Business.hr broj 929

Page 1

DANAS PRILOg

INA IDE U PRISILNU NAPLATU SVIH 68 MILIJUNA KUNA DUgA 2

Diokiju prijete blokada računa i stečaj

U Diokiju negiraju postojanje bilo kakvog problema i tvrde kako ta tvrtka proteklih dana nije dobila nikakvu obavijest od Ine da joj se sprema obustava isporuke plina, a ne spominju ni bilo kakve pregovore s Inom

srijeda 13/7/2011

broj 929 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Ante SAmodol: modol:

Cotu sam ja izmislio DOKTORIRAO PA NAPAO 6-7 Nakon obrane doktorata na zagrebačkome Ekonomskom fakultetu, predsjednik Uprave Hanfe obrušio se na predsjednikova savjetnika RATNA MORNARICA ZAVADILA ŠKVEROVE

'Vlada gura zakon koji pogoduje Brodosplitu'

Skupina brodograditelja na nogama zbog novoga prijedloga Zakona o javnoj nabavi koji je danas na dnevnome redu Sabora

4


info&stav 2-3

business.hr

Siemensu posao od 53 mil. eura Siemens Hrvatska potpisao je ugovor vrijedan 53 milijuna eura o isporuci 16 vjetroturbina za projekte VE Zadar 2 i VE Zadar 3 s tvrtkom EKO čiji je suvlasnik Dalekovod, koji radi na ugradnji, elektroenergetskom postrojenju i priključivanju na mrežu. Vjetroelektrane će proizvoditi oko 120.000 MWh godišnje, što je dovoljno za opskrbu više od 30.000 kućanstava.

Polovica zaposlenih plaši se otkaza Prema anketi portala MojPosao u kojoj je sudjelovalo više od 800 ispitanika samo 3 posto zaposlenih radi u tvrtki koja se potpuno oporavila od krize, a gotovo polovica ispitanika (47%) strahuje za svoje radno mjesto. Da će kriza trajati još najmanje dvije godine smatra njih 49 posto. U Zagrebu je najviše ispitanika koji su izjavili da se gospodarska kriza još osjeti u tvrtki u kojoj rade...

Srijeda 13/7/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagić Pomoćnik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Biljana Starčić, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

Ina IDE U PRISLInU naPLatU SVIH 68 MILIJUna kUna

Diokiju zbog plina pr blokada računa i steč

RobERt JEžIć vlasnik je Diokija, iz kojeg poručuju da su 'jedni od boljih platiša plina u okruženju' Snimio Saša ĆetkoviĆ

U Diokiju negiraju postojanje bilo kakvog problema i tvrde kako ta tvrtka posljednjih dana nije dobila nikakvu obavijest od Ine da joj se sprema obustava isporuke plina, a ne spominju ni bilo kakve pregovore s Inom Petrokemijska tvrtka Dioki u vlasništvu Roberta Ježića ponovno je, čini se, u financijskim problemima jer joj zbog nepod-

mirenih dugova za isporučeni etan i prirodni plin Ini i njezinoj tvrtki kćeri Prirodni plin prijeti prekid isporuke energenata, a time i prestanak proizvodnje i vjerojatni stečaj. Prema informacijama koje smo dobili iz Ine, ta je kompanija u utorak pokrenula postupak prisilne naplate kompletnog Diokijeva duga u iznosu od 68 milijuna kuna. Ne uspije li naplatiti dug tim postup-

kom, Ina najavljuje obustavu isporuke etana i prirodnog plina Diokiju.

ništa od pregovora

U Ini tvrde kako su bili maksimalno fleksibilni u nastojanju da s predstavnicima Diokija nađu zajednički jezik i dogovore se o podmirenju duga tvrtke s kojom, kako ističu, imaju dug partnerski odnos, zbog čega je usprkos dugovima nastavljena isporuka

prirodnog plina i etana. U intenzivnim pregovorima koji su vođeni posljednjih dana predstavnici Diokija nisu ponudili prihvatljivo rješenje za plaćanje dugova koji ni do danas nisu podmireni, zbog čega se Ina odlučila na ovaj potez kako bi, navodi se, zaštitila vlastito poslovanje. No u Ježićevoj kompaniji negiraju postojanje bilo kakvog problema i tvrde kako ta tvrtka posljednjih dana nije dobila nikakvu obavijest od Ine da joj se sprema obustava isporuke plina, a ne spominju ni bilo kakve pregovore s Inom. U odgovoru Uprave Diokija navodi se kako je još 30. travnja prošle godine Diokijev dug Ini na ime isporučenog plina iznosio čak 140 milijuna kuna te da je do danas smanjen za više od 60 posto. "Dug Prirodnom plinu i Ini kontinuirano se smanjuje u posljednjem razdoblju pa ne postoji osnova ni za kakve mjere, a pogotovo ne za one koje se navode", tvrde iz Diokija i kažu da se dug Ini, s obzirom na mjesečnu potrošnju u vrijednosti od oko 22 milijuna kuna, u prosjeku plaća u roku od 75 dana, iz čega


››

biser dana Ne bih dao ni kune dečkima koji upravljaju mirovinskim fondovima

brojka

24

posto više noćenja i 21 posto više dolazaka turista zabilježio je Zagreb u lipnju u usporedbi s istim lanjskim mjesecom dr. drago jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu komentirajući alokacije i rezultate domaćih obveznih mirovinskih fondova prilikom obrane doktorske disertacije šefa Hanfe Ante Samodola

rijete čaj zaključuju da je Dioki "jedan od boljih platiša plina u okruženju". U informaciji koju je Business.hr objavio u ponedjeljak navodi se da Diokijev dug Ini trenutačno iznosi oko 70 milijuna kuna, ali ni jedna strana taj podatak nije željela komentirati.

nejasni motivi

"Nejasni su razlozi i motivi zašto se kroz medije Dioki kontinuirano želi uvrstiti u negativni kontekst kada znamo da je ta tvrtka treći najveći potrošač plina s neprimjereno visokom cijenom plina, a 90 posto svoje proizvodnje izvozi na inozemna tržišta te ostvaruje godišnji prihod veći od dvije milijarde kuna", navodi Uprava Diokija i dodaje kako je cijeli slučaj zapravo pokušaj "ciljanog i sustavnog upropaštavanja tvrtke Dioki", koja je postala "žrtva interesa koji se kontinuirano žele nametnuti na štetu Diokija i cjelokupnog hrvatskoga gospodarstva". No u odgovoru se ne spominje tko stoji iza takvih pokušaja i komu je u interesu uništiti Dioki. Sandra Carić Herceg

uvodnik

Gužva oko slamke spasa branimir kovač branimir.kovac@business.hr

Č

ini se kako je samo jedna rečenica koju je prije nekoliko mjeseci izgovorila premijerka Jadranka Kosor prilično zavadila hrvatske brodograditelje. "Želja Vlade je da se u Brodosplitu grade brodovi za Hrvatsku ratnu mornaricu (HRM), znači brodovi obalne straže, i trenutačno imamo plan gradnje po modelu 'jedan plus četiri' broda i vjerujemo da se taj projekt može realizirati u splitskom brodogradilištu", rekla je premijerka krajem veljače nakon što je Europska komisija Brodosplitu odobrila plan restrukturiranja. Danas, više od četiri mjeseca kasnije, na tu izjavu reagira nekoliko domaćih brodogradilišta predvođenih zagrebačkom Adria Mar brodogradnjom. Teško je reći zašto su brodograditelji čekali toliko vremena da reagiraju, i događa li se nešto skriveno od javnosti o čemu možda imaju više informacija. No činjenica je kako je Vlada prošlog tjedna Saboru po hitnom postupku uputila prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi, a on bi se već danas trebao naći i na dnevnom redu nekoliko saborskih odbora. Upravo je navedeni zakon prepao brodograditelje, jer iako bi se trebao početi primjenjivati

Budući patrolni Brod HrM-a mogao bi izgledati ovako prihvati li se raniji prijedlog Brodarskog instituta arhiva business.hr

››

Vlada je Saboru po hitnom postupku uputila prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi koji je prepao brodograditelje, jer iako bi se trebao početi primjenjivati tek od sljedeće godine, odredba po kojoj bi Vlada mogla izravno ugovarati gradnju brodova obalne straže stupila bi na snagu osam dana od objave u Narodnim novinama

tek od sljedeće godine, odredba po kojoj bi Vlada mogla izravno ugovarati gradnju brodova obalne straže stupila bi na snagu osam dana od objave u Narodnim novinama. Naravno, nigdje ne piše da bi ti poslovi bili unaprijed rezervirani za Brodosplit, odnosno njegovu poslovnu jedinicu za izgradnju specijalnih objekata (Brodosplit BSO). Međutim, kada se u obzir uzme ranija premijerkina izjava, jasno je da brodograditelji imaju opravdane razloge za bojazan. Pripremajući temu i kontaktira-

jući neke od ljudi koji se profesionalno bave brodogradnjom, doznali smo kako je činjenica da je Brodosplit BSO kapacitiran za takve poslove, ponajprije zbog velikog iskustva koje je stekao na tom području. Isto tako stoji da kvalitetne kapacitete ima i brodogradilište Kraljevica, ali i sam Adria Mar, koji je svojedobno pobijedio na natječaju za isporuku patrolnih brodova za libijsko tržište, kojemu se okrenuo u vrijeme dok Hrvatska ratna mornarica nije previše ulagala u svoju flotu.

Međutim, rat u Libiji doveo je u pitanje taj ugovor vrijedan čak 60 milijuna eura. sada, kada se nakon više od petnaest godina slabog ulaganja u domaću ratnu flotu ponovo razmišlja o njezinom osuvremenjivanju (a govori se kako bi mogla biti riječ ne samo o premijerkinih 1+4 broda nego o čak desetak brodova), očito je kako je nastala gužva oko dobivanja tog posla, koji u ovim teškim vremenima za brodograditelje lako može značiti i njihov opstanak.


tema 4-5

RATNA MORNARICA ZAVADILA ŠKVEROVE Skupina b zbog novoga prijedloga Zakona o javnoj nabavi koji je danas

'Vlada gura zakon koji pogoduje Brodosplitu' Iz zagrebačke Adria Mar brodogradnje, Prgin NCP-a iz Šibenika, Tehnomonta iz Pule i Montmontaže Greben iz Vele Luke kažu kako je Vlada donijela novi prijedlog zakona o javnoj nabavi kako bi joj se omogućilo izravno ugovaranje gradnje brodova Obalne straže s Brodosplitom BSO. Ondje pak demantiraju takve špekulacije, no potvrđuju da su zainteresirani za ponovno pokretanje flotnog programa Čelnici nekoliko brodograditeljskih tvrtki za danas su najavili presicu u Zagrebu zbog, kako navode, Vladine nakane da projekt gradnje ophodnih brodova Obalne straže dodijeli izravno Brodosplitu BSO. Iz zagrebačke Adria Mar brodogradnje, Prgin NCPa iz Šibenika, Tehnomonta iz Pule i Montmontaže Greben iz Vele Luke kažu kako je Vlada donijela novi prijedlog zakona o javnoj nabavi, zahtijevajući od Sabora donošenje po hitnom postupku iako bi na snagu trebao stupiti tek 1. siječnja 2012., kojim bi joj se omogućilo izravno ugovaranje gradnje brodova Obalne straže s Brodosplitom BSO. Navode kako je usklađivanjem hrvatskih zakona sa zakonodavstvom EU usvojen niz zakona o javnoj nabavi, posebno o javnoj

nabavi za potrebe obrane i sigurnosti, što je bio uvjet za zatvaranje 8. poglavlja Tržišno natjecanje 30. lipnja. Za to je poglavlje uveden monitoring, prije svega zbog problema i netransparentna dodjeljivanja potpora hrvatskim brodogradilištima, za koje je Vlada, na teret poreznih obveznika, preuzela plaćanje više od 20 milijardi kuna. Pritom je Vlada 12. svibnja u izvješću o ispunjavanju obveza iz 8. poglavlja navela da je DIV iz Samobora ispunio uvjete natječaja i podnio planove restrukturiranja za Brodosplit BSO te da su u tijeku pregovori o usuglašavanju ugovora o prijenosu dionica. Iz skupine brodograditelja pitaju se je li Brodosplit BSO u vlasništvu DIV-a ili je u stečaju, odnosno je li njegovo "restrukturiranje bilo

još jedno 'mazanje očiju' hrvatskim poreznim obveznicima i EK". Još u veljači ove godine premijerka Jadranka Kosor, navode brodograditelji, za posjeta Brodosplitu rekla je kako je želja Vlade da se u tom brodogradilištu grade brodovi za Hrvatsku ratnu mornaricu, odnosno brodovi Obalne straže. No prema Zakonu o javnoj nabavi, na nadmetanje za gradnju moraju se pozvati svi sposobni ponuditelji, njih najmanje pet, odnosno minimum tri ako nema više sposobnih ponuditelja. Brodove Obalne straže u Hrvatskoj može graditi desetak brodogradilišta: Tehnomomt-Pula, Brodogradilište Kraljevica, Brodogradilište Punat, Viktor Lenac, NCP Šibenik, Adria Mar brodogradnja, Montmontaža Greben, Inko-

brod Korčula, BrodosplitBSO….

