Business.hr broj 924

U BIZNIS S WEBOM 8

E-poslovanje bliže za 1000 poduzetnika

IZLAZNA STRATEGIJA 6

NCA Fižuliću: Nađite dobrog kupca i možete prodati Turbo limač Dok se pronalaženje partnera koji bi iskupio Fižulićev udjel u Turbo

SLOBODAN VUČIćEVIć, limaču naizgled čini kao sjajno rješenje, to otvara i pitanje opstanka Magme kao kompanije, koja bi izgubila glavni izvor prihoda vlasnik NCA grupe

Srijeda 6/7/2011

broj 924 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

KRATKI ZA 9000 EURA 4-5 Ini bi mogli znatno porasti troškovi distribucije naftnih derivata na jug Hrvatske i u BiH, a Turkoil će joj postati novi konkurent na hrvatskom i bosanskohercegovačkom maloprodajnom tržištu

Turci Ini preoteli skladište u Pločama

MAĐARI ODLUČILI

Ništa od novog ugovora o Ini Viktor Orban, mađarski premijer, kazao je da njegova vlada nije odobrila nikakve izmjene vezane uz vlasničke odnose u Ini

2

info&stav 2-3

business.hr

Inin plin skuplji 14 posto Dobar start Makarske U prvih ĹĄest mjeseci u Makarskoj je boravilo 31.275 doma ih i stranih turista koji su ostvarili 166.181 no enje, ĹĄto je u usporedbi s istim lanjskim razdobljem 18 posto viĹĄe gostiju i 15 posto viĹĄe no enja. Najve i broj no enja ostvarili su esi, drugi su Nijemci, a na tre em mjestu po broju dolazaka i no enja su - Ĺ ve ani. Slijede turisti iz susjedne BiH, NorveĹĄke, Poljske i Engleske.

Ina je distributerima poslala obavijest da e u tre em kvartalu plin pla ati 14 posto viĹĄe nego do sada. Distributeri e tako tisu u kubika plina pla ati 499 dolara, dok je do sada cijena te koli ine iznosila 437 dolara. To je ve drugo poskupljenje plina distributerima u ovoj godini - na po etku prvog kvartala Ina je cijenu tisu u kubika podigla sa 416 na 437 dolara.

Srijeda 6/7/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomo nik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari , Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

MA ARI ODLUÂťILI

NiĹĄta od novog ugovora Ma arski premijer Viktor Orban izjavio je u utorak u Strassbourgu da njegova vlada kao ve inski vlasnik naftne kompanije Mol ni u kojem slu aju nije odobrila niti se sloĹžila o bilo kakvim izmjenama Dioni arskog ugovora sklopljenog izme u hrvatske Vlade i Mola o suvlasniĹĄtvu nad Inom, kao ni o izmjenama ostalih dokumenata koji reguliraju dioni arske odnose izme u hrvatske Vlade i ma arske kompanije.

"Poznati su nam svi navodi hrvatske strane, no ne vidimo ih kao me udrĹžavni problem, ve isklju ivo kao pitanje o kojem se trebaju o itovati nadleĹžne vlasti", rekao je Orban na konferenciji za novinare.

Podsjetimo, ma arski su mediji u utorak objavili da je hrvatsko pravosu e i sluĹžbeno zatraĹžilo izru enje predsjednika Uprave Mola Zsolta Hernadija, kojega Hrvatska sumnji i da je bivĹĄem premijeru Ivi Sanaderu u dva navrata uplatio ukupno 10 milijuna eura mita kako bi ma arska kompanija stekla odlu uju u prevlast u upravlja koj strukturi Ine.

Demantirali ispitivanje

Dio ma arskih medija prenio je i da su hrvatske vlasti traĹžile ispitivanje Hernadija, ponudivĹĄi da se ono obavi u Ma arskoj.

No i hrvatska i ma arska pravosudna tijela

tu su vijest odmah demantirala. Iz sjediĹĄta Mola potvr eno je da ni oni, a ni predsjednik Uprave Hernadi nisu primili nikakav zahtjev ni za ispitivanje ni za izru enje, a ista je informacija stigla i iz hrvatskog Ministarstva pravosu a i DrĹžavnog odvjetniĹĄtva.

Hrvatska je Vlada pak po etkom lipnja ove godine donijela odluku o pokretanju pregovora s Molom kako bi se izmijenile odredbe postoje eg Dioni arskog ugovora iz 2003. i dokumenta pod nazivom Prva izmjena i dopuna ugovora o me usobnim odnosima dioni ara.

U tu su svrhu u pregovara ki tim s hrvatske strane imenovani ministar gospodarstva uro Popija , ministrica financija Martina Dali , ministar pravosu a DraĹžen BoĹĄnjakovi i predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Ĺ tern.

Po etne pozicije

Prema prvotnim najavama, hrvatska Vlada e u pregovorima inzistirati na izmjenama upravlja ke

strukture u Ini, odnosno da se izvrĹĄne ovlasti oduzmu sadaĹĄnjem Odboru izvrĹĄnih direktora i vrate Upravi Ine, te da se upravlja ka struktura Ine uskladi s vaĹže im hrvatskim zakonodavnim okvirima.

Kako je Business.hr ve pisao, Odbor izvrĹĄnih direktora trenuta no ima izvrĹĄne ovlasti u Ini i operativno vodi kompaniju, ĹĄto je suprotno vaĹže em Zakonu o trgova kim druĹĄtvima, koji nalaĹže da takav

››

BISER DANA Gdje su ona dva pedera s transparentom?

DUJOMIR MARASOVI , ĹĄef splitskog HDZ-a, na sve anom otvaranju autoceste Rav a - Vrgorac, ‘raspituju i’ se za grupu mladih splitskih HDZovaca koji su u rukama drĹžali transparent s natpisom ‘Jadranka, Split je uz tebe’

BROJKA

225

eura dobit e ove godine za tonu pĹĄenice prve klase poljoprivrednici u slovenskom Prekmurju, dok su lani dobivali 140 eura

UVODNIK

o Ini OruĹžje se ne e birati odbor moĹže biti samo pomo no i savjetodavno tijelo Uprave, a nikako tijelo koje ima ovlasti upravljati kompanijom. Vlada je tako er najavila da e tijekom pregovora inzistirati na preciznijem odre ivanju strategije razvoja rafinerija u Sisku i Rijeci te da e zahtijevati dodatna ulaganja u istraĹživanje novih nalaziĹĄta nafte i plina.

Predsjednik NO-a Ine i lan Vladina pregovara kog tima Davor Ĺ tern odbio je komentirati izjavu ma arskog premijera, ali Business.hr-u je potvrdio kako e, kada su u pitanju budu i pregovori, po etna pozicija biti od iznimne vaĹžnosti.

"Ako po etne pozicije obiju strana u pregovorima budu u skladu sa strateĹĄkim interesima Ine, onda za nekim velikim pregovorima ne e biti ni potrebe. No ako se dvije strane ne na u u po etnim stajaliĹĄtima, onda e pregovori biti dugi. Ipak, vjerujem da bi i jednoj i drugoj strani strateĹĄki interes Ine trebao biti na prvome mjestu", konstatirao je Ĺ tern.

Sandra Cari Herceg

VIKTOR ORBAN, ma arski premijer, kazao je da njegova vlada nije odobrila nikakve izmjene vezano uz vlasni ke odnose u Ini SNIMIO HRVOJE DOMINI

ZSOLT HERNADI, predsjednik Uprave Mola

Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

SNIMIO DARKO MARI

I

zjava ma arskog premijera Viktora Orbana, koji je u Strassbourgu dao do znanja da njegova vlada nije odobrila nikakve izmjene postoje ih dioni arskih ugovora s hrvatskom Vladom o suvlasniĹĄtvu u Ini, kao ni bilo koji od pripadaju ih dokumenata koji reguliraju upravljanje hrvatskom kompanijom, jasno potvr uje da e pregovori izme u Vlade i Mola o prevlasti nad upravlja kom strukturom biti Ĺžestoki i nemilosrdni, te da dvije suprotstavljene strane ne e birati oruĹžja kako bi ostvarile svoje ciljeve. Ma ari su prvotno najavljivali da e opravdanost upravo ovakve upravlja ke strukture Ine, koja je suprotna vaĹže im zakonskim propisima, dokazati tijekom pregovora, ali sada su promijenili plo u i kroz usta ma arskog premijera najavili da ne e pristati ni na kakve izmjene postoje ih ugovora.

DOMA I pravni stru njaci pak upozoravaju da hrvatska Vlada ne treba previĹĄe ra unati na mogu nost poniĹĄtavanja Dioni arskog ugovora sklopljenog s Molom 2003., kao ni sporne Prve izmjene i dopune ugovora o me usobnim odnosima iz 2009., ako doista namjerava pregovore "odvu i" tim smjerom, kako se to moglo iĹĄ itati

››

Doista je teĹĄko vrsto i utemeljeno dokazati da je Molov novac upla en na ime mita Sanaderu. Za takvo ĹĄto treba ishoditi priznanje barem jedne od upletenih strana o stvarnoj namjeni novca. Koliko je vjerojatno takvo priznanje? Realno kazano - posve je nevjerojatno

u izjavama nekih drĹžavnih duĹžnosnika. Naime, pravnu niĹĄtavnost dokumenata u ovakvim je situacijama iznimno teĹĄko dokazati, jer treba argumentirano pokazati da su ugovori doista sklopljeni na osnovi zakonski i moralno dvojbenih temelja, ili - preciznije kazano - na osnovi mita. Mol je ve oĹĄtro demantirao da je bivĹĄem premijeru Sanaderu stvarno pla eno 10 milijuna eura mita da "za-

Ĺžmiri" i Molu prepusti ve inska upravlja ka prava u Ini, a isto je u dosadaĹĄnjim izjavama rekao i predsjednik Uprave Zsolt Hernadi.

DODUĹ E, trag o dvije nov ane transakcije od po pet milijuna eura na bankovnom ra unu bivĹĄeg predsjednika Uprave Diokija Roberta JeĹži a postoji, no moĹže li se doista vrsto i utemeljeno dokazati da je on upla en na ime mita Sanaderu ili je

jednostavno rije o redovnoj transakciji novca namijenjenog nekim daljnjim ulaganjima? Za takvo ĹĄto treba ishoditi priznanje barem jedne od upletenih strana o stvarnoj namjeni novca. Koliko je vjerojatno takvo priznanje? Realno kazano ÂŹ posve je nevjerojatno. Ima li, dakle, hrvatska Vlada vrĹĄ e argumente i je li spremila ubojitije oruĹžje za skori po etak pregovora s Molom?

tema 4-5

RIVALI S ISTOKA Ini bi mogli znatno porasti troškovi dis Turkoil e joj postati novi konkurent na hrvatskom i bosans

Turci Ini preoteli sk

9 BROJKA

tisu a eura Ina je ponudila manje od Turkoila za godišnji najam skladišta

Ina je za prostorni metar ponudila 5 eura, a Turci 5,3 eura.

Svaka cijena viša od 4,6 eura donosi zaradu NTF-u u slu aju popunjenosti cijelog prostora, što je sada slu aj, a iz najve e doma e kompanije neslužbeno doznajemo kako se ne e žaliti na natje aj Ina je ponudila prenisku cijenu na natje aju za skladištenje naftnih derivata u Plo ama pa e 32.000 prostornih metara koje je dosad u najmu imala hrvatska kompanija oti i turskom naftašu Turkoilu. Time bi Ini mogli znatno porasti troškovi distribucije naftnih derivata na jug Hrvatske i u BiH, a Turkoil e joj postati novi konkurent na bosanskohercegova kom i hrvatskom maloprodajnom tržištu.

Natje aj je proveo vlasnik skladišta, tvrtka Naftni terminali Federacije (NTF) iz Plo a, preko koje BiH uvozi 70 posto derivata. Ondje se brodovima dopremaju naf-

tni proizvodi koji se onda cisternama otpremaju na prodajna mjesta.

Ina je za produljenje ugovora o skladištenju, koji je istekao 1. srpnja, ponudila mjese ni iznos od 160.000 eura, a Turkoil od oko 169.000 eura. Drugim rije ima, Ina je za prostorni metar ponudila 5 eura, a Turci 5,3 eura. Svaka cijena viša od 4,6 eura donosi zaradu NTF-u u slu aju popunjenosti cijelog prostora, što je sada slu aj. Osobe upoznate s natje ajem isti u kako ih je prili no iznenadila kalkulacija Ine.

U skladu s uvjetima

"Ina je ponudila cijenu koja

je bila u skladu s tržišnim uvjetima te tehni ko-tehnološkim uvjetima ponu enog skladišnog prostora i pripadaju e opreme, no nismo u mogu nosti iznositi detalje ponude", navedeno je u odgovoru kompanije.

Vezano uz mogu e pove anje troškova kratko kažu: "Ina se usmjerila na vlastite resurse i optimizaciju logisti koga poslovnog procesa, slijedom ega o ekujemo ostvarivanje financijskih ušteda."

"Ne znam zašto je Ina sada ponudila takvu cijenu, ali bivša je Uprava pogriješila što još prije tri- etiri godine, kada je za to bila prilika, nije produljila najam",

isti e osoba upoznata s doga anjima u Plo ama. Ina je 2007. namjeravala graditi svoj spremnik u Plo ama pa slijedom toga nije produljila najam, ali taj projekt, koji je trebala financirati Hrvatska poštanska banka, nikad nije zaživio.

U NTF-u iz Plo a, gdje se skladišti 82.000 prostornih metara naftnih derivata, iznimno su zadovoljni sklopljenim poslom s Turcima.

Turkoil je nedavno ondje ve zakupio jedan stari rezervoar od 10.000 prostornih metara, pa e sada u Plo ama imati na raspolaganju prostor od 42.000 kubika.

Turskoj kompaniji, naime, nije se isplatilo imati ma-

BROJKA

169

tisu a eura za mjese ni najam skladišta ponudio je Turkoil, dok je Ina ponudila 160 tisu a

nji prostor budu i da jedan brod za dopremanje njihovih derivata iz Turske, odnosno Iraka, može prevesti izme u 25.000 i 30.000 prostornih metara.

Zadovoljni poslom

"Zadovoljni smo novim ugovorom. On e nam omogu iti širenje u BiH i Hrvatsku", napominju u Turkoilu. Time bi postoje e naftne kompanije trebale dobiti konkurenciju. Uvoz derivata u BiH preko Plo a je najjeftiniji pa kompanije koje tim putem uvoze proizvode mogu i snižavati maloprodajnu cijenu goriva.

U NTF-u napominju kako se Turkoil prvi put poja-

stribucije naftnih derivata na jug Hrvatske i u BiH, a skohercegova kom maloprodajnom tržištu

business.hr Srijeda 6/7/2011

U najmu (m3) Turkoil 42.000 INA 20.000 Petrol 10.000 OMV 10.000 BROJKA

82

tisu e kubi nih metara kapacitet je skladišta NTF-a u luci Plo e

je 120 milijuna dolara. Njihov prostor dobili su u travnju OMV, Turkoil i Ina, kojoj zahvaljuju i tome ostaje prostor od 20.000 kubika.

