Page 1

PROSJE»NA PLAA ZA PROSINAC 5450 KN 2

Pozitivne efekte oporezivanja dohotka pojest će poskupljenja

Na godišnjoj razini, u odnosu na prosinac 2009., neto plaa nominalno je porasla 1,6 posto, a poveanju je pridonijelo ukidanje kriznog poreza

GADAFIJEV EFEKT 19

Nafta u Londonu skočila na 108,50 $

SRIJEDA 23/2/2011

BROJ 833 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

DRŽAVNI PROGRAM POMOI POSLOVANJU 4-5 Hrvatska banka za obnovu i razvoj uspjela je sniziti kamatu za novi, poboljšani model A+ za pomo likvidnosti tvrtkama na 2,8 posto i u Ministarstvu financija raunaju da bi ukupna kamatna stopa, uz maržu poslovnih banaka, trebala biti oko etiri posto, ime žele poslovnim bankama dokazati da su niže kamate mogue

Konačno jeftiniji krediti:

Kamate modela

A+ malo iznad 4% BIZNIS ŽRTVA ANTIRECESIJSKIH MJERA

Vlada 'štednjom' srezala prihode poslovnim divovima Ubiranjem posebnog poreza na mobilno telefoniranje država je skrpala pokoju proraunsku rupu, ali je istodobno smanjila prihode mobilnih operatera i Ericssona Nikole Tesle, preko ijih se lea prebilo i HAKOM-ovo 'antimonopolsko' hrvanje s HT-om u vezi sa širenjem fiksnog širokopojasnog pristupa internetu. U 'štednji' je zamrznut i usporen i dio ENT-ovih poslova u nadogradnji nacionalnog ICT sustava primarne zdravstvene zaštite 6


info&stav 2-3

Skidanje zabrane ili prosvjed Dogovor o primopredaji Pomera

business.hr Srijeda 23/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva UĹĄumli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Andreja Jazvi, Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

elnici brodogradiliĹĄta 3. maj i Uljanik plovidbe postigli su dogovor o primopredaji broda Pomer 28. veljae. Brod je porinut u srpnju proĹĄle godine, a ostao je vezan u rijekom brodogradiliĹĄtu zbog spora oko trĹžiĹĄne vrijednosti. Zbog problema u isporuci broda Uljanik plovidba je bila pokrenula arbitraĹžu na londonskom Visokom sudu pravde...

Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragievi juer je zatraĹžio da Vlada ovoga tjedna ukine zabranu ugovaranja poslova u brodogradiliĹĄtima, inae je sindikat spreman na prosvjede. Sindikat strahuje i da e tvrtka Uljanik TESU doĹživjeti steaj kao ĹĄto se dogodilo Alatnici, pa apelira na vlast da pomogne opstanku te tvrtke...

PROSJEÂťNA PLAA ZA PROSINAC 5450 KUNA

Pozitivne efekte oporezivan dohotka pojest e poskuplje Prosjena mjesena isplaena neto plaa po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac proĹĄle godine iznosila je 5450 kuna, pokazuju prvi podaci koje je u utorak objavio DrĹžavni zavod za statistiku (DZS). Na godiĹĄnjoj razini, u odnosu na prosinac 2009., neto plaa nominalno je porasla 1,6 posto, a poveanju je pridonijelo ukidanje kriznog poreza, koji je utjecao na podatke za posljednji mjesec 2009. godine.

Administrativne mjere

Plaa u prosincu 2010. u odnosu na isti mjesec godinu prije bila je nominalno vea za 88 kuna, a u odnosu na mjesec prije umanjena je za 134 kune ili 2,4 posto.

››

Ne treba oekivati vidljiviji realan rast neto plaa u nadolazeem razdoblju ZDESLAV Ĺ ANTI, analitiar SG Splitske banke SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Analitiar SG Splitske banke Zdeslav Ĺ anti istie kako se porast na godiĹĄnjoj razini temelji na administrativnim mjerama, a ne na negativnim trendovima koji vladaju na trĹžiĹĄtu rada. Porastom broja nezaposlenih, po zakonu ponude i po-

traĹžnje, potisnuta je mogunost rasta plaa. "Smanjenje u odnosu na studeni oekivano je zbog isplate boĹžinica, no vaĹžnija je usporedba podataka na godiĹĄnjoj razini. Tu je vidljiv efekt ukidanja kriznog poreza i promjena u susta-

vu oporezivanja dohotka koji e ostati u cijeloj prvoj polovini tekue godine", objasnio je Ĺ anti. Opisane pozitivne efekte, kako napominje, ublaĹžit e poskupljenja koja se oekuju u ovoj godini, u prvome redu energenata, naftnih derivata i prehrambenih proizvoda. S obzirom na navedeno, zakljuuje Ĺ anti, ne treba oekivati vidljiviji realan rast neto plaa u nadolazeem razdoblju.

Bruto niĹži 1,1%

Po prvim podacima DZSa, prosjena mjesena bruto plaa po zaposlenom u pravnim osobama za prosinac 2010. iznosila je 7806 kuna. U usporedbi s prethodnim mjesecom, prosje-

CRNA STATISTIKA ZA SIJEÂťANJ

Nezaposlenost 19,6 posto, najviĹĄa od svibnja 2003. Stopa registrirane nezaposlenosti za sijeanj iznosila je 19,6 posto, objavio je DrĹžavni zavod za statistiku, ĹĄto je najviĹĄa razina od svibnja 2003., kada je takoer iznosila 19,6 posto. To je za 0,8 postotnih bodova vea stopa nego za proĹĄlogodiĹĄnji prosinac, kada je iznosila 18,8 posto. Na godiĹĄnjoj je razini pak stopa registrirane nezapo-

slenosti 1,9 postotnih bodova vea nego za isti mjesec 2010. godine, kada je iznosila 17,7 posto. Hrvatski zavod za zapoĹĄljavanje (HZZ) u veljai nije u redovnom mjesenom izvjeĹĄu objavio broj evidentiranih nezaposlenih na Zavodu krajem sijenja. Nekoliko dana kasnije ministar gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva uro Popija izvi-

jestio je da je krajem sijenja na Zavodu bilo evidentirano 334.378 nezaposlenih. To je 14.533 osobe ili 4,5 posto viĹĄe nego krajem prosinca proĹĄle godine, a 24.816 osoba ili 8 posto viĹĄe nego u sijenju 2010. godine. Vlada je na proĹĄlotjednoj sjednici odbila sve insinuacije da je skrivala ili imala namjeru skriti broj nezaposlenih, a lanovi Vlade osvr-

nuli su se i na razliku izmeu registrirane nezaposlenosti (broj nezaposlenih u evidencijama HZZ-a) i anketne nezaposlenosti (na temelju ankete o radnoj snazi, a prema metodologiji Meunarodne organizacije rada). Ministar Popija tom je prigodom istaknuo kako cijeli svijet i EU prate stanje anketne nezaposlenosti te kako se razlika od 30-ak posto izmeu


››

BISER DANA Teško mi je Gadafija vezati uz nalog za pucanje u demonstrante. Koliko ga znam, oslobaao je one koje su sudovi kažnjavali zbog toga što su mu se protivili STJEPAN MESI, bivši predsjednik RH, govorei o libijskom "voi revolucije"

vanja pljenja

03.

na je bruto plaa za prosinac bila manja za 86 kuna ili 1,1 posto. Na godišnjoj razini, u odnosu na posljednji mjesec 2009., prosjena bruto plaa za prosinac 2010. bila je nominalno vea 0,3 posto ili za 23 kune. Prosjena mjesena isplaena neto plaa po zaposlenome u za studeni 2010. u odnosu na isti mjesec godine prije nominalno je bila vea 3,7 posto, a realno 2,5 posto. Za razdoblje od sijenja do studenoga 2010. prosjena mjesena isplaena neto plaa iznosila je 5333 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2009. nominalno više za 0,5 posto, a realno je niže za 0,5 posto. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

anketne i registrirane nezaposlenosti u velikoj mjeri odnosi na tzv. sivu ekonomiju. HZZ je u izvješu o nezaposlenosti u sijenju procijenio da stopa anketne nezaposlenosti za taj mjesec iznosi 12,6 posto, napominjui da je ta stopa jedina relevantna i usporediva s drugim zemljama. Najniža je stopa registrirane nezaposlenosti posljednjih godina bila u kolovozu 2008. godine i iznosila je 12,3 posto. H

BROJKA

70

posto palo je graevinarstvo u Srbiji u posljednje dvije godine, a u istom je razdoblju u hrvatskom graevinarstvu posao izgubilo 20.000 ljudi, reeno je uz ostalo na juerašnjem sastanku graevinaca iz Hrvatske i Srbije u Beogradu

UVODNIK

Kosor štedi na raun proizvodnje JADRANKA KOSOR, premijerka, voli se hvaliti uspješnim lomljenjem onih koji se protive mjerama štednje

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

P

redsjednica Vlade Jadranka Kosor voli se pohvaliti uštedama koje su pod njezinom dirigentskom palicom ostvarila resorna ministarstva i javna poduzea. Pritom ne propušta spomenuti i otpore s kojima se "državna štednja" suoavala i koje je morala lomiti. No, osim naelno, nikada nije uprla prstom u one koji su se protivili realizaciji "državne štednje", pa je stvorila dojam kako se uglavnom radi o onima koji se ne žele odrei steenih privilegija i "sisanja proraunske sise". NA LOŠU STRANU neselektivne "državne štednje" rijetki su upozoravali jer se podrazumijevalo da se pod teretom krize javna potrošnja mora znatno smanjiti. Najviše su se zapravo bunili sindikati i zaposleni u javnom sektoru branei se od smanjivanja plaa i otpuštanja prekobrojnih radnika. Meu rijetkima koji su izvan tog "javnog kruga" upozoravali da barem dio "državne štednje" uzrokuje više štete nego koristi ve je krajem poslovne 2009. godine bio i predsjednik Konareve uprave Darinko Ba-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

go požalivši se da je u toj godini Konar ostao bez tri ugovorena posla s HEP-om ukupno vrijedna 640 milijuna kuna. HEP ih je prolongirao jer je morao "štedjeti", a najlakše je bilo odrei se ugovorenih investicija. Puno lakše nego krenuti u restrukturiranje tvrtke i kresanje troškova poslovanja i zaposlenih. Konaru se pritisak "isplatio" jer e ugovorene poslove s HEP-om ipak realizirati, iako sa znatnim zakašnjenjem. Kroz slino sito i rešeto "državne štednje" u prošloj je godini prošlo i poslovanje Eri-

cssona Nikole Tesle. Predsjednica ENT-ove uprave Gordana Kovaevi nije kvantificirala bez koliko su milijuna kuna vrijednih poslova ostali zbog državne štednje i njezinih antirecesijskih mjera, samo je na prezentaciji poslovnih rezultata u prošloj godini pobrojila poslove koji su zbog njih trpjeli. ŠTETU koju je pretrpjelo njihovo poslovanje u ENT-u bi, ini se, nekako i "progutali", iako su zbog smanjenih prihoda morali rezati svoje poslovne i administrativne poslove, pa i slanjem viška zaposlenih u pri-

››

Ouvanjem politikih pozicija kroz štednju na ulaganjima i uvanjem radnih mjesta u državnoj upravi Vlada Jadranke kosor uspjela je napraviti više štete nego koristi jevremenu mirovinu. No puno teže "gutaju" injenicu da su najvei gubitak vjerojatno pretrpjeli zbog toga što Hrvatski telekom ve dulje od godinu dana ne može godišnje ulagati u širenje širokopojasnog pristupa internetu jer ne pristaje na zahtjev države, odnosno HAKOM-a, da realizaciju te njegove investicije istodobno mora pratiti i liberalizacija tržišta. Problem vjerojatno nije jednostavan, ali nije jednostavno ni shvatiti da ga država tako dugo ne može raspetljati i riješiti, a tako je uspješna kad treba "štedjeti" na tui raun.


tema 4-5

DRŽAVNI PROGRAM POMOI POSLOVANJU Iz Ministarstva financija stigli detalji o unaprijeenom modelu A

Konačno jeftiniji krediti:

kamate modela A+ nešto iznad 4 posto Hrvatska banka za obnovu i razvoj uspjela je sniziti kamatu za novi, poboljšani model A+ za pomo likvidnosti tvrtkama na 2,8 posto i u Ministarstvu financija raunaju da bi ukupna kamatna stopa, uz maržu poslovnih banaka, trebala biti oko etiri posto, ime žele poslovnim bankama dokazati da su niže kamate mogue

Nova, niža kamata Hrvatske banke za obnovu i razvoj u novom, poboljšanom modelu A, koji je dobio i znakovito ime A+, spuštena je za cijelih jedan posto - na 2,8, što bi trebalo omoguiti puno povoljnije uvjete financiranja poduzetnicima za koje e banke ve danas s HBORom i Ministarstvom financija odraditi prvu aukciju za nove kvote, doznajemo neslužbeno iz Ministarstva financija, na ijem je elu Martina Dali. HBOR je uspio sniziti kamatu, tako da su dogovorene pola posto niže kamate koje naša razvojna banka plaa svojim kreditorima, a cilj je da ukupna cijena kredita

prema modelu A+ bude bliža etiri posto, doznajemo, što bi stabilnim hrvatskim tvrtkama trebalo omoguiti financiranje po cijenama u skladu s uvjetima na tržištima Europske unije. Tako barem raunaju u Ministarstvu financija, gdje je zadnja aukcija tromjesenih trezorskih zapisa održana uz prosjenu kamatu od 2,35 posto, što e biti i osnova na temelju koje e se svojim maržama za dodjelu sredstava HBOR-a natjecati poslovne banke. Aukcija e biti održana uz korak od sto milijuna kuna u nadmetanju. U Ministarstvu smatraju da je HBOR-ov potez i ja-

BROJKA

DOBRO PUNJENJE

Proraunski prihodi u sijenju rasli 1,8 posto U sijenju su prihodi prorauna bili 1,8 posto vei nego u istome mjesecu prošle godine, doznajemo u Ministarstvu financija, dok su ukupni rashodi bili 0,4 posto manji. Kako je sijeanj specifian mjesec po tome jer se u nje-

san signal poslovnim bankama kako kamate na kredit tvrtkama mogu i moraju biti niže. Kako je iz provedbe programa modela A prošle godine ostalo ak 1,1 milijardu kuna, poslovne e banke za pokrivanje ukupnog HBORova iznosa morati izdvojiti 1,65 milijardi kuna zbog dogovorenog omjera 60 prema 40 u korist HBOR-a, što znai da e ove godine tvrtke imati na raspolaganju 2,75 milijardi kuna iz modela A+. Osim najvažnije novosti, nižih kamata Hrvatske banke za obnovu i razvoj, ublaženi su i kriteriji koje potencijalni korisnik kredita mora ispuniti, a odnose se na koe-

mu knjiže prihodi poreza na dodanu vrijednost od tradicionalno izdašnog praznikog prosinca, ne treba zakljuivati da e punjenje prorauna biti tako izdašno tijekom cijele godine. No, u Ministarstvu tvrde kako se iz tih priho-

da mogu izvui zakljuci o prvim znakovima ekonomskog oporavka. Smatraju i kako je važno rei da su prihodi prošle godine bili manji unato injenici da su tada na snazi bili i krizni porez i više stope poreza na dohodak.

