Fadi Almahariq odrastao je na Bliskom istoku, na studij je došao u Hrvatsku, a iz Hrvatske više ne želi otići...

Krešimir Ačkar ostaje gradonačelnik, HDZ-u i Gradsko vijeće
GLASOVA BIRAČA
DOBIO JE NA OVIM
IZBORIMA
VELIKE GORICE
Fadi Almahariq odrastao je na Bliskom istoku, na studij je došao u Hrvatsku, a iz Hrvatske više ne želi otići...
Krešimir Ačkar ostaje gradonačelnik, HDZ-u i Gradsko vijeće
GLASOVA BIRAČA
DOBIO JE NA OVIM
IZBORIMA
VELIKE GORICE
VIJEĆNIKA
72,55% 17 35 6
MJESNIH ODBORA
ČETVRTI
37, 24%
Drugi put ispod 41 posto birača na biralištima
Gledajući samo naš kraj, izlaznost na izbore ove je godine bila druga najlošija od svih sedam izlazaka na birališta dosad. Peti put birali smo u prvom krugu, a u toj kategoriji izlaznost nikad nije bila lošija. Rekord drži prvi krug iz 2009. godine (43,09), a iznad 41 posto izlaznost je bila i u prvom krugu 2013. (41,48%), i 2017. (41,16%), i prije četiri godine (41,66%). Ovogodišnja izlaznost ipak nije bila i najmanja ukupno, jer teško je "srušiti" onih 29,29 posto iz drugoga kruga izbora 2017. godine.
REKORDER ČESTITAM GRADONAČELNIKU,
OVAJ REZULTAT JEDAN
JE OD PET NAJBOLJIH
U VELIKIM GRADOVIMA, REKAO JE PREMIJER
PLENKOVIĆ O ISHODU
LOKALNIH IZBORA
Piše: Marko Vidalina
Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja
Datum izlaska ovog broja: 28. svibnja 2025. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina
Grafički urednik: Zvonko Šimunić
Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola
Novinari:
David Jolić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Mato Paviša, Vitomir Štuban, Franjo Kompes Novak
Fotografije:
David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban
Uređuje redakcijski kolegij (sjedište):
Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr
Tisak:
Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike
Hrvatske
Reporter je dobitnik nagrade
„Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj
Oono što se dalo naslutiti u cijelom ovom razdoblju uoči lokalnih izbora, tjednima i mjesecima prije tog 18. svibnja, na kraju se i dogodilo. Krešimir Ačkar uvjerljivo je slavio u utrci za gradonačelničku poziciju i dobio drugi mandat na čelu Grada. U svemu tome, sudeći po svim analizama, anketama i istraživanjima, zapravo je jedino upitno bilo koliko će Ačkar dobiti u postotcima, odnosno hoćemo li svjedočiti i povijesno uvjerljivoj pobjedi.
Dogodilo se i to, jer Ačkar je dobio povjerenje čak 72,55 posto sugrađana koji su izašli na lokalne izbore, što je apsolutni rekord! Velikogoričani su peti put gradonačelnika birali neposrednim izborom, a u prethodna četiri slučaja, uključujući i ona dva koja su ponudila i drugi krug, nitko nije pobijedio ni približno ovoliko uvjerljivo. Koliko je tih 72,55% doista uvjerljiva pobjeda najbolje govori to što je Ačkar dobio gotovo trostruko više glasova nego obje protukandidatkinje zajedno?!
Predsjednica velikogoričkog SDP-a Ivana Mlinar dobila je 17,73 posto, a MOST-ova kandidatkinja Nada Finderle 7,11. Obje su te nedjelje navečer mogle jedino čestitati novom/starom gradonačelniku. - Želim zahvaliti svojim političkim, ne mogu ih nazvati suparnicama, nego protukandidatkinjama. Zahvaljujem im što smo svi zajedno vodili jednu vrlo korek-
17
Osim gradonačelnika, uvjerljivu pobjedu odnijela je i lista HDZ-a i partnera, čiji je Ačkar bio nositelj. Naime, čak 17 od ukupno 27 mandata u Gradskom vijeću pripalo je kandidatima s liste HDZ-a, HSU-a, HSLS-a, HSS-a, SKNL-a i stranke BM365, što osigurava i više nego čvrstu većinu vladajućoj opciji. Ova je lista dobila 59,41 posto glasova, što je donijelo tih čak 11 mandata više od prve sljedeće liste, koalicije SDP-a, Možemo!, GLAS-a i DOiSP-a, koja je dobila 22,06 posto glasova.
S pobjedničke na prvih 17 mjesta bili su Krešimir Ačkar, Jurica Mihalj, Ivan Rak, Lana Krunić Lukinić, Anri Targuš, Darko Bekić, Zvonko Kunić, Tomislav Lukšić, Vedran Zobec, Juraj Odrčić, Dalibor Mrakovčić, Vladimir Štarkelj, Milivoj Dijanežević, Mario Cvitan, Božica Jankeš, Mateja Kalisar i Dragan Perić. Budući da u Vijeću, zbog nespojivosti dužnosti, neće sjediti ni gradonačelnik Ačkar, kao ni predsjednici uprave gradskih komunalnih poduzeća Mihalj, Rak i Lukšić, te pročelnica
10
Krunić-Lukinić i ravnateljica Vegore Kalisar, njihova će mjesta zauzeti drugi kandidati. Koalicija okupljena oko HDZ-a u ovom će sazivu Vijeća imati pet ruku više nego u prošlom, a šest mandata koalicije predvođene SDP-om jedan je manje nego u prošlom sazivu. Najveći pad zabilježila je lista koju je okupio velikogorički MOST, koja je u prošlom sazivu imala pet mandata, a u sljedeće četiri godine imat će dva, koliko joj pripada na račun 7,77 posto glasova.
Dva vijećnika dobila je i Platforma nezavisnih, koja je dobila povjerenje 7,24 posto birača, a jedina lista koja nije prešla prag je DOMiNO, za koju se odlučilo samo 2,96 posto glasača. SDP-MOŽEMO!-GLAS-DOiSP u ovom će sazivu predstavljati Ivana Mlinar, Ivana Novković, Ivo Jelušić, Mirela Katalenac, Branimir Mikšić i Sanja Barišić, a u oporbi će biti i Damir Slojšek i Nada Finderle s liste MOST-HSP-HRVATSKI SUVERENISTI te Ivan Godinić i Danijel Pukšić iz Platforme nezavisnih.
Krešimir Ačkar dobio je i drugi mandat na čelu našega grada. Nitko prije njega nije
osvojio toliki postotak glasova, nitko prije njega nije dvaput pobijedio u prvom krugu
tnu kampanjuČestitam im na ostvarenim rezultatima, koji će se reflektirati u Gradskom vijeću. Naravno, zahvaljujem i svim svojim vrijednim suradnicima, ali i svim biračima koji su mi poklonili povjerenje - rekao je Ačkar u emotivnom prvom govoru u svom drugome mandatu. Bila je to izborna večer bitno drukčija nego prije četiri godine, kad je Krešimir Ačkar dobio svoj prvi mandat. Tad je u konkurenciji trojice protukandidata pobijedio s dramatičnih 50,1 posto. Također u prvom krugu, što ga je ovom prilikom učinilo prvim gradonačelnikom koji je dva puta izabran u prvom krugu izbora.
TUROPOLJSKA METROPOLA!
- Prije četiri godine, kada smo u prvom krugu dobili izbore, rekli smo da je Velika Gorica ispred svake stranke, ispred svake ideologije. Danas, kada vidimo ovaj postotak glasova, to nam govori da su naši sugrađani prepoznali da se tako i živjelo - rekao je Ačkar i nastavio:
- Ovo nije pobjeda Krešimira Ačkara. Ovo je pobjeda svih vas, ljudi koji ste vjerovali, ljudi koji su radili, koji su žrtvovali svoje vrijeme i ugled jer vjeruju da Velika Gorica može i mora biti među najboljim gradovima za život u Hrvatskoj. Niti jedno obećanje nije bilo neispunjeno, s tako ćemo nastaviti i sada. Naša Velika Gorica neće biti satelit Zagreba, ona zaslužuje status metropole Turopolja! Gradonačelnik se posebno osvrnuo na tim koji ga je pratio kroz mandat, ističući ljude iz kulture, sporta i gospodarstva koji su, kazao je, "svojim ugledom stali iza
POBJEDA JE
OVO SVIH
VAS KOJI STE RADILI I VJEROVALI DA SE MOŽE
REZULTAT KOJEG SMO DOBILI KAŽE DA SU LJUDI PREPOZNALI NAŠ TRUD
PRUŽAMO RUKU SVIM VIJEĆNICIMA
IZ OPORBE, NEKA NAS NE DIJELE IDEOLOGIJE
POBJEDA
JE SA 61,11%
Pregled rezultata na svih pet posljednjih neposrednih izbora za gradonačelnika jasno pokazuje koliko je Ačkarova pobjeda dominantna... Na izborima 2009. godine Dražen Barišić je u prvom krugu osvojio 48,58 posto glasova, da bi u drugom pobijedio Tonina Piculu s 55,01 posto. Četiri godine poslije Barišić je odnio pobjedu u prvom
vizije moderne i kvalitetne Velike Gorice". Svoju poruku biračima Ačkar je završio pozivom na zajedništvo i konstruktivnost. - Pružamo ruku pomirenja svakom gradskom vijećniku iz oporbe. Neka nas ne dijele politike ni ideologije, neka nas povezuje rješavanje problema naših sugrađana. Svaki prijedlog koji ide za boljitak naših ljudi, mi ćemo prihvatiti. Na kraju
14.948
BIRAČA U VELIKOJ GORICI ZAOKRUŽILO JE BROJ UZ IME KREŠIMIRA AČKARA
5.519
BIRAČA U VELIKOJ GORICI BIRALO JE PROTUKANDIDATKINJE
svog obraćanja, zahvalio je svim biračima na izlasku na izbore i poručio da je nova pobjeda dodatna odgovornost, ali i čast, koju će njegov tim opravdati kroz svakodnevni rad.
Četiri dana nakon izbora predsjednica Gradskog izbornog povjerenstva Perica Norac-Kevo uručila je Krešimiru Ačkaru i Nevenu Karasu Rješenje o izboru gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Velike Gorice.
- Ovim činom mom zamjeniku Nevenu Karasu i meni i službeno je započeo novi mandat na čelu Grada Velike Gorice. Još jednom veliko hvala svima na podršci i povjerenju - zahvalio je gradonačelnik. Već istoga dana Ačkar je održao i prvi kolegij s pročelnicima u novom mandatu, a na tom je sastanku izrađen detaljan pregled statusa najvažnijih gradskih projekata. Fokus je stavljen na realizaciju ključnih infrastrukturnih i komunalnih zahvata, s posebnim naglaskom na one koji su planirani tijekom ljetnih mjeseci.
- Pred nama je ljeto intenzivnih radova na području grada - poručio je Ačkar. Gledajući nacionalnu razinu, Ačkar je odnio jednu od najuvjerljivijih pobjeda. Najimpresivnija je ostala pobjeda Darija Hrebaka sa više od 82 posto u Bjelovaru, ali Ačkarov rezultat u samom je vrhu poretka, na što se osvrnuo i premijer Andrej Plenković.
- Želim čestitati gradonačelniku Krešimiru Ačkaru na fantastičnoj pobjedi u Velikoj Gorici. Ostvarenih više od 72 posto jedan je od dva-tri najbolja rezultata naših mladih gradonačelnika na lokalnim izborima i jedan od pet najboljih rezultata izbora u velikim gradovima. Ova pobjeda, osim što je potvrda njegovog rada, to je i velik rezultat za stranku - pohvalio je predsjednik Vlade velikogoričkoga gradonačelnika.
DOBRODOŠLI! JEDNA PODGUTNICA SVIJETLI
NA ULAZU U VELIKU
GORICU I SVIM PUTNICIMA I PROLAZNICIMA PORUČUJE:
VI STE U DIJELU SVIJETA GDJE
JE "ROĐENA" KRAVATA...
uropoljska podgutnica danas je mnogo više od ukrasnog dodatka narodne nošnje. Nekad su je nosili turopoljski plemići, ali i vojnici Povijesne postrojbe Turopoljskog banderija. Prije odlaska u rat, djevojke i žene vezivale bi im podgutnicu oko vrata kao uspomenu na dom te kao zavjet ljubavi i vjernosti.
S obzirom na povijesnu predaju o nastanku kravate, vojnu ulogu Turopoljskog banderija u europskim ratovanjima te rasprostranjenost podgutnice u Turopolju, vjeruje se kako je upravo Turopolje kolijevka kravate.
Također, na Dan kravate s podgutnicom oko vrata pojavio se i u Hrvatskom saboru, gdje je s ponosom govorio o svome gradu kao kolijevci kravate.
Rubac ili ukrašena vrpca koja se nekoć vezivala ispod vrata - pod gutom - stigla je sve do Francuske, gdje ju je zapazio i kralj Luj XVI. te je prihvatio kao novi modni detalj: rubac koji se veže na hrvatski način - "à la Croate".
Velika Gorica s ponosom njeguje ovaj simbol Turopolja, predstavljajući ga u brojnim prilikama. Time čuva i prenosi bogatu kulturnu baštinu, istovremeno naglašavajući važnost tradicije u suvremenom društvu.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar počeo je nositi podgutnicu u svečanim prilikama, poput svečane sjednice povodom Dana grada.
Podgutnica je ubrzo postala prepoznatljiv gorički suvenir. Možemo je pronaći u obliku privjeska za narukvice i ogrlice, na majicama, šalicama, a postala je i službeni poklon u gradskim protokolima pri prijemima ili dolasku visokih dužnosnika. Tako je na nedavno održanoj sjednici Vijeća za urbani razvoj u
Okruglo izdanje manifestacije koju organizira velikogoričko Pučko otvoreno učilište otvoreno je Gibonnijevim koncertom, ali bio je to samo početak bogatog, atraktivnog i raznovrsnog programa ovogodišnjih Goričkih večeri. Od 16. do 28. svib-
Velikoj Gorici sve prisutne na stolu dočekao upravo poklon u obliku podgutnice. Ove godine Velika Gorica obilježava 30 godina od stjecanja statusa samostalnog grada u neovisnoj Republici Hrvatskoj te će ovu obljetnicu do kraja godine obilježiti niz aktivnosti.
Upravo jedna od njih je i ukrašavanje autobusnih stanica na području grada vizualima turopoljske podgutnice, a jedna velika svijetli i na ulazu u Veliku Goricu koja svim putnicima i prolaznicima želi dobrodošlicu u grad koji s ponosom nosi naziv kolijevke kravate. T
nja naši su se sugrađani u Parku dr. Franje Tuđmana okupljali praktički svakodnevno, iz cijelog niza razloga, ali najviše toga odvijalo se na pozornici. Sa "Četiri tenora" opet je nastupio Niko Stepanić, bilo je radionica, predstava, gastro ponude...
VEGASICE NA
PRIJEMU: 'OVO
JE VJETAR U
LEĐA ZA NAS'
U Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta, gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar uručio je pohvalnice i nagrade članicama
Cheerleading kluba Vegasice. Klub djeluje na području Velike Gorice od 2019. godine, a ove mlade i talentirane djevojke svojim predanim radom i uspjesima ponosno predstavljaju svoj klub i grad na brojnim natjecanjima.
- Počašćen sam što vas mogu nagraditi i uručiti vam pohvalnice koje dobivaju samo oni najbolji. Ponosan sam što u jednoj vrlo zahtjevnoj disciplini predstavljate naš grad i Turopolje na najbolji mogući način. Cheerleading je i gimnastika i sport, ples, kultura i umjetnost i ne mogu se svi time baviti. Nemojte se nikada prestati baviti sportom, on će vas oblikovati i naučiti kako se nositi s emocijama - poručio im je gradonačelnik Ačkar te zahvalio roditeljima i trenerima što djevojkama pružaju podršku da ustraju u bavljenju sportom.
Cheerleading je dinamičan i zahtjevan sport koji kombinira ples, gimnastiku, akrobatiku i navijanje, a uz to potiče razvoj motoričkih sposobnosti, koordinacije, samopouzdanja, emocionalne stabilnosti i timskog duha. Osim sportskih vještina, Vegasice iz dana u dan njeguju zajedništvo, upornost i prijateljstvo, a njihov rad obilježava i puno smijeha, zabave te brojna putovanja. - Ovakvi trenuci daju nam "vjetar u leđa" za nove sportske izazove koji su pred nama. Molimo vas da nam i dalje budete snaga u radu i trudu, a mi vam obećavamo da ćemo s ponosom i dalje predstavljati boje našega grada na svim nastupima i natjecanjima - istaknula je članica kluba Nika Martić te tom prilikom pozvala gradonačelnika na 5. Vegas kup, koji će se održati 31. svibnja u Gradskoj sportskoj dvorani.