Vlasnik NTF-a su Terminali Federacije iz Sarajeva iji je 100-postotni vlasnik Vlada Federacije BiH.

Blokiran ra un HARIS SILAJDŽI , bivši lan Predsjedništva BiH, navodno stoji iza dovo enja Turkoila

vio kada zbog sudskog spora koji se vodi protiv kompanije iz Plo a ondje nitko nije htio do i. Naime, NTF je lani jednostrano raskinuo ugovor s tvrtkom Del-

tagrip registriranom u Londonu koja je držala prostor od 40.000 kubika. Uprava je Deltagripu pokušala pove ati cijenu najma, na što ovi nisu pristali isti u i kako je

NTF njima dužan novac na osnovi kredita koji je Deltagrip odobrio za modernizaciju skladišta. Sudski postupak u Zürichu, odnosno tužba Deltagripa, teška

Uslijed spora s Deltragripom, koji je bio blokirao ra un NTF-a, kompanija iz Plo a u jednom se trenutku našla na rubu ste aja. Tek tada su se u Sarajevu zabrinuli da bi mogli ostati bez te strateški važne kompanije.

Upravljanje mati nom kompanijom iz Sarajeva ci-

jelo je vrijeme na udaru tamošnjih politi kih previranja. Nedavno je s elne pozicije smijenjen direktor Ibrahim Be irbegovi , a imenovan Rasim Kadi iz SDP-a. Ta stranka, koja sudjeluje u vladaju oj koaliciji, navodno je zadužena za Terminale.

Upravo se u kontekstu politi kih nadmetanja oko te državne kompanije spominje i dolazak Turkoila.

Kompanija je dio grupacije Kizil Group sa sjedištem u Istanbulu. Prema ranijem pisanju sarajevskog lista Dnevni Avaz, za Turkoil je lobirao bivši ministar energetike FBiH Vahid He o, a iza dovo enja kompanije navodno se nalazi bivši lan predsjedništva BiH Haris Silajdži . Osoba upu ena u doga anja oko natje aja smatra kako je zapravo sve bilo pripremljeno za Turkoil. Iz Ine pak neslužbeno poru uju kako se nemaju namjeru žaliti na natje aj.

Miho Dobrašin

miho.dobrasin@business.hr

FOTO CROPIX

kladište u Pločama

tema 6-7

IZLAZNA STRATEGIJA Dok se pronalaženje partnera ko kao sjajno rješenje, to otvara i pitanje opstanka Magme kao

NCA Fižuliću: Nađit dobrog kupca i mož prodati Turbo limač Kako bi što prije presjekli gordijski čvor sudskih sporova između Magme Goranka Fižulića i NCA grupe Slobodana Vučićevića, većinskog vlasnika tvrtke Adria design koja upravlja Turbo limačem u Hrvatskoj, iz NCA grupe su poručili kako Fižulić ima njihov pristanak za izlazak iz partnerstva ako pronađe dobrog kupca Nezavidna situacija u kojoj su se našli suvlasnik Magme Goranko Fižulić i Slobodan Vučićević iz NCA Investment Groupa iz Srbije, koji je kupio 51 posto Turbo limača u Hrvatskoj, mogla bi se ipak riješiti na obostrano zadovoljstvo prodajom Magmina udjela od 49 posto.

Kao što je prošlog tjedna najavljeno iz Fižulićeve kompanije, Magma je ponudila na prodaju sve poslovne udjele u društvima koja se bave poslovanjem s Turbo limač asortimanom u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, a navodno su za njih inicijalni interes već iskazali potenci-

jalni investitori. No bez suglasnosti većinskog vlasnika, tvrtke Adria design koja upravlja Turbo limačem u Hrvatskoj, odnosno NCA grupe, Fižulić ne može prodati svoj udjel.

Ipak, na naš upit iz Vučićevićeve tvrtke jučer su neslužbeno poručili kako će vlasnik Magme dobiti njihovu suglasnost za prodaju svojeg udjela u Adria designu, ali samo ako pronađe dobrog kupca.

Ovakvo bi rješenje, s obzirom na brojne sudske tužbe koje su podnijeli i Vučićević i Fižulić, i u Zagrebu i u Beogradu, sigurno bilo najbolje

SLobodAN VučIćEVIć, vlasnik NCA Grupe, ne želi odustati od Turbo limača, ali bi rado vidio leđa svojeg partnera Goranka Fižulića na izlaznim vratima

za obje strane, ali i za Turbo limač čijih je 29 trgovina u Hrvatskoj već drugi tjedan zatvoreno, a 200 zaposlenika sjedi kod kuće. Dogodilo se to nakon što je Trgovački sud u Zagrebu Adria designu zabranio raspolaganje žigom Turbo limač do okončanja spora koji je

››

Magma nije objasnila što će nakon što proda Turbo limač GoRAN VoRkApIć, voditelj Odjela trgovanja u Direkciji investicijskog bankarstva Centar banke

protiv te tvrtke i njezina većinskog vlasnika pokrenula Magma. Nakon toga Vučićević je odlučio zatvoriti trgovine, što mu donosi dnevni gubitak prihoda od 40.000 eura.

Tužbe vise

Magma je, među ostalim, podnijela tužbu protiv Vučićevića jer joj nije, prema sporazumu, platio cjelokupan iznos od 24,6 milijuna eura, već samo 18 milijuna eura, i to za Turbo limač u Hrvatskoj. Vučićević pak tvrdi kako je preostali iznos trebao podmiriti tek nakon što Magma sanira dugove svojih tvrtki u Srbiji i BiH u

iznosu od 2,7 milijuna eura, što nije učinila.

Izostanak uplate 6,6 milijuna eura u Fižulićevoj su kompaniji naveli kao glavni razlog blokade računa.

Premda su iz Magme poručili kako očekuju da će im račun biti deblokiran tijekom ovog a najkasnije početkom idućeg tjedna, te da će tada dospjele komercijalne zapise od 6,13 milijuna refinancirati novom tranšom, što je već dogovoreno sa 95 posto upisnika, činjenica je da je tvrtka Fižulićevih pod stalnim pritiskom mogućeg stečaja. Blokada računa i zatvorene trgovine sigurno neće popraviti

oji bi iskupio Fižulićev udjel u Turbo limaču naizgled čini o kompanije, koja bi izgubila glavni izvor prihoda

te žete č

Refinanciranje

Banke, koje su među najvećim vjerovnicima komercijalnih zapisa, nadaju se da će Magmin račun, prema najavama, ovih dana biti deblokiran iako sa 5 posto upisnika očito nije postignut dogovor o refinanciranju.

"Ako Magma ode u stečaj, vlasnici komercijalnih zapisa daleko su u redu za naplatu pa bi taj novac sigurno bio izgubljen", ističe Ivana Barać, predsjednica Uprave VB Investa.

Voditelj Odjela trgovanja

Srijeda 6/7/2011

GoRANko FIžuLIć, predsjednik Uprave Magme, nada se da će sljedećeg tjedna uspjeti refinancirati Magmine trezorske zapise koje već nije uspio isplatiti

4

situaciju u Magmi, koja se s likvidnošću bori posljednje dvije godine.

business.hr

u Direkciji investicijskog bankarstva Centar banke Goran Vorkapić ne isključuje ni jedan scenarij kada je u pitanju Magma pa tako ni stečaj.

"Ne bih isključio stečaj jer je to tvrtka koja očito ne može ispunjavati svoje obaveze i koja radi s gubitkom", smatra Vorkapić. Dodatne razloge za skepticizam o budućnosti Magme našao je u činjenici da kompanija nije objasnila što će nakon što proda Turbo limač (taj lanac posluje pod okriljem Adria designa), a istaknuo je i da je upravo Turbo limač bio, a vjerojatno je to još uvijek, lokomotiva koja je vukla cijelu grupaciju.

Kad je u pitanju zavrzlama s Turbo limačem, Vorkapić ističe da bi za dobrobit kompanije bilo najbolje kada bi se Fižulić i Vučićević nekako dogovorili, bilo o prodaji bilo o ponovnoj suradnji s obzirom na velike gubitke u poslovanju koji rastu iz dana u dan te dugotrajnost sudskih postupaka.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

S C E N A R I J A STEČAJ - Magminim vjerovnicima među kojima su najveće banke nije cilj da izgube uloženi novac, što bi se u slučaju daljnje blokade tvrtke i posljedično stečaja sigurno dogodilo. Najveći vjerovnik je Privredna banka Zagreb sa 1,7 milijuna eura vrijednim zapisima, a slijede Raiffeisen obvezni mirovinski fond sa 1,04 milijuna eura, PBZ Croatia osiguranje oMF sa 613.229 eura i Zagrebačka banka s pola milijuna eura. Ipak, bračni par Fižulić i njihova Magma mogli bi se naći u velikim problemima ako Arbitražni sud u Parizu odluči u korist Slobodana Vučićevića, koji od njih potražuje 10 milijuna eura zbog povrede korištenja brenda Turbo limač koji su prodali srpskom poduzetniku.

VUČIĆEVIĆ I FIŽULIĆ DOGOVARAJU PRODAJU TURBO LIMAČA - To se, prema kontinuiranom "šamaranju" sudskim tužbama koje pljušte s obje strane, čini kao malo izgledan scenarij. Fižuliću bi više odgovaralo da se što prije izvuče iz Turbo limač priče, ali i Vučićević bi mogao popustiti zbog dnevnoga gubitka od 40.000 eura zbog zatvorenih trgovina te nemogućnosti normalnog poslovanja.

Motiv za dogovor o prodaji mogao bi biti i taj što je Fižulić oglasio prodaju Turbo limača u Srbiji, gdje bi Vučićevićev Dexy mogao dobiti još jačeg konkurenta.

SUD NALAŽE SLOBODANU VUČIĆEVIĆU PLAĆANJE JOŠ 6,6 MILIJUNA EURA - Iz Magme su poručili kako im je račun blokiran upravo zato što NCA Group nije uplatio 6,6 milijuna eura i tako nije ispunjen dio krovnog sporazuma koji je potpisan u prosincu prošle godine. Da bi nastavili poslovati kao partneri, Vučićević i Fižulić morali bi puno toga zaboraviti, no u poslovnom svijetu ništa nije nemoguće.

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU PONIŠTAVA SVE PRAVNE POSLOVE VEZANE UZ PRODAJU TURBO LIMAČA I VRAĆA STVARI NA POČETAK - Pitanje je, međutim, koliko će, s obzirom na "brzinu" hrvatskog pravosuđa, trajati sudski postupak i donošenje pravomoćne presude. Isto tako, ako bi dobio spor, Fižulić bi morao Vučićeviću vratiti 18 milijuna eura koje je platio za 51 posto udjela u Adria designu, a pitanje je kako bi osigurao taj novac.

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 6/7/2011

ODLAGALIŠTE OTPADA

Počela sanacija u Jerovcu Ivanec. Meteor grupa počela je u utorak sanaciju odlagališta komunalnog otpada u Jerovcu kod Ivanca, jedan od najvećih poslova takve vrste u sjevernoj Hrvatskoj. Radovi su vrijedni 8,54 milijuna kuna, a u omjeru 60:40 financiraju ih Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grad Ivanec.

Sanacija, tijekom koje će se u

kasete premjestiti oko 80.000 tona kućnog smeća koje se odlagalo proteklih dvadeset godina, provodit će se idućih četiri godine na površini od 55.000 četvornih metara.

Početku sanacijskih radova u Jerovcu prisustvovali su predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, Varaždinske županije, Grada Ivanca, Agencije za upravljanje projektom gradnje, Ivkoma, projektanata, izvođača radova i drugih koji sudjeluju u realizaciji tog posla koji se pripremao nekoliko godina. I. K.

PBZ IZGUBIO STrPLJENJE

Otok znanja otišao u stečaj Zagreb. Trakavica oko Otoka znanja, neprofitne ustanove Siniše Grgića, Davora Lauca i Željka Markote, bliži se kraju jer je PBZ kao najveći vjerovnik izgubio strpljenje i proglasio stečaj. Razlog je bilo Markotino odbijanje da pristane na prijedlog PBZ-a kojim bi se dionice Hotela Koločep kao najvrjednije institucije u por-

tfelju Otoka znanja prepustile PBZ-u. PBZ će razriješiti staru upravu i postaviti novu, a sljedeći bi korak trebala biti prodaja Hotela Koločep. Za stečajnu upraviteljicu imenovana je Ivanka Sušić, a prvo saslušanje vjerovnika određeno je za 11. listopada. Trenutačno je račun ustanove blokiran, a nepodmireni nalozi za plaćanje premašili su 47 milijuna kuna. Predsjednik mjesnog odbora Koločepa Ivan Vuleša podnio je i kaznene prijave protiv Grgića, Lauca i Markote. I. U. G.

E-poslovanje bliže za 1000 poduzetnika U BIZNIS S WEBOM Male i srednje poduzetnike u sklopu druge faze projekta teškog više od milijun i pol eura, koji se financira iz IPA-e, educirat će 18 poduzetničkih potpornih institucija U Hrvatskoj trenutačno 97 posto tvrtki koristi računala, 95 posto ih ima pristup internetu, ali samo njih 61 posto ima i vlastitu web stranicu, dok je rezultat vjerojatno još slabiji kada je riječ o aktivnom korištenju digitalne platforme kako bi se poboljšalo poslovanje.

Ti su podaci izneseni na jučerašnjem predstavljanju projekta e-Poslovanje, koji se u Hrvatskoj financira novcem iz europskog

pretpristupnog fonda IPA i trebao bi jako promijeniti sliku korištenja digitalnih tehnologija u domaćem gospodarstvu.

Projekt usmjeren ponajprije na malo i srednje poduzetništvo vrijedan je više od milijun i pol eura, provodi se od svibnja prošle godine, a cilj mu je poboljšati poslovnu konkurentnost putem elektroničkog poslovanja. Tijekom planiranog trajanja projekta od 22 mjeseca

očekuje se da će kroz edukacijske programe i treninge te niz drugih aktivnosti brojni domaći mali i srednji poduzetnici biti upoznati s prednostima elektroničkog poslovanja.

120 trenera

Voditeljica projekta Suzana Vračević iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva navela je kako su neki od ciljeva projekta podizanje svijesti malih i srednjih poduzetnika

BrOJkA

61

posto hrvatskih tvrtki ima vlastitu web stranicu

o važnosti elektroničkoga poslovanja i elektroničkoga trgovanja, kao i povećanje razine korištenja e-poslovnih i e-komercijalnih mogućnosti. O provođenju projekta, a time i edukacije poduzetnika, brine se deset poduzetničkih potpornih institucija koje su kao najbolje odabrane među 23 prijave. Kako je rečeno, dodijelit će im se 550.000 eura za informatičku opremu za potrebe edukacije, odnosno 55.000 eura po svakoj instituciji. Iako je bio planiran znatno manji broj, trenutačno se o edukaciji brine čak 120 domaćih educiranih trenera, što znatno pospješuje brzinu edukacije.

"Cilj nam je potaknuti barem 1000 poduzetnika kako bi počeli koristiti prednosti elektroničkog poslovanja", kazala je Suzana Vračević, najavivši i drugu fazu projekta sredinom iduće godine, kada će se broj poduzetničkih potpornih institucija zaokružiti na 18.

