije i zdravlje živčanog sustava. Posebno je poznata po spojevima hericenonima i erinacinima, koji potiču sintezu NGF-a (faktora rasta živaca) – neurotrofičnog proteina ključnog za regeneraciju neurona i očuvanje moždane plastičnosti.
Za razliku od stimulansa, lavlja griva ne djeluje putem naglog podizanja energije, već pruža tzv. “nutritivnu podršku” mozgu, pridonoseći mentalnoj jasnoći, fokusu i koncentraciji. Često se koristi u razdobljima intelektualnog napora, rada za računalom ili nakon iscrpljujućih stresnih stanja.
Istraživanja također razmatraju njezin potencijal u zaštiti od kognitivnog pada, što lavlju grivu svrstava među najperspektivnije gljive u području neuroprotekcije i dugoročne podrške kognitivnom zdravlju.
CORDYCEPS – ENERGIJA I IZDRŽLJIVOST
Cordyceps (najčešće vrste C. militaris i C. sinensis) tradicionalno se koristi za potporu tjelesnoj vitalnosti i povećanje izdržljivosti. Za razliku od stimulansa poput kofeina, ne izaziva nagli porast energije, već djeluje na staničnoj razini, potičući sintezu ATP-a – glavne energetske molekule koja pokreće metaboličke procese u organizmu.
Sportaši i fizički aktivne osobe često posežu za cordycepsom zbog njegova potencijala u boljem iskorištavanju kisika, povećanju aerobne izdržljivosti i ubrzanju oporavka nakon napora. Zbog tog učinka smatra se prirodnim adaptogenom pogodnim za stanja kroničnog umora, iscrpljenosti ili oporavka nakon bolesti. Uz učinke na energiju, cordyceps se istražuje i u kontekstu metaboličkog zdravlja, osobito zbog mogućeg utjecaja na regulaciju glukoze u krvi i antioksidativnu zaštitu stanica.
CHAGA I MAITAKE – GLJIVE KOJE DOBIVAJU NA POPULARNOSTI
Iako četiri opisane gljive nose najveću znanstvenu pozornost, sve više se spominju i druge vrste, poput chage (bogate antioksidansima i melaninom) te maitake gljive, poznate po utjecaju na metabolizam glukoze i imunitet. One se sve češće kombiniraju u pripravcima protiv stresa i za podršku vitalnosti.
KAKO IH KORISTITI? PRAH, KAPSULE ILI EKSTRAKT
Ljekovite gljive danas su dostupne u obliku praha, kapsula ili koncentriranih ekstrakata. Prah se može umiješati u smoothie, kavu ili topli napitak, dok kapsule nude praktičnost za svakodnevnu primjenu. Ključno je birati standardizirane pripravke s jasno navedenim udjelom β-glukana, triterpena ili drugih karakterističnih bioaktivnih spojeva, jer upravo oni određuju biološku učinkovitost proizvoda
Kombiniranje različitih gljiva često donosi sinergijski učinak –primjerice, reishi navečer za opuštanje i regulaciju stresa, lavlja griva ujutro za kognitivnu jasnoću, a cordyceps prije tjelesne aktivnosti za potporu energiji i izdržljivosti.
PRIRODNA PODRŠKA SUVREMENOM ORGANIZMU
Ljekovite gljive ne djeluju trenutačno ni simptomatski, već adaptogeno – potiču otpornost, ravnotežu i sposobnost organizma da se prilagodi fizičkim i mentalnim opterećenjima. Zbog takvog dugoročnog učinka sve su češći izbor onih koji traže prirodnu podršku vitalnosti i održavanju unutarnje stabilnosti. U razdobljima učestalih infekcija, kroničnog umora ili mentalnog opterećenja, ove gljive predstavljaju spoj tradicionalnog iskustva i suvremenih znanstvenih spoznaja. Bilo da ih primjenjujemo zbog imuniteta, kognitivne jasnoće ili opće izdržljivosti, podsjećaju na ključnu činjenicu: zdravlje nije samo odsutnost bolesti, već sposobnost tijela i uma da se prilagode, obnove i ostanu snažni.