Davna obećanja

Suvlasnik i direktor Adria Mara Mladen Šarić rekao nam je kako se protive donošenju zakona koji bi pogodovao Brodosplitu tako što bi Vladi omogućio da mu dodijeli posao gradnje brodova Obalne straže bez natječaja. Brodograditelji ističu da Brodosplit BSO u posljednje vrijeme ne plaća doprinose i poreze u proračun te prema Zakonu o javnoj nabavi nema financijsku sposobnost i ne može se natjecati za poslove u kojima je naručitelj država. Novim bi se zakonom, usvoji li ga Sabor, gdje je danas na dnevnome redu, omogućilo čak i da se, ako im se dodijeli posao, posebnim propisima odgode plaćanja dospjelih

poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. No u Brodosplitu demantiraju takve špekulacije. "Naše brodogradilište nema ekskluzivnu dozvolu za gradnju brodova za ratnu mornaricu. Mi smo tradicionalno, bivše ratno brodogradilište koje se od 1995. prilagodilo civilnoj brodogradnji jer je program ratne mornarice odgođen. Otad čekamo obnovu programa Hrvatske ratne mornarice, no ta obećanja traju već godinama", tvrdi Damir Arapović, direktor Brodosplita BSO, te potvrđuje kako je to brodogradilište zainteresirano za ponovno pokreta-


brodograditelja na nogama s na dnevnome redu Sabora

business.hr Srijeda 13/7/2011

pREMIJERKA U BRODOSpLITU za posjeta potkraj veljače foto cropix

nje flotnog programa. Razlog tome, kako ističe Arapović, činjenica je da je Brodosplit BSO specijaliziran za gradnju takvih brodova, ima odgovarajuće resurse te niz stručnjaka, među ostalim, tridesetak inženjera koji mogu izgurati takve zahtjevne projekte. Štoviše, iako se Brodosplit BSO zbog nedostatka odgovarajućega domaćeg flotnog programa prebacio na gradnju civilnih brodova, iskustva stečena u gradnji ratnih brodova prenesena su i na nove projekte.

Imaju kapacitete

Arapović, međutim, ističe kako Brodosplitu ništa nije

Snimio Saša ĆetkoviĆ

obećano te kako ne postoje nikakve garancije da će upravo to brodogradilište dobiti posao gradnje brodova za HRM. "Mislim da je premijerkina izjava koju je dala na dan kada je prihvaćen program restrukturiranja Brodosplita pogrešno interpretirana. Ona je samo rekla kako želi

da se ovakvi specijalizirani brodovi grade u ovom brodogradilištu, ali to ne znači ništa više od dobre namjere. Stoga ne stoje tvrdnje da smo samo mi u igri, a da su druga brodogradilišta diskriminirana. Takve interpretacije samo su nam naštetile jer nismo tražili prednost", kaže Arapović. Prvi čovjek Brodosplita BSO ističe kako postoji velik broj posrednika u malim brodogradilištima, no kad je posrijedi ovakva gradnja, samo velika brodogradilišta imaju odgovarajuće kapacitete, a najniža cijena

u natječaju nije uvijek najniža u stvarnosti. Vezano uz izmjene Zakona o javnoj nabavi, Arapović kaže kako s njima nije upoznat, no to i nije bitno. "Ako natječaj bude javan, svakako ćemo se na njega javiti, a bude li pozivni, s obzirom na naše reference, očekujemo poziv", tvrdi Arapović.

Sindikati ne znaju

Slično tvrdi i Joško Franjić, povjerenik sindikata metalaca u Brodosplitu. Na prozivke kako su upravo sindikati tražili da se gradnja

Gorden Knezović Branimir Kovač

foto cropix

MLADEN ŠARIć, suvlasnik i direktor Adria Mara: "Protivimo se donošenju zakona koji bi pogodovao Brodosplitu"

flotnih brodova vrati u Brodosplit te su sada utihnuli ,jer im je navodno nešto obećano, Franjić odgovara da to nije točno. "Sindikatima ništa nije obećano i nemamo baš nikakvih povratnih informacija. Znamo da HRM-u trebaju novi ophodni brodovi i smatram da bi bilo logično da takav posao dobije Brodosplit BSO ili Kraljevica koji imaju iskustvo u gradnji takve vrste brodova. Više od toga ne mogu reći jer je odluka o tome na politici", zaključuje Franjić. Kako doznajemo, ulazak samoborskog DIV-a, koji bi trebao postati novi vlasnik Brodosplita, još nije daleko odmaknuo u operativnom smislu iako je već prošlo dosta vremena od prihvaćanja programa koji je ponudio.

(NE)RACIONALNOST

Studija predvidjela 8-10 novih brodova Direktor Brodosplita BSO Damir Arapović rekao nam je kako je ratna mornarica prije nekoliko godina naručila projekt od Brodarskog instituta. U sklopu projekta izrađena je studija o potrebama gradnje za HRM, gdje se spominjalo 8 do 10 novih

brodova. "Bilo bi logično da je to osnova za traženje ponuda, jer tada su uzeti u obzir svi taktičko-tehnički zahtjevi. Ako je studija već jednom plaćena, nije racionalno izrađivati novu", napominje Arapović.

DAMIR ARApOVIć, direktor Brodosplita BSO: "Mislim da je premijerkina izjava koju je dala na dan kada je prihvaćen program restrukturiranja Brodosplita pogrešno interpretirana"


tema 6-7

DOKTORIRAO PA NAPAO Nakon obrane doktorata na za fakultetu, predsjednik Uprave Hanfe obruĹĄio se na predsjed

ANTE SAMOD

Cotu sam ja izm Na negativno miĹĄljenje profesora Borisa Cote o svojoj upravo obranjenoj doktorskoj disertaciji ĹĄef Hanfe odgovara povijeĹĄ u njihovih odnosa i kaĹže: 'Prije 2006. godine nigdje ga nije ni bilo'

Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe, u utorak je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pred povjerenstvom za doktorske radove, u kojem su bili Vlado Leko, Mirjana iĹžmeĹĄija, Marijana Ivanov, Zdenko Prohaska i mentor Ivan Lovrinovi , obranio svoju doktorsku disertaciju "Utjecaj alokacije imovine institucionalnih portfeljnih investitora na stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske". Iako je obrana disertacije javna, predsjednik povjerenstva Vlado Leko zabranio je fotografiranje u dvorani tijekom same obrane, a na pitanja o doktora-

tu nije Ĺželio odgovarati. U komisiji, ĹĄto nije uobi ajeno, sjedila je Marijana Ivanov kao zamjena za Borisa Cotu, koji je dao negativno miĹĄljenje na disertaciju Ante Samodola. U doktorskoj disertaciji naziva impresivne duljine Samodol je pokuĹĄao dokazati da postoji znatna korelacija izme u politika ulaganja velikih institucionalnih ulaga a, od kojih su tijekom obrane naj eĹĄ e spominjani obvezni mirovinski fondovi, i stabilnosti financijskog sustava. Doktorat bi Samodolu svakako trebao pomo i u tome da, nakon ĹĄto zavrĹĄi mandat u Hanfi, lakĹĄe do e na Ekonom-

BORIS COTA, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dao je na doktorsku disertaciju Ante Samodola negativnu ocjenu SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ski fakultet, ĹĄto je navodno i njegova ambicija.

Cota: Nedora eno

Samodolov doktorat privla i pozornost javnosti ve viĹĄe od dvije godine, a o problemima koje je imao sa samim prijavljivanjem doktorata Business.hr je pisao krajem 2009. godine. Kao ni prijava, ni Samodolov doktorat nije proĹĄao glatko. Uz potpise etvero lanova komisije - Vlade Leke, Ivana Lovrinovi a kao mentora te Mirjane iĹžmeĹĄije i Zdenka Prohaske kao lanova - krajem svibnja doktoratu je dodijeljena pozitivna ocjena iz koje je bilo izdvojeno miĹĄljenje petoga lana tadaĹĄnje komisije, Borisa Cote, koji u obrani doktorata, kako doznajemo, nije Ĺželio sudjelovati. lanovi su zaklju ili kako je disertacija izvorna i sadrĹžajno kvalitetna, aktualna i znanstveno relevantna, a rezultati rada primjenjivi u praksi te da je Samodol kao kandidat u njezinoj izradi koristio relevantnu literaturu iz re-

nomiranih izvora te je osposobljen za daljnji rad. No, pod takvo izvjeĹĄ e nije se potpisao Boris Cota, joĹĄ jedan od profesora na Zagreba kom ekonomskom fakultetu, lan Vije a HNB-a i savjetnik predsjednika Republike Ive Josipovi a. Umjesto toga, napisao je negativan izvjeĹĄtaj u kojem kaĹže da bi disertaciju trebalo znatnije doraditi zbog nejasno definiranog koncepta financijske stabilnosti i financijskog sustava, kao i nedovoljno objaĹĄnjenog utjecaja alokacije imovine institucionalnih portfeljnih investitora na stabilnost financijskog sektora, prema emu ispada da je osnovna teza doktorskog rada manjkava. Cota tako u svojem obrazloĹženju izdvojenog miĹĄljenja, uz neke manjkavosti definicija financijskog sustava i financijske stabilnosti u Samodolovoj disertaciji te koriĹĄtenje deskriptivne statistike i nedostatnih jednostavnih statisti kih modela, upu uje na stu-

diju Europske srediĹĄnje banke o utjecaju nebankovnih financijskih institucija na financijsku stabilnost u Hrvatskoj, gdje se navodi da je uz relativno ograni enu veli inu takvog sektora od oko 30 posto BDP-a krajem 2009. u usporedbi s bankovnim sektorom rizik koji se odnosi na nebankovni financijski sektor prili no ograni en i malo je vjerojatno da ima utjecaj na naruĹĄavanje financijske stabilnosti. Cota taj dio svojeg izdvojenog miĹĄljenja zavrĹĄava pitanjem o opravdanosti Samodolova rada kao teme doktorske disertacije.

'Bezobrazan obra un'

Nakon obrane doktorata Samodol najprije nije bio sklon odgovarati na novinarska pitanja, ali je na-


agreba kome Ekonomskom dnikova savjetnika

business.hr Srijeda 13/7/2011

DOL:

mislio ANTE SAMODOL, predsjednik Uprave Hanfe, obranio je doktorsku disertaciju iz financija na Ekonomskom fakultetu i stvorio si još jednu odstupnicu, za svaki slu aj, nakon završetka mandata na elu regulatorne agencije SNIMIO SAŠA ETKOVI

kon inzistiranja ipak popustio. Upitan o injenici da je od Borisa Cote dobio negativno mišljenje, Samodol nije štedio rije i. "Ja sam Cotu zapravo izmislio i veliki je bezobrazluk da se on na takav na in obra unava sa mnom", rekao je Samodol i

ustvrdio kako Cote prije 2006. godine nije nigdje ni bilo. "Prvi sam ga predstavio i doveo u Ministarstvo financija Ivanu Šukeru", kaže. Štoviše, tvrdi i kako su Šuker i on preporu ili da Cota u e u Savjet Hrvatske narodne banke, a Cota mu se odužuje napadima kroz medije i optužbama. S puno žu i Samodol je podsjetio na poslovicu o tome kako nikome ne treba initi zlo, ali da treba dobro paziti o tome komu se ini dobro. No, o argumentima koje je Cota iznio u svojem zahtjevu da se disertacija doradi nije govorio. Boris Cota do zaklju enja teksta nije bio dostupan za komentar Samodolovih izjava. Josip Jagi

josip.jagic@business.hr


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 13/7/2011

GREDELJ

Počela isporuka 4 lokomotiva u Sierra Leone

Zagreb. Tvornica željezničkih vozila Gredelj počela je jučer isporuku četiriju uskotračnih dizelskih lokomotiva u Sierra Leone. Isporuke je ukupno vrijedna oko sedam milijuna dolara. Riječ je o lokomotivama namijenjenim za prijevoz teških teretnih vlakova, a koristit će se za prijevoz željezne rude. Nastavak je to suradnje

s američkom tvrtkom NREC. Za proizvodnju i isporuku u ovoj godini planirano je još sedam lokomotiva te obnova četiriju lokomotiva drugog tipa za Argentinu. Gredelj i NREC su pred sklapanjem novog ugovora o isporuci 18 lokomotiva tijekom 2012. godine. Gredelj je osigurao financiranje od stranih partnera investitora za proizvodnju prototipa manevarske lokomotive, koju planira završiti u veljači 2012., a potom očekuje početak serijske proizvodnje. H

VAĐENJE ŠLJuNKA

Zbog spornog zakona bez posla 2000 ljudi

Zagreb. Predstavnici tvrtki koje se bave eksploatacijom šljunka i pijeska te građevinskih i prijevozničkih tvrtki povezanih s njima prosvjedovali su jučer sa 50-ak kamiona pred Hrvatskim vodama, tražeći ukidanje zabrane vađenja šljunka i pijeska iz hrvatskih vodotokova. Zbog odredbi Zakona o vo-

dama oko 2000 ljudi ostaje bez posla, a nanesena je šteta i riječnim brodarima, lokalnim samoupravama, prijevoznicima i građevinarima, ustvrdio je predstavnik prosvjednika Darko Movrić. Zar nije apsurdno da se Vukovar gradi pijeskom i šljunkom iz Srbije, nije li apsurdno da je jučer premijerka Jadranka Kosor položila temeljac za gradnju mosta "Drava" na autocesti A5 u smjeru Baranje, a 90 posto materijala za to doći će iz Srbije, pitao je Movrić. H

Plinacru iz EU 4,68 mil. eura za tri projekta

MiLiJuN EuRA bit će utrošeno za financiranje izrade idejnog rješenja i studije izvodljivosti te idejnog projekta za gradnju objekta za prihvat brodova za uplinjavanje na otoku Krku i njegovo povezivanje s hrvatskim plinskim transportnim sustavom Snimio Saša ĆetkoviĆ

Nacionalni operator plinskog transportnog sustava Plinacro osigurao je bespovratni novac Europske unije za pokretanje pripremnih aktivnosti za tri razvojna projekta gradnje plinskih sustava u Hrvatskoj. Iznos od 4,68 milijuna eura Plinacru je odobren iz fondova Western Balkans Investment Frameworka (WBIF), a bit će iskorišten za izradu pripremnih studija i prikupljanje potrebne dokumentacije za budući Jonsko-jadranski plinovod (IAP), postrojenje za prihvat brodova za transport ukapljenog prirodnog plina s regasifikatorom (LNG RV) te evakuacijski plinovod Omišalj-Zlobin-Rupa. Plinacro je, kako je priopćeno, uz podršku Europ-

ske banke za obnovu i razvoj (EBRD) još u veljači podnio zahtjev za dobivanje bespovratnih sredstava predstavivši tri projekta od interesa za Hrvatsku, cijelu regiju, ali i Europsku uniju jer je riječ o gradnji međunarodno važne plinske transportne infrastrukture.