Međimurski primjer

Jedna od poduzetničkih potpornih institucija je i Regionalna agencija Međimurje, na čijem se primjeru može dobro vidjeti

kako projekt funkcionira.

Naglasak je stavljen na suradnju s etabliranim regionalnim informatičkim tvrtkama, pa se od samog početka projekta surađuje s Međimurskim informatičkim klasterom koji se sastoji od 11 tvrtki.

Kada je riječ o znanjima koje poduzetnici dobivaju na tečajevima, ona uključuju niz područja poput optimizacije internetskih stranica za web tražilice (SEO) ili pak načine na koji se mogu pokrenuti web shopovi.

Naglasak je na bržoj i jednostavnijoj komunikaciji, novim marketinškim metodama, ali i produljenju efektivnog rada malih i srednjih tvrtki koje putem weba mogu stalno biti dostupne svojim klijentima.

Tu je i smanjenje troškova putem jeftinijih transakcija za on-line bankarstvo, digitalnih prezentacija, smanjenja količine papira u uredu te putnih troškova putem videokonferencija.

Male i srednje poduzetnike uči se i efikasnu upravljanju poslovanjem putem računalnih aplikacija koje u svako doba daju uvid u aktivnosti tvrtke.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

OGLAS

dogaaji

HPK

Cijena pšenice za 8 dana ili prosvjedi

Srijeda 6/7/2011

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

> nacionalno > lokalno > svijet

Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka

HrVatSKa roBna raZMJEna

Italija glavni trgovinski partner Ukupan izvoz lani je iznosio 64,9 milijardi kuna, što je 17,4 posto više nego 2009. U italiju je izvezeno 12,1 milijardu kuna, a iz nje uvezeno 16,8 milijardi Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom prošle se godine nešto popravila u odnosu na 2009. jer je vanjskotrgovinski deficit smanjen sa 56,5 milijardi kuna na 45,4 milijarde kuna, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Ukupan izvoz lani je iznosio 64,9 milijardi kuna, što je 17,4 posto više nego 2009., dok je ukupan uvoz iznosio 110,3 milijarde kuna, što je 1,3 posto manje. Pokrivenost uvoza izvozom u 2010. godini bila je 58,8 posto, dok je godinu dana ranije iznosila 49,5 posto.

Od siječnja do prosinca 2009. vrijednost ukupnog izvoza iznosila je 55,3 milijarde kuna, a uvoza 111,8 milijardi kuna.

Europsko tržište

Najveća hrvatska izvozna tržišta su Italija (12,1 milijardu kuna), BiH (7,5 milijardi kuna), Njemačka (6,7 milijardi kuna), Slovenija (5,1 milijardu kuna) i Austrija (3,4 milijarde kuna). Među glavnim uvoznicima na hrvatsko tržište prevladavaju gotovo iste zemlje, osim što se među prvih pet "progurala" Kina i izbacila BiH. Hrvatska najviše uvozi iz Italije (16,8 milijardi kuna),

Njemačke (13,8 milijardi kuna), Kine (7,9 milijardi kuna), Slovenije (6,5 milijardi kuna) i Austrije (5,3 milijarde kuna).

Na Europu se odnosi najveći dio hrvatskog izvoza (55,2 milijarde kuna), odakle stiže i najviše uvoza (88,2 milijarde kuna). U zemlje EU izvezeno je 39,6 milijardi kuna, u zemlje Cefte 12,1 milijardu kuna, a u zemlje OPEC-a 2,4 milijarde kuna.

industrijski materijal

Hrvatska najviše izvozi industrijski materijal (20,1 milijardu kuna), a ti se proizvodi najviše i uvoze (32,1 milijardu kuna). Drugo mjesto u izvozu zauzimaju kapitalni proizvodi, osim prijevoznih sredstva (12,4 milijardi kuna), a slijede proizvodi za široku potrošnju (9,6 milijardi kuna). Na drugom mjestu uvoznih proizvoda su goriva i maziva (20,5 milijardi kuna), a na trećem kapitalni proizvodi (18,2 milijarde kuna).

Gledajući u eurima, izvoz je od siječnja do prosinca 2010. iznosio 8,9 milijardi eura, a uvoz 15,1 milijardu eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 6,2 milijarde eura. Iskazan u milijardama američkih dolara, izvoz je od siječnja do prosinca 2010. iznosio 11,8 milijardi američkih dolara, a uvoz 20,1 milijardu američkih dolara. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 8,3 milijarde američkih dolara.

Irena Habjanec

Zagreb. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) traži od Ministarstva poljoprivrede da se uključi u pregovore o otkupnoj cijeni pšenice, a ne riješi li se problem u idućih osam dana, ne isključuju mogućnost seljačkih prosvjeda. Predsjednik Odbora za udruge pri HPK Stjepan Kunovec jučer je kazao kako Komora traži od resornog mini-

koje je HBOR isplatio. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić istaknuo je kako ministar Čobanković i Vlada moraju stati iza poljoprivrednika. "Mi smo na sastanku u petak rješavali problem hrvatske poljoprivrede, a ministar je kat iznad bio na promociji knjige", kazao je.

Dukić je rekao će se seljaci boriti za cijenu na prosvjedima te blokadama prometnica. Osam županija spremno je izaći na cestu ne ispune li se njihovi zahtjevi u sljedećih osam dana, kazao je. H

Telekomi i banke plaćanja i transfe HrVatSKa JoŠ UViJEK nESPrEMna Stvaraju se sustavi alternativnih valuta kao što je Facebook Credits ili pak tvrtke koje se bave transakcijama, a udružuju se primjerice s Googleom u usluzi koja uskoro dolazi na tržište - Google Wallet

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

10-11

business.hr

starstva interventno djelovanje na tržištu vezano uz otkupnu cijenu pšenice, a predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje Dragutin Dukić ponovio je kako je cijena manja od 1,6 kuna za kilogram neprihvatljiva. Traže da Ministarstvo uključi HBOR za isplatu akontacije od jedne kune za kilogram pšenice za svu predanu pšenicu u licencirane i ostale silose. Na osnovi dokumentacije i skladišnice HBOR bi raspolagao tom pšenicom do trenutka konačne prodaje pšenice i povrata akontiranog dijela sredstava

Hrvatska još nije spremna za elektronički novac iako se većina transakcija danas obavlja putem interneta, a sve više korisnika ima i mobilno bankarstvo na svome telefonu, moglo se čuti na okruglom stolu "Kako ICT mijenja novac, plaćanje i financije" u organizaciji časopisa Banka.

ne prate klijente

Gartnerovo istraživanje pokazuje da je nakon dvije godine recesije bankarski sektor u uzlaznom trendu, kako u Europi tako i u Sjevernoj Americi, ističe Ivan Maglić, regionalni menadžer tvrtke Calisto/ Gartner Adriatic, te dodaje da se na globalnom planu očekuje i rast ulaganja u ICT sektor, a najviše u regiji u kojoj je i Hrvatska.

No, problem je što konzervativne europske banke, za razliku od američkih, manje pažnje posvećuju novim tehnologijama, posebno mlađoj generaciji koja koristi društvene mreže.

Božidar Pavlović, direktor informatike u Intesa Sanpaolo Cardu, objašnjava kako banke nastoje držati korak s novim tehnologijama, ali njihova konzervativnost i inertnost ne dopuštaju da se promjene dogode brzinom kakvu očekujemo kao njihovi klijenti.

To je vidljivo u prihvaćanju interneta i mobilnih mreža kao kanala dostupnosti bankarskih usluga, ali hrvatsko je tržište tu iznimno dobro razvijeno.

Ubrzani razvoj tehnologije

'Vratite subvencije, gore je nego 2008.'

Zagreb. Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) neugodno su iznena eni vijeĹĄ u da je Vlada od 1. srpnja ukinula subvencije za elektri nu energiju za ku anstva s godiĹĄnjom potroĹĄnjom manjom od 3000 kilovatsati pa su u pismu premijerki Jadranki Kosor zatraĹžili da Vlada nastavi subvenci-

onirati, ali kroz bolje razra eni model. NHS podsje a da je 2008., kada je donesena odluka o poskupljenju struje, a Vlada zajedno s HEP-om izradila model subvencija koji sada ukida, upozoravao na negativne efekte toga poskupljenja po gra ane i gospodarstvo. U vremenu krize NHS je, isti e, o ekivao ne samo produljenje subvencija, nego i njihovo proĹĄirenje. Umjesto toga Vlada se, poru uju, odlu uje ukinuti mjere u situaciji koja je gora nego sredinom 2008. godine. H

e u ratu oko era novca IVAN MAGLI , regionalni menadĹžer tvrtke Calisto/ Gartner Adriatic, isti e da konzervativne europske banke, za razliku od ameri kih, manje paĹžnje posve uju novim tehnologijama

sve brĹže mijenja poslovne modele i ekonomsku sliku svijeta, pa tako i financijsku industriju. PayPal se nametnuo kao standard za pla anje putem interneta.

Zanimljivo je da telekomunikacijski operateri Ĺžele izbaciti banke iz sustava pla anja i transfera novca kroz razli ite usluge mobilnog pla anja.

Žele virtualnu poslovnicu

Banke na to odgovaraju vlastitim sustavima mobilnog bankarstva za koji se mora priznati da u Hrvatskoj joĹĄ nije zaĹživio kako treba pa ga mali broj banaka nudi svojim korisnicima.

Osim toga, kako se moglo uti na okruglom stolu, stvaraju se sustavi alternativnih valuta kao ĹĄto je Facebook Credits ili pak tvrtke

koje se bave transakcijama, a udruĹžuju se primjerice s Googleom na usluzi koja uskoro dolazi na trĹžiĹĄte Google Wallet.

Nove generacije, dakle one kojima je internet prirodan medij komunikacije, ne Ĺžele pravu ve virtualnu poslovnicu, istaknuo je Igor Strej ek, direktor Direkcije upravljanja distributivnim kanalima Erste banke, koja je otvorila prvu hrvatsku Facebook poslovnicu u kojoj su u prvih mjesec dana imali 22.000 posjetitelja.

"Banke moraju biti tamo gdje su njihovi korisnici, bez obzira na to je li rije o fizi kim poslovnicama na dostupnim lokacija ili o elektroni kim kanalima, odnosno svim oblicima eusluga", isti e Strej ek.

DraĹžen Tomi

ENERGETIKA

Dodijeljene nagrade Hrvoja PoĹžara

Zagreb. Zaklada Hrvoja PoĹžara Hrvatskog energetskog druĹĄtva dodijelila je ju er godiĹĄnje nagrade Hrvoja PoĹžara za doprinos razvitku energetike, a nagradu za stru ni i znanstveni doprinos razvitku energetike dobio je Srete Nikolovski s osje kog Elektrotehni kog fakulteta. Za inovacije na podru ju energetike nagra en je

2011.

ULJANIK

Miroslav Vranki za projekt "Elektroni ki sustav SERVUS".

Nagradu za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom dobila je tvrtka Horvati za projekt "IskoriĹĄtavanje Sun eve energije u kombinaciji s otpadnom energijom rashladnih komora u industriji".

Predsjednik Hrvatskog energetskog druĹĄtva Goran Grani istaknuo je da sigurnost opskrbe nije fraza, nego realna ekonomska veli ina te da zanemarivanje energetskoga sektora kao realne ekonomske kategorije ima negativne posljedice. H

Isporu en brod Talijanima Pula. Uljanik je ju er talijanskoj kompaniji Grimaldi isporu io sedmi i zasad zadnji brod iz serije viĹĄenamjenskih brodova za prijevoz automobila, kamiona i kontejnera nosivosti 24.800 tona. To je u Uljaniku tre a ovogodiĹĄnja isporuka broda od pet planiranih. Ugovor za gradnju tog broda potpisan je u travnju 2007., a u more je porinut u velja i ove godine. H

2011.

MEDIA - LIDER U OPREMANJU DOMOVA ZDRAVLJA I ORDINACIJA

Preko kongresa do uspjeĹĄnih poslova Svoje poslovanje Media, osnovana 1991. godine kao obiteljska tvrtka, zasniva na iskustvu u trgovini medicinskom opremom joĹĄ od 1963. godine. Sada je Media vode a na trĹžiĹĄtu tzv. opreme za malu dijagnostiku u Hrvatskoj Obiteljska tvrtka Media koja se bavi prometom medicinskih proizvoda, prije svega iz programa dijagnosti kih aparata te kirurĹĄkih instrumenata i pribora, proĹĄle je godine bila me u supergazelama odnosno najbrĹže rastu im tvrtkama u Hrvatskoj. Tvrtka je u razdoblju od 2007. do 2009. imala rast od 440,29 posto, ime je bila sedma najbrĹže rastu a tvrtka u Hrvatskoj.

Prodajni direktor Medije Mladen Domazetovi rekao nam je da im je priznanje za jednu od najbrĹže rastu ih tvrtki u Hrvatskoj u posljednjim godinama bilo jedno od najdraĹžih. Zbog krize su proĹĄle godine imali pad prometa od tri posto, ali su ove godine dostigli zavidan rast kakav su imali 2009. godine, ĹĄto je ohrabruju e za tu tvrtku. Svoje poslovanje Media,

osnovana 1991. godine kao obiteljska tvrtka, zasniva na iskustvu u trgovini medicinskom opremom joĹĄ od 1963.

Sada je Media vode a na trĹžiĹĄtu tzv. opreme za malu dijagnostiku u Hrvatskoj.

"Kvaliteta proizvoda i zadovoljstvo korisnika veoma su nam vaĹžni, a nizom zastupni kih programa, svjetski renomiranih proizvo a a medicinske opreme, i dugogodiĹĄnjim predanim radom stekli smo povjerenje kupaca", rekao nam je Domazetovi .

Domazetovi je naglasio kako su se dvadesetogodiĹĄnjom prisutnoĹĄ u na trĹžiĹĄtu i kvalitetom usluge pozicionirali kao lider u opremanju ordinacija op e i obiteljske medicine, domova zdravlja i specijaliziranih poliklinika.

"NaĹĄa je prednost ĹĄto ve inu proizvoda imamo na zalihi te moĹžemo prezentirati robu prije odluke o kupnji", rekao je direktor prodaje tvrtke Media i dodao kako su se u bolni kom programu usko specijalizirali te su prisutni na svim vaĹžnijim kongresima otorinolaringologa, oftalmologa, kirurga, ortopeda, ginekologa i dermato-

ARHIVA BUSINESS.HR

NEZAVISNI SINDIKATI

NJIHOVA je prednost ĹĄto ve inu proizvoda imaju na zalihi te mogu prezentirati robu prije odluke o kupnji

loga. UspjeĹĄno poslovanje Media nadopunjuje kvalitetnim druĹĄtveno odgovornim poslovanjem.

Posebno isti u sudjelovanje u projektu Ministarstva zdravstva te s klinikama za ORL KB-a Sestara milosrdnica i KBC-a Zagreb za djecu kojima su trebale umjetne puĹžnice. Za uspjeĹĄno poslovanje tvrtke vaĹžno je, kako nam je rekao Domazetovi , i to ĹĄto zaposlenici redovito posje uju edukacije, inozemne sajmove medicinske opreme i specijalizirane kongrese te prate sve novitete i tehni ka dostignu a na podru ju medicine kako bi svojim klijentima uz proizvod mogli ponuditi kvalitetnu uslugu.