2,75

milijardi kuna ukupan je kapacitet modela A+, od ega 1,1 milijardu daje HBOR, a 1,65 milijardi trebale bi osigurati poslovne banke


arstva

business.hr Srijeda 23/2/2011

MARTINA DALI, ministrica financija, mora biti zadovoljna punjenjem prorauna u sijenju SNIMIO SAŠA ETKOVI

NOVI ZAKON O JAMSTVENOM FONDU

Država e davati niža jamstva, ali uz lakše uvjete dobivanja U etvrtak bi se na sjednici Vlade trebalo raspravljati i o novom prijedlogu zakona o jamstvenom fondu kojim Vlada i Ministarstvo financija žele omoguiti tvrtkama korištenje državnih jamstava uz niže cijene. Prema prijedlogu zakona, koji bi u etvrtak trebao ugledati svjetlo dana, nova jamstva iznosit e do 30 posto vrijednosti kredita ili do apsolutnog iznosa od najviše pedeset milijuna kuna. U travnju bi trebale poeti i nove aukcije, nadaju se u Mini-

ficijent zaduženosti, tekuu likvidnost i dobit. Tako je postojei odnos izmeu kratkorone imovine i kratkoronih obveza snižen sa 0,80 na 0,75. Dodatno, pozajmice koje su vlasnici dali tvrtki, a dospijevaju izvan roka povrata zatraženog kredita, mogu se po novom tretirati kao kapital u smislu izrauna koeficijenta zaduženosti, tj. odnosa ukupnih obveza i aktive, pa se ne smije isplatiti prije povrata kredita koji bi bio odobren modelom A+. Prema modelu A+, sada e se moi financirati i kupnja

starstvu financija. Niža jamstva za kredite posljedica su analize koju je provelo Ministarstvo, a prema njoj garancije za 50 posto iznosa kredita nisu bile potrebne jer je ionako malo tvrtki uspjelo ispuniti kriterije za dobivanje jamstva. To je i uzrok promjene zakona, koji bi sad trebao omoguiti da vei broj tvrtki može dobiti jamstvo. Novi model, tvrde u Ministarstvu, temelji se na raspodjeli rizika izmeu države i banke kreditora.

osnovnih sredstava i opreme, kako bi se poveala uinkovitost tih kreditnih plasmana te poveali pozitivni poslovni efekti. Osim za financiranje obrtnih i osnovnih sredstava, krediti e se moi koristiti i za podmirenje obveza prema dobavljaima, podmirenje obveza bankama i državi. Dok se u starom modelu moglo koristiti do 20 posto na plaanje kredita bankama, u novom modelu taj je udjel povean na velikih 40 posto. Na taj se nain skuplji krediti mogu zamijeniti jef-

tinijima. Taj je dio modela i propitivan kao potencijalno problematian jer e na taj nain banke moi dio svojih rizinijih plasmana pretvoriti u manje rizine. Krediti se daju na tri godine uz otplatu glavnice u jednakim mjesenim ratama te uz poek dvanaest mjeseci, a uvedena je i mogunost da se pola kredita otplati jednokratno. Produženi su i rokovi otplate do šest mjeseci, a graevinarima i do godinu dana. Josip Jagi

josip.jagic@business.hr

I dalje je problematino što javnosti nee biti poznate tvrtke koje e putem državno subvencioniranog modela dobiti novac za poslovanje

+: Novosti modela A spuštena na 2,8 ■ kamata HBOR-a posto dnosti kandidata ■ koeficijent likvi 0,75 za kredit snižen na biti ostvarena ■ neto dobit mora dina: 2007., u jednoj od ovih go . 10 2008., 2009. ili 20 oi e se ita m ■ do 40 posto kred nje obveza koristiti za podmire bankama


tema 6-7

BIZNIS ŽRTVA ANTIRECESIJSKIH MJERA Problemi su poseban porez n ma, manje izdvajanje države za ICT infrastrukturne projekte i zastoj u širen

Vlada 'štednjom' srez prihode poslovnim di Ubiranjem posebnog poreza na mobilno telefoniranje država je skrpala pokoju proraunsku rupu, ali je istodobno smanjila prihode mobilnih operatera i Ericssona Nikole Tesle, preko ijih se lea prebilo i HAKOM-ovo 'antimonopolsko' hrvanje s HT-om u vezi sa širenjem fiksnog širokopojasnog pristupa internetu. U 'štednji' je zamrznut i usporen i dio ENT-ovih poslova u nadogradnji nacionalnog ICT sustava primarne zdravstvene zaštite Trima svojim "antirecesijskim" odlukama država je znatno utjecala na smanjenje prihoda Ericssona Nikole Tesle (ENT) u prošloj godini na domaem tržištu. ENT je od prodaje na domaem tržištu u 2010. ostvario prihod od 339,7 milijuna kuna, 29,5 posto manji nego u 2009. Predsjednica Uprave ENT-a Gordana Kovaevi diskretno je meu razloge pada prihoda na doma-

em tržištu provukla i te tri državne odluke: poseban porez na usluge u pokretnim mrežama, manje izdvajanje države u ICT infrastrukturne projekte te odreena regulatorna pitanja, odnosno zastoj u širenju fiksne širokopojasne mreže. Uz ta tri razloga koja je prouzroila država svojim (ne)injenjem, Kovaevi je istaknula i negativna makroekonomska kretanja u Hrvatskoj te PROFESOR LJUBO JUR»I: "Zapad nije smanjivao potrošnju, ve ju je poveao 5 posto, ali tako da je istodobno uvao svoju proizvodnju. Kod nas se o tome nije vodilo rauna" SNIMIO HRVOJE KNEZ

manjak industrijskih komponenti i probleme u Ericssonovu lancu opskrbe.

Porez i standard

Zbog uvoenja posebnog poreza na mobitele, kojim Vlada od prošle godine popunjava proraunske rupe, tri mobilna operatera - HT, VIP i Tele2 - s kojima ENT posluje smanjili su i usporili svoja kapitalna ulaganja u pokretne mreže. To se automatizmom prelilo i na pad prihoda ENT-a jer je ostao bez dijela planiranog posla s HT-om, VIP-om i Tele2. Ubiranjem posebnog poreza na mobilno telefoniranje država je skrpala pokoju proraunsku rupu, ali je istodobno smanjila prihode mobilnih operatera i ENT-a, a time i svoje proraunske prihode zbog manje uplaenih poreza i doprinosa. Pritom je usporila i razvoj mobilne telefonije i industrije koja taj razvoj podržava. Insajderi kažu da je na pad mobilne telefonije utjecalo i državno "petljanje" s registracijom prepaid korisnika. Profesor Ljubo Juri smatra da je glavni razlog pada prihoda mobil-

nih operatera i pratee industrije pad standarda graana i njihovo smanjivanje tog dijela svoje potrošnje, a dodatno oporezivanje manjim je dijelom tomu pridonijelo. ENT je na svojim "leima" i te kako osjetio i Vladine mjere štednje koje su resorna ministarstva morala provesti u prošloj godini. Umjesto da poput ENT-a, koji je svoju operativnu dobit u prošloj godini poveao (69% u odnosu na 2009.), uz ostalo smanjivanjem poslovnih i administrativnih troškova za 91 milijun kuna, pa i restrukturiranjem u kojemu je potrošio 14 milijuna kuna za prijevremeno umirovljenje viška zaposlenih, resorna ministarstva povukla su najlakše poteze smanjila su i odgodila investicije gdje god su to mogla, pa i ulaganja u svoju ICT infrastrukturu. U toj "štednji" pojedinih ministarstava "zamrznut" je i usporen i dio ENT-vih poslova u na-

dogradnji nacionalnog ICT sustava primarne zdravstvene zaštite, realizacija zajednikog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra te modernizacija infrastrukture HŽ-a. Ti e se poslovi nastaviti i završiti, ali ne u rokovima koje je ENT imao u svojim poslovnim planovima.

Stopiran EMH

I najnoviji ENT-ov proizvod EMH (Ericsson Mobile Health), namijenjen udaljenom medicinskom nadzoru zdravlja pacijenata, koji je spreman za komercijalnu upotrebu, u hrvatski zdravstveni sustav bit e sporije uveden zbog proraunske štednje kojoj je primarni cilj nezamjeranje državnim i javnim službenicima i zaposlenima u javnim poduzeima. Umjesto restrukturiranja i podizanja produktivnosti, lakše je zaustaviti i usporiti njihovu modernizaciju primjenom najnovijih informatikih i


porez na usluge u pokretnim mrežau širenju fiksne širokopojasne mreže

rezala divovima BROJKE

91 91 14

milijun kuna smanjio je ENT lani poslovne i administrativne troškove

14

milijuna kuna utrošio je za prijevremeno umirovljenje viška zaposlenih

komunikacijskih tehnologija, jer i njihova primjena "proizvodi" dodatni višak zaposlenih u javnom sektoru. I HAKOM-ovo "antimonopolsko" hrvanje s HT-om u vezi sa širenjem fiksnog širokopojasnog pristupa internetu prebilo se preko ENT-ovih lea jer je izgradnja fiksne širokopojasne mreže najvei ENT-ov posao s HT-om. Znalci kažu da je HT spreman u širenje širokopojasnog pristupa internetu godišnje ulagati milijardu kuna. No dok HAKOM i država ne raspetljaju "regulatorno pitanje", ENT e morati ekati s realizacijom tog posla, a i Hrvatska e zaostajati za svijetom, iako je mogla prednjaiti s obzirom na to da u ENT-u tvrde da su dosad držali korak s liderima u tom dijelu poslovanja svoje branše.

Produbili recesiju

Komentirajui ENT-ove poslovne muke, Ljubo

Juri kaže da se od poetka upozoravalo da e "Vladine antirecesijske mjere, kako su postavljene, produbiti recesiju". Kad se pone štedjeti u zdravstvu ili državnoj upravi, objašnjava Juri, onda e pojedina poduzea postupno poeti gubiti posao, pa kreatori ekonomske politike moraju o tome voditi rauna. Meutim, dodaje, "Hrvatska još ne zna povezati proraunsku potrošnju i proizvodnju". Zapad nije smanjivao potrošnju, ve ju je poveao 5 posto, ali tako da je istodobno uvao svoju proizvodnju, tvrdi Juri, a kod nas se o tome nije vodilo rauna, nego se po pojedinim resorima smanjivalo troškove i štedjelo ne vodei rauna o funkcioniranju cijeloga sustava, pa onda i ne udi da sustav ne funkcionira, što i jest najvei hrvatski problem. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

OGLAS


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 23/2/2011

PODUZETNICIMA 408 MIL. KN

‘Operativni plan potaknut e zapoĹĄljavanje’ Zagreb. Ministarstvo gospodarstva predstavilo je juer Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetniĹĄtva s ukupno 407,9 milijuna kuna u ovoj godini. Planirana sredstva namijenjena su za 9 podruja: za konkurentnost i inovacije 80,2 mil. kn, poduzetniku infrastrukturu 54,6 milijuna, po-

voljno financiranje uz subvencije kamata 41,5 milijuna kuna, obrazovanje za poduzetniĹĄtvo 5 milijuna, obrtniĹĄtvo 18,4 mil. kn, sufinanciranje projekata financiranih iz sredstava EU 45,3 mil. kn, poticanje meunarodne konkurentnosti 32,3 mil. kn te za rad HAMAG-a i Hrvatskog saveza zadruga 30,6 milijuna kuna. Za ulaganje u pet fondova za gospodarsku suradnju osigurano je 100 milijuna kuna, a po rijeima ministra ure Popijaa, interes za te fondove vei je od oekivanog. Fondovi u idu-

ih pet godina trebaju od privatnih ulagaa i drĹžave prikupiti po milijardu kuna. Oekuje se izmeu 9000 i 10.000 zahtjeva za sredstva iz Operativnog plana. Oekujemo da e ta sredstva pomoi da se potakne rast zapoĹĄljavanja, a HZZ mora svoje aktivnosti usmjeriti prema kvalitetnim programima, rekao je Popija. Komentirajui nedavna poskupljenja nekih prehrambenih proizvoda, ustvrdio je kako ne postoje razlozi, osim sezonskih kretanja cijena, za rast cijena ĹživeĹžnih namirnica. H

URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Zastupnici Bandiću izmakli zemljiťte u Jankomiru NE VJERUJU DANAJCIMA Zagreb je od bolnice Sveti Ivan 2008. godine dobio 54.000 kvadrata zemljiťta u zamjenu za gradnju dvaju bolnikih odjela, a nakon toga je bolnica pristala Gradu dati joť 10.000 kvadrata bez naknade, ťto je sumnjiavim zastupnicima bilo dosta da obustave darivanje

MORANA PALIKOVI GRUDEN, HNS-ova gradska zastupnica u Zagrebu, naglasila je kako je udno da bolnica daruje Gradu zemljiĹĄte vrijedno dva milijuna eura i pritom niĹĄta ne traĹži zauzvrat SNIMIO HRVOJE DOMINI

Propao je u utorak pokuĹĄaj gradonaelnika Milana Bandia da od Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan bez naknade dobije gotovo 10.000 kvadrata zemljiĹĄta u Jankomiru, trĹžiĹĄne vrijednosti dva milijuna eura, koji trebaju Gradu za gradnju Ulice Antuna Ĺ oljana. Zapravo, ulica je prije svega potrebna tvrtki Eurohala, koja tamo gradi svoj trgovaki centar, a s tom je tvrtkom Grad ve u sijenju sklopio ugovor o financiranju ureenja graevinskog zemlji-

ĹĄta i rjeĹĄavanju imovinskopravnih odnosa. Zanimljivo je da je direktor Eurohale, Tomislav Radni, povezan s tvrtkama koje su 2008. godine bile akteri velike zemljiĹĄne afere u Resniku. Naime, Radni je direktor joĹĄ nekoliko tvrtki meu kojima je i Nixus gradnja koju je vodio sa Ninom ondiem. Potonji je prije tri godine zajedno s Bandievim prijateljem Darkom Turopoljcem te Josipom Ĺ arkom preko tvrtki Cirostratus, Kaktus i Drenovina kupovao jeftino poljoprivredno zemljiĹĄte u Resniku koje je potom odlukama Gradskog poglavarstva prenamijenjeno u graevinsko. Na taj je nain uprava Milana Bandia spomenutom trojcu omoguila zaradu od 16 milijuna eura. U tri navedene tvrtke koje su bile upletene u aferu Resnik danas je jedini direktor ondi.

Bandi to dugo sprema

Darovanje bolnikog zemljiĹĄta bez naknade Gradu Zagrebu trebala je juer izglasati Gradska skupĹĄtina.