Dio šireg plana

WBIF je sva tri projekta pozitivno ocijenio, na nedavno održanoj sjednici u Norveškoj taj je stav definitivno potvrđen, a iz Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF) u utorak je stigla službena obavijest WBIF-a o odobravanju novca. Svi prijavljeni projekti dio su Plina-

crova Plana razvoja transportnog sustava od 2010. do 2014. godine i osigurat će diversifikaciju izvora dobave plina te sigurnost opskrbe, kako za domaće tržište tako i za europske potrošače. Projekt IAP podrazumijeva plinovod kojim će plinovodni sustav Like i Dalmacije, koji se upravo gradi, a do sredine sljedeće godine bit će dovršena njegova četvrta faza do Splita, nastavkom gradnje prema Pločama te dalje prema Crnoj Gori i Albaniji biti spojen na međunarodni plinovod Trans Adriatic Pipeline (TAP). WBIF-ovih 3,5 milijuna eura namijenjenih za taj projekt bit će utrošeno za financiranje sveobuhvatne studije izvodljivosti, uključujući studiju utjecaja

BESPOVRATNA SREDSTVA Novac ide za izradu pripremnih studija i prikupljanje potrebne dokumentacije za budući Jonsko-jadranski plinovod, postrojenje za prihvat brodova za transport ukapljenog prirodnog plina s regasifikatorom te evakuacijski plinovod Omišalj-Zlobin-Rupa na okoliš, studiju ekonomske opravdanosti te psihosocijalni zahvat gradnje plinovoda ukupne dužine 516 kilometara. Milijun eura bit će utrošeno za financiranje izrade idejnog rješenja i studije izvodljivosti te idejnog projekta za gradnju objekta za prihvat brodova za uplinjavanje na otoku Krku i njegovo povezivanje s hrvatskim plinskim transportnim sustavom.

Prijelazno rješenje

Spomenuti je projekt svojevrsno jednostavnije, jeftinije i ekološki prihvatljivije prijelazno rješenje koje će poslužiti do trenutka kada se na pogodnoj lokaciji uz obalu sagradi trajni LNG terminal predviđenog kapacite-

ta od četiri do šest milijardi prostornih metara plina na godinu. S budućim objektom za prihvat LNG RV brodova povezan je i treći projekt plinovoda Omišalj-Zlobin-Rupa, za čiju će izradu studije ekonomske opravdanosti biti izdvojeno 180.000 eura. Taj je budući magistralni plinovod od Omišlja do Zlobina u Sloveniji namijenjen preuzimanju cjelokupnih količina plina iz budućeg LNG terminala na Krku i njegovu transportu prema krajnjim potrošačima u Italiji i zemljama srednje Europe. Početak izrade studija kojima su dodijeljena bespovratna sredstva očekuje se već krajem srpnja. Sandra Carić Herceg



10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 13/7/2011

SURADNJA

HĹ˝ e Slovake pitati kako do novca EU

Zagreb. HŽ Cargo i tvrtka Železni nå spolo nost’ Cargo Slovakia potpisali su u ponedjeljak sporazum o suradnji u sljede e tri godine, priop ili su iz HŽ-a. Na bilateralnome sastanku nakon potpisivanja sporazuma razgovaralo se o mogu nostima daljnjeg poboljťanja suradnje u prijevozu tereta,

REAGIRANJE MINISTARSTVA

‘BaÄ?ić nije pogodovao Patafti’ U Ministarstvu isti u da su provodili nadzor i kontrolu te da je inspekcija zaĹĄtite okoliĹĄa protiv tvrtke T7 Vis dosad podnijela ukupno etiri optuĹžna prijedloga i kaznenu prijavu zbog krĹĄenja propisa o zaĹĄtiti okoliĹĄa Ministarstvo zaĹĄtite okoliĹĄa, prostornog ure enja i graditeljstva odbacilo je ju er optuĹžbe na ra un svog ministra Branka Ba i a o pogodovanju tvrtki T7 Vis varaĹždinskog poduzetnika Davora Patafte, iji je pogon u Dugoj Resi zatvoren zbog nedopuĹĄtenog spaljivanja otpada. U priop enju Ministarstva navodi se da je ono poduzelo sve zakonom propisane korake i sankcioniralo svaki utvr eni propust u poslovanju pogona za spaljivanje otpada tvrtke u Dugoj Resi. Sumnje u Ba i evo pogodovanje pojavile su se jer je Pataftina tvrtka od Ministarstva dobila dozvolu za spaljivanje usprkos tome ĹĄto je sa spaljivanjem otpadnih ulja po ela dva mjeseca prije njezina isho enja, a gra ani su upozoravali da se otpad ispuĹĄta u MreĹžnicu.

I dalje zabrana

U Ministarstvu naglaĹĄavaju da su provodili nadzor i kontrolu te da je inspekcija zaĹĄtite okoliĹĄa protiv tvrtke T7 Vis dosad podnijela etiri optuĹžna prijedloga i kaznenu prijavu zbog krĹĄenja propisa

o zaĹĄtiti okoliĹĄa. Tako er, 1. srpnja naredila je privremenu zabranu djelatnosti gospodarenja otpadom u pogonu u Dugoj Resi, a tada je zape a en i ventil u crpnoj stanici kojim se onemogu uje uporaba otpadnih ulja za spaljivanje. U Ministarstvu zaĹĄtite okoliĹĄa isti u da e privremena zabrana biti na snazi dok tvrtka ne ispuni propisane uvjete, odnosno dok ne uspostavi neprekinuto mjerenje emisija one iĹĄ uju ih tvari u zrak na podru ju pogona i ne po ne rabiti energente u skladu s dozvolom.

osobito u prijevozu rude, te o usmjeravanju prijevoza robe prema jadranskim lukama, ponajprije Luci Rijeka. Da bi dogovorili konkretnu suradnju, uskoro e se sastati odjeli prodaje HĹ˝ Carga i Carga Slovakia. Na podru ju putni kog prijevoz, od sljede e turisti ke sezone razmotrit e se mogu nost uvo enje izravne linije Split - Bratislava. HĹ˝ Infrastruktura e traĹžiti pomo slova kih kolega u prenoĹĄenju iskustava s privla enjem novca iz fondova EU, priop ili su iz HĹ˝-a. H

‘PoKupi’ u Konzumu Zagreb. Konzumova internetska prodavaonica u ponudu je uvrstila i novu uslugu "PoKupi". Rije je o usluzi u sklopu koje korisnici Konzumove internetske prodavaonice osobno preuzimaju unaprijed naru enu kupnju u Super Konzumu. Trenuta no se naru eni proizvodi mogu preuzeti na jednoj lokaciji u sklopu Super Konzum prodavaonice

na adresi Sarajevska 5 u Novom Zagrebu. "Korisnicima Konzumove internetske prodavaonice nudi se mogu nost naru ivanja od 0 do 24 sata, a termini preuzimanja narudĹžbi su radnim danom od 8 do 20 sati i vikendom od 8 do 14 sati", kaĹže se u Konzumovu priop enju za javnost. Minimalan iznos narudĹžbe je 200 kuna, a pla anje se moĹže realizirati kreditnim i debitnim karticama te gotovinom prilikom preuzimanja narudĹžbe ili kreditnim karticama putem interneta. B.hr

Institut za turizam u konzorciju za bre TURISTIÂťKI PAKT Suradnja znanstvene institucije i privatne agencije definirana je sporazumom. Zasad su se zajedno javili na natje aj za brendiranje Crne Gore, a osim u Hrvatskoj i regiji, poslove planiraju potraĹžiti i u EU SANDA ÂťORAK, ravnateljica Instituta za turizam, najavila je izradu detaljnog istraĹživanja o percepciji Hrvatske na nama najvaĹžnijim emitivnim trĹžiĹĄtima

Nedozvoljen omjer

Naime, ispitivanje uzoraka koje je proveo Zavod za javno zdravstvo "Andrija Ĺ tampar" pokazalo je da tvrtka T7 Vis u Dugoj Resi spaljuje otpadna ulja u stopostotnom omjeru, a dopuĹĄteno joj je spaljivanje samo 40 posto otpadnih ulja. Gra ani Duge Rese zatraĹžili su trajno zatvaranje pogona za spaljivanje zbog ega su i intervenirali kod ministra Ba i a. Kada e nedostaci u Dugoj Resi biti uklonjeni, u tvrtki Davora Patafte ju er nam nisu mogli odgovoriti. Pataftu ina e zajedno s varaĹždinskim gradona elnikom Ivanom ehokom Uskok osumnji i za malverzacije s zemljiĹĄtem na varaĹždinskom podru ju, koje je tako er bilo namijenjeno odlaganju otpada. N. C.

NOVA USLUGA

ARHIVA BUSINESS.HR

Institut za turizam i PR agencija Millenium promocija odlu ili su zajedni ki na trĹžiĹĄtu ponuditi uslugu kreiranja brend-strategije turisti ke destinacije. Zasad su se kao konzorcij zajedno javili na natje aj za brendiranje Crne Gore. Osim u Hrvatskoj i zemljama regije, poslove planiraju potraĹžiti i u EU. Kako je rije o suradnji javne znanstvene institucije i privatne agencije za komunikaciju i brendiranje, zanimalo nas je kako je doĹĄlo do suradnje, kako

e se podijeliti poslovi, ali i zarada.

Strategije u ladici

"Inicijativa za suradnju bila je obostrana jer se stalno susre emo na trĹžiĹĄtu, a usluge koje pruĹžamo su komplementarne. Oni kao institut idu na kreiranje turisti kog proizvoda i velikih strategija razvoja turizma, a mi na kreiranje imidĹža i tu se odli no nadopunjujemo", objaĹĄnjava BoĹžo Skoko, suvlasnik Milleniuma, dodaju i kako je suradnja agencija i javnih instituta u drugim zemlja-

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

doga aji

BOŽO SKOKO, suvlasnik Milleniuma: Hrvatska za svoju promociju treba iskoristiti ulazak u EU

ma stalna praksa. Dobiju li ve e poslove, kaĹže da e angaĹžirati i druge stru njake i agencije. Ravnateljica instituta Sanda orak isti e da su suradnju definirali sporazumom i da se ona temelji na ideji povezivanja znanosti i gospodarstva. Predstavnici instituta kazali su da njihovi dosadaĹĄnji marketinĹĄki planovi nisu uvijek bili operacionalizirani, pa se i iz tog razloga povezuju s agencijom. "Bilo bi dobro da se rezultati brendiranja mogu mjeriti, ali pod uvjetom da


NEMA POMAKA

Magma i dalje blokirana

GORANKO FIŽULI , vlasnik Magme SNIMIO HRVOJE KNEZ

Zagreb. Tvrtki Magma i dalje je blokiran ra un usprkos najavama i o ekivanjima te kompanije da bi problem s po etkom ovog tjedna mogao biti rijeĹĄen. Tako Magma i dalje ne moĹže podmirivati svoje teku e obaveze, a na veliku Ĺžalost vjerovnika ni refinancirati komercijalne zapise u iznosu od 6,13 milijuna eura koji su Magmi dospjeli na na-

platu joĹĄ 1. srpnja. No, ra un je ve tada bio blokiran, i to, kako su poru ili iz kompanije Goranka FiĹžuli a, kao direktna posljedica neisplate joĹĄ 6,6 milijuna eura od NCA Investment Groupa srpskog poduzetnika Slobodana Vu i evi a, kompanije koja je kupila 51 posto udjela u tvrtki Adria design, odnosno brend Turbo lima . "S danaĹĄnjim danom situacija je nepromijenjena i joĹĄ uvijek radimo na njezinom rjeĹĄavanju. Isto se ti e kako deblokade ra una tako i refinan-

ciranja komercijalnih zapisa. Svakako emo u najskorije vrijeme obavijestiti o novoj situaciji," kazali su nam ju er u Magmi. Iz FiĹžuli eve su kompanije poru ili da su refinanciranje 15. tranĹĄe komercijalnih zapisa od 6,13 milijuna ve dogovorili sa 95 posto upisnika. Me u najve im vjerovnicima komercijalnih zapisa su Privredna banka Zagreb sa 1,7 milijuna eura vrijednim zapisima, Raiffeisen obvezni mirovinski fond sa 1,04 milijuna eura, PBZ Croatia osiguranje OMF

sa 613.229 eura te Zagreba ka banka s pola milijuna eura. Vjerovnicima je u interesu da se Magmin ra un deblokira ĹĄto prije i da se ne pokrene ste aja jer bi tada najve i dio onog ĹĄto su uloĹžili sigurno izgubili. I dok je Magma i dalje u blokadi, Vu i evi je, s novim vizualnim identitetom, uspio otvoriti 29 trgovina Turbo lima a koje je morao zatvoriti zbog sudske zabrane koriĹĄtenja znaka Turbo lima , odnosno FiĂŚuliĂŠeve tuĂŚbe. N. C.

m i Millenium Hvale se rezultatima, a endiranje drĹžava ih nacionalizira U BADELU ZADOVOLJNI

dobijemo apsolutno odrijeĹĄene ruke, jer agencija moĹže napraviti savrĹĄenu strategiju, no ona je beskorisna ako ostane zaklju ana u ladici gradona elnika. Za implementaciju su zaduĹženi vlast, turisti ka zajednica, ugostiteljski i hotelijerski sektor te gospodarstvo u koordinaciji s vanjskim savjetnicima. Tako bi trebalo biti u idealnim uvjetima, ali su u nas esto sve te institucije me usobno posva ane ili nema politi ke volje za provedbu strategije i sve stane na prvoj fazi koja je i najskuplja jer podrazumijeva istraĹživanje", kaĹže Skoko.