Gorden Knezovi

dogaaji

GODIŠNJI RAST 25%

Prodano 19,2% više auta nego u svibnju

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 6/7/2011

ŠKODA OKTAVIA najprodavaniji model u prvih šest mjeseci arhiva business.hr

Zagreb. Tijekom lipnja u Hrvatskoj je prodan 4621 novi automobil, što je 19,2 posto više nego u svibnju i 25,2 posto više nego u lipnju prošle godine, objavila je agencija Promocija Plus. U prvih šest mjeseci prodano je 23.137 automobila ili 19 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Marka s najboljim prodajnim rezultatima u prvih šest mjeseci je Volkswagen (2775 prodanih automobila i tržišni udjel 12 posto). Slijede Opel (2458 automobila i udjel 10,6 posto) i Renault (2294 automobila, 9,9 posto).

Najprodavaniji model u prvih šest mjeseci je Škoda Octavia (1177). Slijede Opel Astra, Volkswagen Polo, Opel Corsa i Volkswagen Golf.

Među prvih deset su i Renault Megane, Hyundai i30, Renault Clio, Volkswagen Passat i Chevrolet Lacetti. H

bROJKA

6375

kuna iznosila je prosječna zagrebačka neto plaća za travanj, što je 0,6 posto ili 38 kuna manje od neto plaće za ožujak

U državnim zgradama Zelena gradnja troškovi srezani za za zdraviju 91 milijun kn godišnje građevinu GRAĐEVINARSTVO

Država treba poticati kvalitetu života svojih građana, a to znači podržati energetski učinkovitu zelenu gradnju, istaknuo je jučer predsjednik Ivo Josipović na prvom okupljanju u organizaciji Savjeta za zelenu gradnju. Prema njegovim riječima, poticanje održive gradnje moguće je putem posebno definiranih poreznih olakšica, ali i raznim drugim oblicima poticaja.

Val otpuštanja

"Zelena gradnja preduvjet je uspjeha izgradnje održivog razvoja cjelokupnog društva", istaknuo je Josipović.

"Danas svaki investitor, domaći ili strani, shvaća da njegov projekt - ne bude li osmišljen, građen i korišten prema načelima zelene gradnje - neće moći opstati na našem tržištu.

Osim nekoliko postojećih objekata koji su u procesu dobivanja međunarodnog certifikata zelene gradnje, gotovo svaki novi projekt prolazi kroz proces pripreme za međunarodni certifikat zelene gradnje", re-

kla je predsjednica Savjeta za zelenu gradnju Vedrana Likan.

Potpredsjednik Savjeta za zelenu gradnju Hrvoje Kvasniček istaknuo je kako je zbog krize u građevinarstvu izgubljeno 40.000 radnih mjesta, a trenutačno se u regiji gubi oko 1000 radnih mjesta mjesečno.

Prema europskom prosjeku, 6 posto BDP-a zauzima građevinarstvo, a Hrvatska je, kao i zemlje koje su se brzo razvijale poput Španjolske ili Irske, iznad tog prosjeka. Kvasnička ističe kako to za građevinare znači vrlo velike izazove u budućnosti te da zelena, odnosno energetski učinkovita gradnja mora biti preduvjet razvoja toga sektora.

"Podaci kažu da gradnja energetski učinkovite tzv. zelene zgrade stoji oko 10 posto više od uobičajene, ali cijena koja se može postići u prodaji viša je 18 posto", naveo je Kvasnička.

Zasićeno tržište

Rast cijena energenata i rast potražnje za vodom razlozi su zbog kojih zelena gradnja dobiva sve više na važnosti, a dodatni poticaj daje prezasićeno tržište.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

ENERGETSKA UČINKOVITOST U sklopu programa Ministarstva gospodarstva i UNDP-a u šest godina postignute su znatne uštede u potrošnji energije u zgradama javne i državne uprave te lokalne samouprave Predstavnici Ministarstva gospodarstva i Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP Hrvatska) predstavili su u utorak rezultate projekta "Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj", koji od 2005. u našoj zemlji provode Ministarstvo i UNDP u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Globalnim fondom za okoliš (GEF).

Projekt je pokrenut kako bi povećao svijest građana o potrebi učinkovita korištenja energije i potaknuo primjenu ekonomski isplativih i energetski efikasnih tehnologija, materijala i usluga u javnom sektoru i u kućanstvima.

Ekološki svjesniji

U sklopu njega provode se projekt "Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj", u čiju su provedbu uključeni svi gradovi i županije u zemlji, te program

Vlade "Dovesti svoju kuću u red", u koji su uključena sva ministarstva i ostala tijela državne uprave. Projekt obuhvaća i različite nacionalne i lokalne informativne i edukativne aktivnosti, medijske kampanje, savjetovanja o energetskoj efikasnosti, različite oblike edukacije tehničkog i ostalog osoblja...

Stalna predstavnica UNDPa u Hrvatskoj Louisa Vinton naglasila je kako su pokretači projekta jako zadovoljni rezultatima njegova provođenja jer su postignute znatne uštede u potrošnji energije u zgradama javne i državne uprave te lokalne samouprave koje su bile uključene u projekt, znatno je smanjena emisija stakleničkih plinova, a osjetno su umanjeni i računi za potrošenu energiju. Uz to, podignuta je svijest kod velikog broja građana o nužnosti racionalnoga gospodarenja energijom. Zahvaljujući tom projektu, Hrvatska je posta-

foto klarić/cropix

Gradnja tzv. zelene zgrade stoji oko 10 posto više od uobičajene, no cijena koja se može postići u prodaji viša je 18 posto

LOUISA VINTON, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj

la europski lider u sustavnom gospodarenju energijom, a ostvarene su i znatne uštede - troškovi za energiju u zgradama u državnom vlasništvu smanjeni su za 91 milijun kuna godišnje, istaknula je Louisa Vinton.

Zelene tehnologije

Predstavnik Ministarstva gospodarstva Domagoj Validžić naglasio je kako Hrvatska želi biti aktivan sudionik razvojnih energetskih projekata i, osim što namjerava biti kupac novih, modernih tehnologija na području proizvodnje i potrošnje energije, želi biti i ravnopravan čimbenik u razvoju takvih tehnologija. S. C. H.

IT i tehnologija Srijeda 6/7/2011

VELIKA ULAGANJA

u telekomunikacijsku infrastrukturu

FOTOLIA

OPTI KE MREŽE

350.000 eura za obrazovanje u računalstvu

> telekom > društvene mreže

business.hr Srijeda 6/7/2011

FOTOLia

14-15

U sklopu programa IPA IV. komponente "Implementacija novih kurikuluma" Europska unija sufinancira projekt razvoja novog kurikuluma u području računalstva. Tehnička škola Ruđera Boškovića iz Zagreba, u partnerstvu s Elektrotehničkom školom Split, Srednjom školom Krapina i Hrvatskom udrugom

poslodavaca, pokrenula je projekt razvoja novog kurikuluma u području računalstva i računalnog inženjerstva. Riječ je o razvijanju posve novog standarda obrazovanja u kojem će biti pripremljeni vrhunski nastavni materijali za osam novih ili poboljšanih predmeta, uspostavljena nova komunikacijska kolaboracijska platforma za edukaciju nastavnika te provedeno osposobljavanje 24 nastavnika strukovnih predmeta.

Projekt je vrijedan 347.557 eura, od čega je 294.305 eura potpora Europske komisije. G. K.

arhiva business.hr

EU prOgrAM

Ulaganja u optiku mogu do TELEKOMUNIKACIJE Brzi širokopojasni

pristup internetu trebao bi biti cilj bivšim monopolistima koji priželjkuju 44-postotnu pokrivenost u iduće četiri godine, a tu je prije svega riječ o Fiber to the home (FTTH) tehnologiji te VDSL-u, dok bi pokrivenost kabelskim mrežama u sljedećih nekoliko godina mogla dosegnuti i 55 posto, što otkriva posve drukčije razloge Vipnetove akvizicije B.neta

KArIM TAgA, direktor i analitičar Arthur D. Littlea

arhiva business.hr

K

onsolidacija domaćeg telekomunikacijskog tržišta, predvođena Vipnetovom kupnjom kabelskog operatera B.neta vrijednom 93 milijuna eura, pomalo je u sjenu bacila najveći problem domaćeg telekomunikacijskog tržišta - gradnju snažne i brze optičke infrastrukture.

B.net je možda zato najbolji primjer kako je Vipnet pametno kupio kabelskog operatera jer on ima snažnu infrastrukturu. Prema istraživanju analitičke kuće Arthur D. Little, kabelski su operateri u prednosti u odnosu na klasične telekome, prije svega bivše monopoliste koji se uvelike oslanjaju na već prilično zastarjelu, ali zato funkcionalnu infrastrukturu baziranu na bakrenim paricama.

Stoga Vipnetovu akviziciju B.neta, koji u svome portfelju usluga ima puni triple-play (pristup internetu, klasična

glasovna telefonija i internetska televizija IPTV), treba promatrati i kroz prizmu postojeće infrastrukture te velikog broja korisnika koji traže ujedinjene usluge. Analiza Arthur D. Littlea pokazala je da su upravo ujedinjene usluge bazirane na velikim brzinama ono što će korisnici u budućnosti tražiti i što će operaterima značiti veliko ulaganje.

Kako ističe direktor i glavni analitičar Arthur D. Littlea Karim Taga, brzi širokopojasni pristup internetu trebao bi biti cilj bivšim monopolistima koji priželjkuju pokrivenost od čak 44 posto u iduće četiri godine, a tu je prije svega riječ o Fiber to the home (FTTH) tehnologiji i VDSL-u. Prema podacima kojima raspolažu, objašnjava Taga, trenutačno ta pokrivenost iznosi svega 20 posto. Što se tiče pokrivenosti kabelskim mrežama, ona bi u sljedećih nekoliko godina mogla dosegnuti i 55 posto.

Otkriva to i posve drukčije razloge Vipnetove kupnje B.neta.

Pritom se ne smije zaboraviti ni činjenica da je kupnja B.neta bila i politička odluka jer je prodavatelj austrijski elektrooperater iz Gradišća BEWAG, a kupac zapravo Telekom Austria, vlasnik domaćeg mobilnog operatera.

Iako se na prvi pogled može činiti da korisnici zahtijevaju brz širokopojasni pristup internetu, Taga tvrdi da to neće biti glavni pokretač ulaganja u novu optičku infrastruktu-

ru. Naime, analiza Arthur D. Littlea pokazala je da će glavni pokretač tržišnog razvoja biti međusobna konkurencija telekomunikacijskih operatera pa u tome svjetlu treba promatrati i moguće daljnje akvizicije alternativnih telekomunikacijskih operatera na domaćem tržištu, o čemu je Business.hr već pisao.

Brze mreže

Podsjetimo, hrvatsko telekomunikacijsko tržište svelo se na tri snažna alternativna telekoma - Optima Telekom, Metronet i H1 Telekom, a svi su jako opterećeni kratkoročnim i dugoročnim obvezama koje premašuju 1,85 milijardi kuna i to im je golem teret.

Uz to, velike kratkoročne i dugoročne obveze problem su i potencijalnim kupcima tih tvrtki. Prema procjenama dobro upućenih u stanje na domaćem telekomunikacijskom tržištu, može se očekivati nastavak započetog ciklusa konsolidacije tržišta.

No tko će biti lovac, a tko lovina, teško je predvidjeti jer mnogo je faktora koji na to mogu utjecati.

Kada je pak riječ o investicijama u FTTH, zbog sporog povrata uloženog novca i trenutačno nesigurne ekonomske situacije takva su ulaganja i za dobrostojeće telekome poput bivših monopolista velik izazov. Tome svakako treba dodati zakonski i regulatorni okvir u kojem se uloženo može vratiti.

Kako ističe Taga, neutralan je povrat uloženog kapitala

PAMeTNI TeLeFONI

IT TržIšTe regIje

Nagli razvoj tržišta smartphonea

Slovensko i hrvatsko prednjače

Tržište pametnih telefona u ovoj će godini, prema procjeni IDC Cema, rasti 55 posto na godišnjoj razini. Očekivana prodaja pametnih telefona u svijetu u ovoj godini iznosi 472 milijuna. Prošle godine prodano ih je oko 305 milijuna. Do 2015. godine očekuje se da će se tržište gotovo udvostručiti, na 982 milijuna prodanih pametnih telefona. Rast pametnih telefona sljedećih godina, kako očekuju

iz IDC Cema, bit će četiri puta brži od rasta tržišta mobilnih telefona, što će utjecati na pad cijena tih uređaja te njihovu bolju funkcionalnost. Najveći tržišni udjel u operativnim sustavima pametnih telefona trebao bi zadržati Android, koji je u zadnjem kvartalu prošle godine pretekao Symbian.

Njegov bi tržišni udjel trebao narasti na 40 posto u drugoj polovini ove godine. G. K.

Potrošnja u IT sektoru po stanovniku u našoj regiji, prema podacima IDC-a, najveća je u Sloveniji i iznosi 430 američkih dolara. Slijedi Hrvatska s prosječnom potrošnjom po stanovniku od 235 dolara.

Srbija je na trećeme mjestu s prosječnom potrošnjom po stanovniku od 95 dolara, na četvrtom je mjestu Makedonija sa 70 dolara, a na petom Crna Gora sa 60 dolara. Najmanju

potrošnju u regiji imaju Kosovo sa 51 dolarom, Bosna i Hercegovina sa 36 dolara te Albanija sa samo 35 dolara. Prošle je godine najveći rast prosječne potrošnje po stanovniku u regiji imala Makedonija - 57,3 posto.

Prosjek regije bio je rast od 8,1 posto, a prosječna vrijednost potrošnje u regiji po stanovniku iznosi 121 dolar. Hrvatsko IT tržište vrijedi, prema podacima IDC Cema, 1,06 milijardi ame-

ričkih dolara i ima godišnji rast od 5,3 posto, s tim da je rast u lokalnoj valuti samo 1,3 posto. Lani je IT potrošnja u Hrvatskoj smanjena za 6,1 posto, na 369,95 milijuna dolara. Prodaja softvera prošle je godine u Hrvatskoj smanjena za 11,2 posto, na 161,11 milijuna dolara. Tržište stolnih i prijenosnih računala iznosilo je 261.281 komad ili 4,5 posto manje nego godinu ranije. Prijenosna su računala zabilježila rast prodaje od 21,7 posto, a stolna računala 22-postotni pad prodaje. G. K.

osegnuti i 40 milijardi eura

u velikim gradovima kada je riječ o ulaganjima u telekomunikacijsku infrastrukturu baziranu na optičkoj mreži. Dugoročno gledano očekuje se na razini od 12 posto za desetak godina, točnije 2021., dok je danas na razini od 13 do 14 posto.

Prema procjenama analitičara Arthur D. Littlea, ukupna ulaganja u promatranim

zemljama, koja nažalost ne uključuju Hrvatsku, procjenjuju se na vrlo velikih 18 milijardi eura u najkonzervativnijoj procjeni, a zbog želje operatera za povećanjem konkurentnosti razvojem novih usluga koje zahtijevaju velike brzine prijenosa mogla bi dosegnuti i 40 milijardi eura.

