Business.hr broj 922 by Business.hr

ZBOG BLOKADE NISU MOGLI ROLATI ZAPISE 18

DANAS PRILOG

Magma u defaultu, prijeti joj i stečaj Ako bilo koji od vjerovnika Magme, koji su u petak očekivali novac za komercijalne zapise koje su kupili od Magme, odluči nenaplaćene zapise knjižiti pod potraživanje, po pravilima bi morao zatražiti stečaj Magme

moja lisnica Ponedjeljak 4/7/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

PROVALNICI NE IDU NA LJETOVANJE! Prije nego što se spakirate i odete uživati u koktelima sakriveni od najjačeg sunca granama bora ili palmi, učinite sve kako biste zaštitili svoj dom od neželjenog uljeza koji bi mogao iz njega iznijeti sve vrijedno

Spriječite

provalnu krađu u svojem domu

JEŽIĆ PRODAJE RIJEČKE NOVINE 2

U novom listu se boje Faggiana

ponedjeljak 4/7/2011

broj 922 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

KAD NE IDU REGISTRATORI, IDU ZGRADE 4-5 Zgrada od 34.000 kvadrata na atraktivnoj lokaciji na zagrebačkim Sveticama ostaje iza nekadašnje proizvodnje uredskog materijala

Mensur Jašarević likvidirao Lipu Mill ina n t E r k E n a n d E J i r v U ostaJE M

(NE)POZNATA BUDUĆNOST

Još uvijek ne znamo što dobivamo, a što gubimo ulaskom u EU Objavljena hrvatska pregovaračka dokumentacija ne razjašnjava u potpunosti sve detalje, tako da nisu poznati točni datumi stupanja na snagu pojedinih odredbi

info&stav 2-3

business.hr Ponedjeljak 4/7/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagić Pomoćnik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

Još nema naznaka oporavka U Dubrovniku 10% više gostiju Dubrovnik su u prvih šest mjeseci ove godine posjetila 224.403 turista, što je 10 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a 741.817 noćenja u svim oblicima smještaja povećanje je za sedam posto. Među turistima s više od 89 posto zastupljeni su gosti iz inozemstva. Najbrojniji posjetitelji Dubrovnika u prvoj polovini godine bili su Britanci sa 10,8 posto udjela i Francuzi sa 9 posto udjela u ukupnom ostvarenju, zatim domaći turisti te gosti iz Njemačke i Španjolske.

Hrvatsko gospodarstvo tek treba pokazati naznake održivog oporavka od posljedica gospodarske krize, ocijenili su izvršni direktori Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Oni ističu da je za poboljšanje srednjoročnih izgleda za gospodarski rast potrebno riješiti strukturne rigidnosti i slabu konkurentnost. Navodeći da je hrvatski BDP u 2010. realno smanjen za 1,25 posto, ocjenjuje se da su kratkoročni izgledi i dalje slabi.

JEŽIĆ PRoDaJE RIJEČkE noVInE

U Novom listu se boje Fag

Potkraj prošlog tjedna pročulo se kako će Novi list preuzeti Glas Istre vlasnika Alberta Faggiana, no on je tu priču za Business.hr demantirao: "Teško mi je reći. Ne mogu negirati činjenicu da bih sigurno rado kupio i Novi list i Jutarnji i New York Times. No što je tu realno, a što fikcija, to je druga strana medalje". Na pitanje pregovara li se o tome, odgovorio je da imamo pogrešnu informaciju te da se nije čuo s Robertom Ježićem u vezi s preuzimanjem Novog lista. Kada je do zaposlenika Novog lista, ali i Glasa Istre, došla informacija o navodnom preuzimanju, oni su je primili s nevjericom i u panici jer Faggianove tvrtke ne slove kao pretjerano uspješne. Faggian je vlasnik Andréa i Intusa, tvrtki putem kojih kontrolira Puljanku. Puljanka je pak vlasnik tvrtke Istra d.d., a ona je vlasnik tvrtke Glas Istre Novine, koja je izdavač dnevnih novina Glas Istre.

Veliki dugovi

Kako doznajemo od izvora upoznatih sa situacijom, njegove se tvrtke formalno ne mogu nazvati gubitašima, ali u bilanci imaju iskazane velike dugove koje će teško otplatiti. Uspješno egzistiranje Faggianovih tvrtki dugovima unatoč neki neslužbeno pripisuju njegovim dobrim vezama, kako političkim tako i onima s lokalnim bankarima. Isplivalo je tu ime Valtera Šarića, regio-

aLbERt FaGGIan, vlasnik Glasa Istre, priznaje da je u dobrim odnosima sa šefom Zabe u Istri, Valterom Šarićem, ali da to nema veze s kreditima koje je ta banka odobrila njegovoj tvrtki Puljanka foto šebelić/cropix

nalnog direktora Zagrebačke banke za Istru, koji je lani Faggianu navodno odobrio kredit od 50 do 70 milijuna kuna. Navodno je, kako također neslužbeno doznajemo, Puljanki samo ove godine nekoliko puta blokiran račun. Faggian u razgovoru za Business.hr ne potvrđuje izričito informaciju o kreditu, ali kaže kako Puljanka ima dobar odnos sa Zabom "i ona ih prati u određenim situacijama". Potvrđuje i dobre odnose sa Šarićem, ali tvrdi kako to nema nikakve veze s kreditima koje je Zaba odobrila Puljanki. Ne može potvrditi ni je li Puljanka bila u blokadi ove godine. "Ne znam, nisam financijski direktor Puljanke. Ali ako jest, to je moglo biti samo na-

kratko. Sve tvrtke u Hrvatskoj više-manje funkcioniraju tako da s jedne strane duguju, a s druge potražuju, da imaju neke zalihe, da imaju neko poslovanje, neki novčani tok... Ne možete naći nijednu tvrtku u Hrvatskoj koja ovog trenutka nije nikome ništa dužna. Ne možete gurati jedno poslovanje koje je u kontinuitetu da niste istodobno i dužnici i vjerovnici", objašnjava. Do 30. rujna prošle godine Puljanka je, kako doznajemo, trebala uložiti 158 milijuna kuna u Istru d.d., na što se obvezala 30. rujna 2005. godine, i to je bio uvjet pod kojim je tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec prodao Faggianu Istru d.d. Ponuda Puljanke tada je na-

vodno bila najlošija, ali kako je obećano veliko ulaganje u Istru d.d., Polančec je "amenovao" prodaju. Pet godina nakon toga, tvrde izvori upućeni u situaciju, ulaganje nije realizirano, a Vlada Puljanki nije oduzela Istru d.d. iako nije ispunila sve na što je bila ugovorom obvezana.

na liniji HDZ-a i IDS-a

Faggian u vezi s tim kaže kako ne može ništa decidirano reći jer nema dokumente, ali tvrdi kako je Puljanka tradicionalna i "konzervativna" kompanija koja se drži načela po kojem sve svoje dugove plaća. Među upućenima u situaciju moglo se čuti kako se, ako Faggiani kojim slučajem i postane vlasnik Novog lista,

››

biser dana Stara hrvatska poslovica kaže: 'Zaigrat će anonimka i pred tvojim vratima'. Treba biti strpljiv i sve će doći na svoje Zoran Milanović, čelnik sDP-a, o tome da je brat njegove supruge tomislav musić, vlasnik tvrtke GIm, u policiji ispitivan zbog sumnji u nezakonito poslovanje

brojka

56,3

milijuna kuna prihoda ostvario je ACI u prvih pet mjeseci ove godine, što je 2,2 milijuna kuna više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju

uvodnik

aggiana Više sreće drugi put

Branka suvajac

stanko BoriÊ, stanko.boric@business.hr

rivatizirali ste kompaniju i zapali u probleme? Teško vam je vraćati dugove ili jednostavno ne znate svoj upravljački posao raditi kako treba? Nema problema. Nazovite 0-800-VLADA i vaši problemi bit će riješeni. Na tom broju će vas uputiti u proceduru potrebnu da jednom društvenu, a potom privatiziranu tvrtku pretvorite u državno vlasništvo. KaKo je naša vlada dobro organizirana, ima kadra za svaku od tvrtki koje je privatizirala (nikad nije dovoljno činovnika, nikad, zapamtite to vi svi budući vlastodršci) pa ćete odabirom službenika koji se bavi Badelom 1862. ili Varteksom dobiti daljnje upute. Znači i nije tako teško kao što se čini - dovoljno je puno dugovati državi i imati poznato ime tvrtke i problem je učas riješen. A što ako niste imali tu sreću da nabildate gubitke i imate zvučno ime kompanije? Više sreće drugi put... Uostalom, ništa vas ne priječi da jednom uspješnog socijalističkog mastodonta (omiljeni termin Borislava Škegre, obitelji Tuđ-

snimio saša ćetković

za taj regionalni dnevnik po pitanju uređivačke politike ne bi puno toga promijenilo. Sve je to HDZ-ova linija, komentiraju neki. Podsjetimo, Ježić, još uvijek aktualni vlasnik Novog lista, slovi kao predstavnik HDZ-ova kapitala, a riječ je o dugogodišnjem HDZ-ovcu i bliskom prijatelju bivšeg premijera Ive Sanadera. U medije je nedavno procurila vijesti kako postoje sumnje u legalnost Ježićeve kupnje Diokija 2004. godine. Jutarnji list objavio je kako je u Ježićevu preuzimanju Diokija navodno sudjelovao i Hrvoje Petrač te da se pri kupnji navodno oslanjao i na pomoć Sanadera te bivšeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula. Faggian u Istri pak slovi kao netko tko vrlo dobro koketira s HDZ-om i IDS-om. "Ako se njemu prepusti Novi list, to će samo biti nastavak politike HDZ-a i IDS-a na ovim prostorima", kaže nam izvor upućen u situaciju. Faggian pak tvrdi kako je cijeli život bio apolitičan. "Nisam član nijedne stranke, niti sam nikad u životu to bio, ni u komunizmu, ni nakon raspada starog sistema. U povezivanju mene bilo s HDZ-om, bilo s IDS-om, nema nikakve logike. Čovjek sam koji poštuje dobru ideju. Prema tome, bilo tko tko ima dobru ideju, zvao se on IDS ili HDZ, za mene je prihvatljiva koncepcija. Ali nije prihvatljiva koncepcija koketiranje s bilo kojom strankom".

››

Nazovite 0-800-VLADA i vaši problemi bit će riješeni. Na tom broju će vas uputiti u proceduru potrebnu da jednom društvenu, a potom privatiziranu tvrtku pretvorite u državno vlasništvo. Kako je naša vlada dobro organizirana, ima kadra za svaku od tvrtki koje je privatizirala pa ćete odabirom službenika koji se bavi Badelom 1862. ili Varteksom dobiti daljnje upute

man i sličnih pionira privatizacija) jednostavno likvidirate, radnike pošaljete na burzu rada, sanirate dugove što se sanirati daju, a nekretnine posrnulog diva koje ste mudro ranije prebacili na drugu tvrtku jednostavno prodate. Za naravno velike pare jer inače cijela priča ne bi imala smisla. Narav-

no, modela je puno i ni jedna privatizacijska priča nije ista, no ono što im je svima zajedničko uvijek je slično - proizvodnja je zamrla ili je drastično manja, radnika je deseti dio onoga što ih je nekada bilo, a jedino čega je više jesu vozni i stambeni park osoba iz menadžmenta kompanije. Neki od tih naših

dičnih upravljača svojedobno su i sudjelovali u privatizacijama tih istih kompanija ili banaka, no ne bismo to zvali sukobom interesa. Novi strani vlasnici prepoznali su njihovo znanje i upućenost u materiju, birači su prepoznali njihovo domoljublje i svi sretni i zadovoljni, jel’ tako…?

tema 4-5

KAD NE IDU REGISTRATORI, IDU ZGRADE Zgrada od 3 Sveticama ostaje iza nekadašnje proizvodnje uredskog mate

Mensur Jašarević Mill, ostaje mu vri Nakon restrukturiranja, u kojem je Lipa Mill podijeljena tako da je proizvodna hala izdvojena u dioničko društvo Donje Svetice nekretnine, a ostala imovina, zaposleni, kratkoročna imovina i obveze te robna marka Lipa Mill preneseni u Lipa Mill proizvodnju, vlasnici su odlučili zatvoriti proizvodnju i otpustiti zaposlenike Nad zagrebačkim Lipa Mill registratorima prošle je srijede pokrenuta likvidacija. Tvrtku od propasti nije spasilo ni restrukturiranje provedeno u travnju prošle godine, a proces je pokre-

nut radi zaštite prava svih vjerovnika - radnika, dobavljača, poslovnih banaka i državnog proračuna. Silvio Galić, direktor Lipa Mill registratora, kazao je kako je proces likvidacije pokrenut sukladno zakonskim propisima te kako su razlozi likvidacije ekonomske prirode. Naime, neisplativost proizvodnje došla je na naplatu. "Proizvodnja registratora u posljednje je tri godine ostvarila gubitak od devet milijuna kuna", tvrdi Galić. Galić se, sukladno odrednicama Zakona o radu, planira posvetiti radnicima,

koji će biti uključeni u program zbrinjavanja. Likvidacijskom masom planiraju se pokriti sva prava koja radnici po zakonu imaju, što uključuje otpremnine i godišnje odmore. Program zbrinjavanja uključuje 34 zaposlenika Lipe Mill. Kako bi se likvidacija provela što prije i bezbolni bezbolnije, prodana je oprema iz za zagrebačke proizvodne hale, a kupio ju je bosansko-herce bosansko-hercegovački Grafotisak iz Gru Gruda, koji je nakon potpisiva potpisivanja ugovora o kupnji dijela imovine već uplatio ugovo ugovoreni iznos i počeo preuzi preuzimati kupljeno.