OĹživljavanje brendova

Sanda orak najavila je izradu detaljnog istraĹživanja o percepciji Hrvatske na nama najvaĹžnijim emitivnim trĹžiĹĄtima, dok je BoĹžo Skoko istaknuo da Hrvatska za svoju promociju treba iskoristiti pri-

godu ulaska u EU jer takvu priliku nismo imali od osamostaljenja. Kazao je i kako u brendiranju hrvatskih destinacija ima puno nedovrĹĄenih pri a te da se na relevantnim listama najpopularnijih gradova u svijetu moĹže na i jedino Dubrovnik, i to negdje izme u 50. i 60. mjesta. Neda TeliĹĄman KoĹĄuta, znanstvenica s Instituta za turizam, istaknula je vaĹžnost neprestanoga oĹživljavanja brenda kao obe anja kupcu i prilagodbu trĹžiĹĄtu. "Tko je mislio prije desetak godina da e Bugarska ili Turska biti rastu a konkurencija Hrvatskoj? Lowcost carrieri otvorili su cijeli svijet i u tom je smislu brend jedan od klju nih elemenata konkurentnosti", zaklju uje znanstvenica. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

REFERENCE

Brendirali od Karlovca do LjubuĹĄkog Institut za turizam i Millenium promocija dosad su samostalno realizirali nekoliko projekata brendiranja destinacija. Stru njaci s instituta brendirali su Bol, isto nu Slavoniju, Benkovac, Nacionalnu udrugu obiteljskih ho-

tela, Primorsko-goransku i Dubrova ko-neretvansku Ĺžupaniju, Jelsu, Slavonski Brod, Brtoniglu i LjubuĹĄki, dok je Millenium radio na brendiranju Hvara, Karlovca, Samobora, Velike Gorice i Hercegovine.

Nakon ĹĄto drĹžava pretvori potraĹživanja u ulog, s nekretnina bi trebale biti maknute hipoteke, ime bi se otvorila mogu nost njihove prodaje. Novac od prodanih nekretnina planira se uloĹžiti u razvoj vinarija Benkovac i Daruvar

Nakon ĹĄto je nova Uprava Badela 1862. na elu sa Zvjezdanom BlaĹži privela kraju bolnu rekonstrukciju tvrtke, sprema se njezina nacionalizacija koja e biti provedena na glavnoj skupĹĄtini dioni ara 20. kolovoza. Uz prethodno smanjenje temeljnog kapitala i upis novih drĹžavnih dionica, slijedit e i financijsko restrukturiranje, kazala je BlaĹži . Predsjednica Uprave objasnila je kako e se tako o istiti bilanca, a kratkoro ne obveze tvrtke bit e samo dugovi dobavlja ima. Pisma namjere o reprogramu dugoro nih kredita ve su potpisana s bankama. Uprava se pohvalila i odli nim poslovnim rezultatima. U prvih ĹĄest mjeseci ove godine Badel 1862. ostvario je 39-postotni rast prihoda, tj. prihodi su porasli 38 milijuna kuna, na ukupno 171 milijun kuna.

ViĹĄe od 75% tvrtke

Zadovoljni su ostvarenim jer o ekuju ukupan godiĹĄ-

ZVJEZDANA BLAŽI , predsjednica Uprave Badela 1862. SNIMIO HRVOJE DOMINI

nji prihod od 420 milijuna kuna i neto dobit od osam milijuna kuna. U Badelu su zadovoljni odlukom Vlade kojom je tvrtki napokon odobrena dugo o ekivana drĹžavna potpora kroz pretvaranje dijela potraĹživanja u iznosu od 206,55 milijuna kuna u udjel u temeljnom kapitalu tako ĹĄto e drĹžava za taj iznos upisati 2,06 milijuna dionica nominalne vrijednosti 100 kuna. Uz Kapitalni fond, koji e tako er svojih 32 milijuna kuna potraĹživanja pretvoriti u ulog, drĹžava e ukupno ste i viĹĄe od 75 posto Badela. Tome e prethoditi smanjivanje temeljnog kapitala Badela sa 225 milijuna kuna na 75 milijuna, a vlasni ko restrukturiranje provest e se na skupĹĄtini dioni ara 20. kolovoza. Nakon skupĹĄtine Badel e krenuti u osnivanje joint venture kompanije s kineskim partnerom u Kini, u kojoj bi Badel imao 51 posto vlasniĹĄtva, a par-

tner 49 posto. Ta bi tvrtka trebala po eti raditi do kraja godine.

Ra unaju na Kinu

Naime, Badel kontinuirano izvozi vina u Kinu, a planiran je godiĹĄnji izvoz od 2,5 milijuna eura, odnosno dvostruko toliko ura unaju li se nameti prema kupcima. Nakon provedenog poslovnog, a uskoro i vlasni kog restrukturiranja, Badel planira prodaju nekretnina koje ne koristi za obavljanje djelatnosti, me u kojima je osobito vrijedna ona na Borongaju u blizini sveu iliĹĄnog kampusa. Nakon ĹĄto drĹžava pretvori potraĹživanja u ulog, s nekretnina bi trebale biti maknute hipoteke, ime bi se otvorila mogu nost njihove prodaje. Novac od prodanih nekretnina planira se, najavljuju iz Badela, uloĹžiti u core business, ponajprije u razvoj vinarija Benkovac i Daruvar. Nikola Su ec


12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 13/7/2011

5,2% VIŠE NEGO LANI

nar Autocesta Rijeka Zagreb (ARZ) na istoimenoj je autocesti također zabilježio porast broja vozila u odnosu na isti lanjski vikend, i to od 3,9 posto, s ukupno 473.260 vozila. Za razliku od njih, koncesionar autoceste Zagreb-Macelj, tvrtka Autoceste Zagreb Macelj (AZM), prošlog je vikenda zabilježila 3,2 posto manji promet nego lani s ukupno 95.444 vozila. To je pratio i 2,4 posto manji prihod od cestarine, koji je, po podacima te tvrtke, iznosio 3,4 milijuna kuna. H

HAC za vikend naplatio 20 mil. kn cestarine

Zagreb. Po podacima Hrvatskih autocesta (HAC), na autocestama kojima upravljaju prošlog je vikenda zabilježeno 442.898 vozila, što je 2,7 posto više nego u istom lanjskom vikendu. Porast od 5,2 posto HAC je zabilježio i sa 20,08 milijuna kuna (bez PDV-a) naplaćene cestarine. Koncesio-

CROAtIA ZDRAVStVENO

Podrug na čelu Uprave

arhiva business.hr

dogaaji

KRIStIAN PODRUG, novi predsjednik Uprave

Zagreb. Novi predsjednik Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja je Kristian Podrug, a član Uprave Mario Puljiz. Podrug dolazi s funkcije ravnatelja Poliklinike Croatia zdravstveno osiguranje, a Puljiz je u Generalnoj direkciji CO-a bio direktor Službe za prodaju, razvoj proizvoda i korisničke usluge životnih osiguranja. B.hr

Više od 60% drvoprerađivača nespremno za Europsku uniju SKUPA PRILAGODBA Više od 90% lakirnica u Hrvatskoj ne ispunjava uvjete za dobivanje dozvole za rad, a 80% malih pilana ne ispunjava minimalne tehničke uvjete o sigurnosti na radu Hrvatska drvna industrija nije spremna za ulazak u Europsku uniju pa je očekuje dugotrajna i skupocjena prilagodba standardima EU, naglašeno je na jučerašnjem stručnom seminaru održanom u organizaciji Drvnog klastera i časopisa Drvo i namještaj u zagrebačkom Westinu. O prilagodbi drvne industrije zakonodavstvu EU govorili su predstavnici akademske zajednice i gosti iz Slovenije i Italije. No prema riječima direktora Drvnog klastera Marijana Kavrana, izostao je veći interes ključnih faktora, odnosno tvrtki drvne industrije te nadležnih institucija, koji očito čekaju posljednji rok do kojeg se još može raditi prema našim pravilima. snimio hrvoje dominić

Neinformirani

MARIjAN KAVRAN, direktor Drvnog klastera

Naime, ulaskom u EU drvna će industrija morati ispuniti niz zakonskih odredbi iz područja sigurnosti proizvoda, zaštite zdravlja i zaštite okoliša. Procjenjuje se da trenutačno više od 60 posto dr-

voprerađivačkih tvrtki ne ispunjava neke od europskih propisa, posebice u dijelu površinske obrade finalnih proizvoda i postizanja minimalnih tehničkih uvjeta u primarnoj preradi. Više od 90 posto lakirnica u Hrvatskoj ne ispunjava uvjete za dobivanje dozvole za rad, procijenio je Ninoslav Kosanović iz tvrtke M-Color Zagreb. Također, 80 posto malih pilana u zemljama regije ne ispunjava minimalne tehničke uvjete o sigurnosti na radu, sigurnosti od požara i odredbe vezane uz zaštitu okoliša. Drvoprerađivači su, istaknuto je, slabo ili nikako informirani o prilagodbi i budućem pravnom okviru poslovanja koji potencijalno prijeti otežavanjem poslovanja i plaćanjem visokih kazni u slučaju neispunjavanja predviđenih zakonskih odredbi.

BROjKA

60

posto drvoprerađivačkih tvrtki ne ispunjava neke od europskih propisa, posebice u dijelu površinske obrade finalnih proizvoda i postizanja minimalnih tehničkih uvjeta u primarnoj preradi

"Kao jedna od najzahtjevnijih politika Europske unije, zaštita okoliša isticala se i u procesu naših pristupnih pregovora, a gospodarstvo nije dovoljno informirano o rokovima, prijelaznim razdobljima i mogućim posljedicama", naglasio je Marijan Kavran i dodao da su potrebne mnoge promjene u tehnologijama i pristupu proizvodnji, što podrazumijeva i velika ulaganja.

Slovenska priča

Naveden je primjer Slovenije, čija je drvna industrija platila više od 60 milijuna eura prilagodbu zakonodavstvu EU, a neke tvrtke i nakon sedam godina od ulaska u EU ne ispunjavaju propisane tehničke uvjete, o čemu je govorio Marko Petrić s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, navodeći da su za neke odredbe uspjeli pomaknuti rok. Radovan Despot sa zagrebačkog Šumarskog fakulteta govorio je o značaju uporabe drva i odlaganju drvnog otpada u prilagodbi zakonodavstvu EU te naveo da je na uvođenje Nacionalne strategije upravljanja otpadom, koja je donesena 2005. godine, utrošeno 3,3 milijuna eura. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr


IT i tehnologija Srijeda 13/7/2011

tablet raÄ?unala

korisnicima i dalje preskupa

FOTOLIA

svijet na dodir


VIDI.HR

Sam svoj urednik portala

14-15 business.hr Srijeda 13/7/2011

arhiva business.hr

> tableti > operativni sustavi

Vidi.hr, jedan od prvih hrvatskih news web portala, koji je on-line od 1997. godine, odnedavno omogućuje korisnicima da biraju koliko će općenitog, a koliko hi-tech sadržaja vidjeti na naslovnici portala. Vidi.hr je osim novog i funkcionalnog dizajna uveo i nove sadržaje. Od novih funkcionalnosti ističe se tzv. Mood, mikser za odre-

đivanje količine sadržaja. Posjetitelj prema afinitetima može prilagoditi naslovnicu tako da u koracima prikazuje sve vijesti, ili s prevagom na tehnološke vijesti u koracima od 33, 66 i 100 posto. Prateći istraživanja koja proučavaju ponašanje korisnika web stranica, Vidi. hr je uključio mogućnosti koje korisnika pretvaraju u svojevrsnog urednika vijesti koje želi dobivati. Pomjeranjem klizača Mooda, čitatelj određuje uređivačku politiku Vidi.hr-a prema svojim afinitetima od više vijesti i tema koje se bave tehnologi-

jama, popularnom znanošću i računalima, prema vijestima iz gospodarstva, politike, kulture i show businessa. Još jedna dodatna funkcionalnost je rubrika "Ako ste propustili" u kojoj je moguće na brzinu proći vijesti koje je čitatelj propustio ako je duže bio odsutan, zbog godišnjeg odmora ili službenog putovanja. Osim mjesečnika Vidi te verzije za iPad na hrvatskom i engleskom jeziku, akvizicijom portala Mobil.hr izdavačka kuća Vidi ima najviše tehnoloških medijskih kanala u regiji s više od 500.000 čitatelja. G. K.