Iako alternativni operateri

imaju prednost u odnosu na bivše monopoliste, jer su svoju mrežu gradili u posljednjih desetak godina i mogli se orijentirati upravo na optičku infrastrukturu, ni njihova ulaganja u nove mreže neće biti mala. I oni će se morati orijentirati na velike gradove i područja gdje se može očekivati relativno brz povrat investicije. S druge strane, scenarij ulaganja u pojedinim zemljama bit će vrlo različit i ovisit će o mnoštvu faktora, smatra Taga.

Trenutačno stanje u devet promatranih država pokazuje da Europa jako zaostaje za tržištima poput Južne Koreje, gdje je penetracija brzog pristupa internetu na razini 49 posto, a slijedi Japan sa 37 posto.

Podaci iz Arthur D. Littleova istraživanju pokazuju da u Europi samo oko 1,5 posto kućanstava ima pristup brzom širokopojasnom internetu, ali to je velika prilika za ulaganje i brz povrat ulože-

nog, objašnjava Taga. Uz to, i raspodjela tehnologija i dalje je na strani sporijih tehnologija pa FTTH zauzima samo 14 posto tržišta brzog pristupa internetu, a omogućuje brzine veće i od 100 Mbps, slijedi VDSL s brzinama od 50 Mbps ili manje koji ima 34 posto tržišnog udjela.

Kabelski operateri

Taga ističe kako kabelski operateri danas nude brzine koje će nuditi optička mreža tipa FTTH, što im daje vrlo veliku prednost. Tako su primjerice u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Francuskoj kabelski operateri povećali udjel na tržištu brzog širokopojasnog pristupa internetu.

Kako na domaćem tržištu osim B.neta nema značajnijeg kabelskog operatera, telekom igračima preostaju gradnja vlastitih mreža, okrupnjavanje ili kupnja drugih alternativnih telekom operatera koji imaju vlastitu optičku mrežu. Kako ni

FTTH ni VDSL nemaju nekog smisla za telekom operatere u ruralnim područjima, velika se prilika otvara mobilnim telekomima zahvaljujući novim mrežama četvrte generacije, odnosno LTE-u, te nastavku gradnje postojećih 3 G mreža i uvođenju HSDPA i drugih brzih mobilnih tehnologija za pristup internetu.

Gradnja brzih optičkih mreža koje će omogućiti zaista velike brzine prijenosa još nije zanimljiva krajnjim potrošačima, prije svega kućanstvima, objašnjava Taga.

Prema njegovim riječima, prosječna potrošnja po korisniku kada je riječ o brzom pristupu internetu neće rasti, već će biti stabilna ili se polako smanjivati, a nove optičke mreže zbog povrata ulaganja zahtijevat će visoke cijene usluga, što će biti poseban problem telekom operaterima.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

EK kaznila Telekom Poljske > telekom > društvene mreže

16 business.hr Srijeda 6/7/2011

Prema propisima Europske unije, nacionalni telekom operateri moraju omogućiti pristup korištenju svojih širokopojasnih mreža konkurentskim operaterima. Kako širokopojasnu mrežu u Poljskoj koristi isključivo Telekom Poljske, Europska je komisija ocijenila da taj operater namjerno ograničava pristup pružanju usluga širokopojasnog interneta drugima, od-

nosno namjerno onemogućuje tržišnu konkurenciju, pa ga je kaznila novčanom kaznom u iznosu nešto većem od 127 milijuna eura. Naime, kako su utvrdili iz Europske komisije, od kolovoza 2005. do listopada 2009. godine Telekom Poljske im nije pružio opravdane razloge za sprječavanje djelovanja konkurentskih tvrtki. Uskraćivao im je potrebne informacije, odgađao odluke

o zahtjevu za korištenje širokopojasnog interneta... Zbog takvog ponašanja poljskog nacionalnog telekom operatera Poljska ima najnižu penetraciju širokopojasnog interneta u EU od samo 13 posto, što je znatno ispod prosjeka Unije koji iznosi 24 posto. Korisnici interneta u Poljskoj zbog takvog ponašanja nacionalnog telekom operatera imaju najmanje brzine prijenosa podataka jer je najveća brzina prijenosa podataka internetom koju im omogućuje Telekom Poljek 2 Mb u sekundi. G. K.

FOTOLIA

SPRJEČAVANJE MONOPOLA

Google objavio 'rat' Facebooku

N

Jednostavno korištenje

Google+ sačinjava niz alata, a svi se temelje na popisu, odnosno streamu sadržaja koji se ažurira poput Facebookova newsfeeda. Iako će neki reći da fenomen društvenih mreža više i nije neki fenomen, treba ustvrditi da je bit društvenih mreža dijeljenje sadržaja sa stvarnim ili virtualnim prijateljima, ponekad i pronalaženje izgubljenih prijatelja. Prednosti su u velikom osobnom, poslovnom i svakom drugom društvenom aspektu modernog, pomalo otuđenog tehnološkog funkcioniranja ljudi.

Google+ samo je na prvi pogled sličan Facebooku. Mora se priznati da smo nakon nekoliko dana isprobavanja do-

ZA USPJEh Google+ najvažnije će biti aplikacije na pametnim telefonima i tablet računalima, a u Android marketu namijenjenom upravo Googleovu operativnom sustavu već se mogu pronaći aplikacije za Google +, i to za operativne sustave 2.1 ili novije

FOTOLIA

a prvi pogled Google+ je samo još jedan alat, nekakva društvena mreža, "krugovi" prijatelja ili poznanika, ponekad i neprijatelja, no jednostavnost korištenja nije u tome nego u načinu na koji dijelimo sadržaj sa svima koje smo pustili u "svoje krugove". Padaju mi na pamet riječi grčkog filozofa Arhimeda: "Ne dirajte moje krugove", jer možda ćemo to sve češće čuti od nekog pripadnika "Y" generacije, a mnogi stariji uopće ga neće shvatiti. A govori zapravo o Google+ usluzi koja je na začetku i za koju se nadamo da će imati više uspjeha nego što su to imali neki drugi Googleovi pokušaji poput Wavea ili Buzza.

DRUŠTVENE MREŽE Uspjeh Facebooka natjerao je jednu od najjačih internetskih kompanija da mu pokuša odgovoriti i stvori vlastitu društvenu mrežu nazvanu Google+, koja bi mogla biti uspješna iako su njezin način korištenja i jednostavnost daleko od Facebooka bili još jedan dokaz da Google zna što radi, ali da je pritom malo konzervativniji od svojih glavnih i vrlo uspješnih konkurenata, spomenutog Facebooka ili Twittera koji su nas naučili, neki bi rekli i natjerali, da objavljujemo sadržaj za koji bi prije nekoliko godina svi jednoglasno rekli da ga nikad neće objaviti na internetu kao što su mnoš-

tvo privatnih slika ili videozapisa koji više nisu nimalo privatni.

Korištenje Google+ počinje tako da uključujete ljude koje imate u adresaru na Gmailu, vrlo popularnom besplatnom alatu za korištenje elektroničke pošte koji je pomaknuo granice. Svoje prijatelje možete podijeliti u posebne grupe, neke unaprijed

kreirane, a neke možete stvoriti i sami.

Nakon što uključite Google+, pojavit će se tri stupca sa statusima koji izgledaju otprilike kao na Facebooku.

Nije to identično i trebat će neko vrijeme za navikavanje, ali jednostavno je za korištenje. Korisnicima je dostupan i grupni videochat, što je mnogima vrlo zanimljiva i ko-

risna opcija. Za uspjeh Google+ najvažnije će biti aplikacije na pametnim telefonima i tablet računalima. I dok se čeka aplikacija za Appleov operativni sustav iOS namijenjen kako iPhoneu tako i iPadu, u Android marketu namijenjenom upravo Googleovu operativnom sustavu već se mogu pronaći aplikacije za Google +, i to za operativne sustave 2.1 ili novije. Sve će mogućnosti biti integrirane, a kako je korištenje društvenih mreža na pametnim telefonima preduvjet uspjeha kod "Y" generacije, uz malo poliranja usluga koje se nude kroz koncept Google+, može se očekivati uspjeh.

Korisnik kao kralj

Neki analitičari ipak upozoravaju da se Google prekasno ubacio u jureću kompoziciju društvenih mreža pa smatraju da projekt na kraju neće uspjeti, no to su samo nagađanja jer u vrijeme Weba 2.0 i stalno spominjane "Y" generacije konačnu odluku, bez obzira na to tko je tvorac neke usluge, donosi korisnik.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

OGLAS

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 6/7/2011

U FRANKFURTU

Pregovori o europskoj rejtinškoj agenciji Preliminarni razgovori o osnivanju europske agencije za kreditni rejting počeli su u Frankfurtu, gdje bi trebalo i biti sjedište nove agencije, potvrdila je konzultantska kuća Roland Berger Strategy Consultants.

U pregovorima sudjeluju i i frankfurtsko tržište kapitala Deutsche Börse, udruga Frankfurt Main Finance i vlada

njemačke savezne pokrajine Hessen.

Inicijativa je odgovor na nedavni poziv Europskog parlamenta da se osnuje europska kreditna agencija, a cilj joj je vratiti vjerodostojnost i povjerenje u ocjene rejtinških agencija nakon što su kod njih tijekom prošle gospodarske krize zamijećeni učestali primjeri sukoba interesa.

Pokretači inicijative žele i uvođenje novih modela poslovanja agencija, u kojem ocjenu rejtinga nekog vrijednosnog papira ne bi plaćao samo njegov izdavatelj. A. Pa.

PROTUPRIJEDLOG

AUDIO od Janafa traži dividende 20. srpnja Državna agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) poslala je Janafu protuprijedlog odluke za sljedeću glavnu skupštinu tog društva. Janaf predlaže isplatu dividende od 58,6 kuna po dionici svim dioničarima upisanima u knjige Središnjeg klirinškog depozitarnog društva na dan isplate dividende. Međutim, Audio traži da

se dividenda isplati svim dioničarima koji će u knjige biti upisani do 20. srpnja ove godine.

Naime, tim se protuprijedlogom isključuje odredba statuta koja se odnosi na isplatu dividende dioničarima u vrijeme kada se dividende isplaćuje i to zato što ne postoji način na koji bi se dan stjecanja prava na dividendu mogao poklopiti s danom njezine isplate. Dividenda se isplaćuje preko platnog agenta SKDD-a, koji iz tehničkih razloga nije u mogućnosti utvrditi stanje u knjizi dionica i obaviti isplate istog dana. N. S.

Nema gužve za produženje C ŠVICARAC PLEŠE OKO ŠEST KUNA Nakon pada u ponedjeljak, švicarski franak ponovno je preskočio šest kuna, a dokle god traje napetost oko rješavanja dužničke krize, možemo se nadati poskupljenju rata kredita

Franak je nakon jednodnevnog predaha ponovno premašio granicu od šest kuna, a Vladin plan kojim bi se trebalo olakšati vraćanje kredita u toj valuti zasad nije naišao na odgovor opreznih građana. Potvrdili su to u dvije domaće banke, Splitskoj i Raiffeisenu, gdje zahtjeva za produljenje otplate kredita još uvijek nema.

Iako ta mjera omogućuje

trenutačno smanjenje rate kredita, ona dugoročno ipak nosi veće izdatke, a o oprezu građana najviše govore informacije iz Splitske i Raiffeisen banke o tome kako zahtjeva za produljenjem otplate kredita dosad - nije bilo. Dužnici su se u utorak morali suočiti s novim jačanjem franka čije će kretanje do kraja godine, po mišljenju analitičara, najviše ovisiti o rješavanju duž-

ničke krize u eurozoni.

"Posljednjih dana, nakon što su prihvaćene mjere štednje u Grčkoj, došlo je do stabilizacije i opravka vrijednosti eura u odnosu na švicarski franak, a posljedično i prema kuni. Ipak, nastavak neizvjesnosti oko situacije u Grčkoj i modaliteta rješenja te mogućnost ugroženih zemalja EU periferije da uvjere financijska tržišta u kredibi-

litet reformi i održivost javnih financija bit će i dalje dominantan pokretač tečajnih kretanja", ističe Alan Kovač iz Erste banke, koji u nastavku godine očekuje visoku razinu volatilnosti uz moguće kretanje u oba smjera Direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević napominje kako zabrinutost zbog eura i nesagledive posljedice za eurozonu motiviraju tržišne sudionike na usmjeravanje imovine u tzv. sigurne luke poput švicarskog franka ili njemačkih i američkih državnih vrijednosnica.

Svi kupuju franke

"Usto, primjetno je povlačenje kapitala iz banaka perifernih članica i njihovo deponiranje u švicarski bankovni sustav, što dodatno podržava jak franak. Dodatni čimbenik jakog franka jest fiskalna pri-

ERSTE BANKA PROGNOZIRA

Hrvatskoj slabe valuacije dionica i veće Analitičari austrijske Erste banke u svojem polugodišnjem Erste Equity izvještaju pozvali su ulagače da ulažu u jugoistočnu Europu, posebice u Rumunjsku, Bugarsku i Hrvatsku.

Tržište jugoistočne Europe jedno je od rijetkih koje su Ersteovi analitičari pozitivno ocijenili - što zbog povoljne

valuacije vrijednosnih papira, što zbog dobrih izgleda za rast. Jedina zemlja u kojoj su valuacije nešto slabije jest Hrvatska, ali to je nadoknađeno najvećim izgledima za gospodarski rast, kažu u Ersteu. Najveća prepreka za ta tri tržišta u nastajanju jest slaba likvidnost, koja ulagače tjera na oprez. "Uključujući sve špekulativne elemente,

tržištu dajemo ucjenu neutralno - povećati izloženost", zaključuju u Ersteu.

Od svih zemalja u kojima su provodili istraživanje, Hrvatska, Bugarska i Rumunjska imaju najpovoljnije ekonomske indikatore.

Indikator ekonomskog sentimenta u Rumunjskoj pao je za 24,3, na 25,8 bodova u lipnju ove godine. To je ujedno naj-

veći pad među zemljama koje obuhvaća Ersteova analiza.

Isti indikator za Hrvatsku pao je samo 1,3 boda, ali treba reći da je on na ionako niskih - 15,1 bod. Većina stručnjaka (72 posto od svih Ersteovih ispitanika) smatra da je gospodarska situacija u Hrvatskoj relativno prihvatljiva. Takav se rezultat može zahvaliti završetku pristupnih prego-

vara s Europskom unijom.

Mađarski sentiment daleko je niži i iznosi -35 bodova.