Godina 2025. za sve nas u Velikoj Gorici ima poseban značaj - slavimo velikih 30 godina od stjecanja statusa samostalnog grada u suverenoj Republici Hrvatskoj. To je prilika da se prisjetimo gdje smo bili, što smo sve zajedno prošli, koliko smo rasli i razvijali se, ali i kamo želimo ići. Cijelu godinu obilježit ćemo ovu važnu obljetnicu nizom aktivnosti, programa i događanja kroz koje ćemo podsjetiti na ključne trenutke iz proteklih trideset godina, osvrnuti se na ljude koji su sudjelovali u razvoju našeg grada, ali i predstaviti viziju budućnosti koju zajedno gradimo. Središnje obilježavanje održat će se, kao i svake godine, na blagdan Svete Lucije - 13. prosinca, kada slavimo Dan našeg grada. 29. studenoga 1995. godine konstituirano je prvo Gradsko vijeće Grada Velike Gorice. Za prvog predsjednika Vijeća izabran je Ivica Leder, dok je za prvog gradonačelnika imenovan Josip Bobesić. Time je i službeno započelo novo poglavlje u povijesti našeg grada. Zakon o Zagrebačkoj županiji, donesen 20. rujna 1995., postavio je pravni temelj za status Velike Gorice kao samostalnog grada. Danas, trideset godina kasnije, Velika Gorica je šesti grad po veličini u Hr-
NAŠA TRI DESETLJEĆA CIJELE OVE GODINE OBILJEŽAVAT
ĆE SE 30 GODINA OD STJECANJA STATUSA SAMOSTALNOG GRADA, A SREDIŠNJE OBILJEŽAVANJE PLANIRANO JE, KAO I SVAKE GODINE, NA BLAGDAN SV. LUCIJE, NA DAN GRADA
vatskoj – grad koji svakim danom potvrđuje da je među najpoželjnijima za život. Sve veći broj mladih obitelji kako iz Zagreba, tako i iz drugih dijelova Hrvatske zadnjih godina odabire Veliku Goricu za svoj dom.
Grad smo koji svojim projektima ne samo da prati suvremene trendove, nego ih i postavlja.
Velika Gorica je i gospodarsko središte Zagrebačke županije - njezin najveći, najrazvijeniji i najvažniji grad, nositelj društvenog, gospodarskog i infrastrukturnog napretka.
Grad smo besplatnih vrtića, besplatnog javnog prijevoza, novih škola i ulaganja u djecu i mlade. Grad kulture, sporta i tradicije, ali i tehnologije i inovacija. Naš grad dom je najveće zračne luke u Hrvatskoj, a uskoro postaje i dom hrvatskog nogometa. Prošli tjedan započeli smo izgradnju nogometnog kampa Hrvatskog nogometnog saveza, gdje će se pripremati sve hrvatske reprezentacije. Bit će to ponos našeg grada i mjesto s kojeg će mnogi spor-
VELIKA
GORICA JE GRAD KOJI JE SVAKIM DANOM SVE POŽELJNIJI ZA ŽIVOT
LJUDI KOJI OVDJE ŽIVE ČINE OVAJ GRAD TOPLIM, SIGURNIM, OBITELJSKIM I OTVORENIM
taši koračati prema europskim i svjetskim natjecanjima. Jedan od ključnih projekata koji nas tek čeka je izgradnja dnevne bolnice - projekt koji je uvršten i u program Vlade Republike Hrvatske. U suradnji s Ministarstvom zdravstva već je formirana projektna skupina, a naš cilj je jasan - osigurati našim sugrađanima kvalitetnu zdravstvenu skrb ovdje, u našem gradu.
Velika Gorica danas je grad s identitetom, snagom i jasnom vizijom. Ali najviše od svega, Velika Gorica je grad ljudi. Ljudi koji svojim svakodnevnim radom, trudom i ljubavlju čine ovaj grad toplim, obiteljskim, sigurnim i otvorenim. Grad koji djeci nudi bezbrižno djetinjstvo, mladima priliku, a odraslima dostojanstven život. Biti gradonačelnikom ovakvog grada velika je čast, ali i odgovornost koju s ponosom nosim.
Velika Gorica je grad koji morate voljeti - grad za sve generacije. Grad u najboljim godinama.
Nakon uređenja parka u Cvjetnom naselju i izgradnje potpuno novog dječjeg igrališta u Ulici Marije Jurić Zagorke, Grad nastavlja s ulaganjima u kvalitetne i sigurne prostore za najmlađe. Sljedeći na redu je projekt uređenja dječjeg igrališta u Gradskoj četvrti Pleso. Riječ je o rekonstrukciji postojećeg igrališta koje će se temeljito preob-
likovati u suvremen, sadržajno bogat i vizualno privlačan prostor za igru i druženje. Novi park bit će osmišljen s naglaskom na sigurnost, biološku raznolikost i poticajno okruženje za razvoj djece. Igralište će biti opremljeno spravama prilagođenima djeci mlađoj i starijoj od tri godine, uključujući i inkluzivnu ljuljačku u obliku košare, pogodnu za
NAGLASAK: SIGURNOST I BIOLOŠKA
RAZNOLIKOST
djecu različite dobi i sposobnosti. Podloge će se izvesti od prirodne borove kore i lijevane gume, osiguravajući udobnost i sigurnost tijekom igre. Osim prostora za igru, planirano je i uređenje novih pješačkih staza, malog trga s klupama za odmor, koševa za otpatke te pažljivo odabrane hortikulture - raznovrsnog drveća, grmlja, trajnica i ukrasnih trava.
Selnici je završena izgradnja novog asfaltiranog nogometnog igrališta, u neposrednoj blizini dječjeg vrtića i prostorija društvene namjene. Projekt, koji je inicirao Mjesni odbor Selnica, uspješno je realiziran uz podršku Grada i predstavlja vrijedan doprinos razvoju lokalne infrastrukture i kvalitete života mještana. Novo igralište namijenjeno je širokom spektru aktivnosti, od sporta i rekreacije do različitih društvenih događanja i manifestacija. Uz novo igralište posađen je i drvored javora, a uskoro će stići i nove klupe za odmor.
- Selnica je ovim igralištem dobila vrijedan sadržaj koji će koristiti djeci, mladima, obiteljima i svim mještanima. Čestitam Mjesnom odboru na inicijativi i trudu te zahvaljujem svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta. Grad Velika Gorica i dalje će podupirati ovakve projekte koji podižu kvalitetu života u našim mjesnim odborima - kazao je gradonačelnik Ačkar. Vrijednost projekta iznosi oko 78 tisuća eura, a igralište je već otvoreno za korištenje.
- Hvala gradonačelniku Ačkaru i Gradu na podršci ovakvim projektima te se veselimo daljnjoj suradnji na projektima koji će potaknuti razvoj našeg malog mjesta. Igralište neće biti namijenjeno samo za nogomet, već će služiti za druženje, rekreaciju i razne manifestacije - istaknula je Kristina Klarić,
predsjednica Mjesnog odbora Selnica. Nakon Vukovine, Kuča i Mraclina, novo igralište s umjetnom travom dobili su i mještani Jagodnog. Uz novo dječje igralište i sjenicu, prostor od 7 500 kvadrata upotpunio je novi sportsko-rekreativni sadržaj vrijedan gotovo 72 tisuće eura.
"Jagodinski Bernabeu", kako su ga već od milja mještani prozvali, sada je novo središte za sve ljubitelje sporta i aktivnog života. Nastavak je to niza projekata kojeg su u protekle četiri godine incirali iz MO Jagodno.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar pohvalio je rad Mjesnog odbora, ističući njihov entuzijazam i predanost.
- Ovaj projekt pokazuje koliko zajedništvo i predanost mogu donijeti konkretne promjene. Nije samo riječ o novom igralištu, već o prostoru koji će povezati ljude, djecu, obitelji i sve one koji žele aktivno uživati u svom okruženju. Ovaj projekt je samo jedan od koraka u našem kontinuiranom ulaganju u Jagodno - istaknuo je gradonačelnik Ačkar. Jagodno se razvija i postaje sve poželjnije mjesto za obitelji, a ovaj projekt samo je korak u tom smjeru.
- Hvala gradonačelniku Ačkaru na njegovoj stalnoj potpori i trudu te se radujemo budućim projektima koji će pomoći našem naselju da raste i razvija se - istaknuo je predsjednik Mjesnog odbora Ivan Sudar.
elika Gorica dobit će prostor koji spaja sport, rekreaciju i prirodu - VG Skate park! Na više od 1700 četvornih metara, u Sportsko-rekreacijskoj zoni, neposredno uz pumptrack stazu, te u blizini Gradske dvorane, polivalentnog igrališta i nove balon dvorane, ljubitelji skejtanja imat će svoj kutak za uživanje.
sadržajem u središnjem djelu prostora, s plitkim tribinama i vegetacijom, i orijentirana prema ostalim skate sadržajima pa je pogodna za korištenje kao gledalište. Treća zona skate poola s upuštenim bazenom sa sadržajima i strukturama za skate, bit će na 350 "kvadrata". Sa zonom skate plaze povezuje je
Uređenje skate parka uključuje izgradnju poligona za skate, betonskih tribina te sadržaja za boravak na otvorenom, a sve će biti raspoređeno u tri glavne zone. Prva će biti zona skate plaze. Riječ je o betonskoj plohi u kojoj su na 650 "kvadrata" planirane sprave i strukture za skate te boraviše s urbanom opremom, kao i tribine koje povezuju prilazne koridore s platoom. Druga je "chill" zona sa
Velika Gorica postala je bogatija za novo dječje igralište u Ulici Marije Jurić Zagorke, a koje se nalazi neposrednoj blizini Osnovne škole Nikole Hribara. Novoizgrađeno moderno dječje igrališe prostire se na gotovo 2.500 tisuće četvornih metara, a cijeli projekt vrijedan je oko 358 tisuća eura.
- S ponosom možemo reći da Velika Gorica danas ima jedno od najmodernijih i najposebnijih dječjih igrališta u Hrvatskoj. Svako novo igralište, svaki uređeni park, još je jedan korak prema gradu po mjeri obitelji. Naša djeca zaslužuju najbolje, a naš je cilj stvarati prostore koji će poticati djecu na igru, druženje, stvaranje prvih uspomena. Posebno nas veseli što ovakvi sadržaji nastaju upravo u kvartovima gdje raste broj mladih obitelji, jer znamo koliko
široka betonska rampa. Osim skate sadržaja, park će biti opremljen klupama, koševima za otpatke, slavinom s vodom, a sve će zaokružiti zelenilo. Uz travnate površine bit će posađena autohtona stabla i grmlje, čime će boravak u parku biti ugodniji. Za sigurnost i funkcionalnost u večernjim satima, park će biti osvijetljen, a imat će LED rasvjetne stupove za skate poligone i stupiće za osvjetljenje.
U ULICI MARIJE JURIĆ ZAGORKE, U NEPOSREDNOJ BLIZINI OSNOVNE ŠKOLE NIKOLE HRIBARA, "U POGON" JE PUŠTEN JEDAN OD NAJMODERNIJIH DJEČJIH PARKOVA U HRVATSKOJ
je to važno za njihovu svakodnevicu - istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom otvorenja novog dječjeg igrališta te zahvalio svima koji su sudjelovali u projektu na sjajnom odrađenom poslu i svima koji su dali doprinos da ova vizija postane stvarnost na zadovoljstvo svih naših sugrađana, posebno onih najmlađih. Spomenimo kako novi park sadrži nekoliko zona s modernim i sigurnim spravama za djecu različitih uzrasta, a njegova je posebnost ta što je pristupačan i djeci i osobama s invaliditetom. Slobodno možemo reći da je ovdje riječ o unikatnom dječjem igralištu, opremljenom spravama koje se ne mogu pronaći ni u jednom drugom gradu s obzirom na sprave i ljuljačke koje su za
CILJ NAM JE
STVARATI
PROSTORE
KOJI ĆE SVU
NAŠU DJECU
POTICATI NA
IGRU VANI
sada jedini takav model u Hrvatskoj, kao i dvije kombinirane sprave spajane na jedinstven način, a koje dodatno obogaćuju doživljaj igre i istraživanja.
Zahvaljujući podlogama od borove kore i lijevane gume koje su postavljene, djeca će se moći sigurnije i bezbrižnije igrati.
VIŠE OD 2400 BILJAKA!
Park ima uređene pješačke staze, mali trg s odmorištem, a posađeno je više od 2400 različitih biljaka i drveća. Od urbane opreme, park ima klupe za odmor, fontanu s pitkom vodom, koševe za otpatke i stalke za bicikle.
Kompletan projekt zajednički su realizirali VG Komunalac i tvrtka VIA PLAŽA d.o.o.
VELIKOJ GORICI BESPOVRATNIH 930 TISUĆA EURA ZA IZGRADNJU NOVE BICIKLISTIČKE
STAZE KOJA ĆE VEZATI ZAPADNI S ISTOČNIM DIJELOM GRADA
Iz ITU mehanizma Urbane aglomeracije Zagreb, Gradu Velikoj Gorici odobreno je bespovratnih 930.412,19 eura za projekt "Izgradnja biciklističke staze s nogostupom i javnom rasvjetom u Kurilovcu", ukupne vrijednosti 1.094.602,58 eura. Riječ je o projektu koji će povezati zapadni i istočni dio grada, odnosno čak četiri gradske četvrti, Miljenko Granić, Braća Radić, Kurilovec i Stari Grad. Projekt koji će doprinijeti održivoj mobilnosti, sigurnosti prometa i kvaliteti života građana Velike Gorice, obuhvaća izgradnju 2,1 km biciklističke i pješačke staze s energetskom učinkovitom rasvjetom. Biciklistička infrastruktura će se urediti na trasi postojećeg oborinskog kolektora, a ruta će biti spojena na biciklističku stazu u Ulici Andrije Kačića Miošića. Planirana biciklistička infrastruktura i pješačke staze spojene su na postojeće javne prometne površine: Ulica Andrije Kačića Miošića, Kolodvorska ulica, Ulicu kneza Porina, Ulicu Slavka Kolara, Kurilovečka ulica, Ulicu Fabijančića Stjepana - Jape te Radićev odvojak i omogućit će stanovnicima grada i okolnih naselja lakši, sigurniji i dostupniji pristup centru grada i ostalim trasama koje vode do biciklističkih staza i ruta. Nova staza bit će prilagođena osobama s invaliditetom, a kako bi se povećala sigurnost bit će postavljena taktilna polja, rampe i signalizacija. Osim toga, postavit će se i 80 stalaka za bicikle što će omogućiti parkiranje 160 bicikala. Inače, na području Velike Gorice do sada je izgrađeno 57 kilometar biciklističkih staza, a ovaj je projekt svojevrsni dodatak i nas-
tavak projekta poboljšanja sustava biciklističke infrastrukture. Kada govorimo o budućem planu izgradnje dodatnih biciklističkih ruta koja će povezivati grad Veliku Goricu s okolnim naseljima, u tijeku je ishođenje građevinske dozvole za biciklističku stazu u produžetku Ulice Stjepana Fabijančića Jape koja bi se spojila na postojeću trasu koja vodi do naselja Vukovina.
Podsjetimo kako je postavljen 61 rasvjetni stup s LED rasvjetom na postojećoj biciklističkoj stazi između Velike Gorice i Velike Mlake ukupne dužine 2,8 km te je izgrađena biciklistička staza s javnom rasvjetom dužine 3,1 kilometar između Velike Gorice i Starog Čiča. - Ovaj projekt je samo jedan od mnogih koraka u kontinuiranom radu na poboljšanju biciklističke infrastrukture u našem gradu, ali i dokaz da uspješno povlačimo europska sredstva. Naša strategija je jasna: nastavljamo ulagati u izgradnju novih staza i poboljšanje postojećih, čime pružamo našim građanima siguran, ekološki prihvatljiv način prijevoza, pritom smanjujemo emisiju CO2, ali i potičemo aktivan i zdrav način života. Nastavljamo raditi na tome da Velika Gorica bude siguran, zelen i ugodan grad za život, za sve naše građane - istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
kreće
Ovog ljeta kreće rekonstrukcija privoza državne ceste DC30 kod raskrižja s DC31. Riječ je o dionici Sisačke ulice u duljini od oko 300 metara, od raskrižja kod Stanice za tehnički pregled pa do skretanja za Gorica staklo. Ugovor o izvođenju radova vrijedan oko 573 tisuće eura bez PDV-a potpisali su u Velikoj Gorici predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir, i predstavnik izvođača Šušković građenje d.o.o.
Cilj rekonstrukcije je poboljšati protočnost i sigurnost prometa na lokaciji koja je prema analizama označena kao "opasno mjesto". Naime, vozači pri skretanju iz smjera grada prema Stanici
za tehnički pregled i trgovačkom centru presijecaju dvije prometne trake, što stvara velike prometne opasnosti.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u posljednje tri godine na toj je lokaciji zabilježeno devet prometnih nesreća, od kojih su tri bile s ozlijeđenim osobama. Najčešće su to bočni sudari, a ostale nesreće su sudari vozila iz suprotnih smjerova.
Zbog toga će se uvesti nova regulacija prometa sa svjetlosnom signalizacijom. Prometni tok će se preusmjeriti na susjedno raskrižje kod Auto Arbanasa i Gorice stakla, gdje će se postaviti novi sema-
PLANOVI ZA
BUDUĆNOST
UKLJUČUJU I
KRUŽNI TOK I
NADVOŽNJAK
for, u potpunosti usklađen s postojećim glavnim semaforom.
Radovi će trajati tri mjeseca, tijekom kojih će biti uspostavljena privremena regulacija prometa. Vozačima se preporučuje korištenje obilaznih pravaca kako bi se izbjegle gužve.
Osim radova koji nas čekaju na ljeto, u budućnosti je u planu i druga faza projekta kako bi se povećala protočnost i sigurnost prometa na postojećem raskrižju
Sisačke ulice (ceste DC 30 i DC 31) na ulazu u grad.
Naime, planira se izgradnja deniveliranog raskrižja kojim je predviđen kružni tok prometa i nadvožnjak obilaznice. Takvim projektnim rješenjem smanjit će se vri-
jeme čekanja i kolona u vršim periodima, harmonizirati prometni tok i omogućiti potpunosigurno prometovanje pješaka, jednako kao i biciklista.