Tabletima i ne ide tako dobro PRAVO IZNENAĐENJE Najnovija studija IDC-

a o prodaji tablet računala pokazuje kako je u prvom kvartalu ove godine zabilježen 28-postotni pad prodaje u odnosu na posljednji kvartal prethodne godine, što upozorava proizvođače da je cijena i dalje najveća prepreka korištenju tableta jer ti uređaji, smatraju analitičari, napokon trebaju prestati biti elitistički

M

ožda bi se i veliki Apple trebao zabrinuti jer je prema podacima jedne od najvećih svjetskih analitičkih kuća za IT tržište u prvom kvartalu ove godine zabilježen 28-postotni pad isporuke tableta u odnosu na posljednji kvartal prošle godine i prodano ih je ukupno 7,2 milijuna. Jasno je da je prvi kvartal u svakoj godini uvijek lošiji od posljednjeg blagdanskog, ali dolazak novog Appleova iPada 2, Samsungovih i LG-jevih tableta većih zaslona i bržih procesora te 3D mogućnosti ipak je trebao osigurati mnogo manji pad. Unatoč

bROJkA

53,5

milijuna komada očekivana je prodaja novih tableta, za razliku od dosadašnje skromnije procjene o 50,4 milijuna

tim činjenicama, IDC-ovi analitičari na godišnjoj razini predviđaju da je njihova prvotna procjena o 50,4 milijuna prodanih tableta ipak bila malo skromna i očekuju da će prodaja novih tableta skočiti na čak 53,5 milijuna komada. Prema IDC-ovim podacima, i dalje je vodeći Apple s čak 65 posto tržišnog udjela, uz njegov pad, slijede tableti temeljeni na Googleovu Android operativnom sustavu sa 34 posto, uz respektabilan rast udjela od 8,2 postotnih bodova, te samo 1 posto tableta temeljenih na nekom od Microsoftovih operativnih sustava. Apple, koji je u prvom kvartalu ove godine prodao 4,69 milijuna iPada 2, ima velikih problema s proizvodnjom i isporukom tog vrlo popularnog tableta. Osim toga, analitičari su očekivali mnogo više od onoga što je Apple ponudio tržištu s iPad 2 uređajem, jer se umjesto prodanih 4,69 milijuna komada očekivalo da će Apple uz "hype" koji je stvorio uspjeti dosegnuti i 6,2 milijuna komada. Pokazalo

se da ni Apple, koji tvrdi da mu konkurencija nije ravna, nije uspio, a brojke otkrivaju da mu se konkurencija počela opako približavati. Međutim, takav rasplet događaja na tržištu tableta može se argumentirati s nekoliko važnih pokazatelja koji dolaze sa samog tržišta, a prije svega to je cijena uređaja. Naime, kada na tržište stigne novi Appleov iPad ili Samsungov, LG-jev tablet baziran na Android operativnom sustavu, svi će ti uređaji naći svoga kupca, ali u uskom, elitističkom krugu. Kako je to krug korisnika koji već imaju neki tablet, malo je vjerojatno da će svi oni koji su spremni za novi tablet stajati u redu pred trgovinom.

Elektronička knjiga

Za masovniju uporabu tableta, koji mnogima nije zamjena za neki oblik prijenosnog računala - netbook, notebook ili pametni telefon - jasno je da je cijena i dalje zapreka. Oko 400 dolara za tablet, na domaćem tržištu možda i više zelenih novčanica, nije lako izdvojiti jer tablet, bez

obzira na sve prednosti, nije uređaj koji će, barem ne tako skoro, zamijeniti pametni telefon ili prijenosno računalo. To je uređaj za sve one koji jednostavno trebaju i žele biti u trendu, a ako se zna da se tehnologija mijenja svakih šest mjeseci, onda je jasno zašto u nekom trenutku potražnja posustaje. Elektroničke knjige polako ali sigurno preuzimaju primat među brojnom svjetskom čitalačkom publikom. Dok mnogi i dalje tvrde da je ljepše osjetiti papir među prstima, da je u ležaljci na suncu mnogo lakše opusti-

ti se uz "opipljivu" knjigu u odnosu na onu na zaslonu kakvog tableta ili e-čitača knjiga, prodaja elektroničkih knjiga i e-čitača ih demantira. Prema podacima IDC-a, na tržištu čitača e-knjiga također je zabilježen pad u odnosu na prijašnji kvartal, a u prvom je kvartalu isporučeno 3,3 milijuna uređaja. Zanimljivo, prvo mjesto po isporukama više ne pripada Kindleu, već Nook Coloru, čime se Barnes&Noble prvi put našao ispred Amazona. Za cijelu godinu IDC predviđa 24-postotni rast isporuke


LTE TEhnoLogija

ArhIvA busIness.hr

24sata TV testni korisnik nove generacije mobilnih mreža Hrvatskoj, odnosno brzine do 150 Mbit/s u downloadu i 50 Mbit/s u uploadu. 24sata TV je, kao tvrtka koja nudi multimedijalni sadržaj, najbolji test komercijalnih mogućnosti LTE tehnologije koja će Vipnetovim korisnicima u Hrvatskoj biti dostupna iduće godine. LTE tehnologija na 800 MHz

Nakon što je Vipnet u ožujku ove godine predstavio LTE tehnologiju na 800 MHz na živom sustavu od danas je dobio i prvog testnog korisnika te tehnologije. Naime, 24sata TV započela je u svakodnevnom radu koristiti tehnologiju koja omogućava bolju kvalitetu i najveće brzine surfanja u

Vipnetovim će korisnicima diljem Hrvatske omogućiti jednaku kvalitetu surfanja i znatno veće brzine prijenosa podataka, mjerljive s onima u urbanim gradskim središtima. Naime, prelaskom analogne na digitalnu televiziju oslobođene su televizijske frekvencije koje Vipnet, prvi u Hrvatskoj, koristi za tehnologiju četvrte generacije. Za Vipnetove korisnike bežičnog interneta LTE tehnologija donijet će tako višestruko veće brzine i

kvalitetu prijenosa podataka, kao i mogućnosti za brojne multimedijske servise i korištenje zahtjevnih aplikacija na zaslonima mobilnih uređaja. Vipnet, osim LTE tehnologije na 800 MHz koja omogućava bolje pokrivanje signalom, trenutačno testira LTE i na još dvije frekvencije 1800 MHz i 2600 MHz koje su pogodne za veće kapacitete i postizanje maksimalnih brzina prijenosa koje podržava LTE tehnologija. G. K.

kako se očekivalo Atos očekuje rast na hrvatskom tržištu o gigantskim mobilnim telefonima koji i nisu, kako kažu Amerikanci, "must have".

FOTOLIA

Balans tržišta

e-čitača, što bi u konačnici trebalo dovesti do isporuke više od 16 milijuna tih uređaja. Analitičari IDC-a smatraju da razlog zašto Amazon gubi borbu s konkurentima na tržištu e-čitača knjiga treba tražiti u činjenici da mu nedostaje uređaj sa zaslonom u boji. Stoga se može očekivati da će Amazon idućih mjeseci, što potvrđuju i neke glasine, na tržište plasirati svoj prvi tablet uređaj sa zaslonom u boji, čime će zaista postati velika konkurencija Nooku, koji na tržište dolazi iz konkurentskog Barnes&Noblea.

Veliki problem proizvođačima tablet uređaja jest i svojevrsna kanibalizacija tržišta sve boljim i kvalitetnijim pametnim telefonima jer se korisnici radije odlučuju za njih nego za teblete. Prema procjenama analitičara, uspjeh tableta bio bi moguć kada bi distinkcija među uređajima bila velika, a ne kada bi tableti predstavljali pametne telefone s golemim zaslonom. Korisnici danas traže uređaje prihvatljive cijene, a kako tableti zahtijevaju i internetski promet preko mobilnih mreža ili WiFi, u konačnici je riječ

Novi iPad očekuje se uskoro, a Apple bi ga trebao predstaviti zajedno s novim iPhoneom. Prema informacijama koje su se pojavile na internetu, Apple navodno radi na nadograđenoj verziji iPada koja bi se trebala zvati iPad 2 Plus ili iPad HD. Iako se ne zna mnogo detalja, možemo pročitati da bi taj uređaj trebao imati dvostruko veću rezoluciju ekrana u odnosu na trenutačni model (2048 x 1536 piksela) te da ne bi trebao zamijeniti iPad 2, već bi se prodavao zajedno s njim - nešto slično kao MacBook i MacBook Pro. Apple je navodno taj model tableta namijenio profesionalnim korisnicima, a uz njega bi trebao predstaviti i tabletne verzije Finala Cuta i Aperturea. Analitičari se stoga slažu da će proizvođači tableta, koji su ujedno proizvođači najpopularnijih pametnih telefona, morati dobro balansirati. Kada se zna da bi se na tržištu uskoro mogli pojaviti i spomenuti iPhone 5 i iPad 3 s oznakom HD, da su Samsung i LG izašli s uređajima koji imaju dvojezgrene procesora, da Motorola snažno odolijeva tržišnim izazovima, a da se BlackBerry odupire svojim tabletom i pametnim telefonima, tržišna utakmica postat će sve zanimljivija i izazovnija. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

nova kompanija nastala spajanjem atos origina i Siemensova odjela za iT rješenja ubraja se među deset najboljih globalnih pružatelja iT usluga, među pet kompanija koje pružaju upravljane usluge diljem svijeta, a prva je u Europi

Nakon što je Atos Origin preuzeo Siemensov IT Solutions and Services, početkom srpnja nastao je novi igrač na domaćem IT tržištu. Kako je Siemens IT Solutions and Services, prema IDC-ovim podacima, bio jedan od vodećih sistemskih integratora u zemlji zastupljen u telekomunikacijskom i bankarskom sektoru, vladinim organizacijama, energetici i transportu, jasno je da se sada zaoštrava konkurencija. Tomislav Breyer, dosadašnji direktor Siemens IT Solutions and Servicesa Hrvatska, vodit će i novu kompaniju. Atos planira ostati jedan od vodećih sistemskih integratora u Hrvatskoj, uz regionalne ambicije i rad na međunarodnim projektima, pri čemu korisnici mogu računati na proširen portfelj rješenja i usluga, objašnjava Breyer. Sa 78,5 tisuća zaposlenika u 42 zemlje tim je spajanjem nastala jedna od najvećih europskih kompanija za pružanje IT usluga. Tržišne analize pokazuju da je Atos pripajanjem postao predvodnik među europskim ponuđačima out-

ArhIvA busIness.hr

SnaŽna KonKUREnCija

TomiSLav BREyER, direktor Atos Hrvatska

sourcing usluga i istodobno jedan od najvažnijih ponuđača usluga računalstva u oblaku (cloud computing), pa će time biti najveći pokretač rasta u godinama koje slijede. Posljednjih je godina Siemens IT Solutions and Services u Hrvatskoj realizirao niz inovativnih i zahtjevnih projekata na području sistemske integracije. Primjerice, tvrtka ima na raspolaganju jedan od rijetkih timova za biometrijska rješenja u ovom dijelu Europe. Velik iskorak učinjen je i u isporuci rješenja za mobilno poslovanje u financijskom sektoru. Kod korisnika iz telekomunikacijskog sektora realiziran je jedan od najvećih projekata integracije dvaju SAP sustava u Hrvatskoj, a povećana je prisutnost i u projektima integracije poslovnih aplikacija, uvođenju RFID sustava u sektorima transporta i turizma te u outsourcingu. Dražen Tomić


> tableti > operativni sustavi

16 business.hr Srijeda 13/7/2011

HANDS FREE GLAVU »UVA

INTERNET I TV

Zbog telefoniranja u SAD-u etvrtina prometnih nesre a

Surfanje iz naslonja a sve ve i hit

Manjak pozornosti voza a zbog mobilnih telefona i drugih elektroni kih ure aja povezan je sa do 25 posto svih automobilskih nesre a u SAD-u, tvrdi se u rezultatima istraživanja Governors Highway Safety Association. Podaci pokazuju kako je pozornost voza a ometana gotovo polovicu vremena tijekom vožnje. Tako er se isti e kako razgovor

korištenjem mobilnog telefona pove ava rizik od nesre e, no razmjena tekstualnih poruka pove ava taj rizik još više. Iako je u mnogim državama u SADu zabranjeno korištenje mobilnih telefona u vožnji, za sada nema podataka je li zbog toga manje nesre a, odnosno nema vrstih dokaza da "hands free" smanjuje odvra anje pozornosti voza a. G. K.

Prema najnovijem izvještaju DisplaySearcha, proizvo a i televizora o ekuju da e do kraja 2015. godine isporu iti više od 500 milijuna ure aja s mogu noš u spajanja na internet. Samo ove godine oko 25 posto svih isporu enih televizora imat e mogu nost pristupa internetu, a o ekuje se da e se na-

staviti trend rasta pa bi udjel do 2015. trebao narasti na 47 posto. Tako er se isti e kako udjel televizora s internetskom vezom ne raste samo u razvijenim zemljama, ve i brojne manje razvijene zemlje s brzorastu im ekonomijama imaju vrlo dobru internetsku infrastrukturu, a korisnici su željni najboljeg dostupnog sadržaja. Kao najve i poticaj rasta prodaje televizora s internetskim mogu nostima navodi se jednostavnost upotrebe i sveprisutnost beži nih mreža. G. K.

Windowsi 7 na putu velikog uspjeha

G

ovore i na jednom od najve ih skupova Microsoftovih partnera, prvi ovjek softverskog diva Steve Ballmer istaknuo je kako je kompanija prodala više od 400 milijuna licencija svog ve gotovo dvije godine starog operativnog sustava Windows 7, ali i više od 100 milijuna licencija popularnog uredskog paketa Office. Time su Windowsi 7 postali uvjerljivo najbrže prodavani operativni sustav u povijesti ra unalstva.