KOŠARKA
Košarkaši Gorice odigrali su čak 11 utakmica tijekom pripremnog razdoblja, u iščekivanju početka prvenstva u Prvoj ligi. Sedam ih je bilo prijatel jskih, a pre ostale četiri odrađene u u sklopu Kupa Hrvatskeregija centar.
U tom su natje canju Goričani bili sjajni, otišli su do kraja i osvojivši ovaj mali trofej izborili plasman u glavni ždrijeb Kupa Krešimira Ćosića, u kojem će se s ostatkom renomiranog "potući" i za veliki, pravi
trofej u domaćem Kupu. Međutim, naravno da je puno važnije ono što će se događati u prvenstvu, fokus je u potpunosti na tome, a po tom pitanju stvari nisu krenule idealno. U prvom kolu Gorica je na svom parketu izgubila od Ribole Kaštele, da bi već u drugom došla i do prve pobjede, protiv zadarske Aleta Puntamike. Novi izazovi već su iza ugla, čekaju na Goričane, koji sanjaju povratak na nekadašnje, prvoligaške razine...
GOL-RAZLIKA S KOJOM SU RUKOMETAŠICE
UDARNIKA ODRADILE
PRVA TRI KOLA NOVE
SEZONE, UZ TRI
ČISTE POBJEDE, DAJE
NADU U JAKO DOBRU
SEZONU. PRVI PORAZ
STIGAO JE U 4. KOLU...
HOK GORICA BOLJA OD VELIKE GORICE
HOK Gorica je u 3. kolu Prve B lige - Regija Sjever u gradskom derbiju pobijedila OK Velika Gorica s maksimalnih 3-0 u setovima.
NOGOMET
Nogometaši Gorice ušli su u nešto slabiju seriju rezultata povratkom na domaći travnjak. Debi je prošao jako dobro, uz pobjedu protiv Slaven Belupa, da bi se na to nadovezala tri uzastopna poraza - prvo od Osijeka, zatim i Rijeke, a onda i Varaždina, i to samo pet dana uoči dolaska Hajduka u grad.
Trener Mario Carević sa svojim stožerom i igračima traži način kako zaustaviti negativnu seriju, a za to se
vrijeme u klupskim uredima vodi briga o budućnosti. Naime, nakon što je to ranije učinio Juraj Frigan, potpis na profesionalni ugovor s Goricom stavio je i Mihael Kelava. Iznimno talentirani ofenzivac iz Donje Stubice već je treću godinu dio goričke nogometne priče, ujedno je i kapetan reprezentacije u svom uzrastu, a s Friganom je predvodio generaciju 2009. do naslova prvaka države kod pionira.
KLAF JUNIOR KREIRAO SENZACIJU
Šestoligaš NK Kralj Tomislav, na čijoj klupi sjedi 26-godišnji Marko Klafurić, Deanov sin, izbacio je u zagrebačkom Kupu trećeligaša Trnje nakon penala. U remiju 2-2 zabio je i trenerov brat Luka.
Piše: Marko Vidalina
Presretan sam i preponosan na sebe i trenera, na cijeli tim koji je godinama uz mene. Deset godina sam u vrhu, deset godina osvajamo medalje, tako da vjerujem da možemo i do LA-ja!, rekao je Velimir Šandor, trofejni paraolimpijac iz ove naše Opatije, nakon što se vratio kući iz indijskog New Delhija. Na drugome kraju svijeta našao se zbog Svjetskog prvenstva, na kojem je došao do brončane medalje i tako nastavio svoj čudesan niz. Uživao je u trenutku, kako i ne bi, ali cijelo vrijeme u glavi je bila još jedna važna misao, nevezana uz natjecanje... - Jedva sam čekao vratiti se doma svojoj trudnoj supruzi, kojoj posvećujem ovu medalju. Kao i svom sinu, koji nam stiže početkom studenog - otkrio je veliku, važnu i najljepšu moguću vijest Velimir. Gotovo dva desetljeća prošla su otkad je ostao nepokretan nakon teške prometne nesreće, ali Velimir Šandor vrlo je brzo odlučio da neće odustati od života. Dapače, on je veći dugi niz godina dokaz da je sve moguće, čak i ono što se na prvu ili drugu čini nemogućim. Šandor tako živi punim plućima, okružen prijateljima, ludo uspješno bavi se sportom, zaposlio se, oženio, a sad će postati i otac... Prekrasni trenuci ga čekaju, milijun puta
Sjajno krenuli, pa upali u krizu. Kako se izvući?