Hrvatske cesteu narednom razdoblju će izradti projektnu dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole. Važno je reći i da ovim projektom Hrvatske ceste i Grad Velika Gorica nastavljaju uspješnu suradnju na razvoju prometne infrastrukture, čime se omogućava snažan iskorak prema sigurnijoj i modernijoj prometnoj infrastrukturi u našem gradu, koja odgovara svim potrebama građana, a s druge strane i gospodarstva.
akon što su prošle godine u Buševcu kod kućnog broja 39 te na križanju Fizirove, Zagrebačke i Poštanske ulice u Velikoj Gorici postavljene kamere za nadzor brzine, ovih je dana na velikogoričkom području postavljena oprema za kontrolu brzine na dvije nove lokacije - u Ulici Seljine brigade 44 u Velikoj Buni te u Lukavcu na raskrižju Tratinske i Dolenske ulice. Grad Velika Gorica, u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, u cilju povećanja sigurnosti cestovnog prometa, dogovorio je postavljanje kamera za nadzor brzine na ukupno sedam novih lokacija, a za što je Grad izdvojio 84.950 eura. - Povećanje sigurnosti svih sudionika u
prometu samo je jedan u nizu od naših prioriteta. Ove kamere nisu usmjerene na kažnjavanje, već na prevenciju i odgovorno ponašanje. Njihovom instalacijom želimo smanjiti broj nesreća i sačuvati ljudske živote, osobito kada govorimo o najranjivijima, djeci, pješacima i biciklistima. Svaka postavljena kamera jasna je poruka da odgovorno ulažemo u sigurnost svojih građana - istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Uz one koje su već postavljene, u narednom razdoblju kamere za nadzor brzine postavit će se i u Odranskoj ulici 56 u Donjoj Lomnici, Velikogoričkoj ulici 28
u Starom Čiču, zatim u Vukovinskoj ulici 31 u Novom Čiču kao i u Ogulincu u zoni raskrižja Zagrebačke ulice sa Sepskom ulicom.
Na području Grada, kamere za nadzor brzine postavit će se u Ulici Andrije Andrije Kačića Miošića, na udaljenosti 220m od zone raskrižja Ulice Andrije Kačića Miošića i Vukomeričke ulice, u smjeru istoka.
Kamere koje se postavljaju opremljene su suvremenom tehnologijom te, osim brzine kretanja, bilježe i unutrašnjost vozila. Time omogućuju detekciju dodatnih prekršaja, poput nekorištenja sigurnosnog pojasa ili korištenja mobitela tijekom vožnje.
HDZ 49,33% SDP,
Piše: Marko Vidalina
et listića dobili smo kad smo 18. svibnja izlazili na biralištima, a formatom najmanji među njima bio je onaj na kojem smo birali kandidate za mjesne odbore i - gradske četvrti. Velika Gorica podijeljena je u njih osam, a situacija po pitanju izbornih rezultata ne razlikuje se previše od onih sa gradske razine. Drugim riječima, HDZ i partneri odnijeli su pobjedu i kad je riječ o petom dijelu glasanja… Nema nikakve dvojbe da će HDZ-ove liste “držati” šest gradskih četvrti u sljedeće četiri godine, postoji mogućnost da se to dogodi i u još jednoj, a zasad sigurno neće imati većinu u samo jednoj.
Šest od osam gradskih četvrti "osvojio" je HDZ s partnerima, a isti pobjednik je i u 35 od 42 mjesna odbora u našem kraju.
dobili su pet mandata, dok će MOST predvođen Ivicom Gašparom imati dva mandata.
HDZ
GRADSKA
Ta jedna, drukčija od drugih, gradska je četvrt Vladimir Nazor, u kojoj je koalicija okupljena oko SDP-a dobila šest mandata, ona okupljena oko HDZ-a jedan manje. Pobjedničku listu predvodio je Deniz Kaya Guneš, a ovu drugu Leon Lukinić, pri čemu je razlika bila u samo 16 glasova! Ukupno je za vijeće ove četvrti glasovalo 1068 birača, a u postotcima je to 50,8-49,2. Riječ je, za one koji možda ne znaju, o četvrti koja je u najužem centru grada, koja obuhvaća i "tuđmanac", a okružena je Zagrebačkom, ulicom Matice Hrvatske, Kolodvorskom i Kolarevom… Neizvjesno je kako će se stvari posložiti u GČ Hrvatski velikani, u kojoj je HDZova lista na čelu s Borisom Mužekom dobila pet mandata, najviše, no četiri su pripala SDP-ovoj listi predvođenoj Krešimiru Šafranku, a dva Nezavisnima, odnosno Ivanu Godiniću kao nositelju liste i Zoranu Lovriću. Njih će dvojica praktički odlučivati kako će izgledati većina u ovoj Gradskoj četvrti…
I KURILOVEC JE "POPLAVIO"
U preostalih šest četvrti, dakle, dvojbi nema. Počevši od Braće Radić, gdje je HDZ (nositelj Ivan Matić) dobio većinskih šest mandata, SDP i partneri (nositelj Tonći Luketa) tri, a MOST (nositelj Tin Peternel), preko Miljenka Granića, gdje je HDZ s Mladenom Arapovićem kao nositeljem dobio devet, s MOST s Ivanom Bekavcem šest mandata, pa sve do Staroga grada, gdje imamo i jednu posebnost. Ne po pitanju rezultata, jer dovoljnih šest mandata dobila je HDZ-ova lista predvođena Ervinom Kolarcem, nego zato što su u vijeće ušle čak četiri liste. Tri mandata dobio je SDP s partnerima (nositelj Berislav Župetić), a o životu u kvartu odlučivat će i Zlatko Rovišan iz MOST-a te nositelj liste nezavisnih Sven Fabijančić. Svoju posebnost ima i Gradska četvrt Pleso, a ona se očituje u tome da HDZova lista, na čijem je čelu bio Slavko Perković, nije ni imala političkog rivala. Svih devet ljudi s ove liste tako su završili u Vijeću. HDZ je osvojio i Rakarje, s listom koju je prevodio Vedran Zobec
Posebno se u velikogoričkom HDZ-u sigurno vesele uspjehu u Kurilovcu, kojeg u prethodne četiri godine nisu "držali". Na ovim izborima njihova je lista, kojoj je na broju 1 bio župan POT-a Juraj Odrčić, osvojila je sedam mandata, dok je SDP-ova koalicija na čelu s Leom Liscem dobila dva. Na dva mandata ostao je i MOST, pa će dosadašnji predsjednik Vijeća Damir Slojšek također u kvartovsku oporbu.
PET, SEDAM ILI DEVET
Kudikamo zahtjevnije bilo je zbrojiti i sažeti sve rezultate iz mjesnih odbora, kojih je ipak značajno više. Ukupno su na velikogoričkom području 42 mjesna odbora, a svaki od njih mora imati i svoje vijeće. U nekima od njih sjedi petero ljudi, u nekima sedam, a u nekim devet, a u nekim 11, ovisno o broju stanovnika u tome mjesnom odboru. No, bez obzira na to, ukupnu pobjedu odnio je HDZ. Doduše, u više od polovice mjesnih odbora, njih čak 23, HDZ-ova lista bila je jedina koja se kandidirala, pa je u svih tim mjestima pitanje bilo samo koliko će pobjednik dobiti glasova. Gledajući izborne utrke u preostalih 19 mjesnih odbora, HDZ ih je osvojio 12, u tu bi kategoriju naknadno mogla ući još dva, a mjesnu vlast “plava stranka” sigurno neće držati u samo pet mjesnih odbora. Što je točno jedna sedmina… Krenimo abecednim redom… Sva 42 glasa i svih pet mandata za MO Bapče dobila je lista HDZ-a s Nikolom Huzjakom na čelu, ali već u Bukovčaku je bilo puno zanimljivije. Jedna pobjeda SDP-a dogodila se upravo ovdje, i to za - dva glasa! Lista SDP-a i partnera, koju je nosila Ivančica Kovaček, dobila je 18 glasova, a HDZ-ova s Ivicom Cerovskim kao nositeljem 16. Ovi prvi imat će tako tri vijećnika, ovi drugi dva. Lista HDZ-a (nositeljica Ivana Belošević) dobila je svih 316 glasova i svih sedam mandata u MO Buševec Novo Selo, a svih 56 glasova i svih pet mandata u Cerovskom Vrhu dobila je HDZ-ova lista s Antonijem Kosićem na vrhu. U Čičkoj Poljani priča je slična, sva 194 glasa i svih sedam mjesta u vijeću
OD OSAM GRADSKIH ČETVRTI, HDZ DOBIO ŠEST, SAMO VLADIMIR NAZOR JE "IZGUBLJEN"
NAJVIŠE JE HDZ DOBIO I U ČETVRTI HRVATSKI VELIKANI, NO TAMO ĆE TEK BITI RAZGOVORA
NAJMANJE BIRAČA JE IZAŠLO U BUKOVČAKU, GDJE JE REZULTAT IZBORIO BIO 18-16!
ide HDZ-u predvođenom Darinkom Gučićem.
Najviše glasova, njih 77, HDZ-ova lista (nositelj Saša Kerez) dobila je i u Črnkovcu, no to je bio i jedan od tri mjesna odbora s tri kandidirane liste. HDZ je tako dobio dva mandata, jednako kao i nezavisna lista predvođena Josipom Mihinicom (54 glasa), dok jedan mandat ide nezavisnoj listi predvođenoj Ružicom Begović (34 glasa), koja će odlučivati tko će imati većinu.
U Donjoj Lomnici HDZ (nositelj Milivoj Dijanežević) je također bio sam, dobio sva 524 glasa i svih devet mandata, dok je Donje Podotočje ponudilo zanimljivu utrku. Tri mandata sa 71 glasom dobila je lista HDZ-a (nositelj Damir Kos), a dva sa 60 glasova nezavisna lista koju predvodi Kristijan Perečinec.
I u Dubrancu je HDZ bio usamljen, lista koju je nosio Željko Hrvojić dobila je 72 glasa i pet mandata, a u Gornjoj Lomnici HDZ-ovci s Draganom Perićem kao nositeljem dobili su svih 120 glasova. Slična je priča i u Gornjem Podotočju, gdje je HDZ-ovu listu nosila Željka Ilečić (77 glasova, svih pet mandata), a HDZ je sam na izborima bio i u Gradićima. Tomislav Šulentić nosio je listu koja je dobila svih 535 glasova i osvojila svih devet mandata.
Na mjesni odbor kojeg neće držati HDZ nailazimo u Gudcima, gdje je sa 102 glasa i četiri mandata slavila nezavisna lista predvođena Petrom Vrdoljakom, a jedan mandat za 32 glasa dobila je lista SDP-a i partnera, koju je nosila Petra Pajtak. Ovo je ujedno i jedini mjesni odbor u kojem se nije kandidirala HDZ-ova lista… Gustelnica također nije ponudila natjecanje, 33 glasa donijela su listi HDZ-a (nositelj Nevenko Feljan) svih pet mandata, a ista je priča i u Jagodnom, gdje je lista koju je nosio Ivan Sudar dobila sva 102 glasa i svih sedam mjesta u vijeću. Sve mandate HDZ je osvojio i u Kobiliću, koji se posebno ističe zato što tu HDZ nije bio sam! Kandidirala se i lista SDP-a i partnera, koju je nosila Sanja Jurković-Draganić, no odnos 225-43 u glasovima u korist HDZ-a, čiju listu je nosio Josip Vitez, ostavio je SDP-ovu listu bez ijednoga mandata.
U Kosnici je HDZ s Robertom Ivančićem kao nositeljem (190 glasova) dobio pet mandata, a nezavisna lista koju je nosio Josip Vlašić (66 glasova) dva. U Kozjači je HDZ bio sam, pa je lista koju je nosio Damir Pukšić dobila svih 99 glasova i pet mjesta u vijeću, a borba se povela u selu Kuče. I tu je pobijedio HDZ (nositelj Stjepan Fabijančić) sa 330 glasova, a 195 ih je dobila nezavisna lista predvođena Anom Fabijančić. U mandatima je to šest za jedne, tri za druge… Bez borbe sve je prošlo i u Lazini, gdje je lista HDZ-a (nositeljica Štefica Matić) dobila 140 glasova i svih sedam mandata, u Lekneno-Trnju, gdje je Darko Huzjak nosio listu koja je dobila 101 glas i pet mandata, kao i u Lukavcu, gdje je Ivica Marčec nosio HDZ-ovu listu, koja je dobila 278 glasova. U taj niz ulazi i Markuševec, gdje je Nikola Cerovski nosio listu sa sva 82 glasa i pet mandata.
MIČEVEC PRIPAO ŠTARKELJU
Kao anomalija u svemu ovome dođe Mičevec, u kojem je pobjedu sa 212 glasova odnijela nezavisna lista koju je nosio Vladimir Štarkelj, dok je HDZ-ovoj listi s Držislavom Krasićem kao nositeljem pripalo 137 glasova. Šest mandata otišlo
U KOBILIĆU 43 GLASA
SDP-U NISU
BILA DOSTA
ZA ULAZAK U VIJEĆE
OZBILJNA BORBA SE POVELA U VELIKOJ MLAKI, ALI I TU JE SLAVIO HDZ
je nezavisnima, tri HDZ-ovcima. Uvjerljivu pobjedu sa 307 glasova i šest mandata HDZ je ostvario u Mraclinu, gdje je listu nosio Tomislav Krešimir Hubak, a samo jedan mandat dobila je za svojih 99 glasova lista SDP-a predvođena Branimirom Mikšićem.
U NOVOM ČIČU...
U Novom Čiču HDZ-ova lista s Čedomirom Tomašićem na čelu bila je sama, pa je svih devet mandata uzela s 241 glasom, a ozbiljna borba povela se u Ogulincu. HDZ je potrebna tri mandata dobio sa 55 glasova za listu koju je nosio Dario Kovačić, dok je SDP-ova koalicija predvođena Martinom Haramina ostala na 46 glasova i dva mandata. Okuje su također HDZ-u pripale bez borbe, svih 138 glasova dobila je lista koju je nosio Krešimir Dalić, a neizvjesnosti nije bilo ni u Petrovini. Nikolas Mastin nosio je listu HDZ-a koja je dobila 234 glasa i pet mandata, a MOST predvođen Stjepanom Strižakom 90 glasova i dva mjesta u vijeću. U Rakitovcu je pobjedničku listu HDZ-a ponijela Gordana Brozović, listu koja je dobila 147 glasova i pet mandata, a SDPovu, koja je dobila 67 glasova i dva man-
data, nosio je Tomislav Kralj. Slijede nam u ovom nizu još tri mjesna odbora u kojima HDZ nije imao konkurenciju: u Ribnici je lista predvođena Tugomirom Hlopecom dobila 167 glasova i sedam mandata, u Selnici lista koju je nosila Kristina Klarić 81 glasova i pet mandata, a u Sopu Bukevskom je 26 glasova išlo jedinoj kandidiranoj listi, koju je nosio Nenad Radina.
Na drugi mjesni odbor s tri kandidirane liste nailazimo u Starom Čiču, gdje je i dalje sve otvoreno. Martina Podgorski nosila je listu HDZ-a koja je dobila 121 glas, odnosno tri mandata. Dva mandata idu nezavisnoj listi koju je nosio Marijan Plodinec, a dobila je 89 glasova, dok dva posljednja idu SDP-ovoj listi predvođenoj Matijom Dražetićem, koja je dobila 68 glasova. U prijevodu, sve opcije su otvorene… Poraz je HDZ doživio u Strmcu Bukevskom, gdje je nezavisna lista predvođena Vedranom Đuranom dobila 119 glasova i tri mandata, jedan više nego HDZ-ova lista, koja je dva mandata zaradila sa 60 glasova, gotovo dvostruko manje.
U Šćitarjevu nije bilo natjecanja, lista HDZ-a s Majom Trupčević kao nositeljicom dobila je svih 325 glasova i svih devet mandata, a abecednim redom odmah potom dolazilo do posljednjeg mjesnog odbora u kojem HDZ nije došao do pobjede. U Šiljakovini je, naime, nezavisna lista predvođena Draženom Lučanom (120 glasova) odnijela pobjedu u utrci s HDZ-ovom listom predvođenom Tomicom Gašparcem (68 glasova). Pet mandata ide pobjednicima, dva poraženima.
U Turopolju je lista HDZ-a predvođena Zoranom Smrekarom dobila 166 glasova i šest mandata, dok je onaj sedmi otišao SDP-ovoj listi predvođenoj Markom Mihovljanecom, zahvaljujući 52 dobivena glasa.
U Velikoj Buni lista HDZ-a, koju je nosio Ivan Rak, nije imala rivala, pa je dobila sav 401 glas i svih devet mandata, a pobjedu je u bitno drukčijim okolnostima HDZ odnio i u Velikoj Mlaki. Listu je nosio Jurica Mihalj, dobila je 616 glasova, a to znači i šest mandata. Nezavisna lista predvođena Đurđom Havidić dobila je 301 glas i tri mandata, dok je lista MOST-a, koju je nosila kandidatkinja za gradonačelnicu Nada Finderle, dobila 197 glasova i dva mandata. Neizvjesnosti nije bilo u Vukomeriću, gdje je 33 birača dalo svoj glas jedinoj listi, onoj HDZ-ovoj predvođenoj Brankom Matićem, dok svoju posebnost ima Vukovina. Jedino u tom mjesnom odboru svoju je listu ponudila stranka BM365, koju je nosio Tomislav Madžar. Međutim, 91 glas toj je listi bio dovoljan za samo dva mandata, dok je preostalih pet, sa 207 glasova, dobila HDZ-ova lista koju je nosio Mario Karapandžić.
