Reporter 445

Sto pet pa opet! Vječni mladić iz Kozjače zaokružio je na 60

Str. 26

Franjo Kovačić Pevec, legendarni ekonom HNK Gorice, proslavio "okrugli" rođendan uz puno priča i jedan film

Broj

Avantura

Str. 15

445 Godina XXIII

VELIKA GORICA 27. 2. 2025.

GRADONAČELNIK I IZAZIVAČI(CE) Ačkar jedini siguran kandidat, u igri su i dvije dame

ROŽA I JA, ZAJEDNO U ISTANBULU! 'Glumila na kajkavskom, a titlovi išli na turskom' ANA KATULIĆ SA SVOJOM MONODRAMOM OTIŠLA U TURSKU. I SVE ZAPISALA...

Str. 10

LOKALNI IZBORI ZAKAZANI SU ZA 18. SVIBNJA, PRIPREME SU KRENULE

DOĐITE I OSTANITE! POTPORE 1200 € ZA PEDIJATRE GRAD PRIPREMIO PROGRAM MJERA ZA ZADRŽAVANJE AKTUALNIH, ALI I DOVOĐENJE NOVIH PEDIJATARA Str. 6

Sišao s brega i doveo 'Crni grozd' u grad U 85. GODINI UMRO JE JURAJ GRŠETIĆ Str. 12

Crtice iz Gorice BIRALI POSJETITELJI

Gorički Advent treći u državi, prvi Varaždin

Nakon što je lani proglašen drugim najljepšim adventa u Hrvatskoj, portal gradonačelnik.hr dodijelio je našem gradu titulu trećeg najljepšeg adventa održanog u prosincu 2024. i siječnju 2025.

Priznanje je dobio u kategoriji velikih hrvatskih gradova, Velika Gorica konkurirala je gradovima s dugogodišnjim, pa čak i stoljetnim tradicijama adventskih manifestacija, poput Varaždina, koji je osvojio prvo mjesto.

- Ovakve manifestacije ključne su za jačanje prepoznatljivosti Velike Gorice, a zadovoljstvo posjetitelja najbolji je pokazatelj da smo na pravom putu. Hvala svima koji su doprinijeli uspjehu ovogodišnjeg Adventa, a posebna zahvala ide Gradu i gradonačelniku na kontinuiranoj potpori i viziji, bez kojih ovakav projekt ne bi bio moguć.

Zahvaljujemo i svim našim sugrađanima i posjetiteljima, koji su nas podržali i uživali u čaroliji blagdana - poručuju iz Turističke zajednice.

UŽASNA TRAGEDIJA, GOMILA UPITNIKA...

T Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 27. veljače 2025.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Grafički urednik: Zvonko Šimunić Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola Novinari: David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Mato Paviša, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Radnička cesta 210, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

užan je to bio ponedjeljak navečer u našem gradu. Poput munje se u kasnijim večernjim satima proširila vijest o stravičnoj nesreći na skretanju prema staroj Zračnoj luci, a jutro poslije počeli su curiti i prvi detalji. Iako, ono najgore bilo je poznato vrlo brzo, jer život je u toj nesreći izgubio 14-godišnji dječak...

Nakon što je očevid dovršen, oglasila se i policija, u čijem izvješću je zapravo sve rečeno.

"U ponedjeljak 17. veljače, oko 21.40 sati, u Velikoj Gorici je 51-godišnjak upravljao osobnim automobilom varaždinskih registarskih oznaka, a kretao se Sisačkom cestom u smjeru sjeverozapada. Prolaskom kroz raskrižje s Ulicom 153. brigade hrvatske vojske nije postupio po naredbi policijskog službenika da se zaustavi već je nastavio vožnju. Dolaskom do raskrižja s Avenijom pape Ivana Pavla II. ušao je u navedeno raskrižje na znak zelenog svjetla, skrećući pri tome ulijevo u smjeru sjeverozapada prema

SVAĐAO SE NA BENZINSKOJ CRPKI, SJEO ZA VOLAN PA KRENUO BJEŽATI POLICIJI. ZAVRŠILO JE TRAGIČNO, STRAVIČNIM EPILOGOM...

Aveniji pape Ivana Pavla II. gdje se nastavio kretati u smjeru zapada. Dolaskom do raskrižja s Ulicom Hrvatske bratske zajednice, ušao je u navedeno raskrižje bez smanjenja brzine kretanja te nastavio vožnju ravno u smjeru zapada, a da se nije zaustavio na znak crvenog svijetla na semaforu.

Kod raskrižja Avenije pape Ivana Pavla II. s Ulicom Rudolfa Fizira nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama ceste te vidljivosti, uslijed čega je u zanošenju naletio na rubni kamen prometnog otoka, a odmah potom prednjim dijelom vozila na ploču za označavan-

je prometnog otoka, prometni znak te metalni stup semafora.

U prometnoj nesreći na mjestu događaja, smrtno je stradao maloljetni suvozač, dok je 51-godišnji vozač teško ozlijeđen, a liječnička pomoć mu je pružena u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Tijelo je prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku. Očevid na mjestu događaja obavila je Općinska državna odvjetnica Velike Gorice u koordinaciji s Ekipom za očevide Policijske uprave zagrebačke."

Dodatni detalji, oni koji u današnje vrijeme putuju i šire se suludom brzinom, stigli su od svjedoka. Prema tim navodima, uoči nesreće vozač je bio na benzinskoj postaji, gdje je sudjelovao u svađi, vidno pod utjecajem alkohola, te je naknadno njegov automobil viđen u policijskoj potjeri koja je započela kod Pivnice Turopolje u Sisačkoj ulici. Nažalost, završilo je smrću njegova sina, dječaka koji je volio nogomet, igrao za NK Ban Jelačić, veselio se...

Sena treba pomoć!

Otac trojice dječaka bori se s rakom...

H

itno trebamo vašu pomoć u prikupljanju sredstava za liječenje našeg sumještanina Senahida Bobića Sene, oca trojice dječaka, od kojih dvojica igraju u našem klubu, stoji u apelu NK Velika Mlaka. Njihovu sumještaninu dijagnosticiran je izuzetno agresivan karcinom obraza i grla te je, nakon što je liječen u KBC-u Dubrava, nastavak liječenja ove vrsta karcinoma trenutačno jedino moguć u Italiji, o vlastitom trošku u klinici koja je jedina ponudila adekvatno liječenje.

Do sada je primio jednu terapiju, nakon koje za dva tjedna slijedi i nova, a cijena joj je 20.000 eura! I ona neće biti posljednja u liječenju jer mora proći cijeli ciklus terapi-

ja. Riječ je o izuzetno velikim iznosima o kojima, nažalost, ovisi Senin život, a time i budućnost obitelji. Stoga je klub pozvao na humanost, na osjećaj koji nas sve spaja, a to je briga za bližnje, pa makar i ne poznajemo Bobiće. No, svjesni da jedino o zajedništvu ovisi ishod zdravstvene situacije s kojom se obitelj bori, vjerujemo da će dostatan iznos biti na vrijeme prikupljen.

Kako možemo pomoći? Uplatom na IBAN 5224840083227791977 (vlasnik računa: Senahid Bobić) ili donacijom u kutijama na nekoliko lokacija. Također, nogonetaši iz Velike Mlake pozivaju na humanitarni turnir "Svi za Senu" 1. ožujka. Svaka, i najmanja pomoć je značajna...

Grad Velika Gorica

2/3

ČIČKA POLJANA I KUČE PONOVNO POVEZANI

S

večano je otvoren most u Čičkoj Poljani koji sada ponovno spaja dva velikogorička naselja. Osim što će prometno povezati Čičku Poljanu i Kuče, skratit će putovanje mještana prema Velikoj Gorici, olakšati im svakodnevne aktivnosti, ali će omogućiti i bolji razvoj tog kraja.

-Vrijednost ovog mosta daleko nadilazi beton, čelik i drvo od kojih je napravljen. On spaja ljude, obitelji i zajednice, omogućava svakodnevni život i olakšava budućnost. Ponosni smo što je ovaj most osmišljen ne samo za sadašnje potrebe, nego i za sve buduće naraštaje. Ovaj most postaje trajni podsjetnik na to što zajedništvo može postići, nešto što traje desetljećima i oblikuje živote svih nas”, istaknuo je gradonačelnik Ačkar te se zahvalio predsjednicima mjesnih odbora na izvrsnoj suradnji, kao i mještani-

HRASTOV MOST UNIŠTEN JE U POPLAVAMA, A ZAMIJENIO GA JE NOVI BETONSKI, DUG 50 METARA

ma na podršci i strpljenju.

Hrastov most star gotovo 70 godina koji je uništen u poplavama sada je zamijenio novi betonski dug 50 metara s obostrane pješačke staze. Izgrađen je uz korištenje najmodernijih tehnologija i standarda, kako bi bio siguran, dugotrajan i funkcionalan za generacije koje dolaze. Cijela investicija vrijedna je oko 1,2 milijuna eura.

- Ovaj most od velikog je značaja za sve naše mještane. Osim što ćemo imati bolju povezanost s gradom i okolicom, naš će kraj dobiti priliku za ostvarenjem turističkog potencijala – istaknuo je predsjednik Mjesnog odbora Čička Poljana, Darinko Gučić te zahvalio gradonačelniku i njegovu timu što su prepoznali važnost ovog projekta i što su bili podrška pri ostvarenju dugo očekivane želje.

SPONZORIRANO

Ukratko Foto: Marija Vrbanus

POVIJESNI USPJEH NAŠE KARLE KORDIĆ Da su velikogorički parasportaši itekako uspješni, govori i brončana medalja koju je osvojila Karla Kordić na Zimskim svjetskim sveučilišnim igrama u Torinu u disciplini veleslalom za slijepe i slabovidne osobe.

Ovime je Karla ispisala povijest, a tim povodom ugostio ju je i prigodno nagradio gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- Ono što si postigla nije samo rezultat tvog truda, nego i dokaz da snovi mogu postati stvarnost kada ih prate odlučnost i naporan rad. Tvoj put nije bio lagan, ali si nam pokazala da se upornošću, hrabrošću i strašću mogu svladati i najveći izazovi.

Svojim uspjesima ne samo da si promovirala naš grad i njegove vrijednosti, nego si postala i uzor mnogima, posebno mladima. Želim ti još puno uspjeha, da se nikada ne umoriš i da nas sve nastaviš inspirirati – istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Ova mlada 21-godišnja studentica fizioterapije, medalju je osvojila u disciplini veleslalom za slijepe i slabovidne osobe, a ovaj veliki rezultat postigla je uz pomoć svoje vodičice Andree Jezidžić.

- Utrka je bila sjajna, malo teška zato što je podloga bila ledena i konkurencija teška. Uvelike mi je pomogla moja vodičica koja mi pomaže s kratkim naredbama i opisuje stazu. Sve u svemu zadovoljne smo što smo završile i što imamo prvu medalju za Hrvatsku u povijesti” kazala je Karla, koja se para skijanjem počela baviti prije četiri godine u klubu Sljeme.

MANJE GUŽVE, VIŠE PARKIRNIH MJESTA GRAD PLANIRA IZGRADNJU UKUPNO ČETIRI JAVNE GARAŽE, A PRVA, S VIŠE OD 300 MJESTA, BIT ĆE U PUCEKOVIĆEVOJ ULICI, U BLIZINI DOMA ZDRAVLJA

N

a području grada kreće najavljivani strateški projekt koji će u budućnosti smanjiti gužve i povećati dostupnost parkirnih mjesta.

Riječ je o gradnji javnih garaža, a prema riječima gradonačelnika Krešimira Ačkara, gradsko područje ima čak 18 adekvatnih lokacija za tu namjenu.

- Naš Upravni odjel za komunalne djelatnosti izradio je detaljnu analizu potencijalnih lokacija za izgradnju javnih garaža, a prva od lokacija bit će u Pucekovićevoj ulici u čijoj se neposrednoj blizini nalazi Dom zdravlja, dječji vrtić kao i Osnovna škola Eugena Kumičića, ali i stambene zgrade čiji su stanari također u potrebi za parkingom. Javna garaža osigurat će 300-tinjak parkirnih mjesta a građani koji stanuju u okolnim zgradama moći će zatražiti posebnu parkirnu kartu – najavio je gradonačelnik na današnjoj konferenciji za medije.

Prema procjenama i iskustvima iz drugih

hrvatskih gradova, troškovi izgradnje garažnih parkirnih mjesta višestruko su veći od klasičnih parkirališta, no dugoročno su one jedino održivo rješenje za osiguravanje optimalnog broja parkirnih mjesta u gradskim područjima.

- Vrijednost izgradnje javne garaže znat će se nakon izrade projektne dokumentacije, budući da su ovakvi projekti i financijski i građevinski iznimno zahtjevni, no da bismo doprinijeli boljoj protočnosti prometa naš grad će u budućnosti ići u izgradnju nadzemnih i podzemnih, kao i kombiniranih garaža - dodao je Ačkar.

Pred Gradom je trenutačno odabira projektanta, nakon čega kreće i izrada projektne dokumentacije. Dio financijskih sredstava za realizaciju projekta osigurat će se kroz ITU mehanizam, čije je nedavno središte, zahvaljujući odluci Vlade Republike Hrvatske, postala i Velika Gorica.

Druga potencijalna lokacija za gradnju javne garaže je parkiralište kod Robne kuće.

Grad Velika Gorica SPONZORIRANO

UREĐENE ULICE U VUKOVINI I VELIKOJ KOSNICI Nastavlja se uređenje prometnica na području grada i u mjesnim odborima. Novi su asfalt tako dobile Ulica Pašinec u Vukovini te dvije ulice u Velikoj Kosnici. Obišao ih je gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima. ,,Zahvaljujem svim stanovnicima na velikom strpljenju, jer znam da su dugo čekali kvalitetu i standard kakvu zaslužuje šire gradsko područje. Unazad dvije godine asfaltirane su ulice u Lazini Čičkoj, Čičkoj Poljani i Lukavcu i ovakve radove, u skorije vrijeme, očekuju i ostala naselja velikogoričke okolici” istaknuo je gradonačelnik Ačkar te najavio uređenje fasade na vatrogasnom domu u Vukovini kao i uređenje igrališta s umjetnom travom.

Spomenimo kako je Ulica Pašinec obnovljena u dužini od 150 metara, dok su u naselju Velika Kosnica asfaltirani produžetak Slavonske ulice u dužini od 80 metara te Plitvička ulica u dužini od 310 metara. ”Kako bi povećali razinu sigurnosti naših građana u prometu ove godine kreće gradnja nogostupa u Domovinskoj ulici, a u planu je i projektna dokumentacija za nogostup u Zagrebačkoj ulici. Gradnju očekujemo iduće godine” najavio je Ačkar.

U ova dva naselja asfaltirano je 540 metara, a ukupna vrijednost investicija je 91 tisuću eura.

RASTE BROJ ZAPOSLENIH Prema najnovijim podacima HZZO-a broj osiguranika, odnosno zaposlenih, povećan je u gotovo svim gradovima. Prema prosječnom broju osiguranika u 2024. u odnosu na 2019. godinu, Velika Gorica je na trećem mjestu u državi s rastom od 3.541 osiguranikom.

Poračunska analiza za 2023. godinu, pokazala je da su hrvatski gradovi za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili 6 milijuna eura više nego u 2022. godini, odnosno, ukupno je izdvojeno 27,8 milijuna eura.

Grad Velika Gorica prepoznala je važnost velikih investicija na svom području koje donose i otvaranje novih radnih mjesta, a pozitivnu poduzetničku klimu stvara i bespovratnim potporama, smanjenjem troškova poslovanja u poslovnim zonama i Poduzetničkom inkubatoru i drugim olakšicama, koje idu na ruku povećanju trenda zapošljavanja.

Ispred Velike Gorice nalaze se Split i Osijek.

Vladini milijuni za kapitalna ulaganja Osigurana sredstva za vanjske bazene, za javne garaže i za pješake i bicikliste VELIKA GORICA POSTALA 23. ITU GRAD: INTEGRIRANA TERITORIJALNA ULAGANJA SU MEHANIZAM KOJI OMOGUĆUJE SREDSTVA IZ RAZLIČITIH EUROPSKIH FONDOVA

V

anjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura…to su samo neki od projekata koje će Velika Gorica uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura.

Naime, Vlada RH usvojila je prijedlog zaključka o podržavanju aktivnosti s ciljem uključivanja Velike Gorice u provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja 2021. - 2027. Što bi u prijevodu značilo da je Velika Gorica i službeno postala 23. ITU grad.

- Zaista velik dan za Veliku Goricu i Velikogoričane! Drago mi je što je prepoznat potencijal našeg grada i što smo dobili priliku za značajan iskorak.

Ovih 33 milijuna eura koji će nam biti

na raspolaganju, ključni su za daljnji razvoj grada jer ćemo ih usmjeriti na realizaciju projekata koji će unaprijediti kvalitetu života naših građana poput izgradnje dugo željenog vanjskog bazena. Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske na ovoj podršci i vjerujem da ćemo, uz daljnje zajedničke napore, ostvariti sve ciljeve koje smo si postavili - komentirao je gradonačelnik Ačkar.

GRADOVI KAO POKRETAČI

Nastavlja se idilična suradnja našega Grada i Vlade

Inače, integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) predstavljaju mehanizam koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa te ulaganje tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati

STOTINJAK MALIŠANA U NOVOM VRTIĆU ŠIRE SE VRTIĆKI KAPACITETI NA PODRUČJU GRADA, A KRAJU SE BLIŽE RADOVI NA UREĐENJU NOVOG VRTIĆA U VG GORIČANKI

U

ređenje novog dječjeg vrtića u zgradi VG Goričanke teče zadanom dinamikom i u rokovima. Radi se o područnom objektu Dječjeg vrtića Ciciban u kojem će biti osiguran smještaj za stotinjak malih Velikogoričana. Time se nastavljaju ulaganja u proširenje vrtićkih kapaciteta, a kako napreduju radovi provjerio je i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- S ponosom mogu reći da ovim projektom ostvarujemo jedan od naših ključnih strateških ciljeva – dostupnost besplatnog i kvalitetnog vrtića za svako dijete u našem gradu. Ovo je sedmi objekt koji otvaramo otkako sam preuzeo

odgovornost vođenja Grada, čime smo osigurali mjesto u vrtićima za više od 600 djece. Vrtić će biti opremljen najsuvremenijom opremom i sigurnim igralištem uz sami objekt, jer uvijek radimo na tome da svaki naš vrtić, na svakoj lokaciji, bude primjer standarda kojeg naša djeca zaslužuju – istaknuo je gradonačelnik Ačkar prilikom obilaska radova te najavio izgradnju novih dječjih vrtića u Kolarevoj i Pokupskoj ulici.

Ovaj novi objekt vrijedan 1,5 milijuna eura omogućit će upis za stotinjak mališana iz šireg centra grada, čime će se povećati ukupan kapacitet DV

Ciciban s dosadašnjih 570 na čak 670 djece.

U tijeku je i uređenje vanjskog okoliša, kako bi vrtićance dočekalo i dječje igralište i vrtovi, jer se oni, kao i njihovi roditelji otvorenju najviše vesele. Otvaranjem vrtića otvorit će se i 22 nova radna mjesta za odgojitelje, asistente i stručne radnike.

–Paralelno s ovim radovima i mi organiziramo opremanje, didaktiku, razgovore s roditeljima, u pripremi je i natječaj za odgojiteljice i jedva čekamo otvorenje – naglasila je ravnateljica Dječjeg vrtića Ciciban, Tatjana Karlović Oslaković.

4/5

33

MILIJUNA EURA BIT ĆE NA RASPOLAGANJU VELIKOJ GORICI ZA ULAGANJA

800

MILIJUNA EURA UKUPNO JE OSIGURANO ZA GRADOVE U HRVATSKOJ

uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.

- Pojačali smo ITU mehanizam, a koji gradovima omogućuje da kroz za njih rezerviranu alokaciju sredstava uz paralelna ulaganja u kapitalne projekte postižemo jedan sinergijski učinak, a koji ima za cilj povećati kvalitetu života u gradovima i učiniti ih boljim mjestom za život. Tako smo osigurali rekordnih više od 800 milijuna eura sredstava koja će autonomno gradovima biti na raspolaganju i sukladno svojim Strategijama razvijaju svoja područja. Riječ je o 680 milijuna eura bespovratnih sredstava iz ITU Mehanizma kao i 140 milijuna eura iz HABOR-ovog Urbanog razvojnog fonda - istaknuo je Šime Erlić, ministar re-

gionalnog razvoja i EU fondova.

Koliko je važan ovaj mehanizam govori podatak o uključenosti 192 grada i općina u Hrvatskoj, a gdje živi 68 posto stanovništva. Naime, gradovi imaju cijelu paletu mogućih ulaganja u okvirima svojih Strategija ulaganja urbanog područja.

OVO JE CENTAR RAZVOJA

PREPOZNAT JE POTENCIJAL NAŠEG GRADA, OVO JE PRILIKA ZA ISKORAK

- Trenutačno postoji više od 200 razvojnih projekata koji će se realizirati do 2027. godine. Koliko je velika paleta mogućih ulaganja govore i projekti poput Zagrebačkog paromlina gdje se gradi suvremena gradska knjižnica s multifunkcionalnom dvoranom, u rekonstrukciju ide i splitski Žnjanski plato, zatim gradit će se veliki botanički

vrt u Slavonskom brodu. Karlovac ide u rekonstrukciju gradskog trga, Zadar modernizira Višnjik gdje će biti izgrađen bazen, Dubrovnik će velikim projektom parkirališta Park’n’Ride smanjiti gužve u centru grada, Osijek ide u rekonstrukciju tržnice... - kazao je Erlić.

S ciljem daljnjeg jačanja urbanog razvoja u Hrvatskoj, Ministarstvo je u siječnju započelo formalne korake za proširenje ovog mehanizma i novo urbano područje Velika Gorica.

Ovom odlukom Vlade, Velika Gorica je postala ključni centar razvoja u Županiji, na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave kako bi i one ostvarile sredstva za ulaganje u razvoj svojih sredina.

NOGOSTUPI U NAJOPSEŽNIJOJ OBNOVI DO SAD SVI ZAJEDNO SVJESNI SMO DA POSLA JOŠ IMA, ALI NE ODUSTAJEMO, NAGLASIO JE GRADONAČELNIK AČKAR

N

a području grada Velike Gorice u tijeku su do sad najopsežniji radovi na obnovi oštećenih i zastarjelih pješačkih staza.