renulo je sjajno, s tri pobjede u prva tri kola, padali su redom Rudar, Varaždin i Umag, a prvi poraz je stigao tamo gdje se mogao i očekivati. Nisu u goričkoj ekspediciji puno očekivali od gostovanja kod prvaka Zagreba, nisu puno ni dobili, ali problem ni nije u tom porazu. Problem je u tome što je taj poraz značio i početak prvoga kriznog razdoblja u ovoj sezoni. U posljednje četiri utakmice rukometaši
su
i
Gorice upisali su tako jednu pobjedu, jedan remi i dva poraza, pri čemu je ovaj drugi bio puno bolniji. Nakon što je pobjeda u domaćem ogledu sa Čakovcem ispuštena u posljednjim sekundama, nakon što se Gorica iz toga vratila gostujućom pobjedom kod Bjelin Spačve u Vinkovcima, u sudaru s Trogirom dogodio se loš dan. Poput onih koje smo viđali i prošle sezone, jer Trogir je imao i devet razlike, a na kraju završio na plus šest. I ponudio najmanje nekoliko upitnika. Ovo je momčad koja je pokazala da vrijedi jako puno, ali i da se teško nosi s kriznim situacijama. A takva je u tijeku...
VELIMIR ŠANDOR NAKON ŠTO JE NA SVJETSKOM PRVENSTVU U
INDIJI OSVOJIO NOVU MEDALJU, NAŠ PARAOLIMPIJAC JE POŽURIO KUĆI KAKO BI BIO UZ SUPRUGU ANU, U VISOKOJ TRUDNOĆI...
veći i važniji od bilo koje medalje. - Ma da, to se ne može mjeriti ni s jednom od ovih sportskih medalja, to je nešto što čovjek sanja cijeli život. Imat ću to zadovoljstvo ostvariti se kao otac i jedino što u ovim trenucima supruga i ja želimo jest da naš dečkić bude živ i zdrav - rekao je Velimir, koji je nedavno proslavio svoj 40. rođendan.
NAJBOLJE GODINE TEK STIŽU
U skladu s tim, i sam će sebe u šali etiketirati kao "starijeg čovjeka", ali kad je riječ o sportu kojim se bavi, imamo pravo nadati se i novim uspjesima.
- Kažu da sam već star, da sam u ozbiljnim godinama za sport, a ja ni sam nemam neke velike planove. Plan je ići godinu po godinu. Prvo se treba dobro odmoriti, a sljedeće godine čeka me Europsko prvenstvo u Parizu, hvatanje norme za Olimpijske igre u LA-u... Neka samo bude zdravlja i ja vje-
rujem da ovim načinom treninga i svim ostalim mogu još dugo biti konkurentan. Uostalom, koliko god sam star, bio sam drugi najmlađi među osmoricom najboljih na ovom SP-u. Tako da... Moje najbolje godine tek dolaze! - sa smiješkom kaže Velimir. Zahvaljujući sportu proputovao je gotovo cijeli svijet, doživio toliko toga, upoznao svu silu ljudi... Ovo posljednje iskustvo bilo je posebno živopisno. - Nema se prilike puno puta u životu otići u Indiju, ali nije baš ni da mi je životna želja bila vidjeti tak' nekaj. Kad sam saznao da je svjetsko prvenstvo ovaj put u Indiji, na prvu sam rekao da bih možda radije i preskočio... Naime, još kao dijete sam negdje vidio scenu tog njihovoga Gangesa, kako istovremeno obavljaju nuždu, peru tanjure, pale mrtvace i što već rade, i to mi je ostalo u glavi. Stvarno nisam imao želju to gledati
uživo - iskreno govori Šandor. - Međutim, nije bilo tako. Takve stvari nismo vidjeli. Bili smo smješteni u jednoj jako lijepom dijelu grada, gdje je i predsjednička palača, i Vrata Indije, sve prekrasno, u zelenilu... Naš hotel je bio jedan od boljih u kojima sam bio u životu, a prošli smo dosta po svijetu. Hrana isto ok, pripremana na njihov način, ali ne s toliko začina, prilagodili su se nama, tako da je sve skupa bilo jako lijepo iskustvo. A kad je još na sve to došla i medalja, još je i malo ljepše. Vremena za turizam ovom prilikom baš i nije bilo.