BAPČE
HDZ svih pet mandata
BUKOVČAK
SDP tri, HDZ dva
BUŠEVEC-NOVO SELO
HDZ svih sedam mandata
CEROVSKI VRH
HDZ svih pet mandata
ČIČKA POLJANA
HDZ svih sedam mandata
ČRNKOVEC
HDZ dva, NL Mihinica dva, NL Begović jedan
DONJA LOMNICA
HDZ svih sedam mandata
DONJE PODOTOČJE
HDZ tri, NL Perečinec dva
DUBRANEC
HDZ svih pet mandata
GORNJA LOMNICA
HDZ svih sedam mandata
GORNJE PODOTOČJE
HDZ svih pet mandata
GRADIĆI
HDZ svih devet mandata
GUDCI
NL Vrdoljak četiri, SDP jedan
GUSTELNICA
HDZ svih pet mandata
JAGODNO
HDZ svih pet mandata
KOBILIĆ
HDZ svih sedam mandata
KOSNICA
HDZ pet, NL Vlašić dva
KOZJAČA
HDZ svih pet mandata
KUČE
HDZ šest, NL Fabijančić tri
LAZINA
HDZ svih sedam mandata
LEKNENO-TRNJE
HDZ svih pet mandata
LUKAVEC
HDZ svih sedam mandata
MARKUŠEVEC
HDZ svih pet mandata
MIČEVEC
NL Štarkelj šest, HDZ tri MRACLIN
HDZ šest, SDP jedan
NOVO ČIČE
HDZ svih devet mandata
OGULINEC
HDZ tri, SDP dva
OKUJE
HDZ svih pet mandata
PETROVINA
HDZ pet, MOST dva
RAKITOVEC
HDZ pet, SDP dva
RIBNICA
HDZ svih sedam mandata
SELNICA
HDZ svih pet mandata
SOP BUKEVSKI
HDZ svih pet mandata
STARO ČIČE
HDZ tri, NL Plodinec dva, SDP dva
STRMEC BUKEVSKI
NL Đuran tri, HDZ dva
ŠĆITARJEVO
HDZ svih devet mandata
ŠILJAKOVINA
NL Lučan pet, HDZ dva
TUROPOLJE
HDZ šest, SDP jedan
VELIKA BUNA
HDZ svih devet mandata
VELIKA MLAKA
HDZ šest, NL Havidić tri, MOST dva
VUKOMERIĆ
HDZ svih pet mandata
VUKOVINA
HDZ pet, BM365 dva
BOŽIDAR ŠKRINJARIĆ OSTAO JE I NAKON OVIH IZBORA NAČELNIK U POKUPSKOM, BAŠ KAO I KOLEGA VLADO KOLAREC U KRAVARSKOM I ERVIN VUJICA U ORLAMA
Na lokalnim izborima u tri "naše" općine nije bilo ni iznenađenja ni prevelikih dilema, kako u Pokupskom, tako i u Kravarskom, a najmanje upitnika bilo je u općini Orle.
Naime, dosadašnji načelnik Ervin Vuica (HDZ) bio je jedini kandidat za novi načelnički mandat, a na izborima su ga podržala 543 birača.
Božidar Škrinjarić (HDZ) potvrdio je svoj novi mandat s 626 glasova birača, odnosno koji su mu donijeli pobjedu protiv protukandidatkinje Martine Pop-
ovčić. Škrinjarić načelničku dužnost obnaša od 1995. godine Stanovnici Općine Kravarsko dali su povjerenje dosadašnjem načelniku Vladi Kolarecu koji je na čelu općine 30 godina, a za kojeg je glasovalo 523 glasača, odnosno 62,93 %. No, on je za razliku od svojih spomenutih kolega načelnika imao dva protukandidata - Danijela Petraca iz HPSS-a, koji je od birača dobio 28,15% glasova, dok je kandidat grupe birača Ivan Kovačić osvojio najmanje, odnosno 6,25 % glasova.
Predsjednik Vlade RH i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković posjetio je Veliku Goricu kako bi uoči drugog kruga lokalnih izbora podržao Stjepana Kožića za još jedan mandat za župana Zagrebačke županije. Tijekom posjeta, predsjednik Vlade prošetao je gradom i susreo se s građanima, a u izjavi za medije istaknuo je povijesni rezultat gradonačelnika Krešimira Ačkara na proteklim izborima. - Ova pobjeda grdonačelnika Ačkara, osim što je potvrda njegovog rada, ujedno je i velik rezultat za stranku, ali i za Zagrebačku županiju. Ovom prilikom kao predsjednik Hrvatske demokratske zajednice dajem snažnu podršku najdugovječnijem hrvatskom županu, našem dugogodišnjem političkom partneru u njegovom nastojanju da obnovi povjerenje građana u drugom krugu lokalnih izbora, u nedjelju 1. lipnja. Želim puno uspjeha dokazanom timu županu Stjepanu Kožiću i njegovim zamjenicima Ervinu Kolarecu i Damiru Tomljenoviću - poručio je Plenković.
VELIKA GORICA JE PERJANICA RAZVOJA
ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, NAGLASIO JE
PREDSJEDNIK VLADE TIJEKOM POSJETE
VELIKOJ GORICI UOČI DRUGOGA KRUGA
Premijer je Veliku Goricu istaknuo kao perjanicu razvoja županije, navodeći mnoge kapitalne projekte iz prošlog mandata.
- Poduzetnički inkubator, počeci radova na kampu HNS-a, pokrenut projekt Doma za starije, Regionalni centar kompetentnosti... To su samo neki od važnih projekata, a novi tek čekaju realizaciju, posebice od kad je i Velika Gorica obuhvaćena ITU mehanizmom, kroz koji će moći realizirati projekte vrijedne 33 milijuna eura - podsjetio je premijer.
Zagrebačka županija najrazvijenija je hrvatska županija, a tome pridonose ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, promet, kulturu i gospodarstvo u svim njenim dijelovima, poručio je Kožić i zahvalio predsjedniku Vlade na podršci. - Hvala svim žiteljima na uka-
zanom povjerenju. U prvom krugu podržalo me gotovo 47 tisuća birača, više nego ijednog drugog kandidata, što je potvrda da su građani prepoznali viziju razvoja i sve što je županija postigla u mojih šest mandata. Danas živimo u najbrže rastućoj gospodarskoj regiji, koja se iz dana u dan razvija i raste. Već sad obnavljamo i gradimo niz školskih objekata, a cilj nam je postati prva županija u Hrvatskoj koja će osigurati jednosmjensku nastavu u svim školama. Naglasio bih da zajedništvo uvijek donosi rezultate, kao što se nadam da će to biti rezultat i u drugom krugu lokalnih izbora, uz podršku Vlade i predsjednika Andreja Plenkovića - izjavio je Kožić. Pohvale Kožićevom vodstvu županije dao je i Krešimir Ačkar i naveo koliki broj birača koji mu je dao povjerenje, kao i njegovom zamjeniku, Velikogoričaninu Erv-
inu Kolarecu. - Ostvarili smo cilj besplatnih dječjih vrtića, besplatnog javnog prijevoza, u grad nam dolaze jedinstvene investicije od nacionalnog interesa, koje će imati samo naš grad. Najveći grad u županiji u budućnosti očekuju i ogromna ulaganja, i zato sam neizmjerno zahvalan na povjerenju zbog kojeg ćemo ih moći provesti u djelo. Sinergija je ključna za daljnji napredak i veselim se novim projektima Vlade, Županije i našega Grada - istaknuo je Ačkar.
Podršku Kožiću došao je dati i Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i županijske organizacije HDZ-a, kojem su Zaprešićani dali povjerenje za još jedan mandat na čelu grada u prvom krugu: - Danas s ponosom možemo reći da smo pridonijeli izgradnji naše zajednice. Suradnja s Vladom donosi pozitivan dijalog, rješavanje problema, pomoć u projektima i podršku na svim razinama. Zajednički promišljamo što našim građanima treba i na koji način, kako omogućiti rast kvalitete života.
KUoči drugog kruga izbora za župana Zagrebačke županije, koji će se održati u nedjelju, 1. lipnja, kandidat Mihael Zmajlović, ovih dana u sklopu svoje kampanje obilazi mnoga mjesta i gradove u županiji. Tako je i posjetio je Veliku Goricu kako bi se izravno obratio građanima i predstavio ključne točke svoje kampanje.
- Na terenu smo i koristimo priliku da zahvalimo svim biračima koji su nam u prvom krugu dali podršku, a pozivamo ih da izađu na izbore i u nedjelju, 1. lipnja. To je važno jer bez izlaska na izbore nema promjenesmatra Zmajlović
Tijekom posjeta razgovarao je s lokalnim stanovništvom i predstavnicima zajednice, apelirajući na važnost odluke koju će birači donijeti u nedjelju, odluke, kako je istaknuo, koja će definirati smjer razvoja grada i županije.
BUDUĆNOST KAKVU ŽELIMO
- Pozivam sve vas, Velikogoričanke i Velikogoričane, da mislite na svoj interes bez obzira na političko opredjeljenje. Birajte i mislite na budućnost. Stara vlast znači stagnaciju, a ja kao novi župan nudim konkretna rješenja i suradnju - poručio je Zmajlović prilikom susreta.
Jedna od središnjih poruka koju je istaknuo u svom obraćanju bila je potreba za čvršćom i funkcionalnijom suradnjom između Velike
KANDIDAT ZA ŽUPANA
MIHAEL ZMAJLOVIĆ UOČI
DRUGOG KRUGA POSJETIO
VELIKU GORICU, POZVAO NA
GRAĐANSKU ODGOVORNOST
I ISTAKNUO SVU VAŽNOST SURADNJE SA ZAGREBOM
Gorice i Zagreba. Zmajlović je naglasio kako takva povezanost nije samo logična, već i nužna za daljnji gospodarski i infrastrukturni razvoj. Prema njegovim riječima, bolja prometna povezanost, smanjenje gužvi te realizacija zajedničkih projekata trebaju biti prioriteti svake odgov orne lokalne i regionalne uprave. - Suradnja sa Zagrebom ključna je za Veliku Goricu. Suradn ja znači bolju prometnu pov ezanost, manje gužve i zajed ničke projekte. U nedjelju, 1. lipnja biramo kakvu budućnost želimo za Veliku Goricu i Za grebačku županiju. Vi odluču jete, staro ili novo - rekao je Zmajlović. Tijekom dana provedenog u Velikoj Gorici, Zmajlović se sastao s brojnim građanima, slušao njihove prijed-
loge i probleme. Dodao je i kako postoji potreba za većom povezanošću s regionalnim i državnim institucijama te važnost uspostave suradnje na svim razinama vlasti, kako bi se iskoristio puni potencijal ovog brzo rastućeg grada. U svojoj završnoj poruci iz Velike Gorice, još jednom je ponovio kako su predstojeći izbori prilika za stvarnu
promjenu i jasno odlučivanje o smjeru kojim će se Velika Gorica i Zagrebačka županija kretati u narednim godinama.
VJERA U PREOKRET I POBJEDU
Kao kandidat koji je izborio drugi krug protiv aktualnog župana Stjepana Kožića, vjeruje kako su šanse za pobjedu realne. Podsjetio je da je u prvom krugu više od 60 % birača glasalo, kako sam kaže, "za promjenu". Podsjećamo, u drugom krug izbora za župana Zagrebačke županije 1. lipnja građani će birati između Mihaela Zmajlovića, kandidata SDP-a i Možemo, te dosadašnjeg župana.
VIŠE OD 100 LIJEČNIKA NA SPECIJALIZACIJI, JEDNOSMJENSKA NASTAVA ZA SVE UČENIKE DO KRAJA 2027. TE NOVA ULAGANJA U ŠKOLE, ZDRAVSTVO, GOSPODARSTVO I PROMETNU INFRASTRUKTURU
Zagrebačka županija budnija je nego ikada: s jasnim ciljevima i konkretnim rezultatima. Ove rezultate postigli smo postavljanjem jasne vizije razvoja i kontinuiranih ulaganja u školstvo, zdravstvo, gospodarstvo, komunalnu infrastrukturu i prometnu povezanost, istaknuo je župan Stjepan Kožić. Zagrebačka županija danas je gospodarski najbrže rastuća regija i najrazvijenija županija prema indeksu razvijenosti u Hrvatskoj. Vodeća je i po ulaganjima u zdravstveni sustav – od infrastrukture i stručnog kadra do medicinske opreme, dok se posljednjih godina značajno ulagalo i u specijalizacije, a trenutno je više od 100 liječnika na specijalizaciji. U sljedećem mandatu planirana su dodatna ulaganja u domove zdravlja, otvaranje novih ambulanti i mobilnih ljekarni, zapošljavanje i usavršavanje zdravstvenih djelatnika te modernizacija sustava kroz novu opremu i tehnologiju.
ISKORAK U GRADNJI I PRIJEVOZU
Zagrebačka županija je i među županijama s najvećim ulaganjima u obrazovanje. Nastavlja se gradnja i dogradnja školskih objekata diljem županije, s ciljem osiguravanja jednosmjenske nastave za sve učenike. U planu je i izgradnja novih školskih igrališta, nastavak energetske obnove školskih zgrada, poticanje izvrsnosti te povećanje iznosa stipendija za učenike i studente. Uz ulagana u školstvo, Žu-
panija je napravila iskorak i u javnom prijevozu, prva u Hrvatskoj omogućila je uvođenje autobusnih linija i na manje frekventnim pravcima.
Gospodarski rast poticat će se i dalje kroz potpore poduzetnicima, širenje i uređenje poduzetničkih zona i ulaganja u lokalnu infrastrukturu. U poljoprivredi se naglasak stavlja na izgradnju sustava navodnjavanja i razvoj centara za ekološku i stočarsku proizvodnju, čime će se stvoriti uvjeti za suvremenu, otpornu i održivu poljoprivredu. Planiraju se i nove mjere koje olakšavaju proizvodnju, povećavaju konkurentnost i osiguravaju bolju prisutnost domaćih proizvoda na tržištu.
NASTAVLJAMO S ULAGANJIMA
- U prvom krugu podržalo me najviše birača, gotovo 47 tisuća, više nego ijednog drugog kandidata za župana Zagrebačke županije. To je jasna potvrda da građani prepoznaju iskustvo i konkretne rezultate. Svih ovih godina pokazali smo da znamo voditi Županiju, odgovorno i u interesu naših žitelja. Ulažemo u škole, zdravstvo, gospodarstvo, stvaramo uvjete za ostanak mladih i ravnomjeran razvitak svakog dijela županije. Iza naših riječi stoje vidljivi rezultati. U idućem mandatu nastavljamo s još većim ulaganjima, novim projektima i snažnijom podrškom svima koji u ovoj županiji žele živjeti, raditi i ostati. To je naš cilj i naša obveza - poručio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.
ivotni put doktora Fabija Almahariqa vodi od školskih klupa u Dubaiju do operacijskih dvorana u KBC-u Dubrava i Rijadu, isprepleten je kulturološkim izazovima, profesionalnim usponima i dubokom empatijom prema pacijentima. Ovo je priča o čovjeku s dvije domovine i s jednom strašću - neurokirurgijom. Životni put dr. Almahariqa započeo je u Dubaiju, gdje je rođen kao dijete Jordanca i Zagorke. Ovaj neobičan spoj kultura, kako sam kaže, smatra velikim bogatstvom. - To je ovako malo neobično, ali kad gledam retrogradno, sjajno je što sam imao priliku upoznati dvije kulture, hrvatsku, odnosno europsku, i istočnjačku, odnosno arapsku. Mi smo zapravo bili privilegirani jer smo slavili i Božić i Bajram. Gledali smo različite ljude, različite boje kože. Imali smo priliku naučiti najbolje iz ove i one - kaže dr. Almahariq. Odrastanje u multikulturalnom okruženju Dubaija, gdje je većinom bilo strano stanovništvo, pružilo mu je priliku za stjecanje prijatelja iz cijelog svijeta, iskustvo koje bi želio prenijeti i na svoju djecu. Veza s Hrvatskom uspostavljena je preko oca, veterinara po struci, koji je došao studirati u Zagreb. - Moj tata je došao negdje 1968., godinu dana učio je hrvatski jezik pa upisao veterinu, koju je završio 1976. godine - objašnjava dr. Almahariq, dodajući kako je otac kratko radio u Jugoslaviji, upoznao njegovu majku, ali dobio je poslovnu priliku u tad još uvijek pustinjskom Dubaiju.
PRAZNIKE U HRVATSKU
Obitelj se u Hrvatsku vraćala svake dvije-tri godine, što je Fadiju bilo posebno iskustvo. - Bilo nam je fantastično, praktički godišnji, vidite nešto novo, zelenilo, kiša, šume, hladnoća, to je bilo čega tamo nema i naravno, nama je to bilo jako zanimljivo. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanjadr. Almahariq se odlučio vratiti u Hrvatsku, što je bila želja njegove majke. - Naravno, tu je moja mama igrala veliku ulogu, jer kad smo završili srednju školu, mama je imala veliku želju te dugoročni plan
da svi tu dođemo studirati. Kad studirate tu, praktički pustite sidro i korijene u Hrvatskoj. Tu je vidjela svoju starost, da se vrati u domovinu - priča Fadi, kojem je tad bilo 18 godina, a dolazak u novu sredinu bio mu je značajan izazov.
- Ja sam bio super đak, imao sam sve petice i mi smo znali hrvatski, ali nije to bilo savršeno, pogotovo stručni nazivi - pamti.
NE VETERINA, NEGO MEDICINA
Upis na Medicinski fakultet i suočavanje s jezičnom barijerom te zahtjevnim gradivom bili su formativno iskustvo.
- Uz te prepreke upišete najteži fakultet, natječete se s najboljim studentima u Hrvatskoj koji imaju prosjek 5.0. Ja nisam nikad dobio ocjenu manju od pet, a ovdje sam prvi put pao ispit, što mi je bilo katastrofa i šok. Ja nikad ni četvorku nisam vidio, a sad sam pao. No, tu vas život nauči da kad padnete, morate se dići. To je nešto što ja sad svaki dan radim u operacijskoj dvorani - priznaje Fadi.