Grad svakodnevno raste i razvija se, stoga je jedan od ključnih ciljeva osigurati sigurnije, ljepše i funkcionalnije javne površine za sve građane.

Tako se ovih dana u užem i širem centru grada mogu vidjeti radnici i radni strojevi koji paralelno na nekoliko lokacija rade na obnovi i rekonstrukciji nogostupa, a sve kako bi se poboljšala kvaliteta života, kao i prometna sigurnost građana, posebice onih najmlađih, koji se svakodnevno kreću gradskim ulicama na putu do svojih škola i vrtića.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar, obišao je radove u Ulici Matice hrvatske i Slavka Kolara, kao i novoizgrađeni nogostup u Šiljakovini. Riječ je o obnovi gotovo dva kilometra nogostupa.

”Sigurnost u prometu nam je najveći prioritet, i zato neprestano gradimo nove nogostupe i uređujemo postojeće. Svaki građanin zaslužuje siguran i uređen prostor za kretanje, bilo da je riječ o školarcima, roditeljima s dječjim kolicima, starijim sugrađanima ili svim ostalim pješacima. Svjesni smo da posla još ima puno, ali ne odustajemo. Korak po korak, ulicu po ulicu, gradimo ljepši, sigurniji i pristupačniji grad”, rekao je gradonačelnik Ačkar prilikom obilaska spomenutih lokacija.

NASTAVLJA SE S RADOVIMA

U Ulici Slavka Kolara obnovljeno je oko 545 metara nogostupa. Radi se i na obnovi pješačke staze u Ulici Matice hrvatske u ukupnoj dužini od 597 metara. Bit će obnovljena kompletna desna strana od rotora do rotora, te lijeva strana od rotora do Pucekovićeve ulice. Uređen je i nogostup u samom

RADIT ĆE SE STAZE I U MRACLINU, U KUČAMA...

centru grada na Trgu kralja Tomislava, a ukupna vrijednost spomenutih radova iznosi 277 tisuća eura.

Gradonačelnik Ačkar najavio je i nova ulaganja kada je u pitanju izgradnja novih pješačkih staza.

- U razdoblju prema nama nastavljamo s ulaganjima. U planu je izgradnja pješačke staze u Ulici Braće Radića u

Mraclinu, kao i gotovo kilometar staze u Ulici Franje Lučića u Kučama, gdje ćemo ujedno sanirati i prometnicu.

Stanovnici Jagodnog također će dobiti novu pješačku stazu u dužini od 1.650 metara, a veliki iskorak bit će i pješačko-biciklistička staza uz jezero Čiče, koja će imati i javnu rasvjetu.

Uskoro kreće sanacija Ulice Nikole Šopa i Ulice Vladimira Vidrića u kojima će također biti obnovljeni nogostupi - istaknuo je gradonačelnik Ačkar te pozvao građane da šalju svoje prijedloge i sugestije o potrebi pješačkih staza. ŠIRA STRATEGIJA

Ova su ulaganja dio šire strategije modernizacije gradske infrastrukture kojom se stvara sigurniji prostor za pješački promet, ali i ljepšu i uređeniju gradsku sredinu. S proljećem će se tako pojaviti i još ljepša Velika Gorica.

Grad Velika Gorica

GORIČKIM PEDIJATRIMA 1200 EURA POTPORE GRAD VELIKA GORICA PRIPIREMIO JE NOVI PROGRAM MJERA KOJIM ŽELI ZADRŽATI POSTOJEĆE, ALI I DOVESTI NOVE PEDIJATRE, KAKO BI POBOLJŠAO PEDIJATRIJSKU SKRB ZA NAJMLAĐE SUGRAĐANE

N

azire se kraj gužvama i višesatnim čekanjima ispred ambulanti goričke pedijatrije. Suočeni s nedostatkom pedijatara, baš poput ostalih hrvatskih gradova, Grad Velika Gorica odlučno poduzima korake kako bi osigurao kvalitetnu zdravstvenu skrb za najmlađe sugrađane.

S ciljem rješavanja problema Grad je pripremio novi Program mjera osiguravanja specijalističke zdravstvene zaštite na svom području, što bi u prijevodu značilo da će s 1200 eura mjesečno subvencionirati rad pedijatara u velikogoričkom Domu zdravlja.

Velika Gorica ima potrebu za šest pedijatara, što će biti optimalna usluga za potrebe Velikogoričana. Ovom mjerom nastojat će se to i postići kako bi Grad zadržao postojeće i doveo nove pedijatre do popunjavanja optimalnog broja.

- Ovom prilikom prvenstveno želim zah-

s osmijehom, strpljenjem i velikim srcem.

Svjesni smo koliko su trenutačno preopterećene poslom, koliko izazova nosi njihovo zanimanje i koliko često rade iznad svojih mogućnosti. Preopterećenost ambulanti trebala bi se smanjiti u travnju dolaskom nove liječnice pedijatrice, a vjerujem i kako će mjere koje smo odlučili poduzeti zadržati postojeće pedijatre te potaknuti nova zapošljavanja - istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

UNAPRIJEDITI DOSTUPNOST

valiti našim pedijatricama na njihovom nesebičnom trudu, predanosti i brizi koju svakodnevno pružaju našim najmlađima.

Unatoč svim izazovima, one su tu uvijek

Grad raste, a s njim rastu i potrbe ovakve vrste

Ovim programom predviđeno je sufinanciranje rada pedijatara koji rade u sklopu Doma zdravlja Velika Gorica, kao i onih koji obavljaju privatnu praksu u zakupu Doma zdravlja.

Namjenska potpora za pedijatre koji rade puno radno vrijeme iznosit će 1200 eura mjesečno neto, dok će za one s nepunim radnim vremenom iznositi 600 eura mjesečno neto. Kako bi ostvarili pravo na

ovu potporu liječnici će se moći prijaviti na Javni poziv.

- Cilj nam je osigurati optimalan broj od šest pedijatara, čime bi se znatno unapri-

Veća sredstva za vatrogasce, sportaše, POTPISANI UGOVORI VRIJEDNI SU 2,6 MILIJUNA EURA, A ZAHVALJUJUĆI VRIJEDNIM VOLONTERIMA I ENTUZIJASTIMA ONI SVOJIM RADOM OBOGAĆUJU GRAD I ZAJEDNICU U KOJOJ ŽIVE

G

rad Velika Gorica i ove je godine povećao sredstva za rad goričkim zajednicama i savezima, a riječ je o 2.318.300,00 eura više u odnosu na lani. Ugovore vrijedne ukupno 2.645.500,00 eura potpisao je gradonačelnik Krešimir Ačkar s predstavnicima četiri zajednice i tri saveza. ”Unazad četiri godine značajno smo povećali sredstva za rad svih naših zajednica i saveza. To su naši sportaši, para sportaši, rekreativci, vatrogasci, kulturnjaci i tehničari. Neumorni volonteri i entuzijasti koji svoje vrijeme posvećuju radu u lokalnoj zajednici. Posebno moram spomenuti izdvajanja za Rekreativni savez koji kroz svoj program našim umirovljenicima pruža besplatne treninge pa smo za njih unazad četiri godine povećali sredstva za gotovo 247 posto. Za 93 posto povećana su i sredstva za naše prasportaše čiji rad i trud itekako cijenimo i koji daju izniman doprinos promociji naše Velike Gorice i Turopolja. Samo uz potporu takvih ljudi možemo graditi

bolji i zdraviji grad” naglasio je gradonačelnik Ačkar te istaknuo važnost svake gradske zajednice i saveza.

Za Vatrogasnu zajednicu Grada Velike Gorice u ovoj je godine izdvojeno 346.500,00 eura, Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga 270 tisuća eura dok će Zajednici tehničke kulture u ovoj

godini biti na raspolaganju 40 tisuća eura.

- Posebno je lijepo vidjeti malu djecu koja s tri godine krenu na probe i uvježbavaju tradicijsku kulturu. Oni iz tih okruženja idu dalje u glazbene i ostale škole koje ih oplemenjuju i tako sigurno dobivamo jako kvalitetne osobe koje će nas jednog dana naslijedi-

6/7 SPONZORIRANO

NAKON POSTAVLJANJA SEMAFORA ZA MERIDIAN 16, RJEŠAVA SE I SPOJ KIRINČIĆEVE NA OBILAZNICU

SEMAFOR ZA MERIDIAN P jedila dostupnost zdravstvene zaštite za djecu Velike Gorice. Realnost je da bez ovakve potpore mnogi gradovi neće moći osigurati dovoljan broj pedijatara. Vjerujemo da će ova potpora biti dovoljno privlačna za nove pedijatre te da ćemo tako osigurati kontinuitet zdravstvene skrbi na zadovoljstvo djece i roditelja u Velikoj Gorici - izjavio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

PUNO KRAĆA ČEKANJA

Cilj je osigurati optimalan broj pedijatara, kaže Ačkar

Ovaj program ne samo da će privući nove stručnjake, već će i omogućiti poboljšanje radnih uvjeta za postojeće pedijatre, smanjenje opterećenja te poboljšanje cjelokupne pedijatrijske skrbi u gradu.

Roditelji i mali pacijenti bit će posebno zadovoljni jer više neće morati provoditi beskrajne sate u čekaonicama, što će značajno poboljšati iskustvo zdravstvene skrbi i samim time smanjiti stres prilikom odlaska pedijatru.

oslovnu zonu Meridian 16, jednu od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj, prepoznali su brojni investitori. U njoj trenutno posluje desetak velikih tvrtki i logističkih centara koji se bave transportom robe, a u kojima je zaposleno oko 1 500 radnika.

Svoje projekte realizira još nekoliko prepoznatljivih tvrtki, a kada u potpunosti bude popunjena u njoj će biti zaposleno gotovo tri tisuće ljudi.

OGRANIČENJE NA 60 KM/H

Velik broj zaposlenika, kao i kamioni koji gravitiraju prema poslovnoj zoni donose i veći promet koji se odvija na istočnoj obilaznici Velike Gorice, stoga je zbog sigurnosti svih sudionika u prometu bilo nužno postavljanje semafora i nove prometne signalizacije.

Konkretno riječ je o raskrižju državne

ceste D31 i Poslovne zone Vukovinsko polje, odnosno skretanje za Zelenu aleju, gdje su značajnu ugrozu za promet predstavljali lijevi skretači prema poslovnoj zoni, osobito tegljači i kamioni zbog same tromosti velikih vozila kao i činjenice da se regulacija prometa odvijala samo putem horizontalne i vertikalne signalizacije.

Upravo iz tog razloga nužna je bila semaforizacija spomenutog raskrižja što je napravljeno uz koordinaciju sa semaforiziranim raskrižjem D31-Stjepana Fabijančića Jape. Također je uvedeno i ograničenje brzine na 60 km/h.

Nova regulacija prometa omogućuje sigurnije i nesmetano skretanje ulijevo prema industrijskoj zoni, kao i napuštanje raskrižja za sve sudionike u prometu, uključujući i pješake.

Također, Grad je od Hrvatskih cesta kao nadležnog upravitelja državne ceste D31

zatražio i semaforizaciju raskrižja Ulice Franje Boška Kirinčića i Ulice 153. brigade. Naime, kako se u neposrednoj blizini planira izgradnja nove osnovna škola u Kurilovcu, postava semafora je jedan od nužnih elemenata za normalno i sigurno odvijanje cjelokupnog prometa, ali i zbog pristupa novom reciklažnom dvorištu.

STIŽE UPORABNA DOZVOLA

Do postave semafora, za koje je potrebno izraditi projektno tehničku dokumentaciju i ishoditi dozvole za gradnju, Grad uz nadzor Hrvatskih cesta planira privremeno priključenje na Ulicu 153. brigade po izradi privremene regulacije prometa, a do konačnog rješavanja u vidu semaforizacije. U tijeku je postupak dobivanja uporabne dozvole za predmetnu prometnicu koja se izdaje pri nadležnom Ministarstvu prometa.

kulturu… ti, čuvati identitet, kulturnu baštinu i promovirati turopoljski kraj dalje u svijetu – komentirao je predsjednik kulturne zajednice Vladimir Štarkelj.

Za sport i rekreaciju ove je godine u Proračunu izdvojeno 1.989.000, 00 eura što je povećanje od 228.500,00 eura. Goričkim sportašima i klubovima okupljenima u Zajednici športskih udruga Grada Velike Gorice ove je godine na raspolaganju 1.835.000,00 eura, a Parasportskom savezu 68 tisuća eura.

- Puno je djece s teškoćama koji se zbog teškoća ne mogu natjecati, ali je velika potreba da se bave sportom zbog socijalizacije.

Imamo sreće što smo uspjeli zaposliti četiri trenera na puno radno vrijeme na tri godine da bi mogli djecu trenirati kvalificirani treneri - istaknula je Mirjana Lučić iz goričkog Parasportskog saveza.

Grad će u ovoj godini podupirijeti rad Športsko-rekreativnog saveza s 55 tisuća eura, dok je Školskom sportskom savezu na raspolganju 31 tisuća eura.

- Čak 150 građana životne dobi radi s našim trenerima, umirovljenici su zaista oduševljeni. Biciklijada Tur d Tur se vraća i nadamo se novoj internetskoj stranici. Želimo rekreaciju dići na višu razinu. Sretni smo što živimo u gradu u kojemu vodstvo ima osjećaja i viziju – dodao je Arnel Humić iz Rekreativnog saveza.

Potpisivanju ugovora nazočili su zamjenik gradonačelnika Neven Karas te pročelnica za predškolski odgoj, školstvo i sport Lana Krunić Lukinić.

Vlada s 400 tisuća eura podržala izgradnju gradske balon dvorane NOVU DVORANU MOĆI ĆE KORISTITI KOŠARKAŠI, ODBOJKAŠI, RUKOMETAŠI I REKREATIVCI

Z

a izgradnju i opremanje polivalentne sportske dvorane u Rakarju stigla je nova financijska podrška Vlade. Ugovor o sufinanciranju vrijedan 400 tisuća eura uručili su gradonačelniku Krešimiru Ačkaru u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu premijer Andrej Plenković i ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

- Ova investicija nije samo ulaganje u objekte, već u zdravlje, razvoj i budućnost naše djece, mladih sportaša i svih građana koji će imati priliku koristiti ovaj prostor.

Naš grad dobiva novi sportski objekt koji će značajno unaprijediti sportsku infrastrukturu, povećati trenažne kapacitete i omogućiti našim sportašima bolje uvjete rada - naglasio je gradonačelnik.

Inače, radovi na izgradnji polivalentne dvorane u Rakarju vrijedni su oko 1,7 milijuna eura i već su u tijeku, a riječ je o balonskom tipu dvorane koja će biti dugačka oko 70 metara, a široka 35 metara. Imat će tri košarkaška, odnosno odbojkaška igrališta, jedno rukometno igralište te svlačionice i skladišni prostor. Uz pripadajuće parkiral-

ište bit će uređen i cestovni prilaz.

- U ovoj godini znatno smo povećali sredstva za rad naše sportske Zajednice i saveza te ćemo i dalje nastaviti ulagati u sport i rekreaciju, a primjer je i ovo potpisivanje ugovora na kojem zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske i resornom ministarstvu što su prepoznali važnost ovog projekta dodao je Ačkar.

Dodajmo kako je Ministarstvo turizma i sporta za 113 projekata sportske infrastrukture na razini države osiguralo dvadeset milijuna eura.

Aktualno

Velikogoričani će 18. svibnja na lokalnim izborima birati gr

AČKAR IDE PO NO 'IZAZIVAČI' I DALJE Piše: Marko Vidalina

N

a dan izlaska ovog broja Reportera brojimo 80 dana do lokalnih izbora.

Birat će se i ovoga puta kandidati za županijska, gradska i općinska vijeća i skupštine, kao i za mjesne odbore, ali birat će se i - ljudi. Izbori za načelnike, gradonačelnike i župane neposredni su postali odlukom Vlade iz srpnja 2005. godine, a prvi put smo birali ljude umjesto stranaka na izborima 2009. godine. I ponovili to i na sljedećih troje lokalnih izbora.

Gledajući iz naše, velikogoričke perspektive, te 2009. izabrali smo svog devetoga gradonačelnika. Dražen Barišić na tim je izborima pobijedio Tonina Piculu, koji je odradio prethodni gradonačel-

STIŽU IZBORI! LOKALNI IZBORI ZAKAZANI SU ZA 18. SVIBNJA, A VIJEĆA I SKUPŠTINE PO ZAKONU MORAJU BITI RASPUŠTENI OD 30 DO 60 DANA RANIJE. KAD SE TO DOGODI, DOZNAT ĆEMO TKO ĆE KRENUTI U UTRKU S AKTUALNIM GRADONAČELNIKOM. MOŽDA ĆE TO BITI I DVIJE DAME... nički mandat. Ujedno i posljednji što se tiče aktualne oporbe, jer HDZ svoga gradonačelnika ima od tada pa sve do danas.

Barišić je 2013. u prvom krugu, sa 51,7 posto glasova, pobijedio petero protukandidata, pri čemu mu je najbliže prišla SDP-ova Vesna Fabijančić-Križanić, koja je dobila 31,1 posto. Četiri godine kasnije gradonačelnik je poželjelo biti sedam kandidata, a pobjedu je opet odnio Barišić. Ovoga puta išlo se u drugi krug, u kojem je SDP-ov Aleksandar Horvat ostao na 36,1 posto.

Svoj treći mandat Barišić

nije uspio završiti iz poznatih razloga, a to je automatski značilo da ćemo 2021. godine dobiti desetoga gradonačelnika u povijesti Velike Gorice. Spremni za takav izazov bili su i SDP-ov Ivo Jelušić, Ivan Bekavac iz MOST-a i Zvonimir Lovrić, tada iz redova DP-a, ali stvar je riješena već u prvome krugu. Krešimir Ačkar, predsjednik gradskog HDZ-a i zamjenik gradonačelnika u ranijem mandatu, dobio je povjerenje 11.605 glasača i postao novi čelni čovjek grada.

Kao u kakvom dobrom sportskom događaju, i ovdje se rasplet događao u posljednjim trenucima, a malo prije zvuka sirene Ačkar je uspio izbjeći odlazak u drugi krug. Dobio je potrebnih 50,1 posto glasova i deseti gradonačelnik postao bez potrebe za novom rundom, u kojoj bi, jasno, bio veliki favorit. Najbliži pratitelj u prvom krugu, naime, bio mu je SDP-ov Ivo Jelušić sa 21,2 posto glasova.

Veliki favorit, nije to nikakva tajna, bit će Krešimir Ačkar i ovoga puta, u utrci za gradonačelnički mandat, u koju se ide 18. svibnja. Međutim, Ačkar 80 dana prije izbora nije samo favorit, nego i jedini poznati kandidat! Svi ostali, kako doznajemo, odlučili su čekati raspuštanje Gradskog vijeća, nakon čega će službeno predstaviti svoga kandidata.

PREOSTAJE NAGAĐATI...

Foto: Neva Žganec/PIXSELL

SPREMAN IĆI DALJE Krešimir Ačkar opet će, očekivano, biti kandidat HDZ-a i partnera, sa ciljem da ponovi 2021., kad je pobijedio već u prvom krugu...

Kad bi se to trebalo dogoditi? Iskustvo nas uči, za nekih mjesec i pol dana! Zakonske odredbe kažu da se sva vijeća na lokalnim razinama automatski raspuštaju u trenutku kad Vlada Republike Hrvatske raspiše lokalne izbore. Prema zakonu, to se mora dogoditi od 30 do 60 dana prije datuma izbora. Budući da će izbori biti 18. svibnja, to se najranije može dogoditi 17. ožujka, no mala je vjerojatnost da će biti tako.

Usporedbe radi, prošli lokalni izbori bili su 16. svibnja, a izbori su raspisani 14. travnja, 32 dana prije datuma.

U trenutku kad bude raspušten Sabor, a samim time i sve skupštine i vijeća, službeno počinju i rokovi za kandidaturu.

DIP je već krenuo s pripremnim radnjama, izborna povjerenstva su imenovana, što znači da će sve biti spremno. Nema dvojbe da spremna rješenja već imaju i u strankama, odnosno na listama koje zasad ne izlaze sa svojim kandidatima, ali sasvim sigurno znaju tko su ti ljudi.

A nama preostaje samo nagađati, pregledati potencijalne kandidate među vijećnicima u Gradskom vijeću, koje se posljednji put u ovom sazivu okupilo u srijedu, 26. veljače, saslušati dostupne

GRADONAČELNIK SE NEPOSREDNO BIRA JOŠ OD 2009., VEĆ PETI PUT ZAREDOM

PRIJE ČETIRI GODINE SMO IMALI ČETIRI KANDIDATA. OVOG PUTA MOGLO BI IH BITI I JOŠ MANJE...

Župan Kožić ići će po sedmi mandat!

Osim gradonačelnika, birat ćemo i župana, a u ponudi će i sedmi put biti Stjepan Kožić. Na prošlim izborima prvi je put morao u drugi krug, a protukandidat mu je bio Mihael Zmajlović iz SDP-a. On će u utrku i ovoga puta, jednako kao i Gabriel Deak iz Fokusa. I tu sigurno neće biti kraj popisa...

VIJEĆE ĆE BITI RASPUŠTENO OD 30 I 60 DANA PRIJE IZBORA, TAD KREĆE ROK ZA KANDIDATURU

AKO ĆEMO PO FUNKCIJI...

Nakon Picule, Fabijančić-Križanić, Horvata i Jelušića, red bi mogao doći na Ivanu Mlinar, predsjednica SDP-a VG

10/11

radonačelnika: novog ili aktualnog...

VI MANDAT, E NA ČEKANJU kuloarske priče... Iako, u njima se i ne pojavljuje baš previše imena, vlada pravi pravcati zavjet šutnje, što može sugerirati i poneko iznenađenje. Odnosno, osobu koju u našim nabrajanjima nećemo spomenuti.

TRAŽE SE "TEŠKAŠI"

Za početak, veliko je pitanje koliko će se kandidata odvažiti izaći na političko borilište s aktualnim gradonačelnikom.

Ačkar je iza sebe ostavio mandat u kojem se ima čime pohvaliti, on je i saborski zastupnik s nacionalnom prepoznatljivošću, on je kandidat od kojeg je na parlamentarnim izborima više glasova u I. izbornoj jedinici dobio samo premijer Plenković... U tom smislu, dojam je da će pravu šansu u ovoj utrci imati samo politički "teškaši", uspiju li ih u oporbi pronaći.