Hala u najam SIlvIO GAlIć, direktor Lipa Mill registratora, tvrdi kako je neisplativost proizvodnje došla na naplatu

Vrijednost prodane opre opreme ostaje nepoznata. Ne Nepoznata je i sudbina zagre zagrebačke proizvodne hale na zagrebačkim Sveticama, no kako neki izvori tvrde, ona bi se uskoro mo mogla iznajmljivati. Uprava Lipe Mill nije potvrdila tu informaciju. Prije tri godine, u tije tijeku restrukturira restrukturiranja tvrtke, naveli naveliko se špekuliralo kako će Lipa Mill odustati od proi proizvodnje na toj lo lokaciji jer je vrijed vrijednost same zgrade od 34.000 četvor četvornih metara izno iznosila oko 50 miliju miliju-

na kuna. Ubrzo je Lipa Mill najavila seljenje proizvodnje u Veliko Trgovišće, no to se nikad nije dogodilo. Početkom 2008. godine u opsežnom procesu restrukturiranja dioničko društvo Lipa Mill podijeljeno na dva dionička društva - Lipa Mill proizvodnja i Donje Svetice nekretnine. Podjelom je izdvojena postojeća nekretnina u dioničko društvo Donje Svetice nekretnine, a ostala imovina, zaposleni, kratkoročna imovina i obveze te robna marka Lipa Mill preneseni su u Lipa Mill proizvodnju. U drugom dijelu 2009. godine u tvrtki je započelo restrukturiranje sva tri proizvodna programa Lipe Mill - školskih proizvoda, kuverti te registratora i fascikala. Osnovni cilj restruk-

turiranja bilo je osiguranje razvojnih potencijala za sva tri programa na duži rok.

Bio je tu i Nenad Bakić

Dionice Lipe Mill ukinute su sa Zagrebačke burze nakon restrukturiranja, nakon što više nisu ispunjavale uvjete potrebne da ostanu u tadašnjoj kotaciji javnih trgovačkih društava, a i spomenuto društvo je brisano iz Sudskog registara. Današnji Lipa Mill registratori imaju temeljni kapital od sedam milijuna kuna, a u Nadzornom odboru društva sjede Mensur Jašarević kao predsjednik NO-a te Tomaž Rižner i Vesna Gluhak Jašarević kao članovi. Podsjetimo, Lipu Mill je u 2007. godini preuzeo bivši predsjednik

34.000 kvadrata na atraktivnoj lokaciji na zagrebačkim erijala

business.hr Ponedjeljak 4/7/2011

Snimio hrvoje dominiĆ

ć likvidirao Lipu ijedna nekretnina bROjKE

milijuna kuna iznosila je procijenjena vrijednost zgrade od 34.000 četvornih metara na zagrebačkim Sveticama

zaposlenika bit će isplaćena iz likvidacijske mase

MENSUR jAšAREvIć, nekadašnji suvlasnik HGspota, čini se da je izračunao da mu se od proizvodnje uredskog materijala više isplati biznis s nekretninama Snimio Saša ĆetkoviĆ

Opremu iz zagre zagrebačke proizvodne bosan hale kupio je bosansko-hercegovački Grafotisak iz Gruda, koji potpisiva je nakon potpisivakup nja ugovora o kupimovi nji dijela imovine već uplatio ugovoreni iznos preuzi i počeo preuzimati kupljeno

Uprave HGspota Mensur Jašarević. Temeljni kapital Donje Svetice nekretnina iznosi 25,5 milijuna kuna, a upravljačka struktura je identična onoj Lipe Mill. Jašarević je u preuzimanju zajednički djelovao s poduzetnicima Nenadom Bakićem, Brunom Krstanovićem i Ivom Čurić. Nakon preuzimanja najavljena su ulaganja u proizvodnju od 20 milijuna kuna. No razvoj je otišao u drugom smjeru. Najprije je prodan proizvodni pogon iz asortimana bilježnica - one su prenesene na novog poslodavca MAR-MAR, uz objašnjenje da program bilježnica nije bio dovoljno profitabilan. Ubrzo nakon toga pogon kuverti prebačen je na vodećeg slovenskog proizvođača Nove kuverte. Danas je najveći vlasnik Lipe Mill sama tvrtka, koja u trezoru drži 45 posto dionica, a slijede Jašarević sa 22,54 posto dionica i Krstanović sa 14,55 posto dionica. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

tema 6-7

SPECIJAL Š t o s m o i

Još uvijek ne znam a što gubimo ulask Počela je i marketinška kampanja kojom će se građane dodatno informirati uoči referenduma o ulasku u Uniju. Predstavljen je i vizualni identitet kampanje koji je izradila Innova DDB, a sastoji se od stiliziranih slova EU u obliku plavog i crvenog kvadrata i teksta "Tu pripadamo" Dan nakon što je Hrvatska u Bruxellesu zatvorila posljednja četiri pregovaračka poglavlja, Vlada je na svojim internetskim stranicama i na web stranicama Ministarstva vanjskih poslova objavila hrvatsku pregovaračku dokumentaciju. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor poručila je na konferenciji za novinare da će građani od petka moći vidjeti o čemu su hrvatski pregovarači pregovarali i što su dogovorili s Europskom unijom u svih 35 pregovaračkih područja. Nakon što je zahvalila svima koji su pridonijeli uspješnom okončanju pristupnih pregovora s EU, pa i onima koji su ih nastojali onemogućiti jer su dodatno motivirali Vladu i pregovarače da ustraju u realizaciji pregovora, premijerka Kosor je naglasila da je tijekom pregovora Hrvatska u sjedište Europske unije poslala oko 200.000 dokumenata. Podsjetila je i da je Hrvatska prva zemlja nakon Grčke koja sama ulazi u članstvo EU, ali i prva koja je u 35 poglavalja imala mjerila za otvaranje i zatvaranje pregovara. Pritom je morala ispuniti 138 mjerila, a kad im se dodaju i podmjerila, Hrvatska je ukupno ispunila 400-tinjak mjerila. "Svako je od tih mjerila reforma i to je odgovor onima koji pitaju gdje su reforme", zaključila je premijerka Kosor. Vlada i pregovarački tim već su počeli raditi na ugovoru o pristupanju, a premijerka Kosor vjeruje da će on biti potpisan

Premijerka jadranka kosor pohvalila se da je Hrvatska ispunila 400tinjak mjerila i da je "svako od tih mjerila reforma i to je odgovor onima koji pitaju gdje su reforme"

do kraja godine. Nakon toga uslijedit će referendum na kojem će se, uvjerena je premijerka Kosor "građani većinom izjasniti za ulazak u Europsku uniju". Bude li sve išlo po planu, a predsjednica Vlade sigurna je da hoće, Hrvatska će 1. srpnja 2013. godine "postati 28. članica, a hrvatski jezik 24. službeni jezik Europske unije". Predsjednica Vlade u petak je objavila da je njezinom konferen-

cijom za novinare započela Vladina informativna kampanja "Tu pripadamo" kojom će se građane dodatno informirati uoči referenduma o ulasku u EU. Predstavljen je i vizualni identitet kampanje koji je izradila Innova DDB, a sastoji se od stiliziranih slova EU u obliku plavog i crvenog kvadrata i teksta "Tu pripadamo". Zoran Daskalović

1. Sloboda kretanja robe U pitanju je jedno od važnijih poglavlja kojim se osigurava jednak tretman hrvatskih proizvoda na prostoru cijele EU i obrnuto. Kako bi se osigurala dostupnost lijekova na hrvatskom tržištu, za usklađivanje i nadogradnju dokumentacije za stavljanje gotovih lijekova u promet prema europskim propisima, za lijekove koji su registrirani u Hrvatskoj, osigurano je prijelazno razdoblje od četiri godine od dana pristupanja Uniji. Hrvatska je na početku pregovora tražila šest godina, ali je na kraju pristala na četiri. 2. Sloboda kretanja radnika Hrvatski će se građani moći slobodno zaposliti u zemljama Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina. Hrvatska će također moći primijeniti istovrsna ograničenja, pa ni njihovi građani neće moći raditi u Hrvatskoj. Sloboda kretanja radnika odnosi se na slobodno kretanje te pravo na zapošljavanje i boravak tijekom zaposlenja u nekoj drugoj državi članici Europske unije. Radnik koji se seli u drugu državu članicu imat će pravo na socijalno osiguranje i mirovinu. 3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluge Temeljem prava na poslovni nastan hrvatski državljani i hrvatska trgovačka društva moći će početi obavljati gospodarske djelatnosti u jednoj ili više država članica Unije, i to kao samozaposlene osobe ili osnivanjem

i spr egova r a li

business.hr Ponedjeljak 4/7/2011

mo što dobivamo, kom u eU račka pravila tržišnog natjecanja vrijede za sve sudionike tržišne utakmice na jednak način, a zadaća im je omogućiti bolje funkcioniranje tržišta koje će osigurati veću ponudu robe i usluga po najpovoljnijoj cijeni. Politika tržišnog natjecanja obuhvaća nadzor i praćenje državnih potpora koje su zabranjene kad narušavaju tržišno natjecanje, odnosno stvaraju nepravednu prednost u odnosu na slične sektore na tržištu, zbog čega je najviše zamjerki bilo na brodogradnju. Stoga domaće škverove do ulaska u Uniju čeka restrukturiranje i privatizacija, a Hrvatska mora u roku od godinu dana smanjiti njihove kapacitete. Državne potpore dozvoljene su za poticanje istraživanja i razvoja, malog i srednjeg poduzetništva, zaštite okoliša, u slučaju prirodne katastrofe ili kada se radi o pomoći nerazvijenim regijama.

kvalitetnog trošenja novca potrgovačkih društava ili podružreznih obveznika. nica. Svi hrvatski poslovni subjekti, odnosno fizičke i pravne osobe, moći će privremeno pružati usluge u svakoj državi čla- 6. Pravo trgovačkih društava Poglavlje se odnosi na osninici Unije i bez poslovnog navanje i poslovanje trgovačkih stanjivanja u toj državi. Stručne društava u državama članicakvalifikacije stečene u Hrvatma Europske unije, a obuhvaskoj bit će priznate na područća pravo trgovačkih društava ju Europske unije, i to u većini u užem smislu, računovodstvo slučajeva bez složenih admii reviziju. Dosadašnjim usklađinistrativnih postupaka koji se vanjem zakonodavstva na tom na razini Unije stalno pojedpodručju propisani su, među nostavnjuju kroz sustav uzajaostalim, uvjeti koji trgovačkim mnog priznavanja. Hrvatska se društvima omogućuju brži ulaobvezala u potpunosti liberalizak na tržište, smanjili su se zirati tržište poštanskih usluga troškovi pri pokretanju stečajdo 31. prosinca 2012. godine. nog postupka i sl. Najveća je 4. Sloboda kretanja kapitala novina da će Hrvatska danom ulaska u Uniju dobiti dva nova Od 1. siječnja 2011. nastupila je oblika trgovačkih društava - Eupotpuna liberalizacija kapitalropsko dioničko društvo i Eunih transakcija. Omogućeno je, ropsko gospodarsko interesno primjerice, otvaranje računa u udruženje. Time se omogućava inozemstvu, odobravanje krejednostavno prekogranično pri- 9. Financijske usluge dita nerezidentima te unošenje pajanje društava, kao i prijenos i iznošenje gotovog novca iz Ovo poglavlje obuhvaća bansjedišta društva iz jedne članizemlje bez ograničenja. Hrvatkarstvo, osiguranje i mirovince u drugu bez likvidacije drušski građani i poduzetnici moći ske fondove, kao i tržište kapitva u jednoj i ponovne registraće bez ograničenja poslovati tala. Hrvatska je već ostvarila cije u drugoj članici. s financijskim institucijama iz visoku razinu financijske inteostalih zemalja Unije. Državljagriranosti s Europskom unijom ni Europske unije već dvije godi- 7. Pravo intelektualnog - članstvo u Uniji obogatit će ne mogu kupovati nekretnine u vlasništva ponudu financijskih usluga i poZavršetkom pregovora HrvatHrvatskoj uz iste procedure kao većati konkurenciju na domaska dobiva promatrača u Upravi hrvatski državljani pa članstvo ćem tržištu. Financijske instinom vijeću Ureda za harmoniu Uniji neće ništa promijeniti. tucije će temeljem odobrenja za zaciju na unutarnjem tržištu EU. rad matične države, primjenom 5. Javne nabave Autorska i srodna prava ulapravila tzv. jedinstvene putovskom u EU stječu se bez naknaHrvatska je prilagodila svoj nanice moći poslovati u svim drde, samim činom stvaranja ili cionalni zakonodavni okvir, koji žavama članicama Unije, a Hrizvođenja autorskog djela. Praobuhvaća sva područja javne vatske institucije za nadzor va industrijskog vlasništva odnabave uključujući koncesije i financijskog tržišta sudjelovat nose se na patentnu zaštitu, zajavno-privatno partnerstvo, zaće u radu Europskog sustaštitu žiga, zaštitu industrijskog konodavstvu EU. Sve javne i drva financijskih supervizora. dizajna te na oznake zemljožavne institucije dužne su propisnog podrijetla i izvornosti. 10. Informacijsko društvo i voditi postupke javne nabave mediji uz poštovanje načela transparentnosti, što omogućuje doOvo poglavlje potiče tržišno nadatni nadzor njihova rada. Po- 8. Tržišno natjecanje tjecanje u području elektroničJedno od najtežih poglavlja koje boljšanje cjelokupnog sustava kih komunikacija s naglaskom će ostati pod pojačanim motrejavne nabave u Hrvatskoj pona zaštitu potrošača te razvoj njem do ulaska u Uniju. seban naglasak ima na sprječai širu dostupnost novih tehnoDokumenti kažu da pregovavanju i prevenciji korupcije radi logija i usluga. Hrvatski građani

zbog usklađivanja s europskim zakonodavstvom već mogu birati između velikog broja različitih operatera, a omogućena im je i slobodna promjena operatera uza zadržavanje dotadašnjeg broja i predbroja. Ulaskom u EU smanjit će se cijena poziva u roamingu kada se korisnik nalazi na području EU. U skladu s europskim propisima, stvoren je pravni okvir za uvođenje elektroničkog potpisa, a trajanje reklamnih spotova unutar pojedinog sata u udarnom terminu na javnoj televiziji ne smije prijeći 4 minute.