Prelazak s arapskog pisma na latinicu također je bio izazov, a najveću poteškoću predstavljali su padeži i stručna medicinska terminologija, s obzirom na to da u to vrijeme nije bilo interneta ni alata za prevođenje. Odluka za medicinu, a potom i za neurokirurgiju, proizašla je iz spoja obiteljskog utjecaja i osobne fascinacije.
- Naravno, tu je utjecaj roditelja, jer tata je kao veterinar htio da idem više prema medicini, a ne veterini. Medicina mi je bila jako zanimljiva jer je kompleksna, ljudsko tijelo je jako kompleksno, a kad sam već izabrao tu medicinu, htio sam ono najteže, a to je ljudski mozak - objašnjava dr. Almahariq. Neurokirurgija za njega predstavlja neiscrpan izvor interesa.
- Mislim da je mozak organ na kojem ima još puno toga što možemo istražiti. Imamo puno prilika proučiti ga s raznih strana, i anatomske i funkcionalne.
U njegovom poslu najviše ga fascinira spoj znanosti i manualne vještine te neposrednost rezultata operacija.
- Neurokirurgija je struka koja nagrađuje i isto tako vas može spustiti, zato što se rezultat vidi odmah nakon operacije. Ne možete reći da ste odstranili tumor u cijelosti, jer kada napravite magnet nakon operacije, vidjet ćete je li doista tako. Ima li komplikacija, ima li krvarenja, je li pacijent dobro, miče li ruke, noge... To je nešto što vas cijelo motivira da budete još bolji.
Dr. Almahariq radi u KBC-u Dubrava, referentnom centru za stereotaksijsku i funkcijsku neurokirurgiju, gdje se fokusira na modulaciju funkcija mozga pomoću elektroda, kod pacijenata s degenerativnim bolestima poput Parkinsonove bolesti ili tremora.
Uspješan neurokirurg, po njegovu mišljenju, mora znati odvojiti privatni život od posla, biti manualno spretan, posjedovati znanje i neprestano se educirati. Mora zadržati hladnu glavu i mirnu ruku, posebno u trenucima komplikacija tijekom operacije, kad preuzima ulogu voditelja tima.
UČENJE NA BLISKOM ISTOKU
Neurokirurgija je grana medicine koja izuzetno brzo napreduje. Dr. Almahariq ističe kako je ono što je nekada bilo nezamislivo, danas postalo rutina, zahvaljujući napretku tehnologije poput mikroskopa, neuronavigacije i intraoperacijskog magneta. Posebno je ponosan na suradnju s Fakultetom strojarstva i brodogradnje, koja je rezultirala razvojem hrvatskog robota za neurokirurgiju, koji
pomaže u postizanju veće preciznosti tijekom operacija. Ipak, naglašava da je ljudski mozak neurokirurga ključan u upravljanju... Posljednjih nekoliko mjeseci proveo je u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji, gdje je imao priliku upoznati tamošnji zdravstveni sustav. Iako je bolnica u kojoj radi opremljena najmodernijom tehnologijom, ono što ga je posebno impresioniralo je organizacija sustava. U usporedbi s Hrvatskom, dr. Almahariq smatra da naša operacijska dvorana ne zaostaje značajno u opremi, iako kvantitativno možda imaju više uređaja. Izostanak intraoperacijskog magneta u Hrvatskoj ne smatra velikim nedostatkom u krajnjem ishodu operacija. Boravak u Saudijskoj Arabiji pruža mu priliku da vidi širi spektar patologija i slučajeva koji nisu uobičajeni u Hrvatskoj, što doprinosi njegovoj edukaciji.
KAKO BEZ PACIJENATA?
Unatoč primamljivim ponudama za ostanak u Saudijskoj Arabiji, dr. Almahariq planira povratak u Hrvatsku. - Iako oni nude dobre ponude da se preselim i ostanem kod njih, a moram priznati da je lijepa atmosfera tamo, ovdje sam napravio puno i nije jednostavno sve to ostaviti jer tu sam neurokirurg 15 godina, doktorirao sam, docent sam i imam svojih pacijenata. Jako mi je teško kad mi netko pošalje poruk: "Doktore, kad se vraćate?", ja kažem za 3-4 mjeseca, a oni se već naručuju u moju ambulantu kad se ja vratim. To je jedno povjerenje koje mi je jako teško ostaviti i cilj ovog boravka je da budem još bolji kako bi naš pacijent ovdje dobio onu svjetsku neurokirurgiju koju nudi cijeli svijet - razmišlja dr. Fadi i zaključuje: - Na kraju dana, mi smo svi sretni kada je naš pacijent sretan i ne smijemo to zaboraviti jer meni ništa ne znači da sam poznat i popularan ako moj pacijent nije zadovoljan. Najsretniji sam kada mi pacijent dođe i kaže hvala, vi ste mi spasili život. To je kruna koju bi svaki neurokirurg htio imati.
Njegova predanost, znanje i iskustvo, prožeti multikulturalnim razumijevanjem i neprestanim usavršavanjem, čine ga vrijednim članom hrvatske medicinske zajednice. (fk)
Otvoren je Javni poziv umirovljenicima i radno neaktivnim osobama za sudjelovanje u umjetničkom performansu kojim će u četvrtak, 2. listopada, biti otvoren "Oglede festival" izvedbenih umjetnosti i suvremenih umjetničkih praksi na Trgu Stjepana Radića u Velikoj Gorici. Performans potpisuje renomirani hrvatski vizualni umjetnik Slaven Tolj, a traže se sudionici s područja Velike Gorice i okolnih mjesta, neovisno o godinama, fizičkoj spremnosti, spolu ili prijašnjem iskustvu.
- Sudjelovanje ne zahtijeva posebne vještine, a glumačko i izvedbeno iskustvo nije potrebno, već otvorenost, prisutnost i volju za zajedničkim sudjelovanjem, a umirovljenici će sudjelovati u činu kojim se povezuju rad, grad i zajednica. Naglasak je na prisutnosti i zajedništvu, važna nam je vaša volja i spremnost na sudjelovanje. Jer, rad gradi grad, a grad, to ste vi! - poručuju organizatori.
Prijave su otvorene do 20. lipnja, a evo što sudjelovanje podrazumijeva:
* minimalno dva do tri kraća susreta ili telefonska poziva (dogovor i priprema s umjetnikom i organizacijskim timom) tijekom ljeta ili rane jeseni
* obavezno sudjelovanje na dan otvorenja festivala – četvrtak, 2. listopada 2025., u poslijepodnevnim satima.
Svoje podatke (ime i prezime, telefon ili e-mail, dob) uz informaciju gdje ste i kako proveli svoj radni vijek (poduzeće, ustanova, obrt, domaćica, kućanica…) pošaljite na mail oglede. festival@gmail.com (uz naznaku: Javni poziv za umirovljenike ) ili nas nazovite na broj: 099 4063 273 (Matea). Prijave su otvorene do 20.6.2025.
Glumačko i izvedbeno iskustvo nisu potrebni. Sudjelovanje u performansu nije fizički zahtjevno te neće narušiti vašu privatnost, dostojanstvo ili prijeći osobnu granicu.
Maja Šulog iz Donje Bistre, koja na obiteljskom imanju uzgaja različito egzotično voće i povrće, proglašena je najboljom mladom poljoprivrednicom 10. natječaja u organizaciji Jutarnjeg lista i hrvatske europarlamentarke Sunčane Glavak –donosi Jutarni.hr
Stručni žiri prepoznao je njezin projekt popularizacije indijanske banane, od koje proizvode razne prerađevine, a uz titulu pobjednice dobila je i novčanu nagradu od 3500 eura.
Drugo mjesto i nagradu od 2000 eura osvojio je Josip Maričević, koji se bavi ratarstvom i uzgojem krava, teladi i svinja. Treće mjesto i nagradu od 1.000 eura dobio je kozar Domagoj Zlatar, koji je ujedno dobio nagradu “Prvak samoodrživosti”.
No, najviše glasova publike osvojio je Tomislav Haluga iz Mičevca. Naime, Tomislav je vlasnik jedne od najmodernijih farmi u Hrvatskoj koja je oprem-
ljena modernom tehnologijom, od senzora, ventilacije, podnog grijanja do automatiziranog hranjenja. U anketi je glasalo gotovo 60.000 čitatelja, a više od trećine ovu tehnološki naprednu farmu svinja u okolici Velike Gorice, smatra najboljom.
Inače, ovaj mladi poljoprivrednik s ocem obrađuje više od 100 hektara zemlje i trenutačno uzgaja 90 krmača. Vjerujemo da će mu ova nagrada biti poticaj u ostvarenju njegovog kratkoročnog cilja - do kraja godine povećati broj krmača na 115, kako bi godišnje proizvele više od 2500 tovnih svinja.
Tako su prve glavne nagrade otišle u ruke poljoprivrednika s područja Zagrebačke županije!
Dodajmo kako je u sklopu natječaja nagradu za tržišni iskorak"Od polja do police" osvojio istarski vinar Oliver Arman, dok je nagradu "Čuvar zdravlja i prirode" dobio pčelar iz Šiškovaca Adam Knežević.
KIŠE...
Tog 23. svibnja bio je "Dan D" za ludovanje i opraštanje od razrednika i školskih kolega. Vrijeme našim maturantima baš i nije išlo na ruku, jer tog je petka prognoza više nalikovala kasnoj jeseni, no to ih nije brinulo. Kako kažu gimnazijalci koje smo zatekli u goričkoj "Stotki", ako smo preživjeli srednju školu, malo kiše ništa nam ne može...
Učenici i učenice 4. C razreda Gimnazije Velika Gorica, zajedno s razrednicom, odlučili su se okrijepiti jutarnjim kavicama prije polaska za Zagreb. Spremna je i "dodatna oprema", govorili su nam
maturanti, jer su im mame, u brizi da se ne prehlade, spremile kabanice. Glavno okupljanje bilo je na Trgu bana Josipa Jelačića, gdje su se pridružiti zagrebačkim maturantima, ali i onima iz šire okolice glavnoga grada. Mladost je to u punom zamahu, koja će tražiti svoje mjesto pod suncem upisom na fakultete. I možemo biti ponosni na njihove uspjehe i snove jer im nije bilo lako. U vrijeme potresa i Covida davali su sve od sebe kako bi se prilagođavali društvenim normama, promjenama i propisima. Djeco, vi ste naša budućnost, samo naprijed i sretno! (mvr)
upanijska uprava za ceste Zagrebačke županije kontinuirano i sustavno provodi radove i aktivnosti usmjerene na povećanje sigurnosti cestovnog prometa, ali i na rasterećenje prometnica s ciljem postizanja veće protočnosti prometa. Ovakav pristup rezultat je promišljene i dugoročne prometne politike koja prati razvoj i potrebe županije. Zagrebačka županija je, prema brojnim pokazateljima, jedna od najrazvijenijih u Republici Hrvatskoj, a njezina privlačnost kao mjesta za život, kao i snažan gospodarski rast, izravno utječu na intenzitet prometnog opterećenja. Sve veći broj stanovnika, sve veća gospodarska aktivnost i povezanost sa Zagrebom i ostalim regionalnim središtima zahtijevaju stalne intervencije i unapređenja prometne infrastrukture.
U skladu s time, Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije proteklih godina intenzivirala je svoje aktivnosti te kontinuirano ulaže u projekte koji istodobno doprinose sigurnosti svih sudionika u prometu, s posebnim naglaskom na djecu i pješake, ali i povećanju protočnosti na prometno najopterećenijim točkama. U suradnji s jedinicama lokalne samouprave, provode se brojni projekti usmjereni na rasterećenje prometa, bolju prohodnost prometnica te sigurnost svih koji se njima svakodnevno koriste.
Među važnijim rezultatima ovih ulaganja ističe se izgradnja većeg broja uzdignutih ploha postavljenih u neposrednoj blizini škola, dječjih vrtića i na prometnim lokacijama koje su identificirane kao kritične točke zbog povećane frekvencije vozila i prisutnosti djece. Osim toga, na lokacijama s povećanim rizikom i smanjenom vidljivošću postavljene su svjetlosne zavjese koje značajno poboljšavaju vidljivost pješaka i time smanjuju rizik od nesreća. Uz navedeno, kontinuirano se ulaže i u modernizaciju prometne signalizacije, sustava javne rasvjete i dodatne sigurnosne elemente u zonama pojačanog prometa.
Dio investicija usmjeren je i na modernizaciju raskrižja i izgradnju kružnih tokova, koji su se u praksi pokazali kao izuzetno učinkovito rješenje za poboljšanje protočnosti i sigurnosti prometa. Kružna raskrižja predstavljaju trajna rješenja i ulaganja u dugoročnu sigurnost, a novi ciklus ulaganja obuhvaća izgradnju pet novih rotora na području županije.
Ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, Tomislav Landeka, naglašava kako je ključ uspješnog razvoja prometne infrastrukture upravo partnerski odnos s općinama i gradovima na području županije. „Dobra suradnja s jedinicama lokalne samouprave temelj je za razvoj prometne infrastrukture koja uistinu odgovara potrebama lokalnog stanovništva. Naša misija je stvoriti prometnu mrežu koja omogućuje ne samo sigurnost, već i učinkovitost u kretanju kroz županiju. Kontinuirano radimo na projektima koji podižu sigurnost svih sudionika u prometu, a posebno djece i pješaka općenito. Ulažemo i napore kako bismo omogućili veću protočnost i bolju prometnu povezanost unutar županije. U ovom trenutku najavljujemo izgradnju još pet novih rotora koji će dodatno unaprijediti prometnu situaciju u našim sredinama“, istaknuo je Landeka.
Među pet najavljenih rotora, radovi su već započeli na rotoru u naselju Gračec, u Općini Brckovljani. Riječ je o projektu izgradnje raskrižja s kružnim tokom na spoju Zagrebačke ulice, Zelinske ulice i Ulice Augusta Cesarca. Projekt je trenutno u fazi izvođenja, a rotor bi trebao biti završen koncem srpnja.
Općina Brckovljani
U Općini Rugvica planira se izgradnja kružnog raskrižja na križanju Rugvičke ceste i Dugoselske ulice na ulazu u poduzetničku zonu, projekt koji uključuje i oborinsku odvodnju, javnu rasvjetu te elektrokomunikacijsku infrastrukturu. Trenutno je u tijeku ishođenje lokacijske dozvole, a nakon toga slijedi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te ishođenje građevinske dozvole.
Raskrižje s kružnim tokom prometa na postojećem raskrižju Rugvičke ceste i Dugoselske ulice na ulazu u poduzetničku zonu, Općina Rugvica
U Općini Luka, sredinom lipnja započinju radovi na izgradnji rotora Pođunđek, koji će biti izveden na postojećem raskrižju Zaprešićke ulice, Ulice Pođunđek i Ulice Dubravka Ožegovića. Ovaj projekt također uključuje sustav oborinske odvodnje, fekalne kanalizacije te postavljanje moderne javne rasvjete.
Raskrižje s kružnim tokom prometa na postojećem raskrižju Zaprešićke ulice, Ulice Pođunđek i Ulice Dubravka Ožegovića, Općina Luka
U naselju Poljanica Bistranska, u sklopu Općine Bistra, planira se izgradnja rotora na križanju Bistranske ulice i ulice Pešćenka ispred Osnovne škole Bistra. U tijeku je postupak ishođenja građevinske dozvole, a paralelno s time provest će se i postupak javne nabave za izvođača radova.
Peti najavljeni rotor planira se u Svetoj Heleni, na području Grada Sveti Ivan Zelina. Riječ je o izgradnji kružnog raskrižja s pet krakova na spoju županijskih cesta ŽC 3016, ŽC 3017 i izlaza s autoceste A4. Potpisan je sporazum s Hrvatskim autocestama, a trenutno je u tijeku izdavanje građevinske dozvole.
Raskrižje s kružnim tokom prometa s pet krakova na postojećem raskrižju županijskih cesta ŽC 3016, ŽC 3017 i izlaza s autoceste A4, Sveta Helena, Grad Sveti Ivan Zelina
Ovim projektima Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije dodatno učvršćuje svoju poziciju kao institucije koja prati potrebe stanovništva i istodobno aktivno stvara sigurnije, funkcionalnije i modernije prometno okruženje za stanovnike Zagrebačke
Inakon gotovo 30 godina privatnog poduzetništva, moja je životna filozofija da je biznis duhovno iskustvo i savršeni poligon za osobni razvoj.
PIŠE: Siniša Drobnjak poduzetnik
Danas vjerujem u to više nego ikad prije. Također vjerujem da se mnogi neće složiti sa mnom - uvažavam sva druga i drukčija mišljenja, jer su tolerancija, razumijevanje i raznolikost perspektiva, upravo temelj osobnog razvoja.
Svi mi radimo i odlazimo na posao iz nekog razloga. Treba nam nova odjeća, novi auto, odlazak na godišnji odmor, novi stan ili kuća, novi mobitel za naše dijete - listi nema kraja.
No, ako sebi počnemo postavljati kvalitetna i životna pitanja, dolazimo da onoga što nam ustvari treba, ispunjavanjem stvari sa liste za koju radimo.
Zašto nam ustvari treba novi auto ili nova odjeća? Zašto nam ustvari ponovo treba novi mobitel ili odlazak na godišnji odmor da se maknemo od stresa i napunimo baterije?
Sljedeća je razina da kroz tu introspekciju ustanovimo koju potrebu zaista ispunjavamo - da li je to sigurnost ili možda raznolikost ili pak važnost, da spomenem samo neke od naših ključnih životnih potreba. Ako smo dovoljno iskreni i otvoreni, shvatiti ćemo da sve te stvari s naše liste razloga odlazaka na posao, ustvari ispunjavaju neku od naših unutrašnjih potreba i da je sav rad i posao koji ustvari moramo odraditi, unutrašnji rad na nama samima.
