arstva
business.hr Srijeda 23/2/2011
MARTINA DALI , ministrica financija, mora biti zadovoljna punjenjem prora una u sije nju SNIMIO SAŠA ETKOVI
NOVI ZAKON O JAMSTVENOM FONDU
Država e davati niža jamstva, ali uz lakše uvjete dobivanja U etvrtak bi se na sjednici Vlade trebalo raspravljati i o novom prijedlogu zakona o jamstvenom fondu kojim Vlada i Ministarstvo financija žele omogu iti tvrtkama korištenje državnih jamstava uz niže cijene. Prema prijedlogu zakona, koji bi u etvrtak trebao ugledati svjetlo dana, nova jamstva iznosit e do 30 posto vrijednosti kredita ili do apsolutnog iznosa od najviše pedeset milijuna kuna. U travnju bi trebale po eti i nove aukcije, nadaju se u Mini-
ficijent zaduženosti, teku u likvidnost i dobit. Tako je postoje i odnos izme u kratkoro ne imovine i kratkoro nih obveza snižen sa 0,80 na 0,75. Dodatno, pozajmice koje su vlasnici dali tvrtki, a dospijevaju izvan roka povrata zatraženog kredita, mogu se po novom tretirati kao kapital u smislu izra una koeficijenta zaduženosti, tj. odnosa ukupnih obveza i aktive, pa se ne smije isplatiti prije povrata kredita koji bi bio odobren modelom A+. Prema modelu A+, sada e se mo i financirati i kupnja
starstvu financija. Niža jamstva za kredite posljedica su analize koju je provelo Ministarstvo, a prema njoj garancije za 50 posto iznosa kredita nisu bile potrebne jer je ionako malo tvrtki uspjelo ispuniti kriterije za dobivanje jamstva. To je i uzrok promjene zakona, koji bi sad trebao omogu iti da ve i broj tvrtki može dobiti jamstvo. Novi model, tvrde u Ministarstvu, temelji se na raspodjeli rizika izme u države i banke kreditora.
osnovnih sredstava i opreme, kako bi se pove ala u inkovitost tih kreditnih plasmana te pove ali pozitivni poslovni efekti. Osim za financiranje obrtnih i osnovnih sredstava, krediti e se mo i koristiti i za podmirenje obveza prema dobavlja ima, podmirenje obveza bankama i državi. Dok se u starom modelu moglo koristiti do 20 posto na pla anje kredita bankama, u novom modelu taj je udjel pove an na velikih 40 posto. Na taj se na in skuplji krediti mogu zamijeniti jef-
tinijima. Taj je dio modela i propitivan kao potencijalno problemati an jer e na taj na in banke mo i dio svojih rizi nijih plasmana pretvoriti u manje rizi ne. Krediti se daju na tri godine uz otplatu glavnice u jednakim mjese nim ratama te uz po ek dvanaest mjeseci, a uvedena je i mogu nost da se pola kredita otplati jednokratno. Produženi su i rokovi otplate do šest mjeseci, a gra evinarima i do godinu dana. Josip Jagi
josip.jagic@business.hr
I dalje je problemati no što javnosti ne e biti poznate tvrtke koje e putem državno subvencioniranog modela dobiti novac za poslovanje
+: Novosti modela A spuštena na 2,8 ■ kamata HBOR-a posto dnosti kandidata ■ koeficijent likvi 0,75 za kredit snižen na biti ostvarena ■ neto dobit mora dina: 2007., u jednoj od ovih go . 10 2008., 2009. ili 20 o i e se ita m ■ do 40 posto kred nje obveza koristiti za podmire bankama