Na listi za kupnju u trećem ovogodišnjem kvartalu ipak nema ni jedne hrvatske dionice, a u Ersteu preporučaju kupnju dionica Krke, Raiffeisen bank Internationala (RBI), OMVa, Vienna Insurance Groupa te niz drugih papira. Jedina

BROJkA

38,59 milijuna kuna predloženo je za isplatu dividende Konzumovim dioničarima

MANJA POTROŠNJA

Slovenija mora smanjiti deficit

Sloveniji treba radikalniji program smanjivanja deficita javnih financija za srednjoročno razdoblje od oko pet godina, izjavio je za ljubljansko Delo od utorka ekonomist Marjan Senjur, koji vodi vladin fiskalni savjet. "Srednjoročna financijska konsolidacija u razdoblju od pet godina treba biti postupna, stvari nisu takve da bi se potrošnja u jednoj godini mogla smanjivati za 300 ili 400 mili-

juna eura", rekao je Senjur u razgovoru za vodeći slovenski dnevnik, dodavši da bi naglo smanjivanje potrošnje države dovelo do rasta nezaposlenosti i smanjenja ekonomske aktivnosti. Statistički podatak po kojemu je deficit javnog sektora u prvom kvartalu ove godine iznosio 10,3 posto BDPa Senjur ne ocjenjuje alarmantnim jer je riječ o sezonskom utjecaju zbog nekih troškova vezanih uz servisiranje kreditnih obveza i jednokratnu dokapitalizaciju Nove ljubljanske banke (NLB) od 250 milijuna

eura. Slovenska vlada namjerava troškove državnog proračuna za ovu godinu smanjiti za 465 milijuna eura u odnosu na planirane, a kritičari vlade iz opozicije tvrde da će i tako smanjeni proračun još uvijek biti tri posto veći od lanjske proračunske potrošnje.

Cilj vlade po kojemu bi deficit slovenskih javnih financija na kraju godine iznosio 2,016 milijardi eura, odnosno 5,5 posto BDP-a, nije ugrožen, izjavio je prošlog tjedna na konferenciji za novinare ministar financija Franci Križanič. B.hr

BROJkE

10,3

posto BDP-a iznosio je deficit slovenskog javnog sektora u prvom kvartalu ove godine

5,5

posto BDP-a cilj je slovenske vlade za deficit slovenskih javnih financija na kraju godine

Ploče planira udvostručiti CHF kredita Luka prihode u pet godina VABE ULAGAČE

lagodba u eurozoni, koja usporava oporavak ukupnog europskoga gospodarstva, dok je Švicarska prošla kroz krizno razdoblje s malim padom BDP-a i brzim oporavkom uz istodobno "zdrave javne financije", zaključuje Matijević te dodaje da bi neizvjesnost oko razvoja fiskalne krize Grčke i ostalih perifernih članica mogla potrajati i do kraja 2011. godine, što će svakako podržavati potražnju za švicarskim frankom.

Stoga bi se i tečaj euro-franak prema njezinoj procjeni mogao zadržavati na relativno niskim razinama, između 1,20 i 1,25 franaka za euro, znatno iznad pariteta prema kupovnoj moći (1,38). Posljedično bi se tečaj franak-kuna trebao zadržavati iznad 6 kuna za franak.

Da će odnos švicarskog franka i eura biti određen razvojem krize u eurozoni, sma-

tra i glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić, po čijim bi se predviđanjima krajem ove godine trgovanje moglo odvijati na razini oko 1,13 franaka za euro, odnosno oko 5,75 kuna za franak.

Teške prognoze

"Problem dužničke krize dominantno je politički problem, a manje ekonomski pa su i kratkoročne prognoze kretanja tečaja euro-franak dosta teške. U kratkom roku treba računati na to da bi i konzervativan stav ECBa prema inflaciji, odnosno povećanje referentne kamatne stope, trebao dovesti do rasta vrijednosti eura prema drugim najvažnijim svjetskim valutama", kaže ekonomist te dodaje kako se fundamentalno opravdana vrijednost tečaja euro-franak pretpostavlja na razini od oko 1,45 franaka za euro.

Biljana Starčić

e šanse za rast domaća dionica koja je zaslužila pažnju Erstea jest Hrvatski Telekom. Za najveći domaći telekom u ovoj godini predviđaju jedan postotni pad zarade po dionici, P/E omjer od 11,68, P/B od 1,91 te omjer isplaćene dividende i tržišne cijene dionice 8,6 posto. Pritom će povrat na imovinu HT-a iznositi nešto više od 16 posto. Od ostalih

tržišta u Ersteu su izdvojili austrijsko, koje doduše pati zbog smanjena prometa, ali se zbog dionica poput OMV-a ili RBI-a može smatrati zanimljivim. Ulagači bi trebali pripaziti i na poljsku burzu, koja prilično lošu valuaciju dionica nadoknađuje solidnim prometom dionica i brojnim novim izdanjima.

Nikola Sučec

U ponedjeljak je počeo drugi krug privatizacije Luke Ploče kojim Uprava namjerava prikupiti između 160 i 240 milijuna kuna potrebnih za nova infrastrukturna ulaganja Luka Ploče, preko koje najveće industrijske kompanije u BiH dobivaju sirovine, u idućih će pet godine udvostručiti prihod, dok bi dobit prije oporezivanja, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) trebala porasti sa sadašnjih 15 na 100 milijuna kuna, najavio je predsjednik Uprave Ivan Pavlović.

"Luka Ploče ima veliku budućnost. Kada 2016. završimo investicijski ciklus, ni jedna luka neće joj moći konkurirati na bližim tržištima", poručio je prvi čovjek kompanije u Zagrebu na predstavljanju investitorima. U ponedjeljak je počeo drugi krug privatizacije Luke Ploče kojim Uprava namjerava prikupiti između 160 i 240 milijuna kuna potrebnih za nova infrastrukturna ulaganja. To je ujedno prva javna ponuda dionica neke hrvatske kompanije nakon tri i pol godine.

Dobar položaj

U prvom krugu u kojem su sudjelovali postojeći dioničari izdano je 27.110 dionica od ukupno 200.353 koje se nude investitorima. Luka

Ivan PavlovIć, predsjednik Uprave Luke Ploče, najavio je ambiciozne planove rasta poslovanja i širenja kapaciteta luke Snimio hrvoje knez

Ploče nalazi se na izrazito dobrom geostrateškom pravcu, tzv. koridoru Vc, kojim se Budimpešta i srednja Europa povezuju s Jadranom preko Ploča.

Lani je kompanija ostvarila prihod od 150 milijuna kuna, a povećanjem kapaciteta već bi 2016., prema procjeni Uprave, prihod mogao skočiti na 300 milijuna kuna.

"Dodatni novac nam treba za razvoj, za širenje kapaciteta. To je osnovni razlog dokapitalizacije jer već sada imamo solidan tok novca", naglasio je Pavlović.

"Vidjet ćemo, riječ je o kompaniji sa zanimljivim projektima, još jednom moramo analizirati", rekao je jedan fondovski menadžer nakon završene prezentacije. I menadžer jednog mirovinskog fonda napominje da mu je teško reći kakav bi mogao biti

interes. S obzirom na to da je riječ o dugoročnom ambicioznom planu, očekuje se veći interes mirovinskih fondova i drugih institucionalnih ulagača.

Državi ostaje 20%

Do 31. siječnja najveći dioničar Luke Ploče bila je hrvatska država, no nakon prepuštanja dijela dionica radnicima i odluke da se ne sudjeluje u dokapitalizaciji državi će ostati 19,9 posto dionica. Hoće li i nakon dokapitalizacije ostati najveći pojedinačni dioničar bit će poznato nakon 12. srpnja kad završava kupnja novih dionica.

U ponedjeljak se na Zagrebačkoj burzi dionica Luke Ploče stropoštala 7,73 posto, zaustavivši se pri cijeni od 1098 kuna.

U javnoj ponudi cijena će iznositi između 800 i 1200 kuna.

Miho Dobrašin

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica novigradske turističke kompanije u utorak je prešla cjenovnu granicu od 12 kuna, čime se Laguna Novigrad počela oporavljati od snažnog pada koji je trajao od sredina lipnja do početka srpnja. Ukupan promet tom dionicom također je bio nešto veći i iznosio je 111.205 kuna, pri čemu je 10.017 dionica promijenilo vlasnika. Cijena postignuta u utorak druga je po visini od početka ove godine.

Belišće HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa AD Plastik Đuro Đaković holding Zagrebačka banka Dalekovod Slatinska banka Karlovačka banka Jadranska banka Luka Ploče Petrokemija Dom holding Magma d.d.

Ingra Ledo Atlantska plovidba d.d.

SN holding Luka Rijeka Belje Ericsson Nikola Tesla Institut IGH Podravka prehrambena industrija d.d.

Laguna Novigrad Jadroplov d.d.

Jamnica Kraš, prehrambena industrija Končar - elektroindustrija Jadranski naftovod Vupik Tehnika Istraturist Umag d.d.

Riviera Poreč Atlantic grupa Arenaturis Uljanik plovidba Dioki d.d.

Končar Kaštelanski staklenici Croatia osiguranje d.d.

Dukat Mlinar mlinsko-pekarska industrija Valamar grupa Franck prehrambena industrija Liburnia Riviera Hoteli Siemens dioničko HUP - Zagreb Atlas nekretnine Fima proprius d.d.

Proficio OT-optima telekom d.d.

Konzum Viro tvornica šećera d.d.

Centar banka Zvijezda Tisak Hidroelektra niskogradnja IPK Kandit Privredna banka Zagreb Hoteli Makarska Transadria Tankerska plovidba Končar Fima validus Lucidus dioničko Quaestus nekretnine Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Adris grupa Lavčević Jadran tvornica čarapa Veterina d.d.

HGspot Solaris Lošinjska plovidba Pounje trikotaža

+ Dionica Luke Ploče u utorak je snažno pala i približila se povijesno najnižim razinama na kojima je već bila krajem lipnja. Cijena izdanja Luke Ploče pala je tako na 1097 kuna uz ukupan promet od 479.270 kuna. Pritom se trgovalo sa 434 dionica u 65 transakcija. Najniža cijena iznosila je 1078 kuna, što je samo devet kuna manje od njezine zadnje postignute cijene.

Redovan promet: 18.960.225,21 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

700.00 256.60 258.02 127.01 65.28 289.60 223.75 109.01 87.00 2,030.00 1,078.30 192.05 77.85 8.08 15.18 6,000.00 656.53 174.99 180.13 95.28 1,419.24 1,631.00 320.20 11.10 136.00 45,000.00 465.00 635.00 3,001.01 72.21 1,411.72 284.97 200.00 695.12 74.00 575.50 63.50 1,260.00 2,450.00 5,575.00 650.00 637.00 65.00 820.00 1,910.00 630.00 1,250.00 45.02 22.00 18.60 41.24 205.03 450.00 254.05 3,425.00 191.51 135.10 173.01 568.18 67.01 790.00 1,320.00 1,220.13 10.10 25.98 47.99 20.52 310.00 179.90 101.00 71.50 7.45 300.00 140.00 0.77

700.00 258.77 262.00 128.97 68.97 292.89 229.97 115.00 90.96 2,080.16 1,164.51 200.00 81.15 8.64 15.58 6,000.00 666.00 180.00 182.00 96.50 1,426.88 1,641.01 321.01 12.10 138.00 45,000.00 475.00 640.00 3,040.00 73.48 1,425.00 285.00 237.98 701.50 75.51 580.00 66.00 1,295.00 2,538.99 5,575.00 650.00 637.00 65.00 822.00 1,911.00 630.00 1,250.08 47.50 22.00 18.60 41.51 213.95 454.90 254.05 3,431.00 191.78 136.00 173.01 582.00 67.01 790.00 1,320.00 1,222.00 10.10 26.97 47.99 20.52 310.00 179.90 101.00 71.50 8.00 300.00 140.00 0.77

\ 258.50 262.00 127.85 67.99 290.00 225.09 109.01 90.96 2,030.00 1,097.99 200.00 79.91 8.08 15.22 6,000.00 656.53 179.00 180.51 95.40 1,426.00 1,631.00 320.50 12.10 136.00 45,000.00 475.00 635.00 3,001.01 72.21 1,412.17 285.00 220.00 699.50 74.01 575.51 64.00 1,260.00 2,501.24 5,575.00 650.00 637.00 65.00 820.00 1,910.00 630.00 1,250.00 46.60 22.00 18.60 41.24 205.18 450.20 254.05 3,425.00 191.78 135.10 173.01 568.18 67.01 790.00 1,320.00 1,220.13 10.10 26.95 47.99 20.52 310.00 179.90 101.00 71.50 7.45 300.00 140.00 0.77

\ 0.58% 0.77% 0.63% -1.45% 0.00% -1.43% -5.21% 0.52% -2.40% -7.73% 0.00% -1.35% -5.83% -2.12% 0.42% -1.15% 2.29% -0.44% -0.63% 0.42% -1.15% -1.38% 9.80% -1.45% -3.23% 2.15% 0.47% -1.61% -0.99% 0.04% 3.16% -0.23% 0.49% -2.62% 0.09% 0.00% -3.08% 0.05% 0.00% 0.00% 0.00% 0.00% -3.53% 0.52% 0.00% -3.85% 4.09% -12.04% -11.43% -3.08% -1.40% 0.00% -9.26% -2.14% -1.65% -1.39% -13.50% -2.37% 0.01% -1.25% 0.00% 0.00% -0.49% 3.73% 11.60% -1.58% 0.00% 0.00% 0.97% -8.33% 6.13% 16.73% -2.74% -14.44%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,08%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

108,205 22,707 7,201 11,555 14,699 3,174 3,618 6,513 7,911 290 434 2,123 5,304 41,596 20,343 47 415 1,473 1,127 1,821 107 74 371 10,017 687 2 174 124 24 664 33 160 205 60 484 62 555 28 14 6 51 50 430 33 14 40 20 526 1,000 1,100 488 87 30 44 3 53 73 50 14 93 7 4 4 400 139 70 160 10 15 26 35 291 5 8 320

75,743,500.00 5,859,901.64 1,872,443.50 1,481,659.27 994,690.41 920,766.54 819,024.27 748,894.37 710,217.13 596,951.81 479,270.27 417,822.92 416,430.06 346,825.73 312,834.01 282,000.00 274,614.10 261,440.91 203,905.50 174,101.47 152,198.21 121,296.21 118,929.36 111,205.70 93,959.16 90,000.00 82,366.20 79,094.82 72,191.28 48,110.57 46,683.91 45,597.51 44,659.90 41,982.00 36,433.04 35,745.30 35,657.20 35,612.77 35,237.17 33,450.00 33,150.00 31,850.00 27,950.00 27,096.00 26,744.04 25,200.00 25,000.40 24,488.00 22,000.00 20,460.00 20,153.87 17,865.33 13,512.40 11,178.20 10,281.00 10,153.00 9,914.50 8,650.50 8,032.72 6,231.93 5,530.00 5,280.00 4,886.13 4,040.00 3,697.57 3,359.30 3,283.20 3,100.00 2,698.50 2,626.00 2,502.50 2,239.50 1,500.00 1,120.00 246.40

\ 21,168.19 1,777.43 536.92 220.09 18,574.03 516.31 100.18 121.81 242.83 244.43 668.22 596.71 39.38 114.15 1,321.02 916.20 477.93 1,079.54 783.76 1,898.93 258.64 1,737.11 188.72 222.59 995.67 652.47 1,633.30 2,229.29 108.71 267.55 1,332.37 803.77 2,332.34 161.53 333.80 258.69 244.68 284.12 1,714.86 1,950.00 124.48 409.22 350.28 578.04 595.92 589.22 155.45 44.07 72.78 116.30 4,658.17 624.28 15.88 343.38 457.70 84.29 123.72 10,837.90 75.02 22.72 826.83 74.95 27.29 68.22 108.24 10.38 2,980.93 86.03 14.30 131.91 2.46 185.32 92.74 2.05