Meutim, iako je prijedlog proĹĄao sve odbore, na kraju ga je minirala veina zastupnika. Lavinu je pokrenula HNS-ovka Morana Palikovi Gruden, koja je naglasila kako je udno da bolnica daruje Gradu zemljiĹĄte vrijedno dva milijuna eura i pritom niĹĄta ne traĹži zauzvrat. Takoer, Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan je 2008. godine Gradu ve darovala gotovo 54.000 kvadrata u Jankomiru, vrijednih 10,8 milijuna eura, a gradska se uprava tada obavezala da e u sljedee dvije godine osigurati novac za gradnju dvaju bolnikih odjela. To nije ispunjeno iako se gradonaelnik Bandi juer branio kako je normalno da e Grad sagraditi obe-

››

ano. No, kako je rekao, ne svojim novcem, ve je projekt prijavio za EU fondove. Dva odjela navodno su procijenjena na 90 milijuna kuna, gotovo u lipu koliko iznosi i procijenjeno zemljiĹĄte darovano Gradu. "Mi ovaj projekt radimo dvije godine. Pa nije to nama palo na pamet u 4 ujutro kad ne moĹžemo spavati", izjavio je Bandi, koji je stalno ponavljao kako nema pojma zaĹĄto mu je sabotiran ugovor o darovanju te da ne moĹže "ui u glave svojih politikih oponenata".

Niz udnih sluajnosti

Cijela je pria, iĹĄitavanjem registra poslovnih subjekata, dobila posve drugu dimenzi-

ju i brojna pitanja. Zanimljivo je da je Eurohala osnovana u svibnju 2008. godine, taman etiri mjeseca prije nego ĹĄto e jankomirska bolnica prenijeti Gradu 54.000 kvadrata svog zemljiĹĄta i koje e, eto, biti u neposrednoj blizini budueg Eurohalina objekta. Grad je takoer 2008. od bolnice traĹžio ak 100.000 kvadrata da bi joj sagradio dva odjela, ali se kasnije zadovoljio sa 54.000. Meutim, samo privremeno jer je u ljeto proĹĄle godine Upravnom vijeu bolnice stigao zahtjev za joĹĄ 10.000 kvadrata potrebnih Gradu za Ulicu Antuna Ĺ oljana. Bolnica je pristala na zahtjev, ali ne i Gradska skupĹĄtina. Nevenka Cuglin

Eurohala je osnovana u svibnju 2008. godine, etiri mjeseca prije nego ĹĄto e jankomirska bolnica prenijeti Gradu 54.000 kvadrata svog zemljiĹĄta i koje e, eto, biti u neposrednoj blizini budueg Eurohalina objekta


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 23/2/2011

SLUÂťAJ PEVEC

RBA: Nismo odbili plan restruktiriranja

Zagreb. Raiffeisenbank Austria (RBA) reagirao je na tekst Business.hr-a u kojem steajni upravitelj Darko Ĺ ket banku proziva kao glavnu prepreku za uspjeĹĄan steaj s preustrojem Peveca Zagreb. Navode da su kao razluni vjerovnik zainteresirani da sve tvrtke u sastavu Pevec grupe u steaju budu restrukturira-

ne. Istiu da nisu mogli odbiti steajni plan Peveca jer on nakon viĹĄe od godinu dana po pokretanju steajnog postupka joĹĄ nije napravljen. "Banka je od poetka nudila rjeĹĄenja po kojima bi prodajni Centar Jankomir bio dan u zakup ili leasing tvrtki Pevec Zagreb u steaju. I dalje smo otvoreni za dogovore u tom smislu. Steajni upravitelj Darko Ĺ ket, u javnosti zagovornik takvog rjeĹĄenja, zapravo je nakoliko puta opstruirao i odbijao takvo rjeĹĄenje. U kontaktima s RBA-om on se no-

U 2010. GODINI 49 MILIJUNA KUNA PRIHODA

Opća ťtednja snizila prihod SAP-a 22 posto Korisnici su zbog krize prvo prestali troťiti na edukaciju, a nije bilo ni velikih investicija u podruju drŞavne uprave, ťto su osjetile sve IT tvrtke, rekao je direktor Igor Dropuli Hrvatska podruŞnica SAPa predstavila je juer svoje poslovne rezultate u proťloj godini. Ukupni prihod za 2010. iznosi 49 milijuna kuna, a rije je o padu od 22 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Uzdanje u reforme

Pad od 19 posto u odnosu na 2009. zabiljeĹžili su prihodi od softvera i odrĹžavanja, a 35 posto pali su i prihodi od konzaltinga i edukacije, koji su prijaĹĄnjih godina biljeĹžili najvei rast. Unato padu, istaknuto je kako SAP i dalje drĹži vodeu poziciju na podruju Enterprise

Resource Planninga (ERP) u Hrvatskoj. "Uzimajui u obzir stanje na trĹžiĹĄtu u proĹĄloj godini, podaci su loĹĄiji nego prijaĹĄnjih godina. Korisnici su zbog krize prvo prestali troĹĄiti na edukaciju, a nije bilo ni velikih projekata. TeĹĄko ostvaren prihod joĹĄ se teĹže naplaivao, no uspjeli smo sauvati novani tok i stabilnost tvrtke", rekao je direktor SAP-a u Hrvatskoj Igor Dropuli, koji je istaknuo kako oekuju da e ova godina biti bolja od prethodne. Nadaju se da e prihode ponovno podii na razinu iz 2009. godine. Dropuli je kazao da izborna godina sigurno nee ii u korist velikim investicijama, ali kako oekuje da e se zbog skorog ulaska u Europsku uniju morati poeti dogaati reforme. Prema njegovim rijeima, glavni je pro-

IGOR DROPULI (u sredini), direktor SAP-a, s direktorom korporativ. komunikacija Markom Biljanom i direktorom prodaje Miljenkom Jakopoviem ARHIVA BUSINESS.HR

minalno zalagao za njega, a u stvarnosti se o njemu u godinu dana ni jednom nije ozbiljno razgovaralo“, istiu iz RBA. Primjedbe na nain na koji su voeni steajni postupci nad pojedinim druĹĄtvima iz grupe Pevec RBA je ve obznanila pokretanjem pravno procesne radnje koja je rezultirale sudskom smjenom Darka Ĺ keta s pozicije steajnog upravitelja nekih druĹĄtava iz grupe Pevec. Nee, poruuju, stati tome „jer je sukob interesa u voenju steajnog postupka i dalje vrlo izraĹžen“. H

HEP

TraŞe steaj Željezare Split Trgovaki sud u Splitu dobio je zahtjev HEP-a za pokretanjem steaja nad Željezarom Split, a steajni postupak bit e otvoren kad HEP uplati predujam za pokretanje prethodnog postupka i dodatnu pristojbu, doznaje se na Trgovakom sudu. Iz HEP-a najavljuju da e pristojbe uplatiti u traŞenom roku ime e biti ispunjeni svi formalni uvjeti za pokretanje steaja. H

Regionalnim pr do novca iz Eur

blem ĹĄto u Hrvatskoj lani nije bilo velikih investicija u podruju drĹžavne uprave, za razliku od zemalja okruĹženja, kao ĹĄto su eĹĄka i Slovaka, ali i nama susjedne Slovenije, BiH i Srbije, pa su posljedice osjetile sve IT tvrtke, kako SAP, tako i njegovi konkurenti. Dropuli je tu istaknuo trĹžiĹĄte BiH, na kojem je proĹĄle godine radila veina SAP-ovih partnera.

BI umjesto ERP-a

U Hrvatskoj je, pak, budui da nije bilo novih velikih ERP projekata, fokus usmjeren na alate za poslovno izvjeĹĄivanje (BI), kao i na alate za optimizaciju postojeeg SAP sustava. Upravo su tom dijelu ostvareni znaajni rezultati i nadoknaeno je smanjenje prihoda u ERP segmentu. U 2010. godini novi su SAP-ovi korisnici u Hrvatskoj postali Fond za profesionalnu rehabilitaciju, Pharmas i Piramida, a dodatne licencije prodane su Agrokoru, Crodixu, Ersteu, Gavriloviu, Magmi, mStart telekomunikacijama, Societe Generaleu, Plivi Hrvatska, Veernjem listu i Veterini. ProĹĄla je godina zavrĹĄena s viĹĄe od 160 korisnika, a u SAP-u istiu kako su 18 od TOP 30 tvrtki u Hrvatskoj njihovi korisnici. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

POLJSKI POUÂťAK Jedina zemlja lanica EU koja je uspjela iskoristiti 100 posto sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova, svih 12,8 milijardi eura, prije ulaska u EU smanjila je broj svojih vojvodstava sa 49 na 16 Poljska, jedina zemlja lanica Europske unije koja je uspjela iskoristiti 100 posto sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU koja je imala na raspolaganju, pruĹžit e potporu Hrvatskoj u pripremi administrativnog aparata da bismo povukli ĹĄto viĹĄe novca iz tih fondova. Istaknuto je to za posjeta poljske ministrice regionalnoga razvoje Elz-

biete Bienkowske, veleposlanika Republike Poljske u Hrvatskoj Wieslawa Tarka te zamjenika direktora Odjela za Europsku uniju i meunarodnu suradnju Poljske Wojciecha Porczyka Meimurskoj Ĺžupaniji, gdje su se susreli s meimurskim Ĺžupanom Ivanom Perhoem te drĹžavnim tajnikom Brankom Monjakom iz Ministarstva regional-


SLIJEDI MIRENJE

Ne dogovore li se, veernjakovci u ĹĄtrajk

Zagreb. SkupĹĄtina sindikata Veernjeg lista jednoglasno je donijela odluku o stupanju u ĹĄtrajk. Ako u postupku mirenja ne uslijedi dogovor o potpisivanju kolektivnog ugovora, zaposlenici e u ĹĄtrajk stupiti poetkom oĹžujka, izvjestio je o odlukama SkupĹĄtine odrĹžane u ponedjeljak predsjednik Vijea sindikalnih povjerenika Veer-

njeg lista Anton Fili. Sindikat kao razlog ĹĄtrajka navodi najavljeno drastino smanjivanje steenih kolektivnih prava te ĹĄto Uprava odbija potpisati kolektivni koji je istekao 6. veljae. Do ĹĄtrajka nee doi, kaĹže Fili, u sluaju da se u postupku mirenja postigne dogovor s Upravom ili da druga strana pristane na produljenje primjene kolektivnog. U anketi o ĹĄtrajku koja je bila podloga za odluku SkupĹĄtine sudjelovalo je 75 zaposlenika, a 64 su se izjasnili za ĹĄtrajk. M. P.

ZASAD ODUSTAJU

Prekinut ťtrajk u Pivovari Osijek Osijek. Nezavisni sindikat osjeke Pivovare (SNOP) juer je prekinuo u ponedjeljak zapoeti ťtrajk optuŞujui Upravu da im je onemoguila normalnu provedbu te sindikalne akcije. Povjerenik SNOP-a Željko Ani izjavio je Hini kako je Uprava na sve naine nastojala onemoguiti provedbu ťtrajka, pa i dovoenjem 20-ak zaťtitara koji su radnicima u ťtrajku onemo-

guavali ulaz u prostorije tvrtke. Dodao je kako odlukom o prekidu ĹĄtrajka Ĺžele izbjei eventualne sukobe sa zaĹĄtitarima, ali e i dalje inzistirati na rjeĹĄavanju pitanja kataloga radnih mjesta. Aktivnosti vezane uz ĹĄtrajk zasad obustavljaju, a protiv direktora tvrtke Ivana Komaka podnijet e kaznenu prijavu zbog onemoguavanja Ustavom zajamenog prava na ĹĄtrajk. Uprava je ĹĄtrajk ocijenila nelegalnim tvrdei da ispunjava sve zakonske obveze prema radnicima. H

LOĹ INJ HOTELS

Grad LoĹĄinj financira prijevoz LoĹĄinj. Kako bi produljio sezonu i privukao zagrebake turiste, LoĹĄinj Hotels & Villas 11. veljae uveo je besplatan autobusni prijevoz Zagreb-Mali LoĹĄinjZagreb koji e financirati Grad. Ugovor o tome juer su potpisali gradonaelnik Gari Cappelli i lan Uprave Jadranka hotela Damir Mlacovi. Prijevoz je besplatan do 17. travnja, a Grad e sufinancirati do 50.000 kn. I. B.

m preustrojem Novi autoklaster uloŞit će Europske unije u marketing pet mil. kuna UDRUŽENI SERVISERI, DISTRIBUTERI DIJELOVA I AUTOKUE

Elzbieta Bienkowska, poljska ministrica regionalnog razvoja, i Ivan Perho, meimurski Ĺžupan SNIMIO SINIĹ A SOVI

nog razvoja, ĹĄumarstva i vodnog gospodarstva. Od 2004. do 2006. Poljska je iskoristila svih 12,8 milijardi eura, koliko joj je bilo na raspolaganju iz strukturnih i kohezijskog fonda s obzirom na njezinu veliinu i broj stanovnika. Za razdoblje od 2007. do 2013. Poljska ima na raspolaganju i viĹĄe novca iz EU fondova, 67 milijardi eura, a ugovoreno je infrastrukturnih i drugih projekata vrijednih viĹĄe od 70 posto tog iznosa.

Uinkovitiji aparat

"Neposredno prije ulaska u EU Poljska je napravila sveobuhvatnu reformu javne uprave, kao i regionalni preustroj, smanjujui broj jedinica i dajui im vee ovlasti. Upravo je tu klju uspjeha, jer je kvalitetan i pripremljen administrativni aparat sam izraivao i kandidirao projekte. Ne postoje zapreke da

i Hrvatska ui od Poljaka, to viĹĄe ĹĄto je potpisan Memorandum o suradnji u podruju regionalnog razvoja", rekla je Bienkowska. Da bi se dobio uinkovitiji aparat, Poljska je prije ulaska u EU smanjila broj svojih vojvodstava sa 49 na svega 16, a i dalje razmiĹĄlja o manjem broju tih jedinica lokalne samouprave. Uz to, vojvodstva su dobila veu samostalnost, a na raspolaganje su im stavljeni i vei iznosi od poreza i s drugih osnova.

Bez konzultanata

Poljska ministrica rekla je da treba ulagati u administrativni aparat i njegovu kompetitivnost jer za EU projekte nisu nuŞni konzultanti. Mogu ih pisati i sluŞbenici ili bilo koje druge VSS osobe koje su zavrťile odgovarajue seminare. "Svjesni smo da o kvalitetnoj pripremi projekata ovisi mogunost privlaenja novca iz EU fondova, a iskustva Poljske samo nam mogu pomoi", rekao je meimurski Şupan, koji je s gostima posjetio akoveki Tehnoloťkoinovacijski centar, Revetis centar u Graditeljskoj ťkoli te mlin na Muri kod Žabnika, projekte koji su sufinancirani iz inozemnih fondova. Ivica Kruhoberec

GodiĹĄnji promet lanica Multibrand Servisa, kojih ima viĹĄe od stotinu, iznosi oko dvije milijarde kuna. U svibnju planiraju izlazak u zemlje bivĹĄe Jugoslavije i proboj na trĹžiĹĄta jugoistone Europe

Multibrand Servis, novi hrvatski klaster u autoindustriji, predstavio je u utorak ambiciozan plan osvajanja trĹžiĹĄta servisnih usluga. Projekt je nastao praenjem i analizom globalnih i lokalnih dogaanja u automobilskoj industriji radi postizanja maksimalnog uspjeha autokua, osiguravatelja, distributera automobilskih dijelova i servisnih radionica na zadovoljstvo krajnjih korisnika usluga. GodiĹĄnji promet njihovih lanica, kojih ima viĹĄe od stotinu, iznosi oko dvije milijarde kuna, ĹĄto dovoljno svjedoi o njihovoj trĹžiĹĄnoj snazi.

