Business.hr broj 925

Page 1

DOKAPITALIZACIJA 8

Ive Mustać preuzima Viktor Lenac

DANAS PRILOG JAKE SNAGE 10

Hauska, Manjgura i Madison uljepšavat će imidž Ine Ina je još u veljači pozvala sedam PR kompanija na natječaj, ali on se oduljio. ugoMaksimalan proračun za svaki od triju segmenata bio je 350.000 kuna za ugo vor od godinu dana, a u konačnici su potpisani ugovori do kraja tekuće godine

četvrtak 7/7/2011

broj 925 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

INTERVJU: NIALL FERGUSON 4-5 Ugledni kolumnist i ekonomski povjesničar pozdravlja ulazak Hrvatske u EU, no upozorava i na ekonomske zamke članstva u toj integraciji

Uvedete li euro, završit ćete kao Grci MEDIKA I MEDICAL INTERTRADE NAJUSPJEŠNIJI

Država u medicinsku opremu i materijal u 2010. uložila milijardu i pol kuna Najveći naručitelj bio je Klinički bolnički centar Zagreb utrošivši nešto više od 219 mil. kn, slijedi KBC Rijeka s narudžbama od 213,3 mil. kn 6


info&stav 2-3

business.hr etvrtak 7/7/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomo nik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari , Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

Kina pove ala kamatne stope Kraj prometnoj nekažnjivosti Zemlje lanice EU uskoro e uspostaviti mrežu koja e omogu iti razmjenu podataka o registriranim automobilima, ime e se izbje i mogu nost izbjegavanja pla anja kazni za prometne prekršaje po injene u inozemstvu. Odluku još jednoglasno treba potvrditi Vije e EU, a potom e zemlje lanice imati 24 mjeseca da prenesu direktivu u svoje zakonodavstvo. Zasad e izvan toga sustava ostati Irska, Velika Britanija i Danska.

Kineska središnja banka pove ala je u srijedu kamatne stope tre i put ove godine potpirivši tako bojazni od naglijeg usporavanja aktivnosti u tom klju nom potroša u energije. Tržišni igra i tvrde da cijene dodatno pritiš e puštanje u opticaj 60 milijuna barela zaliha nafte Me unarodne agencije za energiju (IEA).

PRIJEDLOG SINDIKALNIH SREDIŠNJICA PREMIJERKI

Sindikalnu lanarinu pri kao poreznu olakšicu Sindikati su zatražili da ne lanovi sindikata ne mogu na sudu tražiti zaštitu prava iz kolektivnih ugovora koja su ve a od zakonskih rješenja Na ju erašnjem sastanku premijerke Jadranke Kosor i lanova Vlade s elnicima sindikalnih središnjica sindikati su predložili da se sindikalna lanarina tretirana kao porezna olakšica. Uz to, sindikati su zatražili da ne lanovi sindikata ne mogu na sudu tražiti zaštitu prava iz kolektivnih ugovora koja su ve a od zakonskih rješenja, kako je nakon sastanka objasnio koordinator sindikalnih središnjica Damir Jakuš iz Udruge radni kih sindikata.

Razli ita prava

Jakuš je ideju po kojoj bi lanovi i ne lanovi sindikata imali razli ita prava obrazložio rije ima da sindikati podržavaju da prava iz kolektivnih ugovora koja su ve a od zakonski reguliranih mogu koristiti i lanovi i ne lanovi. Me utim, po ju er iznesenom prijedlogu samo lanovi sindikata imali bi pravo sudskog potraživanja tih prava u slu aju da budu uskra ena. "Razlog zašto smo ovo predložili jest to što su la-

SINDIKALNA SVITA Vilim Ribi , Mladen Novosel, Damir Jakuš, Krešimir Sever i Ozren Matiješevi FOTO BULJUBAŠI /CROPIX

novi sindikata zapravo diskriminirani. Oni pla aju sindikalnu lanarinu, a zašto bi netko tko to ne ini koristio sindikalnu organizaciju u svoju korist", kazao je ju er za Business.hr Damir Jakuš. Na pitanje o potencijalnoj neustavnosti takvog prijedloga rekao je kako je rije samo o jed-

››

nom prijedlogu kod kojeg e se, ako se prihvati, paziti da bude u skladu sa zakonima i Ustavom.

Referendum za EU

Na sastanku je bilo i rije i o održavanju referenduma za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a premijerka je pozvala sindikate da su-

lanovi sindikata zapravo su diskriminirani. Oni pla aju sindikalnu lanarinu, a zašto bi netko tko to ne ini koristio sindikalnu organizaciju u svoju korist? DAMIR JAKUŠ, Udruga radni kih sindikata

djeluju u kampanji koja e promovirati referendum. Me utim, još nije poznato koje e sindikalne središnjice sudjelovati u kampanji, ve e se o tome održati poseban sastanak na kojem e biti rije i i o na inima tog sudjelovanja, istaknula je premijerka, koja je kao neke od mogu ih oblika potpore navela sudjelovanje sindikalnih elnika na tribinama i okruglim stolovima. "Sudjelovanje sindikata na referendumu još je otvoreno. Dogovoreno je da se na emo s ministrom vanjskih poslova te e se svaka središnjica o tome samostalno izjasniti", kazao je Jakuš. Nakon sastanka je re e-


››

BISER DANA Ne možemo biti svi isti i imati ista prava!

JOSIP AKI , zastupnik HDZ-a, u saborskoj raspravi o ustavnome zakonu o braniteljima

BROJKA

7

milijardi dolara planirana je vrijednost društvene mreže Twitter nakon novog kruga privatnog financiranja koje se uskoro planira

UVODNIK

iznati Pojest, popit i ne radit

Tema za GSV

Na sastanku je bilo rije i i o povratu sindikalne imovine, kao i o rješavanju pitanja bolesnih radnika Salonita. O ekivalo se kako e ju er na sastanku u Vladi biti rije i i o kontroverznom zakonskom rješenju po kojem bi se uredilo da poslodavci koji ne ispla uju pla e time ine kazneno djelo. Ipak, ta je tema preba ena za sjednicu Gospodarsko-socijalnog vije a, koja je održana ju er kasno poslijepodne, nakon zaklju enja ovog broja, a o ekuje se kako e o tome na današnjoj sjednici raspraviti i Vlada. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

- 'ko to more platit Josip Jagi josip.jagic@business.hr

N

iall Ferguson zabavan je sugovornik, a tonom glasa, smijehom i gestikulacijom daje dodatnu težinu svojim tezama. I ne okoliša. Hrvatska e, u e li u eurozonu, završiti kao Gr ka, misli Škot, i teško je ne složiti se s njime. Naime, jasno mu je da smo, poput naših daljnjih južnih susjeda Grka, pod utjecajem jakog sunca i mediteranske klime skloni jednostavnim i brzim rješenjima, a dalje, lako emo, nije priša. Tako Ferguson, kao Vidoviti Milan, predvi a da bi se Hrvatska, u e li u eurozonu, mogla po eti bjesomu no zaduživati na stranom tržištu potaknuta arima novoga kreditnog rejtinga, koji bi nam mogao omogu iti da se zadužujemo uz kamatne stope koje su nam danas nezamislive. VRLO BRZO, smatra škotski financijski Nostradamus, natukli bismo iz godine u godinu prora unske deficite gr kog obujma koje bismo pokrivali novim ‘jeftinim’ zaduživanjem. Tako su radili i Grci, pa im se u posljednje dvije godine sve

FOTOLIA

no i kako bi se istodobno s referendumom za ulazak u EU održao i referendum o olakšanju uvjeta raspisivanja referenduma, što je ve dogovoreno sa sindikatima i o tome više nema dvojbe, kako je rekla premijerka. Podsjetimo, taj je referendum naslijedio nekadašnju ideju o održavanju referenduma o prijedlogu Zakona o radu, za koji su glasale stotine tisu a hrvatskih gra ana, a koji je nakon povla enja tog prijedloga iz procedure postao bespredmetan. Premijerka je kazala kako e se referendum održati na temelju odluke Hrvatskog sabora u roku od 30 dana od potpisivanja pristupnog ugovora.

››

Nema boljeg recepta za dobivanje izbora od zahva anja što ve eg dijela klijentele vrlo opipljivim financijskim privilegijama koje pla a netko drugi. Zna ajnom dijelu Hrvata draže je dobiti bilo kakvu crkavicu mukte nego je zaraditi

obilo o glavu. Gr ki inovnici koji su primali 290 eura mjese nog bonusa ako nijednom u prethodnome mjesecu nisu zakasnili na posao sigurno se udaraju dlanom o elo misle i da su mogli komotno svako jutro ostati dulje doma umjesto da se trude za povlasticu koja im ionako ne e potrajati. UMJESTO TOGA, Ferguson sugerira strukturne reforme, i to u obliku reforme tržišta rada i ja anja vlasni kih prava te rezanje socijalnih prava, koje bi trebale potaknuti Hrvate da vi-

še rade, kako bi, eto, više imali. No, to u sebi nosi specifi an politi ki rizik. Oni koji bi imali hrabrosti to provesti, sjetimo se SDP-ova rezanja broja zaposlenih u javnoj upravi iz mandata 2000.2003., loše bi se proveli na sljede im izborima. Upravo zato HDZ-u to ne pada na pamet. Suprotno, kako smo u srijedu mogli odgledati u Saboru, financijska prava branitelja, amorfne interesne skupine kojoj se zna broj ali ne i imena i ratišta, žele podi i na pijede-

stal ustavnog zakona. Jer, nema boljeg recepta za dobivanje izbora od zahva anja što ve eg dijela klijentele vrlo opipljivim financijskim privilegijama koje pla a netko drugi. Zna ajnom dijelu Hrvata draže je dobiti bilo kakvu crkavicu mukte nego je zaraditi. Pojest, popit i ne radit - ‘ko to more platit. Netko e ve platiti. To emo biti svi mi, možda baš kroz privatizaciju i prodaju otoka i voda, protiv koje ti branitelji tako glasno rogobore.


tema 4-5

INTERVJU: NIALL FERGUSON Ugledni kolumnist i ekono Hrvatske u EU, ekonomskim zamkama članstva, socijalnoj

Uđe u eu mo

Zamka je u tome da, uđete li u eurozonu i shvatite da možete posuđivati uz kamate niže nego ikad ranije, umjesto da provodite strukturne reforme, iskorištavate bolju kreditnu liniju i posuđujete kao pijanci. Ulazak u EU Hrvatska treba iskoristiti kako bi učvrstila vladavinu prava, unaprijedila institucije i efikasnost tržišta rada

zag ka

NIALL FERGUSON sada radi na biografji Henryja Kissingera, bivšeg američkog državnog tajnika Snimio Saša ĆetkoviĆ

Škot Niall Ferguson ugledni je kolumnist i suradnik Bloomberga, ali prije svega utjecajan ekonomski povjesničar koji drži predavačke i istraživačke katedre na sveučilištima Oxfordu, Harvardu i Stanfordu, kao i na London School of Economics. Piše i za Newsweek, ali radi i kao prezenter za BBC televiziju, što je bilo jasno iz njegova nastupa za našeg intervjua, ali i predavanja, koje je održao kao glavni gost Zaklade Andronico Lukšić, koja je u utorak u Zagrebu proslavila svoju petu obljetnicu. Fergusonu je nedavno iz tiska izašla knjiga "Civilizacija - Zapad i ostatak svijeta" u kojoj kroz šest 'ubojitih aplikacija' objašnjava zašto

su zemlje zapadne Europe i Sjeverna Amerika, odnosno Zapad, uživale toliku prednost u gospodarskom razvoju u odnosu na istočnu Europu, Afriku i Aziju. Vaših šest ubojitih aplikacija koje su osigurale napredak i premoć zapadnim zemljama jako podsjeća na "Protestantsku etiku i duh kapitalizma" Maxa Webera. Smatrate li zaista da je nedostatak protestantske etike razlog ekonomskog zaostajanja i propadanja europskoj juga i istoka, posebno danas, kad je ista tehnologija dostupna svima? - Zapravo ne. U svojoj knjizi pokušavam argumentirano dokazati kako upravo radna etika, koju je Weber

tako pripisivao protestantizmu, postoji primjerice i u Kini. Ne postoji razlog zašto ljudi u Hrvatskoj ne bi mogli imati takvu radnu etiku. Ne mislim da je radna etika funkcija neke specifične religije ili ogranka kršćanstva. To je ponašanje povezano s obrazovanošću, ali i poticajima da se radi. U Hrvatskoj je problem što ste imali dugo razdoblje komunizma u kojem poticaji na rad nisu bili tako dobri. To je puno važnije od religije. Načelno, u Kini je i danas na vlasti komunistička partija, koje poticaje na rad oni koriste? - Poticaji na rad u Kini drastično su se promijenili pod Dengom Xiaopingom.

Prije svega, poduzetnicima su dani poticaji u obliku velike profitabilnosti od samih početaka. Nadalje, tu je bilo potpuno ukidanje socijalne države. Time je komunistička Kina stvorila ključan poticaj za rad. Nijedna europska komunistička zemlja nije provela tako radikalnu ekonomsku reformu. Kinezi su ukinuli politiku 'zdjele riže na dan', a o tome bi se trebalo govoriti i u europskom kontekstu. Jedan od najvećih problema Hrvatske jest vladavina prava i zaštita vlasničkih prava. - To je moja 'ubojita aplikacija' broj 3. Kako se pristup tim kategorijama razlikuje u Sjevernoj i Južnoj Americi, tako se razlikuje i

u zapadnoj i istočnoj Europi. To je vrlo jednostavno riješiti. Ako gledate kako je to riješio peruanski ekonomist Fernando de Soto, rješenje postoji. Prvo, učinite osiguravanje vlasničkih prava jednostavnim. Smanjite vrijeme i trošak. Drugo, uništite korupciju sudova. To je vrlo jednostavna formula koju ipak nije tako jednostavno realizirati. Ali, moguće je, učinjeno je u tolikim zemljama svijeta. Hrvatska je pred time da postane 28. članica Europske unije. Kako procjenjujete EU kao dugoročni ekonomski i politički projekt? Prošlog je tjedna Oli Rehn predložio uvođenje zajedničkog PDVa na razini Unije za financira-


omski povjesničar o ulasku državi, protestantskoj etici...