11. Poljoprivreda i ruralni razvitak Zadržat ćemo sličnu razinu postojećih direktnih poticaja u poljoprivredi od 300 do 400 milijuna eura godišnje, uza znatna sredstva za financiranje mjera ruralnog razvoja, 10 milijuna eura za programe u vinogradarstvu i 9,6 milijuna eura za minirane površine. Odobreno nam je prijelazno razdoblje do 2018. godine za prilagodbu uvjetima dobre prakse i ekoloških uvjeta proizvodnje. Tri godine od pristupanja imamo pravo isplaćivati potpore za šećernu repu, maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače. 12. Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika I dalje će se moći proizvoditi i prodavati tradicionalni proizvodi poput sira i vrhnja, uz poštivanje higijenskih uvjeta. Unaprijedit će se uzgoj životinja na farmama i sustav označavanja životinja kako bi se smanjila trgovina životinjama 'na crno', bez veterinarske kontrole. U razdoblju od najduže 12 mjeseci od pristupanja odobreno je zadržavanje kaveza za kokoši nesilice koje nisu u skladu s propisima EU. Objektima u kojima se radi s hranom životinjskog

tema 8-9

SPECIJAL Š t o s m o i

podrijetla, a koji nisu usklađeni s propisima EU, rok poslovanja produljen je do kraja 2015. 13. Ribarstvo Na sjevernom Jadranu, kod Istre i u dijelu Kvarnera koće će se moći koristiti na dubini manjoj od 50 metara i na udaljenosti od 1,5 milja od obale, dok europski zakon propisuje najmanju udaljenost od tri milje. Hrvatski će ribari brodovima manjim od 15 metara moći nastaviti koristiti koću duž cijele obale na udaljenosti od jedne milje. Ribari će moći zadržati većinu tradicionalnih ala-

ta uz uvjet da se za njih izrade odgovarajući planovi upravljanja. Zbog veće udaljenosti otoci Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo dobili su višu stopu sufinanciranja iz EU fonda za ribarstvo od 85 posto, a ona inače iznosi 75 posto. 14. Prometna politika Otvara se tržište u željezničkom, pomorskom i cestovnom prometu, čime će strane kompanije konkurirati domaćima. Budući da će hrvatske kompanije biti ugrožene stranom konkurencijom, odobrena je odgoda nekih propisa do potpunog

Pokojni Ivica Račan (gore) kao tadašnji predsjednik Vlade zatražio je pristup Europskoj uniji i otvaranje pregovora, dok je bivši premijer Ivo Sanader i formalno otvorio pregovore s Unijom

otvaranja tržišta, i to u željezničkom prometu do početka 2013., a u pomorskom prometu do početka 2015. i 2017. godine. Tijekom najmanje dvije godine od pristupanja hrvatski prijevoznici neće moći obavljati nacionalni prijevoz u drugim zemljama EU. 15. Energetika Liberalizacijom i integracijom hrvatskog tržišta električne energije i plina u energetsko tržište Unije doći će do porasta konkurencije u tom sektoru, što bi za građane trebalo značiti raspoloživost energije po najnižim konkurentnim cijenama i mogući pad cijena. Obveza učinkovitog korištenja energije, korištenje obnovljivih izvora energije i veća upotreba neutralnih goriva kako bi se smanjila emisija štetnih plinova pozitivno će se odraziti na život hrvatskih građana. Dio sredstava potrebnih za ostvarenje ciljeva Europske unije u području energetike osigurat će se iz europskih fondova. Hrvatska se obvezuje do 31. srpnja 2012. godine formirati obvezne zalihe nafte i naftnih derivata u visini 90-dnevne prosječne potrošnje. Također je preuzeta obveza da se do 3. ožujka 2012. godine zakonska regulativa s područja energetike uskladi s odredbama Trećeg energetskog paketa, novog skupa zakona i propisa Europske unije iz područja energetike koji su doneseni s ciljem daljnjeg jačanja europskog tržišta energije, poticanja konkurentnosti i pružanja veće zaštite potrošačima. 16. Porezi Nulta stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) nije u skladu s pravilima EU pa će Hrvatska morati uvesti taj porez na primjerice kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige, što će poskupiti te proizvode. Velika Britanija i Irska imaju izuzetak od tog pravila. Hrvatska je dobila odgodu plaćanja PDV-a na građevinsko zemljište do kraja 2014. godine. 17. Ekonomska i monetarna politika Konačan cilj ovog poglavlja je uvođenje eura. Zajednička va-

luta pozitivno djeluje na trgovinsku integraciju s ostalim državama članicama eurozone, što podupire dugoročni ekonomski rast. Uvođenjem eura nestat će troškovi konverzije valuta i olakšat će se poslovanje našim poduzećima. Važna korist od uvođenja eura je eliminacija valutnog rizika, što će značajno pridonijeti makrofinancijskoj stabilnosti u Hrvatskoj i omogućiti približavanje kamatnih stopa u Hrvatskoj onima u zemljama eurozone. 18. Statistika 19. Socijalna politika i zapošljavanje Pravna stečevina EU štiti prava radnika u slučajevima kolektivnih viškova, stečajeva i preseljenja poslovanja, kao i pravila o radnom vremenu i sigurnosti na radu te zaštiti zdravlja, a ulaskom u EU osigurava se jednostavnije zapošljavanje na tržištu Unije. Za EU zakonodavstvo posebno je važna zabrana diskriminacije po svim osnovama. 0. Poduzetništvo i industrijska 2 politika Razvoj konkurentnosti industrije te malog i srednjeg poduzetništva bio je jedan od prioriteta EU u pregovorima. Mali i srednji poduzetnici moći će koristiti financijske potpore za jačanje konkurentnosti, uvođenje inovacija i suvremenih informacijskih tehnologija. Posebno se potiče poduzetništvo mladih, početnika, osoba s invaliditetom i žena, kao i ulaganje u energetsku učinkovitost, zaštitu okoliša i uvođenje sustava upravljanja kvalitetom i međunarodnih normi. Novouspostavljeni servisi kao što su eporezna, e-zdravstveno, e-mirovinsko, e-regos i e-katastar trebali bi olakšati rad poduzetnicima, a program e-Hrvatska obuhvaća aktivnosti razvoja elektroničkih javnih usluga i sadržaja. 21. Transeuropske mreže Energetski i prometni pravci u Hrvatskoj postat će dio zajedničke transeuropske mreže. Time bi se čvršće trebali povezati nacionalni sustavi, čime se diljem EU olakšava protok robe, usluga i radnika.

i spr egova r a li 2. Regionalna politika i 2 koordinacija strukturnih instrumenata Poglavlje koje se neizravno i najviše spominje budući da uređuje korištenje fondova i regionalni ustroj Hrvatske. Više od trećine ukupnog proračuna Europske unije namijenjeno je smanjivanju razlika u razvijenosti država članica i njihovih regija te poticanju razvoja konkurentnosti Europske unije na globalnoj razini. Po ulasku u Europsku uniju sve hrvatske regije moći će koristiti ova sredstva. Instrumenti ove politike su Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond. Hrvatska se obvezala napraviti plan zapošljavanja djelatnika po ministarstvima za poslove koji se odnose na upravljanje fodnovima EU. 23. Pravosuđe i temeljna prava U poglavlju 23 borba protiv korupcije ima možda najvažnije mjesto, zajedno s borbom protiv organiziranog kriminala. Ustanovljava se sustav oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi te kontrola javne potrošnje. Europski zakoni sprečavaju i suzbijaju diskriminaciju. Usklađivanje s europskom praksom za više od pola je u posljednjih šest godina smanjilo broj neriješenih postupaka. 24. Pravda, sloboda i sigurnost U okviru ovog pregovaračkog poglavlja uređuju se upravljanje državnom granicom, politika viza, politika azila, zakonite migracije i suzbijanje nezakonitih migracija, suzbijanje organiziranog kriminaliteta, krijumčarenja i trgovine drogama te terorizma, pravosudna suradnja u kaznenim i građanskim stvarima, kao i suradnja policijskih, pravosudnih i carinskih tijela radi unapređenja sloboda i povećanja sigurnosti građana. Nakon što se ispune uvjeti za priključenje u schengenski sustav, hrvatskim građanima bit će omogućeno slobodno kretanje bez graničnih kontrola unutar schengenskog prostora. Pojačana je suradnja među zemljama regije na polju suzbijanja organiziranog kriminala, krijumčarenja robe, trgovine

business.hr Ponedjeljak 4/7/2011

ljudima i trgovine drogama. 25. Znanost i istraživanje Ulaskom u EU otvaraju se dodatne mogućnosti financiranja znanosti i tehnologije. Članstvom u EU hrvatski znanstvenici stječu pravo sudjelovanja u međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima, a otvaraju se i veće mogućnosti mobilnosti znanstvenika. 26. Obrazovanje i kultura Područje obrazovanja i kulture ostaje pod ingerencijom Hrvatske, bez posebnih smjernica razvoja. Pogodnosti se otvaraju tek u programima edukacije koji omogućuju povoljnije uvjete studiranja u zemljama EU. Hrvatskoj se otvara i mogućnost sudjelovanja u kulturnim programima te u programima kulturne razmjene, od kojih se neki već provode. 27. Okoliš Hrvatska je na području zaštite okoliša kroz pregovore ostvarila niz prijelaznih razdoblja, primjerice u području gospodarenja otpadom, očuvanja kvalitete voda i sprečavanja industrijskog onečišćenja, čime je osigurala dodatno vrijeme za usklađivanje s europskim standardima i provedbu najzahtjevnijih financijskih projekata. Hrvatska je do sada već ostvarila bespovratnu pomoć Europske unije za područje zaštite okoliša za razdoblje 2007.-2011. u iznosu od 96,7 milijuna eura. 28. Zaštita potrošača i zdravlja Zaštita gospodarskih interesa potrošača, informiranje i obrazovanje potrošača te djelotvorno organiziranje radi zaštite njihovih interesa osnovna su načela politike zaštite potrošača u Europskoj uniji. Zajednička politika zaštite zdravlja ostvaruje se kroz promicanje zdravlja i nadzor nad ostvarivanjem ciljeva zdravstvene politike. Hrvatska u svojim pregovaračkim stajalištima nije tražila trajna izuzeća niti prijelazna razdoblja za provedbu pravne stečevine obuhvaćene ovim poglavljem. Postojećim zakonskim okvirima s područja zaštite potrošača i zdravlja Hrvatska je najve-

ćim dijelom prihvatila europsku zakonodavnu regulativu. 29. Carinska unija Ukidaju se carine između Hrvatske i zemalja EU, uključujući susjednu Sloveniju, Italiju i Mađarsku, čime će pojeftiniti uvoz robe iz EU. S druge strane, Hrvatska će morati BiH, Srbiji i Crnoj Gori uvesti carine, što dosad nije bio slučaj zahvaljujući članstvu u CEFTA-i. Ta će promjena posebno pogoditi hrvatske izvoznike, tradicionalno usmjerene na ta tržišta, jer će im poskupiti poslovanje. Hrvatska, naime, mora uvesti jednake carine kakve prema vanjskim zemljama ima EU. 30. Vanjski odnosi Svi ugovori o slobodnoj trgovini koje Republika Hrvatska ima potpisane s trećim državama bit će otkazani dan prije pristupanja Hrvatske u EU - riječ je o 4 države EFTA-e (Island, Švicarska, Linhenštajn i Norveška), 7 potpisnica CEFTA-e (Bosna i Hercegovina, Srbija, UNMIK/Kosovo, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Moldavija) i Turskoj. S danom pristupanja EU otkazuju se ugovori o poticanju ulaganja koje Hrvatska ima sklopljene s članicama Unije, a također s danom pristupanja Uniji Hrvatska počinje primjenjivati ugovore koje EU ima s trećim zemljama. 31. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika Vlastitom odlukom Hrvatska će moći sudjelovati u civilnim i vojnim misijma koja EU pokrene u svijetu. 32. Financijski nadzor Ulaskom Hrvatske u EU sustav upravljanja i kontroliranja nad javnim sredstvima trebao bi postati transparentnijii i učinkovi-

tiji, tvrdi Vlada.Već je osnovan Samostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i prijevara u Ministarstvu financija, kao središnja nacionalna kontakt točka za suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF). U okviru Hrvatske narodne banke uspostavljena je odgovarajuća administrativna struktura i procedura potrebna za borbu protiv krivotvorenja novčanica i kovanica eura. 3. Financijske i proračunske 3 odredbe Očekuje se da će Hrvatska biti neto primateljica proračunskih sredstava Europske unije, tj. više će primati iz proračuna Unije nego što će u njega uplaćivati. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska se neće nalaziti u lošijoj financijskoj poziciji u odnosu na vrijeme pregovora i pristupanja. Hrvatskoj će na raspolaganju biti i privremena financijska pomoć Unije za poboljšanje nacionalne proračunske pozicije. 34. Institucije Hrvatski jezik postaje službeni jezik Europske unije, a Hrvatska dobiva po jednog povjerenika u Europskoj komisiji te po jednog suca na Eurpskom sudu pravde, Općem sudu i Revizorskom sudu. U Europskom parlamentu Hrvatska će imati 12 mjesta, dok će šef vlade predstavljati Hrvatsku u Europskom vijeću. Hrvatska će imati sedam glasova u Europskom vijeću i Vijeću EU, osim kada se odluke moraju donijeti jednoglasno. Guverner Hrvatske narodne banke postat će član Općeg vijeća Europske središnje banke, a dobivamo i predstavnika u Vijeću guvernera Europske investicijske banke, a u Europskom gospodarskom i socijalnom vijeću te u Odboru regija Hrvatska će imati po devet predstavnika. B.hr

dogaaji

NACIONALIZACIJA

Badel ponovno u rukama države

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

Zagreb. Hrvatska je Vlada na zatvorenoj sjednici u petak donijela odluku o vlasničkom restrukturiranju i financijskoj konsolidaciji tvrtke Badel 1862 d.d. u sklopu mjera državne potpore prema Smjernicama za pomoć poduzetnicima u teškoćama. Na temelju te odluke odobrena je državna potpora Badelu 1862 kroz unos prava potra-

business.hr Ponedjeljak 4/7/2011

ŠIRENJE PODRUČJA DJELOVANJA

Roglić u Rumunjskoj s Egeom osnovao tvrtku i kupuje još jednu Roglić pregovara o preuzimanju još jedne rumunjske kompanije, čiju vrijednost procjenjuje na 30 mil. eura

Miho Dobrašin

snimio saša ćetković

Tvrtka za distribuciju proizvoda široke potrošnje Orbico, u vlasništvu Branka Roglića, do kraja godine mogla bi preuzeti kompaniju u Rumunjskoj za oko 30 milijuna eura i time kompletirati regionalnu prisutnost. "Pregovori su u tijeku, a vjerujem da ćemo do kraja godine potpisati ugovor", rekao je u telefonskom razgovoru Roglić, ne želeći otkriti ime rumunjske kompanije. Prema ranijim očekivanjima, ugovor je trebao biti potpisan ovih dana. Preuzimanje stopostotnog udjela trebalo bi biti financirano bankovnim kreditima i manjim dijelom vlastitim kapitalom. U međuvremenu je Orbico s grčkim partnerom Egeom osnovao u Rumunjskoj kompaniju Egea Orbico koja će u toj zemlji distribuirati kozmetičke proizvode. Zajednička tvrtka počet će raditi za dvadesetak dana. U njoj će Orbico imati 60-postotni udjel, a Egea 40-postotni. Orbico grupa sastoji se od 12 kompanija, od kojih pet posluje u Hrvatskoj, dok se ostale nalaze u Slo-

veniji, BiH, Srbiji, Makedoniji, Kosovu, Bugarskoj i Moldaviji, a širenjem na Rumunjsku bit će kompletirana prisutnost u jugoistočnoj Europi. "Ako se ukaže prilika, spremni smo kupiti srednju ili malu kompaniju u Srbiji, no ipak mislim da ćemo ondje širiti poslovanje preko postojeće tvrtke", rekao je Roglić. On je nedavno proširio poslovanje i na Austriju i Njemačku. Orbico zapošljava 580 ljudi, a prošle godine je imao prihod od 1,3 milijarde kuna, navedeno je na internetskoj stranici kompanije.