IT ekosustav

Tako je Worldwide Partner Conference Microsoft bio prilika za Ballmera da se pohvali kako je nakon prodanih 240 milijuna komada Windowsa 7 u prvoj godini nakon izlaska druga

godina bila gotovo jednako dobra. Konferencija koja je okupila nekoliko desetaka tisu a Microsoftovih partnera iz cijelog svijeta trebala bi pokazati što njihov "ekosustav", kako ga u Microsoftu vole nazivati, zapravo može i donosi na tržište mnogobrojnim korisnicima diljem svijeta. Prema Microsoftovim podacima, trenuta no je u svijetu više od 640.000 tvrtki koje razvijaju svoja rješenja koriste i Microsoftove tehnologije, implementiraju i nadogra uju postoje a Microsoftova rješenja. Hrvatski Microsoftov ekosustav broji više od 1200 tvrtki. Da je i za Microsoft izlazak Windowsa 7 bio važan, govori injenica da je Ballmer "zahvalio" na uspjehu njegova prethod-

BALLMER, glavni izvršni direktor Microsofta

nika Windowsa XP te najavio kako još ostaje oko 1000 dana, odnosno oko dvije i pol godine u kojima e kompanija davati podršku za svoju prijašnju ina icu operativnog sustava. Pritom se, iako nikakvi datumi još ne postoje, može o ekivati da bi se na tržištu uskoro mogao pojaviti i novi operativni sustav za osobna ra unala pod imenom Windows 8. Prema dostupnim informacijama, o njemu bi se trebalo znati više za dvije godine

ARHIVA BUSINESS.HR

OPERATIVNI SUSTAVI Nakon velikog uspjeha Windowsa 7, prvi pogled na Windowse 8, koji e osim na x86 arhitekturi biti podržan i na ARM arhitekturi, govori da slijedi još jedna Microsoftova uspješnica STEVE

nakon izlaska vrlo popularne "sedmice" tijekom jeseni ove godine. Prema Microsoftovim procjenama trenuta no je u svijetu više od 200 milijuna osobnih ra unala koja rade na operativnom sustavu Windows XP.

Novi operativni sustav

Windows 8 nastavak je i nadogradnja postoje eg operativnog sustava. Tami Reller, potpredsjednica Microsofta i glavna financijska direktorica za proizvode Windows, isti e kako još uvijek postoji golem potencijal tržišta za operativni sustav Windows 7. Prema njezinim rije ima, novi Microsoftov operativni sustav, koji bi se na tržištu prema prvim procjenama mogao pojaviti sljede e godine, trebao bi korisnici-

ma donijeti novu fleksibilnost u radu te još ve e performanse i, što je možda i najvažnije, izgled i rad na kakav smo navikli na tablet ra unalima. Windows 8 e osim na x86 arhitekturi biti podržan i na ARM arhitekturi. Dobri poznavatelji onog što e donijeti Windows 8 na tržište kažu da su Windowsi 8 isti kao Windows Phone. Windows Media Center i Metro su elja stopila su se i time se dobiva sasvim novi osje aj u radu. I sad nam nakon uspjeha Windowsa 7 valja samo ekati "osmicu" budu i da Microsoft novim Windowsima ini zaokret jer je verzija 8 operativnog sustava istodobno prilago ena tablet, prijenosnim i stolnim ra unalima. Dražen Tomi


OGLAS

drazen.tomic@business.hr


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

bROJKA

30

posto ojačao je švicarski franak u odnosu na kunu u posljednjih godinu dana

business.hr Srijeda 13/7/2011

ŠVIcARAc DIVLJA

Franak probio 6,36 kuna

Kuna je u utorak ponovno zabilježila rekordni pad prema švicarskom franku, za velikih 1,75 posto, pa je srednji tečaj franka dostigao novu rekordno visoku razinu od 6,36 kuna. U samo dva dana tako je franak u odnosu na kunu skočio za 4,1 posto, prije svega zbog bijega ulagača u sigurnije valute, odnosno zbog pada eura izazvanog bojazni od širenja grčke dužničke krize na Italiju

i Španjolsku, zbog čega slabi povjerenje u euro, a jača u dolar i franak. Ulagači se posebice priklanjaju franku kao sigurnom utočištu u nesigurnim vremenima. U utorak je tako vrijednost eura u odnosu na franak pala za daljnjih 1,55 posto pa je euro na međunarodnim valutnim tržištima pao na novu najnižu razinu prema franku od 1,1555 franaka. Jučer utvrđeni tečaj franka veći je oko 18,5 posto nego prije godinu dana, a u odnosu na početak 2010. godine franak je ojačao u odnosu na kunu za gotovo 30 posto. To

znači da je najnoviji tečaj franka 1,45 kuna veći nego što je bio početkom prošle godine, pa se primjerice rata stambenog kredita koja je na početku prošle godine iznosila oko 3000 kuna (oko 611 franaka) sada povećala za gotovo 900 kuna. Gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva u Hrvatskoj odnosi se na kredite vezane uz švicarsku valutu. Pritom je prema vrstama kredita vezanim uz švicarac najveći udjel kod kredita za kupnju automobila, oko 53 posto, i stambenih kredita, oko 41,5 posto. B.hr

SVE PO OČEKIVANOM Po najmanjoj mogućoj cijeni u prvom krugu prodane su sve ponuđene 200.353 dionice, a za alokaciju u drugom krugu raspoloživo je ostalo 173.606 dionica Konačna cijena novih redovnih dionica Luke Ploče iznosi 850 kuna po dionici, objavljeno je iz te kompanije u utorak putem Zagrebačke burze. Po toj su cijeni prodane 200.353 dionice pa je ukupna vrijednost dokapitalizacije 170,3 milijuna kuna. "Cijena se spojila s potražnjom. Logično je da nitko nije htio ići iznad 1000 kuna, odnosno da je većina ponude bila u donjem rasponu", komentirao je Goran Vorkapić iz Centar banke. Govoreći o svježih 170 milijuna kapitala koje je kompanija prikupila, napomenuo je da sve ovisi o upravi. "Bitno je da taj novac generira nove prihode", zaključio je investicijski savjetnik.

Pravo prvenstva

U postupku dokapitalizacije koji se odvijao u dva kruga ponuđen je upis 200.353 redovne dionice u rasponu cijene od 800 do 1200 kuna po dionici, a

zadnja zabilježena cijena dionice Luke Ploče na Zagrebačkoj burzi iznosila je 1045 kuna. "Detaljnom analizom svih dospjelih ponuda utvrđena je jedinstvena prodajna cijena od 850 kuna po dionici i po toj su cijeni prodane sve ponuđene 200.353 dionice, što daje ukupnu vrijednost te dokapitalizacije od 170.300.050 kuna", izvijestili su iz RBA. Dionice su alocirane tako da su iz prvog kruga

upisa u kojemu su pravo prvenstva imali postojeći dioničari Luke Ploče prihvaćene sve ponude dioničara koji su upisivali dionice po minimalnoj cijeni od 850 kuna. U drugom krugu, koji je trajao od 6. do 11. srpnja, upisane su 229.573 dionice, a s obzirom na navedenu konačnu cijenu, za alokaciju je u tom krugu ostalo raspoloživo 173.606 dionica. Tako je obveznim i dobrovoljnim mirovinskim

foto cropix

Luka Ploče dokapitalizirana sa 170,3 mil. kn NOVAc dobiven dokapitalizacijom iskoristit će se za investicijski plan u sklopu kojega će se u proširenje i modernizaciju kapaciteta luke uložiti ukupno više od milijardu kuna

fondovima alocirano 92,5 posto upisanih dionica, investicijskim fondovima, osiguravajućim društvima, bankama i investicijskim društvima alocirano je 90 posto upisanih dionica, a ostalim trgovačkim društvima i fizičkim osobama alocirano je 80 posto upisanih dionica.

Rok za uplatu 15. 7.

Konačna alokacija i nova vlasnička struktura Luke

Ploče bit će poznate 15. srpnja kada istječe rok za uplatu dionica u drugom krugu za kvalificirane ulagatelje. Iz kompanije su rekli kako novac dobiven dokapitalizacijom jamči ispunjenje ambicioznog investicijskog plana u sklopu kojega će se u proširenje i modernizaciju kapaciteta Luke Ploče uložiti više od milijardu kuna. Biljana Starčić

STIŽE I NOVA OPREMA

Rješavanje problema s ugljenom U planu investicija, za koje je dio novca osiguran dokapitalizacijom, u Luci Ploče predvidjeli su i povoljniju lokaciju za rasute terete u samom krugu luke, mnogo udaljeniju od grada, ali i nabavu nove opreme za manevriranje tim teretima. Odgovor je to na probleme s ugljenim oblacima prašine koji se stvaraju za vjetrovita vremena, a zbog kojih Pločani strahuju za svoje zdravlje. Suočeni s medijskim napisima o neadekvatnom pohranjivanju ugljena antracita, koji stoji na otvorenom i u hrpama većim

od dopuštenih, iz Luke Ploče poručuju kako se ugljen kao jedan od rasutih tereta u svim svjetskim lukama skladišti na otvorenom, na za to predviđenom i osiguranom prostoru u luci, a ne u zatvorenim skladištima. "Pritom ne postoje nikakve pravne norme koje određuju maksimalnu visinu hrpe ugljena. Postoji samo propisana maksimalna težina po jedinici prostora terminala, što mi u potpunosti poštujemo", kažu iz kompanije te uvjeravaju kako će nova oprema smanjiti mrvljenje ugljena, a dio nje je i au-

tomatski sustav navodnjavanja koji djeluje brže i efikasnije od ručnog navodnjavanja te sprječava neugodno prašenje. U terminal rasutih tereta do 2015. godine planiraju uložiti 290 milijuna kuna, a velik dio tog ulaganja odnosi se upravo na poboljšanje ekološke komponente u radu terminala. "To nam je kao Upravi iznimno bitno, a to će vrlo brzo osjetiti i stanovnici Ploča", poručili su iz te kompanije, na čijem je čelu Ivan Pavlović.


JAVNE FINANCIJE

snimio saša ćetković

Sljedeći trezorci 28. srpnja

MARtINA DALIć, ministrica financija, krajem mjeseca očekuje veća dospijeća trezorskih zapisa

Nakon što je početkom mjeseca izdano pola milijuna eura i 375 milijuna kuna trezorskih zapisa, Ministarstvo financija ni ovaj tjedan nije održalo aukciju. "Prvu reakciju Ministarstva ne očekujemo do 28. srpnja, kada se na dospijeću nalazi nešto veći iznos trezoraca, a i tada će prolongat biti upitan i ovisit će o domaćoj obveznici", komentirali su analitičari RBA. B. St.

U LIPNJU

Njemačka inflacija ostala na 2,3 posto Godišnja stopa inflacije u Njemačkoj u lipnju se zadržala na 2,3 posto, objavio je u utorak njemački statistički ured Destatis. Na mjesečnoj razini rast potrošačkih cijena u najvećem europskom gospodarstvu iznosio je svega 0,1 posto. Pritom je izrazitiji, uglavnom sezonski rast cijena zabilježen kod putničkih aranžmana i usluga smještaja. H

bROJKA

3200 milijardi američkih dolara iznosile su kineske devizne rezerve na kraju lipnja

NEZAUStAVLJIVI

Rekord kineskih deviznih rezervi

Kineske devizne rezerve dosegnule su na kraju lipnja novu rekordnu vrijednost od 3200 milijardi dolara, objavila je u utorak središnja banka. U odnosu na isto razdoblje lani, uvećane su za 30,3 posto. Kineske devizne rezerve naglo rastu zbog snažnog priljeva inozemnih ulaganja, velikih trgovinskih viškova i priljeva špekulativnog kapitala. H

Basel III neće donijeti šokove domaćim bankama, ali ni izvanredne dividende JOŠ IM JE PREDALEKO Hrvatski bankarski sustav iznimno je visoko kapitaliziran, no domaći bankari nisu razmišljali o oslobađanju novca Za razliku od velikih europskih banaka, hrvatske banke neće imati problema s prilagodbom Basel III direktivi, koja traži ispunjavanje znatno viših kapitalnih zahtjeva. Kako je hrvatski bankarski sustav iznimno visoko kapitaliziran (daleko iznad međunarodnih i lokalnih kapitalnih zahtjeva), ne treba očekivati šok prilikom uvođenja Basela III. No isto tako ne bi trebalo očekivati oslobađanje novca ili isplatu izvanrednih dividendi, jer je zbog vremenskog horizonta bankama o tome još rano govoriti. Općenito, Basel III unosi nekoliko novosti u bankarsku regulativu, a one su prije svega vezane uz upravljanje likvidnošću i adekvatnost kapitala kreditnih institucija. Vezano uz adekvatnost kapitala, cilj je regulative osnažiti

strukturu, odnosno kvalitetu kapitala, te omogućiti regulatorima proaktivno upravljanje kapitaliziranošću sustava tijekom različitih faza ekonomskog ciklusa.

Protiv nove krize

Najnoviji prijedlozi promjena europske bankarske regulative prije svega su usmjereni k sprečavanju nove financijske krize putem strožih uvjeta vezanih uz minimalne zahtjeve o sastavu kapitala, omjere likvidnosti, kao i uz protuciklične mjere, pri čemu će banke morati biti u mogućnosti namaknuti dodatni kapital kako bi osigurale zaštitu svog poslovanja u pogoršanim uvjetima. S obzirom na postupno i dugotrajno uvođenje predviđenih promjena europske bankarske regulative, čija bi implementacija trebala trajati od siječnja

2013. do siječnja 2019., kao i uzimajući u obzir diskrecijska prava nacionalnih regulatora, još je prerano govoriti o konkretnim utjecajima predviđenih promjena na poslovanje banaka u Hrvatskoj, poručili su iz četiriju banaka koje su sudjelovale u istraživanju Business.hr-a. Isto tako, te se četiri banke (PBZ, Erste, RBA i Hypo) slažu da im Basel III neće pokvariti planove ili utjecati na poslovanje.