››

Ulazak Hrvatske dogodine možem u EU tek o usporediti s dolaskom n a ujutro, kada je sv tulum u tri a na, a kuća u nere cuga popijedu

ete li eurozonu, ogli biste

aglaviti ao Grci nje potreba Europske komisije, a s druge strane V. Britanija i Švedska uopće nisu članice eurozone. Što je bolje, više ili manje integracije? - Mislim da postoji velika ironija u ulasku Hrvatske u EU jer je EU trenutačno u takvom neredu. Posebno u smislu konvergencije, koja se trebala dogoditi u kontekstu monetarne unije, a nije se dogodila. Upravo suprotno, mi sad proživljavamo europsku dezintegraciju, što nitko ne želi priznati. Ekonomski proces integracije u rikvercu je već posljednjih deset godina. Ulazak Hrvatske u EU tek dogodine možemo usporediti s dolaskom na tulum u tri ujutro, kada

je sva cuga popijena, a kuća u neredu. Grčka je sad najveći europski problem. Koliki je stvaran trošak grčkog defaulta za eurozonu? Realno, ja ga ne vidim? - Ako pitate Europsku središnju banku, oni se s vama ne bi složili. Stefan Homburg rekao bi, fućkaš eurozonu? - Pa, postoje ozbiljni argumenti za to. Kad sam prije godinu dana bio u Ateni, Grcima sam rekao da nemaju šanse ispuniti svoje obveze. Problem je u zarazi. Ako Grčka ode u default, povećat će se šanse da se to dogodi u Irskoj, Portugalu, Španjolskoj. Nije li pitanje zaraze isklju-

business.hr

čivo pitanje psihologije? - Ne, jer su kreditne sposobnosti Irske i Portugala isto tako vrlo niske. Zato su spreadovi obveznica tako visoki, jer je rizik defaulta u tih nekoliko zemalja posljednjih 14 mjeseci bio velik. To onda ne bi bila samo Grčka, nego i Irska, i Portugal... No, niz je zemalja u posljednjih dvadeset godina defaultirao. Što bi se promijenilo? - Da, zemlje odlaze u default svako malo. U posljednjih 20 godina to je u Latinskoj Americi bio nacionalni sport. No, akutni problem je u činjenici da bi default ovih članica eurozone doveo u velike probleme velik broj zapadnoeuropskih banaka.

Četvrtak 7/7/2011

Vi vjerujete u postulat banaka prevelikih da bi propale? - Osobno, zauzimam se za to da se te banke pusti da propadnu ili da moraju dobiti velike kapitalne injekcije poreznih obveznika u matičnim državama. Trenutačno imamo vrlo neizravan oblik spašavanja putem 'bailouta'. Grke se pritišće da plate sjevernoeuropskim bankama. Netko mora popustiti, jer ne možemo imati default, a da se pravimo da se default nije dogodio. Uopće nema sumnje da će Grčka defaultirati, pitanje je samo kako ograničiti štetu. Prvo je pitanje koje će banke potonuti s Grčkom, a drugo je hoće li Grčka nakon toga ostati u eurozoni. Bit će jako skupo, i za Grke i za sve ostale, zadržati Grčku u eurozoni. Bit će nužno da se otpiše pola grčkog duga, banke koje su držale grčke obveznice morat će se dokapitalizirati. Uza sve to, Grčka će kao članica eurozone ostati u zamci deflacije, jer jedini način da unutar eurozone vrate kompetitivnost bit će deflacija. Da sam bio na njihovu mjestu, nikad ne bih ušao u eurozonu i nikad ne bih upao u ovakve probleme. U skladu s time, što je najveća zamka u koju Hrvatska može upasti u Europskoj uniji? - To je zamka u koju su upali i Grci. Uđete u eurozonu i shvatite da možete posuđivati uz kamate niže nego ikad ranije i umjesto da provodite strukturne reforme, iskorištavate bolju kreditnu liniju i posuđujete kao pijanci. Zamka je u tome da je to puno jednostavnije nego provođenje strukturnih reformi. Hrvatska ulazak u EU treba iskoristiti kako bi učvrstila vladavinu prava, kako bi unaprijedila institucije, kako bi unaprijedila efi-

kasnost tržišta rada. Jako je važno uvesti pravilo uravnoteženog deficita kako ne biste počeli skupljati proračunske deficite grčkog tipa i nakon toga eksplodirali. Grčka tragedija trebala bi poslužiti članicama EU da nauče niz važnih lekcija. Što god činili, nemojte ponoviti te pogreške. Ironično je kako se u Hrvatskoj konzervativna vlada ponaša kao najgori pijani socijaldemokrat, a socijaldemokratska vlada je u svojem mandatu provodila tržišno orijentirane liberalne reforme. - To je transformizam, dosta popularan u ovom dijelu Europe, kad stranka ljevice postane stranka desnice i obratno. Povijesno gledajući, mislite li da je kapitalizam ono što čini da EU funkcionira, za razliku od SSSR-a i SFRJ kao povijesnih federacija? - Europska unija svakako je bolja od SSSR-a i bivše Jugoslavije. Ali, mogla bi biti i bolja. U niz primjera možemo vidjeti kako EU ne čini dovoljno da bi promovirala kompetitivnost. U tom smislu, to je i dalje dezintegrativan faktor. Jedna od ironija financijske krize bila je u tome da je - baš kad se konkurencija u financijskim uslugama počela zaista događati - niz loših spajanja, a Royal Bank of Scotland je odličan primjer za to, gotovo uništio banke koje su sudjelovale u tom procesu. Najvažnije je da mora postojati natjecanje na tržištu rada i tržištu kapitala te slobodna trgovina, ne samo unutar EU, nego i između EU i zemalja u razvoju. Još uvijek smo daleko od toga. Uz Japan, poljoprivredne subvencije čine EU najzatvorenijim svjetskim tržištem. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr


tema 6-7

MEDIKA I MEDICAL INTERTRADE NAJUSPJEŠNIJI Naj utrošivši nešto više od 219 milijuna kuna, slijedi KBC Rijek

Država u medicin opremu i materija u 2010. uložila milijardu i pol kun U procijenjenu i ukupnu vrijednost ugovora nisu uračunati ugovori sklopljeni na temelju okvirnog sporazuma u trajanju duljem od godinu dana i oni ne ulaze u detaljnu analizu za 2010. godinu. Ako bismo te ugovore uključili u ukupnu vrijednost nabave, tada bi ona u 2010. godini iznosila gotovo dvije milijarde kuna, što je rast velikih 54 posto u odnosu na 2009. godinu Država je u opremanje bolnica i laboratorija u prošloj godini uložila milijardu i pol kuna, pokazuju podaci iz Analize javne nabave usluge opremanja bolnica i laboratorija za 2010. godinu koju je objavila tvrtka Briefing e-servisi. Najveći naručitelj bio je Klinički bolnički centar Zagreb utrošivši nešto više od 219 milijuna kuna, što je 14 posto ukupne vrijednosti nabave. Poslije njega je najveći naručitelj u zemlji bio KBC Rijeka naručivši materijal i opremu ukupne vrijednosti

213,3 milijuna kuna. Tvrtke Medika i Medical Intertrade bile su najuspješnije u poslovanju s državom sklopivši ugovora u približnoj vrijednosti 122 milijuna kuna svaka ili po oko osam posto ukupno utrošenih sredstava. Medika je prodala oko 700.000 kuna više, dok je najčešće birani ponuditelj bila tvrtka Medical Intertrade sa 552 sklopljena ugovora s državom.

Promjena na vrhu

Time je Medika skinula s

trona Medical Intertrade, koji je 2009. godine bio ponuditelj s najvećim ostvarenim prihodom od 139,1 milijun kuna ili 11 posto od ukupno utrošenih sredstava u javnoj nabavi za medicinsku i laboratorijsku opremu i pripadajući potrošni materijal. Medika je u ožujku ove godine ušla u središte pozornosti kada je pukla 20-

godišnja ljubav između te tvrtke i Gradske ljekarne Zagreb nakon što je Upravno vijeće GLJZ-a donijelo odluku o ponudi Oktal Pharme kao najboljoj za nabavu opreme u prvom polugodištu ove godine. Nakon toga su krenule optužbe s obje strane, kao i prijave Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Uskoku te glavnom državnom odvjet-

niku. Upravo je Oktal Pharma u 2009. godini bila treći najveći ponuđač opreme za bolnice i laboratorije. Medika je optužila predsjednika Upravnog vijeća GLJZ-a Igora Rađenovića da je pogodovao njihovim konkurentima u nabavi lijekova, a DORH-ova je istraga otkrila upravo suprotno - da je Rađenović u gradsku tvrtku u vlasništvu Zagre-


jveći naručitelj bio je Klinički bolnički centar Zagreb ka s narudžbama od 213,3 milijuna kuna

business.hr Četvrtak 7/7/2011

nsku al

na IgoR RAđENovIć, predsjednik Upravnog vijeća Gradske ljekarne Zagreb, kojega je Medika optužila da je pogodovao njezinim konkurentima u nabavi lijekova Snimio hrvoje dominić

bRoJKE

bačkog holdinga uveo transparentno poslovanje.

Udjeli nepromijenjeni

Riječ je o tvrtki koja je u prošloj godini ostvarila ukupan nekonsolidirani prihod u iznosu od 2 milijarde i osam milijuna kuna, dok je u prethodnoj godini ostvarila 1,996 milijardi kuna, što je porast od 12 milijuna kuna. Ostali ponuditelji sklopili su ugovore u ukupnoj vrijednosti od 1,2 milijarde kuna ili 84 posto ukupno utrošenih sredstava države za opremanje bolnica i laboratorija u 2010. godini. Najviše su se nabavljali medicinska oprema i potrošni materijal, 72 posto, na što je utrošena milijarda kuna, slijede laboratorijska oprema i potrošni materijal sa 22 posto ili 332 milijuna kuna

8

posto ukupno utrošenog novca odnosi se na Mediku

552 14 ugovora s državom sklopila je tvrtka Medical Intertrade, što je čini najčešće biranim ponuditeljem

posto ukupne vrijednosti nabave odnosi se na Klinički bolnički centar Zagreb

te lijekovi, otopine i cjepiva na koje se odnosi 6 posto ili 98 milijuna kuna. To znači da se udjeli materijala i opreme u ukupnim troškovima nisu bitno promijenili u odnosu na godinu prije. Analiza je provedena na temelju dokumenata objavljenih u Elektroničkom oglasniku javne nabave za 2010. godinu i obuhvatila je 84 posto poznatih rezulta-

16

posto rezultata javnih nadmetanja ostalo je nepoznato

ta nadmetanja, a njih 16 posto ostalo je nepoznato. U procijenjenu i ukupnu vrijednost ugovora nisu uračunati ugovori sklopljeni na temelju okvirnog sporazuma u trajanju duljem od godinu dana i oni ne ulaze u detaljnu analizu za 2010. godinu. Ako bismo te ugovore uključili u ukupnu vrijednost nabave, tada bi ona u 2010. godini iznosila gotovo dvije milijarde kuna, što je rast velikih 54 posto u odnosu na 2009. godinu, kada je ukupna vrijednost ugovora iznosila milijardu i tristo milijuna kuna.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 7/7/2011

NOVA USLUGA

HT predstavio tCloud Računalo Zagreb. Hrvatski Telekom predstavio je novu uslugu tCloud Računalo namijenjenu poslovnim korisnicima. Usluga je jedinstvena na hrvatskom tržištu, a HT je jedan od prvih operatera u Europi koji nudi takvu vrstu usluge, ističe ta kompanija u priopćenju. TCloud Računalo korisnicima omogućuje korištenje virtualnih računala te naba-

SPORAZUM

vu, isporuku i održavanje popratnog hardvera. Korisnici dnevno mogu unajmiti vlastiti ured u "oblaku" i tako izbjeći trošak kupnje informatičke opreme, servera i licencija, a sve troškove održavanja i administracije za njih preuzima HT. Pristup usluzi omogućen je putem interneta, bez obzira na pružatelja usluga. Dakle, korisnici usluzi tCloud Računalo pristupaju preko svoje postojeće infrastrukture (računala, laptopa, tableta ili mobitela) ili preko Thin Clienta. B.hr

Cemexov beton za luku Gaženica Zadar. Cemex Betoni i izvođač radova na izgradnji zadarske luke Gaženica, tvrtka Strabag, potpisali su ugovor o isporuci 100.000 kubičnih metara betona tijekom sljedećih 30 mjeseci. Cemexov beton koristit će se u prvoj fazi za postavljanje blokova u more, a nakon toga u izgradnji otočnog i trajektnog terminala, ter-

minala duž obalne i međunarodne plovidbe, glavnog lukobrana i ribarske luke. Izgradnja luke Gaženica trenutačno je najveći investicijski projekt u Hrvatskoj. "Izrazito smo zadovoljni što je glavni izvođač radova, austrijski Strabag, prepoznao Cemex kao najstarijeg i najcjenjenijeg proizvođača građevinskog materijala u regiji i najvećeg svjetskog proizvođača betona te odlučio opskrbu betonom povjeriti upravo nama", rekao je Cemexov direktor betona i agregata Bojan Vuina. B.hr

Mustać preuzima Viktor Lenac ODLUKA O DOKAPITALIZACIJI Zadarska tvrtka povećat će udjel u riječkom brodogradilištu sa 37,3 na 48,4 posto te učvrstiti svoj položaj najvećeg pojedinačnog vlasnika

dogradilišta penje sa 37,3 na 48,4 posto. Prihvaćeno je i financijsko izviješće u kojem se navodi kako je lanjska neto dobit Viktora Lenca nešto veća od šest milijuna kuna.

Skok od 38 posto

"Povećanje udjela proizlazi iz prijašnjeg ugovora s Vladom. Zasad nemamo namjeru kupovati dodatne dionice", rekao je Mustać. Dodao je kako će Viktor Lenac nastaviti djelatnost popravka brodova.