Beneficije svima

"UdruĹživanjem u Multibrand Servis odgovaramo na potrebe trĹžiĹĄta i stvaramo modernu organizaciju konkurentnu i u okvirima Europske unije. Kroz naĹĄ klaster dobavljai dobivaju mreĹžu kvalitetnih kupaca, korisnici brzu, kvalitetnu i transparentnu uslugu, a servisni partneri bolje cijene i dostupnost rezervnih dijelova, lakĹĄu naplatu potraĹživanja te viĹĄe

Davor Strineka, direktor Multibrand Servisa: "Nije nam interes prodavati robu i dijelove u radionicama kao ostale servisne i prodajne mreĹže, ve stvoriti klaster koji e prebroditi krizu u autoindustriji" SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

posla u radionici, ĹĄto je cilj kojem svi zajedno teĹžimo. Nije nam interes prodavati robu i dijelove u radionicama kao ostale servisne i prodajne mreĹže, ve stvoriti domai klaster koji e udovoljiti svim zahtjevima trĹžiĹĄta i prebroditi krizu u autoindustriji. Zajednikom suradnjom obuhvaamo podruja rada koja su veini partnera pojedinano teĹže ostvariva i nedostupna, poput najboljih uvjeta kod dobavljaa, zajednikih marketinĹĄkih aktivnosti, pravnog i financijskog savjetovanja, supervizije u radu s osiguravajuim kuama i dobivanjem licencija prilikom ulaska u EU", istaknuo je

Davor Strineka, direktor Multibrand Servisa.

Skupa promocija

Ambiciozni tim ljudi sa Strinekom na elu radi promocije klastera pokrenut e pet milijuna vrijednu marketinĹĄku kampanju, ĹĄto projekt ini marketinĹĄki najskupljim u povijesti hrvatske autoindustrije. "Vjerujemo u naĹĄ projekt i ne Ĺželimo ga svesti samo na domae trĹžiĹĄte. Ve u svibnju planiramo izlazak u zemlje bivĹĄe Jugoslavije i proboj na trĹžiĹĄta jugoistone Europe", dodao je direktor novog klastera. Hrvoje Reljanovi


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

BROJKA

12

hrvatskih tvrtki iz podruja proizvodnje vina te jedna udruga hrvatskih proizvoaa vina sudjelovat e na sajmu vina i jakih alkoholnih pia Beo Wine Fair 2011 u Beogradu od 24. do 27. veljae

business.hr Srijeda 23/2/2011

ZAGREB WINE GOURMET FESTIVAL

IzlaĹže 130 vinara, 500 vina za degustaciju etvrti internacionalni festival vina i gastronomije Zagreb Wine Gourmet Festival odrĹžat e se 25. i 26. veljae u zagrebakom Muzeju suvremene umjetnosti, a okupit e 130 izlagaa iz Hrvatske i inozemstva, najavila je na jueraĹĄnjoj konferenciji za novinare direktorica festivala Ingrid Badurina. "Izlagai e predstaviti svoja vrhunska vina i delicije, pri emu e posjetitelji moi degustirati gotovo 500 renomiranih vina. Za gastronomski dio festivala pobrinut e se chefovi iz Ĺ vedske, Brazila, Francuske, Italije, Austrije, Slovenije i Hrvatske", navela je Badurina. Tijekom dva festivalska dana odrĹžat e se specijalne degustacije pomno biranih vina te brojne kuharske prezentacije i radionice. Na okruglom stolu o perspektivi i potencijalima hrvatskog

vina i vinskog turizma sudjelovat e Sarah Kemp, glavna urednica britanskog izdanja magazina Decanter, Tony Hodges, strunjak za brendiranje, Gabriella Opaz, organizatorica europske blogerske konferencije EWBC, a hrvatsku e stranu predstavljati Ivica MatoĹĄevi iz Vinistre, uro Horvat iz Agrokor vina i SaĹĄa Ĺ piranec, autor vodia o vinima Hrvatske. Takoer, prvi put e se u Hrvatskoj predstaviti svjetska organizacija vinskih profesionalaca sa sjediĹĄtem u Londonu Institute of Masters of Wine. "Festival je mjesto susreta hotelijera, ugostitelja, vlasnika restorana i vinoteka, F&B (food and beverage) menadĹžera, trgovaca vinima i distributera", ustvrdila je Ingrid Badurina. I. Habjanec

INGRID BADURINA, direktorica festivala SNIMIO HRVOJE DOMINI

MARKETING

Kampanja za novi BMW-ov podbrend Zagreb. ProĹĄloga je vikenda u MĂźnchenu predstavljena kampanja za novi BMWov podbrend, koji e 2013. biti predstavljen kroz dva modela - BMW i3 i BMW i8. Iz BMW grupe najavljuju i znatno proĹĄirenje spektra mobilnih usluga, zbog ega je New Yorku osnovana investicijska kompanija, BMW i Ventures, sa 100 mili-

juna dolara investicijskog kapitala. BMW i brend sadrĹžava dijelove automobila i usluga koji su se razvijali od 2007. kao dio projekta i radne skupine koja je istraĹživala rjeĹĄenja za odrĹživu mobilnost. Odgovor je to na poveanu potraĹžnju za alternativnim pogonima kao ĹĄto su el. vozni sustavi i hibridi. BMW i8 i BMW i3 proizvodit e se u tvornici u Leipzigu. Oko 400 milijuna eura bit e uloĹženo u nova tvornika postrojenja te e se tako do 2013. otvoriti i novih 800 radnih mjesta. B.hr

KARIJERE

Novi tim Spirale izvrsnosti

Zagreb. Konzultanstka kua u domeni prodaje i organizacijskog upravljanja Spirala izvrsnosti dobila je novu direktoricu Hrvojku Kulte. DosadaĹĄnji gl. direktor i osniva Bojan Klari u prosincu je otiĹĄao u Atlantic na duĹžnost izvrĹĄnog direktora u diviziji Distribucija. H. Kutle radila je u Ina trgovini, Zvijezdi te Iskon internetu. ViĹĄim savjetnikom za prodaju imenovan je Darijo Mateljak. B.hr

UdruĹžuju se 5000 proizvoÄ‘aÄ?i 750 buÄ?ina ulja BROJKE

hektara u Hrvatskoj je pod buom

tisua litara ulja godiĹĄnja je proizvodnja

U POZITIVI I BEZ POTICAJA Dvadesetak proizvoaa buina ulja preko udruge planira potaknuti izvoz tog proizvoda, koji je i njegova osnova prednost: EU nije odredila kvotu za buino ulje i koĹĄtice, pa su mogunosti izvoza tih proizvoda neograniene Dvadesetak proizvoaa buina ulja okupit e se danas u Ivani Gradu kako bi osnovali udrugu. Njihovi su ciljevi razvijanje robne marke buina ulja, zaĹĄtita zemljopisnog podrijetla, zajedniki nastup prema drĹžavnim institucijama i poticanje izvoza tog proizvoda. Za predsjednika udruge predloĹžen je proizvoa buina ulja iz PoĹžege Ivan Grbi, koji kaĹže da se bua u Hrvatskoj uzgaja na 5000 hektara, a godiĹĄnje se proizvede oko 750 tisua litara ulja.

Od 70 do 180 kuna

Najvei dio ulja proda se na domaem trĹžiĹĄtu, a manje koliine zavrĹĄe u izvozu. "Stranac nee kupiti naĹĄe

ulje nego hoe sirovinu koju onda razrjeuje, pretae u boice i prodaje pod svojom etiketom. U Hrvatskoj su etiri proizvoaa prisutna u trgovakim lancima. Ulje se prodaje u tri kategorije: djeviansko, buino i salatno ulje, a raspon cijena je od 70 do 180 kuna po litri", kaĹže Grbi. S obzirom na cjelokupno stanje u domaem agraru, zanimljivo je da u tom segmentu biljne proizvodnje i prerade nema poticaja, a proizvoai posluju pozitivno. "Bua je mala kultura, nije svrstana meu prioritete i to bismo htjeli promijeniti. Imali smo problema i oko ishodovanja poljoprivrednog poticaja po hekta-

ru. Na kraju smo uspjeli i to nas je ohrabrilo", objaĹĄnjava predsjednik udruge, u kojoj poruuju da im je cilj oko buina ulja kreirati slinu priu kao ĹĄto je to uinjeno s maslinovim uljem. Proizvodnja uljnih bua i buina ulja veĹže se ponajprije uz Slavoniju, Hrvatsko zagorje, Podravinu, Meimurje i Moslavinu.

MreĹža kooperanata

I bez drĹžavnih poticaja poljoprivrednici su prepoznali dohodovne mogunosti te kulture i uloĹžili vlastita sredstva u proizvodnju bua i pogone za njihovu preradu u buino ulje. Razvili su i kooperantske odnose s uzgajivaima bue, koji se takoer mogu pridruĹžiti udruzi. Kao prednost uzgoja i prerade bue uljari istiu da Europska unija nije odredila kvotu za buino ulje i koĹĄtice, tako da su mogunosti izvoza tih proizvoda neograniene. Inicijativu za osnivanje udruge radi vee prepoznatljivosti i zaĹĄtite svojih interesa proizvoai buina ulja pokrenuli su u listopadu proĹĄle godine nakon 6. buijade u Ivani Gradu. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr


OKRETANJE USLUGAMA

Hrvatski IT i tehnologija Siemens proizvodnju seli u Kinu

Srijeda 23/2/2011


ANDROID

hvaljujui njima, Appleov App Store i dalje dominira u svijetu mobilnih aplikacija. Appleova mobilna platforma ima 82,7 posto globalnog tržišnog udjela mobilnih aplikacija pa je prošle godine od toga zaradio 1,78 milijardi dolara. Androidov je prihod 2010. bio 102 milijuna dolara, odnosno 4,7 posto globalnog tržišta. Godine 2009. App Store je imao tržišni udjel od 92,8 posto, a lani je izgubio više od 10 posto, što se može zahvaliti najveim dijelom Androidu, a nešto manje Nokijinom duanu Ovi Store i BlackBerry app Worldu. G. K.

Rast vei od 861 posto > hr proizvodnja > IT svijet > poslovi u regiji

14-15 business.hr Srijeda 23/2/2011

Android je najbrže rastua mobilna platforma u povijesti. Taj je Googleov operativni sustav u posljednjih 12 mjeseci imao prilino nevjerojatan rast od 861 posto pa za Android sada postoji više od 250.000 aplikacija, a mobilni ureaji u svijetu broje se u milijunima. Nitko nije mogao predvidjeti takav uspjeh Androida kada ga je Google predstavio 2008. godine. Sljedee godine Googleov Android

ostvario je 11 milijuna amerikih dolara prihoda. U drugoj je godini, 2010., taj prihod iznosio ak 102 milijuna. I prodaja aplikacija rasla je nevjerojatnom brzinom, ak i za one platforme koje same nisu imale toliko brz rast. Bez obzira na to što netko može rei da je nevjerojatan rast prodaje rezultat malog poetnog tržišnog udjela, pokazatelji su zadivljujui. Za-

Siemens seli proizvodnju iz Jankomira u Kinu

S

SIEMENS U HRVATSKOJ Siemens AG u Hrvatskoj e proširivati poslovanja djelatnostima koje zahtijevaju visok stupanj strunih znanja u razvoju ureaja za procesna mjerenja i upravljanja, a u podruju razvoja i ispitivanja prototipa novih proizvoda namjerava otvoriti nova radna mjesta

iemens AG do kraja rujna ove godine završit e proizvodnju transmitera tlaka i temperature u zagrebakom Jankomiru te proširiti svoje poslovanje u Hrvatskoj na razvoj i ispitivanje funkcionalnosti proizvoda iz podruja automatizacije, priopeno je iz Korporativnih komunikacija Siemensa d.d.

Dalian u Kini

BROJKE

995

zaposlenih u središnjem uredu u Zagrebu te u regionalnim uredima u Osijeku, Splitu i Rijeci

917,2 47,7 milijuna kuna prihoda

967,7 milijuna kuna novih narudžbi

FOTO SKLEDAR/CROPIX

milijuna kuna dobiti prije oporezivanja i kamata u prošloj godini

Analiza dosadašnje proizvodnje na Jankomiru pokazala je da se radi o proizvodima ija proizvodnja u Siemensovu okruženju u Hrvatskoj nije ekonomski opravdana. Postojee i budue serije proizvoda bit e prebaene na druge lokacije unutar Siemensove proizvodne mreže poput Siemensove tvornice u Dalianu u Kini, navodi se u priopenju i dodaje kako je namjera tvrtke Siemens AG proširiti aktivnosti u Hrvatskoj koje zahtijevaju visok stupanj strunih znanja u podruju razvoja ureaja za procesna mjerenja i upravljanja jer su se zaposlenici Siemensa Hrvatska pokazali kao odlini strunjaci. Siemensovi eksperti u Zagrebu e nastaviti raditi sistemska ispitivanja za industrijska mjerila i upravljake sustave. U podruju razvoja i ispitivanja prototipa novih

proizvoda u sljedeem razdoblju Siemens Hrvatska planira otvoriti nova radna mjesta.

Program zbrinjavanja

"S obzirom na preusmjeravanje poslovanja, Siemens Hrvatska e 48 stalno zaposlenih u proizvodnji zbrinuti, ako bude mogue, preraspodjelom na druga radna mjesta unutar koncerna Siemens, odlaskom u mirovinu, tj. kroz programe zbrinjavanja viška zaposlenika, poštujui visoke standarde socijalne osjetljivosti kompanije", navodi Siemens, naglašavajui kako se proširenjem poslovanja u podruju razvoja i zapošljavanjem novih strunjaka Siemens Hrvatska nastavlja razvijati kao centar kompetencije unutar koncerna Siemens i otvara dodatne mogunosti za globalnu suradnju i izvoz znanja. Siemens AG e nastaviti svoja kontinuirana ulaganja u Hrvatskoj kroz svoja društva Siemens d.d. i Osram te u Konar energetske transformatore (KPT), gdje je veinski vlasnik. Siemensova ulaganja u posljednjih 17 godina osigurala su KPT-u tehnološki razvoj i izlazak na svjetsko tržište. Zahvaljujui toj suradnji i Siemensovoj globalnoj prodajnoj mreži, KPT izvozi gotovo cijelu svoju proizvodnju. G. K.