Prvi je korak da ustanovimo svoje stvarne potrebe, a drugi da vidimo kako možemo ispuniti te potrebe još bolje i kvalitetnije ili na neki drugi način, ukoliko ih trenutno ispunjavamo na način koji nije dobar za nas i ne podržava naš život. Klasičan je primjer razlog zbog kojeg većina ljudi puši cigarete, a to je osjećaj opuštanja kad zapale cigaretu i povuku onaj "prvi dim". Odlično pitanje za oso bu koja puši je kako mogu ispuniti tu istu potrebu za opuštanjem na način da ne štetim sebi i drugima koji uz mene postaju pa sivni pušači?
Kako onda može naš svakodnevni posao biti put i način osobnog razvoja?
Uzmimo primjer odgovaranja na elektroničku poštu. U svom poslovanju odgovaram na desetine, a ponekad i stotine e-mailova u toku jednog radnog dana.
Cilj mi je uvijek bio isprazniti pretinac dolazne pošte, jer sam to smatrao postignućem - uspio sam odgovoriti na svu poštu u pretincu!
Ako se realno zapitam da li sam u svakom od tih odgovora dao svoj maksimum i kvalitetno prenio svoju poruku, perspektivu ili mišljenje, iskreni odgovor je - nisam!
Većina je odgovora bila napisana bez da sam zastao i iskoristio priliku koja mi se pruža, jer sam pisao s ciljem da što brže i kraće odgovorim, kako bih mogao preći na sljedeći email i onda na sljedeći, sve s ciljem da ispraznim što prije pretinac dolazne pošte.
Prilika koja nam se ustvari pruža, a koja je jedno od temeljnih načela osobnog i duhovnog razvoja, je da kad se sjednemo ispred računala i otvorimo prvi e-mail, da se makar na djelić sekunde zaustavimo, osvjestimo i "usidrimo" u trenutku.
Da pokušamo osjetiti širu perspektivu života, a to je da je trenutak pred nama jedinstven i neponovljiv, te da nas traži da ga poštujemo i sudjelujemo u njemu na način da damo najbolje što imamo u sebi.
Ova je rečenica bit i srž prakse koju nazivamo "mindfulness" - obraćanja pažnje na trenutak pred nama. Život nas pita, ako mu sami damo to značenje, da i odgovor koji ćemo napisati u tom e-mailu bude naše najbolje promišljanje, jer ono ima potencijal utjecati na pošiljatelja poruke, a ujedno i na nas dok ga pišemo. Tako jedno "obično" pisanje odgovora na e-mail postaje ritual osobnog razvoja, koji nas “sidri” u sadašnjem trenutku, širi našu perspektivu i izvlači ono najbolje iz nas. Postoji cijeli niz prilika koje nam naš posao nudi u vlastitom osobnom razvoju, ako prihvatimo taj put i odlučimo stvarima dati jedno potpuno novo značenje.
Ovih dana brojni pčelari sa strepnjom prate vremensku prognozu. Kišni i prohladni svibanjski dani nisu dobrodošli kada pčele prikupljaju nektar i pelud. Hladno vrijeme s obilnom kišom dovodi pčelare u velike probleme. Tople i sunčane dane priželjkuje i OPG Britvec iz Velike Gorice. Pčelarstvom se bave od 2008. godine kada su nabavili prve pčelinje zajednice, a obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo su otvorili prije deset godina.
- Prvih godina smo višak prodavali na kućnom pragu, a kako je potražnja za našim medom rasla, počeli smo dostavljati. Krenuli smo sa skromnih pet pčelinjih zajednica, a danas ih imamo 120 - priča Marija Britvec. Pčelarstvom su se počeli baviti jer je njihov mlađi sin imao astmu i mučio se s dermatitisom. Jako mu je pomogao imunomed kojeg smo kupovali za njega, kaže Marija. Kako o pčelama nismo znali ništa, su-
KRENULI SMO SA PET PČELINJIH ZAJEDNICA, A DANAS IH IMAMO 120
PČELARSTVO
JE KRENULO ZBOG ASTME I DERMATITISA KOJI SU MUČILI SINA
prug Josip se upisao na tečaj za pčelara. Tečaj nam je puno pomogao, dosta se toga naučilo, a podrška savjetodavaca je bila neprocjenjiva. Moram spomenuti Zlatka Tomljanovića iz Savjetodavne službe koji nam je uvijek bio dostupan za bilo kakav naš problem, ističe Marija. Završen tečaj za pčelara danas imaju Marija i suprug. Mariju je jako zanimala i apiterapija tako da je završila i taj tečaj. Na edukacije idu u zimsko vrijeme kada nema toliko posla u pčelinjaku. Članovi su Pčelarske udruge Turopolje koja redovito organizira zanimljiva i korisna predavanja stručnjaka.
MRAZ VELIKI NEPRIJATELJ
Odlazak na pčelarske sajmove također koriste za naučiti nešto novo i poslušati predavanja. Posla oko pčela i meda uvijek ima, a uključena je cijela obitelj. Proizvode više sortnih medova, cvjetni, bagrem, kesten, lipu, amorfu i livadu. - Naše su pčele smještene na Banovini i sav med je s tog područja osim lipe, koji je s Bilogore. Također skupljamo
BRUCOŠ FER-A DARIO JURIČ
DOBITNIK JE STUDENTSKE STIPENDIJE OD ŽUPANIJE
Velikogoričanin Dario Jurič brucoš je zagrebačkog FER-a te dobitnik studentske stipendije Zagrebačke županije. Bivši učenik Gimnazije Velika Gorica uspio je pronaći svoje mjesto na jednom od najpoželjnijih fakulteta u Zagrebu. - Sada mogu reći iz prve ruke da su bili u pravu svi koji su mi govorili da je FER uistinu poseban faks. Uvijek se nešto odvija, nekakvi projekti, radionice ili predavanja. Odmah na uvodnom predavanju su nas upoznali s raznim mogućnostima; razmjenama, studentskim udrugama i slično. Meni se ta živahnost i aktivnost fakulteta dopala jer sam tip osobe koji uvijek nešto želi raditi, tako da sam se i učlanio u jednu studentsku udrugu - kaže Dario, koji je kao srednjoškolac nizao uspjehe i na državnim natjecanjima. Zaljubljenik je u strane jezike, govori engle-
cvjetni prah i propolis te od njih radimo mješavine za imunitet. U ponudi imamo i čokomed med i med sa borovim iglicama - s ponosom na kaže Marija Britvec. Do kupaca dolaze najviše preporukama. - Mogu reći da su naši kupci od Vukovara do Dubrovnika. I više smo poznati po našoj obali nego u Velikoj Gorici. Sve proizvode šaljemo dostavnim službama, a za Zagreb, Rijeku i Split imamo i dostave jednom mjesečno. Med prodajemo i na kućnom pragu, ali veliku većinu šaljemo našim dugogodišnjim kupcima - ističe Marija. Dio meda prodaju na sajmovima, a redovito sudjeluju na Gastru Turopolja. Neki sajmovi su zaista odlično posjećeni, a neki nešto manje. Na sajmove na otvorenom utječu vremenske prilike, ponekad se zna dogoditi da kupaca jednostavno nema jer pada kiša. Pčelarima stalno smeta kiša, u šali kaže Marija. I pčelari danas prate što se događa s klimom i klimatskim promjenama. - Najveći izazovi u pčelarstvu su klimatske promjene koje su iz godine u godinu
Britvec: Tople
zime i kišna
proljeća loše
utječu na našu proizvodnju...
imaju sve veći utjecaj na proizvodnju meda. Zime su u zadnjih godina izrazito tople i pčelinje zajednice puno ranije krenu s razvojem. Ako je toplo vrijeme tijekom zime, matica skoro pa i ne prestaje zalijegati. I onda kada bi trebalo biti toplo u ožujku i travnju obično zahladi, spuste se temperature ispod nule. Mraz uništi voćnu pašu, a u većini godina i bagrem. Pčele nekih godina nemaju dovoljno ni za sebe, a kamoli da imamo viška - pojašnjava nam Marija Britvec. - Zato smo pčele stavili na kotače i selimo ih tamo gdje medi. Doslovno nekada hvatamo mikrolokacije da bi imali meda. Tako zbog bagrema idemo na dvije lokacije. Udaljene su otprilike 15ak kilometara, na jednoj lokaciji super medi, na drugoj jako slabo. Stalno moramo biti spremni i seliti košnice tamo gdje nam se pokaže bolja paša. Sve to možemo ako nam planove ne pokvari kiša koja u svibnju zna padati danima. Pčela ima jako puno u to vrijeme i onda su izazovi s rojenjem jer pčele žele raditi, a vrijeme ne dozvolja-
HVATAMO MIKROLOKACIJE GDJE BOLJE MEDI, MORAŠ BITI SPREMAN...
PONEKAD PČELE ŽELE RADITI, ALI VRIJEME IM TO NE DOZVOLJAVA
ski, njemački i talijanski, želi naučiti i ruski i neki od skandinavskih jezika... - Ljubav prema stranim jezicima počela je uz profesoricu njemačkog u osnovnoj školi, pa sam se upisao u Lingua Club, gdje sam proveo preko deset godina. Usavršio sam engleski te naučio talijanski i njemački. Jezici nam omogućavaju toliko puno stvari, od putovanja i razumijevanja drugih kultura do konzumiranja stranog sadržaja u izvornom obliku. Jezici su nezamjenjiv alat - raspravlja Dario. Srednjoškolsko obrazovanje obilježilo mu je i sudjelovanje na debatama. Kao dio Debatnog kluba grada Velike Gorice, bavio se debatom od trećeg razreda. Kao student više ne debatira, već sudjeluje kao sudac na osnovnoškolskim i srednjoškolskim debatama. - Volonter sam Hrvatskog debatnog društva, a pomažem i našem klubu, jer debata mi je pružila mnoga nezaboravna iskustva i vrijedna prijateljstva, ali i životne vještine. Debata je, nažalost, podcijenjena u našem društvu. Uz strane jezike, debatu i fakultet, Dario uživa i u studentskim pub kvizovima te druženju s prijateljima. Ne smijemo zaboraviti ni da je Dario dobrovoljni darivatelj krvi te da redovito sudjeluje u akcijama koje organizira gorički Crveni križ. Akademski su uspjesi mali dio Darijeva bogatog životopisa kojim je ostvario pravo na stipendiju Županije.
va. Jako veliki problem su nagli padovi temperatura i tu dosta pčela ugine jer se ne stignu vratit do košnica. Osobito ako zimi naglo zatopli, sunce ih izmami iz košnice, onda zahladi i jedan dio pčela se smrzne vani.
IMAT ĆEMO TO U VIDU...
Pčelarstvo Britvec dosad nije koristilo bespovratne potpore koje dodjeljuju
Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija. Veliku većinu potrebnog pribora i opreme su kupili kada su se počeli baviti pčelarstvom.
- Jedan dio opreme smo nabavili preko Nacionalnog pčelarskog programa Ministarstva poljoprivrede. Dobro je da Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija daju financijsku pomoć pčelarima. Imat ćemo to u vidu za godine koje dolaze kada ćemo trebati zamijeniti i obnoviti opremu.
Zagrebačka županija je po broju pčelara druga u Hrvatskoj, a treća po broju košnica. U županiji djeluje deset pčelarskih udruga koje okupljaju nešto više od
600 pčelara s oko 33.000 košnica. Županija svake godine financijskim potporama pomaže pčelarima kod njihova ulaganja u proizvodnju, opremanja kušaonica... Također, pomaže i rad udruga te rad Saveza pčelarskih udruga Zagrebačke županije. U ovoj godini Županija je osigurala 1,1 milijun eura bespovratnih potpora namijenih poljoprivrednicima. Za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu osigurano je 573 tisuće eura, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj, a 70 tisuća eura za poticanje energetske učinkovitosti i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima. Za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala namijenjeno je 150 tisuća eura. U posljednje četiri godine pravo na ove potpore iskoristilo je tri tisuće poljoprivrednika kojima je županija dodijelila gotovo četiri milijuna eura.
PETUNIJE, VODENIKE, BEGONIJE I DRUGE LJETNICE ULJEPŠAT ĆE BROJNE JAVNE POVRŠINE U GRADU I OKOLICI.
Velikoj Gorici započela je sezonska sadnja ljetnog cvijeća koja će, prema planu VG Komunalca, trajati do kraja svibnja. Tijekom ovog razdoblja na više lokacija u gradu bit će posađeno ukupno 27.500 sadnica raznih vrsta. Riječ je o redovnoj akciji kojom se, uoči ljeta, nastoji uljepšati javne površine. S obzirom na to da Gorica ima 65.000 stanovnika, možemo reći da je to malo više od dva cvijeta po stanovniku.
Sadnja se provodi u samom gradskom središtu, ali i u okolnim naseljima, uključujući Turopolje, Mraclin, Gradiće i Veliku Mlaku. Među glavnim lokacijama gdje se sade cvjetne sadnice su
ulazi i izlazi iz grada, Park dr. Franje Tuđmana, Trg Stjepana Radića, kao i prostor kod spomenika „Golubica“, Milenijskog križa te spomenika Vladimiru Nazoru. Cvijeće će krasiti i Ulice Matice hrvatske i Ljudevita Posavskog, kao i kružne tokove u Svačićevoj i Matice hrvatske. Tako će naš grad obogatiti paleta boja i tekstura koje donose različite vrste sezonskog cvijeća. Među sadnicama su petunije, begonije, tagetesi, vinke, gazanije, salvije i vodenike raznih boja. Zbog izazovnih ljetnih uvjeta, uz estetiku samog cvijeća, odabir je pao na otpornije biljke koje mogu podnijeti ljetne temperature i izravno sunce. Također, odabrane su sadnice koje zahti-
jevaju razumnu količinu održavanja, a tamo gdje je moguće, postavljeni su i automatski sustavi za zalijevanje. Na lokacijama gdje navedeni sustavi nisu dostupni, brigu o cvijeću preuzimaju djelatnici VG Komunalca. Kako bi se osigurala dugovječnost biljaka, zalijevanje se organizira u najpovoljnijim terminima, točnije u noćnim i ranim jutarnjim satima, kada su temperature niže i kada je isparavanje minimalno.
Osim što uljepšava vizualni izgled grada, sadnja cvijeća pridonosi uređenijem i ugodnijem životnom okruženju za sve stanovnike. Stoga će će do kraja svibnja ulice, trgovi i zelene površine našeg grada dobiti svoj prepoznatljiv ljetni izgled.
Kreatin je prvenstveno poznat kao dodatak prehrani koji sportaši koriste za povećanje mišićne snage i eksplozivnsti. Međutim, znanstvena istraživanja u proteklom desetljeću otkrila su da kreatin nije samo sredstvo za poboljšanje sportske izvedbe, već ima ulogu u podršci zdravlja šire populacije, uključujući osobe srednje i starije životne dobi i one s određenim neurološkim bolestima. Kreatin je sve više u fokusu anti-age i longevity zajednice zbog stanične zaštite, očuvanja mišićne mase, moždane funkcije i smanjenje oksidativnog stresa tijekom starenja. S obzirom na porast svijesti o tjelovježbi, očuvanju mišićne mase i drugim dobrobitima, pacijenti se i u ljekarni sve češće informiraju o ovom dodatku prehrani.
ŠTO JE KREATIN?
Kreatin je dušikov organski spoj koji prirodno nastaje u tijelu, prvenstveno u jetri, gušterači i bubrezima, iz aminokiselina arginina, glicina i metionina. Otprilike 95% kreatina pohranjeno je u skeletnim mišićima, gdje služi kao brz izvor energije u obliku kreatin-fosfata, posebno tijekom kratkotrajnih i intenzivnih napora. Kreatin se također unosi putem prehrane. Nalazi se isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. Kuhanjem se dio kreatina gubi zbog čega se smanjuje unos. Vegetarijanci i vegani nemaju prehrambene izvore stoga imaju niže zalihe kreatina u mišićima i mozgu. Količine iz prehrane često nisu dovoljne kod povećanih potreba: sportaši, vegetarijanaci i osobe starije životne dobi. Prema znanstvenim bazama poput PubMed-a, postoje stotine znanstvenih studija o kreatinu, uključujući brojne randomizirane kontrolirane pokuse i metaanalize.
Već od 1990-ih godina, kreatin je u fokusu sportskih znanstvenika i nutricionista, prvenstveno zbog učinka na snagu, eksplozivnost i mišićni oporavak. Kasnije su se istraživanja proširila i na neurologiju, geriijatriju, metaboličke poremećaje, pa čak i mentalno zdravlje (npr. depresiju, kognitivnu funkciju).
Stoga se s razlogom smatra jednim od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.
U dodacima prehrani najčešće se koristi kreatin monohidrat, koji je najviše istraživan i pokazao se najučinkovitijim oblikom. Dolazi kao kapsule, prah, tablete, gotovi napici i gelovi. Suplementacija kreatinom djeluje prvenstveno na povećanje razine kreatin-fosfata u stanicama, čime jača energetski kapacitet tkiva, osobito u organima s visokim energetskim potrebama poput mozga, mišića i srca.
Danas se sve više prepoznaje kao metabolički i neuroprotektivni spoj s potencijalom primjene u brojnim zdravstvenim stanjima i bolestima:
• U području neurologije pokazuje obećavajuće učinke kod neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti, gdje
može doprinijeti očuvanju motoričkih funkcija i usporavanju gubitka dopaminskih neurona. Kod multiple skleroze također se istražuje njegov potencijal za poboljšanje mentalne i fizičke izdržljivosti. Dodatno, određene studije pokazuju moguću ulogu u usporavanju progresije ALS-a, kao i u ublažavanju simptoma epilepsije i kod pacijenata s traumatskim ozljedama mozga. Kod rijetkih mitohondrijskih bolesti i stanja poput autizma, kreatin se koristi kao potporna terapija radi stabilizacije energetskog metabolizma živčanog sustava.