'Još se ne znaju sve izmjene'

Snimio Saša ĆetkoviĆ

IVE MUSTAć, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe, koja je u prvom krugu dokapitalizacije 2009. u Viktor Lenac uložila 15 milijuna kuna

Kao što je i najavljivano, na jučerašnjoj glavnoj skupštini brodogradilišta Viktor Lenac donesena je odluka o dokapitalizaciji kojom je zadarska Tankerska plovidba došla nadomak većinskom vlasništvu. Tankerska plovidba uložit će 29,7 milijuna kuna, čime se temeljni kapital Viktora Lenca povećava sa 138 na 168 milijuna kuna. Time se udjel Tankerske plovidbe, na čelu s direktorom Ivom Mustaćem, u vlasništvu tog bro-

SINDIKATI TRAŽE SASTANAK

Tankerska plovidba tako se približila dominantnoj poziciji u brodogradilištu u koje je vlasnički ušla 2007. godine, kada je Viktor Lenac izašao iz dugogodišnje teške poslovne situacije i stečaja. Tada su Tankerska plovidba i pulski Uljanik imali podjednak vlasnički udjel od 28,6 posto. U prvoj dokapitalizaciji iz 2009. godine Tankerska je plovidba uložila 15 milijuna kuna i time postala najveći pojedinačni vlasnik, a jučerašnja dru-

Nakon što je Hrvatska završila pregovore sa EU i dobila datum izbora, još uvijek nije poznato koje su sve izmjene prihvaćene u procesu restrukturiranja domaćih brodogradilišta kao što su 3. maj, Kraljevica i Brodotrogir. Tvrdi to Juraj Šoljić, glavni povjerenik sindikata metalaca u 3. maju i predsjednik Odbora hrvatske brodogradnje u sindikatu metalaca, koji u izjavi za Business.hr ističe kako je riječ o promjenama prihvaćenim u posljednji trenutak, u tjednu prije završetka pristupnih pregovora. "Nadamo se sastanku prije sezone godišnjih odmora na kojem bi nas se upoznalo s prihvaćenim promjenama u procesu restrukturiranja u navedena tri brodogradilišta. Zasad nemamo nikakvih informacija, a zadnji sastanak povjerenstva koje prati proces privatizacije održan je prije tri mjeseca. Stoga se nadamo novom sastanku na kojem će nas ministar Popijač izvijestiti o promjenama. Isto tako, uputit ćemo zahtjev da to povjerenstvo nastavi raditi kako bi pratilo proces restrukturiranja brodogradilišta. Kao što je poznato, Europska komisija je zadužila AZTN da svakih šest mjeseci provede monitoring, no mislimo da bi se time trebalo baviti i povjerenstvo u ime Vlade jer dosadašnja iskustva u privatizaciji nisu bila dobra", rekao je Šoljić, naglašavajući kako bi u tom slučaju i socijalni partneri mogli reagirati na vrijeme ako se ne ispunjava dogovoreno.

ga dokapitalizacija taj će položaj samo učvrstiti. Za razliku od nekoć, Viktor Lenac danas posluje pozitivno. Prema prije objavljenim podacima iz nekonsolidiranog financijskog izvješća, tvrtka je u prvom tromjesečju ostvarila neto dobit od 955,4 tisuće kuna. Riječ je o skoku od čak 38 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Rast u inozemstvu

Ukupni su prihodi u navedenom razdoblju iznosili

66,6 milijuna kuna, što je porast od čak 74,5 posto, a glavninu čine prihodi od prodaje. Porasli su i prihodi od pružanja usluga na domaćem tržištu koji su u prvom tromjesečju iznosili 19,3 milijuna kuna, što je rast od 49 posto, kao i prihodi od pružanja usluga na inozemnim tržištima koji su porasli čak 91 posto te iznose 43,1 milijun kuna.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr


OGLAS


dogaaji

ZAJAM C.I.O.S-u

Pripuz od IFC-a povukao 20 milijuna eura

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr

PETAR PRIPuZ, predsjednik Uprave C.I.O.S.-a

Četvrtak 7/7/2011

snimio hrvoje knez

PRIJEDLOG PROJEKTA

HUO želi jače financijsko obrazovanje Osiguravatelji kažu da treba omogućiti sve veću sustavnu i sveobuhvatnu integraciju financijskog obrazovanja u nastavne planove i programe općeg obrazovanja Hrvatski ured za osiguranje (HUO) uputio je Ministarstvu financija prijedlog za pokretanje projekta “Financijska pismenost u Republici Hrvatskoj” te predložio da se izradi prijedlog Nacionalnog programa financijskog obrazovanja. Upravni odbor HUO-a usvojio je inicijativu za pokretanje tog projekta imajući u vidu iskustva europskih država, preporuke Svjetske banke, a poglavito potrebe hrvatskih građana, priopćeno je iz HUO-a.

Neophodna znanja

Napominjući kako financijsko obrazovanje stanovništva postaje sve važnije zbog dinamičkih, globalno povezanih i složenih financijskih sustava, iz HUO-a ističu kako financijsko obrazovanje treba osigurati usvajanje znanja koje je hrvatskim građanima nužno u donošenju važnih odluka za sebe i svoju obitelj. Nacionalni program financijskog obrazovanja identificirao bi probleme i predložio rješenja koja će

pojedincu omogućiti selekciju bitnih informacija o financijskim produktima/ uslugama od reklamnih savjeta i obavijesti te rješenja koja će pružiti dostupnost nepristranih, konkretnih i lako razumljivih informacija. Također treba omogućiti sve veću sustavnu i sveobuhvatnu integraciju financijskog obrazovanja u nastavne planove i programe općeg obrazovanja.

Pomažu EK i OECD

Napominje se da razvijene zemlje i zemlje u razvoju oblikuju i usvajaju nacionalne programe financijskog obrazovanja koji predstavljaju programe za sustavno i koordinirano nastojanje podizanja razine financijske pismenosti pojedinca. Odredbe o zaštiti potrošača, mirovinska reforma i važnost individualne štednje za mirovinu nameću potrebu i nužnost ovakvog specifičnog oblika obrazovanja. Projekte financijske pismenosti potiču i potpomažu Europska komisija i OECD. Preporuku za razmatranje izrade programa financijskog obrazovanja u Hrvatskoj daje i Svjetska banka u svom Dijagnostičkom pregledu zaštite potrošača i financijske pismenosti za 2010. godinu. H

Zagreb. Tvrtka C.I.O.S. i Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica grupe Svjetske banke, potpisali su jučer ugovor o zajmu 20 milijuna eura za financiranje modernizacije i radnog kapitala u poslovanju C.I.O.S. grupe u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji. Riječ je o prvom dije-

lu zajma od ukupno odobrenih 37 milijuna eura, priopćili su iz C.I.O.S. grupe. Zajedničko razvojno ulaganje C.I.O.S.-a i IFC-a, ističe se u priopćenju, osigurat će održavanje vodeće i prepoznatljive pozicije liderstva grupe u efikasnom i društveno prihvatljivom gospodarenju otpadom, osigurati otvaranje novih radnih mjesta te povećati efikasnost uporabe metalnog otpada radi dobivanja veće količine sekundarnih sirovina. Direktorica IFC-a za istočnu Europu i središnju Aziju Sne-

žana Stoiljković istaknula je kako je recikliranje prioritet za IFC u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, gdje industrija za recikliranje može potaknuti daljnji rast privatnog sektora. C.I.O.S. grupa zapošljava više od 1300 radnika i obrađuje godišnje oko 700.000 tona metalnog otpada, od toga oko 300.000 tona u Hrvatskoj, a do 2015. planira obrađivati do milijun tona godišnje. C.I.O.S. d.o.o. članica je Scholz grupe, jedne od tri najjače svjetske kompanije u recikliranju čelika i metalnog otpada. H

Hauska, Manjgur uljepšavat će imi JAKE SNAGE Ina je još u veljači pozvala sedam PR kompanija na natječaj, ali on se oduljio. Maksimalan proračun za svaki od triju segmenata bio je 350.000 kuna za ugovor od godinu dana, a u konačnici su potpisani ugovori do kraja tekuće godine, kada će Ina donijeti odluku o njihovu eventualnom produljenju

ŽANA GOIć, glasnogovornica Ine, tvrdi, kao i odgovorne osobe u angažiranim PR kompanijama, da novi ugovori nemaju nikakve veze s trenutačnom situacijom oko Mola i vlasničkih odnosa u kompaniji snimio saša ćetković

Naftna kompanija Ina angažirala je tri agencije za odnose s javnošću - Hauska & Partner, Manjgura i Madison - koje bi za oko 600.000 kuna trebale popraviti imidž kompanije, komunicirati u kriznim situacijama te obavještavati javnost o modernizaciji rafinerija u Sisku i Rijeci. Sve uključene strane odlučno tvrde da taj angažman nema nikakve veze s trenutačnim događanjima

vezanim uz mađarski Mol, suvlasnika Ine. Ina je još u veljači pozvala sedam PR kompanija na natječaj, ali vjerojatno najtransparentniji natječaj dosad se oduljio. U Ini kažu kako je maksimalan proračun za svaki od triju segmenata bio 350.000 kuna za ugovor od godinu dana. U konačnici su potpisani ugovori na sedam mjeseci, odnosno do kraja tekuće godine, kada će Ina donijeti


ŽELJEZNicA

RüDigER gRUbE i ZLATkO ROgOŽAR, čelnici HŽa i Njemačke željeznice

HŽ dogovorio suradnju s Deutsche bahnom

Zagreb. U Berlinu je potpisan sporazum o suradnji HŽ Hrvatskih željeznica holdinga i Njemačke željeznice (Deutsche Bahn AG) za sljedeće tri godine, priopćili su iz HŽ-a. Njime je, ističu, stvoren okvir za suradnju koja obuhvaća razmjenu znanja u područjima željezničke industrije te organizacijskog i poslovnog

arhiva business.hr

restrukturiranja, školovanja i usavršavanja, vođenja projekata, kao i razvoja komercijalnih aktivnosti. Na bilateralnom sastanku razgovaralo se, uz ostalo, o oživljavanju X. paneuropskoga prometnog koridora iz-

među željezničkih prijevoznika HŽ Carga i DB Schenkera na područjima provoza, intermodalnog prijevoza i logistike. HŽ holding najavio je osnivanje tvrtke za najam vagona u suradnji s Đuro Đakovićem holdingom. B.hr

POTPORA bicRO-a

Oikonu 137.000 € za upravljanje kakvoćom zraka

Zagreb. Agencija za provedbu Vladinih programa potpore tehnologijskom razvoju BICRO odobrila je tvrtki Oikon iz Zagreba potporu u visini 137.045 eura za razvoj mrežno orijentiranoga multimedijalnoga informacijskoga sustava za upravljanje kakvoćom zraka. Riječ je o 50% ukupnih troškova hrvat-

skog dijela projekta, dok su za ostale troškove zaduženi projektni partneri (Tehničko sveučilište iz Cipra, tvrtke Antlantis Consulting iz Cipra, Environmental Software and Services iz Austrije te Air Quality Control Company iz Teherana). Ugovor za financiranje hrvatskog dijela projekta potpisali su u ime Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske - BICRO direktor Dalibor Marijanović, a u ime Oikona d.o.o. dr. sc. Zdravko Špirić. B.hr

ra i Madison AZTN prihvatio HAKOM-ove prijedloge idž Ine ALTERNATiVci ZADOVOLJNi

odluku o eventualnom produljenju.

Tajni podaci

"Ne možemo iznositi detalje ugovora sa svakom pojedinom kompanijom, ali oni su sklopljeni na niže iznose od maksimalnih", kaže glasnogovornica Ine Žana Goić. Tvrtka Hauska & Partner bit će zadužena za popravljanje imidža kompanije i društveno odgovorno poslovanje, a njezina direktorica Daria Mateljak naglasila je kako ne smije iznositi detalje ugovora. U Madisonu, koji će biti zadužen za komunikaciju vezanu uz rafinerije u Sisku i Rijeci, također nisu htjeli govoriti o ugovoru pozivajući se na njegovu stavku o tajnosti podataka. Ta je kompanija nedavno odradila svoj prvi zadatak uslijed incidenta u sisačkoj rafineriji. Krešimir Macan, direktor Manjgure, zadužene za komuniciranje u kriznim situacijama, kategorički je odbio dati bilo kakav komentar. Prije nekoliko dana u telefonskom je razgovoru rekao kako njegov angažman s Inom nema veze s Molom, s kojim nema nikakav ugovor. "Ovi ugovori nemaju apsolutno nikakve veze s Molom. Natječaj smo otvorili još početkom godine", na-

glašava glasnogovornica Ine Žana Goić. Naime, u poslovnim krugovima počela je kružiti priča kako možda Mol preko hrvatskih PR agencija pokušava popraviti svoj imidž uslijed krizne situacije. "Ma nema nikakve krizne situacije. Mi nemamo potpisan ugovor ni s jednom od navedenih kompanija, niti imamo namjeru s njima sklapati ugovore", ističe glasnogovornik Mola Domokos Szollar.

Čeka ih velik posao

"Doista ne vidim kako bi u sadašnjoj situaciji PR kompanije mogle pomoći Molu. Cijeli je slučaj u domeni pravosuđa pa bi eventualno imalo smisla angažirati odvjetnike", smatra osoba iz PR-a. Dodaje kako "Ina nije prodaja parfema ili gaćica te je potrebno duboko poznavanje kompanije, slijedom čega PR agencije svakako čeka velik posao". U Madisonu također čvrsto odbacuju bilo kakvu povezanost s Molom, napominjući kako bi u tom slučaju posrijedi bio sukob interesa. Inače, za velike kompanije, osobito naftne, uobičajeno je angažiranje nekoliko agencija za odnose s javnošću. Miho Dobrašin

miho.dobrasin@business.hr

HT i iskon ubuduće će se smatrati jednim gospodarskim subjektom, odnosno operaterima sa značajnom tržišnom snagom Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja ocijenilo je kako su HAKOM-ovi prijedlozi odluka o određivanju operatera sa značajnom tržišnom snagom te regulatornih obveza takvih operatera na tržištu sukladni Zakonu o zaštiti tržišnog natje-

canja, posebno zato što je HAKOM prihvatio sugestiju da se poduzetnici HT i Iskon u tim odlukama smatraju jednim gospodarskim subjektom, odnosno operaterima sa značajnom tržišnom snagom.