BRANkO ROgLIć, vlasnik distribucijske kompanije Orbico, najavio je početak rada tvrtke u Rumunjskoj kroz nekoliko tjedana

živanja Ministarstva financija u temeljni kapital u iznosu od 206.551.000 kuna. Tom je odlukom kroz unos prava potraživanja Ministarstva financija u temeljni kapital Badela, koji iznosi 225.631.800 kuna, država unijela 206,5 milijuna kuna. Uz prijašnjih sedam posto dionica, koliko je država do ove odluke već posjedovala iz Badelova portfelja, s dodatnih 206,5 milijuna kuna država je u gotovo 100-postotnom udjelu preuzela Badel kako bi tim potezom pokuša-

la spasiti posrnulu tvrtku. Naime, Badel 1862. lanjsku je poslovnu godinu završio s čak 260,87 milijuna kuna gubitka, odnosno s gubitkom znatno većim od temeljnog kapitala društva. U prvom tromjesečju ove godine neto gubitak bio je 6,96 milijuna kuna, što je višestruko manje od gubitka zabilježenog u istom razdoblju prošle godine, kada je ta brojka dosegnula 23,4 milijuna kuna. U izvješću Zagrebačkoj burzi o poslovanju te kompanije za prvi ovogodišnji kvartal piše

da su ostvareni prihodi od prodaje u iznosu 68,2 milijuna kuna i rasli su u svim kategorijama proizvoda, osim u prodaji vina na domaćem tržištu. Rezultati prodaje bitno su bolji od rezultata u istom razdoblju prošle godine, kao i od planiranih prihoda sukladno planu poslovanja za 2011., navodi se u izvješću. Početkom ožujka ove godine Badelu je pripojeno društvo Eurobev pa su u izvješću konsolidirani svi rashodi tih društava, što nije bio slučaj prošle godine. S. C. H.

HAKOM i AZT budućnosti te PRESPORA LIBERALIZACIJA Manji telekomi nisu zadovoljni tržišnim položajem Hrvatskog Telekoma jer smatraju da ga koristi kako bi nastavio svoju dominaciju Konačna potvrda Vipnetove 93 milijuna eura vrijedne akvizicije B.neta doći će nakon odluke Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Te dvije agencije zajednički trebaju donijeti odluku koja će obilježiti daljnji razvoj domaćeg telekomunikacijskog tržišta i načine kako bi se moguća konsolidacija tržišta mogla nastaviti. Naime, kao što je poznato, HAKOM i AZTN još su 2006. sklopili sporazum o suradnji na zaštiti tržišnog natjecanja na području telekomunikacijskih usluga, što je trebalo pridonijeti liberalizaciji tržišta u Hrvatskoj. Kako tvrde naši izvori s telekomunikacijskog tržišta, problem je prije svega u liberalizaciji kao procesu koji se sporo odvija pa HT često koristi svoj položaj kako bi osigurao nadmoć na tržištu. I dok je s ekonomske strane i gledišta HT-ovih ulagača takvo ponašanje opravdano, na telekomunikacijskom tržištu smatraju da to nije dobro za razvoj tržišta, što se najbolje ogleda u sporu zbog grad-

nje optičkih telekomunikacijskih mreža. Pritom se spominju i procesi javne nabave i sklapanje sporazuma o telekomunikacijskim uslugama s poslovnim subjektima. Kako tvrdi Vjeran Malenica, izvršni direktor pravnih, korporativnih i regulatornih poslova Metroneta, osim utvrđivanja regulatornih obveza operatera s pretežitom tržišnom snagom (SMP) i niza analiza tržišta koje HAKOM provodi, te nekoliko regulatornih odluka HAKOM-a po tužbama Metroneta protiv HT-a, oni u domeni tržišnog natjecanja ne vide previše primjera demonopolizacije tržišta. "Dapače, vidimo samo jedan, upravo suprotan primjer, i to neuspjeh B.neta u postupku protiv HT-a i Iskona na AZTN-u vezano uz HTovu zloporabu vladajućeg položaja", ističe Malenica. Prema njegovim riječima, upravo je suradnja tih dvaju regulatora ključna za poštenu tržišnu utakmicu jer se sva bitna pitanja demonopolizacije tržišta upravo lome na

osovini tržišnog natjecanja u telekomunikacijskom sektoru. Nažalost, opći je dojam da suradnja nije onakva kakva bi trebala biti, zaključuje Malenica.

Mjesečni sastanci

Zbog takvog stava igrača na tržištu pitali smo AZTN i HAKOM kakva je njihova suradnja. Iz HAKOM-a ističu da se sporazum primjenjuje, što znači da se održavaju redoviti mjesečni sastanci na stručnoj razini. Po potrebi se održavaju i tematski sastanci. Obje agencije redovito i ažurno pružaju jedna drugoj stručnu pomoć u konkretnim predmetima, poručuju iz HAKOM-a. "U odnosu na konkretne primjere suradnje iz perspektive HAKOM-a spomenuli bismo mišljenja AZTN-a na ključne dokumente analiza mjerodavnih tržišta na temelju kojih se određuju regulatorne obveze operaterima sa značajnom tržišnom snagom. Posebice se može istaknuti doprinos AZTN-a u postupku analize tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj

OGLAS

TN zajedno o ‘Hrvoje Požar’ lani zaradio tri elekoma u RH milijuna eura OD gRUZiJe DO aFRiKe

Olgica SpeVec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja snimio saša ćetković

mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike, koji je okončan 6. travnja 2011., gdje je mišljenje AZTNa bilo vrlo bitno za utvrđivanje operatera sa značajnom tržišnom snagom u tom postupku (HT i Iskon)", tvrde u HAKOM-u. Međutim, potrebno je naglasiti da su HAKOM i AZTN tijela s javnim ovlastima koja su u svom djelovanju samostalna, ali i ograničena zakonima. U odnosu na HAKOM to je Zakon o elektroničkim

komunikacijama, a u odnosu na AZTN to je Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja.

Bez dogovora ishoda

Stoga HAKOM i AZTN mogu surađivati samo u onom okviru u kojem je to zakonom dopušteno, a to je stručna i tehnička suradnja. Samo po sebi je razumljivo da se suradnja ne može odnositi na bilo kakvo usuglašavanje ili dogovaranje ishoda pojedinih postupaka, makar i u cilju provođenja liberalizacije

tržišta elektroničkih komunikacija, objašnjavaju u HAKOM-u. U AZTN-u ističu također da je suradnja dobra, a kao konkretnu potvrdu toga ističu da je u svakom predmetu iz područja telekomunikacija AZTN tražio i dobio stručno mišljenje HAKOM-a. U nekima od odluka koje je AZTN donio bilo je utvrđeno narušavanje tržišnog natjecanja, a u nekim predmetima se utvrdilo da do narušavanja natjecanja nije došlo. Najčešći su kontakti regulatora u početnim fazama postupka, kada se utvrđuje nadležnost za postupanje i osnovanost zahtjeva, a u kasnijim fazama postupka suradnja se uglavnom odnosi na dostavu podataka i mišljenja. HAKOM u svakom postupku analize mjerodavnog tržišta traži od AZTN-a stručno mišljenje, koje AZTN uvijek daje. "Iz područja telekomunikacija rade djelatnici (pravnici i ekonomisti) koji uz znanje o pravu tržišnog natjecanja raspolažu specifičnim znanjima o materiji telekomunikacija, a HAKOM-ovi djelatnici (isto tako pravnici, ekonomisti i inženjeri) uz znanje o telekomunikacijama raspolažu i znanjem o pravu tržišnog natjecanja", objašnjavaju u agenciji. Dražen Tomić

Više od 60 posto novca institut je osigurao dobivajući poslove na međunarodnim natječajima Iako nije profitna institucija, Energetski institut "Hrvoje Požar" u prošloj je godini, uz korištenje vlastitih potencijala i znanja, samostalno zaradio oko tri milijuna eura, od čega većinu radeći na međunarodnim energetskim projektima. Više od 60 posto novca osigurao je dobivajući poslove na međunarodnim natječajima u regiji, ali i u Rusiji, Gruziji, Ukrajini, Turskoj, pa i Južnoafričkoj Republici, a oko 40 posto zarade ostvario je na domaćem tržištu, istaknuo je ravnatelj instituta Goran Granić na redovnom godišnjem susretu s novinarima na kojem su predstavljeni rezultati rada te institucije u 2010. godini.

Red na tržištu

Jedan od najvećih zadataka koji je institut uspješno dovršio jest izrada novog zakona o tržištu električne energije, koji je trenutačno "na prvom čitanju" u nadležnim institucijama Europske unije i Europske energetske zajednice nakon čega će ga Vlada uputiti u redovnu saborsku proceduru. Taj će zakon, objasnio je Granić, za-

konodavno i institucionalno urediti tržište električne energije u skladu s Trećim paketom energetskih propisa EU, što je zakonska obveza Hrvatske kao buduće članice. No mnogo je važnije da će taj zakon konačno stvoriti otvoreno i slobodno tržište električne energije na temelju konkurentnih i transparentnih odnosa i pod strogom kontrolom neovisne regulatorne agencije.

S Vlade na tržište

Novi će zakon riješiti i problem formiranja cijene električne energije koju više neće određivati Vlada, već će ona ovisiti o tržištu, uz posebno razrađen sustav zaštite socijalno ugroženih i zaštićenih kupaca, za čiju će zaštitu biti zadužene državne institucije. "Privatizacija nije tema ovoga zakona, on se ne odnosi ni na jednu tvrtku posebno i posve je neutralan prema bilo kojem obliku vlasništva nad tvrtkama koje sudjeluju na tržištu. Zakon ima isključivi cilj uspostaviti konkurentno i transparentno tržište električne energije i ne potiče privatizaciju ni jedne tvrtke", zaključio je Granić, komentirajući time rasprave u javnosti vezane uz optužbe sindikata o navodnoj privatizaciji HEP-a. Sandra Carić Herceg

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 4/7/2011

UGOVOR S HEP-om

TLM i Aluminij plaćaju razliku Zagreb. Šibenska Tvornica lakih metala, odnosno tvrtke TLM TVP d.o.o. i TLM-TPP d.o.o., mostarska tvornica Aluminij i Hrvatska elektroprivreda (HEP) potpisali su tripartitni ugovor o prodaji 100 megavata (MW) električne energije mostarskoj tvornici. Prema ugovoru, Hrvatska elektroprivreda će mostarskom Aluminiju

NATEZANJA ZBOG PŠENICE

Seljaci traže 1,6 kn, otkupljivači ne daju više od 1,2 kune Na francuskom Matifu u samo jednom danu cijena pšenice pala je za 10%. Nakon što je Rusija skinula zabranu izvoza pšenice, očekuje se daljnji pad jer Rusi na raspolaganju imaju 10 mil. tona lanjske pšenice Žetva pšenice počela je u istočnoj Slavoniji, seljaci za nju traže 1,6 kuna po kilogramu, a prema onome što je rečeno u petak na sastanku s otkupljivačima, zasad za nju mogu dobiti 1,1 do 1,2 kune. Direktor Žitnog terminala Ivica Čapo trenutačno je spreman ponuditi 1,1 do 1,15 kuna za kilogram. Naglasio je da sadašnji pokazatelji na europskim burzama upućuju na silazni trend. Na francuskom Matifu u samo jednom danu cijena pšenice pala je za 10%. Nakon što je Rusija skinula zabranu izvoza pšenice, očekuje se njezin daljnji pad jer Čapo kaže da Rusi na raspolaganju imaju 10 milijuna tona lanjske pšenice, čemu treba dodati i ovogodišnji urod.

Nisu neprijatelji

Mario Talajić, direktor Agrokor trgovine, kazao je da još nisu spremni izaći s cijenom, ali da bi je u skladu s kretanjem na budimpeštanskoj burzi sad procijenili na 1,1 do 1,2 kn za kilogram. "Mogla bi biti i nešto veća, ali je ne vidim na razini od 1,5 ili 1,6 kn", kazao je Talajić. Predstavni-

cima seljačkih udruga poručio je da ne moraju u Agrokoru tražiti neprijatelja koji na njima zarađuje. Kazao je i da Agrokor namjerava licencirati silose za skladištenje pšenice. Što veći licencirani skladišni kapaciteti i jamstvo države upravo je ono što traže seljaci prije žetve jer smatraju da bi time mogli osigurati povoljnije uvjete kreditiranja i čekati trenutak u kojem bi za pohranjenu pšenicu postigli veću cijenu.