Svoga kandidata nedvojbeno će imati SDP sa svojim koalicijskim partnerima.

- Još nismo odabrali

KANDIDATE ĆE SIGURNO IMATI SDP I MOST, SVE DRUGO JE NEIZVJESNO

HDZ JE IMAO ŠESTORICU GRADONAČELNIKA, SDP DVOJICU, A HSS I HSLS PO JEDNOG

kandidata ili kandidatkinju, kao ni zamjenika, izabrat ćemo ih u narednom periodu na stranačkim tijelima, sukladno Statutu. Ono što sigurno mogu reći je da ćemo se u kampanji najviše fokusirati na teren i slušanje ljudi i njihovih potreba, ali i ponuditi rješenja koja smatramo boljim od onih aktualnih. Val dobrih promjena je pokrenut u brojnim sredinama i moguće ga je primijeniti i na naš grad istaknula je predsjednica velikogoričkog SDP-a Ivana Mlinar.

TKO SVE NEĆE U OVU BITKU...

Slijedeći čistu logiku, zaključit ćemo da je upravo ona i najizgledniji SDP-ov kandidat. Pravnica koja je na čelu stranke od 2023. godine djeluje kao logičan izbor u prvom redu zbog svoje funkcije, ali i zbog iskustva kojeg ima, jer deset je godina bila zastupnica u zagrebačkoj Skupštini, politički je aktivna već gotovo tri desetljeća...

Ivo Jelušić nakon poraza na prošlim izborima ne djeluje kao realna opcija, dok

Josip Bobesić (HSS)

njegovi stranački kolege vijećnici Marijo Zdelar i Ozren Robić ne djeluju kao da imaju takvu ambiciju. Robić, uostalom, kandidat za gradonačelnika nije bio ni kad je bio prvi čovjek velikogoričkog ogranka, teško je povjerovati da se u međuvremenu nešto bitno promijenilo.

Identitet svoga kandidata ne odaju ni u velikogoričkom MOST-u, ali sigurni su da će kandidata imati.

- MOST će imati svog kandidata za predstojeće lokalne izbore, no treba ga još potvrditi predsjedništvo i glavni odbor MOST-a na nacionalnoj razini. Plan je da ga predstavimo kad službeno bude raspušteno Gradsko vijeće - rekao je Damir Slojšek, koordinator MOST-a za Veliku Goricu.

Kako neslužbeno možemo doznati, Slojšek unatoč svojoj funkciji neće biti kandidat za gradonačelnika, a prilično je izvjesno da to neće biti ni Ivan Bekavac, koji je na prošlim izborima završio na trećemu mjestu. S obzirom na to, uz pretpostavku da neće biti nekakvog ogromnog iznenađenja, kao najrealnija opcija ostaje treća MOST-ova snaga u vijeću, Valentina Dorotić. Od 2021. je koordinatorica MOST-ova podmlatka, a od svibnja prošle godine u Vijeću je zamijenila Karmen Rak...

1997.

BRZO ĆE DOĆI SVIBANJ

OD PRVOGA DO DESETOGA: OTVORIO HSS, PREUZEO HDZ Velika Gorica se administrativno odvojila od Grada Zagreba 20. rujna 1995. godine. Čast da bude prvi gradonačenik pripala je Josipu Bobesiću, koji je započeo niz u kojem je dosad sudjelovalo deset ljudi. Imali smo i dva povjerenika Vlade, Nevena Karasa 2000. i Rudolfa Vujević 2005…

1995. - 1997.

Josip Pišl (HSLS) 1997. - 1999.

Milan Krilić (HDZ) 1999. - 2000.

Josip Stepanić (HDZ) 2000. - 2001.

Zvonimir Šimičić (SDP)

MOŽE LI SE NA VRIJEME? Šuška se da će i Možemo! oformiti ogranak i ponuditi kandidata, ali službeno još ništa od toga

?

DVOJAC KOJI NIJE 'U IGRI' Koordinator Damir Slojšek i vijećnik Ivan Bekavac neće biti kandidati MOST-a, pa su opcije Valentina Dorotić ili - neko iznenađenje!

2001. - 2003.

Ivan Šuker (HDZ) 2003. - 2005.

Franjo Sever (HDZ) 2005. - 2009.

Tonino Picula (SDP) 2009. - 2020.

Dražen Barišić (HDZ) 2021. - 2025.

Krešimir Ačkar (HDZ)

Jednako kao Jelušić i Bekavac, za gradonačelnika se drugi put neće kandidirati ni Zvonimir Lovrić, koji je u međuvremenu iz Domovinskog pokreta preselio u stranku DOMINO. Velikogorički ogranak stranke tek je u fazi formiranja i veliko je pitanje hoće li sve biti spremno na vrijeme da se izađe s ozbiljnom kandidaturom već u svibnju, a nešto slično vrijedi i za priču oko eventualnog velikogoričkog ogranka platforme Možemo!

U kuloarima su se pojavile priče kako je u pripremi osnivanje gradskog ogranka ove političke opcije, ali vrijeme prolazi, a po tom se pitanju ništa ne događa. Budući da su do izbora ostala manje od tri mjeseca, sve se više čini kako bi to moglo ostati samo na pričama, barem što se tiče razdoblja do lokalnih izbora.

To razdoblje nije predugo, bližimo se zakazanom datumu, a otvorenih izbornih pitanja u Velikoj Gorici ima koliko ti srce želi. Kako sad stvari stoje, nije nemoguće da aktualni gradonačelnik u ovu utrku krene okružen s dvije dame...

Ljudi i događaji

U MRACLINU SE S ISTIM VODSTVOM IDE DALJE

V

ođeni starom sportskom devizom "Ne mijenjaj momčad koja dobiva", KUD Dučec iz Mraclina na redovnoj i izbornoj Skupštini društva jednoglasno je izabrao dosadašnje vodstvo.

Predsjednik Matija Kos uvodno je sve okupljene pozvao na minutu šutnje za preminule članove Društva, u prvom redu za nedavno preminulog dugogodišnjeg predsjednika KUD-a Vjekoslava Kovačića.

Mraclinački kulturnjaci zaista su lučonoše mnogih aktivnosti u mjestu i okolici, a najpoznatiji su po manifestaciji Dučecove spelancije i Danima svetog Vida, iako njihov angažman možemo vidjeti na mnogim manifestacijama širom Turopolja.

Veliku potporu pruža im i Grad

U KUD-U DUČEC IZ MRACLINA POTVRDILI SU DOSADAŠNJE VODSTVO. DOBILI SU BRAČ NA POKLON...

Velika Gorica, koji promoviraju na nastupima u inozemstvu, tako da im je u znak zahvale ovom prilikom zamjenik gradonačelnika Neven Karas, uručio novi instrument - brač, koji će biti njihov vjerni pratitelj na daljnjim nastupima.

- Sve ove 103 godine djelovanja i više od 150 aktivnih članova dovoljno govori o značaju KUD-a Dučec za očuvanje kulturne baštine i tradicije Mraclina, ali i Velike Gorice. Čestitke Matiji, Tomi i svima koji će s njima iduće četiri godine voditi Dučec

Nove mjere u pokušaju zaštite novog simbola grada

Sad već prilično prepoznatljiv dio Parka dr. Franje Tuđmana postala je instalacija posvećena našem gradu, koja dosad baš i nije

imala lagodnu sudbinu. Prva verzija je ubrzo uništena penjanjem i neobjašnjivim vandalizmima, a nešto slično dogodilo se i s drugom

verzijom. Koja je sad ponovno popravljena i postavljena, jednako kao i video nadzor, ali i upozorenje da nema penjanja...

Foto: Marko Vidalina

FOTO VIJEST

- poručio je Karas, uz obećanje da u Mraclin uskoro stižu investicije poput ulaganja u Društveni dom i uređenje centra Mraclina.

Dučecovo spravišće i ove je godine završilo tradicionalnim gulašom iskusne majstorice "od kuhače" Ljubice Kos, a logičan slijed bilo je ono što i krasi ovo društvo - pjesma i ples uz njihove tamburaše. (M. Vrbanus)

12/13

GOSPON CRNI GROZD

Početkom 70-ih spustio se s brega i postao jedan od prvih privatnih ugostitelja u gradu...

JURAJ GRŠETIĆ VLASNIK GORIČKOG RESTORANA "CRNI GROZD" PREMINUO JE U 85. GODINI

C

itat kaže: “Ima ljudi čiji je život tako dobro ispunjen da nas ni svojom smrću ne mogu da obeshrabriti…” Često se u ovo doba društvenih mreža citira velikog Ivu Andrića, odavno je to već gotovo "mainstream", ali ovaj citat iskočio je baš negdje u trenucima kad je došla vijest da nas je napustio čovjek koji nekako jako dobro pristaje toj rečenici.

Preminuo je Juraj Gršetić. Poznati velikogorički ugostitelj, po mnogim kriterijima i najdugovječniji ugostitelj u našem gradu, posljednji je put sklopio oči u srijedu, 19. veljače, u 85. godini svoga bogatog života.

Juraj Gršetić sa svojim je društvenim djelovanjem započeo još kao mladić, u svojoj Šiljakovini, gdje je 1968. godine i pokrenuo ugostiteljski biznis. Bila je to, gledajući iz današnje perspektive, klasič-

na seoska gostionica, ljudi su se okupljali, posao je išao, ali gazda Jura želio je nešto drukčije, nešto više od toga...

Tri je godine gradio ovu svoju priču prije nego što je odlučio da je vrijeme za selidbu u grad. U Veliku Goricu, koja je te 1971. godine imala jedva nešto više od 28.000 stanovnika. Prevedeno u usporedbe, to je više nego dvostruko manje nego što ima danas.

Bio je gazda Jura jedan od prvih ugostitelja privatnika u gradu u to vrijeme, u društvu u kojem su bili i Mika Medarić, Branko Kos i još vrlo rijetki. Gršetić je, eto, među nama ostao najduže...

TOLERANTAN I SAMOZATAJAN

Bilo je to, naravno, sasvim drugo vrijeme, ali bilo je to doba u kojem se gazda Jura snalazio jako dobro. Tamo na uglu Kurilovečke i Miošićeve, u nekadašnjoj gostioni, izrastao je ozbiljan i vrlo popularan restoran. Juraj Gršetić pronašao je način kako privući Goričane, kako uspješno voditi posao, pa je to uspješno činio i sljedećih pet i nešto desetljeća.

- Da bi ugostitelj opstao, mora biti tolerantan, samozatajan… Sve što se događa u lokalu mora ostati u lokalu. Ugostitel-

i kasnije u Velikoj Gorici - otkrila nam je Gršetićeva kći Višnja, koja je godinama radila s ocem, jednako kao i njezina sestra Sanja.

Priča nam i kako je tata bio veliki zaljubljenik u lov, dugi niz godina bio je član Lovačkoga društva Kuna, kako je lovstvo bilo njegova istinska strast...

POMAGAO I POZNAVAO

jima dolaze svakakvi ljudi, i oni koji su zaljubljeni, i oni koje nije dobro snimati, a mi smo željeli čuvati intimu ljudi koji dolaze. Da, bilo je tu svakakvih kombinacija - pričao je prije nekoliko godina gospon Gršetić pri našem posjetu "Crnom grozdu".

I nije nimalo slučajno da se lokal koji mu je obilježio život zove upravo tako kako se zove.

- Tata je bio strastveni vinogradar, a iz te ljubavi došao je i naziv restorana. Prvi grozd koji je sazrio u našem vinogradu bio je crn i lokal se od prvoga dana zove "Crni grozd", i kad je bio u Šiljakovini

PRVI GROZD KOJI JE SAZRIO U VINOGRADU BIO JE CRN. TAKO JE IME NASTALO...

Priče iz ratnih godina, s početka devedesetih, kažu da je financijski pomagao i vojsci, Višnja čak i pamti da se radilo o 10.000 maraka, a sjeća se i epizode kad je otišao kod brata u Njemačku i vratio se s kombijem punih hrane i lijekova.

Pamte kćeri i kako je tata Juraj bio blisko povezan s Hrvatskim proljećem, kako je bio kućni prijatelj sa Savkom Dabčević -Kučar, kako je pomagao nogometašima kad je i koliko je mogao...

- Poznavao je zaista nevjerojatno puno ljudi, imao je jako puno prijatelja, a još više poznanika... Mnogi su prošli kroz naš restoran, a mnogi su ovdje upoznali svoje muževe ili žene, jer imali smo čak i živu muziku - prepričava Višnja.

Prijatelji i poznanici oprostili su se od Jurja Gršetića dva dana nakon odlaska...

SUZE ZA TETU RADU: 'ONA JE R BILA DOBRI DUH DRUŠTVA'

RADOJKA MARKOVIĆ PREMINULA JE IZNENADA U 65. GODINI, A SAMO NEKOLIKO DANA KASNIJE OKUPIO SE NJEZIN DVD... edovna godišnja skupština DVD-a Turopolje inače bi protekla u tonu izlaganja svega što su vatrogasci odradili, planovima za ovu godinu i uspjesima unatrag godinu dana, no ove godine nije mogla započeti bez posebne zahvale, sjećanja na zajedničke trenutke s posebnom članicom vedra srca, koja ih je nedavno zauvijek napustila.

Teta Rada, kako su je zvali njeni vatrogasci, iznenada je preminula 15. veljače i ostavila veliku prazninu u društvu. Radojka Marković bila je vatrogasac u srcu i duši, poveznica među generacijama i oslonac u svakoj situaciji, a njen doprinos istaknuo je pred okupljenima i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- S puno emocija i posebnim pijetetom na današnjoj skupštini DVD-a Turopolje zajedno se prisjećamo tete Rade, dobrog duha turopoljskog vatrogastva. Hvala joj na svemu - rekao je gradonačelnik, obraćajući se članovima društva ali i članovima Radine obitelji koji su bili na Skupštini. Društvu je ujedno uručio i poklon bon kojim će na-

baviti potrebnu opremu.

Okupljanje društva nisu propustili ni prijatelji vatrogasci iz Slovenije, iz Brezja i Pekre, te naši vatrogasci iz Velije Gorice, zatim s Trešnjevke, iz Kučilovine, Leskovca, Kravarskog, Drniš, Vukovine, Novog

Čiča, Buševca, Čičke Poljane i brojnih drugih društava našeg Turopolja kao i članovi Mjesnog odbora, umirovljenici i predstavnici nogometnog kluba.

Skupština je bila i prilika za uručivanje priznanja zaslužnim vatrogascima, te je tako vatrogascem godine proglašen Anđelko Jazbec, dok je priznanje za dugovječnost u vatrogastvu uručeno vatrogasnom veteranu Rajku Drakuliću. Za tri desetljeća vatrogasne "službe" spomenicu je dobio i Patrik Čunčić, zapovjednik društva.

Inače, vatrogasci iz DVD-a Turopolje nositelji su brojnih priznanja, dok je predsjednik Čedomir Krizmanić dobitnik i najvišeg vatrogasnog priznanja Hrvatske Vatrogasne zajednice.

Ljudi i događaji

GORIČKI GIMNAZIJALCI POSTALI "ŠUMOBORCI" U

SUDJELOVALI SU U PRVOJ OVOGODIŠNJOJ AKCIJI POŠUMLJAVANJA

z volontere iz Saveza izviđača Hrvatske i šumare iz Hrvatskih šuma, Uprave šuma podružnice Sisak i Šumarije Petrinja, već četvrtu godinu zaredom u akcijama pošumljavanja sudjeluju učenici i nastavnici Gimnazija Velika Gorica – Digital and inclusive school, koji su u pratnji profesorice Emilije Vlaisavljević Bacan zasadili prvih 850 sadnica hrasta lužnjaka.

Kroz projekt Compensating by Planting u organizaciji Saveza izviđača Hrvatske, agencije Hearth i Hrvatskih šuma, više od 1.500 Šumoboraca kroz proljeće će nastaviti pošumlja-

vati petrinjsko područje, a do sredine travnja na sadilište će doći brojne škole, tvrtke, udruge, partneri i građani koji će volonterskim doprinosom obnoviti šumu na području naselja Taborište. U planu je zasaditi više od 25.000 sadnica hrasta na mjestu gdje je oluja srušila mješovitu hrastovu i crnogoričnu šumu.

PREPOZNATA VRIJEDNOST

Također, naši gimnazijalci u siječnju su sudjelovali i na radionici Klimatski kolaž na kojoj su ih o važnosti šuma i učincima klimatskih promjena poučili članovi Saveza izviđača Hrvatske i udruge Tatavaka. U ovaj eduka-

tivni program uključeni su učenici mnogih srednjih škola u Hrvatskoj pa tako i učenici Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica, Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina i Gimnazije Velika Gorica.

Vrijednost projekta prepoznala je Agencija za mobilnost i programe EU-a, Europska komisija u Hrvatskoj, Europski parlament u Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te Gradovi Petrinja i Zagreb, a dodana vrijednost je i naučeno znanje te probuđena svijest mladih generacija da je priroda naš dom o kojem zajednički brinemo.

Na satove plesa kod Julije dolazi se - u štiklama!

"HEELS CLASS" I NIJE BAŠ TOLIKA NOVOTARIJA U HRVATSKOJ, ALI JOŠ NITKO TU VRSTU PLESA NIJE DONIO U VELIKU GORICU. SVE DO JULIJE...

J

Majstori

ulija Sliško, certificirana fitness instruktorica i plesačica sa dugogodišnjim iskustvom donosi osvježenje na gradsku gym-scenu.

Od rujna prošle godine putem brenda MOVE4LOVE uključuje grupne i individualne te poluindividualne fitness treninge, a od ožujka će formirati plesnu grupu u štiklama!

U Hrvatskoj heels class nije novost, no svakako jest u Velikoj Gorici, tako da sve djevojke i žene željne novog načina kretanja i vježbanja, štikle na rame i pravac u Kolodvorsku 96.

- Plesačica sam sa 20 godina plesnog iskustva. Kao mala počela sam s ritmikom i baletom, 12 godina bila sam član naših Velikogoričkih mažoretkinja, sudjelovala na brojnim državnim, međunarodnim, europskim i svjetskim natjecanjima. Sa svojom grupom osvojila sam svjetsko zlato te brojne europske medalje, zato danas moja kolekcija broji preko 100 medalja. Zadnje četiri godine plesom se bavim rekreativno, odlazim na classeve i radionice više puta tjedno - predstavlja se Julija.

Inače, ovakav ples rekreativnog tipa namijenjen je svim ženama koje se žele kretati, pobuditi ženstvenost, biti dio plesne zajednice i, često i najvažnije, izdvojiti vrijeme za sebe.

Classevi će se održavati ponedjeljkom i

srijedom na lokaciji Kolodvorska 96, u Black Jack Gymu, u dvorani na 1. katu.

- Grupa je open level, što znači da je namijenjena i početnicima i iskusnim plesačima. Tempo je prilagođen prosjeku grupe, a na taj način će svatko imati svoj prostor za napredak. Ako ste oduvijek tražile ovo što nudim, veselim se vašoj poruci na Instagram Move4Love - poručila je Julija.

Heels On! (mš)

IMA VIŠE OD STOTINU MEDALJA U PLESU, ALI VIŠE SE NE NATJEČEM

Tempo ćemo prilagoditi prosjeku grupe, tako će svi moći napredovati

ANTONIO I PETAR PRAVI SU SPOJ ZA INSTALACIJE...

Međužupanijsko natjecanje učenika u disciplini "Kućne instalacije", u organizaciji Srednje strukovne škole Velika Gorica, održano je u petak, 21. veljače, u holu Srednjih škola u Velikoj Gorici. Ravnatelj škole domaćina natjecanja Miroslav Antolčić u kratkom govoru pozdravio je natjecatelje i mentore, članove Prosudbenog povjerenstva i predstavnike sponzora natjecanja te otvorio natjecanje.

Sve ih je u kraćem obraćanju pozdravio i Damir Zvonar, viši stručni savjetnik za strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju te natjecateljima poželio uspješno rješenje zadanog praktičnog zadatka.

Sudjelovalo je 11 ekipa (po dva člana u svakoj) iz 11 srednjih strukovnih škola iz šest županija i Grada Zagreba. Izrada praktičnog zadatka, specifikacija i praktični dio, trajala je od 9:30 do 14:30, punih pet sati.

Devet ekipa uspjele su u tom zadanom vremenu kompletno uraditi praktični zadatak.

Prema ocjenama Prosudbenog povjerenstva prvo mjesto, sa 67 prikupljenih bodova, osvojili su Antonio Lozić i Petar Burazor iz Srednja strukovna škola Velika Gorica. Mentor pobjedničkog dvojca bio je Tomislav Cerovski.

Drugo mjesto s 59 bodova osvojili su Marko Uroić i Kruno Hruškar iz Srednje škola Bedekovčina, s mentorom Nenadom Pavetićem, a treći su sa 51 bodom bili Luka Oršuš i Borna Sakač iz Graditeljske škole Čakovec, uz mentora Josipa Horvaat. Dvije prvoplasirane ekipe plasirale su se na Državno natjecanje. (D. Jolić)

14/15

ROŽA

(BIR BÖCEK OLAN KIZ)*

*TAKO SE NA TURSKOM JEZIKU KAŽE "CURA S GREŠKOM"...

U prvom licu: Ana Katulić

K

ad si samostalni umjetnik, na nezavisnoj sceni, a vodiš umjetničku organizaciju te si u njoj i glumac, i autor, i producent, i vozač, i računovođa, i tajnik i sve drugo, znaj da uz brojne radosti koje ovaj poziv ostavlja na kraju dana, on i otvara Pandorinu kutiju svih sila koje nisu uvijek ugodne i često su egzistencijalno upitne.

Jedan poznanik mi je lani za Božić poželio da od svog rada "živim, a ne preživljavam", pa sam tu njegovu rečenicu uzela kao mantru ili lajtmotiv ove godine koja je krenula poprilično dobro i uspješno.

Tu prvenstveno mislim na Rožu (curu s greškom), prvu cjelovečernju autorsku predstavu Štoos teatra, koju smo na scenu postavili Branko Žak Valenta, prijatelj, koreograf i umjetnik, i ja, prema motivima Kolareve "Svoga tela gospodar".

Kvalitetna se ekipa okupila; Ivan Grobenski fantastično je odradio glazbu, mladi kipar Matej Vuković napravio je masku Pisave, multimedijalna umjetnica Mia Štark složila je vizual i radila sa mnom na pokretu. Roža se rađala u prostoru FA Turopolja i nakon što je premijerno odigrana lani u Gorici i Zagrebu, to je bilo to.