Nered na tržištu

Odluku pozdravljaju u alternativnim telekom operaterima, jer su Optima Telekom i Metronet, ali i H1 Telekom, upozoravali da HT zahvaljujući svome vlasništvu u Iskonu unosi svojevrstan nered na tržište. Naime, alternativci su opetovano upozoravali da prave liberalizacije nema bez određivanja

OLgicA SPEVEc, čelnica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja snimio saša ćetković

da Iskon bude tretiran kao i HT, jer je u njegovu vlasništvu, što odluke AZTNa i HAKOM-a to sada i potvrđuju. Na potrebu zakonskog uređenja pojma povezanih poduzetnika u slučaju operatera sa značajnom tržišnom snagom Vijeće AZTNa je upozorilo i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u svom mišljenju o nacrtu prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama. Ova odluka AZTNa iznimno je važna jer će omogućiti izbjegavanje mogućnosti da HT, primjerice, koristi Iskon za snižavanje cijena prije svega na javnim natječajima, na što su upozoravali iz alternativnih telekom operatera.

Uvjeti promocija

Vijeće smatra da je potrebno detaljno propisati kada se poduzetnici smatraju jednim gospodarskim subjektom. Također, s obzirom na to da promotivne akcije nisu uređene važećim Zakonom o elektroničkim komunikacijama, Vijeće AZTN-a je predložilo da se, uz poštovanje načela tržišnog natjecanja, u zakon unesu odredbe koje će, osobito za operatere sa značajnom tržišnom snagom, urediti uvjete provođenja promotivnih akcija. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

bRojKA

8,2

posto smanjen je lani fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje u Hrvatskoj u odnosu na godinu ranije, objavio DZS. Biljna proizvodnja smanjena je 9,4 posto, a stočna 6,7 posto.

business.hr Četvrtak 7/7/2011

TURIZAM

Katalog privatnog smještaja u Dubrovniku

Dubrovnik. Turistička zajednica grada Dubrovnika izdala je Katalog privatnog smještaja koji donosi pregled privatnih smještajnih kapaciteta na dubrovačkom području, uključujući Elafitske otoke, turistička mjesta Zaton, Orašac, Trsteno, Brsečine te područje Rijeke dubrovačke. Kako je istaknuo voditelj Ureda za privatni smještaj

AVIoPRIjEVoZ

u dubrovačkoj TZ Siniša Žakula, katalog privatnog smještaja će kao promotivni materijal biti dostavljen svim relevantnim turističkim sajmovima. Katalog sadrži sve informacije o sobama, odnosno apartmanima s fotografijama te druge važne informacije. Dubrovačka Turistička zajednica prvi se put odlučila izdati takav kataloga jer je u Dubrovniku više od 9000 postelja u privatnom smještaju u 1670 objekata pa su privatni iznajmljivači postali važan faktor u turističkoj ponudi grada. H

CA: Rekordan tjedni booking Zagreb. Croatia Airlines zabilježio je u 26. tjednu 2011. rekordan booking na razini jednog tjedna: od 27. lipnja do 3. srpnja bilo je 48.427 rezervacija, što je 21,7% više u odnosu na isto razdoblje lani. U odnosu na 26. tjedan 2010., kada je u domaćem prometu bilo 8460 rezervacija, ta je brojka veća 24,9%.. Popunjenost kabine povećana je s lanjskih 67 na 74,7 posto. H

Mađarska, Poljska, Španjolska i Turska znaju kako MEDICInSKI TURIZAM Najviše se traže stomatološke usluge (41%), a na ostale se odnosi 40-ak posto, pri čemu su u vrhu ortopedija, kardiokirurgija i transplantacija organa

Adut za izvansezonu

Naveo je primjer europskih zemalja kao što su Mađarska, Poljska, Španjolska i Turska koje znaju koristiti potencijale medicinskog turizma i dodao da se najviše traže stomatološke usluge (41 posto), dok se na ostale usluge, pri čemu su u vrhu ortopedija, kardiokirurgija i tran-

MIljEnKo bURA, predsjednik Udruge za razvoj medicinskog turizma snimio hrvoje dominić

snimio hrvoje dominić

Hrvatska je u segmentu medicinskog turizma cjenovno konkurentna, no potrebno je osvijestiti i iskoristiti potencijale kako bi postala cjelogodišnja destinacija, ustvrdio je jučer Miljenko Bura, predsjednik Udruge za razvoj medicinskog turizma. Ta je udruga jučer kao incijator potpisala pet pojedinačnih ugovora o suradnji i snažnijoj promociji potencijala hrvatskih pružatelja usluga u medicinskom turizmu, i to s Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, Udrugom hrvatskih putničkih agencija, Institutom za turizam, Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te tvrtkom Croatia Airlines.

splantacija organa, odnosi 40-ak posto, a na primjerice estetsku kirurgiju 19 posto ukupnih medicinskih usluga. Takva općenita podjela, pojasnio je Bura, može se primijeniti i na Hrvatsku. "Potpisivanje ovih sporazuma bitan je događaj za organiziraniju promociju Hrvatske kao nove destinacije medicinskog turizma", naglasio je Miljenko Bura. Dokumenti su i rezultat dvogodišnjih napora udruge, objasnio je, te njezina uporna inzistiranja

na konceptu zajedničkog djelovanja institucija i organizacija u hrvatskom turizmu radi organiziranijeg privlačenja stranih pacijenata u naše zdravstvene tvrtke, ustanove i hotele. Udruga očekuje jaču institucionalnu potporu jer smatra da zdravstvenomedicinski turizam, koji u svijetu doseže više od 100 milijardi dolara i bilježi godišnji rast veći od 15 posto, može postati generator hrvatskog turizma, posebno u izvansezonskom razdoblju. "Hrvatska je i dalje samo

'sunce i more' destinacija, pri čemu se produljenje sezone ne može postići na osnovama na kojima sada radimo, pa je izuzetno bitno razvijanje medicinsko-zdravstvenog turizma kao elementa u mozaiku onog što turizam u Hrvatskoj mora biti", naglasio je jučer Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.

neiskorišten resurs

Zdravstveni turizam nije konkurentan zemljama u okruženju kao što je nekad

PoTPISnICI UGoVoRA o SURADnjI Predstavnici Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, Udruge hrvatskih putničkih agencija, Instituta za turizam, zagrebačkoga Ekonomskoga fakulteta i Croatia Airlinesa

bio, ustvrdio je Mato Bartoluci, profesor s Katedre za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Naveo je da po brojkama nije značajan jer je ispod jedan posto svih pokazatelja, no ima goleme neiskorištene resurse. Zdravstveni turizam ne podrazumijeva samo pružanje određenih zdravstvenih usluga, već i usluga za održavanje kvalitete života, poručio je Siniša Horak s Instituta za razvoj turizma. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr


mediji/ marketing/ prodaja

NE VALJA IM IME Mišljenje da je izraz 'odnosi s javnoš u' diskreditiran najizraženije je me u hrvatskim PR-ovcima, zatim me u ispitanima u Srbiji, Španjolskoj, Sloveniji i Poljskoj, pokazalo je, me u ostalim, istraživanje European Communication Monitora

FOTOLIA

etvrtak 7/7/2011

PR-u ve i utjecaj i uz lošiji imidž


CANNES LIONS

Havas grupi 23 marketinška Oscara

> mediji > marketing > prodaja

14-15

KAMPANJA 'Dulux Walls' osvojila je srebrni Lions u kategoriji Film Craft arhiva b.hr

business.hr Četvrtak 7/7/2011

Havas grupacija, globalna mreža oglašivačkih agencija, čije divizije Euro RSCG i Havas Media / MPG u Hrvatskoj i regiji predstavljaju Unex grupa i Unex MPG, na festivalu Cannes Lions, poznatijem kao Oscar marketinške industrije, osvojila je 23 Lionsa (6 zlatnih, 9 srebrnih i 8 brončanih),

priopćili su iz Unexa. MPG Boston & Media Contacts Boston osvojili su zlatni Lions za najbolju upotrebu integriranih medija za Fidelity's kampanju pod nazivom "Slijedite zelenu liniju". Zlatni Lions osvojio je i tim MPG i Havas Sports Mexico za najbolju lokalnu kampanju za "The Nike City Cup", koja je spojila nogomet i aztečku kulturu. Unex grupa pridružila se 2000. godine svjetskoj mreži Havas - diviziji Euro RSCG WW, 2. europskoj, a 5. svjetskoj agencijskoj mreži za tržišne komunikacije. B.hr

U

razdoblju nakon izbijanja svjetske krize komunikacijskim su stručnjacima porasle odgovornosti, imaju veći utjecaj u svojoj korporaciji ili organizaciji, ali je PR kao struka diskreditiran i ima loš imidž u medijima. Na takvu pomalo dvosmislenu sliku odnosa s javnošću ukazuje europsko istraživanje European Communication Monitor 2011. Rezultate istraživanja objavile su Europska udruga za obrazovanje i proučavanje odnosa s javnošću (EUPRERA) i Europska udruga komunikacijskih menadžera (EACD). U istraživanju je sudjelovalo 2209 komunikacijskih stručnjaka iz 43 zemlje, uključujući i Hrvatsku.

Alternativni izrazi

PLAĆE DO 30.000 € GODIŠNJE

Raste donji platni razred FOTOLia

Kada je riječ o kredibilitetu njihove struke, komunikacijski menadžeri smatraju da je izraz 'odnosi s javnošću' diskreditiran. Takvo je mišljenje najizraženije upravo među hrvatskim PR-ovcima (65,8%), zatim među ispitanima u Srbiji (62,6%), Španjolskoj (55,1%), Sloveniji (53,2%) i Poljskoj (51,5%). S izjavom da PR ima loše značenje u medijima slaže se 59,1% PR stručnjaka iz Velike Britanije, 63,6% poljskih PR-ovaca, 52,7% norveških i 52,3% hrvatskih, dok je najbolja slika o odnosima s javnošću u Švedskoj, Belgiji i Italiji. Zbog toga se umjesto PR-a radije koriste alternativni izrazi poput korporativnih ili strateških komunikacija i komunikacijskog me-

nadžmenta. Unatoč lošem imidžu u javnosti, funkcija komunikacijskog stručnjaka stekla je veći utjecaj u europskim korporacijama.

Odgovorni upravi

PR-ovci imaju pristup top menadžmentu, njih 18 posto dio je uprave, dok 60 posto odgovara izravno predsjedniku uprave. U

zemljama sjeverne Europe gotovo četvrtina vrhunskih komunikacijskih menadžera članovi su uprava svojih kompanija. U zapadnoj Europi njih 65,5% odgovara direktno izvršnom direktoru, dok u južnoj Europi takav pristup ima 60,7% menadžera. Ta hijerarhijska moć ne odražava nužno bliske odnose s ostalim funkcijama, pa je

U posljednje dvije godine najviše je narastao broj PR stručnjaka koji ulaze u najnižu kategoriju plaće do 30.000 eura godišnje i ta je skupina najzastupljenija u južnoj i istočnoj Europi. Istodobno, nakon pada plaća u 2010., ove godine ponovno rastu plaće među najbolje plaćenim PR-ovcima, čija primanja iznose od 100.000 do više od 200.000 eura godišnje.

tako prilično slaba suradnja s odjelima planiranja i strategije. Komunikacije su proširile svoju funkciju dalje od publiciteta i medija, pa je komunikacijski odjel odgovoran za odnose sa širokim spektrom interesnih grupa, od medija do potrošača,

zaposlenika, ulagača ili političara. Najširi spektar različitih grupa javnosti pokrivaju PR-ovci u sjevernoj i istočnoj Europi, dok su u južnoj Europi najčešće zaduženi za odnose s medijima i još poneku interesnu skupinu te internu komunikaciju. U donošenju od-


KONFERENCIJA

Budućnost istraživačkog novinarstva ili opasnost

Turizam u glavnim vijestima

Školska knjiga, biblioteka Lumen, objavila je knjigu "Wikileaks, državni neprijatelj" Marcela Rosenbacha i Holgera Starka. Autori istražuju i analiziraju pothvat koji je uzdrmao centre svjetske moći i dao novo značenje pojmovima kao što su "transparentnost", "sloboda govora" i "pravo na informaciju". Pitanja kojima se bave uz ostalo su Assange i što ga

pokreće, imaju li građani pravo znati tajne svoje države, je li WikiLeaks budućnost istraživačkog novinarstva ili najopasnija stranica na internetu. Kako je šačica mrežnih aktivista, koja se udružila krajem 2006., uspjela uplašiti supersilu SAD odgovaraju Spiegelovi novinari i urednici Holger Stark i Marcel Rosenbach, koji već godinama prate razvoj WikiLeaksa. B.hr

arhiva b.hr

NOVA KNJIGA

KNJIGA Spiegelovih novinara u izdanju Školske knjige

Prva međunarodna konferencija Svjetske turističke organizacije (UNWTO) o turizmu i medijima pod nazivom "Turizam u glavnim vijestima" održat će se u suradnji s Ministarstvom turizma u Hrvatskoj u Zagrebu 12. i 13. rujna. Bit će to prva međunarodna konferencija UNWTO-a posvećena isključivo odnosu turizma i medija,

a okupit će predstavnike vodećih svjetskih i specijaliziranih turističkih medija te komunikacijske stručnjake iz turističkog sektora. Bavit će se, uz ostalo, pitanjima zašto se, unatoč činjenici da je jedan od najbrže rastućih gospodarskih sektora, turizam rijetko nalazi na medijskim naslovnicama ili u gospodarskim vijestima. Cilj je poboljšanje omjera i točnosti medijskog praćenja turizma. Svjetski medijski partner konferencije bit će američka kuća CNN. B.hr

WEEKEND MEDIA FESTIVAL

U Rovinju zvučna imena i novi formati Medijski igrači na Weekend Ultimate Fightu imat će deset minuta za svoje predstavljanje, a novost je i forma intervjua jedan na jedan Hard Talk

luka većina se stručnjaka oslanja na racionalan pristup i primjere iz prakse, a samo manjina riskira u odlučivanju.