Neće zajednički

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić ponovila je prošlogodišnji stav mlinsko-pekarske industrije prema kojima se neće zajednički izjašnjavati o otkupnoj cijeni pšenice. "Nismo kartel, svatko će pojedinačno izaći s cijenama prema svojim procjenama", kazala je. Navedenu tezu obrnuo je Stjepan Kunovec iz Hrvatske poljoprivredne komore i ustvrdio da upravo takav stav znači kršenje načela tržišnog natjecanja. Odbijanjem da se izjasne o cijeni pšenice u trenutku kada je počela žetva, Kunovec smatra da se otkupljivači upravo time prešutno dogovaraju kako bi zajedno postigli maksimalno nisku cijenu. Predsjedniku HPK-a Darku Grivičiću predložio je da o tome traži mišljenje nadležne agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. M. G.

prodavati struju po cijeni od 42,75 eura po megavatsatu (MWh), što je cijena koju je odredila Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Kako je priopćeno iz mostarskog Aluminija, budući da je ta cijena veća nego što je bila prije obustave isporuke zbog afere u koju je bio umješan HEP o isporuci jeftine električne energije mostarskoj kompaniji, šibenski TLM i Aluminij su se dodatnim aneksom obvezali zajednički platiti razliku. Ugovor će vrije-

ZRAČNA LUKA ZAGREB

diti do kraja ove godine jer, sukladno hrvatskim zakonima, HEP može sklapati samo jednogodišnje ugovore s tvrtkama sa statusom povlaštenog kupca. Ugovorom se HEP obvezao osigurati mostarskoj tvrtki 100 MW struje, dok će Aluminij, kao i prethodnih godina, TLM-u isporučiti 60 tisuća tona najkvalitetnijega aluminija na svjetskomu tržištu, i to u obliku posebnih legura koje se u Mostaru lijevaju isključivo za potrebe šibenske tvornice. H

Rekonstrukcija piste dovršena Zagreb. Nakon dvomjesečnih radova u petak je završena 17 milijuna kuna vrijedna rekonstrukcija uzletno-sletne staze Zračne luke Zagreb (ZLZ), ukupne dužine 2262 i širine 30 metara. Radovi su se odvijali noću pa je pista od 23 sata do 6.30 sati bila zatvorena, ali se dnevni promet odvijao bez teškoća. H

Otkrijte vlasnike medija ili platite milijunske kazne PROTIV 'PRLJAVA' NOVCA Propisana je obveza dostavljanja ovjerenih preslika isprava o stjecanju dionica ili udjela u nakladniku Hrvatskoj gospodarskoj komori Izmjenama Zakona o medijima, koje je u petak uputila u saborsku proceduru, Vlada je predložila preciznije odredbe o transparentnosti vlasničke strukture nakladnika tako da se propisuje obveza dostavljanja ovjerenih preslika isprava o stjecanju dionica ili udjela u nakladniku Hrvatskoj gospodarskoj komori. Istodobno se zabranjuju pravni poslovi kojima se prikriva vlasnička struktura nakladnika i vlasnika dionica ili udjela u nakladniku. Zakonskim promjenama preciziraju su i prekršajne odredbe koje uređuju dostavu podataka i isprava HGK-u, a uvodi se i prekršajna odgovornost za prikrivanje vlasničke strukture nakladnika. Nakladnici koji prekrše zakonske odredbe mogu biti kažnjeni novčanom kaznom u iznosu do milijun kuna, a

transparentnošću vlasničke strukture medija nastoji dodatno osigurati njihova neovisnost, ali i spriječiti bilo čije zlouporabe medija ili plasiranje "prljavog" novca u Hrvatsku. Vlada je predložila izmjene Zakona o sudovima i sudskom registru kojima se u Zagrebu osniva Općinski sud za radne sporove, a osnivači trgovačkih društava pri upisu u sudski registar moraju priložiti i izjave da nemaju nepodmirenih obveza zbog neisplaćenih plaća radnicima, uz dosadašnje izjave da nemaju neplaćene poreze i doprinose.

'Samo' 30.000 arhiva business.hr

dogaaji

DRAžEN BOŠNJAKOVIć, ministar pravosuđa

odgovorne osobe kaznom do 100.000 kuna.

Osiguranje neovisnosti

Premijerka Jadranka Kosor pritom je naglasila da se njima ne želi utjecati na uređivanje medija nego se većom

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da se takva izjava propisuje zato što mjesečno između 18 i 25 tisuća radnika ne dobiva plaću na vrijeme, a i pojedini vlasnici tvrtki zbog neisplaćenih plaća osnivaju nove tvrtke kako bi izbjegli podmirenje dugova. Iako u Hrvatskoj ima samo oko 30 tisuća radnih sporova, Vlada je predložila osnivanje zagrebačkog općinskog suda za rješavanje radnih sporova jer je polovina od 15,5 tisuća radnih sporova, koliko ih je prošle godine pokrenuto, pokrenuto u Zagrebu. Zoran Daskalović

moja lisnica Ponedjeljak 4/7/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Spriječite

provalnu krađu u svojem domu

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > zaštita doma > krediti

14-15

7,38

kuna iznosio je u petak tečaj eura; kuna je oslabila 0,11 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,09 2,66 kuna iznosio je u petak tečaj američkog dolara; kuna je prema dolaru ojačala 1,33 posto

posto porasla je kuna prošlog tjedna prema švicarskom franku, tečaj je iznosio 6,020242 kune

8,15

kuna iznosio je u petak tečaj britanske funte; kuna je prema funti ojačala 1,56 posto

business.hr Ponedjeljak 4/7/2011

U prošloj je godini, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, broj provalnih krađa u Hrvatskoj porastao gotovo 12 posto, a sezona godišnjih odmora udarna je kada je riječ o provalama u kućanstva. Lani su tako prijavljene 3104 provalne krađe u kuće i stanove, dok se primjerice u Njemačkoj prema nekim podacima provala dogodi svake dvije minute. Pritom je važno imati na umu da provalnici računaju na brzinu - ako se provala ne odvije u nekoliko minuta, oni odustaju pa su preventivni koraci, koji uključuju zaštitu ulaza i pohranjivanje dragocjenosti na sigurno, ključni.

Ugradite alarm

Najčešći oblici protuprovalne zaštite odnose se na ugradnju alarma. Ako se usto sklopi i polica osiguranja kućanstva, ona će biti jeftinija nego u slučaju da nema alarma. Premija osiguranja kućanstava, kažu u Izvor osiguranju, ovisi o veličini stana, trajanju osiguranja i postojećoj zaštiti. Tako će za 60 četvornih metara osiguranik godišnje platiti između 160 i 580 kuna, ovisno o vrsti osiguranja koju odabere. Iz Grawe osiguranja pak kažu da kod ugovaranja osiguranja imovine premija osiguranja kućanstva od 60 kvadrata iznosi od 36 do 60 eura, dok se sva dodatna inicijativa u smjeru zaštite vlastite imovine 'prepoznaje i nagrađuje'. "Prilikom ugovara-

nja osiguranja nastanjenog kućanstva od provalne krađe ne zahtijevaju se dodatne razine zaštite, već se osiguranje bazira na standardnoj zaštiti, odnosno na otvorima koji su u funkciji te se pravilno zatvaraju i zaključavaju", kazali su iz Grawea te dodali da pri osiguranju kućanstva od provalne krađe maksimalna svota osiguranja predstavlja ukupnu vrijednost predmeta osiguranja. Kada se govori o osiguranju vrijednosti poput novca, nakita i slično, visina svote osiguranja definira se prema vrsti spremišta u kućanstvu u kojem se vrijednosti nalaze. Maksimalan iznos koji će osiguraniku biti isplaćen dogodi li se krađa za stan iz primjera u Izvor osiguranju varira od 90.000 do 180.000 kuna.

Trajanje osiguranja

No osiguranje kućanstva ne može se ugovoriti samo za godišnjeg odmora jer je najkraće trajanje osiguranja godinu dana, a najčešće se ugovara za 10-godišnje razdoblje. Hrvatski su građani do svibnja ove godine, prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, sklopili 2,2 posto više polica osiguranja kućanstva u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a osiguranja kućanstava lani su porasla 3,2 posto. Ukupno su svi hrvatski osiguravatelji imali oko 459.000 sklopljenih polica osiguranja od požara i ostalih elementarnih nepogoda, ukupno vrijednih 346,24 milijuna kuna. Biljana Starčić

A J I C N E V E R P

97,94

bodova iznosila je u petak vrijednost obvezničkog indeksa Crobis, koji je prošlog tjedna pao 0,05 posto

iKB potpisala ugovor s HoK-om Istarska kreditna banka (IKB) otvorila je u petak prvu poslovnicu u Zagrebu i Poslovni centar, u što je uložila 4,5 milijuna kuna. U sklopu otvorenja s Obrtničkom komorom Zagreb potpisala je sporazum o poslovnoj suradnji kojim se definiraju uvjeti kreditiranja obrtnika, članova te komore. Ukupna aktiva te banke kra-

jem prošle godine iznosila je 2,42 milijarde kuna, a ukupni depoziti 2,06 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu prije rast veći od po 7 posto. U prvih pet mjeseci banka je zabilježila 22,1 milijun kuna bruto dobiti ili 3,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a i ove će, kao i zadnje tri godine, zbog recesije i krize hrvatskoga gospodarstva više izdvojiti u rezervacije, naglasio je na otvaranju predsjednik Uprave IKB Miro Dodić. Istaknuo je i da je IKB jedna od rijetkih banaka u Hr-

››

vatskoj u većinskom domaćem vlasništvu, da nema nikakvog inozemnog kreditnog zaduženja, niti je koristila bilo kakvu državnu pomoć, a nije nudila niti odobrila nijedan stambeni kredit građanima u švicarskim francima. Dodao je da otvaranjem poslovnice u Zagrebu nakon istarskih povoljnije kreditne linije žele ponuditi i zagrebačkim poduzetnicima i obrtnicima temeljem potpisanog sporazuma s predsjednikom Obrtničke komore Zagreb i potpredsjednikom Hrvat-

ske obrtničke komore (HOK) Ivanom Obadom. Kratkoročne kredite obrtnicima će odobravati bez valutne klauzule, a dugoročne s tom klauzulom. U povodu sklapanja tog sporazuma Obad je istaknuo kako vjeruje da će i ta banka pomoći u kreditiranju obrtnika, posebno u svjetlu, kako je kazao, "skorog saborskog izglasavanja zakona o lokalima i prodaji lokala" kako bi obrtnici nakon dugo godina čekanja mogli otkupiti te lokale. H

››

nite se da nitko ne može provući ruku kroz otvoren prozor i otključati vrata te dodatOSVJETLJENJE - aktivirajte automatno osigurajte sko paljenje vanjskog svjetla osjetljivo na klizne prozore pokret

››

Miro DoDić, predsjednik Uprave IKB, hvali se da njegova banka ne odobrava kredite u švicarcima

SUSJEDI - zamolite

susjede da povremeno parkiraju auto ispred vaše kuće ili stana i da pokupe poštu umjesto vas, - povremeno neka upale svjetla i podignu rolete, - upoznajte ih s postupkom u slučaju oglašavanja alarma

PROZORI - pobri-

foto dodić/cropix

BANKA i oBrTNiCi

››

VRATA

- uložite u čvrsta protuprovalna vrata s kvalitetnom bravom, dodatno blokirajte klizna vrata te alarm postavite na vidljivo mjesto, kao i obavijesti poput one 'Čuvaj se psa'

Tjedni pregled KARLOVAČKA BANKA

naJbOlJiH 5 FOndOVa Ilirika Azijski tigar Ilirika BRIC Platinum Blue Chip Platinum Global Opportunity Agram Trust

15,76%

16-17

MAGMA

12,82%

business.hr Ponedjeljak 4/7/2011

Tjedni dObiTnik/GUbiTnik

> zaštita doma > krediti

naJGOriH 5 FOndOVa 2,82 2,69 2,50 2,43 2,28

HPB Dynamic MP-Mena HR Prospectus JIE Erste Total East HPB Dionički

-3,89 -2,49 -2,01 -1,60 -1,47

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

Stambeni kredit uz državne subvencije

4,44%

411

123.154

4,35% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju

4,51%

413

123.916

4,41% Fiksna 48 mjeseci

RBA

Stambeni kredit uz subvenciju RH

4,54%

414

124.297

4,44% Fiksna 48 mjeseci

PBZ

PBZ stambeni kredit uz subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50% Fiksna 48 mjeseci

OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

ZABA

NKS

KAMATA

Kredit uz subvenciiju

4,60%

417

125.062

4,50% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz državnu subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju države

4,70%

417

125.062

4,50%

Subvencionirani stambeni krediti HPB-a

4,86%

423

126.986

4,65% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit za mlade

6,54%

497

149.122

6,30%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,78%

506

151.781

6,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Volksbank HPB Banco Popolare Karlovačka banka

Promjenjiva

lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program Domus bonus

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane - model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turistički kredit za građane - model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

* Podaci i izračuni u tablicama su informativni i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

ZARAĐENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJEĆU

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJEĆU

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Devizna štednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

Banka kovanica

Doplatni devizni depozit

4,80%

Promjenjiva

5.009

409

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dječja štednja

4,70%

Promjenjiva

4.999

399

Oročeni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Oročena devizna štednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11.412

Volksbank

Bonus štednja

4,60%

Promjenjiva

4.991

391

Standardna štednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Otvorena štednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,05% Promjenjiva

1.265

11.265

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

IKB

Devizna štednja

4,00% Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Dječja štednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Volksbank VB klub štednja

4,00% Promjenjiva

1.249

11.249

PBZ

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4.939

339

Devizna oročena štednja

3,60% Promjenjiva

1.119

11.119

ZABA

Dizajn štednja

3,20%

Promjenjiva

4.924

324

Banka Kovanica Partner banka Karlovačka banka Veneto banka HPB ERSTE

Volksbank Podravska banka

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

HPB

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija

8.20%

230

19.320

7.49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila - model II

8.36%

230

19.326

7.50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8.39%

230

19.295

7.45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8.45%

230

19.326

7.50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8.88%

233

19.576

7.90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8.97%

236

19.827

8.30% Fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9.27%

235

19.701

8.10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9.62%

241

20.208

8.90%

Promjenjiva

Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ ZABA Splitska banka OTP

Krediti za kupnju automobila

10.47%

249

20.911

9.99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10.71%

245

20.587

9.49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 4/7/2011

REAGIRANJE

Croatia osiguranje dobilo je sudske presude U Business.hr-u od 1. srpnja 2011. na 26. stranici objavljen je članak "Croatia osiguranje ne misli platiti veću dividendu za povlaštene dionice" u kojemu stoji: "Dok su TEP Inženjering i Slavonski ZIF dobili prvostupanjsku presudu kojom imaju pravo na dividendu po revaloriziranoj vrijednosti povlaštene dionice, Uprava

nudi 8 posto nominalne, pa će presudu o tome tko zna čitati statue i zakone donijeti Vrhovni sud." Navedene tvrdnje u potpunosti su netočne i nanose izravnu štetu Croatia osiguranju. Naime, povodom tužbe povlaštenog dioničara TEB Inženjering Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je pravomoćnu presudu u korist Croatia osiguranja. Povodom tužbe povlaštenog dioničara Slavonski ZIF Trgovački sud u Zagrebu donio je prvostupanjsku presudu u korist Croatia osiguranja. B.hr

UPOZORENJE S&P-a

Rizične talijanske mjere štednje

Agencija za dodjelu kreditnih rejtinga Standard & Poor's upozorila je u petak da su potezi koje je Italija odlučila poduzeti kako bi korigirala stanje u javnim financijama suočeni s rizicima. Talijanska vlada usvojila je u četvrtak paket mjera štednje kojima namjerava uštedjeti 47 milijardi eura kako bi do 2014. eliminirala proračun-

ski manjak. U ovoj godini Rim namjerava srezati manjak na 3,9 posto BDP-a, sa 4,6 posto u 2010. Među ključnim su mjerama, koje parlament mora usvojiti u roku od 60 dana, smanjenje proračuna ministarstava za pet do šest milijardi eura u 2013. i 2014. i smanjenje proračuna za tijela lokalne uprave za 9,6 milijardi eura. Zamrzavanje plaća u javnom sektoru trebalo bi biti produljeno za godinu dana, a zabrana zapošljavanja do 2014. godine. B.hr

Magma u defaultu, prijeti joj i stečaj

ZBOG BLOKADE NISU MOGLI ROLATI ZAPISE Ako bilo koji od vjerovnika Magme, koji su u petak očekivali novac za komercijalne zapise koje su kupili od Magme, odluči nenaplaćene zapise knjižiti pod potraživanje, po pravilima bi morao zatražiti stečaj Magme poručeno je iz Magme preko Zagrebačke burze.