MALO DRUKČIJA INDIJA
- Turistički nismo puno razgledavali, jer kad smo trebali imati slobodno poslijepodne, došla je oluja, tako da čak ni ceremonije proglašenja najboljih nije održana. Medalje smo dobili u hotelu, i to tek navečer, malo prije nego što
ČUDESNE BROJKE LUKA SEDLAČEK JE ZA KURILOVEC U PRVIH 11 UTAKMICA SEZONE ZABIO - 13 GOLOVA! NA VRHU JE LISTE STRIJELACA I U 3. NL CENTAR I U KUPU...
dje god pogleaš, na vrhu je - on!
Luka Sedlaček (27), napadač Kurilovca, igra sezonu života, zabija kao na traci, a to ga je dovelo do prvog mjesta na dvije ljestvice strijelaca. S osam golova iz devet utakmica prvi je topnik 3. NL Centar, a s pet golova u dvije utakmice drži vrh liste strijelaca i u Kupu Hrvatske! Teško može bolje... - U čemu je tajna? To
ni sam ne znam. Radim sve isto kao inače, ali ide me. Baš me ide. Nije da forsiram ili soliram, igram jednako kao i uvijek, ali ispada da se stalno nalazim u tim pravim situacijama... Nadam se da će to potrajati, što drugo - sa smiješkom kaže Sedla. Svjestan je i sam da igra sezonu života, jer brojke su ovdje egzaktne. - Nisam nikad imao takvu statistiku, možda jedino kao klinac, u
pionirima ili limačima. Što se seniorskog nogo meta tiče, nikad nije bilo ovako. Prije četiri godine zabio sam 18 golova u prvenstvu, to je rekord, a prošlu se zonu već sam dostigao - kaže nam "Haaland iz Kurilovca".
Brojke su baš "haaland ovske", a kad je tako, kad Sedla ovako igra, puno je lakše i podizati klupsku letvicu.
- Godinama sam već u Kurilovcu i planiram
S trenerom je proslavio uspjeh u Indiji, pa požurio kući ženi
smo išli doma, pa nismo uspjeli doživjeti kako je izaći na ulicu, među ljude, osim kroz one vožnje autobusom po gradu. E, tu vidiš malo drukčiju Indiju. Majmuni na sve strane, krave slobodno šeću po cesti, a u uličicama sa strane ljudi žive pod najlonskim vrećicama, ispod mostova i nadvožnjaka sve je puno ljudi koji tamo žive...
FEŠTA? ORGANIZIRAJTE JE...
Niže tako Velimir i dalje značajne uspjehe i velike medalje, a prijatelji su se već naviknuli na fešte.