Koji ti je tag? Microsoft prvi put u Hrvatskoj javno prikazuje prednosti svoje tehnologije Tag kroz nagradnu igru povodom konferencije Microsoft WinDays11, koja će se održati u Rovinju od 4. do 8. travnja 2011. godine. Nagradna igra pod nazivom "Koji ti je tag?", čiji će se sudionici imati prilike upoznati s tom tehnologijom i njezinim prednostima, traje na području Zagreba do

13. ožujka. U poslovnim centrima širom grada nalaze se plakati s oznakama Microsoft Tag, koje je potrebno skenirati mobilnim telefonom. Najsretniji i najspretniji nalaznici tagova bit će nagrađeni vrijednim nagradama, među kojima su kotizacija za poslovnu konferenciju WinDays11 Business, kamera, petnaest licencija za Microsoft Office Professional 2010., ruksaci, torbe, majice i brojne druge nagrade. Tehnologija Microsoft Tag

omogućava kreiranje tagova s mnogo više informacija nego što je to slučaj s ostalim tag-tehnologijama, uključujući i klasične bar-kodove te QR kodove. Veličina Microsoft Tag koda uvijek je ista, neovisno o količini informacija koja je u njoj pohranjena, dok dimenzije QR koda znatno rastu s povećanjem broja informacija. Osim toga, Microsoft Tag kodovi prilagođeni su čitanju mobilnim uređajima i slabijoj kvaliteti kamera koje se u njima često nalaze. Njihov se krajnji

arhiva business.hr

Microsoft

izgled može prilagoditi željama onoga koji ga stvara. Aplikacije za čitanje Microsoft Tag kodova na raspolaganju su za sve značajne mobilne platforme

- Windows Phone 7, iPhone, Android, BlackBerry, Symbian i Windows Mobile, dok Java aplikaciju mogu koristiti vlasnici svih ostalih vrsta mobilnih telefona. G. K.

Večera u Woodsideu O privatnim investicijama u IT američki predsjednik razgovarao je sa Steveom Jobsom, Markom Zuckerbergom, Carol Bartz, Johnom Chambersom, Dickom Costolom, Ellisonom Johnom Hennessyjem, Artom Levinsonom i Ericom Schmidtom

arhiva business.hr

Obama okupio deset lidera IT tvrtki Silicijske doline

N

a svom službenom posjetu Kaliforniji kao predsjednik SAD-a Barack Obama okupio je na večeri u gradiću Woodside doista probranu IT ekipu - za stolom se našlo deset lidera najvećih IT kompanija iz Silicijske doline te još neki od velikih investitora, kao što su John Doerr i njegova supruga. Uz bok Obami sjedili su Steve Jobs, osnivač i CIO Applea, te Mark Zuckerberg, osnivač i CEO Facebooka. Ništa manje zvučna nisu bila ni imena ostalih gostiju za stolom. Bili su tu i Carol Bartz, predsjednica i izvršna direktorica Yahooa, Cisco Systems CEO John

Chambers, izvršni direktor Twittera Dick Costolo; Oracleov CEO Larry Ellison te Netflixov Reed Hastings te predsjednik Sveučilišta Stanford John Hennessy, Genentechov predsjednik Art Levinson i Googleov izvršni direktor Eric Schmidt.

Nove komunikacije

Tema razgovora bila je dakako IT industrija, ali prije svega potencijali ove industrije za stvaranje novih radnih mjesta te mogućnosti školovanja. Večera je, kako je objavljeno iz Bijele kuće, trajala oko dva sata, a nakon nje je iz Bijele kuće objavljeno da je predsjednik Obama pozvao Amerikance da ino-

vativnošću i obrazovanjem nadmaše ostatatak svijeta i povećaju kompetitivnost američkoga gospodarstva. Predsjednik vjeruje da su američke kompanije poput ovih okupljenih na večeri vodeći investitori u kreativnost američkog naroda stvarajući vrhunske tehnologije i promovirajući nove komunikacijske nove mogućnosti komunikacije.

Javili se i kritičari

Obama je s okupljenima razmatrao mogućnosti investiranja istraživanja i razvoj kojima kojima bi cilj bio u sljedećih pet godina udvostručiti američki izvoz. No nakon večere čuli su se i drukčiji tonovi. Obami-

ni kritičari iz Republikanske stranke sugeriraju da je predsjednik svojim putem u Kaliforniju, večerom s liderima IT industrije zapravo utirao put za reizbor 2012. i zapravo krenuo u kampanju te da su okupljeni IT lideri bili i velikodušni politički donatori, uglavnom u Demokratskoj uzroka. Deset Obamin gostiju doniralo je u posljednjih deset godina ukupno više od 900.000 dolara za izborne pobjede Obame i kandidata za Kongres u posljednjih deset godina. Koliko su to velike i ozbiljne donacije usporede li se primanjima i bogatstvom prisutnih na večeri, malo je teže procijeniti iz hrvatske perspektive. Ž. Š.


HI-TECH

Mikro Hi-Fi MCM770 > hr proizvodnja > IT svijet > poslovi u regiji

16 business.hr Srijeda 23/2/2011

Philipsov novi mikro HI-FI sustav MCM770 linije Heritage visokokvalitni je glazbeni sustav za najzahtjevnije audiofile. Odlikuje ga kupolasti visokotonac s ugraenom svilenom membranom koji ostvaruje kristalno ist zvuk, koji upotopunjuju pretpojaala s elektronkama za toplu i jasnu audioreprodukciju širokog

raspona. Sa zvunicima 2x60 W može se pohvaliti i opcijom Digital Sound Control koja optimizira postavke zvuka prema glazbenim žanrovima i Dynamic Bass Boost tehnologijom koja uz samo jedan pritisak gumba još više pridonosi bogatstvu zvuka bez obzira na glasnou slušanja glazbe. U zvunom spektru visoke

i niske frekvencije obino su manje akustine ljudskim ušima - posebice na nižim frekvencijama, ali je MCM770 riješio i taj

problem loudness opcijom koja pojaava niske i visoke tonove za što uravnoteženiji dojam reprodukcije zvuka. G. K.

DOBAR POSAO U MAKEDONIJI Graani Skoplja sada mogu dobiti trenutani uvid u generalni urbanistiki plan (GUP) grada, pristupiti prostornim podacima o prometu, opskrbi vodom, kanalizaciji, toplifikaciji, telefonskim vodovima te infrastrukturi, prostornim podacima o školskim ustanovama, kulturi, turizmu…

KOCE TRAJANOVSKI I ANDREJ LON»ARI, gradonaelnik Skoplja i direktor GDi Gisdata grupe za regiju južne i istone Europe, pustili su u rad novi gradski GIS sustav

G

Di Gisdata, jedna od vodeih tehnoloških tvrtki u regiji te najvea tvrtka za geoinformatiku u srednjoj i jugoistonoj Europi, prošlog je tjedna završila prvu fazu projekta Geografskog informacijskog sustava (GIS) za potrebe grada Skoplja. Sustav je na prigodnom skupu u rad službeno pustio gradonaelnik Koce Trajanovski. Rije je o servisu koji graanima omoguuje trenutani uvid u generalni urbanistiki plan (GUP) grada te pristup prostornim podacima grada o prometu, opskrbi vodom, kanalizaciji, toplifikaciji, telefonskim vodovima te infrastrukturi za opskrbu elektrinom energijom. Uz navedeno, GIS omoguuje uvid u središnju geobazu prostornih

podataka grada za podruja poput obrazovanja (osnovne i srednje škole, fakulteti i sveuilišta), kulture, turizma, prometa i diplomatskih misija. Korištenjem sustava graani mogu pretraživati lokacije po opinama, gradovima, ulicama ili kunim brojevima, a u boljoj orijentaciji u prostoru pomaže i pratea satelitska snimka grada iz 2010. godine.

Višegodišnje iskustvo

"GIS rješenje koje smo pustili u rad u Skoplju plod je zajednikog rada strunjaka iz GDi Gisdata operativnih kompanija u Makedoniji i Srbiji te višegodišnjeg iskustva u izradi i primjeni takvih sustava diljem regije", rekao je tim povodom Andrej Lonari, direktor GDi Gisdata grupe za regiju južne i istone Europe, te istaknuo kako se Skoplje pridružilo zajed-

GRAANI mogu jednostavno i lako koristiti geoinformacijske usluge

nici korisnika GDi Gisdatinih GIS rješenja koju ve ine Zagreb, Ljubljana, Beograd, Inija, Dubrovnik, Rovinj, Opatija, Budimpešta, Tirana i mnogi drugi manji gradovi u regiji. Gradonaelnik Skoplja Koce Trajanovski naveo je kako e uvoenje GIS-a i njegov daljnji razvoj pridonijeti podizanju kvalitete života graana Skoplja. Geobaza prostornih podataka Skoplja dio je Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) Republike Makedonije, a predstavlja skup mjera, normi, specifikacija i servisa radi uspostave elektronike državne uprave te uinkovitih metoda prikupljanja i upravljanja te razmjene i korištenja georeferenciranih prostornih podataka. U sklopu projekta je razvijena i aplikacija Graanska inicijativa, a omogu-

uje brzu i uinkovitu komunikaciju izmeu graana i gradske uprave.

Upravljanje gradom

Graani mogu postavljati pitanja ili konzultirati nadležna tijela gradske uprave o svemu što ih zanima vezano uz upravljanje gradom, mogu prijavljivati komunalne probleme poput neovlaštenog korištenja javnih površina, devastacije zelenila ili nedopuštenog odlaganja smea te korištenjem GIS-a nadležnim ustanovama na mapi tono istaknuti problematinu lokaciju. Ako je rije o pitanjima od javnog interesa, odgovor e biti javan i svima dostupan za pregled, a ako je predmet privatni, graanin e odgovor zaprimiti na vlastitu adresu elektronike pošte ili e ga se o tijeku procesa obavijestiti telefonski. G. K.

ARHIVA BUSINESS.HR

U Skoplju pušten u rad GDI Gisdatin informacijski sustav


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 23/2/2011

POSLJEDNJA REVIZIJA

TKO TOÂťNO TUMAÂťI ZAKON?

Srbija i Meunarodni monetarni fond u utorak su postigli dogovor o zavrĹĄetku posljednje revizije stand by aranĹžmana. Kljuna toka pregovora bila je platforma Vlade za pregovore sa sindikatima o poveanju plaa. Dogovor e omoguiti Srbiji povlaenje svote od oko 365 milijuna eura koji su namijenjeni podrĹĄci deviznim priuvama zemlje. A. Pa.

Quaestus invest Borislava Ĺ kegre, koji upravlja fondom Quaestus nekretnine, podnio je tuĹžbu protiv Hanfina rjeĹĄenja objavljenog 18. sijenja. Quaestus nekretine su objavile da je Quaestus Invest u ponedjeljak Upravnom sudu podnio tuĹžbu protiv rjeĹĄenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga od 18. sijenja. Hanfa je u tom fondu Quaestus

Srbija i MMF postigli dogovor

Quaestus tuĹži Hanfu

nekretninama naredila da smanji ulaganja u "tvrtke koje svoje poslovanje baziraju na nekretninama kao platformi za ostvarenje poslovne strategije", i to tako da ve 30. lipnja ove godine udjel takve imovine u ukupnoj imovini fonda ne iznosi viĹĄe od 90 posto. Istim rjeĹĄenjem Hanfa je Quaestus investu zabranila raspolaganje imovinom Quaestus nekretnina "na nain da se imovina Fonda predviena za ulaganje u nekretnine koristi za dokapitalizaciju". N.R.

BORISLAV Ĺ KEGRO, vlasnik Quaestus investa, druĹĄtva za upravljanje fondovima SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Sjedinjene DrĹžave ulagaim atraktivnije od zemalja BR ULAZAK U DRUGU FAZU OPORAVKA Glavnu rije sada imaju gospodarski razvijene zemlje u kojima je industrija joĹĄ uvijek podzaposlena, a nezaposlenost stanovniĹĄtva relativno visoka pa nema inflatornih pritisaka, kojih se ulagai u dionice tradicionalno klone

rodom), energiju (iji e rast generirati sve jaa potraĹžnja zbog gospodarskog oporavka) i tehnologiju (na kojoj se ĹĄtedjelo tijekom recesijskog razdoblja).

Kina ve uraunata

Dionice na razvijenim trĹžiĹĄtima u posljednja su dva mjeseca ubiljeĹžile najvei rast od 1998. godine, dok su trĹžiĹĄta u razvoju zabiljeĹžila znatan pad. Siguran je to znak da se Amerika i Europa vraaju na scenu kao glavni motor globalnoga gospodarskog oporavka, piĹĄe Bloomberg. MSCI World indeks (ije su sastavnice 24 razvijene zemlje) u ovoj je godini porastao 6,11 posto, ĹĄto mu je najbolji poetak u posljednjih 13 godina. S druge strane, MSCI Emerging Markets (ije su sastavnice zemlje u razvoju, poput zemalja BRIC), pao je dva posto. Nakon dvije godine do-

minacije zemlje BRIC-a maknute su s liste najpoĹželjnijih jer im je snaĹžan gospodarski rast donio inflaciju i podizanje kamatnih stopa.

SAD bolji od oekivanja Žarko Buzuk, portfolio menadŞer OTP Investa, smatra da su ta trŞiťta u posljednje dvije godina bila iznimno atraktivna zato ťto su pokretala prvu fazu globalnog oporavka. Sada smo uťli u drugu fazu u kojoj su glavnu rije uzele gospodarski razvijene zemlje u kojima je industrija joť uvijek podzaposlena, a nezaposlenost stanovniťtva relativno je

visoka pa nema inflatornih pritisaka. "Svaka je inflacija loĹĄa za dionice, a zbog niske inflacije u SAD-u i Europi dionice su postale zanimljive", kazao je Buzuk. Prema njegovim rijeima, u posljednjih nekoliko tjedana najzanimljivije je ameriko trĹžiĹĄte, u kojem je gospodarski rast i vei nego ĹĄto se mislilo, a Europa joĹĄ malo kaska. Kao poĹželjne sektore Buzuk je izdvojio prehranu (koja prosperira ve desetak godina zbog demografskog rasta i potraĹžnje koju taj sektor kombinira s defenzivnom ulagakom pri-

Ilirika Investments preporuuje pak ulaganje u energiju i sirovine. Predsjednik Uprave Ilirike Ivan Ivin smatra su ulagai nakon solidnih prinosa u BRIC-u u proĹĄloj godini to Ĺželjeli realizirati i na vrijeme krenuti na Zapad. "Na razvijenim trĹžiĹĄtima je bilo monetarnih problema, ponajviĹĄe u Kini s kamatama. Sve te injenice ve su ugraena u korekciju naniĹže koja je dogodila poetkom godine. Slina stvar dogodila se i poetkom proĹĄle godine, kada je BRIC bio u gubitku da bi na kraju ipak ostvario prinos vei od 22 posto. Slian scenarij oekujemo i u ovoj godini", zakljuio je Ivin.