EMF se ne bi miješao

GORANKO FIžULIć, predsjednik Uprave Magme, najavljuje da će za desetak dana imati novac spreman za isplatu komercijalnih zapisa koji su dospijeli u petak 1. srpnja te najavljuje prodaju Magmina udjela u društvima vezanim uz Turbo limač snimio hrvoje knez

Iako je Magma dva dana prije dospijeća tranše komercijalnih zapisa vrijedne 6,1 milijun eura izvijestila kako je dogovor o isplati i refinanciranju s upisnicima postignut, taj se scenarij izjalovio blokadom Magmina računa. Izvor blizak situaciji kazao je za Business.hr kako se sada vjerovnici nalaze u kompliciranoj situaciji u kojoj moraju odlučiti hoće li knjižiti potraživanje novca iz komercijal-

nih zapisa, čime bi tvrtku automatski gurnuli u stečaj. "Iako se 95 posto upisnika 15. tranše komercijalnih papira vrijedne 6,13 milijuna eura usuglasilo o refinanciranju te tranše izdavanjem nove, transakciju zamjene komercijalnih zapisa novom tranšom nije moguće obaviti do roka dospijeća temeljem zakonskih odredbi koje onemogućuju takvu namiru u stanju blokade računa",

Račun je blokiran, kako pojašnjavaju, zbog neisplaćenih 6,6 milijuna eura, koliko navodno srbijanski NCA Investment Group Slobodana Vučićevića duguje Fižuliću. Ponovno aktualiziranu priču s poljskim EMF-om ne smatraju izglednom budući da su njihovi uvjeti prilikom prijašnjih pregovora bili nepovoljni po Magmu i vjerovnike. Poljaci se u novonastalu situaciju s Magmom nisu željeli miješati, poručivši kako navode o preuzimanju Turbo limača ne žele komentirati. U Magmi ipak vjeruju kako će se isplata 15. tranše komercijalnih zapisa koji su danas došli na naplatu obaviti unutar 10 dana, kada bi kompanija trebala raspolagati svojim novcem. Rasplet događaja zasi-

gurno najviše zanima Privrednu banku Zagreb, koja je najveći vjerovnik sa 1,7 milijuna eura vrijednim zapisima, a slijede Raiffeisen obvezni mirovinski fond sa 1,04 milijuna eura, PBZ Croatia osiguranje OMF sa 613.229 eura te Zagrebačka banka s pola milijuna eura. Osim tranše od 6,1 milijun eura koja dospijeva 1. srpnja, Magma ima još dvije nedospjele tranše od 2,48 milijuna eura i 13,8 milijuna kuna. Datum dospijeća obiju tranši je 18. siječnja iduće godine.

Iznenadni skok cijene

Nakon što joj je u mjesec dana cijena pala gotovo 62 posto, na 6,86 kuna, sredinom dana Magmina cijena skočila je u odnosu na četvrtak 40 posto, dok je promet u 14 sati bio na razini od oko pola milijuna kuna. Cijena se tijekom dana kretala oko osam kuna.

Magma je u svom priopćenju pojasnila kako je zbog otežanog redovnog poslovanja, izazvanog NCA-ovim navodnim odbijanjem izvršenja sporazuma, na prodaju ponudila sve svoje poslovne udjele u društvima koja se bave poslovanjem u sklopu Turbo limač asortimana, a riječ je o 49 posto društva Adria design, 100 posto društva Magma B i Magma International Srbija. Potencijalni investitori navodno su već iskazali inicijalni interes i želju za kupnjom udjela u društvima čije je poslovanje vezano za Turbo limač asortiman, kao i želju za brzom realizacijom transakcije. "Daljnji pregovori te uspješnost transakcije ovise i o volji većinskog vlasnika društva Adria design, NCA Investment grupe iz Beograda", zaključeno je iz Magme. Biljana Starčić

OGLAS

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Najniža

Najviša

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

256.50

257.09

257.00

60.25

64.85

Magma d.d.

7.14

8.91

Petrokemija

202.26

Adris grupa Dom holding Belje

Đuro Đaković holding

Količina

Promet

365 dana Najniža Najviša

0.38%

8,237

2,114,027.91

21,045.35

252.00

315.99

6.31%

17,042

1,077,324.46

209.92

22.36

65.00

8.50

23.91%

93,028

756,915.73

41.43

6.00

69.90

209.89

204.49

-0.05%

3,304

682,011.68

683.23

105.50

209.89

256.03

259.47

0.96%

2,540

652,400.50

1,760.27

242.21

305.00

80.00

83.50

82.00

3.80%

5,407

439,475.70

612.31

27.87

95.99

97.00

99.00

97.62

0.31%

4,035

393,629.98

802.00

54.00

118.99 94.88

Karlovačka banka

82.00

89.00

-1.11%

4,144

367,669.00

119.19

53.00

15.41

15.95

15.86

2.99%

19,586

308,166.67

118.95

11.00

27.38

289.00

289.99

289.89

0.76%

909

263,323.89

18,566.99

200.00

294.00

Končar - elektroindustrija

633.00

640.00

0.00%

412

261,682.77

1,646.16

430.00

699.48

1,194.55

1,239.50

3.72%

184

221,095.01

76.14

909.99

2,100.00

Konzum

213.20

216.99

3.33%

938

202,851.36

4,926.29

145.00

225.50

Dalekovod

230.16

234.00

232.00

0.43%

870

202,016.43

532.16

217.00

337.00

AD Plastik

127.01

128.50

128.25

0.88%

1,526

195,140.36

538.60

85.10

152.00

Auto Hrvatska

347.00

357.00

347.03

-2.79%

500

174,989.79

173.51

302.00

410.00

6,015.00

6,100.00

1.67%

164,208.94

1,343.04

4,720.12

6,900.00

Končar

Ledo Kraš, prehrambena industrija

465.94

475.00

465.95

0.00%

340

160,597.20

640.04

370.00

497.02

Luka Ploče

1,160.00

1,189.00

1,165.00

-1.38%

110

129,517.04

259.35

1,048.00

1,900.00

Ericsson Nikola Tesla

1,420.00

1,426.95

1,421.00

-0.42%

123,857.50

1,892.27

1,181.00

1,650.00

Jadroplov d.d.

136.31

140.00

137.35

-1.53%

868

121,106.66

224.80

124.01

176.84

Atlantska plovidba d.d.

664.11

673.61

667.14

0.47%

170

113,750.31

931.01

662.03

905.00

Končar

1,250.00

1,300.00

4.00%

106,326.50

252.44

975.00

2,305.00

Institut IGH

1,642.00

1,670.00

1,642.00

-1.67%

104,238.93

260.39

1,106.00

2,500.00

SN holding

155.10

172.00

11.69%

595

98,598.18

459.24

135.01

245.00

Dukat

649.00

650.00

7.77%

139

90,230.00

1,950.00

310.02

675.00

Podravka prehrambena industrija d.d.

319.60

325.99

321.00

-1.53%

239

77,146.68

1,739.82

240.00

343.97

Luka Rijeka

181.10

185.35

181.61

-0.76%

391

71,260.96

1,086.11

161.54

267.02

Atlantic grupa

695.06

703.00

702.00

0.72%

64,423.59

2,340.68

657.10

829.99

Privredna banka Zagreb

567.10

575.01

570.10

-0.85%

112

63,724.32

10,874.53

461.06

708.00

Jadroagent

645.01

-0.46%

59,985.93

71.50

528.00

711.99

Tisak

194.11

196.66

194.11

-1.30%

281

54,641.59

463.26

135.00

244.98

Franck prehrambena industrija

851.40

860.00

855.00

0.42%

53,085.20

365.23

655.38

939.99

2,460.00

2,505.00

2,500.00

-1.96%

52,242.89

283.98

612.00

4,990.00

Kaštelanski staklenici Vupik

72.89

72.92

72.90

0.14%

700

51,036.78

109.75

41.77

108.90

576.01

576.10

576.05

-0.01%

46,659.46

334.11

533.13

662.00

Veterina d.d.

71.00

78.30

0.38%

515

38,647.50

144.45

54.03

79.98

Valamar grupa

64.01

65.00

3.16%

541

35,085.80

409.22

28.68

72.00

7,949.99

7,950.00

18.66%

31,799.99

240.04

6,200.00

8,000.00

Uljanik plovidba

Medika Dioki d.d. Viro tvornica šećera d.d. Fima validus

U sporom i letargičnom trgovinskom danu titulu dnevnoga gubitnika uzela je dionica Auto Hrvatske. Na tu je dionicu potrošeno samo 174.000 kuna pri čemu joj je cijena pala 2,79 posto, na zaključnih 347,03 kune. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je promijenilo točno 500 dionica po cijenama između 347 i 357 kuna.

CROBEX: +0,26% Trž. kap. (mil kn)

Ingra Zagrebačka banka

Dionica Magme u petak je uvjerljivo odnijela titulu dobitnice dana plusom od 23,91 posto. Zadnja cijena Magme iznosila je 8,5 kuna, a iz kompanije su tijekom dana stizale samo loše vijesti. Naime, Magma je u petak trebala iskupiti 15. tranšu komercijalnih zapisa, ali to se na nezadovoljstvo vjerovnika nije dogodilo zbog blokade računa.

Redovan promet: 10.479.130,73 Kn Promjene Cijene

61.03

67.98

3.71%

490

31,787.15

274.78

60.20

99.00

450.00

0.00%

31,500.00

624.00

290.00

507.77

9.71

10.40

-0.95%

2,631

26,636.50

28.01

5.00

14.50

Jadranska banka

2,100.00

0.57%

21,000.00

251.21

2,000.00

2,989.88

Zvijezda

3,499.98

3,640.00

5.51%

17,747.95

364.94

2,851.00

4,249.00

Adris grupa

310.00

3.33%

15,500.00

2,980.93

286.07

345.00

Istraturist Umag d.d.

279.00

284.99

279.00

1.45%

14,121.88

1,304.32

240.04

380.00

42.55

42.56

42.55

-1.05%

300

12,767.00

119.99

25.00

45.00

Viadukt

238.97

242.00

1.26%

12,713.13

110.55

190.00

346.00

Maistra

64.15

65.00

64.15

-1.31%

190

12,227.60

702.08

51.00

70.00

Badel 1862

67.00

69.99

67.00

-4.27%

173

11,645.83

50.39

57.03

88.50

3,120.00

3,120.01

3,120.00

0.00%

9,360.02

346.51

2,200.00

3,517.00

116.16

116.50

116.16

0.00%

6,161.58

35.75

84.32

164.00

66.13

0.12%

6,017.83

147.88

61.11

130.00

Tehnika

1,401.31

1,451.00

1,401.31

-4.10%

5,706.32

265.49

871.01

1,614.00

Plava laguna

OT-optima telekom d.d.

Adriatic Croatia International Club d.d. Zvečevo, prehrambena industrija Uljanik d.d.