LJUDI, KAKO STE ME PRONAŠLI?

Za nezavisni Štoos teatar, koji nema svoju dvoranu, postavljaju se pitanja: Gdje ćemo igrati? Za koga? I kada? Neka gostovanja smo dogovorili; bit će još koje u Gorici, u KNAP-u, mogli bismo igrati kao lektira u školama, zovu nas u Buševec, u Koprivnicu i Krapinu... I opet za laptop: "Poštovani, mi smo Štoos teatar iz Velike Gorice..." I nuditi predstavu.

Sreća je htjela da kolegica pošalje

TUROPOLJE DO ISTANBULA! ANA KATULIĆ, GORIČKA GLUMICA I AUTORICA MONODRAME "ROŽA - CURA S GREŠKOM", SA SVOJOM JE PREDSTAVOM GOSTOVALA U TURSKOJ. SAMA NAM JE OPISALA OVO ISKUSTVO... link za festival u Bursi, u Turskoj. Bio je to Balkan festival na koji stižu razne izvedbe iz cijelog svijeta. Prijavnicu sam ispunila, priložila sve materijale; fotografije, video predstave, plakate... I drži fige.

Koncem 2024. stiže pozivnica na International Women Playwrights Theater Festival u Istanbulu. Istanbulu?! Čekaj, pa ja nisam prijavila Istanbul. Zovem Žaka: "Jesi nas ti možda prijavio?", zbunjena sam. Žak odmahuje, prvi glas.

KAJKAVSKI S TURSKIM TITLOVIMA

Moj zaključak je da su u Bursi prepoznala našu predstavu i proslijedili prijavnicu Istanbulskom nacionalnom kazalištu. Oni su pogledali snimku, odlučili je uvrstiti u program i poslali nam pozivnicu. Tu kreće jedan fini miks sreće, uzbuđenja, pozitivne treme, panike i brige, malo zabrinutosti pa opet uzbuđenja. I tako u krug do veljače.

Pretprodukcija, dogovori tko od ekipe ide, što ćemo nositi od scenografije, gdje ćemo biti smješteni, što možemo nositi u avionu, kako pakirati opremu i tehniku... Trebalo je masku Pisave dobro zapakirati da se ne bi u transportu oštetila jer je rađena od kaširanog papira i lako je lomljiva. Trebalo je riješiti i financije, i još puno tehnikalija.

Jedna od njih bio je i prijevod predstave.

Na turski. Zovem predsjednika Hrvatsko-turske udruge prijateljstva Gorana Beusa Richembergha i pitam za preporuku.

Spaja me s turkologinjom Leom Kizilkayom i iza Nove Godine prijevod je već u Istanbulu. Ja sam sretna jer organizacija dobro teče, rokovi se poštuju, sve ide po planu.

U Istanbul letimo 8. veljače, Do-

magoj Klasić (tehnička podrška), Ivan Grobenski (glazba, ali i tehničar za titlove) i ja. Žaka je slomila gripa, bodri nas porukama. Subota je, let je kratak, ugodan, a i Pisava je stigla u komadu. Na aerodromu čeka domaćin iz kazališta, glumac Emir Üstündağ, koji nas vozi do hotela i do kazališta. Vožnja od aerodroma traje kao da ideš od Zagreba do Ljubljane, sva sreća da su hotel i kazalište na pet minuta pješice.

Gostoprimstvo koje su nam ukazali domaćini rijetko se viđa. Smješteni smo u drevnoj četvrti Üsküdar na azijskoj strani kopna. Ova strana puno je tradicionalnija i tiša, a tu je Istanbul onakav kakav je bio nekad; netaknute malene četvrti i kućice, domaće radnje, bez užurbanog ritma velegrada velikog kao četiri Hrvatske.

KAVA, BAKLAVE I AYA SOFIJA...

Kazalište u kojem igramo jedna je od pet zgrada koliko ih Nacionalni teatar ima po Istanbulu. Ova je nekad bila tvornica piva i cigareta, ima jednu veću i jednu manju kazališnu dvoranu, pet dvorana za probe, prostorije muzeja, prostorije za kostimografe, scenografe i administraciju, kafić za publiku i kuhinju za glumce i zaposlenike.

Organizatori festivala uvijek su na usluzi; nose čaj i perece, kuhaju kavu, pitaju kako smo, je l' sve u redu, što nam treba...

Turci slabo govore engleski, sreća pa je tu Google prevoditelj. Pričamo u mobitel, on prevodi, domaćini čitaju, smijemo se. Razumijemo se.

Festival traje sedam dana, upoznajemo trupu iz Makedonije, tu su još ansambli iz Bugarske, Grčke, Rusije, Srbije, Španjolske, Njemačke i Italije, te domaćini iz Tur-

BILO JE ZAISTA NEPONOVLJIVO! KAD SU SE SVJETLA UGASILA, SHVATILA SAM DA JEZIK KAZALIŠTA SVI RAZUMIJU...

ske. Sve je odlično organizirano, uređeno, nema nepoznanica, poštuje se raspored.

U Istanbulu smo četiri dana, pa imamo vremena za sve. Odlazimo preko Bospora do Europskog kopna, do Aya Sofie, Plave Džamije i Bazara. Kad smo tu, prilika je da sve posjetimo. Ne sprečava nas ni kiša koja nas neumoljivo prati sve dane. Pijemo tursku kavu, jedemo baklave i tradicionalna turske jela nalik na raviole (i kebab, naravno), opuštamo se i prepuštamo zavodljivosti istoka. A onda idući dan - izvedba.

MOŽE SE. ISPLATI SE!

Cijeli dan slažemo scenu, isprobavamo titlove. Razmišljam kako će publika reagirati, hoće li razumjeti predstavu... Ovo je prvi put da Roža (i ja) gostujemo izvan Hrvatske, ova publika nikad nije čula za Slavka Kolara, predstava je na kajkavskom, prati li to i prijevod?

Ipak, jednom kad je publika ušla, kad su se svjetla ugasila i scena zasvijetlila tom magičnom svjetlošću, bilo je jasno da jedinstven jezik kazališta svi razumiju. Na početku sam ih "pridobila" s nekoliko turskih izraza i pozdrava, i do samoga kraja nisam izgubila njihovu pažnju.

Pljesak i dijalog s publikom koji je nakon završetka predstave potrajao skoro kao i predstava sama- odgovorili su na sva moja pitanja i sumnje. Bilo je zaista neponovljivo. Na međunarodnoj sceni, u drugoj državi, primiti pohvale, pljesak i čestitke iz publike... To je publika koja je angažirana, koju zanima kazalište, koja pita. Predstava je komunicirala i na mnoge je načine dotaknula i progovorila. Negdje smo se osjetili, pronašli i povezali. I to ne samo na razini žena, nego na razini naroda i ljudi, kolektivne svijesti i izazova koji su sveprisutni i svima nam slični. Bilo je to jedno neponovljivo gostovanje koje nam je dalo adrenalina i krila za dalje. Na nezavisnoj sceni. Dan po dan. Može se. Isplati se!

Reporter u gostima Foto: Sanjin Vrbanus

Ovogodišnje izdanje fašnika za djecu iz velikogoričkih vrtića i škola obogaćeno je i atraktivnim ZF elementima

DJEČJI FAŠNIK I 'GE Piše: Marija Vrbanus

D

Djeca i njihovi mentori i ove su godine oduševili na Dječjem fašniku

va dana Turopoljskog fašnika po 116. puta su pokazala da grad ne spava, da su naši najmlađi kao i njihove tete i učiteljice, pomno razradili kostimografiju i scenografiju i time izrežirali kreativan program za pamćenje.

Kolovođe, Pajcek, Luk i Žir šarmirali su i djecu i gledatelje, dok su izbrušeni dragulji fašničkih predstava, Fašnička princeza i Gusar, svojim britkim frazama i alegorijama dizali atmosferu u Velikom fašničkom šatoru.

Na Tuđmancu su u petak led probila vrtićka djeca, i to u 14 skupina, vrlo smjelih u svojem nastupu. Nakon pomnog razmatranja stručnog žirija - pala je odluka: najbolji kostimirani nastup imala je skupina iz Dječjeg vrtića Čarobna šuma sa svojom koreografijom "Put u čarobni svemir", drugo mjesto podijelila je skupina Pčelice, koja je odglumila slatkiše, i Dječji vrtić Lojtrica s maskom "Plesna čarolija 50-ih: Mini Briljantin", dok su sve ostale skupine bile treće.

Dan kasnije, gužva u fašničkom parku bila je još veća. Subotnji slobodan dan mnoge goričke obitelji iskoristile su za šetnju i maskiranje, ali i za baciti oko tko je na pozornici? Voditeljski par u prepunom šatoru prozivao je - školarce!

Ronioci, Španjolke, čarobna šuma, oblaci s duginim bojama, likovi iz bajki...

PODIJELILI PRVO MJESTO

U subotu su na fašničku pozornicu stupili osnovnoškolci, a ovogodišnji pobjednici su OŠ Ščitarjevo s maskom "Turopoljski lug i moguti" i OŠ Pokupsko s maskom "Živimo svijet bajki", koji su podijelili prvo mjesto. U kategoriji skupina, prvo mjesto je osvojio KUD Slavuj Bukevje s maskom "Aplikaci-

SKUPINA IZ DV ČAROBNA ŠUMA BILA JE NAJBOLJA SA SVOJIM "PUTEM U SVEMIR"

KOD DJECE IZ ŠKOLE SU POBJEDU ODNIJELI KREATIVNI "MOGUTI" IZ ŠĆITARJEVA

TRAŽIO SE POBJEDNIK I DRUGOPLASIRANI. SVI OSTALI ZAVRŠILI SU KAO TREĆI

je", dok je drugo mjesto pripalo OSS Buševec s maskom "Labuđe jezero".

Ovogodišnjem programu Dječjeg fašnika pridružio se velikogorički Geek Club s Geek Con festivalom znanstvene fantastike i pop kulture, a došli su im partneri iz cijele regije sa svojim sadržajima.

KULMINACIJA 1. OŽUJKA

- Oko podneva je već ludnica, ljubitelji igrica, japanskih crtića i kompletne ZF priče izmjenjuju se u naletima. OŠ Eugena Kumićića ustupila nam je cijelu školu, učenici iz Tehničke škole iz Siska su nam partneri s gaming roomom, na katu je izložba rekvizita iz Star Warsa, uprizorena čitava scena iz filma sa vizualnim efektima... Jednostavno, nesvakidašnje i na tome smo radili unazad godinu dana - rekao je organizator GeekCon festivala Iven Masten, koji je zaslužan da djelić znanstvene fantastike u obliku festivala poznatih na američkoj sceni, dođe u naš grad.

I zaista je Kumičić bio kao lansiran u budućnost, u fantastični dio svemira u kojem šeću žive figure iz Anime crtića,

16/17

EEKOVI' ZAJEDNO IZA NAS JE OSTAO DJEČJI FAŠNIK, ISPRED NAS JE VELIKA FAŠNIČKA POVRKA GRADSKIM ULICAMA, A SVE ĆE ZAVRŠITI NAKON ŠTO SE SPALI FAŠNIKA... likovi iz ZF filmova u realističnim kostimima i galaktičnim arsenalom oružja. Čini se da pop kultura ima velik broj pratitelja koji u slobodno vrijeme sakupljaju ZF romane, uživaju u društvenim igrama s takvom tematikom, izrađuju kostime i ulažu u uvjerljive maske, replike prizora iz filmova o budućnosti i svemiru, a po onome što smo vidjeli, to im zaista ide jako dobro.

Kao i svake godine, organizaciju fašničkih dana potpisuje gradska Turistička zajednica uz pomoć grada Velike Gorice, u čijim administrativnim granicama i dalje vlada Fašnička Republika, koja će imati i kulminaciju 1. ožujka u Velikoj fašničkoj povorci, kao i završnicu na pokladni utorak - spaljivanjem Fašnika.

GAMING ROOM, PA IZLOŽBA REKVIZITA, SCENA IZ FILMA... TO JE GEEK CON

KUMIČIĆEM SU OVAJ PUT ŠETALE ŽIVE FIGURE IZ CRTIĆA, LIKOVI IZ FILMOVA...

NAŠA VELIKA FAŠNIČKA POVORKA PROĆI ĆE 1. OŽUJKA, A ZA KRAJ SE PALI FAŠNIK

Iz općina i županije

VALENTINA ŽUGEC javni bilježnik u Velikoj Gorici

Kako podnijeti prijedlog za uknjižbu u zemljišne knjige

O

dlučili ste kupiti nekretnine, stan ili poljoprivredno zemljište, našli ono što tražite, sastavili kupoprodajni ugovor i kuda sad s ugovorom? Kako da se upišete kao vlasnik u zemljišne knjige? Jesu li zemljišne knjige bauk ili se i obični prosječni građanin može sam suočiti sa misterijem zvanim prijedlog za uknjižbu u zemljišne knjige? Pročitajte tekst u nastavku i demistificirajte jednom zauvijek jedan takav svakodnevni, a opet jako važan, posao.

I. UVOD Već godinama Vlada Republike Hrvatske radi na uspostavi modernog, efikasnog i transparentnog sustava vođenja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u elektroničkom obliku kroz reformu zemljišnih knjiga i katastra u sklopu Nacionalnog programa reforme zemljišnih knjiga i katastra Vlade Republike Hrvatske pod nazivom „Uređena zemlja“.

Takav kontinuiran i naporan rad rezultirao je time da su građani kod podnošenja bilo kojeg podneska u zemljišne knjige uistinu kročili u digitalno doba, bez papira i uz minimalne troškove i napor omogućeno im je podnošenje prijedloga za uknjižbu s bilo kojeg mjesta u RH na bilo koji sud u RH. Taj put nije bio nimalo lagan pa je Zakon o zemljišnim knjigama iz davne 1996. godine u svojih gotovo 30 godina primjene doživio brojne izmjene i dopune koje su pratile razvoj tehnologije te uvođenje novih informatičkih i tehnoloških rješenja. 2019. godine donesen je potpuno novi Zakon o zemljišnim knjigama te je i taj do sada mijenjan i dopunjavan ukupno 3 puta.

II. KAKO I GDJE SAZNATI PODATKE O NEKRETNINAMA UPISANIM U ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA (TKO JE VLASNIK, IMA LI TERETA I SL.) Kako bi se upoznala sa stanjem nekretnine u zemljišnim knjigama, stranka može otići do bilo kojeg javnog bilježnika ili odvjetnika koji će joj iz zemljišnoknjižnog izvatka znati iščitati i objasniti upisane podatke. Javni bilježnik ili odvjetnik pregledat će stanje u zemljišnim knjigama te upoznati stranke s eventualno upisanim teretima, primjerice upisanim hipotekama, pravima trećih osoba, sporovima koji su u tijeku za predmetne nekretnine i slično.

Nadalje, javni bilježnik ili odvjetnik će prilikom obavljanja posla radi kojeg je stranka pristupila tom bilježniku ili odvjetniku po imenu ili OIB-u pretražiti i naći nekretnine kojima je stranka upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama. Ujedno će javni bilježnik ili odvjetnik putem Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra moći locirati predmetnu nekretninu na planu katastarskih čestica, provjeriti stanje upisa u katastarskom operatu, kao i provjeriti identifikaciju čes-

tice u zemljišnim knjigama, ako se broj čestice razlikuje u katastru od podataka u zemljišnim knjigama i ako je takva identifikacija dostupna putem spomenutog sustava. Moći će provjeriti zemljišnoknjižni upis u danom trenutku provjere u zemljišnim knjigama i izvaditi službeni zemljišnoknjižni izvadak. Na opisani način štiti se sama stranka budući da je strankama olakšana mogućnost utvrđivanja pravog stanja nekretnine koju stječu, bilo kupoprodajom, bilo darovanjem, ugovorom o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili na bilo koji način i to na jednom jedinom mjestu.

III. MOŽE LI STRANKA SAMA SASTAVITI UGOVOR NA TEMELJU KOJEG TRAŽI UKNJIŽBU Još je izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama iz 2022. godine ukinuta mogućnost korištenja raznih obrazaca kojima su se stranke služile kod sastavljanja raznih ugovora. Najčešće su to bili obrasci Ugovora o kupoprodaji ili darovanju nekretnina koje su izdavale Narodne novine pa su ih stranke ispunjavale rukom.

Na temelju ugovora sastavljenih na takvim obrascima više se ne može dopustiti upis u zemljišne knjige.

Stranke mogu same sastavljati isprave pri čemu moraju voditi računa da iste budu sastavljene u skladu a propisima kojima je uređeno sklapanje određenih pravnih poslova, osobito Zakona o obveznim odnosima, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o zemljišnim knjigama, poreznim i drugim propisima o kojima treba voditi računa kod utvrđivanja prave volje stranaka i odabira odgovarajućeg pravnog posla kojeg stranke poduzimaju. Budući da stranke česti nemaju ni dovoljno vremena, a ponekad ni dovoljno znanja o propisima koji se vrlo često mijenjaju, za pomoć u sastavljanju potrebnih isprava mogu se obratiti javnim bilježnicima i odvjetnicima.

IV. KOME SE OBRATITI ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA UKNJIŽBU ELEKTRONIČKIM PUTEM Građanin koji nakon sklapanja određenog ugovora koji se odnosi na nekretnine, želi podnijeti prijedlog za upis u zemljišne knjige mora se obratiti javnom bilježniku ili odvjetniku po svom izboru na području RH koji onda taj prijedlog podnosi isključivo elektroničkim putem. U praksi to znači da stranka, bilo koja fizička ili pravna osoba ne može samostalno podnijeti prijedlog u zemljišne knjige i ne može ga podnijeti u fizičkom obliku, odnosno nema više

mogućnosti podnošenja prijedloga u gruntovnicama kako je bilo do tada.

Javni bilježnici i odvjetnici postali su jedini kanal za podnošenje prijedloga, odnosno bilo kakvih podnesaka u zemljišne knjige i to isključivo u elektroničkom obliku. Stranka koja želi podnijeti bilo kakav podnesak, uključujući i prijedlog za upis bilo kojeg svojeg prava u zemljišne knjige, mora otići javnom bilježniku ili odvjetniku po svom izboru te od njega zatražiti podnošenje prijedloga u zemljišne knjige. Javni bilježnik ili odvjetnik isprave na kojima stranka temelji svoj zahtjev za uknjižbom, zabilježbom, brisanjem uknjižbe i sl. pretvara u elektronički oblik, odnosno iste skenira i potpisuje naprednim elektroničkim potpisom čime jamči da iste postoje u izvorniku te da su isprave koje podnosi istovjetne izvornicima.

Predmetne isprave javni bilježnik ili odvjetnik putem ZIS sustava dostavlja nadležnoj gruntovnici. U zemljišnim knjigama se takav prijedlog bilježi u trenutku njegova podnošenja čime se stranka štiti od eventualnih kasnijih prijedloga i o njezinom prijedlogu sud odlučuje prema redoslijedu kako je taj prijedog prispio, primjerice, ako bi prodavatelj istu nekretninu prodao više puta, kao vlasnik bi se uknjižila osoba čiji prijedlog za uknjižbu je prvi pristigao, naravno, pod uvjetom, da je ta osoba bila u dobroj vjeri te da je postupala savjesno, istinito i pošteno.

Također je izrijekom propisano i da kod podnošenja prijedloga javni bilježnik ili odvjetnik nisu punomoćnici stranaka već oni isključivo samo šalju taj prijedlog pri čemu stranku ne zastupaju i ne brinu o njezinim pravima.

V. KOLIKO KOŠTA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA UKNJIŽBU U ovom času podnošenje prijedloga za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama u skladu s Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi kod javnog bilježnika košta 16,00 eura + PDV 4,00 eura + sudskih pristojbi 16,59 eura, odnosno sveukupno 36,59 eura. Pri tome je bitno spomenuti da je podnošenje prijedloga u zemljišne knjige elektroničkim putem umanjilo iznose sudskih pristojbi koje stranke plaćaju za 50 %. Naplata prijedloga za uknjižbu od strane odvjetnika propisana je Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika VI. ZAKLJUČAK Ako sumiramo sve gore napisano, stranka treba zapamtiti da se prijedlozi za uknjižbu podnose isključivo elektroničkim putem i da ih podnose javni bilježnici i odvjetnici. Ugovore si mogu i nadalje sami sastavljati, ali ih moraju pisati na računalima i moraju biti sastavljeni u skladu s propisima koji ih uređuju. Bitno je i da stranke zapamte da se za svaku vrstu pravne pomoći koja im je potrebna, mogu obratiti javnom bilježniku ili odvjetniku po izboru.

STIGLE NOVE KLUPE I STOLCI U PODRUČNU ŠKOLU U VELEŠEVCU Učenicima Područne škole Veleševec, koji pohađaju nastavu stranog jezika, odnedavno je puno ugodnije pratiti nastavu u svojoj učionici u kojoj uče njemački jezik. Stare, dotrajale klupe i stolci zamijenjeni su novima, tako da je i sama učionica dobila potpuno novi izgled.

Novi namještaj nabavljen je uz pomoć Rotary kluba Velika Gorica, Općine Orle i matične OŠ Novo Čiče, a noviteti su razveselili i učenike i učiteljice, kojima ovi pokloni u održavanju nastave, puno znače. Vrijednost opreme je približno 15.000 eura.

Općina Orle: Zeleno svjetlo za stambeno zbrinjavanje stiglo KREĆE PRIPREMA ZA PRIJAVU, BROJ ZAINTERESIRANIH ZADOVOLJAVAJUĆI Završila je anketa Općine Orle o interesu za stambeno zbrinjavanje mladih osoba i obitelji. Kako doznajemo u Općini, broj zainteresiranih zaista veseli, budući da je interes u anketi izrazilo 58 mladih, odnosno obitelji.

Inače, anketa je odredila količinu potrebe za stanovima i omogućila Općini Orle da pristupi programu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje pomaže u izgradnji i obnovi stambenih jedinica u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima Republike Hrvatske.

- Riječ je o programu namijenjenom našim mladim zaposlenim stanovnicima do 45

godina starosti, kao i mladim obiteljima koje će dobiti i posebne uvjete, poput povoljne cijene najma stana. Namjera nam je da zadržimo mlade ljude u najvećoj mogućoj mjeri, da im omogućimo razlog za ostanak ali i da potaknemo doseljavanje na područje općine - istaknuo je načelnik općine Orle Ervin Vujica.