Visoki standardi

Hypo Alpe-Adria banka primjerice ima adekvatnost kapitala od 29,33 posto (prema podacima za ožujak 2011.), što je 53,3 posto više od prosjeka hrvatskoga bankarskog sustava. Zbog Basela glave ne razbijaju ni u PBZ-u, niti ih brine prilagodba novim pravilima o upravljanju likvidnošću. Nai-

HyPO ALPE-ADRIA bANKA primjerice ima adekvatnost kapitala od 29,33 posto, što je 53,3 posto više od prosjeka hrvatskoga bankarskog sustava foto sopta/cropix

me, regulativa unosi nove standarde i indikatore likvidnosti u kratkom i dugom roku, pri čemu je bankama ostavljeno dovoljno dugo prijelazno razdoblje za prilagodbu poslovanja. PBZ očekuje te promjene, ali s obzirom na postojeće visoke standarde upravljanja likvidnošću (interne i regulatorne) te dovoljno dugo prijelazno razdoblje, banka je anticipirala te izmjene i ne očekuje teškoće s usklađenjem svoga poslovanja s novim pravilima. U Raiffeisenu nisi radili posebne analize vezane uz Basel budući da je kapitaliziranost znatno iznad krajnjih zahtjeva nove regulacije. "Isti je slučaj i sa zahtjevom za održavanje minimalne likvidnosti banaka", poručuju iz RBA.

Sve zahtjeva Basela III ispunjava i Erste, u kojemu smatraju da nove smjernice neće utjecati na operativno poslovanje banaka. "Stroži uvjeti vezani uz minimalne zahtjeve o sastavu kapitala indirektno potiču banke na zadržavanje što većeg dijela dobiti, što bi se u konačnici moglo odraziti na politiku isplate dividendi. Poslovanje Erste banke i dalje će se odvijati sukladno uobičajenim procedurama i ne očekujemo nikakve promjene u tome segmentu. Također, s obzirom na zadovoljavajuću strukturu kapitala, ne očekujemo promjene ni u dosad uvriježenim procedurama isplate dividendi, odnosno raspodjele dobiti", poručili su iz Erstea.

Nikola Sučec


investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Najveći dobitnik i jedina dionica u plusu među 20 najlikvidnijih u utorak je bio Tisak. To je izdanje poraslo 1,78 posto, na 196 kuna. Na Tisak je tijekom trgovinskog dana potrošeno nešto manje od pola milijuna kuna, pri čemu je više od 2000 dionica vlasnika promijenilo po cijenama između 190 i 196 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belišće Petrokemija Zagrebačka banka Atlantska plovidba d.d. AD Plastik Viro tvornica šećera d.d. Uljanik plovidba Končar - elektroindustrija Ericsson Nikola Tesla Ingra Dalekovod Tisak Belje Đuro Đaković holding Institut IGH Dom holding Luka Ploče Podravka prehrambena industrija d.d. Jadranska banka Luka Rijeka Adris grupa Atlantic grupa Banka Brod Hidroelektra niskogradnja Ledo Croatia osiguranje d.d. Maistra Privredna banka Zagreb Jadroplov d.d. Jadransko osiguranje Končar Konzum Adris grupa Badel 1862 Turisthotel Magma d.d. Tehnika Kraš, prehrambena industrija SN holding Hrvatski duhani Finvest Corp Dubrovnik - Babin kuk Lošinjska plovidba Rabac, ugostiteljstvo i turizam Končar Kaštelanski staklenici Croatia osiguranje d.d. Dioki d.d. Laguna Novigrad Liburnia Riviera Hoteli Karlovačka banka Saponia Sunčani Hvar Fima validus Valamar grupa Slatinska banka IPK Kandit Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Veterina d.d. Arenaturis Riviera Poreč Istraturist Umag d.d. Vupik Zvijezda HUP - Zagreb Adriatic Croatia International Club d.d. Solaris PIK-Vinkovci Atlas nekretnine Jadroagent OT-optima telekom d.d. Zvečevo, prehrambena industrija HTP Korčula Siemens dioničko Slavonski zatvoreni investicijski fond Proficio Viadukt Žitnjak IPK Osijek HGspot Lucidus dioničko

+ Najveći gubitnik u utorak na Zagrebačkoj burzi bila je dionica Zagrebačke banke. Najveća domaća banka pala je za 3,5 posto, na 303 kune. Tom je dionicom ostvaren promet od 1,2 milijuna kuna, pri čemu joj se najniža dnevna cijena spuštala i do 292 kune. Dionica talijanskog Unicredita, vlasnika Zabe, od početka godine pala je za 30 posto.

Redovan promet: 22.009.831,13 Kn

CROBEX: -1,24%

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

254.15 685.00 186.00 292.00 612.14 119.23 431.00 560.00 626.90 1,400.00 14.35 218.32 190.00 93.55 62.02 1,520.00 76.73 981.00 302.00 2,000.00 170.00 251.01 685.00 7,200.00 122.24 5,781.00 5,500.00 64.15 557.00 130.03 2,810.00 1,217.00 204.00 302.51 65.11 950.00 7.22 1,402.03 467.70 190.10 55.55 169.00 140.00 131.00 238.00 1,302.40 2,300.18 5,665.00 60.20 11.03 1,853.88 85.01 185.00 39.09 10.20 63.50 110.25 175.10 24.25 64.10 74.04 200.00 276.00 72.00 3,400.07 1,300.00 3,120.06 391.00 251.00 42.00 650.00 38.00 116.15 70.00 620.00 22.50 18.70 228.01 140.01 21.00 7.52 22.09

256.59 685.00 193.50 315.00 626.00 123.49 452.50 576.00 635.00 1,411.07 15.03 225.00 196.00 95.31 64.08 1,595.00 81.85 1,028.00 320.11 2,029.00 172.50 255.38 695.00 7,200.00 131.98 5,800.00 5,505.12 64.35 575.01 135.35 2,850.00 1,218.00 204.01 302.51 67.04 950.00 8.03 1,441.12 470.00 195.00 60.00 175.00 150.00 139.00 238.00 1,305.00 2,400.00 5,665.00 62.00 12.09 1,900.00 85.01 185.00 40.00 10.49 63.50 110.34 200.00 24.25 69.02 77.00 220.00 284.89 73.00 3,425.00 1,300.00 3,120.06 393.00 251.00 42.00 650.00 38.00 116.24 70.00 620.00 22.50 18.70 228.01 145.00 21.00 7.52 22.09

255.39 685.00 192.85 303.00 620.00 123.34 437.99 560.00 630.00 1,409.99 14.77 219.99 196.00 94.00 63.15 1,550.00 79.00 1,028.00 312.20 2,000.00 172.00 252.00 689.00 7,200.00 131.98 5,781.00 5,500.00 64.15 557.00 130.50 2,810.00 1,217.00 204.00 302.51 66.00 950.00 7.30 1,420.08 470.00 190.71 60.00 175.00 150.00 139.00 238.00 1,302.40 2,300.18 5,665.00 62.00 11.03 1,853.88 85.01 185.00 40.00 10.49 63.50 110.25 200.00 24.25 64.10 76.60 200.00 276.00 73.00 3,400.07 1,300.00 3,120.06 393.00 251.00 42.00 650.00 38.00 116.15 70.00 620.00 22.50 18.70 228.01 140.01 21.00 7.52 22.09

-0.06% -0.72% 0.11% -3.50% -1.90% -4.31% -3.33% -3.11% -0.79% -0.49% -2.70% -2.44% 1.78% -2.59% 0.00% -4.14% 0.89% -1.63% -2.44% -0.55% -1.71% -1.56% -1.01% 18.03% 2.31% -0.33% 0.00% -1.31% -3.97% -3.33% -6.30% -1.06% -0.58% -1.46% -9.86% -2.56% -5.93% -1.46% -1.05% 0.38% -14.29% 2.94% 0.00% 2.20% 1.27% -5.00% -4.16% 0.00% 2.39% -8.84% 0.05% 0.01% 2.78% 0.00% -0.10% -0.78% -0.06% -1.48% -3.69% -0.17% -1.29% -9.09% -3.12% 2.53% -0.73% -3.63% 0.00% 3.15% -8.73% 0.00% 0.00% -5.00% -0.09% -5.38% -1.59% 2.23% -5.03% -8.39% -3.44% -30.00% -2.34% -11.57%

21,708 5,823 6,437 4,008 1,711 7,385 1,950 970 824 345 32,933 2,148 2,302 4,574 5,595 215 4,089 290 829 120 1,062 679 186 13 746 16 15 1,147 120 509 21 48 265 175 736 50 6,148 32 92 205 680 217 245 241 125 20 11 4 358 1,650 10 197 84 350 1,152 183 100 50 400 142 120 40 31 98 2 5 2 13 20 99 5 80 25 37 4 76 82 5 8 50 100 12

5,539,987.95 3,988,755.00 1,214,093.00 1,208,216.20 1,060,002.27 895,210.72 860,387.64 554,390.29 519,711.76 484,879.03 481,883.30 475,026.75 441,249.83 432,342.34 350,588.88 336,640.40 319,998.30 288,236.16 262,291.30 241,164.17 182,061.30 171,636.74 128,630.65 93,600.00 93,527.06 92,669.01 82,525.60 73,611.13 67,647.45 66,815.75 59,130.02 58,420.17 54,060.25 52,939.25 49,068.50 47,500.00 45,764.88 45,678.66 43,149.30 39,353.27 39,179.50 37,883.00 34,370.00 32,444.64 29,750.00 26,070.80 25,970.18 22,660.00 21,798.27 19,842.50 18,769.40 16,746.97 15,540.00 13,730.00 11,768.28 11,620.50 11,027.88 9,711.00 9,700.00 9,227.92 9,024.80 8,699.80 8,645.01 7,079.00 6,825.07 6,500.00 6,240.12 5,097.00 5,020.00 4,158.00 3,250.00 3,040.00 2,904.61 2,590.00 2,480.00 1,710.00 1,533.40 1,140.05 1,125.07 1,050.00 752.00 265.08

20,913.51 797.55 644.33 19,406.66 865.22 517.98 607.35 324.80 1,620.43 1,877.61 110.78 504.62 467.77 772.26 204.42 245.80 589.91 228.85 1,692.12 239.25 1,028.64 1,709.59 2,297.33 78.72 82.34 1,272.80 1,691.79 702.08 10,624.65 213.59 351.25 74.76 4,631.38 2,908.91 49.64 375.02 35.58 269.05 645.60 509.20 50.57 108.11 264.75 92.08 240.91 252.91 261.28 49.57 250.61 172.03 561.06 113.84 121.83 292.44 28.34 399.77 101.32 143.02 19.20 118.26 167.18 730.70 1,290.30 109.90 340.88 612.79 346.51 242.76 79.62 140.10 72.05 107.16 35.75 29.92 586.46 75.29 73.17 104.16 28.79 93.70 2.48 55.91

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana Najniža Najviša 252.00 420.00 105.50 200.00 612.14 85.10 290.37 533.50 430.00 1,181.00 11.00 217.00 135.00 54.00 22.55 1,106.00 27.87 981.00 257.85 2,000.00 161.54 242.21 685.00 3,000.00 119.00 4,720.12 4,502.00 51.00 461.06 127.00 2,490.00 909.99 147.00 286.07 57.03 545.00 6.00 871.01 370.00 135.01 27.00 85.00 52.00 121.00 71.00 975.00 612.00 4,700.00 60.08 8.80 1,852.88 53.00 105.25 25.02 5.00 28.68 98.00 126.51 16.00 54.03 33.03 140.00 240.04 41.77 2,951.00 1,115.16 2,200.00 171.00 179.00 27.00 528.00 25.00 84.32 57.00 565.00 16.16 11.52 190.00 76.10 15.18 7.02 14.03

315.99 700.00 209.89 325.00 905.00 152.00 507.77 662.00 699.48 1,650.00 27.38 337.00 244.98 118.99 72.00 2,500.00 95.99 1,900.00 343.97 2,989.88 267.02 305.00 829.99 7,200.00 197.89 6,900.00 6,299.00 70.00 708.00 176.84 3,401.00 2,099.96 225.50 345.00 88.50 1,105.00 69.90 1,614.00 497.02 245.00 149.99 311.97 182.50 164.00 250.00 2,299.95 4,990.00 6,290.00 99.00 12.41 2,697.00 94.88 189.38 78.00 14.50 72.00 132.37 235.00 27.01 79.98 86.00 259.65 380.00 108.90 4,249.00 1,595.99 3,517.00 393.00 319.90 66.85 711.99 45.00 164.00 99.97 720.00 33.00 25.00 346.00 163.85 35.00 39.95 33.33


REgIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com Najniža

KRKA MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV ZITO REPUBLIKA SLOVENIJA 21. IZDAJA NLB 15. IZDAJA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA PETROL TELEKOM SLOVENIJE GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S LUKA KOPER AGROGORICA NOVA KBM 9. IZDAJA KD GROUP

BANJALUČKA BURZA

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

59,60 162,00 13,66 113,00 98,21 100,00 104,03 216,00 73,00 9,20 0,60 12,50 5,95 102,00 41,00

60,20 164,80 13,80 113,00 98,56 100,00 104,06 220,00 74,00 9,38 0,62 12,75 5,95 102,00 42,00

60,20 162,00 13,80 113,00 98,55 100,00 104,06 219,00 74,00 9,38 0,62 12,51 5,95 102,00 42,00

Promet

valuta: EUR - euro 59,87 162,09 13,70 113,00 0,99 1,00 1,04 218,91 73,84 9,23 0,60 12,51 5,95 1,02 41,91