1,865.00

3.61%

5,595.00

1,018.88

1,345.00

1,895.00

Lavčević

170.00

179.90

5.82%

4,609.80

86.03

161.10

275.00

Riviera Poreč

237.99

5.77%

3,569.85

869.50

140.00

259.65

Hidroelektra niskogradnja

138.87

3.63%

2,638.53

86.64

119.00

197.89

HTP Korčula

71.10

71.11

71.10

0.00%

2,346.45

30.39

57.00

99.97

Atlas nekretnine

40.01

2.54%

480.12

133.47

26.14

66.85

Proficio

21.00

5.00%

105.00

82.17

11.52

25.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REgIONAlNE I SvjETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG NF1N MELR SOS2E TLSG LKPG GRVG POSR SALR PBGS KDHR KBMR NF2R INDGL

KRKA PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S MERCATOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA TELEKOM SLOVENIJE LUKA KOPER GORENJE POZAVAROVALNICA SAVA SALUS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD GROUP NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD HOLDING INFOND GLOBAL

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-E RSRS-O-C TLKM-R-A RITE-R-A NOVB-R-E RSRS-O-D RSRS-O-B ZPTP-R-A BMNT-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA R I TE GACKO AD GACKO NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA BOSNAMONTAZA AD PRIJEDOR

SARAJEVSKA BURZA FBIHKR FBIHKP FBIHKD FBIHKN FBIHKC FBIHKO FBIHKM PRPFRK2 BSNLR FBIHK1D FDSSR MIGFRK2

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO SLNP AGBN IMLK A2013 AIKB A2014 MTBN A2012 JESV A2016 A2015 YUCM PION

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Sloga a.d. Novi Pazar Agrobanka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2014K Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2012K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Yugoslavia Commerce a.d. Beograd Pionir PP Srbobran a.d. Srbobran

MAKEDONSKA BURZA RADE RMDEN10 RMDEN09 RMDEN08 ALK TPLF KMB GRNT RZLE TEL SBT

Oznaka

Ponedjeljak 4/7/2011

RADE KONCAR SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA

Najniža 59,70 207,20 0,59 158,00 103,91 70,00 12,40 9,15 7,30 295,00 0,68 42,00 6,63 0,21 9,00

Najviša 60,30 219,00 0,61 162,00 104,10 71,47 12,60 9,35 7,30 295,00 0,68 42,50 6,85 0,21 9,00

Zadnja Prosječna Promjena Količina 60,00 219,00 0,60 162,00 104,10 71,00 12,60 9,35 7,30 295,00 0,68 42,50 6,81 0,21 9,00

Promet

valuta: EUR - euro 59,96 218,38 0,60 160,17 1,04 70,83 12,57 9,19 7,30 295,00 0,68 42,14 6,81 0,21 8,99

0,00 % -2,67 % -0,50 % 0,87 % -0,62 % 1,43 % 0,00 % 2,17 % 2,82 % -1,67 % -0,44 % 0,00 % 0,29 % -8,00 % -0,53 %

1938 428 62712 194 27120 385 824 1012 754 16 6651 80 405 6834 154

Montinvest + 19,04 % Hidrogradnja + 7,01 % Un. investiciona banka + 5,23 % Telekom Srpske + 2,58 % Telekom Slovenije + 1,43 %

116.203,10 93.468,10 37.378,37 31.073,90 28.188,44 27.268,11 10.357,60 9.304,07 5.504,20 4.720,00 4.533,11 3.371,60 2.757,40 1.414,64 1.385,94

AIK banka

valuta: BAM - konvertibilna marka 30,05 37,00 1,55 0,31 0,91 33,77 36,88 6,06 0,15

30,50 37,00 1,59 0,31 0,91 33,77 36,88 6,15 0,15

30,50 37,00 1,59 0,31 0,91 33,77 36,88 6,06 0,15

0,30 0,37 1,58 0,31 0,91 0,34 0,37 6,08 0,15

1,63 % 331964 -0,13 % 67796 2,58 % 14935 -17,68 % 20000 -2,15 % 5000 -4,87 % 11266 0,00 % 9000 0,00 % 470 0,00 % 4900

99.900,75 25.084,52 23.599,05 6.240,00 4.550,00 3.804,53 3.319,20 2.858,04 735,00

valuta: BAM - konvertibilna marka 62,00 67,00 92,01 79,01 97,50 70,00 92,20 3,89 12,55 31,00 68,10 4,28

716,00 532,00 430,00 7.635,00 2.050,00 90,14 3.070,00 86,20 2.601,00 95,10 6.100,00 78,01 82,11 541,00 14.000,00

1.850,00 87,10 87,70 88,60 4.400,00 3.849,00 3.760,00 610,00 130,00 500,00 2.430,00

62,00 67,00 92,01 79,01 97,50 70,08 92,22 4,00 13,00 31,00 70,00 4,30

62,00 67,00 92,01 79,01 97,50 70,08 92,22 4,00 13,00 31,00 68,10 4,30

62,00 0,00 % 67,00 0,00 % 92,01 0,00 % 79,01 0,01 % 97,50 0,00 % 70,04 0,11 % 92,21 0,02 % 4,00 0,00 % 12,91 0,00 % 31,00 -1,59 % 68,66 0,10 % 4,29 0,00 %

20905 1.296.110,00 17699 1.185.833,00 9908 911.635,08 11250 888.862,50 8080 787.800,00 11000 770.440,00 4200 387.282,00 45554 182.190,71 13679 176.560,53 4526 140.306,00 85 5.836,70 562 2.410,61

valuta: RSD - srpski dinar

720,00 719,00 718,46 0,00 % 9108 6.543.725,00 540,00 538,00 537,36 0,19 % 7447 4.001.717,00 430,00 430,00 430,00 -1,15 % 7795 3.351.850,00 7.899,00 7.770,00 7.769,71 -1,13 % 326 2.532.926,00 2.100,00 2.090,00 2.089,73 -0,48 % 989 2.066.745,00 90,72 90,38 90,63 -0,37 % 22786 2.065.156,86 3.140,00 3.131,00 3.130,92 1,99 % 437 1.368.211,00 86,35 86,31 86,28 0,10 % 9503 819.874,00 2.800,00 2.788,00 2.787,92 10,63 % 262 730.435,00 95,40 95,29 95,24 -0,15 % 7345 699.547,10 6.100,00 6.100,00 6.100,00 0,00 % 90 549.000,00 78,02 78,02 78,02 0,08 % 6999 546.041,99 82,11 82,11 82,11 0,12 % 6441 528.870,51 541,00 541,00 541,00 0,00 % 932 504.212,00 14.000,00 14.000,00 14.000,00 12,00 % 32 448.000,00

1.850,00 87,10 87,70 88,60 4.402,00 3.850,00 3.800,00 610,00 130,00 501,00 2.430,00

valuta: MKD - makedonski denar 1.850,00 87,10 87,70 88,60 4.401,36 3.849,79 3.787,08 610,00 130,00 500,42 2.430,00

1.850,00 53,64 54,01 54,56 4.401,36 3.849,79 3.787,08 610,00 130,00 500,42 2.430,00

0,00 % -0,23 % 0,11 % 0,11 % -0,05 % 0,02 % -0,34 % 0,00 % 4,00 % -0,02 % -0,53 %

582 1.076.700,00 16510 885.552,03 13473 727.633,62 10766 587.404,07 123 541.367,00 130 500.473,00 119 450.663,00 720 439.200,00 3300 429.000,00 600 300.250,00 65 157.950,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

business.hr

ZIF Bors invest -15,46 % Priv. banka Beograd -7,38 % ZIF Prevent -4,69 % Zavarovalnica Triglav -1,38 % Kom. banka Skopje -0,34 %

Petrol

+1,99 -2,67 Dionica niške AIK banke u petak je zabilježila jednu od najvećih stopa rasta na Beogradskoj burzi, a ujedno je bila jedno od najtrgovanijih izdanja. Cijena joj se u petak popela na 3131 dinar, čime je uspjela anulirati pad iz prethodnog dana. Početak druge polovine lipnja bio je prilično težak za ovu dionicu budući da je od 15. lipnja bilježila sedmodnevni negativni niz, ali je pri kraju mjeseca počela pokazivati znakove oporavka.

Izdanje slovenske naftne kompanije najveći je krivac za pad dioničkog indeksa SBITOP u petak. Iako su sva izdanja iz najviše kotacije zabilježila rast cijene, to nije bilo dovoljno da indeks zadrži u pozitivnom jer je Petrolov pad od 2,67 posto bio prevelik da bi zadržao SBITOP u plusu. Cijena Petrola pala je zbog toga na 219 eura uz ostvareni promet od 93.470 eura.

REgIONAlNI INdEKSI -0,09% BIRS -1,17% 741,63 1.039,91 Belex15 +0,10% FIRS -0,82% 748,68 1.981,52 Belexline -0,12% MBI10 -0,25% 1.385,78 2.587,49 SASX10 +0,25% MONEX20 -0,43% 1.037,27 11,656.86 Stanje indeksa na SASX30 +0,08% petak 1. srpnja 2011.zatvaranju u 1.043,02 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI WIg20 -0,34% +1,08% 2.795,38 BuX +0,97% 22.573,77 +0,04% ATX +0,96% 2.765,00 +1,21% Stanje indeksa na zatvaranju u +1,89% petak 1. srpnja 2011.

FTSE100 5.993,05

dAX 7.431,13

CAC40

4.008,10

MICEX 1,698.10

AMERIčKI INdEKSI djIA +1,25% S&P500 +1,01% 12.414,34 1.320,64 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,21% četvrtak 30. lipnja 2011. 2.773,52

investor 22

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

tjedni komentar

marko repecki, HR portfolio.com

roteklog tjedna prevladavali su pozitivni rezultati pa je 56 od ukupno 92 fonda zabilježilo rast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -3,89 do +2,82 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su Ilirika Azijski tigar (+2,82 posto) i Ilirika BRIC (+2,69 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond HPB Dynamic kojem je vrijednost smanjena za 3,89 posto, a slijedi ga MP Mena HR s padom od 2,49 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je Agram Trust, koji je ostvario porast vrijednosti od 2,28 posto, a slijedi ga HI-balanced s porastom od 1,31 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond PBZ Global kojem je vrijednost smanjena za 1,35 posto, a iza njega je HPB Global s padom od 1,06 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je OTP euro obveznički (+1,11 posto), a iza njega je Erste Bond (+0,15 posto), dok su najveće padove zabilježili ZB bond i Raiffeisen Bonds, oba s padom od 0,07 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je Agram Euro Cash s porastom od 0,08 posto. Promatramo li rezultate od početka godine, najuspješniji dionički fond je HPB dionički kojem je vrijednost u 2011. godini porasla za 10,42 posto. Kod mješovitih fondova vodeći je ICF Balanced s prinosom u ovoj godini od 10,34 posto. Kod obvezničkih odnosno novčanih fonova najuspješniji su HPB Obveznički (+3,72 posto) i Erste Euro Money (+1,67 posto).

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

€ kn kn € kn € kn € kn kn kn kn € € € € kn € kn kn € € € kn $ kn kn € € €

106,6700 10,4711 12,5145 50,3198 130,9293 98,3935 68,2704 41,6315 109,8427 52,3035 315,4490 47,3169 111,9214 55,1000 83,5499 103,6500 92,6656 8,3432 90,0300 43,1080 70,3045 92,1205 94,9800 5246,5800 13,4352 7,0514 323,5324 26,4488 99,1300 88,1818

1,29 0,96 0,92 0,89 0,83 0,81 0,75 0,60 0,55 0,54 0,54 0,53 0,52 0,51 0,50 0,47 0,45 0,42 0,41 0,29 0,29 0,27 0,26 0,26 0,22 0,22 0,21 0,15 0,11 0,09

0,65 -8,03 -4,20 -5,19 -10,96 1,93 -4,45 -9,87 -7,13 2,30 -0,95 -2,84 -4,13 -5,81 1,40 -3,86 -3,39 -1,51 0,96 -4,43 -4,03 -3,31 1,38 -3,80 -5,30 -7,39 -5,57 -3,96 -5,64 -7,54

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

7,16 1,33 8,38 4,11 2,72 3,82 3,96 4,31 2,65 3,36 3,10 3,75 1,95 3,53 3,49 7,75 5,58 9,35 3,12 10,69 3,94 3,17 5,72 3,93 3,78 3,71 3,30 4,25 1,21 0,67

30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 29.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011

DIOnIčkI fOnDOVI ZB euroaktiv KD Energija KD Prvi izbor Ilirika Azijski tigar NFD Aureus US Algorithm HPB WAV DJE PBZ I-Stock AC Rusija NFD Aureus New Europe C-Zenit MP-Global HR VB High Equity OTP Europa Plus Raiffeisen Emerging Markets Platinum Blue Chip Raiffeisen World NFD Aureus Global Developed HI-growth A1 ST Global Equity HPB Titan OTP MERIDIAN 20 Erste Adriatic Equity POBA ICO Equity Platinum Global Opportunity KD Nova Europa MP-Bric HR NFD Aureus BRIC ZB BRIC+ Ilirika Gold

1,71 -4,84 -3,81 -18,93 -12,16 1,11 -2,21 -11,19 -10,23 4,38 -2,40 -5,25 -0,25 -10,74 -2,14 -2,25 -5,94 -4,12 7,65 -6,18 -3,11 2,95 6,78 -5,63 -4,94 -4,49 -13,49 -9,60 -7,61 -12,31

10,47 13,62 8,44 -14,58 17,01 13,81 16,17 4,03 -2,93 4,68 14,08 2,48 7,76 -0,24 -2,16 8,94 2,39 3,71 14,76 -6,32 2,27 15,76 10,13 -2,72 14,87 17,63 -0,06 -4,35 4,00 N/A

0,91 3,53 2,71 -15,40 10,42 -0,42 -9,20 -18,40 3,60 -17,53 -7,38 -18,10 5,96 -15,55 -5,02 0,46 -1,36 -1,92 -3,32 -7,57 -8,55 -2,55 -0,90 -15,14 -9,00 -8,99 -6,22 -13,93 -0,72 N/A

2,50 -3,93 -3,71 -18,92 -10,91 1,32 -1,89 -10,52 -10,28 4,43 -1,63 -4,86 -0,31 -10,48 -1,54 -1,40 -5,05 -3,47 7,55 -7,31 -3,50 2,73 5,84 -5,57 -5,18 -3,62 -12,92 -8,55 -7,01 -11,88

242,574 9,104 5,358 5,144 25,617 15,095 230,939 8,268 9,852 6,102 4,858 11,900 10,270 22,898 8,575 40,203 53,283 65,853 10,489 11,772 9,191 13,010 236,941 5,738 7,819 19,724 6,147 8,971 160,943 4,275

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI Agram Trust OTP uravnoteženi C-Premium KD Balanced ICF Balanced ST Balanced HI-balanced Raiffeisen Balanced Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Prestige AC Global Balanced Emerging M (GBEM) NFD Aureus Emerging Markets Balanced Erste Balanced Allianz Portfolio HPB Global ZB global PBZ Global fond

kn kn kn kn kn kn € € € € € kn € kn kn € kn

71,1577 113,9013 5,7256 8,0905 124,7865 165,4105 10,1244 152,2200 144,4665 107,7100 10,6536 79,2845 129,4200 119,1503 102,4579 141,6200 108,7279

2,02 0,54 0,43 0,39 0,34 0,25 0,21 0,13 0,09 0,04 0,00 -0,02 -0,03 -0,08 -0,09 -0,17 -0,20

1,46 -1,81 1,33 -3,34 4,35 -3,26 -0,19 -3,04 -3,88 -1,80 -3,36 -0,47 2,63 1,26 -0,70 -5,06 -1,61

2,12 6,82 2,39 -3,52 12,34 -1,41 -1,65 -1,51 -4,91 -0,60 -5,41 -7,19 6,31 3,44 7,56 -4,08 4,33

5,81 7,06 4,50 0,31 8,36 -2,64 4,52 2,35 3,19 2,81 -2,29 3,67 13,23 11,89 1,02 0,33 11,70

-0,59 2,38 -11,88 -3,81 2,75 6,12 0,13 4,87 7,01 5,84 2,76 -4,58 0,45 8,55 0,42 3,54 5,32

1,75 5,85 2,37 -3,38 10,34 -3,12 -1,26 -1,92 -4,78 -0,61 -5,27 -6,58 5,93 3,45 4,73 -4,04 4,10