18/19 Foto: David Jolić

Radovi su počeli krajem prošle školske godine, a posljednji detalji dovršavaju se ovih dana

Dotrajale cijevi i strujni vodovi malo su odgodili 'Školski trg'

S

krajem prošle školske godine krenuli su veliki i opsežni radovi na platou ispred velikogoričkog srednjoškolskog centra, s radnim nazivom "Školski trg". Zasad i dalje nije definitivno odlučeno da taj prostor doista i dobije status trga, ali to je ionako sporedna stvar u cijeloj priči. Važnije je da će ovaj dio grada, koji privlači sve više naših sugrađana, biti ljepši, funkcionalniji, moderniji... I bit će, tome se posebno veselimo, uskoro gotov.

- U tijeku su završni radovi, koji obuhvaćaju građevinsko-obrtničke i elektroinstalater-

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA JE ODOBRILA DA TROŠAK NA PLATOU ISPRED SREDNJIH ŠKOLA DOĐE DO 800.000 € ske radove. Očekuje se posljednja isporuka opločnika, njihovo postavljanje i fugiranje, nakon čega će se moći postaviti urbana oprema, betonske klupe i kubusi - kažu iz Zagrebačke županije, koja financira ovu investiciju.

Njezina prvotno ugovorena vrijednost bila je nešto viša od 660 tisuća eura, no uslijed novih

okolnosti, do kojih je dolazilo tijekom samog izvođenja radova, u listopadu prošle godine s izvođačem radova potpisan je dodatak originalnog ugovora, čime je investicija premašila iznos od 800 tisuće eura.

Prilikom radova na oborinskoj odvodnji i kanalizaciji utvrđeno je da kroz "školski trg" prolaze strujni vodovi u vlasništvu HEP-a, za koje je u komunikaciji s HEP-om utvrđeno kako ih treba izmijeniti dok su radovi u tijeku, kako se naknadno ne bi oštećivao tek uređeni plato.

Iako je predviđeni rok bio kraj prošle godine, sve to usporilo je radove, jer prilikom iskopa

utvrđeno je kako su vodovodne cijevi dotrajale te predstavljaju potencijalnu opasnost od puknuća u narednom periodu. Kako bi svaka druga opcija bila puno skuplja i složenija, tim se radovima pristupilo odmah.

Uz plato, u sklopu ovog značajnog projekta uređivalo se i novo parkiralište, koje će biti puno bliže ispunjavanju potrebnih kapaciteta.

Ovdje se ipak radi u zgradi u kojoj su tri škole, tu je više od 180 zaposlenika, pa je parking proširen na 45 parkirnih mjesta. Uz to, ostavljena je i mogućnost za daljnje proširenje.

Ukratko, još malo pa je gotovo...

U travnju Pokupsko otvara obnovljeni društveni dom

R

CENTAR KRAVARSKOG KRASI NOVI TEREN S REFLEKTORIMA, TRIBINE I DJEČJE IGRALIŠTE LJETI ĆE BREŽANI MOĆI ZAIGRATI I ODBOJKU NA PIJESKU

U

z pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva turizma i sporta i Zagrebačke županije te vlastitim sredstvima, Općina Kravarsko uspjela je unaprijediti svoje sportske sadržaje.

Naime, putem projekta ‘Rekonstrukcija sportskih terena u Kravarskom’ kupljena je oprema za dječje igralište, a uređen je i glavni sportski teren sa gledalištem za nešto više od 300 sjedećih mjesta, te

dodatan teren za odbojku na pijesku.

Sportski teren je opremljen i odgovarajućom rasvjetom, kako bi i po zalasku sunca sportašima i rekreativcima bio iskoristiv za bavljenje sportom. Kvalitetnija sportska infrastruktura preduvjet je razvoja sporta, čemu općina teži.

"Trenutačno su u tijeku pripremni radovi uoči asfaltiranja prilaznog puta od Doma kulture Kravarsko do donjeg dijela sportskih terena", objavila je Općina.

adovi na obnovi doma Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Pokupskom vrijedni milijun i gotovo 307 tisuća eura, napreduju u rokovima i trebali bi završiti krajem travnja.

- Radovi napreduju sukladno planiranoj dinamici a i vremenski uvjeti ovih dana idu na ruku građevinskim radovima na otvorenom. Po završetku radova ovo će mjesto, osim za vatrogasce, biti od velikog značaja i za društveni život naših mještana - rekao je načelnik Božidar Škrinjarić prilikom obilaska gradilišta.

Zapovjednik DVD-a Pokupsko, Josip Mareković zajedno sa svojim vatrogascima također se veseli

otvorenju obnovljenog doma, koji će s proljećem društvu donijeti bolje i kvalitetnije uvjete za rad, budući da je polovica doma namijenjena za njihove aktivnosti, dok će drugu polovicu koristiti stanovnici općine za održavanje raznih kulturnih sadržaja.

Inače, ovaj projekt Općina realizira iz više izvora.

Ostvarila je potporu iz Programa ruralnog razvoja u visini nešto manjoj od milijun eura, Zagrebačka županija dala je potporu vrijednu gotovo 96 tisuća eura, preko Ministarstva regionalnog razvoja dobivena je potpora od 154.700 eura dok je sama Općina uložila nešto više od 59 tisuća eura vlastitih sredstava.

Drugi pogled

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

Svatko želi biti heroj svoje priče

P

Jeste li znali da Upravo se tako "osjeća" PIŠE: samo danas u naš mozak, koji je od tresamo tjedan nutka kad otvorimo oči Siniša dana izloženi istoj kodoslovce bombardiran Drobnjak informacijama ličini informacija koju je koje čovjek prije 100 godina poduzetnik dolaze s mobitela, TV-a dobio u svom cijelom i svih drugih medija koživotu!? jima smo stalno izloženi.

Namjerno sam napisao da smo Koji je onda način da dopremo "izloženi" informacijama, a ne da do pažnje kupca, čiji se mozak ne smo ih primili. može obraniti od poplave inforRazlog je u tome što se mozak se macija? kao organ nije drastično razvio Jeste li primjetili da kad odete u u proteklih nekoliko tisuća godikino, odličan film će nam zaokupiti na, ali se svijet oko nas drastično pažnju u tolikoj mjeri da počnemo promijenio. proživljavati sve što se dešava Suvremeni je čovjek razvio fronglavnom junaku? Moć dobre priče talne režnjeve mozga koji su zai načina kako su je redatalj i glumci duženi za percepciju okolne stispripovjedali, uvući će na dva sata varnosti, upravljanje govorom i sve gledatelje u izmišljeni filmski memorijom, izražavanje emocija, svijet. volje i motivacijsko djelovanje.

No, to nije samo zbog odlične priče Prefrontalni korteks, dio frontalnih - ključan je način kako smo priču režnjeva, odgovoran je za sposobispričali. Ključan je "storytelling". nost osobe da uči, oblikuje karakPostoje stroga pravila i recepti po teristike ponašanja, razmišljanje, kojima se piše scenarij za hollykognitivne funkcije i socijalizaciju. woodske blockbustere.

"Problem" suvremenog čovjeka je u Glavni junak je uvijek u nepovoltome što taj dio mozga koji pojedjnoj poziciji na početku priče i u nostavljeno služi za razmišljanje, nekom trenutku susreće "vodiča" ne može obraditi veliku količinu osobu ili događaj, koji će u njemo informacija u realnom vremenu. probuditi njegove stvarne moći.

Ili da to pojasnimo jednostavnim Glavni junak ne bi bio to što je bez primjerom - zamislite si situaciju u "negativca" - problema koji si na kojoj vaš kupac trči na sobnoj traci početku priče čini nesavladivim. za trčanje, koja je podešena na naAli uz pomoć vodiča i kroz vlastitu jveću brzinu. unutrašnju borbu, naš će heroj U trenutku kad više ne može na kraju pobijediti u transodržavati tempo trčanja formirati se u bolju verziju na traci i jedino o čemu sebe. razmišlja je kako da siđe s Ako savladate umjeće trake i odustane, prilazite pripovjedanja imati ćete mu i krećete s prezentacimoćno oružje da isjom svog proizvoda pričate priču ili usluge. koju će vaš Što mislite, koliko glavni junak će dugo kupac u čuti usprkos takvoj situacipoplavi inji izdržati i da formacija. li će ključne Ne zaboinfor macij e ravite, svi koje mu želite želimo prenijeti, biti herouopće doji svoje prijeti do priče. njega?

V

elika Gorica može se pohvaliti velikim brojem ljudi koji su tu za druge. Oni su volonteri i na njih se uvijek možemo osloniti. Jedna od brojnih volontera je i Petra Kovačić koja dolazi iz Zagreba, ali volontira u Gradskom društvu Crvenog križa Velika Gorica.

- Pohađala sam Prvu ekonomsku školu, te sam nastavila u tom nizu i završila tri godine računovodstva i financija na Stručnom studiju ekonomije u Zagrebu. Čim sam završila fakultet počela sam raditi kao stjuardesa za Croatia Airlines 2018. godine - kaže Petra i dodaje: - Mislim da mi je to zapravo bila jedna od velikih želja kada sam bila dijete, jer uvijek sam gledala avione na nebu i razmišljala kako je biti stjuardesa, gdje one sada putuju, kakve uniforme imaju... Tako da nisam odlutala daleko od snova. Nažalost, došla je korona pa se radni odnos prekinuo i zaposlila sam se u drugoj aviokompaniji, u kojoj sam

DEČKO JE OD RANIJE VOLONTIRAO U GORIČKOM CRVENOM KRIŽU, PA SAM SE I JA UKLJUČILA

donedavno radila.

Ali nije baš da je Petra htjela biti samo stjuardesa. Na temu "što želiš biti kad odrasteš", lepeza je bila široka.

- Osim stjuardesa, u djetinjstvu sam željela biti i astronaut, mađioničar, veterinar i balerina. Uz sve navedeno, uspjela sam se u životu rekreativno baviti baletom, tako da su mi dječje želje djelomično ispunjene i mogu reći da sam sretna i da živim lijepi život - zadovoljno ističe "zagrebačka Goričanka".

INSPIRATIVNA INTERAKCIJA

Osim što je ispunila svoje poslovne snove, pridružila se i ekipi volontera, a evo kako je sve počelo.

- Moj početak volontiranja je započeo kada sam počela raditi za Croatia Airlines gdje sam kod sebe prepoznala da volim biti okružena s ljudima i raditi s njima. Dobra stvar svega toga bila je to što sam taman u to vrijeme bila sa svojim dečkom koji je već neko vrijeme vo-

Klinci, nedostaju nam sestre, zidari, mesari, slastičari, pekari, zubari...

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Dokument otkriva koja su zanimanja tražena, a kojih ima previše i teško je pronaći posao. Ovi su podaci važni osmašima i maturantima koji sljedećih mjeseci moraju odlučiti o svom daljnjem školovanju.

Na području Zagrebačke županije i Zagreba kronično nedostaje onih koji izlaze iz trogodišnjih strukovnih škola, ali i nastavnika pojedinih STEM predmeta.Nema zidara, krovopokrivača, fasadera, elektroinstalatera, vodoinstalatera, mesara, kuhara, slastičara i pekara. Nedostaje i medicinskih sestara, farmaceutskih i

dentalnih tehničara.

HZZ preporučuje veće kvote za obrazovanje nastavnika fizike, kemije, informatike, biologije, ali i na studijima rehabilitacije, logopedije, farmacije, medicine, građevinarstva, sestrinstva, predškolskog odgoja, učiteljskog studija i pedagogije.

Hrvatski zavod za zapošljavanje predlaže da se smanje upisne kvote za srednjoškolske programe za ekonomiste, hotelijersko-turističke tehničare, fotografe i fotografkinje, modne tehničare…

Na stručnim studijima HZZ predlaže manje kvote u području ekonomije, marketinga i komunikacija, ekonomije poduzetništva i fizioterapije.

Maturanti koji planiraju upisati sveučilišni studiji modnog dizajna, filozofije, novinarstva, komunikologije, povijesti, politologije, sociologije, kineziologije, dizajn grafičkih proizvoda, povijest umjetnosti ili ekonomiju, trebali bi razmisliti o nekom drugom studiju. Naime, s ovim diplomama je posao teško pronaći.

Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile.

Također su u obziru uzeti i podaci o nedostatku radnika pojedinih zvanja, kažu iz HZZ-a.

20/21

'Volontiranje me naučilo gledati na svijet drugim očima i cijeniti male stvari...'

PETRA KOVAČIĆ JE ZAGREPČANKA, ALI VOLONTIRA U VELIKOGORIČKOM CRVENOM KRIŽU. S NAŠIM GRADOM POVEZAO JU JE POSAO, A ZATIM I LJUBAV, KOJU DANAS DIJELI SA SVIMA KOJIMA JE POTREBNO lontirao za Crveni križ u Velikoj Gorici pa me uveo u cijelu tu priču. Tako da, zapravo, vrijeme nije moglo biti bolje.

Kao svoje prvo iskustvo pamtim držanje prezentacije o lakšim ozljedama djeci u vrtiću, te prve pomoći. Interakcija s djecom bila je nevjerojatno inspirativna.

Pažljivo su slušali i postavljali pitanja, a njihova znatiželja i želja za učenjem ostavili su snažan dojam na mene.

Iako je bila stjuardesa, letenje joj nije ostavljalo previše vremena za volontiranje, ali kako kaže, svaki slobodan trenutak i dan koji bi uspjela pronaći rado je posvetila volontiranju u Crvenom križu.

- Volontiranje je prilika da svoje vrijeme, energiju i vještine iskoristim kako bih pomogla drugima, ali i osobno rastem. Biti volonter je dobro jer volontiranje donosi brojne koristi, omogućuje upoznavanje novih ljudi, razvijanje empatije i komunikacijskih vještina te otkrivanje vlastitih potencijala, razumijevanje i strpljenje prema drugima.

Sve navedeno mi je zaista pomoglo da se osobno razvijem i da svijet gledam drugim očima, gdje u trenutku slabosti treba biti najjači jer si u oku promatrača i podrška drugima. Psiholog, motivacija i hodajuća pozitiva.

Ističe kako je dugogodišnje volontiranje u Gradskom društvu Crvenog križa Ve-

lika Gorica jedno od posebnih iskustva u njenom životu.

- Tijekom godina imala sam priliku sudjelovati u raznim aktivnostima, uključujući pokazne vježbe Crvenog križa i edukacije prve pomoći gdje smo neprestano učili kako pružiti podršku i pomoć drugima u kriznim situacijama. Svaki projekt nosio je svoju priču i vrijednost.

Ono što me posebno motivira u volontiranju je osjećaj da svakim, pa i najmanjim doprinosom, činimo razliku. Kroz ovo iskustvo ne samo da sam stekla nova znanja i vještine, već sam i upoznala divne ljude s kojima dijelim istu strast prema pomaganju drugima.

EDUKACIJA OD NAJRANIJE DOBI

Petra nam je otkrila i situacije koje kroz svoje volontiranje posebno pamti.

- Jedna od posebnih situacija bila je tijekom pokazne vježbe i pružanja prve pomoći. Ja sam bila zadužena za smirivanje i pružanje podrške unesrećenima. Iako je sve bilo dio vježbe, emocije su bile stvarne jer smo svi shvatili koliko su te situacije zahtjevne i koliko je važno zadržati smirenost.

Drugi primjer je sudjelovanje u edukaciji djece o osnovama prve pomoći. Njihov entuzijazam i želja za učenjem podsjetili su me koliko je važno educirati i poticati

U TRENUTKU SLABOSTI TREBA BITI NAJJAČI, JER LJUDIMA SI TI PODRŠKA

VOLONTIRANJE ME IZGRADILO KAO OSOBU, OTPORNIJI SI NA STRES...

POMAGANJE DRUGIMA JE STRAST, TU UPOZNAŠ PUNO LJUDI SLIČNIH SEBI

Petra je ove godine dobila zahvalnicu Crvenoga križa za svoj doprinos

širenje svijesti o važnosti prve pomoći već od najranije dobi.

Otkrila nam je i koliko ju je volontiranje promijenilo i čemu ju je naučilo.

- Volontiranje me definitivno promijenilo i izgradilo kao osobu. Prije svega, naučilo me cijeniti male stvari u životu i biti zahvalna na onome što imam.

Također smatram kako sam razvila bolju otpornost na stres i sposobnost nošenja s izazovnim situacijama što su vještine koje primjenjujem i u svakodnevnom životu, pogotovo na poslu. Smatram da me volontiranje učinilo boljom verzijom sebe i da me tjera da izlazim iz svoje comfort zone gdje se razvijam.

Svake godine početkom prosinca obilježava se Međunarodni dan volontera.

Ove godine Petra je dobila zahvalnicu za volonterski doprinos u provedbi ak-

tivnosti i ostvarenju ciljeva Hrvatskog Crvenog križa za 2024. godinu.

- Zahvalnica od Hrvatskog Crvenog križa za moj volonterski doprinos mi puno znači. Ova zahvalnica nije samo priznanje mog truda, već i potvrda da su svi ti mali, često nevidljivi napori, prepoznati i vrijedni. Zahvalnica mi daje još veću motivaciju da nastavim svoj rad u području gdje mogu koristiti svoje vještine za bolji svijet. Drago mi je da je moj trud prepoznat i cijenjen. ŽELITE SE I VI PRIKLJUČITI?

Ako i vi želite kao Petra biti u timu volontera Gradskog društva Crvenog križa Velika Gorica, možete im se obratiti svakim radnim danom od 8-13 sati na kontakt telefon 01/6221-318 ili putem maila: info@ckvg.hr

NAJAM U GORICI ZA 800 EURA U 40 KVADRATA!

Cijene stanova u našem gradu već neko vrijeme lete u nebo, a nije drukčije ni s najmom...

O

sim kupcima novih stanova, Velika Gorica postala je iznimno atraktivna i onima koji traže stan za dugoročni najam. Razlog je, naravno, odličan položaj našeg grada u odnosu na Zagreb, dobra prometna povezanost, ali i već godinama niže cijene najma tih stanova. No, te “niže“ cijene stanova u posljednjih godinu-dvije ubrzano rastu.

Prije pet godina novorenovirani i potpuno namješteni dvosobni stan površine od 55-60 četvornih metara iznajmljivao se za 450 do 500 eura na mjesec. Radilo se o stanu u starijoj zgradi, ne u novogradnji. Prije otprilike tri godine najam takvog stana porastao je za stotinu eura, a danas je između 600 i 700 eura. Režije, naravno, nisu uračunate u najamninu.

A najveći problem potencijalnim stanarima u takvim stanovima jest činjenica da ih je, bez obzira na građevinski bum u Velikoj Gorici posljednjih godina, vrlo malo na tržištu.

Primjerice, na najvećem domaćem online oglasniku Njuškalu trenutačno je samo 40-ak

aktivnih oglasa za iznajmljivanje stanova u Velikoj Gorici. Od toga je desetak oglasa za tzv. najam radnicima, dio ponuđenih stanova je u obiteljskim kućama (što također ne odgovara većem dijelu potencijalnih stanara), pa je “onih pravih“ oglasa za iznajmljivanje stanova vrlo malo.

OD 350 € NA GORE

Kakve su cijene najma?

Ukratko: šarene, ali visoke. Cijene, naravno, ovise o stanju stanova, namještaju, stupnju uređenja, lokaciji, kvaliteti i starosti zgrada u kojima se nalaze. No, činjenica je da je sve manje stanova koji su povoljni čak i ako je namještaj u njima već odavno trebalo zamijeniti, a stan “pofriškati“ farbanjem zidova, uređenjem stolarije i sl.

Kada su uopće dostupni na tržištu, za stanove u takvom stanju površine od 35 – 50 kvadrata u Velikoj Gorici treba izdvojiti 350-500 eura na mjesec. Svi ostali stanovi dosta su skuplji.

Ovih dana nudi se garsonjera u središtu Velike Gorice od 20 kvadrata za 250 eura.

Opremljena je u redu – skromnija varijanta IKEA stila. Primjereno za studenticu ili studenta. Ta se ponuda i ne bi činila lošom da se stan ne nalazi u suterenu, gotovo u potpunosti bez dnevnog svjetla.

U ponudi je i lijepo namješten i uređen stan od 40 kvadrata koji je, čini se po fotografijama, bio u tzv. kratkotrajnom najmu, odnosno iznajmljivao se turistima. Stan ima spavaću sobu, dnevni boravak, modernu walk-in tuš

kabinu u kupaonici. Cijena? Iznajmiljivač traži 800 eura na mjesec.

Još je skuplje ako se radi o novijoj zgradi. Tako se iznajmljuje stan od 44 kvadrata s jednim garažnim parkirnim mjestom u novogradnji za 850 eura. ŽIVOT U NAJMU ZA 1200 EURA

Ali, ako ste sumnjali, ima i skuplje. Nude se tako u našem gradu i stanovi čiji mjesečni najam prelazi 1000 eura, a da se pritom ne radi o ekskluzivnijim stanovima, nego samo o onim malo većim. Tako se jedan lijep stan s dnevnim boravkom i dvije spavaće sobe površine 72 kvadrata, uz koji ide i garažno parkirno mjesto, iznajmljuje za 1200 eura na mjesec.

Treba, naravno, napomenuti da su stanovi u obližnjem Novom Zagrebu skuplji nego u Velikoj Gorici, a preko Save još skuplji. I zato svaki kvalitetniji ili prihvatljiviji stan u našem gradu koji se pojavi na tržištu brzo nađe svog stanara.

Gospodarstvo

DOZNAJTE KAKO NAJUSPJEŠNIJE SADITI ZA VRIJEME TEMPERATURNIH MINUSA I U VAŠIM VOĆNJACIMA

I

ako pravu zimu s dugotrajno niskim temperaturama ispod nule, nismo doživjeli godinama, pomisao na vanjsku sadnju stabala tijekom zime, može izazvati skepsu, budući da su vanjski radovi na zemlji obično rezervirani za topliji dio godine.

No, faza mirovanja tijekom zime idealna je za sadnju stabala koja su uzgajana u teglama, posebice od kada zime više nisu toliko hladne kao prije nekoliko desetljeća. Inače, struka preporuča sadnju na otvorenom od kraja listopada do kraja ožujka.