365 dana Najniža Najviša \ 252.00 242.21 85.10 22.36 200.00 217.00 98.00 53.00 2,000.00 1,048.00 105.50 27.87 6.00 11.00 4,720.12 656.53 135.01 161.54 54.00 1,181.00 1,106.00 240.00 8.80 127.00 31,101.00 370.00 430.00 2,332.01 41.77 871.01 240.04 140.00 665.00 33.03 533.13 60.20 975.00 612.00 4,502.00 310.02 637.00 28.68 655.38 1,900.00 565.00 1,115.16 26.14 17.01 11.52 25.00 145.00 290.37 240.00 2,851.00 135.00 119.00 126.51 461.06 61.00 600.02 1,140.00 909.99 5.00 14.03 36.29 15.16 286.07 161.10 82.01 54.03 7.02 171.00 121.00 0.61

\ 315.99 305.00 152.00 72.00 294.00 337.00 132.37 94.88 2,989.88 1,900.00 209.89 95.99 69.90 27.38 6,900.00 905.00 245.00 267.02 118.99 1,650.00 2,500.00 343.97 12.41 176.84 50,000.00 497.02 699.48 3,520.00 108.90 1,614.00 380.00 259.65 829.99 86.00 662.00 99.00 2,305.00 4,990.00 6,299.00 675.00 637.00 72.00 939.99 2,697.00 720.00 1,595.99 66.85 25.95 25.00 45.00 225.50 507.77 290.00 4,249.00 244.98 197.89 235.00 708.00 91.50 3,197.00 1,490.00 2,100.00 14.50 33.33 74.00 22.98 345.00 275.00 125.00 79.98 39.95 330.80 164.00 0.91

REgIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E MELR PETG ZVTG GRVG RS59 NF1N TLSG SALR AGOG INDGL ATPG KBMR APAG

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA MERCATOR PETROL ZAVAROVALNICA TRIGLAV GORENJE REPUBLIKA SLOVENIJA 59. IZDAJA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S TELEKOM SLOVENIJE SALUS AGROGORICA INFOND GLOBAL AKTIVA NALOZBE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ALPETOUR POTOVALNA AGENCIJA

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-E RSRS-O-C BVRU-R-A AGKR-R-A VLTG-R-A MPRD-R-A TLKM-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-B

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC AGROKRAJINA AD BANJA LUKA VELETRGOVINA AD GRADISKA MESOPRODUKT AD BIJELJINA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2

SARAJEVSKA BURZA BORBRK3 FBIHKM FBIHKN FRTFRK1 FBIHK1B FBIHKO FBIHK1C FBIHK1E MIGFRK2 BPLSRK1 FBIHK1A FDSSR

BOR BANKA DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ZIF MI GROUP DD SARAJEVO BOSNAPLAST DD BOSANSKI PETROVAC FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS AERO SJPT IMLK COKA A2014 TETO STUP AGBN TPLA A2012 YUCM A2016 A2015

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd Coka duvanska industrija a.d. Coka Obveznice RS serije A2014K TE-TO a.d. Senta STUP Vršac a.d. Vršac Agrobanka a.d. Beograd Topola a.d. Backa Topola Obveznice RS serije A2012K Yugoslavia Commerce a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K

MAKEDONSKA BURZA ALK TNB RMDEN10 KMB RMDEN09 TEL GRNT TPLF STIL STB MPT

+

Oznaka

Srijeda 6/7/2011

ALKALOID SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo STOPANSKA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE

Najniža

59,60 104,10 162,55 209,00 14,00 9,10 100,50 0,59 71,00 300,00 5,85 9,04 3,80 6,60 12,00

Najviša

60,00 104,11 166,15 211,40 14,10 9,20 100,50 0,60 71,49 300,00 5,85 9,17 3,80 6,70 12,00

Zadnja Prosječna Promjena Količina

59,90 104,11 165,00 211,40 14,00 9,10 100,50 0,60 71,45 300,00 5,85 9,16 3,80 6,60 12,00

Promet

valuta: EUR - euro 59,90 1,04 165,17 209,57 14,00 9,17 1,00 0,60 71,43 300,00 5,85 9,13 3,80 6,62 12,00

0,34 % 14778 0,01 % 141869 1,63 % 724 0,19 % 474 -0,71 % 5188 -1,09 % 5200 0,00 % 33384 0,85 % 50690 -0,07 % 170 1,69 % 39 -1,68 % 2000 1,13 % 879 0,00 % 2104 -3,65 % 1057 0,00 % 414

Imlek +2,67% Fabr. duhana Sarajevo +1,79% Stopanska banka Bitola +1,01% Aerodrom Nikola Tesla +0,56% Jedinstvo Sevojno +0,31%

885.184,00 147.699,56 119.584,45 99.337,40 72.655,81 47.674,01 33.550,92 30.166,24 12.143,03 11.700,00 11.700,00 8.021,50 7.995,20 6.998,38 4.968,00

Mercator

valuta: BAM - konvertibilna marka 29,51 36,50 0,70 0,33 0,30 0,08 1,56 6,00 36,88

29,90 36,51 0,70 0,33 0,30 0,08 1,56 6,11 36,88

29,53 36,50 0,70 0,33 0,30 0,08 1,56 6,11 36,88

0,30 -0,94 % 212653 0,37 -0,03 % 70185 0,70 0,00 % 34000 0,33 0,00 % 60000 0,30 1,69 % 50000 0,08 0,00 % 175942 1,56 0,00 % 6882 6,08 0,16 % 804 0,37 0,00 % 12167

63.001,29 25.619,54 23.800,00 19.800,00 15.000,00 14.075,36 10.735,92 4.890,84 4.487,19

valuta: BAM - konvertibilna marka 100,00 92,20 79,01 4,15 39,00 70,08 33,02 28,50 4,50 12,00 42,01 68,00

3.020,00 703,00 531,00 766,00 2.100,00 1.800,00 85,20 2.600,00 15.500,00 7.501,00 31.505,00 95,29 541,00 78,07 82,30

4.400,00 3.513,00 87,10 3.706,00 87,70 500,00 605,00 3.800,00 193,00 192,00 26.000,00

100,00 92,21 79,01 4,65 40,00 70,08 33,02 28,50 4,50 12,00 42,01 68,20

100,00 92,20 79,01 4,15 40,00 70,08 33,02 28,50 4,50 12,00 42,01 68,20

100,00 0,00 % 11000 1.100.000,00 92,20 0,09 % 10500 968.142,00 79,01 0,00 % 11592 915.883,92 4,65 -3,49 % 126000 585.368,80 39,95 -1,23 % 9251 369.542,02 70,08 0,00 % 4694 328.955,52 33,02 0,00 % 2938 97.012,76 28,50 0,00 % 2950 84.075,00 4,50 0,00 % 10231 46.039,50 11,89 27,25 % 2685 31.932,00 42,01 0,02 % 493 20.710,93 68,11 1,79 % 100 6.811,20

valuta: RSD - srpski dinar

3.081,00 3.064,00 3.063,89 712,00 707,00 708,74 540,00 536,00 534,54 766,00 766,00 766,00 2.150,00 2.115,00 2.114,18 1.800,00 1.800,00 1.800,00 86,37 86,08 86,23 2.600,00 2.600,00 2.600,00 15.500,00 15.500,00 15.500,00 7.784,00 7.631,00 7.630,79 31.505,00 31.505,00 31.505,00 95,31 95,31 95,30 541,00 541,00 541,00 78,30 78,27 78,12 82,34 82,34 82,31

-0,55 % 3197 9.795.249,00 -1,53 % 6083 4.311.265,00 0,56 % 6623 3.540.233,00 -8,04 % 3780 2.895.480,00 2,67 % 1122 2.372.107,00 0,00 % 1000 1.800.000,00 -0,34 % 14530 1.252.969,87 1,96 % 469 1.219.400,00 0,00 % 70 1.085.000,00 -2,15 % 117 892.802,00 0,00 % 28 882.140,00 0,02 % 8702 829.294,11 0,00 % 1476 798.516,00 0,26 % 9816 766.834,38 0,05 % 8936 735.497,57

valuta: MKD - makedonski denar

4.401,00 4.400,01 4.400,01 3.600,00 3.530,22 3.530,22 87,30 87,13 53,69 3.720,00 3.714,82 3.714,82 87,70 87,70 54,04 500,00 500,00 500,00 605,00 605,00 605,00 3.831,00 3.816,20 3.816,20 199,00 197,80 197,80 197,00 194,22 194,22 26.000,00 26.000,00 26.000,00

-0,01 % 517 2.274.805,00 -0,56 % 312 1.101.430,00 0,03 % 15770 846.701,69 -2,23 % 164 609.230,00 0,00 % 6790 366.932,46 -0,86 % 665 332.500,00 -0,63 % 480 290.400,00 -0,36 % 44 167.913,00 648 128.174,00 -0,22 % -1,41 % 428 83.127,00 -0,01 % 3 78.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Nova kred. b. Maribor Komerc. banka Skopje Gorenje Raz. banka Vojvodine Zavarovalnica Triglav

+

Powered by

business.hr

-3,65% -2,23% -1,09% -0,75% -0,71%

Soja protein

+1,63 -8,04 Dionica Mercatora bila je uz najtrgovaniju Krku jedina kojom se trgovalo u iznosu većem od 100.000 eura, a posljednja zabilježena cijena te dionice iznosila je 165 eura, što je 1,63 posto više u odnosu na cijenu od ponedjeljka.

Najviša cijena postignuta tijekom dana iznosila je 166,15 eura, a najniža je bila na razini od 162,55 eura.

Slovenski indeks SBITOP porastao je 0,15 posto, na 736,37 bodova.

Padom cijene većim od osam posto istaknula se u utorak na Beogradskoj burzi dionica Soja proteina, čija je posljednja cijena iznosila 766 dinara. To je ujedno bila jedina cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo, a promet od 2,9 milijuna dinara bio je dovoljan za četvrto mjesto na popisu najtrgovanijih dionica. U minusu su bile dionice najlikvidnijih AIK banke i Naftne industrije Srbije, a BELEX 15 nastavio je negativan niz izgubivši na vrijednosti 1,55 posto.

REgIONAlNI INdEkSI +0,15% BIRS -0,48% 736,37 1.025,51 Belex15 -1,55% FIRS +0,32% 728,38 1.979,58 Belexline -1,22% MBI10 -0,62% 1.357,55 2.569,67 SASX10 +0,33% MONEX20 +1,13% 1.002,22 11,688.27 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,10% utorak 5. srpnja 2011.

1.045,22 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI WIg20 -0,22% -0,09% 2.813,32 BuX +0,11% 22.474,50 -1,28% ATX -0,46% -0,54% 2.788,10 Stanje indeksa na zatvaranju u +0,21% utorak 5. srpnja 2011.

FTSE100 6.020,08

dAX 7.449,84

CAC40

3.984,83

MICEX 1,709.66

AMERIčkI INdEkSI djIA -0,16% S&P500 -0,27% 12,562.60 1,335.99 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,17% ponedjeljak 4. srpnja 2011.

2,811.36

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

NFD Aureus US Algorithm 131,1063

24,00

OTP indeksni

45,4492

23,97

VB CROBEX10

109,3172

23,26

MP-Global HR

320,6806

19,08

7,1419

18,11

50,9275

-10,65

ST Global Equity

43,1729

-5,43

POBA ICO Equity

5256,0300

-1,66

Ilirika Azijski tigar

AC Global Dynamic Eme. M 10,5253

-1,64

FIMA Equity

-1,63

77,3695

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

129,3700

13,88

PBZ Global fond

108,5773

12,47

Allianz Portfolio

119,0704

12,18

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

ICF Balanced

125,3391

9,69

115,4917

9,17

ST Balanced

165,7243

-1,53

AC Global Balanced Eme. M 10,6723

-0,57

8,1166

0,00

ZB global

141,3800

0,53

HPB Global

102,9828

1,70

lErste Total East MP-Bric HR NFD Aureus BRIC Ilirika Azijski tigar NFD Aureus New Europe AC Rusija Prospectus JIE MP-Global HR MP-Mena HR Ilirika BRIC PBZ I-Stock Erste Adriatic Equity Ilirika JIE OTP Europa Plus ZB trend KD Nova Europa KD Prvi izbor VB High Equity HI-growth AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) HPB Dynamic KD Energija POBA ICO Equity FIMA Equity Ilirika Gold HPB Titan ZB euroaktiv HPB WAV DJE Capital Two Platinum Global Opportunity

€ kn € € kn € kn kn kn € kn € € € € kn kn kn € € kn kn kn kn € € € € kn $

35,6200 329,3922 26,7786 50,9275 111,7140 42,4326 59,1973 320,6806 441,2054 103,6880 68,9750 95,4600 158,1527 112,4116 129,8700 7,1419 12,6375 47,7153 8,3840 10,5253 50,4048 10,5063 5256,0300 77,3695 87,4143 70,6895 107,3800 98,8298 78,4774 13,5434

1,28 1,12 1,07 0,79 0,76 0,71 0,68 0,67 0,66 0,62 0,54 0,51 0,38 0,25 0,24 0,22 0,19 0,19 0,16 0,16 0,15 0,14 0,10 0,09 0,09 0,06 0,05 0,04 0,02 0,00

-1,82 -5,57 -4,94 -5,72 -5,93 -9,22 -6,52 -0,20 -2,91 -6,89 -5,32 1,79 -6,67 -3,82 -2,08 -8,21 -4,56 -2,58 -2,09 -4,11 -1,42 -8,77 -4,38 2,26 -7,90 -4,65 0,85 1,26 1,05 -4,56

9,77 -12,72 -9,04 -18,70 -8,89 -9,04 -5,80 -0,62 -10,92 -14,32 -2,51 4,98 -9,78 -1,13 -4,82 -3,75 -3,62 -4,61 -3,61 -6,43 3,77 -4,32 -6,98 0,96 -11,07 -2,72 1,58 1,11 2,18 -5,24

16,48 5,31 -1,22 -10,65 -0,81 8,20 4,44 19,08 4,05 -1,01 17,60 13,31 1,33 9,53 5,49 18,11 11,49 4,73 5,69 -1,64 1,15 15,16 -1,66 -1,63 N/A 3,20 12,94 16,32 15,65 16,30

-24,01 -5,69 -13,64 -15,11 4,25 -18,00 -11,17 -6,87 2,99 2,46 -8,94 -0,81 7,09 6,17 3,06 -8,65 2,83 -17,87 -1,87 2,22 -13,17 3,76 -15,06 -3,55 N/A -8,41 1,00 -0,31 -5,58 -8,78

9,53 -11,34 -7,41 -17,94 -8,75 -8,80 -4,76 0,00 -9,75 -13,32 -0,88 6,37 -7,79 0,13 -4,36 -2,39 -2,76 -4,06 -2,99 -6,59 3,35 -3,60 -5,40 1,96 -12,64 -2,97 3,18 1,77 3,14 -4,41