Digitalni izazov

Idućih godina najveći fokus struke bit će na društvenim medijima i pitanju kako se nositi s digitalnom evolucijom. U skladu s tim ispitanici ističu da su im najpotrebnija znanja i edukacije o učincima tradicionalnih i novih medija, izgradnji odnosa i komunikacijskim tehnologijama, kao i o vje-

štini javnog govora i prezentacije. U edukaciji o društvenim medijima najdalje su zasad otišle Švedska i Velika Britanija, ali su općenito vještine korištenja društvenih mreža poput pokretanja dijaloga na internetu i poznavanja pravnog okvira za društvene mreže slabo shvaćene i razvijene. Uzrok može ležati u tome što PRovci slabo koriste društvene mreže u privatnom životu.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

Wikileaks, budućnost televizije, oživljavanje radijske scene, društvene mreže i 'word of mouth' oglašavanje, mobilno plaćanje i fenomen 'Dnevnika' - sve su to teme o kojima će se govoriti na predavanjima i panelima ovogodišnjega Weekend media festivala. Događaj posvećen svima koji se bave medijima i komunikacijama održava se četvrti put u staroj tvornici TDR-a u Rovinju od 22. do 25. rujna. Prošle je godine festival okupio 3000 sudionika i, prema riječima direktora festivala Tome Ricova, prepoznat je kao najznačajnije mjesto okupljanja ljudi iz medija i marketinga u regiji. "Ove ćemo godine imati još veći broj predavača i regija će biti puno jače uključena, kao i studenti iz regionalnih centara. Prošle su se godine predstavili sarajevski mediji, a ove će se godine predstaviti Makedonija kao cjelina", kazao je Ricov i najavio neke od 'najjačih' predavača.

na prati teme Wikileaks, medijskog mogula Ruperta Murdocha i problematiku zaštite privatnosti, tako da će iz prve ruke govoriti o cenzuri u svojoj zemlji, biznisu koji stoji 'iza vijesti' i odnosu politike i medija. James Whatley objasnit će koliko se daleko čuje dobar glas, tj. koji je učinak 'word of mouth' oglašavanja. Riječ je o marketing direktoru i blogeru koji radi za 100heads, londonsku kompaniju specijaliziranu upravo za 'word of mouth' advertising i korištenje društvenih mreža. O fenomenu globalnih medijskih brendova poput You Tubea i Facebooka govorit će Jay McGill, čelnik američke izdavačke kuće Hearst Magazines Int. Među predavačima je i američki Sarajlija Saša Savić, jedan od pokretača omla-

dinskog programa Radio Sarajeva koji je u SAD-u ostvario uspješnu karijeru na području marketinga i oglašavanja.

Bez cenzure

Direktor programa festivala Nikola Vrdoljak najavio je panel diskusije o fragmentaciji TV tržišta, biznisu u sportu, naplati sadržaja na internetu, mobilnom plaćanju i oživljavanju radijske scene u Hrvatskoj. "Ove godine uvodimo i nove formate. Medijski igrači će na Weekend Ultimate Fightu imati deset minuta za svoje predstavljanje, a Hard Talk je forma intervjua jedan na jedan, bez cenzure i dlake na jeziku uz vrlo zanimljivog sugovornika", najavio je Vrdoljak. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

O Wikileaksu i fejsu

James Robinson medijski je urednik i novinar u britanskom Observeru i dopisnik Guardiana. Posljednjih godi-

TOMO RICOV I NIKOLA VRDOLJAK Utemeljitelj i direktor festivala s direktorom programa SNiMiO SaŠa ĆETKOviĆ


PREPORUKA > mediji > marketing > prodaja

16

business.hr etvrtak 7/7/2011

Milanovi u Ĺ imleĹĄa, Rohi Larsson BliĹži se vrijeme godiĹĄnjih odmora kada e mnogi dane provoditi na nekoj od jadranskih plaĹža s knjigom u ruci. Istu vrstu odmora potraĹžit e i politi ari, a mi smo sastavili popis literarnih izazova za predstoje e im odmore. Premijerki Jadranki Kosor moĹžemo ponuditi ĹĄiroku lepezu naslova. S jedne su strane prakti ni priru nici poput, priznajemo, engleskog naslova "The checklist manife-

sto: How to get things right" Atula Gawandea uz prate u Malu gramatiku engleskog jezika, a s druge su izdanja duhovne literature koja mogu dati i neke prakti ne odgovore. Takva je, recimo, "Promjena - pokrenite vlastiti Ĺživot od ambicije prema smislu", ili moĹžda ipak neĹĄto iz podru ja beletristike, poput "Ispri at u ti pri u". Predsjednik Ivo Josipovi mogao bi pak uĹživati u filozof-

skom djelu "Vizije realisti nih utopija". Odlu i li se odmor provesti uz lijepu knjiĹževnost, mogao bi uĹživati u "Seoskom baroku" eĹĄkog pisca Jirija Haji eka. Oporbenom lideru Zoranu Milanovi u sugeriramo neĹĄto iz podru ja self helpa, primjerice "Ĺ kolu Ĺživota" Brune Ĺ imleĹĄe, a dobrim bi se izborom za njega mogao pokazati i hvaljeni roman Herthe MĂźller "Da mi je danas bilo ne susresti sebe". Njegovom doju eraĹĄnjem kolegi Milanu Bandi u - a moĹžda i pokojem zastupniku zagreba ke skupĹĄtine - ljeto bi razveseliti mogao naslov "Poraz miĹĄlje-

nja" francuskog filozofa Alaina Finkielkrauta. Ministru unutarnjih poslova predlaŞemo neťto za opuťtanje, roman "Sjenke proťlosti" Rossa Macdonalda, a ministrici financija Martini Dali mogla bi posluŞiti knjiga "Pove ajte svoj financijski IQ". Guverneru HNB-a Željku Rohatinskom najtoplije preporu ujemo posljednji nastavak skandinavske krimi-trilogije "Kule u zraku" Stiega Larssona, a bivťem premijeru Ivi Sanaderu, dok eka na izru enje, neťto kontemplativno - recimo, "Bog - vodi za zbunjene". Iva Uť umli Greti

Dug rok trajanja poslovnih bestselera K POSLOVNO IZDAVAĹ TVO Standardne naklade su oko 2000 primjeraka. Kako su posrijedi naslovi koji ne zastarijevaju brzo, izdava i su zadovoljni prodajom od nekoliko tisu a primjeraka u nekoliko godina

ad je rije o poslovnoj literaturi op ega tipa, interes hrvatskih biznismena usmjeren je na izgradnju boljih me uljudskih odnosa, poboljĹĄanje radnih uvjeta i okretanje viĹĄe samima sebi, a ukus mahom diktiran svjetskim bestselerima. Dalo bi se to zaklju iti iz odgovora hrvatskih izdava a na pitanje koji su im naslovi iz toga po-

NAJPRODAVANIJI naslovi Mozaika knjiga i Naklade Ljevak

dru ja najprodavaniji.

Novi Keynes

Najprodavaniji poslovni selfhelp naslov Naklade Ljevak je nova knjiga "Pravilo o zabrani ťupaka" Roberta I. Suttona, koja pruŞa upute kako opstati i izgraditi civilizirano radno okruŞenje u sredini koja bať i nije takva. Mozaik knjiga kao dobro prodavani novi naslov isti e knjigu indijsko-ameri kog stru njaka Rama Charana "Što vať generalni direktor Şeli da znate: upotrijebite poslovnu pronicavost kako biste shvatili kako doista funkcionira vaťa tvrtka". U Algoritmu pak kao najprodavaniji naslov isti u nedavno objavljeni bestseler "Povratak velikana" Roberta Skidelskog o Johnu Maynardu Keynesu. Me u stranim knjigama pak izdvajaju "Freakonomic�, koja je u vrhu po prodanim primjercima i ove i proťle godine. Rije je uglavnom o nakladama od oko 1000 primjeraka, ťto je, kaŞu u Algoritmu, za hrvatske prilike puno.

Stari hitovi

Tatjana Smojver, stru na suradnica za odnose s javnoĹĄ u Mozaika knjiga, kaĹže da je kod njih rije o nakladama od oko 2000 primjeraka po izdanju,

a u Ljevaku tako er navode sli ne brojke. "Naklade su standardne za hrvatsko trĹžiĹĄte. Budu i da su to naslovi koji ne zastarijevaju brzo, o ekujemo prodaju od nekoliko tisu a primjeraka u roku od nekoliko godina od izdanja", kaĹže Lidija Krvari , direktorica marketinga Naklade Ljevak. Pored novih, i dalje su aktualni i traĹženi stari, viĹĄegodiĹĄnji hitovi poput uspjeĹĄnice Daniela Golemana "Emocionalna inteligencija u poslu". "Knjiga se jako dobro prodaje ve godinama i svake godine doĹživi barem jedno novo izdanje. Uvijek postoji interes za klasike strateĹĄkog i filozofskog promiĹĄljanja poput Sun Tzuova 'Umije a ratovanja i 'O ratu' Klausa von Klausewitza", rekla je Tatjana Smojver, dodaju i kako su uz klasike traĹžene knjige koje govore o pronalaĹženju poslovnih rjeĹĄenja u aktualnim vremenima krize. U Nakladi Ljevak ve se drugu godinu dobro prodaje proĹĄlogodiĹĄnji svjetski bestseler Timothyja Ferrissa " etverosatni radni tjedan". Uz taj naslov najtraĹženije su i dalje knjige Setha Godina, od "Plave krave" do zadnjeg objavljenog naslova "Plamen". Maja Grbi


OGLAS


investor

LUKA PLOČE

BEZ GARANCIJA

Nakon prvog kruga dokapitalizacije u kojem je upisano 27.110 novih dionica Luke Ploče, u srijedu je počeo drugi krug dokapitalizacije koji će trajati do 11. srpnja. Luci Ploči u srijedu je dodijeljena plaketa Zlatne kune za najuspješnije trgovačko društvo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a svečano je uručena Ivanu Pavloviću, predsjedniku Uprave Luke Ploče. B.hr

Grčka bi trebala sakupiti većinu svoje imovine i staviti je u posebnu kompaniju čije bi dionice služile kao garancija državama eurozone da će krediti toj zemlji biti vraćeni, prijedlog je Finske. Ta nordijska zemlja ne želi ni čuti za novi program pomoći Grčkoj bez dobivanja garancija. Novoizabrana finska ministrica financija Jutta Urpilainen iznijela je

Pavloviću Zlatna kuna

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Četvrtak 7/7/2011

KRATKOROČNI DUG

snimio saša ćetković

Zaustavljen pad prinosa na trezorske zapise

MARTINA DALIć, ministrica financija RH, prodala je u utorak veći iznos kunskih zapisa od planiranog

Ministarstvo financija ponovno je s bankama odradilo aukciju trezorskih zapisa, a ulagači su uspjeli dobiti nešto povoljnije prinose za svoj novac Nakon trotjedne stanke Ministarstvo financija održalo je u utorak aukciju trezorskih zapisa na kojoj je izdano pola milijuna eura te 375 milijuna kuna, dok su planirani iznosi bili na razini od pet milijuna eura i 300 milijuna kuna. "Prinosi su se ponašali različito, ali u globalu je veći

pad zaustavljen, uz čak i blagi porast prinosa na najduže ročnosti", prokomentirali su analitičari RBA. Izdano je 20 milijuna kuna trezorskih zapisa na rok od 91 dan i smanjeni prinos od 1,28 posto, dok je na rok od tri mjeseca izdano 70 milijuna kuna uz prinos od 2,15 posto. Na rok od godinu dana izdano je pak 285 milijuna kuna, dok je prinos bio na razini od 2,7 posto. Udjel nebankovnog sektora u ukupnom iznosu emisije bio je na razini od 4,76 posto. "Prinosi na trezorce u valutnoj klauzuli također su rasli na 2,5 posto, iako je prihvaćena tek simbolična svota od 0,5 milijuna eura", prokomentirali su analitičari. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 15,3 milijarde kuna i 773,4 milijuna eura, a datum održavanja nove aukcije iz Ministarstva nisu najavili. Što se obveznica tiče, Vlada je krajem lipnja na međunarodnom tržištu izdala ukupno 750 milijuna eura novih euroobveznica na rok od sedam godina, a do kraja godine očekuje se još jedno izdanje kunskih obveznica. B. St.

Finci ne žele pomoći Grčkoj

prijedlog istaknuvši kako Finska neće odustati od svog zahtjeva. Grčka u rujnu očekuje novi paket pomoći koji bi mogao, poput prvoga, iznositi oko 110 milijardi eura. Finskoj je nakon nedavnih parlamentarnih izbora trebalo više od mjesec dana za sastavljanje vlade, a ključni razlozi bili su pomoć Grčkoj i javne financije. Novi paket Grčkoj moraju odobriti sve zemlje eurozone, što sada postaje ozbiljan problem. M. D.

BROJKA

1169

zahtjeva poduzetnika za reprogram naplate poreznog duga s ukupnim potraživanjima države po tim zahtjevima od 1,45 milijardi kuna primilo je Ministarstvo financija do kraja lipnja

Unatoč blokad zadovoljni bur NOVAC JE ALOCIRAN Pozitivni faktori koje je na Zagrebačku burzu donijela pomama za dionicama Ine brzo su se istopili nakon završetka javne ponude pa blokada trgovanja nije imala presudan utjecaj na kretanje referentnog indeksa U prvom polugodištu 2011. indeks Crobex porastao je 5,7 posto, dok je njegov mlađi brat Crobex 10 porastao 4,6 posto, a blago je porasla i tržišna kapitalizacija. Deset vodećih dionica po tržišnoj kapitalizaciji čine čak 70 posto kapitalizacije tržišta, pokazuju podaci Zagrebačke

DARKO BRBOROVIć, predsjednik Uprave OTP Investa snimio hrvoje dominić

burze (ZSE). Naravno, na tom popisu vodi dionica Ine, kojom se ne trguje od kraja travnja. Prema mišljenju brokerske i fondovske struke, blokada Ine ipak nije imala presudan utjecaj na trgovanje u prvih šest mjeseci ove godine. Naime, nakon završetka Molove javne ponude dionica je

nastavila rasti, ali prometi su znatno pali pa nije bilo oslobađanja novca koji bi se prelio u druge dionice. Kazao je to Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa, koji u svojim fondovima ima znatan udjel dionica Ine, koja je prema njegovim riječima na tržište imala pozitivan, ali ne i presudan utjecaj.