- Početak ljeta također može biti dobar trenutak za sadnju, no tada treba voditi računa da mlada sadnica ima osiguranu dovoljnu količinu vode - ispričala nam je Arijana Mrkonjić, voditeljica poslovne jedinice održavanja javnih zelenih površina u VG Komunalcu, koju smo zajedno s djelatnicima zatekli u sadnji u ulici Slavka Kolara.

Jutarnji minusi u zraku samo površinski zamrznu tlo dok dovoljna količina sunca tijekom dana, kakvu i imamo, osigurava dovoljno toplo tlo za sadnju. Također, govori nam, jedino je važno da dublji slojevi tla nisu zaleđeni i da tlo nije mokro, jer tada zemlja nije rahla i rastresita te mlada sadnica neće moći dovoljno dobro razviti korijenski sustav.

- Bitno je da je iskopana rupa dostatna za položiti balu korijena, također naši djelatnici uz korijen postavljaju kompost i gnojivo i nakon zatrpavanja korijena, formiraju zemljom takozvanu zdjelicu, kako bi se nakon zalijevanja voda zadržavala iznad sadnog mjesta. I na kraju je važno stablo učvrstiti. Mi to radimo zabijenim kolcima koje za biljku povezujemo trakama. Zadnji korak je oko debla sadnice postaviti plastičnu zaštitu od glodavaca i drugih štetnika - objašnjava Mrkonjić.

Uz spomenute, i savjet za sadnju je i prethodno orezivanje vrhova, kako bi biljka brže i lakše potjerala „novo korjenje“, što možemo iskoristiti kao upute za sadnju u našim voćnjacima i dvorištima, kako bi nove biljke bile spremne za buđenje u proljeće.

Inače, VG Komunalac je na području grada sa sadnjom stabala krenuo krajem siječnja i do sad ih je posađeno 100-tinjak dok je u planu još čak 550. Tako da nova stabla već čekaju fazu listanja u Kokotovom naselju, Cibljanici, ulici Jurja Dobrile i u Bratstvu, a nova faza sadnje obuhvatila je 30 stabala koja krase ulicu Slavka Kolara.

- Odlučili smo saditi većinom javor, kesten, lipu, topolu, ukrasnu trešnju, liriodendron, bukvu i ginko, a zasadili smo i nešto voćaka i crnogorice. Biramo autohtone vrste ovog kraja i one koje su se „udomaćile“. Još je, također, važno voditi računa o poziciji sadnje, jer zbog vjetra ili nevremena koji bi ih u budućnosti mogle srušiti, stablo ne smije biti posađenu u neposrednoj blizini građevinskih objekata govori nam sugovornica.

Unatoč klimatskim promjenama sadnice i dalje, uz redovito navodnjavanje, od-

olijevaju i velikim ljetnim vrućinama, no starijim se stablima, poput breza, češće suše grane, što pokazuje da su ipak ljeti žedne i da su se količine podzemnih voda smanjile.

- Još nešto su sa sobom donijele klimatske promjene, a to je uspijevanje mediteranskih vrsta u našem kontinentalnom podneblju - dodala je Mrkonjić, podsjetivši na činjenicu da je prije ovdje u unutrašnjosti Hrvatske, bilo nemoguće održati na životu stabla s Mediterana, a ona danas itekako mogu bez problema kod nas prezimiti.“ Inače, kupnju sadnica, koje će u budućnosti osigurati dovoljno hladovine ljeti i kisikom bogatiji zrak koji udišemo, financirao je Grad Velika Gorica putem EU fondova, čime pokazuje da urbana područja moraju voditi brigu o drvenastom zelenilu kao ključnom rješenju u očuvanju okoliša.

- Takozvano "ozelenjavanje" javnih površina smatramo jako bitnim, osobito kada svjedočimo sve višim temperaturama kroz godine, stoga u suradnji s Gradom Velikom Goricom imamo rekordne sadnje diljem grada i okolice. Pohvalio bi ovim putem naše vrijedne djelatnike koji rade na poslovima sadnje, orezivanja, zalijevanja, svemu što uljepšava naš okoliš.

Posebice u ovim težim, hladnijim vremenskim uvjetima, ali i onim velikim ljetnim vrućinama. Važno je napomenuti kako vodimo računa i o alergenima, tako da izbjegavamo sadnice, čiji kasniji cvat izaziva alergije kod naših građana, saditi u blizini stambenih zgrada. Veselimo se novim projektima sadnje koji će biti odličan zalog za budućnost i za "pluća" našeg grada - rekao je Jurica Mihalj, predsjednik Uprave VG Komunalca.

SPONZORIRANO

Zimska sadnja stabala u Velikoj Gorici

22/23

gospodarenje otpadom u Velikoj Gorici

Foto: prof.dr.sc.Sanja Kalambura

OBAVIJEST O PODJELI BESPLATNIH SMEĐIH KANTICA I BIORAZGRADIVIH VREĆICA ZA STAMBENE ZGRADE

Portugalske studentice

U

sklopu dugogodišnje suradnje Veleučilišta Velika Gorica sa sveučilištima u Coimbri i Aveiru, svake godine u naš grad dolaze studenti iz Portugala kako bi stekli praktična znanja i usporedili sustave gospodarenja otpadom u našim zemljama.

Ove godine VG Čistoću posjetile su Beatriz Candeias Mesquita i Maria da Luz Mendes Macedo. Predstavnici VG Čistoće upoznali su ih s velikogoričkim sustavom gospodarenja otpadom, s posebnim naglaskom na prikupljanje i obradu otpada te rad odlagališta u Mraclinskoj Dubravi.

Jedan od ključnih aspekata njihovog istraživanja bio je način prikupljanja i recikliranja tekstilnog otpada, koji postaje sve veći ekološki izazov zbog tzv. "brze mode". VG Čistoća već dugi niz godina aktivno provodi sustav prikupljanja tekstila putem javnih spremnika raspoređenih na javnim površinama, zelenim otocima i reciklažnim dvorištima, omogućujući građanima jednostavno i odgovorno zbrinjavanje tekstilnog otpada.

Poseban fokus istraživanja bio je i na pravilnom zbrinjavanju biootpada, čemu VG Čistoća pridaje veliku važnost. Stanarima stambenih zgrada osigurane su smeđe kantice i biorazgradive vrećice za jednostavno odlaganje biootpada u zajedničke smeđe posude, dok stanovnici obiteljskih kuća mogu birati između korištenja smeđih spremnika ili besplatnih kompostera za kućno kompostiranje. Uz to, VG Čistoća aktivno sudjeluje u projektima vezanim uz održive lance opskrbe hranom i smanjenje otpada od hrane, u suradnji s velikogoričkom razvojnom agencijom VeGoRa. Prema riječima prof. dr. sc. Sanje Kalambura, prodekanice za znanost na Veleučilištu Velika Gorica, ovakvi programi međunarodne suradnje ne samo da jačaju stručne kompetencije studenata, već potiču razmjenu znanja i dobrih praksi između europskih zemalja. Takva suradnja ključna je za rješavanje globalnih izazova poput gospodarenja otpadom i klimatskih promjena.

Tijekom proteklih 15 godina, više od 30 studenata završilo je diplomske radove i provelo istraživanja kroz ovaj program, s posebnim naglaskom na us-

porednu analizu sustava gospodarenja otpadom u Portugalu i Hrvatskoj. Završni rezultati ovogodišnjeg istraživanja bit će predstavljeni na uglednoj konferenciji Dani kriznog upravljanja, koja će se održati u Opatiji u lipnju 2025. godine. Ova konferencija pružit će priliku i našim studenticama da svoja otkrića podijele s domaćim i međunarodnim stručnjacima iz područja gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i kriznog upravljanja.

VG Čistoća zahvaljuje Veleučilištu Velika Gorica na dugogodišnjoj suradnji i prepoznavanju njezine uloge kao jednog od najuspješnijih primjera održivog gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Također, pozivamo i ostale obrazovne institucije da nam se pridruže u zajedničkom stvaranju održivih rješenja za budućnost!

U sklopu aktivnosti koje VG Čistoća d.o.o. provodi s ciljem učinkovitijeg odvajanja biootpada u stambenim zgradama, u 2025. godini ponovno pozivamo sve korisnike koji žive u stambenim zgradama koji do sada nisu preuzeli svoju smeđu kanticu i vrećice za biootpad za 2024. i 2025. godinu, da se jave u Korisničku službu VG Čistoće (soba 19. u prizemlju) radnim danom od 08:00 do 15:00 sati te podignu svoju kanticu. Uz kanticu, dobiti će i 52 biorazgradive vrećice koje se, nakon što se napune, odlažu u zajedničku posudu za biootpad.

Također, dostupne su i nove količine biorazgradivih vrećica za 2025. godinu, pa pozivamo korisnike da dođu preuzeti i besplatne vrećice.

Molimo Vas da prilikom podizanja kantice i vrećica ponesete posljednji račun VG Čistoće u fizičkom ili digitalnom obliku.

Hvala Vam što odvajate otpad!

VG Čistoća d.o.o.

OBAVIJEST O BESPLATNOM PRIKUPLJANJU AZBESTNOG OTPADA OD GRAĐANA Poštovani korisnici, želimo Vas obavijestiti da je VG Čistoća u suradnji s gradom Velika Gorica ponovno pokrenula akciju preuzimanja azbestnog otpada s područja Grada Velike Gorice.

Korisnici koji posjeduju azbestni otpad mogu ostvariti svoje pravo na besplatni odvoz pozivom na broj telefona 6566-739 (radnim danom od 08 do 15 sati) ili upućivanjem zahtjeva putem elektroničke pošte na adresu azbest@ vgcistoca.hr.

Molimo vas da otpad koji sadrži azbest pripremite složen na standardnim drvenim paletama, omotan „stretch“ folijom, na mjestu na kojem je moguć pristup kamionu s dizalicom za utovar i odvoz.

ZBRINJAVANJE AZBESTNOG OTPADA ZA SVE KORISNIKE USLUGA VG ČISTOĆE JE BESPLATNO! Hvala Vam što odvajate otpad!

VG Čistoća d.o.

SPONZORIRANO

Portugalski studenti istražuju

Hitna u letu

25

Piše: Marija Vrbanus

skog zavoda za hitnu medicinu, Maja Grba-Bujević.

Na pitanje koliko je helikopteru pristupačno sletjeti do bolesnika, Grba-Bujević ističe da je jedna od ključnih prednosti što je helikopter manjih dimenzija i bez problema može sletjeti u naseljeno područje, čak i u nečije dvorište. O “dizanju” helikoptera odluku donosi tim operatera pri broju 194, za koji Grba-Vujević ističe da jako dobro prepoznaje hitnost situacije, udaljenost zemaljske hitne pomoći i odlično procjenjuje po život opasnu situaciju, u kojoj je za spašavanje – helikopter najbrža opcija.

K

oliko su timovi Helikopterske hitne medicinske službe važna karika u pružanju pravovremene prve pomoći, pokazuju i najnoviji podaci o njihovim intervencijama. U deset mjeseci, koliko djeluje ovaj način hitne medicinske pomoći u Hrvatskoj, imali su ukupno 1.146 intervencija, pri čemu 69 primarnih, nešto više od tisuću sekundarnih i 69 međubolničkih. Velik broj intervencija odnosi se na jadranske baze Split i Rijeku, dok zagrebački timovi bilježe 108, a osječki 37 intervencija.

Najčešći razlog "dizanja" helikopterske medicinske pomoći je zbrinjavanje osoba s bolestima srca, vitalno ugroženih osoba uslijed ozljeda i osoba s poremećajem svijesti, te srčani i moždani udar.

Zagrebački tim stacioniran je u Velikoj Gorici, koja infrastrukturno ima odličnu poziciju budući da se na području grada nalazi sletna staza ZTC-a, s koje redovito helikopter prevozi bolesnike do zagrebačke bolnice Dubrava, koja jedina ima mogućnost slijetanja na helidrom i koja ima najobuhvatniji opseg pružanja medicinske obrade.

KAD SU MINUTE KLJUČNE

- Helikopter koji uzlijeće iz Velike Gorice je manjih dimenzija, no potpuno je opremljen svom medicinskom opremom kao jedinica intenzivne njege. Recimo, nakon dojave za hitnom pomoći zbog osobe koja je doživjela infarkt u Kravarskom, najbrže do KB Dubrava stići će helikopterom, odnosno duplo brže. Ključne su minute u takvim slučajevima - objasnila je ravnateljica Hrvat-

BAZA POKRAJ ZTC-A

'NAŠA JE ZADAĆA ŽIVOTE SPAŠAVATI - HELIKOPTEROM' U VELIKOJ GORICI ĆE SE GRADITI JEDINSTVENA BAZA U HRVATSKOJ, OTKRILA JE RAVNATELJICA HRVATSKOG ZAVODA ZA HITNU MEDICINU

Dodajmo kako posadu Helikopterske hitne medicinske službe čini pilot i tehničko osoblje te liječnik i prvostupnik sestrinstva, odnosno magistar sestrinstva, koji su prošli i dodatnu obuku za rad u helikopteru, a trenutačno ovaj posao obavlja 100 djelatnika. Sustav je složen, ovisi o brzoj reakciji i stručnosti, te dobroj komunikaciji, a koji se u 10 mjeseci postojanja pokazao vrlo funkcionalnim.

Dobra vijest, koju je najavila ravnateljica, skorašnja je uspostava baze Helikopterske hitne medicinske službe pored ZTC-a. Zemljište je već osigurano, a projekt je u fazi definiranja pri resornom ministarstvu.

- Jako me veseli realizacija ovog projekta jer će Velika Gorica po tome biti jedinstvena u Hrvatskoj, a naši pacijenti dobiti pravovremenu hitnu pomoć. Baza će biti suvremena, s modernim helidromom i svom infrastrukturom za obavljanje ovakve vrste medicinske pomoći.

To ulijeva našim građanima sigurnost, jer i sami želimo na taj način biti zdravstveno zbrinuti.

SPONZORIRANO

Radovi završeni u Leknenu i Trnju, na Zagrebačkoj će završiti sredinom travnja I zgradnja cjevovoda u sklopu NPOO projekta (Nacionalni plan oporavka i otpornosti), koji se sufinancira bespovratnim sredstvima, započela je u rujnu prošle godine, dok se završetak istih planira u prvoj polovici ove godine. Radovi na polaganju cijevi u naseljima Lekneno i Trnje su završeni te je izgrađena vodoopskrbna mreža u dužini od 3.961,92 m'. Asfalterski radovi planiraju se izvoditi u travnju ove godine, te će svi radovi biti završeni i prije ugovorenog roka.

U tijeku su radovi na polaganju vodoopskrbnog cjevovoda u naselju Cerovski

Vrh, trenutno je izvedeno 2.435 m' od ukupno 5.665 m' te će isti biti završeni do ugovorenog roka.

Također, u tijeku su radovi na rekonstrukciji vodoopskrbnog cjevovoda u Zagrebačkoj ulici. Trenutačno su na zadnjoj dionici, potrebno je položiti još 400 metara cijevi od ukupno 1.384 m' te će isti biti gotovi do polovice travnja ove godine.

U dogovoru sa Gradom Velika Gorica izvršit će se asfaltiranje kompletnog prometnog traka, što očekujemo krajem travnja, a svi radovi će biti završeni prije ugovorenog roka.

NOGOMETNI KLUB „ KURILOVEC“ Sportska ulica 2a Velika Gorica

Na temelju Pravilnika o načinu uporabe sportskih objekata u vlasništvu Grada Velike Gorice (Službeni glasnik Grada Velike Gorice, broj 9/2019.) te čl.

11. Ugovora o upravljanju športskom građevinom sklopljenog između Grada Velike Gorice i NK Kurilovec od 27.11.2012. godine, NK Kurilovec, kao upravitelj športske građevine raspisuje

Sport Franjo Kovačić sa suprugom i sinovima na proslavi 60. rođendana

NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora Adresa na kojoj se poslovni prostor nalazi

Stjepana Fabijančića Jape 116, Velika Gorica

Namjena

Površina u m²

Početni iznos mjesečne zakupnine

Iznos jamčevine

trgovina

poslovni prostor tlocrtne površine od 61,42 m² (korisne površine od 53,65 m²) skladišni prostor površine 46,72 m²

400,00 EUR

1.200,00 EUR

UVJETI NATJEČAJA: 1. Pravo podnošenja pisane ponude imaju sve fizičke osobe državljani Republike Hrvatske i državljani država članica Europske unije te pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj i državama članica Europske unije.

2. Početni iznos mjesečne zakupnine iznosi 400,00 EUR. U cijenu mjesečne zakupnine nisu uračunati režijski troškovi za poslovni prostor.

3. Za sudjelovanje u natječaju ponuditelj je obvezan uplatiti jamčevinu u trostrukom iznosu početne mjesečne zakupnine.

4. Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina.

5. Poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju 6. Kriterij za odabir najpovoljnije ponude koja ispunjava sve uvjete iz natječaja je najviši ponuđeni iznos mjesečne zakupnine.

Ponuda mora sadržavati: A) dokumentaciju koja sadrži osnovne podatke o ponuditelju, uz dostavu odgovarajućih dokaza (preslika osobne iskaznice za fizičke osobe odnosno izvadak iz sudskog registra za pravne osobe, OIB, dokaz o prebivalištu odnosno sjedištu ponuditelja, e-mail, broj telefona ili mobitela) B) ponuđeni iznos mjesečne zakupnine C) dokaz o plaćenoj jamčevini u trostrukom iznosu početne mjesečne zakupnine D) broj računa s nazivom banke kod koje je otvoren radi povrata jamčevine Osobe koje sudjeluju u natječaju moraju platiti jamčevinu na žiro-račun NK „Kurilovec“ IBAN: HR27 23600001101488331 otvoren kod Zagrebačke banke d.d., opis plaćanja „JAMČEVINA ZA NATJEČAJ“.

Izabranom ponuditelju čija je ponuda prihvaćena, uplaćena jamčevina uračunava se u zakupninu, a ponuditeljima čije ponude nisu prihvaćene jamčevina se vraća u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja.

U slučaju da najpovoljniji ponuditelj odustane od ponude odnosno sklapanja ugovora o zakupu, gubi pravo na povrat jamčevine.

Ponude s traženom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom „NATJEČAJ ZA ZAKUP – NE OTVARAJ“ na adresu NK „Kurilovec“, Sportska ulica 2a, Velika Gorica.

Natječaj je otvoren 27.02.2025., a rok za podnošenje ponuda je 15.03.2025.

Ponude podnesene izvan roka i nepotpune ponude neće se razmatrati.

Javno otvaranje ponuda bit će u prostorijama NK „Kurilovec“, Sportska ulica 2a, Velika Gorica, dana 20.03.2025. u 12,00 sati.

Otvaranju ponuda mogu biti nazočne osobe koje su podnijele ponudu ili njihovi ovlašteni predstavnici uz predočenje valjane punomoći.

NK „Kurilovec“ može u svakom trenutku poništiti natječaj, odnosno ne prihvatiti niti jednu ponudu.

MOJIH PRVIH 60...

'Lovrić nije htio igrati bez dva dima moje cigarete, a igrače sam znao voditi i na buncek' Piše: Marko Vidalina

K

lubove, sportske obitelji, čine igrači i treneri, oni su u toj priči najistaknutiji, ali možda ne i najvažniji. Jer, u pozadini su uvijek i oni ljudi bez kojih stvari ne bi mogle funkcionirati. Na svim razinama, od one predsjedničke i direktorske, pa sve do one posljednje u klubu.

A tu se negdje, u tu priču, može smjestiti i ono što se u nogometu službeno i moderno zove - ekonom. Odnosno oružar.

U toj su ulozi često posebni, malo drukčiji ljudi, ponekad i specifični.

I baš svim tim opisima odgovara ekonom HNK Gorice, praktički cijelome kraju dobro poznati Franjo Kovačić Pevec.

NOĆI NA STADIONU

- Kad je krenula ova priča s HNK Goricom, predsjednik Črnko pitao je da mu predložim nekog za oružara, a ja sam mu predložio sebe! Malo se iznenadio, začudio, ali znao sam da to mogu. Sva tri sina su mi u nogometu, volim to, znam svašta napraviti, jer u životu sam svašta radio - prisjeća se Pevec početka veze s klubom poznatim kao "ponos grada".

S tim je klubom vezan kao pupčanom vrpcom, jer uz sva ostala zaduženja, još je davno preuzeo i klupski kafić uz pomoćni teren, kojeg je sa sinovima iz "kolibe" pret-

FRANJO KOVAČIĆ PEVEC DUGOGODIŠNI EKONOM HNK GORICE PROSLAVIO 60. ROĐENDAN ONAKO KAKO I ŽIVI: NASMIJAN, UZ VELIKO DRUŠTVO... vorio u ozbiljan i vrlo ugodan objekt. U kojem se, eto, može proslaviti i okrugli, 60. rođendan. Okupio je Franc na svojoj fešti mnogobrojne prijatelje, a nakon što su odradili utakmicu protiv Dinama, pridružili su se i praktički svi igrači, ali i stručni stožer.

Pokloni su stizali, sve jedan kreativniji od drugog, a poseban poklon stigao je i iz kluba. Za Peveca je, naime, pripremljen kratki rođendanski film, u kojem je vječni mladić s Kozjače ispričao svoju priču.

- U počecima je bilo teško, budući da sam sve radio sam. Bio na terenu, postavljao reklame, prao i slagao dresove, pripremao sve za trening... Znalo se više puta dogoditi da moram prespavati na stadionu da bi sve bilo spremno za jutarnji trening.

U ekonomatu sam imao ležaj za takve situacije, a ponekad bi se čak dogodilo i da odem malo doma - kroz smijeh govori Pevec.

S igračima je od prvoga dana imao svoj način.

- Od prvog trenutka držim se toga da moramo poštovati jedni druge. Nije me briga koliko ti zarađuješ, tko si i odakle, bitno mi je samo da poštuješ moj posao.

Dok god je tako, sve je u redu, a to su i igrači shvaćali. Bilo je onih s kojima sam se jako zbližio, za kojima sam i plakao kad su odlazili, ali bilo je i onih za koje bi volio da nikad nisu ni došli - priznaje Pevec, koji nema problem kad treba istaknuti te posebne igrače.

MALI RITUAL S LOVRIĆEM

Uostalom, nije tajna da je s Kristijanom Lovrićem imao poseban odnos.

- Na jednom treningu je Kiki pao u nesvijest, a ja sam dotrčao do njega i, kako sam emotivac, zasuzile su mi oči. Poslije mi je rekao da je to vidio, da su to posebne emocije, i tu smo se počeli zbližavati. Puno smo se družili, ja sam ga savjetovao o životu, a on me "slušao"... Nas dvojica imali smo i jedan ritual. Naime, nikad nije želio istrčati na teren prije nego što povuče dva dima moje cigarete.