- Točno je deset godina otkad sam uzeo prvu medalju sa svjetskih prvenstava, 2015. u Dohi, i nekako je postalo normalno da ja odem na prvenstvo i vratim se s medaljom. Čini mi se da se u svemu tome zaboravlja koliko je tu rada, truda i odricanja. Nikad ne kukam, ne žalim se, jer sve ovo što radim je dio mene. A kad ćemo i kako proslaviti... Ljudi, kad napravite feštu, pa bumo feštali. Kaj drugo da vam velim? Da ja dođem iz Indije i organiziram za vas feštu? Pa dajte molim vas... - sa smiješkom je zaključio Velimir Šandor.
biti ovdje dugoročno. Nadam se samo da će to kroz koju godinu biti i u višem rangu... - ističe Luka i dodaje:
- Ambicija nas igrača i stručnog stožera je biti prvi, a onda je dalje na upravi kluba da osigura uvjete za eventualne iskorake.
Dođe li do toga, Sedlaček će biti spreman. Iako ga je život odveo u drugom smjeru, iako je profesionalni nogomet ostao nedosanjani dan, spreman je Sedla na žrtvu zbog "bubamare".
- Završio sam ekonomiju i radim u struci, u bankarskom sektoru, tako da su mi dani gotovo isprogramirani. Posao od osam do četiri, nakon toga trening, a budući da radim i kao trener limača, često se dogodi da doma dođem tek nakon 21 sat. I mogu samo
zahvaliti zaručnici što sve to trpi. U seniorski nogomet zakoračio je kao igrač HNK Gorice, kluba u kojem je odrastao, no planovi su se putem morali mijenjati. - Iskreno, vidio sam se u višim rangovima, jer igrao sam u Gorici drugu ligu, pa se spustio u Kurilovec. Plan je bio nakon godinu-dvije ići po novi iskorak, ali nije se dogodilo. Tako je očito moralo biti. Ispalo je da se Sedlaček prometnuo u kralja niželigaških šesnaesteraca, a povremeno uspije dotaknuti i malo glamura viših liga. Takvu će priliku imati i zadnje srijede u listopadu, kad na Udarnik u osmini finala Kupa dolazi prvoligaš Istra. A Sedla će valjda i tad nastaviti po svome. Onako, haalandovski… (vb)
a sve koji vole niželigaški turopoljski nogomet na svijetu ne postoji bolja liga od "premijerke". Službeno je to Premier liga Zagrebačke županije, neslužbeno šesta liga, a njezin sastav je u velikoj mjeri - naš! Ukupno 18 klubova, njih osam je s našeg područja, a jedan od njih na samom vrhu! Polet iz Buševca nakon 12 kola ima 25 bodova, jedan više od drugoplasiranoga Kloštra. - Zadržali smo momčad iz prošle sezone i dodatno se pojačali. Iz Buzina nam je došao Dominik Smolković, bivši igrač Mraclina, iz Kurilovca su stigli Jan Dolački i Niko Šestak, brat našeg napadača Bruna, ali i Josip Raković iz Gradića. Svi su
nam oni donijeli jako puno, iako bih rekao da i od ranije imamo ozbiljnu pojedinačnu kvalitetu u momčadi. Šest-sedam naših igrača bez problema može igrati i ligu-dvije više - kazao je trener Josip Rožić pokušavajući otkriti tajnu uspjeha svoje momčadi.
NOGOMETAŠI POLETA DRŽE PRVO MJESTO U "PREMIJERKI", A TRENER JOSIP ROŽIĆ JE POKUŠAO DEFINIRATI TAJNU USPJEHA... ATMOSFERA I
- Uz svu tu kvalitetu koju imamo, bez koje ne ide, najvažniji su ipak atmosfera koju imamo i dobar odaziv na treninge. Znate da u rangovima poput našeg često treneri imaju problema
s tim, ali ja se zaista ne mogu žaliti. U ritmu od tri treninga tjedno, a dečki su uvijek prisutni, radimo dobro, ozbiljno... To je jako važno, da smo spremni, jer pokazali smo tijekom priprema da na taj način možemo jako dobro parirati i protivnicima iz viših rangova - dodaje Rožić. Na vrhu se Polet drži unatoč dva poraza u posljednje četiri utakmice, jer liga je ponovno neizvjesna, s iznenađenjima u praktički svakom kolu. I s lokalnim derbijima u svakom kolu. - Meni je to fenomenalno! Zato
U sedmom rangu natjecanja, jedinstvenoj 1. ŽNL, naši su se klubovi podijelili u tri skupine. U onoj trećoj je društvo s dna, Dinamo Hidrel i Meštrica, koji ne izgledaju kao da će tako brzo krenuti na put prema gore. U onoj drugoj su Mladost iz Obrezine i Turopolje, koji drže stabilnost i svoja mjesta u sredini tablice, a u onoj prvoj su oni koji su dosad najviše pokazali...