15,593 40,140 12,222 6,686 18,878 15,133 77,333 302,973 40,434 173,224 13,997 13,636 115,522 8,214 96,530 697,986 314,407

2,97 5,55 4,41 5,45 9,16 8,47 9,35 8,84 5,44 1,31 2,33 4,96 10,45 2,14 5,74 9,99 9,80

30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011

€ € kn € € € € €

160,8700 177,4200 166,9700 135,0400 11,7574 131,8090 126,4343 129,1601

0,03 0,02 -0,04 -0,07 -0,08 -0,08 -0,08 -0,16

0,72 0,04 1,19 1,84 1,66 0,57 -2,25 1,13

1,07 1,74 3,09 3,63 3,51 1,85 -0,27 4,58

0,41 4,83 8,11 7,17 5,19 4,77 1,39 6,70

4,87 6,50 7,98 4,57 1,75 4,46 4,32 4,56

1,11 1,71 3,11 3,62 3,40 1,73 -0,35 3,72

173,931 550,057 74,665 632,865 8,401 202,100 18,730 28,826

9,99 9,10 6,68 8,08 9,35 8,31 5,55 5,74

30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011

€ € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn $ kn kn

10,8369 127,3812 147,0300 140,9010 137,1186 133,8516 118,9247 11,5029 109,9182 104,2189 107,3500 133,9055 164,8462 141,2736 140,2600 125,3318 124,1955 100,9663

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01

0,74 0,60 0,55 0,86 0,65 0,54 0,76 0,67 0,67 1,51 0,80 0,53 0,61 0,50 0,56 0,23 0,56 0,52

1,41 1,16 1,43 1,63 1,26 1,21 1,50 1,51 1,26 1,51 1,68 1,03 1,27 0,94 1,15 0,56 1,43 N/A

3,07 2,73 3,26 3,00 2,96 2,79 3,20 3,03 2,82 3,13 3,23 2,20 2,46 1,92 2,91 1,22 2,63 N/A

3,95 4,26 4,73 4,51 4,30 5,21 4,86 5,21 4,53 2,17 4,09 6,15 4,68 3,21 4,28 3,70 4,01 N/A

1,41 1,15 1,42 1,62 1,25 1,20 1,50 1,51 1,26 1,63 1,67 1,02 1,27 0,94 1,14 0,56 1,42 0,97

29,076 561,310 1413,336 117,063 36,700 363,999 207,000 183,565 170,544 7,005 199,641 1257,331 2602,710 117,835 1026,761 42,394 229,480 5,040

2,07 8,94 8,35 7,77 7,50 5,74 3,65 2,76 2,14 1,92 1,77 12,25 10,94 10,94 8,08 6,22 5,52 0,43

30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011 30.06.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI ZB bond Raiffeisen Bonds Capital One Erste Bond HI-conservative PBZ Bond fond OTP euro obveznički HPB Obveznički

nOVčanI fOnDOVI Agram Euro Cash PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus Erste Money PBZ Dollar fond OTP novčani fond Certus Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 4/7/2011

PLATNA bILANCA

Deficit tekućeg računa veći 10,09 posto

Manjak na tekućem računu platne bilance u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 1,48 milijardi eura, što je 145 milijuna eura odnosno 10,09 posto više u odnosu na isto tromjesečje lani, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke. Analitičari Raiffeisen banke smatraju da je riječ o uobičajenom deficitu u prvom tro-

mjesečju. Udjel tekućeg računa u BDP-u iznosi 1,41 posto, što je blago pogoršanje u odnosu na kraj 2010., kada je dosegnuo povijesni minimum od 1,09 posto i kada je revidiran zbog revizije podataka o BDPa i platne bilance, ali je i dalje na znatno nižim razinama u odnosu na pretkrizna razdoblja. Posljedica toga je relativno nizak uvoz robe pod utjecajem kontrakcije domaćega gospodarstva i smanjenja domaće potražnje, smatraju u RBA. Prema njima, pogoršanje salda na tekućem računu u odnosu na kraj

2010., odnosno produbljivanja manjka, očekivana je posljedica produbljivanja manjka na računu robe, koji je u prvom tromjesečju iznosio 1,38 milijardi eura uslijed blagog rasta uvoza, ali i pada robnog izvoza. Primjetno je i pogoršanje na računu dohotka na kojem se evidentiraju isplate na osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata. Deficit na tom računa iznosio je 495 milijuna eura, 50 milijuna eura više nego u istom razdoblju lani. Tekući transferi bilježe uobičajen suficit, koji je u prvom tromje-

sečju ove godine iznosio 228 milijuna eura, ali je na godišnjoj razini niži 10 posto, odnosno za 25 milijuna eura. Na kapitalnom računu vidljivo je da su inozemna izravna ulaganja iznosila 129 milijuna eura, što je 77,6 posto manje nego u istom razdoblju lani, a odražava nesklonost stranih investitora prema hrvatskom tržištu. Analitičari RBA upozoravaju kako je očito da razina stranih izravnih investicija, koje su najpovoljniji oblik financiranja deficita, nije dovoljna unatoč niskoj razini deficita na tekućem računu. A. Pa.

Crobexi u lipnju pali više od 2% SPoR MJESEC Uz nešto manji promet dionicama te nešto veći promet obveznicama, promet na ZSE-u u lipnju ostao je na razini onog iz svibnja - ukupan promet bio je nešto niži od pola milijarde kuna U proteklom trgovinskom tjednu, obilježenom završetkom hrvatskih pristupnih pregovara s Europskom unijom i neizvjesnošću u eurozoni koju je donijela grčka dužnička kriza, indeksi Zagrebačke burze blago su pali. Crobex je pao 0,25 posto, na 2236,62 boda, dok je Crobex 10 kliznuo 0,18 posto. Dionički indeksi ZSE-a u lipnju su prekinuli pozitivnu seriju započetu u svibnju. U petak su indeksi blago porasli, a pri-

ča dana je bila Magma.

Minus Auto Hrvatske

Dionica Magme u petak je uvjerljivo odnijela titulu dobitnice dana s plusom od 23,91 posto. Zadnja cijena Magme iznosila je 8,5 kuna, a iz kompanije su tijekom dana stizale samo loše vijesti. Naime, Magma je u petak trebala iskupiti 15. tranšu komercijalnih zapisa, no to se na nezadovoljstvo vjerovnika nije dogodilo zbog blokade računa.

U sporom i letargičnom trgovinskom danu titulu dnevnoga gubitnika uzela je dionica Auto Hrvatske. Na tu je dionicu potrošeno samo 174.000 kuna, pri čemu joj je cijena pala 2,79 posto, na zaključnih 347,03 kune. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je promijenilo točno 500 dionica po cijenama između 347 i 357 kuna. Na tjednoj razini najlikvidniji je bio HT sa 14 milijuna kuna prometa i bez cjenovne promjene. Lipanj je na Zagrebačkoj

IvANA GAžIć, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, koja prošli mjesec uz uvođenje novih pravila trgovanja nije ponudila previše uzbuđenja snimio saša ćetković

burzi prošao u relativnom zatišju, uz nešto manji redovni promet dionicama, no uz osjetno intenziviranje redovne trgovine obveznicama.

Izbrisani dobici u svibnju

Onoliko koliko je Crobex u svibnju porastao, toliko je otprilike u lipnju korigiran, dok su cijene najlikvidnijih izdanja već u svibnju zabilježile blagi pad, koji se u lipnju još produbio te je blue chip indeks Crobex 10 u lipnju

bRoJkE

REGIJA

Sarajevo zabilježilo najveći rast indeksa Dionički indeksi burzi u regiji u petak su imali različite izvedbe Tako na Ljubljanskoj burzi i dalje vlada letargija pa je dionički indeks SBITOP pao 0,09 posto i tjedan je završio vrijednošću od

pao 2,9 posto. Ipak, oba su indeksa na čak dvadesetak posto višim razinama nego u lipnju prethodne godine, a redovni je promet čak 40 posto viši. "U lipnju nije bilo većih uzbuđenja u trgovinskom smislu, a čini se da je prijedlog Europske komisije da se završe pregovori o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji ostavio ulagatelje gotovo ravnodušnima", poručuju u priopćenju sa ZSE-a. Nikola Sučec

741,63 bodova. Titulu najlikvidnijeg izdanja i dalje čvrsto drži Krka, čija je cijena ostala nepromijenjena uz promet od 116.000 kuna. Beogradski dionički indeks Belex15 neznatno je ojačao rastom od 0,1 posto. Baš kao i Krka u Ljubljani,

u Beogradu je dionica NIS-a i dalje najlikvidnija, a ni ta naftna dionica nije promijenila cijenu. Dionica Areodroma Nikola Tesla drugo je najlikvidnije izdanje uz rast cijene od 0,19 posto. Sarajevski indeksi zabilježili su naj-

veću stopu rasta. Indeks SASX-10 narastao je 0,25 posto, na 1037,27 bodova. Najveći rast cijene uz iznimno skroman promet zabilježila je dionica sarajevske Hidrogradnje, koja je poskupjela 7,01 posto. N. Sučec

0,25 1,17 posto pao je Mbi10, dionički indeks Makedonske burze

posto pao je Birs, dionički indeks Banjalučke burze

ibm otkrio memoriju 100 puta bržu od flasha IBM, odnosno njegovi inženjeri, izumio je novu formu radne memorije koja je 100 puta brža od flasha i ostaje pouzdana i nakon milijun upisivanja podataka preko starih, dok se kod flasha pouzda-

nost mjeri tek u tisućama ciklusa upisa podataka. Nova tehnologija phase change memory (PCM) toliko je jeftina za proizvodnju da se može koristiti i za proizvodnju najobičnijih mobite-

la. Pomak je donijelo otkriće tima u IBM Researchu, koje omogućuje upisivanje četiri bita po ćeliji. Nakon dolaska na tržište PCM-a kombiniranog s Intelovim brzinama pri-

jenosa od 50 Gbps, može se očekivati revolucija u kompjutorskim brzinama. Primjerice, kompjutori će se nakon primjene nove tehnologije paliti trenutačno pritiskom na gumb. D. B.

dObiTNici dANA (ZSE) Medika +18,66% Sn holding +12,19% Zvijezda +9,1% Dukat +7,2% Proficio +6,44%

GUbiTNici dANA (ZSE) Tehnika Badel 1682 Optima Maistra Kaštelanski Staklenici

iNdEKsi CROX Mirex

36 Raste

6 Nema promjene

-4,76% -4,29% -3,03% -2,15% -1,81% 19 Pada

Vrijed. 1,243,67 162,46

Prom. 0,36% 0,14%

Sirova nafta 95,42 Prirodni plin 4,28 Zlato 1,499,93 Srebro 34,66 Goveda 112,02 Kava 289,62

2,72% 1,40% 0,80% 0,58% 0,00% 2,76%

EKsPERimENT iNsPiRiRAN mAdmENOm

arhiva business.hr

la vezanih uz godišnji, poput obrasca za zahtjev, pravila o ograničenju plaćenoga godišnjeg i sl. pa radnici mogu uzeti slobodne dana kada im to odgovara i koliko im odgovara, a posao koji odrađuju mogu samostalno organizirati kako žele. Jedina uputa koju radnici imaju kod korištenja godišnjeg odmora jest da budu razumni. Kritičari tvrde da će novo pravilo bez pravila samo izazvati svađe među radnicima te da će se radnici zbog kompetitivnosti rjeđe odlučivati na godišnji odmor. D. B.

mAdmEN oslikava poslovnu kulturu od prije 50 godina

cRvENE KOšUljE PREd PObjEdOm?

arhiva business.rh

Izbori vraćaju 'Crnogorca' Thaksina Shinawatru u Tajland?

THAKsiN se kao premijer pokazao nezainteresiranim za vladavinu prava

Opći izbori održani u Tajlandu mogli bi, prema očekivanjima analitičara, značiti slavodobitan povratak nekadašnjeg premijera i najbogatijeg Tajlanđanina Thaksina Shinawatre u zemlju, gdje ga aktualna vlada Demokratske stranke optužuje za korupciju nakon što je 2006. svrgnut s vlasti vojnim udarom.

Tko sve osniva Tesla štednu banku, pročitajte na

www.business.hr

UKRATKO...

Tvrtka ukinula pravila o godišnjem odmoru, radnici idu kad i koliko žele Američka tvrtka HubSpot, čiji su čelnici očigledno veliki obožavatelji popularne serije MadMen, odlučila je ukinuti sva pravila o odlasku na godišnji odmor. Zaposlenici HubSpota mogu na godišnji kada požele i koliko požele. Kulturološke razlike u odnosu prema poslu u posljednjih 50 godina, koje pokazuje serija, natjerale su HubSpot da se zamisli što nam donosi budućnost i zaključili su da obavezno radno vrijeme uskoro više uopće neće imati smisla. Prvi potez im je ukidanje svih pravi-

REvOlUcijA u brzinama kompjutora arhiva business.hr

Thaksin se od izručenja političkim protivnicima bori iz Dubaija, a pomogla mu je i putovnica Crne Gore, koja ga je napravila svojim državljanom u zamjenu za obećana ulaganja u gospodarstvo. Thaksin u Tajlandu gradi snažno uporište na ruralnom sjeveru zemlje, dok Demokratska stranaka ra-

čuna na glasove s juga od urbanog stanovništva. Pokret crvenih košulja, koji službeno vodi Thaksinova sestra Yingluck Shinawatr, prošle je godine pokrenuo revoluciju u kojoj je poginulo 90 Tajlanđana. Thaksin se nedavno požalio da mu je od bogatstva ostalo "jedva milijardu dolara".

Namještanje utakmica i u Turskoj Turska policija uhitila je u nedjelju predsjednika turskog prvaka Fenerbahčea Aziza Yildirima i još tridesetak osoba u vezi s istragom o namještanju utakmica. Hezbolah tvrdi da je nedužan Čelnik Hezbolaha Sayed Hasan Nasralah odbacio je optužbe UN-ova suda koji istražuje ubojstvo bivšeg libanonskog premijera Rafika alHaririja i ocijenio da su one napad na njegov pokret. Princ Albert odabrao svoju princezu Princ Albert II od Monaka i Charlene Wittstock vjenčali su se u palači Grimaldi pred oko 800 uzvanika. Charlene Wittstock je rođena u Zimbabveu, a živjela je u Južnoj Africi, za koju je pli-