Odbijanac u EU Globalni igrai klade se da e SAD s bruto domai proizvodom tri puta veim od kineskog i japanskog biti glavni motor gospodarskog rasta. Pokazatelj snaĹžnog oporavka je i ameriki uvoz, koji je u prosincu iznosio 203,5 milijardi dolara, a indeks potroĹĄakog povje-


OGLAS

ima Zbog Libije nafta u Londonu RIC-a skočila na 108,50 dolara! GEOPOLITIČKE NAPETOSTI

Na porast cijena nafte znatno je utjecala eskalacija nemira i sukoba na sjeveru Afrike, u Alžiru, Tunisu, Egiptu, no najviše aktualni neredi u Libiji, koja je s dnevnom proizvodnjom od 1,65 milijuna barela treći najveći afrički proizvođač sirove nafte

Žarko Buzuk, portfolio menadžer u OTP Investu, kaže kako su prehrana, energija i tehnologija tri glavna sektora poželjna za ulaganje   snimio saša Ćetković renja skočio je na najvišu razinu u posljednje tri godine. Referentni Standards & Poor's indeks od početka ožujka 2009. godine gotovo se udvostručio nakon što su korporativne dobiti probile sva očekivanja. Zanimljivost je da su se sa dna odbila i tržišta Grčke, Španjolske i Italije, čiji su dobici u ovoj godini premašili 10 posto nakon što su ulagači povjerovali da će Europu iz recesije izvući fascinantan rast francuskog i njemačkoga gospodarstva. Nikola Sučec

Osjetljivo svjetsko tržište sirove nafte posljednjih dana osjeća direktne posljedice nemira i nestabilnosti na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike, zbog čega su cijene sirove nafte samo u posljednja 24 sata skočile za više od šest posto. Nakon što je cijena sirove nafte na londonskom tržištu (tzv. brent crude), koje kontrolira dvije trećine svjetskog tržišta 'crnog zlata', u ranim jutarnjim satima utorka skočila na čak 108,50 dolara za barel, što je najveća razina od drastičnog skoka cijena iz prve polovine 2008. godine, tijekom dana je nešto opala, pa je oko 12 sati iznosila 106,60 dolara. No znatan rast zabilježen je i na tradicionalno stabilnijoj newyorškoj robnoj burzi (Nymex), na kojoj je u utorak ujutro barel nafte prodavan za 93,44 dolara.

Stablinije na NYMEX-u Američko tržište nafte, naime, za sada donekle odolijeva drastičnom poskupljenju sirovina zahvaljujući znatnim rezervama nafte i vlastitoj proizvodnji

derivata. I na OPEC-ovu tržištu sirove nafte barel je dan prije, u ponedjeljak, dostigao visokih 100,59 dolara.

Velike rezerve Libije Na porast cijena nafte znatno je utjecala eskalacija nemira i sukoba na sjeveru Afrike (Alžir, Tunis, Egipat), no najviše aktualni neredi u Libiji, koja je s dnevnom proizvodnjom od 1,65 milijuna barela treći najveći afrički proizvođač sirove nafte. No tlo Libije, prema rezultatima dosadašnjih geoloških istraživanja, krije goleme rezerve još neotkrivene nafte na koje svjetsko tržište i te kako računa u budućnosti, što je dodatni faktor moguće nestabilnosti s obzirom na činjenicu da je porast nasilja u tom dijelu svijeta natjerao i neke svjetske naftne

kompanije (BP, Shell, Statoil, Gazprom) da zaustave već započete radove na pripremi bušotina i istraživanju novih izvora nafte. Nestabilnosti u dijelu Bliskog istoka i Afrike zaprijetile su poremećajima u opskrbi svjetskog tržišta naftnim derivatima i plinom, što se automatski odrazilo i na rast cijena nafte, a strah od nastavka sukoba i nereda, prema procjenama stručnjaka, cijene nafte bi u sljedećim tjednima mogao potjerati do neslućenih visina. Prema predviđanjima nekih svjetskih energetskih stručnjaka, proizvodnja naftnih derivata iz konvencionalnih ležišta upravo 2010./2011. godine dostiže svoj vrhunac, nakon čega bi količine iscrpljene nafte iz poznatih izvora u sljedećem desetljeću trebale

Moamer Gadafi, libijski vođa revolucije i države, represijom prema pobunjenicima vodi zemlju u građanski rat, što diže cijene nafte  arhiva b.hr početi opadati, što bi također moglo djelovati na rast cijena derivata u svijetu. Sandra Carić Herceg sandra.caric@business.hr


investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Privredne banke Zagreb u utorak je zabiljeĹžila drugu najveu dnevnu stopu rasta na Zagrebakoj burzi. ViĹĄe od nje rasla je samo Jamnica, ali je u utorak protrgovano samo jednom dionicom tog proizvoaa vode. PBZ-om je ukupno protrgovano u vrijednosti od 225.593 kune, ĹĄto je viĹĄe nego dvostruko viĹĄe od prethodnog dana. Velikim rastom od 5,81 posto anuliran je pad od ponedjeljka, a posrijedi je i najvea dnevna stopa rasta u ovoj godini.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla Ina-industrija nafte d.d. KaĹĄtelanski staklenici Belje AD Plastik Slavonski zatvoreni investicijski fond Dalekovod Institut IGH Dom holding Adris grupa Jadranski naftovod Viro tvornica ĹĄeera d.d. Konar - elektroindustrija Luka Ploe Atlantska plovidba d.d. Atlantic grupa Ingra Uljanik plovidba Privredna banka Zagreb Plava laguna Jadroplov d.d. Zagrebaka banka Franck prehrambena industrija Jadranska banka Tisak Opeka d.d. za proizv. i promet gra. mat. Petrokemija Tankerska plovidba Zvijezda Tehnika Vupik Luka Rijeka Croatia osiguranje d.d. Slatinska banka akoveki mlinovi Fima validus Podravka prehrambena industrija d.d. Industrogradnja d.d. Croatia osiguranje d.d. Razvitak d.d. Jamnica HTP Korula uro akovi holding Laguna Novigrad Konzum HGspot Maistra Jadransko osiguranje KraĹĄ, prehrambena industrija Konar LoĹĄinjska plovidba EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge SN holding Adris grupa Ledo OT-optima telekom d.d. Riviera Pore Valamar grupa Viadukt BeliĹĄe Chromos agro Vaba d.d. banka VaraĹždin Zveevo, prehrambena industrija Lavevi Badel 1862 Finvest Corp Konar Imperial hotelijerstvo Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. Slobodna Dalmacija Hoteli Makarska Dioki d.d. Karlovaka banka Auto Hrvatska Atlas, turistika agencija TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Dukat Koka Istraturist Umag d.d. HUP - Zagreb Atlas nekretnine

+ Vrijednosnica KaĹĄtelanskih staklenika nastavila je i u utorak sa svojom izvedbom koju posljednjih nekoliko tjedana karakteriziraju vrlo visoke stope promjene. Za razliku od prethodnih dana, dionica KaĹĄtelanskih staklenika u utorak je zabiljeĹžila kretanje u negativnom smjeru te joj je cijena pala na 3990 kuna uz promet neĹĄto vei od milijun kuna. KaĹĄtelanski staklenici tako ve trei dan zaredom biljeĹže visoku likvidnost.

CROBEX: -0,85%

Redovan promet: 34.673.465,30 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

278.50 1,580.12 3,626.01 3,990.00 95.00 122.00 26.00 266.00 2,080.05 44.65 267.02 3,100.00 449.98 574.00 1,381.00 752.07 797.00 14.59 631.00 652.10 1,705.00 157.00 259.00 861.22 2,500.00 187.10 390.00 154.00 1,300.00 3,850.00 1,400.27 89.01 222.02 6,000.00 112.00 3,850.00 9.85 318.00 502.00 5,900.00 58.00 50,000.00 83.01 35.07 9.50 217.00 18.01 62.90 3,140.00 434.10 1,200.00 136.10 740.00 170.00 307.26 6,507.00 30.00 210.00 41.25 280.00 599.90 408.95 72.00 120.00 212.15 70.17 114.10 1,131.19 182.03 15.50 30.51 66.31 78.08 65.00 382.01 17.80 34.00 530.12 260.00 285.00 1,399.00 39.50

287.00 1,645.00 3,651.00 4,588.88 98.40 131.30 26.50 274.95 2,219.10 45.74 271.00 3,150.00 458.96 580.00 1,430.00 765.00 802.00 15.00 648.99 690.00 1,705.00 161.04 262.01 881.24 2,512.00 196.07 390.00 158.98 1,300.00 4,000.00 1,438.35 94.00 233.98 6,100.00 112.15 3,850.00 10.70 322.00 502.00 5,905.00 58.00 50,000.00 85.50 36.00 9.50 217.01 19.08 62.91 3,140.00 443.00 1,201.00 150.00 740.00 170.00 307.26 6,508.50 31.00 227.00 41.26 281.03 599.90 408.95 72.00 120.07 212.16 72.00 114.10 1,135.11 182.03 16.00 36.00 66.31 79.00 65.00 382.01 17.80 34.00 530.12 260.00 285.00 1,399.00 39.50

280.50 1,605.11 3,650.00 3,990.00 97.55 127.03 26.50 266.00 2,117.18 45.70 267.04 3,130.00 452.45 574.00 1,430.00 755.51 798.00 14.65 638.00 690.00 1,705.00 159.97 260.00 878.40 2,500.00 187.10 390.00 157.00 1,300.00 3,850.00 1,402.00 89.24 222.02 6,100.00 112.00 3,850.00 10.02 318.05 502.00 5,900.00 58.00 50,000.00 83.01 35.11 9.50 217.00 19.00 62.90 3,140.00 434.15 1,201.00 149.90 740.00 170.00 307.26 6,507.00 30.10 210.00 41.25 280.00 599.90 408.95 72.00 120.00 212.15 70.17 114.10 1,131.19 182.03 15.50 30.51 66.31 79.00 65.00 382.01 17.80 34.00 530.12 260.00 285.00 1,399.00 39.50

-1.92% -0.89% 0.55% -13.26% -1.47% -3.84% 1.92% -1.88% -0.23% 2.33% -1.10% 0.97% 0.54% -1.03% 1.42% -1.50% -0.25% -2.66% -0.31% 5.81% -2.01% -0.74% -0.76% -0.21% -3.10% -5.04% 0.00% -0.01% -0.16% -6.10% -2.52% -0.97% -2.62% 0.00% -5.08% 0.00% 0.40% -1.23% 0.00% -0.08% 1.75% 11.13% 3.76% -2.80% 2.70% 0.00% -0.42% -0.94% 4.67% -1.82% -3.53% -0.07% 0.00% 0.00% -0.88% -5.70% -2.90% -8.70% -4.05% -4.76% 0.00% 2.08% -0.24% -4.69% -3.35% -5.81% -4.12% -1.64% -1.61% -0.32% -8.93% 0.17% -10.13% 3.16% 0.00% -6.32% 0.59% 3.95% 0.00% -0.35% 0.00% 1.28%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

45,899 3,056 459 335 13,249 9,313 44,526 4,056 370 15,073 2,201 179 1,186 912 343 615 562 21,627 409 329 127 1,115 612 169 50 636 300 745 85 26 73 1,118 427 15 762 20 7,251 214 134 10 1,000 1 500 1,111 4,000 158 1,800 500 10 67 24 185 35 137 66 3 557 73 370 50 22 30 170 100 54 147 90 9 50 475 194 90 69 77 12 224 97 6 12 10 2 51

12,980,278.53 4,991,367.73 1,674,765.99 1,412,479.46 1,282,151.93 1,190,923.44 1,178,915.50 1,092,857.41 797,001.39 680,937.89 591,851.02 560,280.00 535,785.99 526,365.28 480,473.79 466,397.22 449,720.07 320,605.02 260,459.57 225,593.29 216,535.00 177,034.10 159,730.08 147,428.12 125,125.00 122,245.26 117,000.00 116,349.54 110,500.00 103,821.00 103,766.77 100,859.38 97,284.05 90,700.03 85,374.00 77,000.00 74,273.53 68,661.86 67,268.00 59,030.00 58,000.00 50,000.00 42,047.24 39,299.33 38,000.00 34,286.07 34,091.80 31,451.40 31,400.00 29,148.10 28,806.00 26,336.30 25,900.00 23,290.00 20,279.16 19,523.77 16,932.32 16,264.95 15,264.50 14,040.61 13,197.80 12,268.50 12,240.00 12,002.88 11,456.59 10,373.39 10,269.00 10,196.52 9,101.50 7,435.10 6,192.20 5,967.90 5,437.20 5,005.00 4,584.12 3,987.20 3,298.00 3,180.72 3,120.00 2,850.00 2,798.00 2,014.50

22,969.73 2,137.44 36,500.00 453.24 801.42 533.47 88.68 610.15 335.74 341.25 1,811.63 2,325.11 627.40 1,476.40 318.34 1,054.33 2,660.77 109.88 370.04 13,161.59 931.47 261.82 16,652.58 375.23 299.06 446.53 82.15 524.56 814.30 385.99 265.62 134.35 1,327.79 53.38 102.92 404.25 27.07 1,723.83 227.10 1,814.83 123.14 1,106.30 35.48 113.65 148.17 4,926.52 6.27 688.40 392.50 596.36 233.22 99.30 328.75 462.40 2,954.58 1,432.65 84.88 767.24 259.69 127.91 698.47 49.28 127.01 36.94 101.45 52.78 70.49 69.49 115.74 29.77 159.30 74.23 319.32 87.05 191.01 33.90 12.85 1,590.36 234.84 1,332.37 659.46 131.76

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 1,181.00 1,625.00 612.00 54.00 80.21 15.15 217.00 1,106.00 27.87 242.21 2,332.01 290.00 430.00 1,160.03 705.00 657.10 14.13 533.13 461.06 1,345.00 124.01 200.00 655.38 2,300.00 135.00 390.00 105.50 1,140.00 2,851.00 871.01 41.77 161.54 4,500.00 98.00 2,950.00 5.00 240.00 292.00 4,502.00 56.00 31,101.00 57.00 22.36 8.80 145.00 18.01 51.00 2,486.50 320.00 975.00 121.00 740.00 80.00 286.07 4,720.12 25.00 140.00 28.00 190.00 420.00 295.05 54.00 84.32 161.10 58.00 85.00 909.99 150.00 11.14 20.01 61.00 70.00 53.00 302.00 17.80 13.05 251.00 183.12 280.00 1,115.16 20.50

332.84 1,777.00 3,680.00 4,990.00 118.99 146.00 34.96 390.00 3,289.00 50.00 318.99 3,520.00 507.77 594.99 2,093.00 1,044.18 829.99 40.81 675.00 708.00 1,740.00 190.30 289.98 944.00 3,100.00 274.95 390.00 184.73 1,615.00 4,510.00 1,909.99 230.00 255.00 6,100.00 132.37 4,000.00 29.01 355.00 598.00 5,999.99 58.00 50,000.00 140.00 52.00 10.70 225.50 45.00 76.00 3,401.00 497.02 2,450.00 173.00 740.00 245.00 373.00 6,900.00 44.80 259.65 46.00 361.00 600.00 441.50 95.00 164.00 279.00 116.00 136.00 2,198.00 214.95 36.40 64.98 105.00 130.98 76.90 519.00 28.00 34.90 530.12 300.00 395.00 1,720.00 46.99