114,266 6,147 8,971 5,215 9,852 8,268 23,028 4,858 4,319 28,635 230,939 236,941 87,081 9,993 162,811 19,724 5,358 12,000 65,853 14,109 20,216 9,104 5,749 18,333 4,249 9,191 242,574 15,095 9,171 7,819

3,76 3,32 4,26 4,12 2,67 4,32 4,43 3,11 3,33 1,50 3,97 5,73 6,69 1,96 8,69 3,72 8,39 3,76 9,36 2,34 4,85 1,34 3,94 7,09 0,68 3,95 7,17 3,84 4,21 3,7

04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI

OTP uravnoteženi

KD Balanced

Vrijednost

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € ICF Balanced kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn Raiffeisen Prestige € HI-balanced € Ilirika JIE Balanced € KD Balanced kn HPB Global kn C-Premium kn Erste Balanced € Raiffeisen Balanced € Allianz Portfolio kn PBZ Global fond kn kn ST Balanced Agram Trust kn ZB global € OTP uravnoteženi kn

10,6723 125,3391 79,2270 107,9200 10,1429 145,2632 8,1166 102,9828 5,7557 129,3700 152,4200 119,0704 108,5773 165,7243 71,0030 141,3800 115,4917

0,12 0,11 0,07 0,06 0,05 0,05 0,01 -0,02 -0,04 -0,15 -0,18 -0,21 -0,30 -0,31 -0,51 -0,56 -0,61

-3,49 5,14 -1,41 -1,61 -0,41 -5,19 -2,98 -0,16 1,46 2,59 -2,63 1,52 -1,64 -2,26 0,93 -5,41 -0,42

-4,95 11,09 -8,74 -0,43 -1,58 -4,92 -4,50 5,62 2,75 4,87 -2,34 2,91 3,48 -4,05 1,56 -4,29 6,42

-0,57 9,69 2,16 2,88 5,58 4,34 0,00 1,70 5,19 13,88 3,32 12,18 12,47 -1,53 5,67 0,53 9,17

2,83 2,79 -4,58 5,94 0,15 7,10 -3,75 0,51 -11,75 0,44 4,88 8,47 5,30 6,14 -0,66 3,52 2,63

-5,10 10,82 -6,65 -0,42 -1,08 -4,25 -3,06 5,27 2,91 5,89 -1,79 3,38 3,95 -2,93 1,53 -4,21 7,33

13,997 18,878 13,636 173,224 77,333 40,548 6,686 96,530 12,222 115,522 302,973 8,214 314,407 16,528 15,593 697,986 39,296

2,34 9,18 4,97 1,32 9,36 5,45 5,47 5,75 4,42 10,46 8,85 2,15 9,81 8,48 2,98 10,01 5,56

04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011

€ € € € € kn € €

161,1000 177,3900 135,0200 131,8488 129,1408 166,8570 125,9540 11,7314

0,07 0,04 0,01 -0,01 -0,02 -0,06 -0,10 -0,17

0,24 -0,11 1,17 0,52 1,07 0,97 -2,58 1,31

1,10 1,66 3,46 1,74 3,56 3,02 -0,62 3,11

0,73 4,90 7,27 4,78 6,74 8,03 0,92 4,86

4,88 6,49 4,56 4,45 4,55 7,95 4,24 1,72

1,25 1,69 3,61 1,76 3,70 3,04 -0,73 3,18

173,931 550,057 632,865 202,100 28,826 74,614 18,340 8,401

10,01 9,11 8,09 8,32 5,75 6,69 5,56 9,36

04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011

kn kn € € kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn

117,2596 104,2711 141,3100 127,4132 137,1767 11,5063 10,8402 107,3800 133,9287 164,8678 147,0500 140,2900 125,3385 133,8773 124,2083 109,9433 100,9827 140,9373

0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

-0,70 1,64 0,46 0,59 0,64 0,67 0,73 0,80 0,52 0,57 0,53 0,54 0,23 0,52 0,51 0,65 0,51 0,78

0,04 1,66 0,95 1,15 1,27 1,51 1,40 1,68 1,02 1,26 1,41 1,13 0,56 1,19 1,40 1,25 N/A 1,62

1,73 3,16 1,93 2,72 2,98 3,05 3,08 3,23 2,21 2,46 3,25 2,92 1,23 2,80 2,63 2,81 N/A 3,01

4,44 2,19 3,21 4,26 4,30 5,20 3,95 4,08 6,14 4,67 4,72 4,27 3,69 5,20 4,00 4,51 N/A 4,51

0,08 1,68 0,96 1,17 1,30 1,54 1,44 1,70 1,04 1,28 1,43 1,16 0,56 1,22 1,43 1,28 0,99 1,65

151,500 7,005 117,835 561,310 37,739 183,565 29,076 199,641 1257,331 2602,710 1413,336 1026,761 42,394 363,999 217,259 170,544 5,040 117,063

3,67 1,93 10,95 8,95 7,51 2,77 2,08 1,78 12,27 10,95 8,36 8,09 6,23 5,75 5,53 2,15 0,44 7,78

04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011 04.07.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,8570

8,03

Erste Bond

135,0200

7,27

HPB Obveznički

129,1408

6,74

Raiffeisen Bonds

177,3900

4,90

HI-conservative

11,7314

4,86

ZB bond

161,1000

0,73

OTP euro obveznički

125,9540

0,92

PBZ Bond fond

131,8488

4,78

HI-conservative

11,7314

4,86

Raiffeisen Bonds

177,3900

4,90

ZB bond Raiffeisen Bonds Erste Bond PBZ Bond fond HPB Obveznički Capital One OTP euro obveznički HI-conservative

nOVčanI fOnDOVI VB Cash Platinum Cash ZB europlus PBZ Euro Novčani ST Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus Raiffeisen Cash Erste Money PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Allianz Cash Certus Cash HI-cash

+

OGLAS

Na dionice Belišća otišlo 75 milijuna kuna Crobexi su u utorak ponovno stagnirali uz slab promet, a priča dana na domaćem tržištu kapitala bila je dionica Belišća. Naime, na tu je dionicu u blok transakciji potrošeno 75,7 milijuna kuna, pri čemu je vlasnika promijenilo gotovo 10 posto kompanije.

Vlasnika je točnije promijenilo 108.205 dionica, a jedina razumna pretpostavka je da je vlasnički udjel povećao austrijski Duropack, koji je dionice možda kupio ili od obveznih mirovinaca ili od Kapitalnog fonda. Sve su dionice protrgovane po cijeni od 700 kuna. Dionicama Belišća u lipnju se inače trgo-

valo sporadično, uglavnom uz iznimno nizak promet i po cijenama od 600 do 650 kuna.

Crobex pao 0,08%

Crobex je u utorak pao 0,08 posto, na 2228,96 bodova, dok je Crobex 10 porastao 0,03 posto, na 1209,03 boda.

Redovan promet dionicama iznosio je 18,9 milijuna kuna, a najlikvidniju poziciju s gotovo šest milijuna kuna prometa i pola posto rasta cijene uhvatio je Hrvatski Telekom.

Dionica Luke Ploče u utorak je snažno pala (7,7 posto), približivši se povijesno naj-

nižim razinama na kojima je već bila krajem lipnja. Cijena izdanja pločanske luke pala je tako na 1097 kuna uz ukupan promet od 479.270 kuna.

Pritom se trgovalo sa 434 dionica u 65 transakcija. Čelnici Luke Ploče predstavili su na konferenciji za novinare izdanje novih dionica.

Laguna preko 12 kn

Luka Ploče je 20. lipnja objavila javni poziv postojećim dioničarima na sudjelovanje u prvom krugu dokapitalizacije pozivajući na upis 200.353 nove redovne dionice uz raspon cijene od 800 do 1200 kuna po dionici.

snimio hrvoje dominić

MISTERIoZNA TRANSAkCIJA U blok transakciji vlasnika je promijenilo gotovo deset posto temeljnog kapitala Belišća - 108.000 dionica otišlo je po cijeni od 700 kuna

VLADo JERBIĆ, generalni direktor Belišća, koje je u utorak na ZSE-u znatno promijenilo vlasničku strukturu

Dionica novigradske turističke kompanije Lagune Novigrad prešla je u utorak cjenovnu granicu od 12 kuna.

Time se Laguna Novigrad počela oporavljati od snažnog pada koji je trajao od sredina lipnja do početka

Rast cijena dionica u Ljubljani i Sarajevu

Krka je u Ljubljani bila jedino

Nikola Sučec

BRoJkE

REGIJA

Nakon neslavnog početka tjedna indeksi u Ljubljani i Sarajevu u utorak su se blago oporavili, no minusi su opet zabilježeni na Beogradskoj, Banjalučkoj i Makedonskoj burzi.

srpnja.Ukupan promet tom dionicom također je bio nešto veći i iznosio je 111.205 kuna, pri čemu je 10.017 dionica promijenilo vlasnike. Cijena postignuta utorak druga je po visini od početka ove godine.

izdanje koje se približilo prometu od milijun eura, a cijena joj se unatoč blagom rastu od 0,34 posto zadržala ispod 60 eura. Dionica Mercatora bila je uz nju jedina kojom se trgovalo u iznosu većem od 100.000 eura, a posljednja zabilježena cijena te dionice

iznosila je 165 eura, što je 1,63 posto više u odnosu na cijenu od ponedjeljka.

Slovenski indeks SBI TOP blago je porastao, za 0,15 posto, na 736,37 bodova.

U Beogradu je pak nastavljen negativan trend padom obaju indeksa - BELEX 15 bio

je u minusu od 1,55 posto, dok je BELEXLINE-u vrijednost umanjena 1,22 posto.

Najlikvidnija dionica u Beogradu bila je niška AIK banka sa 9,8 milijuna dinara prometa, a s upola manjim prometom slijedila je dionica Naftne industrije Srbije. B. St.

0,33 0,48 posto porastao je sarajevski SASX-10

posto pao je banjalučki BIRS

Bivši direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn, koji je tu funkciju morao napustiti zbog optužbi za seksualni napad i pokušaj silovanja, mogao bi biti oslobođen optužbi koje su mu naprasno prekinule karijeru u financijama.

New York Post je objavio da će američki tužitelji optužbe protiv Strauss-Kahna odbaciti kada se on za dva tjedna pojavi na zakazanom sudskom ročištu, no nije isključeno da će one biti odbačene i prije.

Glavni razlog za odbacivanje optužbi protiv bivšeg direktora Strauss-Kahna je sumnja u vjerodostojnost navodne žrtve - sobarice u hotelu Sofitel na Manhattanu - koja je nekoliko puta mijenjala iskaz, a saznalo se i da

je, kad je tražila azil u SADu, lagala da je silovana u Gvineji. No Strauss-Kahn još ne može odahnuti budući da ga francuska spisateljica Tristane Banon namjerava prijaviti za pokušaj silovanja koji se dogodio u Parizu 2003. H

dObiTNici dANA (ZSE) Solaris +16,73% Quaestus nekretnine +11,6% HGspot +6,13% Excelsa nekretnine +4,09% Lucidus +3,73%

GUbiTNici dANA (ZSE) Pounje trikotaža IPK Kandit FIMA Proprius Centar banka Genera

iNdeKSi CROX Mirex

21 Raste

14 Nema promjene

-14,44% -13,5% -12,04% -9,26% -8,33% 36 Pada

Vrijed.

1,241.94 62,91

Prom.

0.17% 0,00%

Sirova nafta 95,42 Prirodni plin 4,28 Zlato 1,497.11 Srebro 34,16 Goveda 112,02 Kava 289,62

2,72% 1,40% 0,65% 0,93% 0,00% 2,76%

NeObičNA PROMjeNA KARijeRe

Odvjetnik za razvode postao uspješan trgovac Američki odvjetnik Alexander Rhoads se nakon desetljeća bavljenja brakorazvodnim parnicama odlučio na nesvakidašnju promjenu karijere otvorio je trgovinu specijaliziranu za prodaju začina.

Rhoads je za časopis Money izjavio kako je gledanje ljudi u sukobu počelo uzimati svoj danak pa je zaljubljenik u hranu, koji i u vlastitoj kuhinji ima 150 različitih začina, počeo razmišljati o trgovini začinima u rodnom Chicagu koju je volio posjećivati.

Nakon što je dvije godine proučavao trgovine začini-

ma diljem svijeta, početkom prošle godine unajmio je prostor u Des Moinesu u Iowi, dao otkaz u odvjetničkoj tvrtki i do rujna uspio otvoriti AllSpice, trgovinu začinima, biljem, uljem i octom.

Iako će mu ovo biti prva puna godina poslovanja, Rhoads procjenjuje da će ostvariti pola milijuna dolara prihoda i zaraditi 75.000 dolara, što je oko polovina njegove nekadašnje plaće. No, Rhoads je zadovoljan te planira i širenje poslovanja na on-line prodaju.

Nikolina Rivosechi

OdvjeTNiK za razvode život je odlučio začiniti ulaskom u biznis sa - začinima arhiva business.hr

MiNiMize Me

Šveđani dokazali da se i brzom prehranom može zaraditi prodajući manje, a ne više

ŠveđANiMA serviraju zdravi fast food arhiva b.hr

Potrošačko društvo američkog stila možda najbolje u svijetu simboliziraju McDonald’s i industrija brze hrane, koja je u utrci za profitom Amerikance učinila debljim i bolesnijim nego ikada. Da paradigma potrošačkog društva ne mora uvijek počivati na postavci da je više bolje,

dokazuje švedski obiteljski lanac brze prehrane Max Burger, koji posljednje desetljeće raste uvjeravajući svoje kupce da je manje bolje.

Kampanja u kojoj Max Burger navodi svoje kupce da jedu manje mesa, posebno govedine, te im iz prehrane izbacuje ma-

sti, šećer i soli napravila je od lanaca najbrže rastuću kompaniju u branši sa 20postotnim rastom prihoda i profitnom maržom od 11 posto za razliku 5 posto kod konkurencije.

"Neobičan" fast food lanac ostvaruje 200 milijuna dolara prihoda, a posluje samo u Švedskoj. D. B.

Hoće li Luka Ploče i na dan početka drugog kruga dokapitalizacije gubiti na vrijednosti, doznajte na...

arhiva business.hr

Strauss-Kahn će se riješiti optužbe za silovanje u Americi

www.business.hr

UKRATKO...

Tajkun želi biti ruski premijer Ruski tajkun Mihail Prohorov, koji se za svoje uspjehe počastio i NBA momčadi New Jersey Nets, ismijao je novi politički pokret premijera Vladimira Putina i izjavio kako bi jednog dana želio biti premijer najveće zemlje na svijetu.

Lagarde preuzela uzde MMF-a Bivša francuska ministrica financija Christine Lagarde, koja je krajem prošlog mjeseca izabrana za direktoricu Međunarodnog monetarnog fonda, započela je u utorak svoj petogodišnji mandat na čelu te institucije.

Princ demonstrirao pilotsko umijeće Britanski princ William tijekom službenog posjeta Kanadi spektakularno je pokazao svoje pilotsko umijeće spustivši se helikopterom nekoliko puta na sredinu jezera u mjestu Dalvay-by-the-Sea.

www.business.hr