Na šestome mjesto nakon prve trećine prvenstva smjestila se Kupa, Pokupljani
su sa svojih 17 bodova zapravo "negdje između", jer ipak kaska poneki bod za onima na samom vrhu, u kojem su se smjestili trećeplasirana Velika Mlaka i drugoplasirani Posavec. Novak u ligi iz Velike Mlake sagradio je pravu domaću utvrdu, jer na svom terenu dobili su svih šest utakmica, dok su na četiri gostovanja uzeli samo bod. Posavec je, pak, u deset kola doživio tek jedan poraz, u gostima kod Pušće, a usput i nanizao šest lijepih pobjeda.
je ovaj rang i najzanimljiviji ljubiteljima nogometa u našem kraju. Svakog vikenda mogu gledati jedan, dva ili tri lokalna derbija, a to privlači ljude - kaže Rožić, koji ne krije ambicije.
- Voljeli bismo biti prvaci i otići u viši rang, ali pritom nema nikakvog imperativa. Ambicije i želje bile su ponovno se boriti za vrh, kao i prošle dvije-tri sezone, a ako se otvori prilika za titulu, naravno da ćemo napraviti sve da do nje i dođemo. Sportaši smo, uvijek želimo pobijediti, biti prvi, to je normalno… Uostalom, ako se u Buševcu svojevremeno igrao i treći rang, zašto se sad ne bi igrao barem peti!
Bit će ovo, prema svemu sudeći, sezona za zaborav u nogometnom Mraclinu. Dalo se to naslutiti već na samom otvaranju, nakon četiri uvodna poraza, nakon smjene trenera Marinića, a tračak nade da će stvari krenuti u pravom smjeru pojavio se nakon dvije vezane pobjede, uz fenomenalnu gol-razliku 10-0. Međutim, tu je negdje opet zapelo. U sljedeće četiri utakmice Mraclin ponovno nikoga nije uspio pobijediti, trener Saša Sabljak u tom je nizu potpisao poraz od Kobri u gostima te tri remija - protiv Moslavca, TOP-a i Libertasa. Sve skupa je debelo ispod ambicija Mraclinaca, dovoljno za tek dvanaesto mjesto, jako, jako daleko od vrha...
UPRAVNA ZGRADA
Bliže cesti se gradi zgrada u kojoj će biti niz ureda za djelatnike HNS-a
TRIBINA Jasno se već vide obrisi tribine s koje će pratiti utakmice. Ispod nje su svlačionice
Piše: Marko Vidalina
NVeć neko vrijeme znamo da ćemo u našem gradu dobiti kamp Hrvatskog nogometnog saveza, zahvaljujući projekcijama i vizualizacijama znamo otprilike i kako bi sve skupa trebalo izgledati, a sad konačno imamo i pravi, stvarni dojam o budućem kampu za najbolje mlade nogometaše u državi. Naime, na nekadašnjoj livadi smještenoj na sjecištu zaobilaznice i Avenije Pape Ivana Pavla II. svakog se dana sve bolje mogu vidjeti obrisi budućeg objekta. Tijekom ljetnih mjeseci trajali su pripremni radovi, nakon njih i takozvani zemljani radovi, oni koji se ne mogu vidjeti sa ceste, okom prosječnog znatiželjnika, a činilo se da ni ritam ra-
RADOVI NA KAMPU HNS-A NAPREDUJU JAKO DOBRO, UZ AVENIJU PAPE IVANA PAVLA II. JASNO SE VIDE OBRISI UPRAVNE ZGRADE, ALI I TRIBINE STADIONČIĆA U KAMPU
dova nije baš u petoj brzini. S dolaskom jeseni to se promijenilo, gužva na gradilištu je ozbiljna i svakodnevna, a takav je i napredak. Uzdigle su se tako visoko iznad zemlje dvije građevine, prva bliže cesti, druga odmah do nje, a lijepo se može vidjeti i gdje će doći tereni...