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

60,80 10,30 160,10 5,29 0,73 17,40 86,10 37,00 252,00 23,00 355,00 0,73 13,00

61,80 10,50 164,00 5,32 0,76 17,75 89,00 39,00 254,40 23,00 356,00 0,73 13,59

61,50 10,32 160,10 5,31 0,74 17,61 88,00 38,00 254,40 23,00 355,00 0,73 13,00

61,42 10,32 162,18 5,30 0,75 17,59 88,21 37,87 252,70 23,00 355,12 0,73 13,01

1,62 36,25 83,00 0,58 1,45 6,70 0,60 4,99 36,51

1,66 37,00 83,00 0,58 1,45 7,00 0,60 5,00 37,00

1,66 36,84 83,00 0,58 1,45 7,00 0,60 5,00 36,98

1,65 0,37 0,83 0,58 1,45 6,98 0,60 4,99 0,37

33,50 30,50 29,50 75,00 97,00 4,95 18,00 41,01 21,50 15,10 5,50 80,48

34,80 32,01 31,00 75,00 97,00 5,09 18,00 41,01 21,79 15,15 5,59 83,50

33,50 31,00 29,52 75,00 97,00 5,09 18,00 41,01 21,77 15,14 5,50 83,50

33,75 30,94 29,51 75,00 97,00 5,04 18,00 41,01 21,72 15,12 5,52 83,18

4.200,00 491,00 530,00 995,00 7.800,00 785,00 8.600,00 346,00 6.500,00 2.640,00 30.090,00 2.116,00 970,00 74,00 86,00

4.280,00 493,00 530,00 1.015,00 8.000,00 785,00 8.702,00 346,00 6.600,00 2.700,00 31.600,00 2.126,00 995,00 74,00 86,10

4.251,00 491,00 530,00 1.013,00 7.963,00 785,00 8.693,00 346,00 6.520,00 2.693,00 31.234,00 2.119,00 986,00 74,00 86,09

4.250,96 491,27 530,00 1.011,88 7.962,70 785,00 8.693,44 346,00 6.520,21 2.693,27 31.234,23 2.118,98 986,16 74,00 86,09

4.327,00 60,00 198,00 530,00 750,00 7.380,00 605,00 1.900,00 3.630,00 91,00 4.100,00 3.700,00 170,00

4.400,00 60,00 210,00 530,00 767,00 7.401,00 610,00 1.900,00 3.630,00 91,00 4.100,00 3.700,00 170,00

4.364,77 60,00 203,87 530,00 753,27 7.395,91 607,31 1.900,00 3.630,00 91,00 4.100,00 3.700,00 170,00

4.364,77 60,00 203,87 530,00 753,27 7.395,91 607,31 1.900,00 3.630,00 55,97 4.100,00 3.700,00 170,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR MELR KDIR NF1N ZVTG TLSG KDHR PETG DPRG SALR PBGS PILR

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR MERCATOR KD ID NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZAVAROVALNICA TRIGLAV TELEKOM SLOVENIJE KD GROUP PETROL DELO PRODAJA SALUS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK PIVOVARNA LASKO

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA L FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO TRGOVINA BORAC D.D. TRAVNIK FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Ekonomija a.d. Jarkovac Agrobanka a.d. Beograd Neoplanta a.d. Novi Sad Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Metalac a.d. Gornji Milanovac Komercijalna banka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Sloga a.d. Perlez Obveznice RS serije A2014K

ALKALOID SKOPJE DOJRAN AD NOV DOJRAN Stil a.d. Kraljevo MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO Besko a.d. Vlasotince Garant a.d. Futog RADE KONCAR SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 TUTUNSKA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE ZITO LUKS SKOPJE

770.041,31 121.179,72 84.174,70 46.330,14 42.325,82 32.524,06 31.404,52 20.448,60 18.447,45 16.031,00 14.560,00 13.827,09 12.281,41

1,84 % 0,93 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 2,94 % 9,09 % 0,00 % 1,29 %

20460 77912 24297 31468 10663 1098 11000 959 12000

33.758,39 28.704,85 20.166,51 18.251,44 15.461,35 7.666,00 6.600,00 4.787,07 4.428,15

-3,74 % 243652 -2,30 % 243652 -4,77 % 244714 0,00 % 11439 0,00 % 5766 3,88 % 8890 9,09 % 1367 1,94 % 500 0,23 % 943 -0,20 % 1300 -5,17 % 3490 4,21 % 169

8.222.569,58 7.539.415,81 7.222.423,60 857.925,00 559.302,00 44.825,17 24.606,00 20.505,00 20.484,74 19.657,92 19.281,00 14.058,35

Aeridrim Nikola Tesla +9,96% Fabrika duhana Sarajevo +4,21% Komerc. banka Beograd +4,11% Rade Konar Skopje +2,7% Zavarovalnica Triglav +1,21%

Telekom Srpske

Šipad komerc Stil Kraljevo Mercator Aik banka Niš Agrobanka

-5,7% -3,21% -2,97% -0,74% -0,4%

Energoinvest Sarajevo

+1,84 -5,17 Banjaluki indeks BIRS bio je u utorak jedan od rijetkih regijskih u plusu, a njegova vrijednost rasla je više od jedan posto, popevši se na 1026,31 bod. Najlikvidnija na popisu bila je dionica banjalukog Telekoma Srpske iji je promet iznosio 33.758 konvertibilnih maraka, a cijena zabilježila rast od 1,84 posto. Posljednja zabilježena iznosila je tako 1,66 KM, što je bila i najviša cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tim izdanjem.

Padom cijene veim od pet posto na Sarajevskoj burzi istaknula se dionica Energoinvesta iji je ukupan promet u utorak iznosio 19.281 konvertibilnu marku. Cijena dionice tijekom dana kretala se od 5,5 KM, koliko je iznosila i posljednja zabilježena, do najviših 5,59 KM, a vlasnika je promijenilo 3490 dionica. Indeks Sarajevske burze SASX-10 potonuo je 0,74 posto, na 1092,37 bodova, dok je širi SASX-30 bio u minusu od 0,44 posto.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK DOJR STIL TEL CEVI BESK GRNT RADE SBT RMDEN05 TNB TPLF ZILU

12538 11738 519 8734 56631 1849 356 540 73 697 41 18838 944

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS AERO ENHL FITO EKNM AGBN NEOP JESV MTLC KMBN IMLK SJPT SLPZ A2014

0,16 % -0,05 % -2,97 % 0,19 % -2,77 % 1,21 % 0,00 % -1,30 % -0,04 % 0,00 % 0,00 % -0,14 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E FBIHKL FBIHKC BIGFRK3 TBOTRK1 FBIHK1A BHTSR BSNLR ENISR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-D RSDS-O-C HEDR-R-A TRZN-R-A KRIP-R-A HETR-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-B

+

Oznaka

Srijeda 23/2/2011

+

Powered by

business.hr

-0,75 % 15146 64.385.029,00 0,00 % 109333 53.712.218,00 9,96 % 45418 24.071.540,00 1,40 % 10560 10.685.470,00 0,45 % 1185 9.435.800,00 20,03 % 7000 5.495.000,00 -0,40 % 615 5.346.465,00 20,14 % 13099 4.532.254,00 0,31 % 645 4.205.533,00 0,22 % 1505 4.053.365,00 4,11 % 52 1.624.180,00 0,09 % 744 1.576.522,00 -1,30 % 1307 1.288.917,00 0,00 % 13200 976.800,00 -0,01 % 9600 826.436,50

valuta: MKD - makedonski denar -0,83 % 0,00 % -3,21 % -0,16 % -4,65 % -2,71 % -1,89 % 2,70 % -2,98 % 0,00 % -0,72 % -0,72 % 0,00 %

269 6509 1550 436 260 22 223 61 30 1500 15 15 196

1.174.122,00 390.540,00 316.000,00 231.080,00 195.850,00 162.710,00 135.430,00 115.900,00 108.900,00 83.949,96 61.500,00 55.500,00 33.320,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI -0,55% BIRS +1,06% 832,98 1.026,31 Belex15 +0,37% FIRS +0,36% 769,51 1.750,78 Belexline +0,36% MBI10 -1,34% 1.432,03 2.842,02 SASX10 -0,74% MONEX20 -0,34% 1.092,37 14,451.31 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,44% Stanje ponedjeljak 21. veljae 2011. 1.055,70 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,34% -0,38% 2.655,73 BUX +0,11% 22.395,73 -0,41% +0,13% -0,65% ATX 2.927,23 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,82% utorak 22. veljae 2011.

FTSE100 6.011,13

DAX 7.337,75

CAC40

4.071,31

MICEX 1,698.58

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,59% S&P500 +0,19% 12.391,25 1.343,01 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,08% ponedjeljak 21. veljae 2011. 2.833,95


investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn   kn kn kn  kn kn  kn    kn kn kn  kn kn  $  kn  kn  kn 

110,3900 7,4138 105,1200 47,6380 109,9744 78,9100 78,4216 100,8873 44,9973 88,8000 35,4000 154,6566 75,7619 95,9800 27,9755 71,7170 50,0881 341,6294 114,4744 102,2583 91,3884 138,9100 15,2767 11,1383 331,5053 59,4600 75,9444 68,1400 11,4476 8,7762

1,01 0,57 0,54 0,50 0,46 0,38 0,37 0,34 0,31 0,27 0,20 0,19 0,18 0,17 0,17 0,15 0,14 0,11 0,11 0,09 0,04 -0,01 -0,07 -0,09 -0,10 -0,12 -0,15 -0,15 -0,15 -0,16

10,81 8,84 4,03 10,86 24,36 17,67 12,22 1,12 21,89 15,19 14,82 23,37 9,02 15,33 -1,04 9,42 2,40 -3,39 -3,10 9,73 14,12 6,98 7,78 1,61 7,58 4,02 3,11 13,30 12,14 7,00

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

4,66 3,36 0,86 3,96 1,09 2,45 3,85 0,32 3,16 2,76 3,39 2,37 3,59 5,37 3,89 3,60 4,49 2,95 1,13 5,23 5,47 8,32 3,42 1,97 2,74 3,18 6,73 5,85 0,98 8,99

21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011

DIONIKI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. NFD Aureus US Algorithm 154,6566

28,74

Platinum Global Opportunity 15,2767

18,87

MP-Global HR

331,5053

18,73

Ilirika BRIC

114,4744

18,22

HPB WAV DJE

98,0858

16,95

FIMA Equity

75,9444

-13,43

ST Global Equity

45,7279

-10,85

C-Zenit

52,2793

-8,73

KD Victoria

14,6047

-6,97

5645,1400

-5,18

Poba Ico Equity

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

+ MJEŠOVITI

ZB aktiv KD Nova Europa ZB BRIC+ AC Rusija VB CROBEX10 Raiffeisen HR dionice Capital Two Ilirika Gold OTP indeksni A1 Erste Total East NFD Aureus US Algorithm HPB Titan Erste Adriatic Equity NFD Aureus BRIC PBZ I-Stock HPB Dynamic MP-Bric HR Ilirika BRIC NFD Aureus Global Developed PBZ Equity fond ZB trend Platinum Global Opportunity AC G Dynamic EM MP-Global HR Raiffeisen Emerging M. FIMA Equity Raiffeisen C. Europe KD Energija HI-growth

13,06 17,39 7,47 15,03 22,49 15,70 14,77 N/A 19,85 11,14 12,27 41,67 9,13 12,81 -1,68 16,59 0,30 2,72 3,01 11,77 16,27 9,85 28,13 2,94 15,51 6,88 -3,81 12,09 21,04 9,30

14,07 16,71 N/A 13,26 7,83 6,32 10,19 N/A 5,65 2,12 3,78 28,74 10,02 0,83 3,17 16,37 -3,02 2,27 18,22 7,04 6,28 11,86 18,87 4,90 18,73 5,05 -13,43 0,31 N/A 3,94

2,14 -8,53 N/A -17,08 9,09 -9,22 -6,10 N/A -22,29 -4,21 -26,36 20,23 -7,45 -0,76 -13,86 -8,81 -14,28 -5,21 12,69 0,43 -1,63 4,03 -6,43 5,62 -6,62 -15,10 -4,01 -6,35 N/A -1,44

6,16 1,33 -1,39 2,39 7,01 6,68 3,07 0,82 7,10 6,08 8,86 5,24 3,99 6,95 -3,28 3,06 2,70 -8,05 -4,31 4,78 7,58 2,30 7,82 -1,15 3,38 -3,40 0,08 8,97 5,03 1,54

492,184 21,529 106,594 10,255 9,224 17,127 7,274 3,900 154,001 12,001 52,960 42,590 10,487 230,128 7,981 245,179 20,291 12,764 34,842 63,721 379,477 189,907 8,449 14,648 5,378 29,124 18,733 203,331 9,363 67,656

www.business.hr/investor

+ vrijednost promjena udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

117,4970

11,72

ZB global

153,0500

9,42

MJEŠOVITI FONDOVI

PBZ Global fond

111,2594

7,58

Erste Balanced

127,3100

5,86

Raiffeisen Balanced

161,2500

5,65

ICF Balanced

118,3027

-10,19

ST Balanced

174,2097

-7,65

C-Premium

5,7770

-3,74

HPB Global

103,2997

-2,60

Agram Trust

72,5190

0,18

ZB global PBZ Global fond Erste Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced OTP uravnoteženi HI-balanced AC G Balanced EM ST Balanced Raiffeisen Prestige ICF Balanced Raiffeisen Balanced C-Premium Allianz Portfolio ST Aggressive HPB Global Ilirika JIE Balanced Agram Trust KD Balanced

 kn  kn kn   kn  kn  kn kn kn kn  kn kn

153,0500 111,2594 127,3100 83,6553 116,9366 10,3497 11,2262 174,2097 110,3500 118,3027 161,2500 5,7770 117,4970 68,1938 103,2997 150,8870 72,5190 8,4672

0,69 0,22 0,17 0,09 0,02 -0,01 -0,01 -0,02 -0,03 -0,04 -0,09 -0,23 -0,23 -0,24 -0,51 -0,51 -0,52 -0,53

7,65 11,03 11,31 0,14 10,57 5,61 2,24 2,46 2,28 6,85 6,68 6,66 4,88 7,54 5,68 1,82 7,97 4,79

7,53 12,67 9,13 1,86 8,44 6,74 3,42 -2,25 2,89 2,58 6,72 7,39 7,08 6,61 1,00 6,78 6,97 5,19

9,42 7,58 5,86 2,37 1,45 4,57 5,57 -7,65 N/A -10,19 5,65 -3,74 11,72 0,36 -2,60 2,92 0,18 2,84

4,51 5,78 0,30 -3,80 3,06 0,38 6,03 7,07 N/A 2,24 5,79 -12,65 9,47 -6,82 0,60 8,43 0,05 -3,21

3,70 6,52 4,21 -1,43 8,67 0,93 -0,18 2,04 1,83 4,60 3,90 3,29 2,01 4,54 5,59 -0,54 3,70 1,12

711,728 304,105 106,821 15,010 40,006 70,535 14,451 11,785 202,811 12,675 315,386 12,766 7,862 2,765 93,010 43.779 13,527 7,311

9,64 9,45 10,10 4,60 5,19 8,99 1,98 8,12 0,96 8,81 8,49 4,06 1,78 5,42 5,39 5,08 2,62 5,10