Samo i jedino moje. Nude mu Marlboro, on govori: "Ne, hoću sfrkanu od Peveca" - sa smiješkom priča Franjo, koji je sjajan odnos imao i s Rumunjem Florentijem Branescuom.

- Ja ne govorim engleski, on nije znao riječ hrvatskog, ali postali smo veliki prijatelji. Vodio sam ga čak i na buncek, jer mi je tvrdio da Rumunji imaju najbolji buncek na svijetu. Kad je probao ovaj naš, priznao je da je Hrvatska prvak svijeta u tome - pamti Pevec.

Nakon što je proslavio šezdeseti, krenuo je dalje u istom ritmu.

- Kakav je plan? Ma nema ga, ušao sam u sedmo desetljeće bez plana ! Zapravo, plan je još 40 godina, do stote, pa ćemo vidjeti za dalje... A kad odem, neka mi na sprovodu svira "Posljednji boem"!

NOVI SPORT UZ SVE OSTALE SPORTOVE, SAD ĆEMO U GORICI IMATI I GOLF, A IZA SVEGA STOJE NAŠI SUGRAĐANI, GOLFER I BIVŠI KOŠARKAŠ...

Piše: Vlado Boban

N

ogomet, košarka, rukomet, odbojka, atletika, gimnastika, plivanje, taekwondo, karate, judo, boks, hrvanje, kuglanje, šah, streljaštvo, tenis, stolni tenis, badminton, fitness, sinkronizirano plivanje, sportski ples, akrobatski rock'n'roll, slobodno letenje i cheerleading. Sve to nudi bogat svijet velikogoričkog sporta, odnedavno bogatiji za još jedan sport: golf!

Za osnivanje Golf kluba Velika Gorica "krivi" su Marko Stepinac, ponajbolji hrvatski golfer, profesionalni instruktor golfa, te Zvonimir Kovačević, jedan od najboljih košarkaša koje je ovaj grad ikad dao, a posljednje tri godine strastveni zaljubljenik u golf. Marko je, inače, sa Cibljanice, a Zvonimir je doma na ulasku u Kurilovec. Domaći dečki...

- Prije par godina znao sam za možda pet golfera u Hrvatskoj, ali kad sam prvi put došao na terene u Blatu, kao da sam ušao u neki drugi svijet. I shvatio sam da kod nas ima jako puno golfera. Oko 800 je registriranih igrača, onih koji se natječu za svoje klubove, a u svemu tome sam shvatio da i iz Gorice znam desetak ljudi koji se bave golfom. I tu sam negdje, u dogovoru s Markom, zaključio da bi bilo dobro pokrenuti klub u Velikoj Gorici - ispričao je Kovačević.

Marko Stepinac na terenima u Blato je okupio momčad koja suvereno osvaja naslove prvaka Hrvatske, u kojoj su tri naša i jedan slovenski reprezentativac, a u Gorici bi se radilo s mladima.

- Želimo oformiti mladu ekipu koja će napredovati, raditi, ali istovremeno i još malo popularizirati ovaj sport u našem

25

I GOLF JE STIGAO U GRAD!

'Nije ideja graditi golf terene, ali zašto ne jednog dana! Mislim da su i ucrtani tamo iza Čiča...' gradu - ističe Marko, koji će se nastaviti baviti i svojim klubom, pri čemu barem neće morati daleko putovati.

Naime, većina hrvatskoga golfa igra se na dva ista mjesta.

- Vani je normalna stvar da svaki klub ima svoje igralište, ali mi tu malo kaskamo. Mi imamo tri igrališta sa 18 polja, po jedno u Zagrebu, Savudriji i na Brijunima, a na ta tri terena postoje 23 kluba! I svi igraju pretežito na dva igrališta, u Zagrebu i Savudriji. U prijevodu, fali nam golf igrališta, kako iz natjecateljskih razloga, tako zbog ljetne turističke ponude. Tu smo dosta ograničeni, jer s više igrališta bilo bi i više igrača - upoznaje nas s brojkama Stepinac.

On je u golf ušao preko oca, paralelno je

PITAJU NAS GDJE ĆEMO IGRATI... SVA 23 KLUBA U HRVATSKOJ IGRAJU NA DVA TERENA!

RAZLIČITIH SPORTOVA IGRA SE U VELIKOJ GORICI, GOLF JE NAJNOVIJI NA TOJ LISTI...

gurao nogomet i golf, pa već u šestom razredu odlučio da je golf broj jedan.

Prijatelj i kolega Zvone, s druge strane, izabrao je košarku, dogurao i do ABA lige u dresu slovenske Krke, igrao europska natjecanja i više puta se vraćao u Goricu, koju je i trenirao po završetku igračke karijere.

- Naša dva puta u golfu su potpuno različita, ali uvjeren sam da postoji veza između golfa i košarke. Pa ja

26/27

Marko Stepinac sa Cibljanice ponajbolji je hrvatski golfer

ne poznajem ni jednog košarkaša koji je bio u SAD-u neki dio života, a da ne igra golf. Meni je sad to logično, jer dugo su me nagovarali, dugo sam se opirao, a kad sam probao, zaljubio sam se. I sad mi više ništa drugo nema smisla. Šećeš, igraš, pokraj tebe protrčavaju srne, vidiš i guske, patke, dabrove... Savršen način za provesti vrijeme, pogotovo uz sport koji me podsjeća na sektu. Kad jednom uđeš u taj svijet, više nema van - opisuje slikovito Kovačević.

Ne bi bilo loše komadić te idile jednog dana dovesti i u naš grad.

- Nije ideja graditi terene, jer to je težak proces. Golf teren sam za sebe teško može biti rentabilan, ali u svijetu nalaze razne načine kako ih uklopiti u resorte, negdje čak i u naselja. Znam da je u GUP-u tamo iza Čiča ucrtan teren, tko zna što se može dogoditi. Dosta je 90 hektara zneatraktivnog emljišta, a ovdje zemlje ima... zajednički su za kraj poželjeli gorički golferi.

Sport 3. NL Centar 15 10 2

3 32

2. KURILOVEC

15 9

2

4 29

1.

Ravnice

3. Zagorec

15 9

2

4 29

4. Gaj Mače

15 8

4

3 28

5. Samobor

15 9

0

6 27

6. Lučko

15 8

1

6 25

7. Trešnjevka

15 7

3

5 24

8. Ponikve

15 7

2

6 23

9. Dinamo (OO) 15 6

4

5 22

10. Tigar

15 6

2

7 20

11. Maksimir

15 6

1

8 19

12. Bistra

15 5

3

7 18

13. Mladost P.

15 5

2

8 17

14. Sava

15 4

3

8 15

15. Vrapče

15 3

0 12 9

16. HAŠK

15 2

1 12 7

PRVA LOPATA ZA

Kustić ostao prvi čovjek HNS-a, Črnko u i

V

elika Gorica postaje dom hrvatskog nogometa. Nakon svih prethodnih poduzetih koraka i stečenih preduvjeta ka ostvarenju tog cilja u travnju bi trebala krenuti izgradnja kampa, najavio je to Marijan Kustić, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza na nedavno održanoj skupštini gdje mu je potvrđen još jedan mandat na čelu ove krovne organizacije hrvatskog nogometa.

- Čast mi je i ponos biti predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza. Napraviti ovakve rezultate, pokrenuti ovoliko projekata u infrastrukturi, to je nešto sjajno. Zahvalio bih predsjednicima Čeferinu i Infantinu na velikoj podršci koju imamo od Uefe i Fife. Naravno da me veseli projekt izgradnje nogometnog kampa, oko kojeg možda u startu nije bilo puno optimizma. Rekao sam da nećemo stavljati kamene temeljce nego biti konkretni. Zahvaljujem Vladi RH koja je dala veliku podršku, kao i gradu Velikoj Gorici koji je bio jedinstven u potpori ovog projekta - rekao je prvi čovjek HNS-a i dodao: - Vjerujem da ćemo početkom travnja krenuti s radovima i to je nešto uistinu posebno. Kad sam dobio vaše povjeren-

Odabran je i izvođač radova, bit će to tvrtka Kamgrad

4. NL ZG Podskupina B 1.

Vrbovec

15 12 1

2 37

2. Inker

15 10 4

1 34

3. MRACLIN

15 10 2

3 32

4. Rugvica

15 9

5

1 32

5. Moslavina

15 8

1

6 25

6. Naftaš Ivanić 15 7

4

4 25

7. Zelina

15 7

2

6 23

8. Jaska

15 7

2

5 23

9. Stupnik

15 5

4

6 19

10. Moslavac

15 6

1

8 19

11. Topusko

15 5

4

6 19

12. Libertas

15 5

1

9 16 7 16

13. Lekenik

15 4

4

14. Frankopan

15 4

0 11 12

15. TOP

15 1

2 12 5

16. GRADIĆI

15 1

1 13 4

Premier liga ZŽ 1.

Kobre

16 15 0

1 45

2. Dubrava

17 10 2

5 32

3. JELAČIĆ

16 9

2 32

5

4. Sava DB

17 10 2

5 32

5. POLET

16 9

3

4 30

6. Vatrogasac

17 8

4

5 28

7. Kloštar

16 7

3

6 24

8. TUROPOLJAC 16 5

4

7 19

9. Sloga Križ

16 5

4

7 19

10. KLAS

16 5

3

8 18

11. Zrinski

16 5

3

8 18

12. Mladost KD

16 5

3

8 18

13. Sutla-Laduč

16 4

5

7 17

14. Bestovje

16 4

4

8 16

15. LOMNICA

17 4

3 10 15

16. LUKAVEC

16 4

3

9 15

Jedinstvena 1. ŽNL BUNA

15 11 2

2 35

2. Rakovec

15 10 2

3 32

1.

3. Lonja

15 9

4

2 31

4. Dinamo J.

15 8

3

4 27 3 26

5. Pušća

15 7

5

6. POSAVEC

15 8

2

5 26

7. DINAMO H.

15 7

4

4 25

8. Pribić

15 6

4

5 22

9. Tučenik

15 6

4

5 22

10. MLADOST O. 15 6

3

6 21

11. Jamnica

15 5

3

7 18

12. Banovo

15 5

2

8 17

13. TUROPOLJE

15 4

5

6 17

14. Milka Trnina 15 3

3

9 12

15. VATROGASAC 15 1

1 13 4

16. KUPA

1 14 1

15 0

PREMIER LIGA ZŽ

Kobre odjurile predaleko, samo Jelačić i Polet mirno spavaju Samoborski NK Kobre, klub nastao spajanjem Klokočevca i Bregane, ove sezone dominira najvišim rangom županijskog nogometa. Čini to u tolikoj mjeri da se ovdje u proljeće praktički može voditi jedino borba za drugo mjesto. Ni nekakav eventualni spektakularan preokret, naravno, ne smije biti isključen kao opcija, ali... Čak tri kluba smjestila su se na diobu drugoga mjesta, a među njima je i naš Jelačić, koji ima dva boda više od Poleta, koji drži peto mjesto, a još dva boda manje ima i Vatrogasac iz Zdenaca.

Turopoljac iz Kuča dobrim se drugim dijelom jeseni izvukao sa dna tablice, ali i dalje nije odmaknuo dovoljno da bi u selu mogao zavladati potpuni mir. Pretposljednja Meštrica, prva iznad nakon tri kola "izbrisanog" Strmca, na devet je bodova manje od Turopoljca, a Lukavec i Lomnica kreću u nastavak prvenstva s pet bodova više. U prijevodu, osmi Turopoljac je na samo četiri boda udaljenosti od šesnaestog Lukavca.

Prema svemu sudeći, ovdje će se stvari mijenjati iz kola u kolo, a to znači da će biti i uzbudljivo i zanimljivo!

4. NL SREDIŠTE

JOŠ JAČI MRACLIN, GRADIĆI SE MUČE I kad se mnogi drugi odmaraju, za vrijeme zimske stanke, u Mraclinu ne miruju. Ohrabreni izvrsnom jesenskom polusezonom, okončanom na trećemu mjestu, u proljeće Mraclinci kreću još jače.

Trener Marko Biljan okupio je momčad šest tjedana prije početka prvenstva, a ionako dobro posloženoj momčadi priključila su se i tri pojačanja. Novi igrači Mraclina postali su tako već i prije početka priprema vezni igrači Kristijan Pižir iz Croatije Hrastje te Ivan Paradžik, bivši igrač Gorice koji je stigao iz HAŠK-a.

U tjednu uoči nastavka prvenstva stigao je i branič Karlo Strunje, dosad igrač Budućnosti iz Vidovca, a ranije u Zagrebu, Kurilovcu, Gorici i nekoliko austrijskih klubo-

va. Time je kompletiran kadar koji bi prema svemu viđenom trebao biti spreman "potući" se s favoriziranim Vrbovcem i Inkerom.

Tijekom priprema Mraclin je pobjeđivao petrinjsku Mladost, klub iz višega ranga, kao i juniore Gorice, a poražen je u festivalu promašaja protiv Samobora. Sve u svemu, bit će ovo zanimljivo nogometno proljeće u Mraclinu...

U Gradićima bi, s druge strane, ono moglo biti poprilično depresivno, osim ako se nešto dramatično ne promijeni. Gradićani su na samom dnu, jesen je bila očajna, a sad će stići nekolicina novih igrača, pa će se pokušati promijeniti krvna slika momčadi. Drugim riječima, samo spektakularan proljetni uzlet može ostaviti Gradiće u ligi.

A KAMP U TRAVNJU

28/29

izvršnom odboru, kamp u Gorici uskoro kreće je prije tri i pol godine, to sam najavio, i drago mi je da ispunjavamo to obećanje.

Jedinstvo koje pokazujemo u ove četiri godine je meni veliko zadovoljstvo i oni dovode do ovakvih rezultata. Zajedništvo je svima nama na ponos.

POSEBAN JE OSJEĆAJ NAJAVITI DA KREĆEMO S RADOVIMA NA KAMPU

SVE PRIPREME ODRAĐENE

Gradonačelnik Krešimir Ačkar nedavno je nazočio i sastanku s ministrom turizma i sporta Tončijem Glavinom, glasnogovornikom Vlade RH Markom Milićem te predsjednikom Kustićem, vezanom uz samu izgradnju kampa.

- Nastavljamo sa snažnom podrškom hrvatskom sportu, a na sastanku smo razgovarali i o daljnjim koracima o izgradnji kampa za koji je Vlada RH već u ovoj godini osigurala pet milijuna eura - istaknuo je ministar Glavina.

Podsjetimo kako je za potrebe izgradnje kampa Vlada ustupila nogometnom savezu državno zemljište u vrijednosti od 4,2 milijuna eura, koje se nalazi na parceli uz Aveniju Pape Ivana Pavla II. Uz to, gorički vijećnici jednoglasno su donijeli odluku o izmjeni urbanističkog plana, ali i oslobodili kamp plaćanja komunalne naknade. Također, prošle je godine izdana i

NA SKUPŠTINI HNS-A MARIJAN KUSTIĆ OPET DOBIO POVJERENJE I NAJAVIO POČETAK GRADNJE KAMPA. SVOJ DIO POSLA ODRAĐUJE I GRAD VELIKA GORICA... građevinska dozvola, što je bio ključni korak prema početku radova.

SPORT, TURIZAM I BIZNIS

- Velika Gorica postaje jedan od ključnih centara hrvatskog sporta. Ovo je ogromna prilika, ne samo za nogomet, već i za razvoj gospodarstva i turizma. Vjerujem da će ovaj projekt privući i veliki broj investitora željnih ulaganja u taj dio grada, koji za sad

još uvijek nije toliko prepoznatljiv. Osim dodatnih sadržaja, kamp će donijeti i nova radna mjesta, privući sportske entuzijaste iz Hrvatske, ali i drugih država, koji će prenositi ime našeg grada u svijet - istaknuo je gradonačelnik Ačkar te dodao kako je realizacija projekta rezultat sinergije Vlade, HNS-a i Grada Velike Gorice.

U sklopu projekta izgradit će se upravna zgrada HNS-a, veliko skladište, četiri

VJERUJEM DA ĆE SAD NARASTI INTERES ZA ULAGANJE U OVAJ DIO GRADA

nogometna terena te stadion kapaciteta 1500 sjedećih mjesta.

Velika Gorica se tako sve više pozicionira kao pravi sportski grad, a ubrzo će postati i jedno od najvažnijih nogometnih središta u Hrvatskoj, možda i regiji.

REGIONALNI KLJUČ

Na Skupštini je jednoglasno izabran i novi Izvršni odbor HNS-a, u kojem je novi član Kristijan Antolović, koji je zamijenio Matu Kljajića, a dio IO-a i dalje čine Đuro Bukvić, Nenad Horvatić, Davor Ivić, Ante Kulušić, Josip Kuterovac, Drago Lucić, Robert Markulin, Damir Mišković, Slavko Prišćan, Božidar Šikić, Ile Topuzović, Ante Vučemilović-Šimunović, Darko Raić Sudar, Mario Smodlaka i - Nenad Črnko.

Predsjednik HNK Gorice i NS Zagrebačke županije u prošlom je mandatu bio i jedan od dopredsjednika HNS-a, no u ovom će ga mandatu, po regionalnom ključu, zamijeniti predstavnik Sisačko-moslavačkog nogometnog saveza. Prvi dopredsjednik HNS-a ostaje Ante Vučemilović-Šimunović, a novi dopredsjednici su Nenad Horvatić, Davor Ivić i Ile Topuzović, dok Damir Mišković ostaje dopredsjednik kao i u prošlom sazivu.

NK KURILOVEC ULAZI U PROLJEĆE U 3. NL CENTAR KAO DRUGA MOMČAD LIGE. PRIJAVA ZA LICENCIRANJE ZA VIŠI RANG JE POSLANA, ALI IMA POSLA NA TERENU...

K

akvo je stanje u Kurilovcu?

Pa tu je uvijek ratna zona, to valjda svi znaju. I kad je mir, nije mir..., sa smiješkom kaže Senad Harambašić iščekujući početak proljetnog dijela prvenstva u 3. NL Centar.

Njegov NK Kurilovec jesen je okončao na drugome mjestu, a nije daleko od vodećih Ravnica ni još nekoliko rivala.

- Jedva čekamo da krene! U subotu nam dolazi Bistra, baš se veselimo nastavku sezone. Želimo se pokazati u što boljem svjetlu, to je jednostavan osnovni cilj kaže uvodno trener Harambašić.

- Što se tiče igračkoga kadra, gledat ćemo praktički isti Kurilovec kao i na jesen. Otišla su nam četiri igrača koja ovdje nisu pronašla svoj prostor, , a od standardnih igrača otišao je Demis Seo Salihović. Ostali smo na 21 igraču u, ali u razgovorima smo s našom HNK Goricom i pokušavamo se još malo osnažiti. Želimo nastaviti ići putem kojim smo išli, da smo konkurentni svakome.

Ove sezone Kurilovec je od samog starta pokazao da je prošlog ljeta složio vrlo zanimljivu momčad. I dao je u ruke treneru koji zna kako je posložiti. Više na strani, manje kod kuće...

PET KLUBOVA ŽELI IĆI GORE

- Raritet je to što smo mi visoko plasirani na račun utakmica u gostima. Mi smo najuspješniji gost lige, sa 19 bodova osvojenih na strani, a kao domaćini smo tek trinaesti u ligi! Naravno, velike zasluge u za to idu našem terenu, odnosno njegovoj kvaliteti, ali nadam se da ćemo pronaći način da to promijenimo. U prvih osam kola proljeća imamo

1. ŽNL

BUNA KREĆE S VRHA, KUPA I VATROGASAC SA ZAČELJA

Kurilovec u lovu na jedinstvenu treću! 'Mi želimo biti što bolji...' pet utakmica doma, vjerujem da ćemo taj moment znati iskoristiti, da ćemo se postaviti na pravi način i pokušati doći do pobjeda u tim utakmicama - optimističan je Senad.

Konkurencija ne spava, kuju se veliki planovi i po Zagrebu, i po Zagorju...

- Naravno, protivnici se pojačavaju. I po prijavama za licenciranje klubova vidi se da su najozbiljniji kandidati Ravnice, Zagorec, Samobor i Lučko, a prijavili smo se i mi, kao peti. U najmanju ruku bit će zanimljivo pratiti kako će se od-

KURILOVEC JE NAJBOLJI GOST LIGE, ALI I TEK 13.

DOMAĆIN

vijati situacija u borbi gore, jer tu je još i Gaj Mače, koji također želi biti prvi...

A tu je i Kurilovec. Koji će pokušati otići do kraja. Pa što bude... Unatoč uvjetima koji su daleko od idealnih.

- Naš teren može biti nešto bolji samo kratkoročno. Dugoročno, bez značajnijih zahvata, to neće biti to. Inače, NK Kurilovec je pripreme odradio na pola terena umjetne trave, znali smo ga idijeliti s prstićima, ali pokušavali smo se snaći, igrali smo utakmice... Ja vjerujem u ove dečke! - zaključio je Senad.

Proljeće velikih izazova smjestilo se pred nogometaše NK Bune, koji će pokušati biti barem jednako dobri kao na jesen!

A to neće biti lako, jer iza Bune je polusezona za pamćenje, okončana na vrhu tablice, s tri boda više od najbliže pratnje.

- Želimo pokušati, voljeli bismo vidjeti kako bi to izgledalo u najvišem rangu županijskog nogometa, kako bi bilo igrati s klubovima iz nekih drugih sredina...

Nastojat ćemo zadržati prvo mjesto, ali pitat će se nešto tu i konkurencija - ambiciozani, ali i oprezni su na Buni.

Zadovoljavajuća jesen ostala je i iza Posavca i novočičkog Dinama, koji u proljeće kreću iz mira i spokoja sredine tablice. Daleko od njih nije ni Mladost iz Obrezine, još malo niže je Turopolje, a samo dno, baš kao i vrlo, poprilično je naše. Vatrogasac iz Kobilića na proljeće teško može lošije nego jesenas, a isto vrijedi i za "fenjeraša" iz Pokupskog.

Sport Foto: RK Trogir

Seniorke stabilne, mlađe kategorije blistaju, Luna Gojak u reprezentaciji

Ž

enski rukometni klub Ud ar ni k živi svoje lijepe dane.