TRIBINE ZA 1500 GLEDATELJA
Ta prva građevina, bliža cesti, zauzima impresivnih 1800 kvadrata po etaži, vidi se već i da će arhitektonsko rješenje biti prilično atraktivno, a u njoj će se smjestiti novo administrativno sjedište HNS-a. Bit će tu dovoljno prostora za ogroman broj ureda, poneku dvoranu za sastanke
U IZGRADNJI
SU DVA VEĆA
OBJEKTA, A
U SLJEDEĆOJ
FAZI STIŽE I OSTATAK...
i još puno toga. Cijela unutrašnjost osmišljena je i isplanirana u dogovoru s djelatnicima, u skladu s njihovim potrebama, pa će biti jako zanimljivo vidjeti kako će to izgledati na kraju. Zasad je jasno da su gabariti zgrade zaista ozbiljni, da će upravna zgrada imati prizemlje i kat, neće ići previše u visinu, pa bi sve skupa moglo biti - jako lijepo. Usporedno s upravnom zgradom, gradi se i tribina malog stadiona u sklopu kampa, na kojem će svoje utakmice igrati razne selekcije. Na tribinama će se moći smjestiti 1500 gledatelja, u ispod nje bit će smještene svlačionice, kao i VAR soba, odnosno prostor koji će
služiti za treniranje i pripremanje VAR sudaca. U sljedećoj fazi gradit će se i veliki skladišni prostor, koji će biti lociran praktički u Rakarju, na krajnjem dijelu zemljišta predviđenog za kamp, a u međuvremenu će se raditi i na pripremi terena za igrališta.
U prvoj fazi u planu su tri terena, dok će prostor predviđen za četvrti biti iskorišten za nastavak radova, budući da su dio projekta i dvorana te medicinski centar. Sve to doći će na red kad se kraju privedu aktualni radovi, a dosadašnji ritam nudi veliku mogućnost da će rokovi biti ispoštivani. Podsjetimo, plan je da kamp bude u funkciji sredinom 2027. godine, odnosno nešto više od dvije godine nakon što su radovi krenuli.
Pamtimo i dalje ona vremena kad je na klupi U-21 reprezentacije Hrvatske sjedio Slaven Bilić, a na terenu svoje prve korake radili neki novi klinci kao što su Luka Modrić, Niko Kranjčar, Vedran Ćorluka, Eduardo... U to je doba Velika Gorica bila dom "mladih vatrenih", tu su se okupljali, trenirali, igrali većinu utakmica. Više od dva desetljeća poslije opet je Velika Gorica ugostila tu selekciju, a opet je tu bio Kran-
jčar junior. Ovoga puta kao pomoćnik izbornika Ivice Olića, koji će vjerojatno poželjeti još koji put doći u naš grad. Sve je ovom prilikom, naime, prošlo praktički savršeno, od organizacije do rezultata na travnjaku. Hrvatska je pobijedila Ukrajinu 1-0 u kvalifikacijama za Euro, gorički travnjak gazio je i Luka Vušković, buduća zvijezda svjetskog nogometa, a s tribina je stigla lijepa podrška okupljenih...