PRAVNA BITKA

Mol pao devet posto u dva tjedna

Hrvatsko je tužiteljstvo zatražilo pravnu pomoć Mađarske u slučaju Ine, potvrđeno je iz ureda glavnog mađarskog tužitelja za Reuters u srijedu nakon što su odbačene informacije o izručenju Zsolta Hernandija. Mađarska je naime demantirala medijske napise o zahtjevu za izručenje prvog čovjeka Mola Zsolta Hernandija kojeg se navod-

no sumnjiči za davanje mita teškog 10 milijuna eura kako bi mađarska kompanija stekla upravljačka prava u Ini. Podsjetimo, tamošnji lokalni list Népszabadság u utorak je objavio informaciju da je Hrvatska od Mađarske zatražila izručenje predsjednika Uprave Mola zbog davanja mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu, no obje zemlje su to ubrzo demantirale. Cijena dionice Mola u posljednja je dva tjedna pala više od devet posto. B. St.

SKUPLJI

Portugal otišao u 'junk'

Portugalski troškovi zaduživanja naglo su poskočili u srijedu neposredno nakon što je agencija Moody's snizila rejting portugalskog duga na špekulativan status, upozorivši da će zemlji možda ustrebati novi paket pomoći. Kamata na posudbe Portugalu s rokom povrata od 10 godina poskočila je u srijedu na 11,749 posto, sa 10,755 posto u utorak navečer, prije

nego što je Moody's snizio portugalski rejting na "Ba2". Paralelno je kamata na 10godišnje španjolske državne obveznice u istom vremenskom roku porasla sa 5,474 na 5,563 posto. Kamata na grčke obveznice neznatno je pala, sa 16,186 na 16,183 posto. Smatra se da bi se Španjolska i Italija mogle naći u opasnoj situaciji zbog stanja u javnim financijama i slabih gospodarskih prognoza, iako ne primaju pomoć, za razliku od Grčke, Portugala i Irske. B.hr

BRoJKA

11,749 posto iznosio je prinos na desetogodišnje portugalske obveznice u srijedu nakon što je rejtinška agencija Moody's spustila bonitetnu ocjenu te zemlje

di Ine, ulagači rzovnim polugodištem

STIPE LAĆA, glavni analitičar ST Investa

Što se tiče ostalog trgovanja, Brborović smatra kako nitko ne treba biti nezadovoljan prvim polugodištem. "Neke su dionice stagnirale, i to uglavnom velikih kompanija poput HT-a, Podravke i Dalekovoda, ali zato su solidan rast odradile manje zastupljene sastavnice Crobexa, što se vidi i po rezulta-

zadovoljni, pogotovo u prvom kvartalu kada je Crobex bio na ovogodišnjem vrhu od 2338 bodova. U drugom kvartalu pozitivni efekti počeli su blijedjeti, na što je zasigurno utjecala i blokada Ine", kazao je Laća. Prema njegovom objašnjenju, vrlo je teško procijeniti efekt koji bi trgovanje Inom danas imalo na Crobex. arhiva b.hr

tima domaćih fondova. Osim velikih dionica, malo su zaostale i neke prošle zvijezde, poput onih iz sektora građevine i brodarskog prijevoza", zaključio je Brborović. Trgovinom na ZSE-u u prva dva kvartala generalno je zadovoljan i Stipe Laća, glavni analitičar ST Investa. "Trgovinom možemo biti

Crobex bio u reviziji

"Promatramo li kretanje Crobexa i Ine od početka godine, Crobex je bio na 2110, a Ina na 3210 kuna, dok je 30. lipnja Crobex bio na 2230, a Ina na 4210 kuna (posljednja cijena trgovanja od 26. travnja), što je rast cijene od 31 posto, i to samo cijene Ine, što je sigurno jako utjecalo na 5-postotni rast Crobexa", zaključio je Laća. Treba napomenuti i da

je Crobex prošao kroz jednu reviziju, što dodatno komplicira računanje "utjecaja" Ine jer su Crobexi iz prvog i drugog kvartala različiti. Ukupan promet na burzi smanjen je za 3,7 posto ponajprije zbog manjeg intenziteta prometa obveznicama, unatoč lipanjskom povećanju prometa obveznicama od čak 677,5 posto. Istodobno su izvanburzovne transakcije vrijednosnim papirima zabilježile rast prometa od 271 posto. Redovan promet dionicama u odnosu na prvo polugodište 2010. godine porastao je 14 posto, stoji u priopćenju ZSE-a. Najlikvidije su u prvih šest mjeseci bile dionice HT-a, Ine, Ingre, Belja, Dalekovoda, povlaštenog Adrisa, Ericssona, Dom holdinga, Atlantica i Zabe. Pritom

je HT pao 11 posto, Ina je porasla 31 posto, Ingra je pala sedam posto, a dionica Belja skočila je čak 34 posto. Najveći gubitnici prvog polugodišta su Magma (-74 posto), Transadria (-60 posto) i HGspot (-58 posto).

Najviše Intercapitalu

Od brokerskih kuća najveći promet dionicama imao je Interkapital (milijardu kuna), a slijede ga Zagrebačka, Privredna i Erste banka. Gotovo 600 mil. kuna prometa dionica napravila je i Hita. Interkapital je bio najaktivniji i na obvezničkom tržištu (312 mil. kuna prometa), a slijede Agram i Raiffeisen. Prema kriteriju ukupnog prometa uvjerljivi pobjednik je Interkapital, a slijede Zaba i Agram brokeri. Nikola Sučec


investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Kada je u pitanju dionica IPK Kandita, srijeda je uglavnom prošla u znaku okruglih brojki. Trgovalo se sa 1000 dionica, a zahvaljujući velikom rastu cijene IPK Kandit je stigao na razinu od 200 kuna. Malo je falilo da i ukupan promet dosegne okruglu brojku, ali je na kraju ipak zabilježena protrgovana ukupna vrijednost od 199.955 kuna. IPK Kandit je u srijedu zabilježio najveću dnevnu stopu rasta na Zagrebačkoj burzi.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Viro tvornica šećera d.d. AD Plastik Đuro Đaković holding Magma d.d. Karlovačka banka Atlantska plovidba d.d. Ingra Tehnika Končar - elektroindustrija Zagrebačka banka Petrokemija IPK Kandit Arenaturis Ericsson Nikola Tesla Istraturist Umag d.d. Atlantic grupa Dukat Adris grupa Adris grupa Belje Luka Rijeka Institut IGH Kraš, prehrambena industrija Dalekovod Rabac, ugostiteljstvo i turizam Croatia osiguranje d.d. Luka Ploče Tisak Jadroagent SN holding Dioki d.d. Kaštelanski staklenici Turisthotel Jadranska banka Uljanik plovidba Dom holding Vupik Viadukt Končar Hidroelektra niskogradnja Solaris Podravka prehrambena industrija d.d. Čakovečki mlinovi Maistra Jadransko osiguranje Hrvatski duhani Lošinjska plovidba Đakovština Konzum Valamar grupa Atlas nekretnine Ledo Centar banka HUP - Zagreb Agromeđimurje Proficio Auto Hrvatska Belišće Croatia osiguranje d.d. Laguna Novigrad TOZ tvornica olovaka Žitnjak Atlas, turistička agencija Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Lucidus dioničko Fima validus Slobodna Dalmacija BC institut Finvest Corp Liburnia Riviera Hoteli Sunčani Hvar Imunološki zavod Končar Hoteli Podgora Pounje trikotaža Brodogradilište Viktor Lenac d.d. HGspot

+ Nakon što je 1. srpnja snažno ojačala spriječivši katastrofalan pad cijene, Magmina je dionica posljednja dva dana opet bilježila veliko klizanje cijene. Izdanje Magme tako je u srijedu palo 2,72 posto, što je ipak upola manja dnevna stopa pada od one dana prije. Cijena joj je opet pala ispod razine od osam kuna uz 329.710 kuna prometa, pri čemu se trgovalo 41.071 dionicom.

Redovan promet: 13.180.232,45 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

256.50 448.01 128.48 65.50 7.66 89.90 646.00 14.82 1,401.17 632.01 289.65 195.63 199.00 76.00 1,418.00 275.00 695.03 650.00 306.60 257.03 94.89 180.51 1,625.01 465.04 225.20 245.00 5,505.00 1,090.00 192.01 650.00 165.01 62.22 2,510.00 960.00 2,002.50 583.00 77.77 71.14 228.00 1,300.00 131.25 329.97 320.38 3,901.01 64.14 2,840.00 56.60 136.01 7.24 208.99 62.50 45.99 5,750.01 254.00 1,250.08 801.00 18.75 340.01 651.35 5,665.00 12.10 200.00 140.00 15.00 20.48 26.93 9.54 22.14 265.00 200.00 1,980.00 47.80 129.99 1,239.89 23.50 0.76 10.99 7.49

258.69 470.00 132.00 69.00 8.46 93.00 660.99 15.38 1,450.00 640.00 292.89 204.39 200.00 77.00 1,421.00 285.00 704.99 650.00 307.01 260.00 96.19 181.99 1,649.00 475.00 229.39 245.00 5,575.00 1,100.00 199.74 650.00 179.93 64.00 2,510.00 975.00 2,011.01 588.00 77.89 72.20 239.00 1,300.00 135.10 330.00 320.51 3,901.01 65.00 2,850.00 66.99 139.50 7.24 209.00 63.00 46.00 5,800.00 254.00 1,260.00 801.00 18.75 340.01 651.35 5,665.00 12.10 200.00 145.00 15.00 20.48 26.93 10.00 22.14 265.00 200.00 1,980.00 47.80 129.99 1,239.89 23.50 0.76 10.99 7.49

257.02 470.00 131.80 67.52 7.86 89.90 647.05 14.82 1,435.08 640.00 290.00 200.08 200.00 76.01 1,420.00 275.00 695.50 650.00 307.00 260.00 94.89 180.61 1,649.00 475.00 225.20 245.00 5,505.00 1,093.00 199.74 650.00 179.89 64.00 2,510.00 975.00 2,011.00 583.00 77.78 71.14 238.00 1,300.00 133.00 330.00 320.51 3,901.01 64.14 2,850.00 66.99 136.01 7.24 209.00 62.50 46.00 5,750.01 254.00 1,250.08 801.00 18.75 340.01 651.35 5,665.00 12.10 200.00 140.00 15.00 20.48 26.93 10.00 22.14 265.00 200.00 1,980.00 47.80 129.99 1,239.89 23.50 0.76 10.99 7.49

-0.57% 4.40% 3.09% -0.69% -2.72% -1.17% -1.44% -2.63% 1.62% 0.79% 0.00% 0.04% 15.60% 2.70% -0.42% -3.51% -0.57% 0.00% -0.97% -0.76% -0.53% 0.06% 1.10% 0.00% 0.05% 0.00% -1.26% -0.45% 4.15% -0.16% 0.50% 0.00% 0.35% 1.56% -0.94% 1.30% -2.67% -1.48% 4.15% 3.17% -1.55% 10.00% 0.00% -0.03% -0.02% 5.09% 21.58% -2.85% -1.50% 1.86% -3.85% -1.29% -4.17% -0.02% 0.01% 0.00% 0.81% 0.82% 0.21% 0.00% 0.00% -19.97% -3.35% -24.74% -0.19% -0.07% -0.99% 0.14% -0.38% 0.00% 3.66% -0.10% 3.94% 1.62% -18.40% -1.30% 9.90% 0.54%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,22%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

13,196 5,814 10,709 13,899 41,071 3,614 497 20,433 194 427 931 1,099 1,000 2,002 97 445 170 150 314 348 925 483 51 161 329 300 13 63 350 80 233 619 15 36 17 54 389 392 114 18 171 62 62 5 300 6 282 108 1,950 66 204 269 2 43 7 10 360 18 9 1 455 24 32 289 180 136 321 131 8 10 1 30 10 1 22 296 20 22

3,393,959.01 2,723,720.79 1,395,175.19 938,136.46 329,710.15 327,349.00 324,709.39 306,994.93 278,486.19 272,509.91 270,845.30 219,644.34 199,955.00 152,222.43 137,742.80 123,960.20 118,918.83 97,500.00 96,391.70 90,131.98 88,162.05 87,278.18 83,187.06 75,975.81 74,349.44 73,500.00 72,405.00 69,100.78 68,604.05 52,000.00 41,164.35 39,037.24 37,650.00 34,785.00 34,170.08 31,728.00 30,267.68 28,188.95 26,487.08 23,400.00 22,694.88 20,459.73 19,863.95 19,505.05 19,327.24 17,090.00 16,294.68 14,959.24 14,118.00 13,793.77 12,776.00 12,372.21 11,550.01 10,922.00 8,761.41 8,010.00 6,750.00 6,120.18 5,862.15 5,665.00 5,505.50 4,800.00 4,589.55 4,335.00 3,686.40 3,662.48 3,153.00 2,900.34 2,120.00 2,000.00 1,980.00 1,434.00 1,299.90 1,239.89 517.00 224.96 219.80 164.78

21,046.99 651.73 553.51 218.57 38.31 120.39 902.97 111.15 271.89 1,646.16 18,574.03 668.49 143.02 165.89 1,890.94 1,285.62 2,319.01 1,950.00 2,952.08 1,763.87 779.57 1,080.13 261.50 652.47 516.57 247.99 1,693.33 243.32 476.70 72.05 480.31 258.69 285.12 384.89 240.56 338.14 580.80 107.01 108.72 252.44 82.98 203.85 1,737.17 409.61 701.97 356.25 56.46 90.01 7.63 4,744.90 393.48 153.45 1,265.98 15.88 589.26 33.15 73.37 170.01 758.37 49.57 188.72 40.00 28.79 28.56 10.36 68.17 27.02 115.60 44.12 123.55 599.23 349.46 29.28 76.16 8.61 2.03 152.15 2.47

365 dana Najniža Najviša 252.00 290.37 85.10 22.36 6.00 53.00 646.00 11.00 871.01 430.00 200.00 105.50 126.51 33.03 1,181.00 240.04 677.00 310.02 286.07 242.21 54.00 161.54 1,106.00 370.00 217.00 67.00 4,502.00 1,048.00 135.00 528.00 135.01 60.20 612.00 543.15 2,000.00 533.13 27.87 41.77 190.00 975.00 119.00 171.00 240.00 2,950.00 51.00 2,486.50 27.00 121.00 5.11 145.00 28.68 27.00 4,720.12 240.00 1,115.16 551.00 11.52 302.00 420.00 4,700.00 8.80 200.00 76.10 15.00 15.16 14.03 5.00 20.01 180.00 85.00 1,900.00 25.02 51.52 909.99 20.06 0.61 9.00 7.02