• Sve je više dokaza da ima pozitivan učinak na kognitivne funkcije, osobito u starijoj populaciji, kod osoba s visokim mentalnim opterećenjem, kroničnim umorom te u uvjetima nedostatka sna. Vegetarijanci i vegani, koji kroz prehranu ne unose kreatin, često imaju niže razine u mozgu, što ih čini posebno osjetljivima na dobrobiti suplementacije. Također, kreatin je pokazao pozitivne učinke kod depresije, osobito kod žena i u slučajevima postporođajne depresije, gdje može pojačati učinak antidepresivne terapije.
• U kontekstu zdravog starenja, kreatin je postao predmet interesa zbog svoje sposobnosti da očuva mišićnu masu i funkcionalnost kod starijih osoba, čime doprinosi prevenciji sarkopenije (gubitak mišićne mase uslijed starenja), smanjenju rizika od padova i očuvanju neovisnosti. Osim toga, pokazuje potencijal u očuvanju kognitivne jasnoće u starijoj dobi, djelujući kao metabolička podrška mozgu u razdobljima povećanih energetskih potreba.
• Istražuje se i potencijalna uloga kreatina u zdravlju kostiju i metabolizmu glukoze. Studije pokazuju da kreatin u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću može poboljšati mineralnu gustoću kostiju, dok su u tijeku istraživanja o njegovom učinku na inzulinsku osjetljivost, što može imati značaj u prevenciji metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2.
• Na području kardiologije, pokazao se korisnim za poboljšanje energetske učinkovitosti srčanog mišića, osobito kod bolesnika sa zatajivanjem srca. Također se ispituje njegova sposobnost da smanji razine homocisteina, što može pridonijeti zaštiti zdravlja srca, osobito ako se kombinira s dodatkom vitamina B skupine. U studijama na životinjama, pokazao se korisnim i za zaštitu fetusa tijekom poroda – primjerice u slučaju komplikacija poput slabijeg dotoka kisika prilikom dugotrajnog poroda ili carskog reza. Kreatin je u tim istraživanjima povećao otpornost fetusa na manjak kisika, štiteći mozak, bubrege i pluća. No, istraživanja na trudnicama još nisu provedena u dovoljnoj mjeri da bi se mogla donijeti čvrsta klinička preporuka za sigurnu primjenu.
DOZIRANJE I PREPORUKE:
Najčešći i najbolje istražen režim suplementacije kreatinom uključuje fazu „punjenja“ od 20 grama dnevno podijeljeno u
4 doze tijekom 5-7 dana, nakon čega slijedi održavanje doze od 3-5 grama dnevno. Međutim, za starije osobe i preventivnu suplementaciju, uzimanje doze od 3-5 grama dnevno također pokazuje dobre rezultate bez potrebe za fazom punjenja. Kreatin se može uzimati samostalno ili zajedno s ugljikohidratima ili proteinima radi bolje apsorpcije. Važno je održavati adekvatan unos tekućine tijekom suplementacije.
SIGURNOST I NUSPOJAVE:
Kreatin je jedan od najsigurnijih dodataka prehrani s višedesetljetnom praksom i brojnim kliničkim studijama koje potvrđuju njegovu sigurnost. Najčešće nuspojave su probavne smetnje (ako se uzima prevelika doza odjednom) i blaga dehidracija ako unos tekućine nije dovoljan (barem 2-3L dnevno). Postoje zablude da kreatin šteti bubrezima, no istraživanja nisu potvrdila štetne učinke kod zdravih osoba koje uzimaju preporučene doze. Ipak ne preporučuje se osobama s već postojećim bubrežnim problemima. Kreatin se u organizmu spontano razgrađuje u kreatinin, koji se zatim izlučuje putem bubrega. Kreatinin se koristi kao biomarker funkcije bubrega jer se konstantno proizvodi i izlučuje – povišene razine u krvi mogu ukazivati na smanjenu bubrežnu funkciju. Više kreatina (npr. zbog suplementacije ili povećane mišićne mase) može lagano povisiti razinu kreatinina, ali to ne znači oštećenje bubrega kod zdrave osobe.
Zato je važno da se procjena funkcije bubrega (kroz GFR, tj. glomerularnu filtraciju) ne temelji isključivo na kreatininu u populacijama koje uzimaju kreatin ili imaju puno mišićne mase.
INTERAKCIJE I POSEBNE SKUPINE PACIJENATA: Farmaceuti trebaju biti posebno pažljivi kod pacijenata koji uzimaju lijekove koji utječu na bubrežnu funkciju ili ravnotežu elektrolita. Kreatin može povećati zadržavanje vode u tijelu, što može imati učinke kod osoba s kardiovaskularnim problemima ili hipertenzijom.
ZAKLJUČAK:
Kreatin je daleko više od popularnog sportskog dodatka prehrani. Trebamo prepoznati njegov potencijal u podršci zdravlju i vitalnosti šire populacije, posebno kod starijih osoba i onih s povećanim rizikom od gubitka mišićne mase ili kognitivnog propadanja. S dobrim sigurnosnim profilom i dobro poznatim mehanizmom djelovanja, kreatin može biti vrijedan dio prehrambene strategije za očuvanje kvalitete života te zaslužuje mjesto u protokolima zdravog starenja.
Ipak, ključno je da suplementaciju uvijek prati savjet farmaceuta, koji će uzeti u obzir zdravstveno stanje, druge lijekove i osobne potrebe pacijenta. Lucija Majetić, mag. pharm.
RUKOMET
Porazom u polufinalu Kupa Hrvatske od Zagreba, kasnijeg osvajača ovoga natjecanja, rukometaši Gorice zaključili su jednu neobičnu sezonu. Osvojili su Ligu za ostanak nakon što su čudnovatim raspletom ostali bez Lige za prvaka, a upravo će ulazak među šest najboljih u državi biti cilj i sljedeće sezone. Na tom putu Goričanima više neće moći pomoći dva važna igrača, koji su napustili redove našega kluba. Jakov Dujić odlazi u fran-
cuski Istres, dok će Juro Čakarić karijeru nastaviti u Švicarskoj. Obojica su ostavila dubok trag u HRK Gorici, pa su na rastanku dobili i poseban dar, tradicionalnu turopoljsku podgutnicu.
U njihove tenisice pokušat će uskočiti tri nova igrača, koja su već dogovorena: iz Austrije stiže vanjski igrač Marko Karaula, vanjski igrač je i Andro Lopac, koji je došao iz Ruda, dok je iz redova Varaždina stigao Bruno Mlakar, lijevo krilo. Pojačanja će biti još...
MJESTO U DRŽAVI
OSVOJILE SU RUKOMETAŠICE UDARNIKA U KATEGORIJI DO 15 GODINA. NA ZAVRŠNICI U POREČU NASLOV
PRVAKINJA OSVOJIO JE IVANIĆ
ČRNKO DOBIO NOVI MANDAT U NSZŽ
Za predsjednika Nogometnog saveza Zagrebačke županije ponovo je izabran Nenad Črnko, ujedno i predsjednik HNK Gorice.
RUKOMET
Lijepa sportska priča u ljeto 2000. godine započela se stvarati u Kurilovcu, gdje je na čuvenom kurilovečkom betoncu, na inicijativu Olge Vađon i Igora Panadića, a uz svesrdnu pomoć današnjeg predsjednika Josipa Mučnjaka, osnovan Ženski rukometni klub Udarnik.
Punih 25 godina kasnije, ŽRK Udarnik vodeći je ženski kolektiv u Velikoj Gorici, koji okuplja gotovo 130 igračica, koje uz
sjajne rezultate seniorskog sastava kojeg vodi Ljiljana Ivaci, iz godine u godinu postiže i sve bolje rezultate s mlađim kategorijama, u čijim se redovima stvaraju i potencijalne hrvatske reprezentativke. Želeći na dostojan način obilježiti četvrt stoljeća, vodstvo kluba odlučilo je organizirati i prigodni turnir, na kojem su uz slavljenice nastupile još ekipe Dugog Sela, Zeline i Zaprešića.
NEMA ODUSTAJANJA NI SA 40!
Košarkaši Gorice završili su dvoju drugu sezonu u Prvoj ligi u sredini tablice, a u sličnom sastavu ući će i u sljedeću sezonu. U kadru će biti i legendarni
Ante Mašić, koji će uskoro navršiti 40 godina.
ad je Krešo Krizmanić uoči utakmice protiv Hajduka dobio uokvireni dres, postalo je jasno da i definitivno završava jedna era u životu HNK Gorice. Krizma je posljednji igrač koji povezuje sve goričke prvoligaške sezone, od prve u kojoj je bio klinac na samom početku, sve do sedme, koju je odradio kao nositelj, ključan igrač.
- Gorica je moj klub, uživao sam svih ovih sedam godina, puno toga ostalo je iza mene, a sad sam odlučio da je vrijeme za sljedeći korak. Još ne znam svoju sljedeću destinaciju, ali znam da je ovaj dio moje karijere završen - objasnio je Krešo svoju odluku da ne produži ugovor.
Bit će to kraj jedne ere, ali i početak građenja neke potpuno nove momčadi. Osim Krizmi, ugovori istječu Baniću, Štiglecu, Šlogaru, Steenvoordenu, Haliloviću, Ndockytu, Majstoroviću, Krešiću... Tu je i cijeli niz posuđenih igrača, koji se vraćaju u svoje klubove, a u tu skupinu spadaju Pajaziti, Bralić, Sikošek, Elezi, Čaić...
Ukratko, Gorica će slagati potpuno novu momčad! Ima tu i igrača izvan ova dva popisa s kojima se neće nastavljati suradnja, s dijelom navedenih još će se razgovarati, s nekima se već i razgovaralo, ali veliko je pitanje koliko će ih doista i ostati. Kao što je i veliko pitanje tko će sve doći.
Zasad je jasno da važeće ugovore imaju Pršir, Kolar, Mikanović, Erceg, Fiolić, Leš, Vrzić, Čuić, Kapulica, Žiger, Bašić i Ilić. Ukupno je to 12 igrača, među kojima ima i onih koji možda neće nastaviti svoju karijeru u Gorici, a ukupan zbroj u svakom slučaju kaže - premalo. Puno premalo. Velik posao ovog će ljeta, a nadamo se i kasnog proljeća, biti pred ljudima iz sportskog segmenta kluba. Neslužbeni sportski direktor je Boštjan Blažinčič, Slovenac koji je i zimus preslagivao goričku momčad, a bitan faktor bit će u svemu tome i službeni sportski direktor, ujedno i trener Mario Carević.
- Kad si u borbi za ostanak, često moraš biti vrlo pragmatičan, spreman prilagoditi se protivniku u praktički svakoj utakmici, fokusirati se na osvajanje bodova i napraviti sve da do njih dođeš. Sad se to biti drukčija situacija, kad svi krećemo od nule, a ja mogu najaviti da ćete u sljedećoj sezoni gledati nešto drukčiju Goricu - najavio je trener Carević misleći na ideju igre, ali isto to može se reći i kad se misli na kadar.
Prve prinove/pojačanja već su dogovorena, iz sad već bivšeg prvoligaša Šibenika stiže jedan obrambeni igrač, a nije nemoguće da se još ponekog igrača "uzme" iz kluba u kojem je trener Carević radio u prvom dijelu ove sezone. Kvalitete u šibenskom sastavu ima, Carević taj kadar dobro poznaje, ali treba biti svjestan i da će
Opet nova Gorica?! Konačno je završila iscrpljujuća sezona, ostanak je izboren, ali sad slijedi slaganje nove momčadi...
mnogi klubovi iz HNL-a biti zainteresirani za arkitle iz šibenskog izloga. Donosimo li pretpostavke na temelju viđenog u zimskom prijelaznom roku, prvom kojim je "upravljao" Boštjan Blažinčič, možemo zaključiti da će Gorica u prvom redu tražiti domaće igrače, bilo iz ostalih klubova, bilo iz inozemstva, a da će stranaca biti u nešto manjoj mjeri nego u nekim prošlim sezonama. S druge strane, tražit će se igrači koji će se uklopiti u trenerovu ideju motorične, hitre, napadački nastrojene Gorice.
Pritom će kriteriji po pitanju kvalitete biti poprilično visoki, budući da je ideja investitora da se pokuša složiti momčad koja bi bila u stanju napasti četvrto mjesto, odnosno ući u ozbiljnu borbu za Europu. Koliko će se u tome uspjeti, tek ćemo vidjeti, ali ambicija svakako postoji. Uostalom, svi ti planovi slažu se usred razdoblja u kojem se gradi strategija za budu ćnost kluba, koja bi trebala biti neš to drukčija nego dosad.
Proces privatizacije kluba dug je i kompliciran, proći će još nešto vremena prije nego što investitori postanu vlasnici kluba, ali to bi trebala biti samo formalnost. Kad se to riješi, Gorica će krenuti dalje. S planom da se složi dobru momčad, da se gradi kamp, da se unapređuju uvjeti... Bit će zabavno!
ijela ova sezona za nogometaše Bune bila je gotovo savršena, za pamćenje, briljantna... Lako je pronaći epitete kojima bi se opisalo sve ono što se događalo u prvih 26 kola, jer u njima su naši Brežani upisali 21 pobjedu, tri remija i samo dva poraza iz jesenskog dijela prvenstva. Dva vezana poraza, što nije nevažno... Naime, nije Buni u utrci s upornima Lonjom i Rakovcem previše pomoglo to što je proljeće odrađeno praktički bez ijedne pogreške, sa samim pob-
jedama i jednim jedinim remijem, jer opet su stigla dva vezana poraza. Prvi se dogodio u lokalnom derbiju s Posavcem, koji je u Buni pobijedio 3-1 i unio razumljivu količinu nervoze u domaće redove. Nervoza se još malo pojačala nakon što je već u sljedećem kolu upisan novi poraz, ukupno četvrti u sezoni, i to na gostovanju kod Rakovca (3-2). Budući da Lonja u međuvremenu nije griješila, ova dva pogrešna koraka bila su dovoljna da Buna ostane bez prvoga
mjesta na tablici, koje je dva kola prije kraja prvenstva pripalo Lonji. Ništa, međutim, nije gotovo, još manje toga je riješeno, jer Buna nakon domaćeg ogleda s Jamnicom, kojeg mora dobiti kako zna i umije, u posljednjoj rundi sezoni ide u goste upravo Lonji. Sve je u rukama Brežana, sami odlučuju o svojoj sudbini, a to je u ovom trenutku ipak najvažnije. Posavec u ovom rangu drži šesto mjesto, Dinamo Hidrel je sedmi, Turopolje osmo, a na dnu su Kupa i Vatrogasac.
ČEKAJU NAS PROMJENE U KADRU, ALI
I U NAČINU
IGRE. BIT ĆE TO DRUKČIJA GORICA... K
3. NL SREDIŠTE
Ništa od "jedinstvene treće", ali čvrsti temelji su izgrađeni
ŠAMPIONSKE AMBICIJE UGAŠENE PRVO U LUČKOM, PA ONDA U VRAPČU 28/29
urilovečke šampionske ambicije, svim nadanjima i optimizmu unatoč, nisu pale na plodno tlo. Bez obzira na to što Kurilovec neće uspjeti, što se u samoj završnici sezone dogodio pad koji je "ukrao" šansu da naš klub ode u jedinstveni treći rang, ovu sezonu ćemo pamtiti kao više nego uspješnu, a žalit ćemo posebno za jednim poslijepodnevom u Lučkom...
Kurilovec je, naime, svoju veliku priliku propustio na zagrebačkom zapadu tog 26. travnja, kad je Lučko više sretno nego spretno došlo do pobjede 2-1 i uzelo ključna tri boda u ovoj utrci. Nisu se time, naravno, ugasile sve nade koje su tinjale, ali bilo
je jasno da će prvi sljedeći kiks, uz gotovo nevjerojatno uspješno proljeće najvećega rivala, označiti i kraj ozbiljne utrke. Taj se pad dogodio sedmog dana svibnja, ponovno u metropoli. U Vrapču je Kurilovec tražio pobjedu, ali umjesto toga je upisan najteži poraz ove sezone, budući da je domaćin slavio 4-1. Od tog se udarca Kurilovčani više nisu mogli oporaviti, iako je pobjeda protiv Zagorca predvođenog Pericom Vidakom s visokih 4-0 dala naznačiti da možda ne bi bilo loše nastaviti vjerovati u čuda. Nažalost, čuda se više nisu događala, umjesto njih stigla su dva remija, gostujući s Dinamom iz Odranskog Obreža i domaći
s Maksimirom, pa je postalo i matematički jasno da Kurilovec može u miru i spokoju završiti ovu prvenstvenu kampanju. Ostat će zapisano da je Kurilovec cijelu sezonu proveo u vrhu tablice, da je momčad koja je prošlog ljeta slagana praktički od nule pokazala da se može formirati u ozbiljnog pretendenta za viši rang, a na tome će trebati dalje graditi. Trener Senad Harambašić pokazao je da i u skromnim uvjetima može izvući maksimum, a što bi tek moglo biti ako mu stigne pomoć... Na infrastrukturi se radi, pojačanja u upravi su stigla, a još se čeka i konačni, konkretni dogovor o suradnji s HNK Goricom.