Odbojkaški klub Nebo iz Zaprešića u 20 godina narastao do borbe za titulu sa seniorkama i 300 djece u klupskom pogonu
SANDRA DRAMAC I MATO DRAGIČEVIĆ, KAPETANICA I TRENER, U "SPORTU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE"
Piše: Marko Vidalina
Sve skupa krenulo je te 2005. godine iz čistog entuzijazma. Ljudi koji su se okupljali oko katoličke odbojkaške lige su došli na ideju da u Zaprešiću pokrenu klub koji će se bazirati na radu s mladima. Počeci su bili teški, proces je to koji dugo traje, ali danas imamo prvoligaški klub s uvjetima na kojima bi nam mnogi pozavidjeli..., rekao je Mato Dragičević, trener OK Nebo, gostujući u posljednjem nastavku našeg serijala "Sport Zagrebačke županije".
Uz njega, na naš se kauč smjestila i Sandra Dramac, kapetanica prve ekipe, ali i trenerica u omladinskom pogonu.
- Kad sam se kao djevojčica počela baviti odbojkom, klub je bio u povojima. Bilo je to neusporedivo s ovim što imamo danas, u prvom redu što se tiče uvjeta za rad. Međutim, radili smo dobro i kvalitetno, a to se danas vidi na svim razinama kluba - ističe Sandra.
Odbojkaški klub Nebo dogurao je, korak po korak, do najvišeg ranga hrvat-
ske odbojke, a u njemu igra sve važniju ulogu. Prošla sezona ući će u povijest kao najuspješnija u klupskoj povijesti, jer cure su završile na četvrtome mjestu i zapele tek u polufinalu doigravanja, a sjajno je krenula i nova sezona.
SVE SE BRZO POSLOŽILO
- Da, prošla sezona bila je svakako za pamćenje, ali imamo želju, cilj i ambiciju ove godine biti barem za jednu stepenicu više. Idemo pokušati biti najmanje treći, pa ćemo vidjeti što će se događati u doigravanju. Izgubili smo dvije važne igračice iz prošle sezone, ali doveli smo
ZAPREŠIĆ IMA DOM ODBOJKE, A TO DOVODI I DO DOBRIH REZULTATA
i nekoliko pojačanja, tako da smo u sezonu krenuli s tri pobjede, sa samo jednim izgubljenim setom - zadovoljan je trener Dragičević, a ništa drukčije ne razmišlja ni kapetanica Dramac.
- Cure koje su došle donijele su nam ono što nam je nedostajalo, a budući da su se jako brzo uklopile i u našu svlačionicu, stvari su se odmah na startu posložile. Na početku sezone igramo stvarno jako dobro, dominiramo, ali čeka nas još jako puno izazova, sezona je duga i svjesne smo da je najbolje ići polako, od utakmice do utakmice - kaže Sandra. Uz redovne i vrlo uspješne aktivnosti sa
seniorkama, Sandra Dramac dio svojih dana ulaže i u klupsku budućnost.
- Radim kao trenerica s najmlađim kategorijama, a u klubu je ukupno osmero trenera koji se bave sa čak 300 djevojčica! Točnije, trenutačno ih imamo i nešto više od toga, što je nevjerojatno za grad veličine Zaprešića. I ponosni smo na toističe kapetanica Sandra.
I prva ekipa i mlađe kategorije funkcioniraju u gotovo idealnim uvjetima, ona vremena premalih i neadekvatnih dvorana davna su prošlost, jer danas u Zaprešiću postoji - dom odbojke! Tako se neformalno naziva dvoranu koja je prije nekoliko godina izgrađena samo za odbojku, samo za odbojkašice!
- Ponekad znamo ugostiti i košarkaše, ali da, 99 posto kapaciteta dvorane koristi naš klub, na čemu smo izuzetno zahvalni Gradu Zaprešiću. Radimo u jako dobrim uvjetima, treniramo vrlo ozbiljno, često i po dvaput dnevno, a sve to se odražava i na rezultatima, koji su sve bolji - kaže trener Dragičević. A mogli bi biti i još malo bolji... Nemojte se iznenaditi ako djevojke iz Zaprešića, klub u kojem igraju najvećim dijelom domaće igračice, ove sezone bude i u ozbiljnoj borbi za titulu prvakinja države. Mlađe kategorije blistaju, seniroke sve bolje... Za Nebo je samo nebo granica.