315.99 507.77 152.00 72.00 69.90 94.88 905.00 27.38 1,614.00 699.48 294.00 209.89 235.00 86.00 1,650.00 380.00 829.99 675.00 345.00 305.00 118.99 267.02 2,500.00 497.02 337.00 250.00 6,299.00 1,900.00 244.98 711.99 245.00 99.00 4,990.00 1,105.00 2,989.88 662.00 95.99 108.90 346.00 2,305.00 197.89 330.80 343.97 4,000.00 70.00 3,401.00 149.99 164.00 19.90 225.50 72.00 66.85 6,900.00 290.00 1,595.99 1,003.00 25.00 410.00 700.00 6,290.00 12.41 250.00 163.85 28.00 22.98 33.33 14.50 60.00 300.00 311.97 2,697.00 78.00 150.00 2,100.00 33.89 0.91 11.99 39.95


REgIONALNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE GORENJE PETROL LUKA KOPER AKTIVA NALOZBE ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD GROUP INTEREUROPA POZAVAROVALNICA SAVA

BANJALUČKA BURZA TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA MERK-R-A MERKUR AD BANJA LUKA RSRS-O-E REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 MPRD-R-A MESOPRODUKT AD BIJELJINA VLTG-R-A VELETRGOVINA AD GRADISKA AGKR-R-A AGROKRAJINA AD BANJA LUKA RSRS-O-C REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne KRIP-R-A ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA RSRS-O-D REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4

Najniža 59,55 162,10 71,00 9,24 210,10 12,30 3,80 13,80 104,10 6,60 0,59 0,68 41,00 1,80 7,10

Najviša 59,85 164,00 71,95 9,50 215,00 12,70 3,90 14,01 104,11 6,70 0,60 0,69 42,00 1,90 7,11

Zadnja Prosječna Promjena Količina 59,80 162,70 71,80 9,30 212,00 12,50 3,90 13,80 104,11 6,60 0,59 0,68 42,00 1,80 7,11

Promet

valuta: EUR - euro 59,73 162,69 71,55 9,29 213,34 12,48 3,88 13,85 1,04 6,61 0,59 0,68 41,51 1,85 7,10

-0,17 % -1,39 % 0,49 % 2,20 % 0,28 % 1,63 % 2,63 % -1,43 % 0,00 % 0,00 % -0,34 % 0,74 % 0,00 % -1,10 % 0,00 %

3168 189.236,19 742 120.718,05 773 55.311,26 5763 53.544,73 224 47.789,60 3283 40.973,45 10177 39.485,80 2210 30.601,50 21876 22.774,56 2876 19.018,66 30077 17.832,82 20991 14.330,57 120 4.981,00 2527 4.687,70 601 4.268,62

valuta: BAM - konvertibilna marka 1,56 0,55 29,41 0,08 0,30 0,33 36,50 6,60 32,00

1,57 0,55 29,99 0,08 0,30 0,33 36,50 6,76 32,03

1,57 0,55 29,65 0,08 0,30 0,33 36,50 6,76 32,03

1,57 0,64 % 377965 593.383,69 0,55 0,00 % 265641 146.368,19 0,30 0,41 % 249347 73.959,15 0,08 0,00 % 586882 46.950,56 0,30 0,00 % 69579 20.873,70 0,33 0,00 % 60000 19.800,00 0,37 0,00 % 28000 10.220,00 6,74 -0,59 % 959 6.468,42 0,32 -0,28 % 10766 3.446,70

SARAJEVSKA BURZA valuta: BAM - konvertibilna marka FBIHKD FBIHKO FBIHKP FBIHKM FBIHKN BSNLR MIGFRK2 JPESR SOSOR SPKMR BIGFRK3 PBHBR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO SIPAD KOMERC DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO POSTBANK BH D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO AIKB A2012 A2013 SJPT A2015 AIKBPC JESV TIGR AGBN AIKBPB A2016 YUCM A2014

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2013K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2015K AIK banka a.d. Niš Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Tigar a.d. Pirot Agrobanka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2016K Yugoslavia Commerce a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K

MAKEDONSKA BURZA ALK SBT RMDEN10 RZIN SPAZ TTK KMB RADE TNB MTUR TPLF

ALKALOID SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 RZ INSTITUT SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE

92,01 70,08 67,00 92,20 79,01 12,07 4,49 28,00 6,09 2,60 5,70 28,35

700,00 530,00 3.001,00 95,40 90,35 764,00 82,30 1.374,00 6.000,00 780,00 7.600,00 1.260,00 79,29 541,00 85,30

4.400,00 2.450,00 87,10 381,00 6.001,00 1.209,00 3.721,00 1.850,00 3.500,00 2.880,00 3.710,00

92,01 70,08 67,00 92,20 79,01 12,70 4,60 28,20 6,10 2,70 5,70 28,35

710,00 541,00 3.079,00 95,45 91,97 777,00 82,40 1.374,00 6.000,00 780,00 7.601,00 1.260,00 79,30 541,00 87,50

4.401,00 2.490,00 87,20 381,00 6.001,00 1.210,00 3.721,00 1.850,00 3.630,00 2.970,00 3.800,00

92,01 70,08 67,00 92,20 79,01 12,50 4,50 28,00 6,10 2,60 5,70 28,35

92,01 0,01 % 16979 70,08 0,00 % 19553 67,00 0,00 % 11622 92,20 0,00 % 8400 79,01 0,00 % 7500 12,15 -1,57 % 12949 4,50 0,00 % 13629 28,09 -1,75 % 198 6,09 0,00 % 762 2,64 -7,14 % 1257 5,70 0,00 % 200 28,35 5,00 % 20

1.562.237,79 1.370.274,24 778.674,00 774.480,00 592.575,00 157.280,83 61.340,60 5.562,40 4.644,50 3.320,06 1.140,00 567,00

valuta: RSD - srpski dinar 706,00 536,00 3.003,00 95,43 90,54 765,00 82,32 1.374,00 6.000,00 780,00 7.600,00 1.260,00 79,29 541,00 85,30

705,35 535,03 3.003,22 95,43 90,92 764,89 82,35 1.374,00 6.000,00 780,00 7.600,04 1.260,00 79,30 541,00 87,47

-0,14 % 0,00 % -1,99 % 0,13 % 0,34 % -0,13 % -0,02 % 0,00 % -1,17 % 0,00 % -0,41 % 0,00 % 1,30 % 0,00 % -0,91 %

8687 7164 840 26275 22151 2402 21714 1110 200 1040 104 548 8541 1210 6538

6.127.376,00 3.832.972,00 2.522.704,00 2.507.299,60 2.014.022,65 1.837.260,00 1.788.189,10 1.525.140,00 1.200.000,00 811.200,00 790.404,00 690.480,00 677.293,94 654.610,00 571.881,40

valuta: MKD - makedonski denar 4.400,03 2.452,56 87,17 381,00 6.001,00 1.209,94 3.721,00 1.850,00 3.623,50 2.913,33 3.734,29

4.400,03 0,00 % 337 2.452,56 -0,09 % 550 53,70 0,05 % 23680 381,00 0,00 % 1725 6.001,00 0,02 % 100 1.209,94 0,12 % 490 3.721,00 0,17 % 90 1.850,00 0,00 % 168 3.623,50 2,64 % 60 2.913,33 3,63 % 72 3.734,29 -2,15 % 56

1.482.810,00 1.348.910,00 1.271.574,88 657.225,00 600.100,00 592.870,00 334.890,00 310.800,00 217.410,00 209.760,00 209.120,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Makedon. turist Skopje +3,63% Tutun. banka Skopje +2,64% Gorenje +2,2% Luka Koper +1,63% Petrol +0,28�%

Telekom Srpske Banja Luka

Toplifikacija Skopje AIK banka Niš Bosnalijek Zavarovalnica Triglav Mercator

-2,15% -1,99% -1,57% -1,43% -1,39%

Energoprojekt holding Beograd

+0,64 -1,12 Uvjerljivo najtrgovanija na Banjalučkoj burzi bila je u srijedu dionica Telekoma Srpske na koju su tamošnji ulagači potrošili gotovo 593.400 konvertibilnih maraka. Cijena joj je porasla 0,64 posto u odnosu na onu zabilježenu u utorak pa je zadnja zabilježena bila 1,57 konvertibilnih maraka. BIRS je, kao i ostali indeksi u regiji, dan završio u crvenom, spustivši se 0,78� posto, na 1017,55 bodova.

Unatoč najavljenom poslu vrijednom više od dva milijuna eura, dionica Energoprojekt holdinga u srijedu nije bila zanimljiva ulagačima i ostvarila je samo 18�9.300 dinara dnevnog prometa. Cijena joj je usto pala 1,12 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan, zaustavivši se na 792 dinara, dok se tijekom dana kretala između 773 i 8�00 dinara. Oba beogradska indeksa ovaj su tjedan bilježila pad vrijednosti.

REgIONALNI INdEkSI BIRS -0,78% -0,17% 1.017,55 Belex15 FIRS -1,46% 724,48� -0,54% 1.950,74 Belexline MBI10 -0,08% 1.352,11 -0,40% 2.567,67 SASX10 -0,57% MONEX20 11,710.36 +0,19% 996,53 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u srijedu 6. lipnja 2011. 1.042,95 -0,22% SBITOP 735,14

EuROPSkI INdEkSI WIg20 -0,61% 2.798�,00 -0,54% BuX -1,44% -0,54% 22.151,75 ATX -1,36% -0,86% 2.750,30 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,27% srijedu 6. lipnja 2011.

FTSE100 5.98�3,32

dAX 7.409,74

CAC40

3.950,55 MICEX 1,705.41

AMERIčkI INdEkSI djIA -0,10% S&P500 -0,68% 12.569,8�7 1.324,46 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,35% utorak 5. lipnja 2011. 2.8�25,77

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR TLSG GRVG PETG LKPG ATPG ZVTG SOS2E KBMR NF1N PBGS KDHR IEKG POSR

+

Oznaka

Četvrtak 7/7/2011

+

Powered by

business.hr


investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

NFD Aureus US Algorithm 132,8701

25,71

OTP indeksni

45,4133

24,07

VB CROBEX10

109,3319

23,57

7,1414

19,24

317,6573

18,03

43,1460

-10,00

MP-Global HR

ST Global Equity Ilirika Azijski tigar

50,9673

-9,52

FIMA Equity

77,3411

-1,69

NFD Aureus BRIC

26,6778

-1,47

KD Victoria

14,4114

-1,45

+ MJEŠOVITI

+

Ilirika Gold NFD Aureus US Algorithm Platinum Global Opportunity AC Rusija MP-Mena HR AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus POBA ICO Equity ZB aktiv ZB trend ZB BRIC+ Platinum Blue Chip Ilirika BRIC NFD Aureus New Europe NFD Aureus Global Developed HPB Dynamic Ilirika Azijski tigar KD Energija KD Victoria VB CROBEX10 KD Nova Europa FIMA Equity HPB WAV DJE ST Global Equity VB High Equity HPB Dionički PBZ I-Stock OTP indeksni Raiffeisen Emerging Markets C-Zenit

udjela % 12 mj.

PBZ Global fond

108,1809

12,63

Erste Balanced

128,3700

12,60

Allianz Portfolio

118,7110

11,90

ICF Balanced

125,2747

9,64

OTP uravnoteženi

114,2481

8,25

ST Balanced

165,5835

-6,36

10,7020

-0,30

8,1118

0,25

102,9763

0,42

79,2024

1,21

AC GBEM KD Balanced HPB Global NFD Aureus E. M. B.

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

€ kn $ € kn € € kn kn € € € € kn kn kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn € kn

89,3121 132,8701 13,6128 42,6442 443,0974 10,5651 112,7908 5273,0600 100,2300 130,1200 99,1500 83,9390 103,8337 111,8531 93,3792 50,4520 50,9673 10,5092 14,4114 109,3319 7,1414 77,3411 98,7775 43,1460 47,6831 92,7054 68,9181 45,4133 55,5100 52,4445

2,17 1,35 0,51 0,50 0,43 0,38 0,34 0,32 0,24 0,19 0,18 0,16 0,14 0,12 0,09 0,09 0,08 0,03 0,02 0,01 -0,01 -0,04 -0,05 -0,06 -0,07 -0,08 -0,08 -0,08 -0,11 -0,12

-8,18 -9,35 -4,14 -8,19 -2,54 -3,93 -3,46 -4,66 -6,27 -1,94 -7,69 1,33 -6,41 -5,58 -2,13 -1,34 -5,49 -8,46 -1,63 -1,14 -7,69 2,04 1,19 -3,88 -2,25 2,66 -5,41 1,61 -6,83 2,26

-8,06 -9,78 -5,98 -8,34 -11,13 -6,23 -0,23 -6,10 -3,71 -4,53 -8,07 -1,59 -14,58 -9,14 -6,05 4,23 -18,94 -4,34 1,45 4,28 -3,56 -0,02 1,54 -5,55 -4,57 10,16 -2,29 6,11 -10,80 3,90

N/A 25,71 16,02 9,74 5,71 -0,91 11,05 -1,24 6,25 6,65 6,29 1,84 0,44 -0,75 4,10 1,30 -9,52 16,47 -1,45 23,57 19,24 -1,69 17,14 -10,00 4,84 7,77 18,01 24,07 2,97 5,07

N/A 10,96 -8,65 -17,89 3,12 2,38 6,34 -14,98 0,05 3,08 -0,69 -4,87 2,55 4,29 -1,22 -13,14 -15,09 3,77 3,05 6,31 -8,65 -3,56 -0,32 -7,55 -17,87 -1,31 -8,95 -20,02 -15,32 -17,40

-10,75 -9,59 -3,92 -8,34 -9,36 -6,23 0,47 -5,09 -3,61 -4,18 -6,99 -1,08 -13,20 -8,64 -4,32 3,45 -17,87 -3,58 2,93 6,38 -2,39 1,92 1,72 -7,23 -4,12 10,80 -0,96 8,09 -9,81 4,71