I IZ LIGE ZA OSTANAK MOŽE SE DO EUROPE!

I

skreno, nemam pojma što se dogodilo. Nisam i dalje pronašao objašnjenje, ali je činjenica da nismo uspjeli.

Nismo izdržali pritisak, kako na vrućem gostovanju u Čakovcu, tako i u Vinkovcima. Nevjerojatno, ali izgubili smo utakmice na identičan način... A bili smo uvjereni da je to ta sezone, kaže Jakov Dujić, ove sezone prva snaga rukometaša Gorice.

Boli i dalje ispadanje iz Lige za prvaka zbog dva brutalna poraza od -14, ali Goričani su se uspjeli okrenuti novim izazovima. Ostali su pritom bez Marina Lisca, koji

je otišao u drugu Bundesligu, pa će prilike tijekom drugog dijela sezone biti i za mlađe igrače. Pri čemu, naravno, rezultat ne bi trebao padati u drugi plan.

- Krenuli smo s dvije pobjede u Ligu za ostanak, uvjerljivo smo vodeći i nemamo briga u tom smislu, ali mi smo si odredili da želimo dobiti sve utakmice do kraja! Toliko smo dužni samima sebi nakon svega što se dogodilo u prvom dijelu sezone i pokušat ćemo to učiniti - obećao je Dujić, 21-godišnji Zadranin koji je ove sezone eksplodirao!

Trenutačno je prvi strijelac lige, u

svojoj trećoj goričkoj sezoni, koja na kraju od promašene može postati - vrlo uspješna. Naime, ovu godinu Goričani su otvorili pobjedom u osmini finala kupa kod riječke Kozale, a ždrijeb je bio milosrdan i u sljedećoj rundi. Gorica će u borbi za odlazak na Final Four gostovati kod još jednog niželigaša, dubrovačkog kluba Ardiaei. U četvrtfinalu će igrati Zagreb i Nexe međusobno, otvara se šansa za ulazak u finale, a to će značiti plasman u Europu.

- To nam je velika želja, napravit ćemo sve da na taj način spasimo ovu sezonu - poručio je Dujić.

Dob r o , puno smo već puta ispisali tu ili sličnu rečenicu, ali društvo iz Udarnika stalno daje povod.

Seniorska ekipa, da od nje krenemo, došla je u trećem kolu do vrijedne pobjede protiv Umaga na domaćem terenu, a time su djevojke djelomično i zaliječile rane iz dva uvodna poraza, od Trešnjevke ZG i od Lokomotive II. Udanik je nakon 14 kola na sigurnom i mirnom petome mjestu, daleko od eventualnih briga o ostanku, a u jednoj takvoj sezoni trenerica Ljiljana Ivaci može otvarati i dovoljno prostora mladim igračicama, što je

zapravo i osnovna ideja.

Koliko je to dobra ideja najbolje se vidi na primjeru Lune Gojak.

Mlada igračica Udarnika, dijete ovoga kluba, našla se na popisu za kadetsku reprezentaciju te otputovala na Mediteranske igre u Crnu Goru. U dresu reprezentacije debitirala je u pobjedi nad Italijom, dok je u pobjedi protiv Turske postigla i svoj prvi gol u nacionalnom dresu, i to kao najmlađa u ovoj ekipi... U program reprezentacije bila je uključena i ljetos, očito se na nju ozbiljno računa, očito je Udarnik stvorio posebnu igračicu.

Za bolje upućene to i nije posebno iznenađenje, više se radilo o pitanju trenutka. U Udarniku se s mladima jako dobro radi, došao je nedavno u Veliku Goricu na jedan trening i legendarni izbornik Nenad Šoštarić, a medalje s raznih turnira i ove zime dolaze kao na traci. Da, lijepe dane žive u našem Udarniku...

Mali oglasi ZAMJENA KUĆA Mijenja se kuća 48 m2, čestica 202 m2, 2 parkirna mjesta, u blizini Pule za stan u Velikoj Gorici, Zagreb ili okolica. 099/3545 252

POTRAŽNJA KUĆA Velika Gorica ili okolica, kuća sa urednim papirima do 110.000 €, kupujem.

098/679-500

IZNAJMLJIVANJE KUĆA Velika Gorica, centar, ul. Tina Ujevića, prizemlje kuće, 3 sobe, stan za 7 radnika, iznajmljujem. 098/1794-744

IZNAJMLJIVANJE POSLOVNOG PROSTORA Velika Gorica, u strogom centru, preko puta šetalište Franje Lučića i muzeja, u neposrednoj blizini svih sadržaja, općine i većine institucija, autobusne stanice, ukupne površine 36m2 na 1. katu stambeno poslovne zgrade sa osiguranim parkirnim mjestom u haustoru s rampom. Poslovni prostor se sastoji od dvije prostorije, 21m2 i 11m2, svaka sa posebnim ulaznim vratima, a povezanih unutrašnjim vratima, te odvojenog sanitarnog čvora u hodniku sa mini kuhinjom površine 4m2. Grijanje plinsko etažno te opremljen klimama u obje prostorije. Zgrada izgrađena 1997. god., adaptirana 2024. god., ne namješteno, cijena najma 500 eura mjesečno + režije, iznajmljujem.

098/218-607

POTRAŽNJA STANOVA Velika Gorica, stan oko centa, visoko prizemlje ili 1 kat, u zgradi, od 50-65m2, kupujem. 091/9006-445

IZNAJMLJIVANJE STANA Velika Gorica, centar, jednosoban, namješten stan, iznajmljujem od 1.12.2024.

091/1656-904

PRODAJA ZEMLJIŠTA Velika Mlaka, poljoprivredno zemljište, 6.318m2, prodajem. 098/709-488 Ribnica, građevinsko zemljište, tri parcele, svaka od cca 1600m2, prodajem.

098/9553-556 Šiljakovina, građevinsko zemljište, Ul. Josipa Kovačića, 748m2, čestica 694/1, papiri uredni, 34.000 eura, prodajem. 099/233-8086 Bukovčak, građevinsko zemljište 4575 m2, s lijepim pogledom na zapad. Moguća parcelizacija. Cijena: 16.000€, prodajem. 099/7688 264, 01/6234 179.

Vukovina, zemljište 10.500m2, moguća gradnja, prodajem. 01/6215 464 Velika Gorica, Bukevje, zemljište 3000 m2, namijenjeno u različite svrhe, vl. 1/1, gradska voda, struja i telefon uz zemljište, 15.000€, prodajem. 091/5301-741 Sisak, građevinsko zemljište (Drenački put) veličine: 3700 m², 24 m x 160 m, katast. općina: Odra, kbč:1808, cijena: 6 EUR m2 (22.000 eura), VAŽNA NAPOMENA: nekretnine se nalaze na udaljenosti manjoj od jednog kilometra od ulaza na Autocestu Sisak – Zagreb! 091 441 0057 Gornji Vukojevac, centar, Općina Lekenik, zemljište površine 2.500 m2 na kojem se nalaze tri drvena objekta, legalizirana, priključak struje, bunar, uz asfaltiranu cestu, cijena 12€ m2, prodajem. 098/9104-910, 098/752-144

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima

01/6222777

Vukovina, Gornje Podotočje, zemljište površine 1.137m2, namjenjeno u različite svrhe, vlasništvo 1/1, 4 € po kvadratu, prodajem. 01/6215-149, 091/9156-863 Kravarsko, zemljište, na ulazu u mjesto, 3.438 m2, pola građevinsko, 20.000 €, prodajem. 091/9002-158 Kravarsko, zemljište na izlazu iz mjesta, 1.464 m2, 2/3 građevinsko, 15.000 €, prodajem. 091/9002-158 Lazina Čička, gradilište 2.254 m2, poljoprivredno zemljište 1.300 m2 u istom komadu, prodajem. 095/5570-177 Obed, zemljište, 22.322 m2, prodajem. 01/5602-005 Obed, zemljište 14.747 m2, prodajem. 01/5602-005

USLUGE Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima. 6252-985, 091/600 0391.

OSTALO Traktorski rasipač Mega metal RG-300 za umjetni gnoj i sjeme, prodajem.

01/6239-615 Pločice za kuhinji ili kupaonicu cca 18 m2 i bordure, prodajem. 099/ 6754-244 Šivača mašina Ruža, prodajem. 099/6754-244 Auto registriran od vlasnika do 2.000 € kupujem. 091/2527-938 Traktorski rasipač Mega metal 300 za umjetno gnojivo i sjeme, prodajem.

01/6239-615 Transporter dužine 9m za transpotiranje žita i sjena, prodajem. 01/6239-615 Emajlirane velike posude od 46 i 48 litara, 2 kom, prodajem. 091/5150-744 Grobno mjesto sa dva ukopa u Kravarskom ustupam. 091/6105-423 Vitrina dvodijelna, puno drvo smeđe boje, iz Njemačke, kao nova, 2.45x1.95x0.55, 300€, prodajem. 098/9288-306 Garažno mjesto u Velikoj Gorici, u ulici A.K. Miošića 62 na duži period iznajmljujem.

091/5122-792 Perilica za veš Gorenje, prodajem. 01/6252-180 Škrinju ledenicu, duboko smrzavanje LTH, prodajem. 01/6252-180 Kalijeva peć sa pećnicom, unikat bijele boje, prodajem 150eura. 091/5249-756.

Auto prikolica, manja, 1,20 x 1,20, ne registrirana, prodajem. 098/9881-011 Rasipač za umjetno gnojivo i žito, priključak na traktor, proizveden u Sloveniji, prodajem. 01/6225-314 Cirkular čekičar, trofazni motor na kotačima sa više funkcija, prodajem. 091/7291099 Peterostepena pumpa Elektrokovina za hidrofor, prodajem. 091/7291-099 Gume Goodyear, ljetne, 4 komada, 175x65x14, prodajem. 091/7291-099 Pocinčana žica za ogradu 125visina x 25m (dužina), prodajem. 091/7291-099 Bačva drvena 300l, prodajem. 091/7291-099 Ribež veliki za zelje, prodajem. 091/7291-099 Crijep stari ali u dobrom stanju, Novi Bečej 1600 kom., 0,40€ po komadu, prodajem. 091/5500-644 Ledenica od 200l, malo korištena, povoljno prodajem. 01/7347-805 Komoda staro, puno drvo, 200x100, uščuvana, 250 €, prodajem. 098/9288-306 Regal, drvo, u četiri dijela, 4x2m, 60€, prodajem. 098/9288-306 Ormarić za cipele 93x37, 15€, prodajem. 098/9288-306 Radni stol, 120x80, novi, 200€, prodajem. 098/9288-306 Stol kutni, kombinirani, metalne nogice, 120x60, 2 kom ukupno 100€, prodajem,

098/9288-306 Stol okrugli, crni, 30€, prodajem 098/9288-306 Bunda prirodno krzno, 40-42 veličina, smeđa, 90 cm duga, proizvođač Cibalija Vinkovci, 50€, muški zimski mantil, kvalitetan 50€, prodajem. 098/9288-306 Regal mali, 100x160x0,40, 50€, prodajem. 098/9288-306 Krevet s noćnim ormarićem, 1,95x0,95, 100€, prodajem. 098/9288-306 Krevet s podnicama i noćnim ormarićima, 2,20x2,10, plus ormar, 3,08x2,20x0,60, uščuvano, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306 Krevet tapecirani, 2,10x1,66, s noćnim ormarićima i ogledalom + ormar, 2,75x2,20x0,55, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306 Komoda u dva dijela, stara 70 god., POKLANJAM 095/8073-833 Električne škare za živicu Power+ Garden, 400W/450mm dužina noža, ispravne, malo korištene, 60€, prodajem. 091/7699-484 Mobitel preklopni Doro 2404 na tipke, novi ne korišten u originalnom pakiranju, 55€, prodajem. 091/7699-484 Lamel parket, jasen, 1. klasa, 30m2, cijena po dogovoru, prodajem. 095/808-676 Vrata hrastova, ostakljena, desna, bez štoka, 200x80cm, prodajem. 095/808676 Njemački ovčar štene, star tri mjeseca, poklanjam. 098/492-740 Bor umjetni, veliki sa dva kofera pina ukrasa za 80€, prodajem. 01/6214-182 Aparat za zavarivanje Uljanik 140Ah s maskom, povoljno prodajem. 01/6235-048 Trosjed na izvlačenje sa nadmadracem, novi, prodajem. 092/3600-516 Sudoper korito, jedan rosfraj, cijena 30€, jedan keramika 90 cm, cijena 50€, fotelja na razvlačenje 80cm cijena 30€, prodajem. 01/6234-384 Umjetničke slike, prodajem. 01/6234-384 Štence Hrvatskog ovčara stare 2 mjeseca, poklanjam. 098/492-740 Štednjak etažni za centralno grijanje, u dobrom stanju. Ima ploču za kuhanje i pećnicu, prodajem. 01/6232-743 Crijep, stari, Velika Kikinda, 0,30€, prodajem. 091/9334-629 Bicikl muški, brzinac, u odličnom stanju, čuvan u zatvorenom prostoru, 50% cijene novog, prodajem. 098/596-959 Krilo vrata 66x200cm desna, 75x200cm lijeva, 85x200cm lijeva i ostakljena klizna vrata s priborom, prodajem povoljno. 091/5605-672 Preša za grožđe 80 l, bačva 200l, PVC kaca 500l, muljača mlin, prodajem povoljno.

091/5605-672 Gazišta drvena za polukružne stepenice, lakirane, prodajem. 091/5900-661 Grilje nove za balkonska vrata, grilje za prozore 120x120, nove, prodajem.

091/5900-661 Mobitel Redmi 10 5G, novi, zapakirani sa računom, prodajem. 098/472-310 Branik zadnji za Golf I i Golf II, prodajem. 091/5900-661 Vrata balkonska sa staklom, rabljena, ispravna prodajem. 091/5900-661 Bunda kratka original krzno jeftino prodajem. 01/6214-182 Patke, indijske trkačice, prodajem. 091/5738-044 Šivaći stroj Jadranka (može i za dijelove), prodajem. 091/5150-744 Singer stroj za šivanje iz 20 st., prodajem. 091/5150-744 Mobitel Alcatel 1S, novi ne korišten, prodajem. 098/9197-787 Stol kancelarijski, 160x85cm, prodajem. 098/9197-787 Reklamni stalak, metalni sa osvjetljenjem, prodajem. 098/9197-787 Kosilica za travu Gorenje Muta, benzin, prodajem. 098/9197-787 Prodaje se firma d.o.o.. 098/9197-787 Automobil Hyunday 1,6, 2009. godina, redovito servisiran, 180.000 km, registriran do 21.4.2023., cijena 1.950 €, prodajem. 091/5276 051 Kravarsko, šuma, bukva-grab, 2.700 m2, 12.000€, prodajem. 091/9002-158 Kravarsko, šuma, bukva-grab, 17.500 m2, 30.000€, prodajem. 091/9002-158 Korito za šurenje svinja i reme, prodajem 01/5602-005 Stari kovani i papirnati novac svih država svijeta, medalje, odlikovanja, vojne oznake, značke prije 1950 god., KUPUJEM. 098/462-185 Konjski gnoj poklanjam. 01/6671-416; 097/6440-831 Balirka Claas, niskotlačna, cijena po dogovoru, prodajem. 01/5602-005 Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, ručnik našiven sa svilom, prodajem.

01/5602-005 Regal drvo, u 4 dijela, 4x2m, 100,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306 Ormarić za cipele, 93x37cm, 25 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306 Stol radni, 120x80 cm, 70,00 eura, stol kutni kombinirani, metalne nogice, 120x60x2, 25,00 eura, stol okrugli bijeli, 150,00 kn, stol okrugli crni, 20,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

30/31 31

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Moj šef Dagur i ja imamo plan i za te moćne Dance...

DENIS ŠPOLJARIĆ U SVOJ JE ZAPREŠIĆ DONIO NOVU VELIKU MEDALJU, OVOGA PUTA U ULOZI PRVOG POMOĆNIKA IZBORNIKA SIGURDSSONA

Piše: Marko Vidalina

E

vo nas u našem Tenis klubu Zaprešiću, tu je naša baza, tu se najbolje osjećam..., na uvodu u priču o lijepom rukometnom siječnju govori Denis Špoljarić (45).

Bivši reprezentativac, olimpijski pobjednik i svjetski prvak s onom čudesnom Červarovom generacijom, danas je pomoćnik izbornika Dagura Sigurdssona, pa je iza sebe ostavio buran početak godine. Emotivno iscrpljujući taman toliko da je najbolje sjesti na kavicu u domaćem okruženju i prisjetiti se svega.

- Prvih par dana bilo je malo nagužvano, puno obaveza na sve strane, ali dobro, tako to ide, treba i na taj način proslaviti ovaj uspjeh. Čim je tih nekoliko dana prošlo, već smo se Dagur i ja počeli dogovarati što i kako dalje, okrećemo se polako utakmici protiv Češke - govori nam Dempa, ponos svog Zaprešića.

- Ne bih uopće rekao da sam nekakva zvijezda u svom gradu. Zaprešić je i dalje relativno mali grad, svi se tu više-manje poznajemo... Ali da, lijepo je kad ti čestita teta na placu ili u dućanu, to je uvijek dobar osjećaj.

Puno pozitivnih osjećaja i njemu i cijeloj naciji donijelo je srebro reprezentacije na Svjetskom prvenstvu, u kojem je on sudjelovao iz nekih starih razloga.

- Upoznao sam Dagura prije nekih 11-12 godina, kad sam došao igrati u Berlin. Ostao sam tamo sljedećih šest godina, jako dobro smo se upoznali i zbližili, pa smo praktički cijelo vrijeme ostali u kontaktu. Čuli smo se tako i jednom prilikom, prije nekih prije godinu i pol dana, kad je još bio u Japanu, pa me više kroz šalu pitao: "Deno, kad ću ja biti izbornik Hrvatske?" Nasmijao sam se i rekao da će sigurno doći i njegovo

vrijeme, a kad se ta opcija doista pojavila, pomogao sam spojiti ga s ljudima iz Saveza. I tako je to krenulo...

Islanđanin se vrlo brzo sudario s hrvatskim mentalitetom, a tu mu je Špoljarić mogao biti dobra "premosnica".

- Nije mu bilo lako. Kad je tek došao, izborili smo odlazak na Olimpijske igre, svi su ga slavili, pa onda u Parizu to nije izgledalo kako smo željeli... Ali naravno da čovjeku treba vremena da upozna momčad, da se privikne na mentalitet, jer ipak je to malo drukčije. Iako, on uvijek kaže da su Islanđani sličniji nama nego Skandinavcima. I oni su srčani, strastveni, tako da je Dagur nakon dva tjedna odlučio ovdje kupiti stan! Uostalom, njegov brat od malena navija za Hrvatsku prije nego za Island, ima doma dresove, šalove... Postoje te neke poveznice - kaže Denis i nastavlja: - Smiren je, kul lik, čovjek koji na druge prenosi svoje samopouzdanje, daje igračima povjerenje, a to mu oni znaju vratiti kad je najteže. Na njemu ne vidiš nervozu. Puno smo vremena provodili zajedno, naravno da u tim situacijama zna biti nervozan, ali ni u jednom trenutku to nije želio prenositi na dečke.

Gurali smo samo pozitivu, bez obzira na sve što se događalo, slagali nove planove, skrivali neke stvari za ključne faze turnira...

RUKOMET IZ UDŽBENIKA

I upalilo je. Hrvatska je krenula u turnir malo "dizelaški", došao je i taj poraz od Egipta, ali često su rukometaši pokazivali da su najbolji kad je najteže.

- Nama je cilj bio dokopati se četvrtfinala kako god znamo, pa pokušati u toj jednoj utakmici ući u zonu medalje.

Kad smo izgubili od Egipta, znali smo da moramo dobiti sve tri sljedeće utakmice, i to protiv ozbiljnih protivnika. I uspjeli smo, iako smo svjesni da u sve-

DAGUR JE VEĆ NAKON DVA TJEDNA ODLUČIO U HRVATSKOJ KUPITI STAN

DANSKA JE S DRUGE PLANETE, ALI NIJE NJIH NEMOGUĆE ZAUSTAVITI...

Špoljarić je od Lina Červara učio, a s Domagojem Duvnjakom igrao

mu tome moraš imati i malo sreće. Pobjeda protiv Mađara nas je podigla za 300 posto, sve je nakon toga bilo drukčije, publika nas je nosila i protiv Francuza...

- vrti film Špoljarić, koji je otkrio i jedan detalj iz te fenomenalne utakmice.

- Protiv Francuske smo odigrali gotovo savršeno prvo poluvrijeme! Skautirali smo ih jako dobro, doslovno smo tri sekunde ranije znali što će kad napraviti, i u tih prvih 20-25 minuta igrali smo rukomet iz udžbenika.

Takav je rukomet na cijelom SP-u igrala Danska, koja je u finalu bila previsoka prepreka i za ranjenu Hrvatsku.

- Da, Danci izgledaju kao s drugog planeta, igraju prekrasan rukomet i teško ih je zaustaviti. Međutim, nije i nemoguće.

Za to treba još malo vremena, još puno rada, kao i malo sreće da nemaš ozljeda... Da nije bilo crvenoga kartona, da smo igrali doma, da smo mogli koristiti tu obranu 5-1, vjerujem da bi to bila knap utakmica. Ovako se dogodio taj crveni Mamiću, poslije toga smo dva

puta dobili po dva isključenja, a oni to koriste u sekundi. I jako se teško protiv njih vraćati. Pa ljudi nisu izgubili 37 utakmica zaredom na SP-ima, to sve govori - kaže Denis.

PRVI TRENER - PREDSJEDNIK

Kad smo mu već, u sklopu serijala "Sport Zagrebačke županije, došli u goste u Zaprešić, sjetili smo se i njegovih početaka, korijena ljubavi prema rukometu.

- Igrao sam nogomet, ali s nogom broj 49 to baš i nije išlo. Pokušao sam par mjeseci i s košarkom, a onda me ekipa iz škole pozvala na rukomet. Došao sam na prvi trening, prvi trener mi je bio Tomislav Grahovac, današnji predsjednik HRS-a, koji je nakon prvog treninga rekao: "Mali, ti ćeš biti rukometaš!"

Brzo su me iz Zagreba pozvali na turnir, otišao sam i više se nisam vratio. I na kraju sam jako zadovoljan karijerom, uz Portugal 2003. kao omiljeni dio... Kažu da je olimpijska medalja nešto posebno, ali ovo je za mene iznad svega.