21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011

     kn  

131,0800 126,4971 159,1300 128,7734 130,3692 162,9891 176,4200 11,4303

0,11 0,08 0,05 0,05 0,04 0,04 0,03 0,02

0,47 1,83 -0,02 1,50 0,64 1,01 1,44 0,91

1,09 1,04 -0,70 2,91 1,11 2,77 1,67 1,11

6,66 5,45 3,94 4,29 6,22 7,88 7,55 5,22

4,38 4,46 4,94 4,99 4,51 8,03 6,71 1,50

0,58 1,58 0,01 1,49 0,62 0,65 1,14 0,53

285,000 13,515 203,654 16,554 133,907 56,415 506,141 7,403

7,73 5,39 9,64 5,19 7,96 6,33 8,75 8,99

21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011

kn kn kn kn   kn kn  kn kn kn kn kn kn  kn

102,5545 123,0098 117,6955 163,3659 140,2926 126,3335 145,7000 11,3744 10,7296 132,9112 139,1400 139,2296 135,8444 132,7413 108,9193 105,8900 100,0177

0,13 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,22 0,73 0,81 0,61 0,42 0,56 0,87 0,65 0,74 0,52 0,73 0,68 0,65 0,68 0,64 0,53 N/A

1,00 1,27 1,65 1,24 0,95 1,16 1,78 1,37 1,52 1,11 1,55 1,34 1,51 1,49 1,42 1,25 N/A

1,35 2,55 3,28 2,19 2,33 3,40 3,58 3,29 3,33 2,56 3,40 2,63 3,11 3,26 3,31 3,61 N/A

1,62 4,09 5,06 4,75 3,25 4,34 4,82 5,50 4,18 6,27 4,37 4,57 4,38 5,40 4,91 4,12 N/A

0,00 0,45 0,45 0,36 0,24 0,32 0,50 0,37 0,40 0,27 0,33 0,42 0,31 0,37 0,33 0,28 0,02

7,691 123,593 182,905 2160,269 143,867 519,312 974,422 136,420 47,149 1065,284 861,468 102,699 65,131 238,113 175,352 543,656 5,000

1,57 5,17 3,30 10,59 10,59 8,59 7,99 2,41 1,72 11,90 7,73 7,41 7,14 5,39 1,78 1,42 0,08

21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011

+

OBVEZNIKI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

162,9891

7,88

Raiffeisen Bonds

176,4200

7,55

Erste Bond

131,0800

6,66

PBZ Bond fond

130,3692

6,22

HPB Obvezniki

126,4971

5,45

ZB bond

159,1300

3,94

OTP euro obvezniki

128,7734

4,29

HI-conservative

11,4303

5,22

HPB Obvezniki

126,4971

5,45

PBZ Bond fond

130,3692

6,22

Erste Bond HPB Obvezniki ZB bond OTP euro obvezniki PBZ Bond fond Capital One Raiffeisen Bonds HI-conservative

NOVANI FONDOVI Platinum Cash OTP novani fond VB Cash ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani Raiffeisen Cash Agram Cash Agram Euro Cash PBZ Novani fond Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novani Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash

+


investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 23/2/2011

SLOVENCI U VARĹ AVI

Banke Ĺžele Krku i Gorenje na WSE-u

Nakon ĹĄto je poetkom ove godine najavljeno izlistavanje dionica Nove kreditne banke Maribor na VarĹĄavskoj burzi, isti bi scenarij mogao uslijediti i s dionicama vladarice Ljubljanske burze Krke i jednim od likvidnijih izdanja na slovenskom trĹžiĹĄtu kapitala  dionicom proizvoaa bijele tehnike Gorenja. Kako prenosi dnevni list Finance, letargino je ulagako ras-

poloĹženje na slovenskoj burzi potaknulo tamoĹĄnje investicijske banke da mogunost izlistavanja na VarĹĄavskoj burzi predstave Krki i Gorenju. Iz Gorenja su potvrdili da su im banke ponudile takvu opciju, no o tome joĹĄ ne razmiĹĄljaju. Zbog slabog interesa ulgaa krajem proĹĄle godine ta kompanija iz Velenja nije uspjela provesti planiranu dokapitalizaciju. Ljubljanske burze planiraju se zasada drĹžati i u Krki, koja je proĹĄle godine ostva-

rila neto dobit od 165 milijuna eura, tri posto manje nego prethodne godine. Dionica Krke jedna je od rijetkih na Ljubljanskoj burzi iji dnevni prometi esto prelaze milijun eura, dok je posljednja zabiljeĹžena cijena te dionice bila na razini od 61,4 eura. U fokusu investitora ovih se dana na Ljubljanskoj burzi ponovno naĹĄla i dionica Mercatora zahvaljujui Agrokorovoj najavi o preuzimanju, a cijena dionice na poeku tjedna bila je na razini od 165 eura. Na VarĹĄavskoj burzi krajem

idueg mjeseca nai e se dionica Nove kreditne banke Maribor, a poznato je da e Slovenija kao veinski vlasnik portfeljnim ulagaima dati prednost za upis dionica, dok e se oni obvezati na pravo prvokupa Slovenije. Ne pokaĹžu li ulagai interes, Republika Slovenija sudjelovat e u dokapitalizaciji sukladno svom udjelu, dok upueni u problematiku, prenose slovenske novine, tvrde da su sve zapreke dokapitalizaciji Nove kreditne banke Maribor nestale. B. St.

KaĹĄtelanski staklenici pali 13,26 posto Uslijed zatiĹĄja na domaem trĹžiĹĄtu kapitala, dioniki indeksi u utorak su blago pali. Crobex je kliznuo 0,85 posto, na 2246,07 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,83 posto, na 1231,55 bodova. Redovan promet dionicama bio je neĹĄto slabiji nego prijaĹĄnjih dana i iznosio je samo 34 milijuna kuna. "Domae trĹžiĹĄte se uspavalo. Indeksi stagniraju najviĹĄe zahvaljujui pozitivnom utjecaju dionica Ericssona Nikole Tesle i IGH, jer ostatak trĹžiĹĄta

uglavnom biljeĹži minuse", kazala je za Hinu Danijela SporiĹĄ, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom druĹĄtvu Credos. Kako dodaje, po smanjenom obujmu trgovanja vidljivo je da domaa burza nema snage za nastavak rasta.

Opet minus za HT

Najvei promet ostvaren je dionicom HT-a, 12,98 milijuna kuna. Cijena joj je pala 1,92 posto, na 280,5 kuna. Meu milijunaĹĄe

uvrstila se i dionica Ericssona Nikole Tesle kojom je ostvareno 4,99 milijuna kuna prometa. Nakon skoka viĹĄe od 10 posto pod utjecajem najave dividende od 190 kuna po dionici, cijena joj je u utorak pala neĹĄto manje od jedan posto i iznosila je 1605,11 kuna.

Ina na 3650 kuna

ViĹĄe od pola posto porasla je i dionica Ine, kojoj je zadnja cijena u utorak iznosila 3650 kuna. Na Inu je potroĹĄeno 1,5 milijuna kuna. Vrijednosnica KaĹĄtelanskih staklenika nastavila je u utorak neuobiajenu izvedbu koju posljednjih nekoliko tjedana karakteriziraju vrlo visoke stope promjene. Za razliku od prethodnih dana, dionica

SNIMIO HRVOJE DOMINI

MIRNO NA ZSE-u Na domae dionice u utorak je potroĹĄeno samo neĹĄto viĹĄe od 30 milijuna kuna, a trgovanjem su dominirali gubitnici Ericsson i HT

BOŽO PRKA, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, ija je dionica u utorak porasla gotovo ťest posto

KaĹĄtelanskih staklenika u utorak je zabiljeĹžila kretanje u negativnom smjeru i cijena joj je pala na 3990 kuna uz promet neĹĄto vei od milijun kuna. KaĹĄtelanski staklenici tako ve trei dan zaredom biljeĹže visoku likvidnost. Dionica Privredne banke Zagreb u utorak je zabiljeĹžila drugu najveu dnevnu stopu rasta na Zagrebakoj burzi. ViĹĄe od nje

REGIJA

Najlikvidnija je ponovno bila dionica farmaceuta

Nikola Suec

BROJKE

Nastavljaju se prodaje u Ljubljani i Sarajevu Negativan trend nastavio se na Ljubljanskoj burzi, iji je indeks u utorak izgubio na vrijednosti 0,55 posto te dan zakljuio na 832,98 bodova.

rasla je samo Jamnica, ali se u utorak trgovalo samo jednom dionicom tog proizvoaa vode. PBZ-om se ukupno trgovalo u vrijednosti 225.593 kune, ĹĄto je viĹĄe nego dvostruko viĹĄe od prethodnog dana. Velikim rastom od 5,81 posto anuliran je pad od ponedjeljka, a posrijedi je i najvea dnevna stopa rasta u ovoj godini.

Krke sa 770.041 eurom prometa, a zabiljeĹžen je i blagi rast cijene od 0,16 posto, na 61,5 eura. Cijena trgovakog lanca Mercatora nastavila je pad nakon euforije oko Agrokorova preuzimanja te je posljednja zabiljeĹžena u utorak iznosila 160,1 euro.

Promet tom dionicom nadmaĹĄio je onaj od ponedjeljka te je iznosio 84.174 eura, ipak i dalje slabaĹĄnih. U minusu su bila i oba sarajevska indeksa, SASX-10 i SASX-30, dok se po rastu cijene istaknula dionica Fabrike duhana ija je vri-

jednost uzletjela 4,21 posto, na 83,5 konvertibilnih maraka. NajviĹĄe je trgovana bila dionica joĹĄ jednog proizvoaa lijekova, Bosnalijeka, a ukupan promet na Sarajevskoj burzi iznosio je 488.414 konvertibilnih maraka. B. St.

0,37 1,06 posto porastao je beogradski BELEX 15

posto porastao je banjaluki BIRS


Zbog Biebera potrošio pravo bogatstvo na oglas u kojem pljuje po dodjeli Grammyja Dodjela glazbene nagrade Grammy mnoge je razljutila, posebice fanove pjevaa Justina Biebera kojemu je izmaknula nagrada za najboljeg novog izvoaa. To što nije dobio nagradu toliko je razbjesnilo glaz-

benog producenta Stevea Stoutea da je platio malo bogatstvo za cijelu oglasnu stranicu u nedjeljnom izdanju New York Timesa kako bi izrazio svoje uenje zbog injenice da glazbena industrija u 16-godišnjem Bie-

beru nije prepoznala 'definiciju modernog umjetnika'. Stoute je primijetio i kako je 'zanimljivo' da Grammy prepoznaje imena umjetnika poput Eminema, Kanye Westa i Justina Biebera kada treba osigurati gledanost

DOBITNICI DANA (ZSE) Jamnica +11,13 % Jadransko osiguranje +4,67% Dukat +3,95% HTP Korula +3,76% Karlovaka banka +3,16%

GUBITNICI DANA (ZSE) Dioki Slobodna Dalmacija Riviera Pore Atlas Zvijezda

30 Raste

24 Nema promjene

-10,13% -8,93% -8,7% -6,32% -6,1% 44 Pada

i prijeko potrebne sponzore, ali ne i kada ih treba nagraditi. Mediji ne spominju koliko je producent platio oglas, ali sudei Mlaahnom Bieberu izmakpo prosjenim cijenama, pret- nula je nagrada za najboljeg postavljaju da je morao pose- novog umjetnika gnuti duboko u džep. B.hr ARHIVA BUSINESS.HR INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,348.38 159,48

Prom. 1.32% 0,05%

Sirova nafta 86,3 Prirodni plin 3,88 Zlato 1.406,55 Srebro 33,88 Goveda 105,00 Kava 297,32

1,61% 0,82% 1,37% 4,17% 0,00% 0,46%

PREDAVAT E IM »AK I ROCKEFELLER

Kamp gdje će djeca bogataša naučiti upravljati novcem Potomci dvadeset najbogatijih svjetskih obitelji ovo e ljeto provesti u newyorškom kampu, gdje e tijekom šest tjedana na razliitim teajevima nauiti kako upravljati novcem i moi, a sve za cijenu od 25.000 dolara. Djecu uz uenje ekaju i vikendi u najluksuznijim amerikim destinacijama poput Hamptonsa, Cape Codea i Berkshiresa. Prema rijeima vlasnika kampa, milijunaša Michaela Loeba, cilj programa nije da se od djece bogataša stvore snobovi, ali kamp je namijenjen upravo njima jer imaju novca da naprave velike promjene u svijetu. Program podupire newyorško sveuilište, a osim putovanja i teajeva, koje e voditi ak i strunjaci poput Rockefellera, potomka nekad najbogatijeg ovjeka na svijetu, nudit e i etverotjedno stažiranje u pojedinim tvrtkama. I. B. PROGRAM sadrži i luksuzna vikend-putovanja te stažiranje

ARHIVA BUSINESS.HR

DOBRO ULAGANJE

ARHIVA BUSINESS.HR

Investitori 'luksuzne' dionice vole zbog - Kine Dionice kompanija koje stoje iza slavnih luksuznih brendova, kao što je LVMH Moet Hennessy Louis Vuitton, strunjaci dobrim ulaganjem smatraju zbog nekoliko razloga. Christian Magoon, izvršni direktor Magoon Capitala, rekao je za CNNMoney da su 'luksuzne' dionice dobro dugorono ulaganje zato što je to tržište na koje novi igrai teško ulaze, što postojeima pruža mogunost da proizvode naplauju koliko žele, a to pak donosi velike zarade.

Hoe li se poveati obujam trgovanja na Zagrebakoj burzi, pratite na...

No, najvee zasluge za atraktivnost dionica proizvoaa luksuzne robe pripadaju Kini, i to zato što je broj milijunaša u toj zemlji u posljednjih 10 godina porastao 50 posto, a veina novih bogataša mlaa je od 40 godina i žele pokazati svoje bogatstvo. To dobro ilustrira LVMH-ov brend Louis Vuitton, koji je samo jedan od 20-ak u vlasništvu te grupacije, a meu ostalima su i Christian Dior te Fendi, kojem su najvei kupci upravo Kinezi. Nikolina Rivosechi

www.business.hr

UKRATKO... Medvedev strahuje od dolaska fanatika Ruski predsjednik Dimitrij Medvedev smatra da stanje na Bliskom istoku i u arapskom svijetu, koje izravno utjee na Rusiju, može izazvati raspad država i dolazak fanatika na vlast, što bi znailo desetljea sukoba i širenje ekstremizma. Licitacija za Modria Predsjednik Tottenhama Daniel Levy poruio je treneru Manchester Uniteda Alexu Fergusonu da ne namjerava tako lako pustiti hrvatskog reprezentativca Luku Modria te da licitacija kree od 50 mil. funti. Naješe prezime U SAD-u postoji više od 163.000 ljudi koji nose prezime Washington i to je naješe prezime Afroamerikanaca, a mnogi se nazivaju George, poput prvog amerikog predsjednika Georgea Washingtona.

www.business.hr

Business.hr broj 833  

Kamate modela Nafta u Londonu skočila na 108,50 $ Konačno jeftiniji krediti: Pozitivne efekte oporezivanja dohotka pojest će poskupljenja Vl...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you