3,805 25,617 7,819 8,268 4,319 14,109 9,993 5,767 489,396 162,811 160,943 8,575 28,692 9,852 53,283 20,216 5,224 9,104 69,541 7,600 19,724 18,327 15,095 12,642 12,000 22,698 230,939 135,265 22,898 6,102

0,69 2,73 3,79 4,33 3,33 2,34 1,96 3,94 5,03 8,69 1,22 3,50 1,50 2,67 5,60 4,85 4,12 1,35 12,16 1,46 3,72 7,10 3,84 10,70 3,76 5,75 3,97 3,52 3,54 3,38

05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

Vrijednost

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

MješOVItI fOnDOVI AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € ZB global € Raiffeisen Prestige € HPB Global kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn ICF Balanced kn KD Balanced kn ST Balanced kn C-Premium kn HI-balanced € Ilirika JIE Balanced € Raiffeisen Balanced € Allianz Portfolio kn Agram Trust kn PBZ Global fond kn Erste Balanced € OTP uravnoteženi kn

10,7020 141,6200 107,9600 102,9763 79,2024 125,2747 8,1118 165,5835 5,7511 10,1314 144,9940 152,0400 118,7110 70,7713 108,1809 128,3700 114,2481

0,28 0,17 0,04 -0,01 -0,03 -0,05 -0,06 -0,08 -0,08 -0,11 -0,19 -0,25 -0,30 -0,33 -0,37 -0,77 -1,08

-3,24 -5,78 -1,58 -0,26 -0,69 5,85 -3,05 -2,28 1,36 -0,44 -5,72 -2,78 1,31 1,72 -1,82 1,62 -2,01

-4,84 -3,95 -0,39 5,41 -7,80 11,06 -4,60 -4,10 2,31 -1,59 -5,35 -2,56 2,67 1,18 3,15 3,59 4,99

-0,30 1,80 2,90 0,42 1,21 9,64 0,25 -6,36 5,14 5,55 4,24 3,28 11,90 5,84 12,63 12,60 8,25

2,94 3,54 5,96 0,51 -4,58 2,79 -3,76 6,12 -11,76 0,14 7,06 4,85 8,31 -0,77 5,26 0,37 2,43

-4,84 -4,04 -0,38 5,26 -6,68 10,77 -3,12 -3,02 2,83 -1,20 -4,43 -2,04 3,07 1,20 3,57 5,07 6,18

13,997 697,986 173,224 96,530 13,636 18,878 6,686 16,528 12,222 77,333 40,507 302,973 8,214 15,593 314,407 115,522 39,296

2,34 10,01 1,33 5,75 4,97 9,18 5,47 8,49 4,42 9,36 5,45 8,85 2,15 2,99 9,81 10,46 5,56

05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,7921

7,97

Erste Bond

135,0000

7,21

HPB Obveznički

129,1988

6,64

Raiffeisen Bonds

177,6000

5,04

HI-conservative

11,7243

4,80

ZB bond

161,1900

1,05

OTP euro obveznički

126,0347

1,21

PBZ Bond fond

131,8508

4,75

HI-conservative

11,7243

4,80

Raiffeisen Bonds

177,6000

5,04

Raiffeisen Bonds ZB bond OTP euro obveznički HPB Obveznički PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HI-conservative

€ € € € € € kn €

177,6000 161,1900 126,0347 129,1988 131,8508 135,0000 166,7921 11,7243

0,12 0,06 0,06 0,04 0,00 -0,01 -0,04 -0,06

-0,05 0,29 -2,67 1,05 0,49 1,09 0,91 1,13

1,75 1,25 -0,52 3,54 1,74 3,54 2,97 3,09

5,04 1,05 1,21 6,64 4,75 7,21 7,97 4,80

6,51 4,89 4,25 4,55 4,45 4,56 7,94 1,71

1,81 1,31 -0,67 3,75 1,76 3,59 3,00 3,11

550,057 173,931 18,340 28,826 202,100 632,865 74,405 8,401

9,11 10,01 5,56 5,75 8,32 8,09 6,69 9,36

05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011

Erste Euro-Money Platinum Cash ZB europlus PBZ Euro Novčani Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash PBZ Novčani fond ZB plus Raiffeisen Cash PBZ Dollar fond

€ kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn $

107,4200 104,2893 141,3209 127,4235 140,3000 140,9516 137,1892 133,8850 124,2225 117,2728 11,5074 10,8414 109,9504 100,9901 133,9347 164,8723 147,0500 125,3406

0,04 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00

0,82 1,76 0,46 0,59 0,54 0,79 0,64 0,52 0,51 -0,70 0,67 0,74 0,65 0,50 0,52 0,56 0,53 0,23

1,70 1,83 0,95 1,15 1,13 1,62 1,27 1,19 1,40 0,04 1,51 1,41 1,25 N/A 1,02 1,25 1,40 0,55

3,24 3,15 1,92 2,69 2,91 3,01 2,98 2,79 2,63 1,72 3,03 3,07 2,81 N/A 2,20 2,45 3,23 1,21

4,09 2,20 3,21 4,26 4,27 4,51 4,30 5,20 4,00 4,44 5,19 3,95 4,51 N/A 6,14 4,67 4,72 3,69

1,73 1,70 0,97 1,18 1,17 1,66 1,30 1,23 1,44 0,09 1,55 1,45 1,28 0,99 1,05 1,28 1,43 0,57

199,641 7,005 117,835 561,310 1026,761 117,063 37,739 363,999 217,259 151,500 183,565 29,076 170,544 5,040 1257,331 2602,710 1413,336 42,394

1,78 1,93 10,95 8,95 8,09 7,78 7,51 5,75 5,53 3,67 2,77 2,09 2,15 0,44 12,27 10,95 8,36 6,23

05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011 05.07.2011

nOVčanI fOnDOVI

+


OGLAS

Duropack u obvezi javne ponude za Belišće RIJEŠEN MISTERIJ Desetak posto dionica Belišća kupio je u utorak njegov većinski vlasnik Duropack, koji je sada u obvezi objavljivanja javne ponude za preostale dionice

HT na 257 kuna

Po više od milijun kuna potrošeno je na dionice HTa, Vira i AD Plastika. Najlikvidniji HT kliznuo je 0,5 posto te sada vrijedi 257

kuna. Na najveći domaći telekom potrošeno je 3,3 milijuna kuna, a najviša dnevna cijena iznosila mu je 285,5 kuna. Druga dva milijunaša prošla su puno bolje. Viro je skočio četiri posto, na 470 kuna, dok je AD Plastik porastao tri posto, na 131 kunu. Trgovinski dan donio je i rješenje enigme o misterioznom kupcu Belišća. Deset posto te tvrtke u utorak je kupio njegov većinski vlasnik austrijski Duropack, koji je ujedno preko stranica burze objavio kako je sada u obvezi

objavljivanja javne ponude za preuzimanje ostalih dionica Belišća. Na tu je dionicu u srijedu potrošeno mizernih 6000 kuna, a tijekom dana dionica je porasla 0,21 posto, na 651 kunu.

Magmi novi minusi

Nakon što je 1. srpnja snažno ojačala spriječivši katastrofalan pad cijene, Magmina dionica posljednja je dva dana opet nastavila s velikim klizanjem cijene. Izdanje Magme tako je u srijedu palo 2,72 posto, što je ipak upola manja dnevna stopa pada od dana

snimio saša ćetković

U nedostatku poticajnih vijesti domaća je burza prespavala i srijedu. Redovan promet dionicama iznosio je samo 13 milijuna kuna uz tri dionice s prometom većim od milijun kuna. Crobex je kliznuo 0,22 posto, na 2224,15 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,4 posto, na 1204,16 bodova.

PETER SzIvAcSEk, glavni izvršni direktor Duropacka, koji je ušao u obvezu objavljivanja ponude za preuzimanje Belišća

prije. Cijena joj je opet pala ispod razine od osam kuna uz 329.710 kuna prometa, pri čemu je protrgovana ukupno 41.071 dionica. Srijeda je, kada je u pitanju dionica IPK Kandita, uglavnom prošla u znaku okruglih brojki. Toga je dana protrgovano 1000 dionica, a zahvaljujući velikom rastu cijene (15,6 po-

Nikola Sučec

bRoJkE

REGIJA

Novi minusi u Beogradu, NIS na 706 dinara Treći dan zaredom nastavljen je negativan niz u Beogradu, čiji je dionički indeks BELEX 15 zabilježio pad vrijednosti od 0,54 posto, dok je BELEXLINE bio u minusu od 0,4 posto, zaključivši dan na 1352,11 bodova.

sto), IPK Kandit je stigao na razinu od 200 kuna. Malo je nedostajalo da i ukupan promet dosegne okruglu brojku, ali je na kraju zabilježena protrgovana ukupna vrijednost od 199.955 kuna. IPK Kandit je u srijedu zabilježio najveću dnevnu stopu rasta na Zagrebačkoj burzi.

Prvo mjesto na popisu najtrgovanijih ponovno je zauzela dionica Naftne industrije Srbije sa 6,1 milijun dinara prometa, a cijena joj je blago pala na posljednjih zabilježenih 706 dinara. S gotovo dvostruko manjim prometom slijedila je dio-

nica Aerodroma Nikola Tesla, čija je posljednja cijena ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni trgovinski dan i iznosila je 536 dinara. Najtrgovanijoj u utorak, dionici niške AIK banke, cijena je pala 1,99 posto, na

3003,22 dinara, dok je promet od 2,5 milijuna dinara bio dostatan za treće mjesto na listi najlikvidnijih. Slovenski SBITOP u srijedu je pao 0,17 posto, a Krka i Mercator ostale su najtrgovanije u Ljubljani.

B. St.

0,57 0,78 posto pao je sarajevski SASX-10

posto pao je banjalučki BIRS


Svaki od deset najbolje plaćenih državnih službenika u Kaliforniji zaradio je lani više od pola milijuna dolara, a čak sedam od njih su liječnici ili zubari koji se brinu za zatvorenike. Najviše među njima kući je prošle go-

dine odnio neimenovani zatvorski psihijatar čija je ukupna naknada iznosila 838.706 dolara, što je četiri puta više od plaće kalifornijskog guvernera Jerryja Browna, koja iznosi 173.987 dolara, piše Bloomberg.

No ti podaci možda nisu konačni jer je ured kontrolora koji je objavio podatke o plaćama kasnije obavijestio kako je brojka kriva i da će biti ispravljena. Razlozi zbog kojeg su porezni obveznici anonimnom psihijatru

dObiTniCi dAnA (ZSE) Solaris +10% Viktor Lenac +9,9% Jadransko osiguranje +5,09% Viro +4,4% Viadukt +4,15%

Atlas TOZ penkala Hoteli Podgora Ledo Istraturist

30 Raste

GUbiTniCi dAnA (ZSE)

19 Nema promjene

-24,74% -19,97% -18,4% -4,17% -3,51% 38 Pada

isplatili iznos kojega se ne bi posramio ni bankar srednjeg ranga mogli bi se "skrivati" u prekovremenim satima, pravu na novčanu naknadu neiskorištenoga godišnjeg i bolovanja, kao i činjenici da liječnici koji odlaze u mirovinu mogu dobiti naknadu za sve dane neiskorištenoga godišnjeg odmora koje su možda akumulirali godinama. Nikolina Rivosechi indeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,235,66 162,94

Prom. 0,51% 0,02%

Sirova nafta 96,89 Prirodni plin 4,38 Zlato 1,515,57 Srebro 35,47 Goveda 112,02 Kava 294,09

1,54% 2,26% 1,23% 3,84% 0,00% 1,54%

arhiva business.hr

U Kaliforniji zatvorski psihijatar zarađuje 4 puta više od guvernera

POSAO zatvorskog psihijatra sigurno nije lak, no u Kaliforniji se dobro plaća

www.business.hr

Svi SMO POd AMeRičKOM RUKOM PRAvde?

UKRATKO...

Američka agencija za imigraciju i carinu (ICE) odlučila je pokrenuti rat s web stranicama koje krše američke zakone o autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu, a posluju pod domenama .com i .net, i to bez obzira nalazi im se server u SAD-u ili bilo gdje

drugdje na svijetu, piše Guardian. To u prijevodu znači da SAD svojata suverenitet nad svim web stranicama s internacionalnim domenama .com i .net, i to samo zato što se DNS indeksi izdaju preko registra Versign, koji se nalazi u

SAD-u. U ICE-u prijete da će se na udaru naći ne samo web stranice koje objavljuju ukradeni sadržaj već i sve stranice koje stavljaju linkove na takve stranice. U ICE-u pojašnjavaju da je njihov cilj "uhititi i optužiti sve osobe koje čine zločin". D. B.

arhiva business.hr

SAD smatra da su .com i .net domene podložne njihovim zakonima dUGAčKA ruka pravde

Hrvatska lošija čak i od Grčke Prema podacima koje je objavio Eurostat, Hrvatska je zajedno sa Španjolskom i Grčkom najveća žrtva svjetske financijske krize mjereno prema broju nezaposlenosti mladih. Naime, Hrvatska se sa 40 posto nezaposlenih mlađih od 24 go-

Hoće li Crobex nastaviti negativan niz i nakon jednomjesečnog minimuma, pratite na...

dine svrstala točno između dviju država EU u kojima su građani, posebno mladi, na ulici potražili spas od državnog rezanja socijalnih prava. Za utjehu ostaje činjenica da je Hrvatska 2008. bila lošija i od Španjolske. D. B.

Slovenija se sprema za arbitražu Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar otkrio je da će slovensko ministarstvo pravosuđa ovih dana raspisati javni natječaj za mjesto slovenskog arbitra u sudu za arbitražu s Hrvatskom. Cameron istražuje Murdocha Britanski premijer David Cameron smatra da bi trebalo provesti istragu o hakiranju telefona i mobitela koje su navodno provodili zaposlenici tvrtke News International u vlasništvu Ruperta Murdocha. Portugalu ne treba pomoć? Zamjenik njemačkog ministra financija Jörg Asmussen izjavio je da je prerano za razmatranje novog paketa pomoći za Portugal. Uvjeren je da ta zemlja može provesti reforme i ponovno se osoviti na noge.

www.business.hr


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.