Piše: Marko Vidalina
Imali smo Kristijana Lovrića u A reprezentaciji, kao prvi i posljednji igrač Gorice u najjačoj nacionalnoj nogometnoj selekciji zaigrao je protiv Malte tog povijesnog 30. ožujka 2021., a imali smo i prije i nakon toga i cijeli niz igrača u reprezentaciji U-21: Marijan Čabraja, Dario Špikić, Jurica Pršir, Krešimir Krizmanić, Toni Fruk, Hrvoje Babec, Dominik Kotarski... Dok čekamo novog A reprezentativca, dok s razlogom svojima nazivamo Antu Budimira, do jučer i Marcela Brozovića, u U-21 reprezentaciji danas imamo Vitu Čaića, trenutačno igrača Dinama na posudbi u Gorici, ali i cijeli niz nogometaša iz kategorije "neki novi klinci". Ukratko, sve linije između HNS-a i HNK Gorice konstantno su otvorene, jer osim Čaića, još je 14 igrača iz nogometne škole našega prvoligaša u nekom trenutku bilo ili trenutačno jest u sustavu nacionalnih nogometnih selekcija. Velika je to, ogromna brojka za klub koji ne spada u "veliku četvorku"!
VRZIĆ VEĆ 'PRAVI' SENIOR
Najstariji u tom društvu je Zvonimir Josić, domaći dečko rođen 2006., koji je već 13 godina u Gorici. U kolovozu će navršiti 19 godina i nastaviti raditi na tome da se jednog dana opet vrati u reprezentaciju, budući da je bio pozivan u U-16 reprezentaciju.
Godinu mlađi od njega su Luka Vrzić, standarni U-18 reprezentativac, koji
je lani bio i na EP-u za U-17 selekcije, a njegov vršnjak je Fran Kasumović, desni bek juniora koji je također nastupao i za U-17 i za U-18 reprezentaciju.
- Jako sam zadovoljan načinom na koji se razvija moja karijera u Gorici. Sad sam već dugo sa seniorima, svi stariji dečki fenomenalno su me prihvatili, a ove sezone skupio sam i 19 nastupa za prvu momčad, što je lijepa brojka. No na meni je da i dalje radim, da svakog dana budem što bolji i napredujem kao igračsvjestan je Luka Vrzić, plemeniti veznjak koji je u Goricu došao iz Rudeša.
I Vrzić i Kasumović pozitivni su odjeci politike koju vode u Nogometnoj školi HNK Gorica, u kojoj se vode jasnom logikom: okupimo u Velikoj Gorici najveće talente iz Zagrebačke županije, ali i talentirane klince koji nisu prepoznati u zagrebačkim klubovima! I, ako se otvori kakva šansa, ekstremno talentiranu djecu iz bilo kojeg dijela Hrvatske, u nekim slučajevima i iz inozemstva. U nabrajanju koje slijedi putovat ćemo tako i velikogoričkim krajem, i cijelom županijom, i Zagrebom, i Hrvatskom... Ulazni junior Marin Kuzmić, da ostanemo na 2007. godištu, Splićanin je koji je došao iz Hajduka, a prije dolaska u Goricu bio je i U-15, odnosno U-16 reprezentativac. U generaciji igrač rođenih 2007. kroz sustav reprezentacije prolazi i Petar Topić, koji je zaslužio poziv za U-18.
GORICA JE 'ZAVLADALA' ŽUPANIJOM, NADARENA DJECA ŽELE DOĆI, A TU SU I DOMAĆI, NAŠI KLINCI...
U SELEKCIJI U-16 GORICA IMA ČAK I KAPETANA, ALI I NAJVEĆI
BROJ SVOJIH IGRAČA
GORIČKI REPREZENTATIVCI U SELEKCIJI U-18 NAŠ KLUB IMA TROJICU, U GENERACIJI U-16 PETORICU, U U-15 TROJICU... REKORDNE BROJKE POTVRDA SU DA U ŠKOLI HNK GORICE ZNAJU ŠTO RADE
U ovom smislu "prazno" godište je 2008., iz te generacije Gorica nema reprezentativaca, ali zato će se to pošteno nadoknaditi kad se prijeđe na generaciju 2009.
Tu je, naravno, riječ o onoj momčadi koja je prošle sezone postala prvak države među pionirima, a iz nje dolaze čak šestorica igrača koji su bili, jesu ili će opet biti u reprezentaciji.
Francis Chinedu Echue sin je Nigerijca iz Hrvatice, koji na treninge svakodnevno stiže iz Prečkog, Luka Čolić je domaći dečko, Goričanin, kapetan te pionirske momčadi, Elisandro Kožina Aranha Pinheiro sin je Brazilca i Hrvatice, koji svaki dan putuje iz svoje Pušće, dok je Mihael Kelava iz Donje Stubice ujedno i kapetan nacionalne momčadi! Dio reprezentacije bio je i Ivan Bilobrk, a ovu šestorku reprezentativaca zatvara Juraj Frigan, Zelinjanin koji je u Turopolje stigao iz zagrebačke Dubrave.
ROĐENDAN PA HNL DEBI
Stigao i - oduševio! Frigan je bio ponajbolji igrač famozne šampionske pionirske momčadi, a općenito se smatra možda i najvećim potencijalom u svome godištu uopće u Hrvatskoj. Navršio je 16 godina 16. svibnja, a već dva dana poslije debitirao je za prvu momča-
di Gorice i ušao u društvo najmlađih debitanata u povijesti HNL-a. Prvi nekoliko minuta odigrao je sa 16 godina i dva dana, a toliko su na dan svoga debija imali i Marko Dabro te Luka Vušković. Cijelo ovo društvo u reprezentaciji je do 16 godina, a predstavnike imamo i u najmlađoj nacionalnoj selekciji, U-15. U krugu reprezentativaca tu su David Šabarić, talentirani klinac iz Dugog Sela, kao i Jakov Vetma, koji je u Goricu došao iz Bregane. Iz zagrebačkog HAŠK-a prošlog je ljeta stigao Lovro Lojen, ekstremno talentirani vratar koji kao pionir brani za kadete u HNL-u. I privlači ogroman interes na sve strane... Gorica, očito je, ima budućnost!
Mijenja se kuća 48 m2, čestica 202 m2, 2 parkirna mjesta, u blizini Pule za stan u Velikoj Gorici, Zagreb ili okolica. 099/3545 252
Velika Gorica ili okolica, kuća sa urednim papirima do 110.000 €, kupujem. 098/679-500
Velika Gorica, centar, ul. Tina Ujevića, prizemlje kuće, 3 sobe, stan za 7 radnika, iznajmljujem. 098/1794-744
IZNAJMLJIVANJE POSLOVNOG PROSTORA
Velika Gorica, u strogom centru, preko puta šetalište Franje Lučića i muzeja, u neposrednoj blizini svih sadržaja, općine i većine institucija, autobusne stanice, ukupne površine 36m2 na 1. katu stambeno poslovne zgrade sa osiguranim parkirnim mjestom u haustoru s rampom. Poslovni prostor se sastoji od dvije prostorije, 21m2 i 11m2, svaka sa posebnim ulaznim vratima, a povezanih unutrašnjim vratima, te odvojenog sanitarnog čvora u hodniku sa mini kuhinjom površine 4m2. Grijanje plinsko etažno te opremljen klimama u obje prostorije. Zgrada izgrađena 1997. god., adaptirana 2024. god., ne namješteno, cijena najma 500 eura mjesečno + režije, iznajmljujem. 098/218-607
IZNAJMLJIVANJE STANA
Velika Gorica, centar, jednosoban, namješten stan, iznajmljujem od 1.12.2024. 091/1656-904
Gladovec Kravarski, zapušteni seoski posjed, dvorište, 3 oranice, 2 livade, šuma, bez objekta zbog dotrajalosti, asfalt i gradski vodovod, cijena po dogovoru,prodajem. 099/7688-264
Velika Mlaka, poljoprivredno zemljište, 6.318m2, prodajem. 098/709-488 Ribnica, građevinsko zemljište, tri parcele, svaka od cca 1600m2, prodajem. 098/9553-556 Šiljakovina, građevinsko zemljište, Ul. Josipa Kovačića, 748m2, čestica 694/1, papiri uredni, 34.000 eura, prodajem. 099/233-8086 Vukovina, zemljište 10.500m2, moguća gradnja, prodajem. 01/6215 464 Velika Gorica, Bukevje, zemljište 3000 m2, namijenjeno u različite svrhe, vl. 1/1, gradska voda, struja i telefon uz zemljište, 15.000€, prodajem. 091/5301-741 Sisak, građevinsko zemljište (Drenački put) veličine: 3700 m², 24 m x 160 m, katast. općina: Odra, kbč:1808, cijena: 6 EUR m2 (22.000 eura), VAŽNA NAPOMENA: nekretnine se nalaze na udaljenosti manjoj od jednog kilometra od ulaza na Autocestu Sisak – Zagreb! 091 441 0057
Gornji Vukojevac, centar, Općina Lekenik, zemljište površine 2.500 m2 na kojem se nalaze tri drvena objekta, legalizirana, priključak struje, bunar, uz asfaltiranu cestu, cijena 12€ m2, prodajem. 098/9104-910, 098/752-144 Vukovina, Gornje Podotočje, zemljište površine 1.137m2, namjenjeno u različite svrhe, vlasništvo 1/1, 4 € po kvadratu, prodajem. 01/6215-149, 091/9156-863 Kravarsko, zemljište, na ulazu u mjesto, 3.438 m2, pola građevinsko, 20.000 €, prodajem. 091/9002-158 Kravarsko, zemljište na izlazu iz mjesta, 1.464 m2, 2/3 građevinsko, 15.000 €, prodajem. 091/9002-158
Lazina Čička, gradilište 2.254 m2, poljoprivredno zemljište 1.300 m2 u istom komadu, prodajem. 095/5570-177 Obed, zemljište, 22.322 m2, prodajem. 01/5602-005 Obed, zemljište 14.747 m2, prodajem. 01/5602-005
Donja Lomnica, kvalitetno zemljište površine cca 1.100 m2 u ulici Vojka Miklaušića za sadnju poljoprivrednih kultura iznajmljujem POTPUNO BESPLATNO. 01/6237-676
Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima. 6252-985, 091/600 0391. Gospođu za povremeno čišćenje kuće u Velikoj Gorici, tražim. 098/9288-306
Prsten pečatnjak zlatni i ogrlicu, kupujem. 091/2527-938
Šivaća mašina Victoria, original, antikna, 100€, prodajem. 095/9031-486
Stolić na kotačima, crni, puno drvo sa staklom, 100€, prodajem. 098/9357-033
Tepih staza sa držačima, njemačka proizvodnja, novi, dužina 10m x širina 60cm, cijena 120€, prodajem. 098/9288-306
Traktorski rasipač Mega metal RG-300 za umjetni gnoj i sjeme, prodajem. 01/6239-615
Pločice za kuhinji ili kupaonicu cca 18 m2 i bordure, prodajem. 099/ 6754-244
Šivača mašina Ruža, prodajem. 099/6754-244
Auto registriran od vlasnika do 2.000 € kupujem. 091/2527-938
Traktorski rasipač Mega metal 300 za umjetno gnojivo i sjeme, prodajem. 01/6239-615
Transporter dužine 9m za transpotiranje žita i sjena, prodajem. 01/6239-615
Emajlirane velike posude od 46 i 48 litara, 2 kom, prodajem. 091/5150-744
Grobno mjesto sa dva ukopa u Kravarskom ustupam. 091/6105-423
Vitrina dvodijelna, puno drvo smeđe boje, iz Njemačke, kao nova, 2.45x1.95x0.55, 300€, prodajem. 098/9288-306
Garažno mjesto u Velikoj Gorici, u ulici A.K. Miošića 62 na duži period iznajmljujem. 091/5122-792
Perilica za veš Gorenje, prodajem. 01/6252-180
Škrinju ledenicu, duboko smrzavanje LTH, prodajem. 01/6252-180
Kalijeva peć sa pećnicom, unikat bijele boje, prodajem 150eura. 091/5249-756. Auto prikolica, manja, 1,20 x 1,20, ne registrirana, prodajem. 098/9881-011
Rasipač za umjetno gnojivo i žito, priključak na traktor, proizveden u Sloveniji, prodajem. 01/6225-314
Cirkular čekičar, trofazni motor na kotačima sa više funkcija, prodajem. 091/7291099 Crijep stari ali u dobrom stanju, Novi Bečej 1600 kom., 0,40€ po komadu, prodajem. 091/5500-644
Ledenica od 200l, malo korištena, povoljno prodajem. 01/7347-805
Komoda staro, puno drvo, 200x100, uščuvana, 250 €, prodajem. 098/9288-306
Regal, drvo, u četiri dijela, 4x2m, 60€, prodajem. 098/9288-306
Ormarić za cipele 93x37, 15€, prodajem. 098/9288-306
Radni stol, 120x80, novi, 200€, prodajem. 098/9288-306
Stol kutni, kombinirani, metalne nogice, 120x60, 2 kom ukupno 100€, prodajem,
098/9288-306
Stol okrugli, crni, 30€, prodajem 098/9288-306
Bunda prirodno krzno, 40-42 veličina, smeđa, 90 cm duga, proizvođač Cibalija
Vinkovci, 50€, muški zimski mantil, kvalitetan 50€, prodajem. 098/9288-306
Regal mali, 100x160x0,40, 50€, prodajem. 098/9288-306
Krevet s noćnim ormarićem, 1,95x0,95, 100€, prodajem. 098/9288-306
Krevet s podnicama i noćnim ormarićima, 2,20x2,10, plus ormar, 3,08x2,20x0,60, uščuvano, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306
Krevet tapecirani, 2,10x1,66, s noćnim ormarićima i ogledalom + ormar, 2,75x2,20x0,55, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306
Komoda u dva dijela, stara 70 god., POKLANJAM 095/8073-833
Električne škare za živicu Power+ Garden, 400W/450mm dužina noža, ispravne, malo korištene, 60€, prodajem. 091/7699-484
Mobitel preklopni Doro 2404 na tipke, novi ne korišten u originalnom pakiranju, 55€, prodajem. 091/7699-484
Lamel parket, jasen, 1. klasa, 30m2, cijena po dogovoru, prodajem. 095/808-676
Vrata hrastova, ostakljena, desna, bez štoka, 200x80cm, prodajem. 095/808676
Njemački ovčar štene, star tri mjeseca, poklanjam. 098/492-740
Bor umjetni, veliki sa dva kofera pina ukrasa za 80€, prodajem. 01/6214-182
Aparat za zavarivanje Uljanik 140Ah s maskom, povoljno prodajem. 01/6235-048
Trosjed na izvlačenje sa nadmadracem, novi, prodajem. 092/3600-516
Sudoper korito, jedan rosfraj, cijena 30€, jedan keramika 90 cm, cijena 50€, fotelja na razvlačenje 80cm cijena 30€, prodajem. 01/6234-384
Umjetničke slike, prodajem. 01/6234-384
Štence Hrvatskog ovčara stare 2 mjeseca, poklanjam. 098/492-740
Štednjak etažni za centralno grijanje, u dobrom stanju. Ima ploču za kuhanje i pećnicu, prodajem. 01/6232-743
Crijep, stari, Velika Kikinda, 0,30€, prodajem. 091/9334-629
Bicikl muški, brzinac, u odličnom stanju, čuvan u zatvorenom prostoru, 50% cijene novog, prodajem. 098/596-959
Krilo vrata 66x200cm desna, 75x200cm lijeva, 85x200cm lijeva i ostakljena klizna vrata s priborom, prodajem povoljno. 091/5605-672
Preša za grožđe 80 l, bačva 200l, PVC kaca 500l, muljača mlin, prodajem povoljno. 091/5605-672
Gazišta drvena za polukružne stepenice, lakirane, prodajem. 091/5900-661
Grilje nove za balkonska vrata, grilje za prozore 120x120, nove, prodajem. 091/5900-661
Mobitel Redmi 10 5G, novi, zapakirani sa računom, prodajem. 098/472-310
Branik zadnji za Golf I i Golf II, prodajem. 091/5900-661
Vrata balkonska sa staklom, rabljena, ispravna prodajem. 091/5900-661
Bunda kratka original krzno jeftino prodajem. 01/6214-182
Patke, indijske trkačice, prodajem. 091/5738-044
Šivaći stroj Jadranka (može i za dijelove), prodajem. 091/5150-744
Singer stroj za šivanje iz 20 st., prodajem. 091/5150-744
Mobitel Alcatel 1S, novi ne korišten, prodajem. 098/9197-787
Stol kancelarijski, 160x85cm, prodajem. 098/9197-787
Reklamni stalak, metalni sa osvjetljenjem, prodajem. 098/9197-787
Kosilica za travu Gorenje Muta, benzin, prodajem. 098/9197-787
Prodaje se firma d.o.o.. 098/9197-787
Automobil Hyunday 1,6, 2009. godina, redovito servisiran, 180.000 km, registriran do 21.4.2023., cijena 1.950 €, prodajem. 091/5276 051
Kravarsko, šuma, bukva-grab, 2.700 m2, 12.000€, prodajem. 091/9002-158
Kravarsko, šuma, bukva-grab, 17.500 m2, 30.000€, prodajem. 091/9002-158
Korito za šurenje svinja i reme, prodajem 01/5602-005
Stari kovani i papirnati novac svih država svijeta, medalje, odlikovanja, vojne oznake, značke prije 1950 god., KUPUJEM. 098/462-185 Konjski gnoj poklanjam. 01/6671-416; 097/6440-831
Balirka Claas, niskotlačna, cijena po dogovoru, prodajem. 01/5602-005
Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 01/5602-005
Regal drvo, u 4 dijela, 4x2m, 100,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288306
Ormarić za cipele, 93x37cm, 25 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306
Stol radni, 120x80 cm, 70,00 eura, stol kutni kombinirani, metalne nogice, 120x60x2, 25,00 eura, stol okrugli bijeli, 150,00 kn, stol okrugli crni, 20,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306