0,33 % -0,37 % -0,72 % 7,52 % -0,01 % 0,00 % 0,06 % 0,23 % 1,51 % 0,16 % 0,82 % -0,75 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

9909 561 4884 507 52761 47988 41332 166 348 1938 25773 512 1000 5000 100

593.241,75 90.935,80 66.917,16 57.291,00 51.996,87 47.988,35 43.001,72 36.339,80 25.695,50 17.887,24 15.539,29 6.404,40 5.950,00 5.100,00 4.191,00

NIS

30,11 88,00 37,00 0,33 1,55 6,15 0,17 34,00 0,60

31,00 88,00 37,35 0,33 1,57 6,15 0,17 34,00 0,60

30,71 88,00 37,27 0,33 1,56 6,15 0,17 34,00 0,60

0,30 2,33 % 327267 0,79 0,23 % 115973 0,37 0,73 % 109750 0,33 0,00 % 45500 1,56 -0,64 % 9236 6,15 0,00 % 1398 0,17 0,00 % 44700 0,34 3,03 % 20624 0,60 -10,45 % 10000

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB TKOSM AERO FITO A2015 JEFS A2012 TETO INSK TGAS GMON KMBN ANPN IMLK

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Takovo osiguranje a.d. Kragujevac Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Obveznice RS serije A2015K Jedinstvo a.d. Kovacica Obveznice RS serije A2012K TE-TO a.d. Senta Inex Sokolica a.d. Prijepolje Messer Tehnogas a.d. Beograd Goša montaža a.d. Velika Plana Komercijalna banka a.d. Beograd Angropromet a.d. Nis Imlek a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 ALK RADE RMDEN08 TTK KMB TPLF SBT TEL RMDEN09 MPT BIM OKTA LOZP

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 ALKALOID SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TTK BANKA AD SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKPETROL SKOPJE BIM SVETI NIKOLE OKTA SKOPJE PELISTERKA AD SKOPJE

60,00 66,00 79,00 70,10 92,28 41,80 39,80 12,89 33,80

60,00 66,00 79,00 70,12 92,50 42,00 40,00 12,90 33,80

725,00 2.903,00 5.000,00 555,00 7.000,00 82,34 117,00 95,30 2.800,00 490,00 7.000,00 3.200,00 2.950,00 450,00 2.101,00

738,00 3.003,00 5.000,00 561,00 7.580,00 82,80 117,00 95,60 2.800,00 490,00 7.000,00 3.200,00 2.950,00 450,00 2.101,00

88,00 4.380,00 1.850,00 89,00 1.299,00 3.602,00 3.700,00 2.501,00 500,00 88,00 25.000,00 9.150,00 1.800,00 1.900,00

60,00 66,00 79,00 70,10 92,50 42,00 40,00 12,90 33,80

Energoinvest

99.233,08 91.850,62 40.769,45 15.015,00 14.364,71 8.597,70 7.599,00 7.012,16 6.000,00

SARAJEVSKA BURZA valuta: BAM - konvertibilna marka FBIHKR FBIHKP FBIHKN FBIHKO FBIHKM FBIHK1A FBIHK1B BSNLR FBIHK1C

Privredna banka Beograd -11,71% Intereuropa -6,79% Hidroelektrane na Drini -10,45% ŠIP Stupčanica -6,67% Granit - 1,61%

+1,66 -9,21

valuta: BAM - konvertibilna marka

RSRS-O-E REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 RSDS-O-C REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 RSRS-O-C REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne AGKR-R-A AGROKRAJINA AD BANJA LUKA TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZPTP-R-A ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA RFUM-R-A RAFINERIJA ULJA AD MODRICA RSRS-O-D REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HEDR-R-A HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD

Napred GP + 17,86% Boska RK + 12,35% Telekom Slovenije + 1,51% Tutunska banka + 1% Fabrika duhana Sarajevo + 0,58%

60,00 -3,23 % 50000 3.000.000,00 66,00 0,00 % 36403 2.402.598,00 79,00 0,00 % 30124 2.379.796,00 70,11 0,00 % 33112 2.321.364,39 92,36 0,26 % 21000 1.939.581,00 41,88 0,00 % 20059 840.051,40 39,88 0,00 % 17496 697.723,40 12,90 0,00 % 8330 107.455,00 33,80 -0,59 % 2000 67.600,00

Dionica Naftne industrije Srbije u utorak je bila najlikvidnije izdanje na Beogradskoj burzi. Ukupno je tom naftnom dionicom protrgovano u vrijednosti od 14,3 milijuna dinara uz rast cijene od 1,66 posto. Cijena se time popela na 733 dinara. NIS je nakon nekoliko tjedana pada posljednja tri dana počeo bilježiti nešto snažniji rast cijene pa se čini da se trend lagano počeo mijenjati.

Izdanje Energoinvesta pretrpjelo je najveći pad cijene na Sarajevskoj burzi u utorak. Pad od 9,21 posto spustio je njegovu cijenu na 4,19 konvertibilnih maraka. Energoinvest je u posljednjih sedam trgovinskih dana zabilježio rast samo jednom pa se agonija te dionice nastavila i u ovom tjednu. Promet tom dionicom je, doduše, više nego mali da bi se na temelju njezina pada donosili ozbiljniji zaključci.

valuta: RSD - srpski dinar 733,00 2.998,00 5.000,00 559,00 7.478,00 82,63 117,00 95,60 2.800,00 490,00 7.000,00 3.200,00 2.950,00 450,00 2.101,00

733,90 2.997,89 5.000,00 557,59 7.478,42 82,63 117,00 95,60 2.800,00 490,00 7.000,00 3.200,00 2.950,00 450,00 2.101,00

1,66 % 19534 14.336.040,00 -0,13 % 2150 6.445.466,00 -6,54 % 770 3.850.000,00 0,90 % 4337 2.418.278,00 -1,35 % 235 1.757.429,00 0,35 % 13542 1.118.961,60 0,00 % 4174 488.358,00 0,49 % 5004 478.381,20 2,94 % 147 411.600,00 0,00 % 804 393.960,00 0,00 % 50 350.000,00 0,00 % 105 336.000,00 -1,44 % 90 265.500,00 0,00 % 491 220.950,00 0,05 % 101 212.201,00

valuta: MKD - makedonski denar

88,00 88,00 54,25 0,01 % 31572 1.712.785,81 4.400,00 4.381,64 4.381,64 -0,42 % 192 841.275,00 1.850,00 1.850,00 1.850,00 0,00 % 443 819.550,00 89,10 89,10 54,93 0,45 % 14752 810.286,43 1.300,00 1.299,97 1.299,97 -0,00 % 354 460.190,00 3.650,00 3.649,59 3.649,59 -1,10 % 116 423.352,00 3.700,00 3.700,00 3.700,00 -0,24 % 110 407.000,00 2.551,00 2.536,38 2.536,38 -0,53 % 158 400.748,00 500,00 500,00 500,00 -0,51 % 727 363.500,00 88,00 88,00 54,25 0,23 % 6425 348.557,23 25.500,00 25.291,67 25.291,67 -1,84 % 12 303.500,00 9.150,00 9.150,00 9.150,00 0,00 % 24 219.600,00 1.800,00 1.800,00 1.800,00 -2,70 % 45 81.000,00 1.900,00 1.900,00 1.900,00 0,00 % 37 70.300,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REgIONAlNI INdEkSI BIRS +1,16% +0,36% 1.029,84 Belex15 FIRS -0,17% 725,87 -0,17% 1.944,40 Belexline MBI10 -0,77% 1.354,08 -0,17% 2.554,52 SASX10 MONEX20 -1,70% 11.412,46 -0,16% 986,46 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u ponedjeljak 11. srpnja 2011. 1.033,97 -0,44% SBITOP 741,07

EuROPSkI INdEkSI WIg20 -0,75% 2.742,82 -0,71% 5.875,95 dAX BuX -0,79% 21.850,50 -0,46% 7.162,78 CAC40 ATX -1,11% -0,92% 2.656,50 3.766,96 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u utorak 12. srpnja 2011. 1.705,92 +0,26% FTSE100

AMERIčkI INdEkSI djIA -1,20% S&P500 -1,97% 12.505,76 1.317,36 NASdAQ -2,20% Stanje indeksa na zatvaranju u 2.796,93 ponedjeljak 11. srpnja 2011.

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR ZVTG ZTOG RS21 NLB15 SOS2E PETG TLSG GRVG NF1N LKPG AGOG KBM9 KDHR

+

Oznaka

Srijeda 13/7/2011

+

Powered by

business.hr


investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP indeksni

45,2365

23,49

VB CROBEX10

108,2123

22,74

NFD Aureus US Algorithm 137,4152

21,09

Raiffeisen hrvatske dionice 77,4200

16,98

KD Nova Europa

7,1160

16,28

42,5035

-11,68

ST Global Equity

Valuta

Ilirika Azijski tigar

51,7630

-9,90

NFD Aureus BRIC

26,1122

-6,73

NFD Aureus New Europe 110,6070

-3,79

FIMA Equity

-1,86

76,9406

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

128,3800

13,14

PBZ Global fond

108,2242

12,39

Allianz Portfolio

118,1303

10,99

kn kn kn kn € € € kn kn € kn kn € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn kn kn kn kn

50,4743 14,4591 86,6601 93,4215 35,2300 70,7848 10,6554 445,8630 76,9406 94,4000 100,5700 78,2672 51,7630 77,4200 103,9157 61,9600 45,2365 158,0133 92,0488 108,2123 89,4800 91,5957 5279,9300 51,8254 58,9258 315,9038 110,6070 47,0751 7,1160 42,5035

0,29 0,23 0,15 0,15 0,06 -0,17 -0,23 -0,37 -0,40 -0,40 -0,41 -0,44 -0,44 -0,45 -0,46 -0,48 -0,59 -0,60 -0,71 -0,76 -0,77 -0,78 -0,81 -0,87 -0,97 -0,98 -0,98 -1,09 -1,11 -1,13

-1,95 -0,96 -2,31 3,08 -2,22 -4,11 -3,04 -1,29 1,70 1,07 -4,56 2,51 -3,57 2,10 -5,44 -5,62 3,28 -5,84 -3,59 1,20 2,06 -4,36 -4,60 1,32 -6,11 -1,06 -7,38 -2,80 -7,51 -5,30

3,18 0,14 -0,96 9,07 8,23 -3,64 -6,57 -12,75 -3,95 0,88 -5,77 -0,47 -16,20 -1,19 -15,39 -3,85 1,87 -10,93 0,38 -0,22 0,24 -7,74 -6,16 1,52 -9,03 -4,62 -8,98 -6,37 -5,31 -8,33

1,15 -0,13 13,85 10,03 13,65 4,16 -0,46 6,14 -1,86 12,57 6,01 15,76 -9,90 16,98 -1,03 4,13 23,49 1,33 14,49 22,74 15,04 N/A -0,55 3,90 4,23 13,89 -3,79 1,70 16,28 -11,68

-13,10 3,07 -2,42 -1,17 -24,13 -8,34 2,74 3,30 -3,62 -1,00 0,11 -5,61 -14,72 -8,64 2,57 -7,40 -20,03 7,06 -2,55 5,50 -3,47 N/A -14,90 -17,62 -11,22 -7,27 3,83 -18,08 -8,70 -7,67

3,49 3,28 2,01 11,65 8,33 -2,84 -5,43 -8,80 1,40 5,19 -3,28 2,86 -16,59 4,66 -13,13 -0,91 7,67 -7,87 2,65 5,29 6,89 -8,46 -4,97 3,48 -5,20 -1,49 -9,65 -5,34 -2,74 -8,61

20,216 69,541 370,142 22,698 114,266 9,191 14,109 4,319 18,170 236,941 489,396 9,146 5,300 18,268 28,731 199,565 135,265 87,112 12,407 7,600 10,489 3,905 5,775 6,102 23,028 4,858 9,852 12,000 19,724 12,642

4,87 12,18 5,85 5,77 3,78 3,97 2,36 3,35 7,11 5,75 5,04 4,23 4,14 2,83 1,52 6,23 3,54 6,71 3,20 1,48 3,15 0,70 3,96 3,39 4,45 3,13 2,68 3,78 3,74 10,72

11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI

ICF Balanced

125,5743

10,20

Agram Trust

70,9289

7,00

ST Balanced

164,5010

-7,00

KD Balanced

8,0623

-2,01

NFD Aureus Emerg. Markets 80,1275

-0,10

AC Global Balanced Emerg. 10,7752

0,40

ZB global

0,98

141,6400

HPB Dynamic KD Victoria PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Total East HPB Titan AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) MP-Mena HR FIMA Equity Erste Adriatic Equity ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar Raiffeisen hrvatske dionice Ilirika BRIC Raiffeisen Central Europe OTP indeksni Ilirika JIE OTP MERIDIAN 20 VB CROBEX10 A1 Ilirika Gold POBA ICO Equity C-Zenit Prospectus JIE MP-Global HR NFD Aureus New Europe VB High Equity KD Nova Europa ST Global Equity

PBZ Global fond kn HPB Global kn Raiffeisen Balanced € Raiffeisen Prestige € Agram Trust kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn Ilirika JIE Balanced € Erste Balanced € ST Balanced kn C-Premium kn ZB global € ICF Balanced kn Allianz Portfolio kn KD Balanced kn HI-balanced € OTP uravnoteženi kn

108,2242 103,1797 152,3700 107,9300 70,9289 10,7752 80,1275 145,3683 128,3800 164,5010 5,7122 141,6400 125,5743 118,1303 8,0623 10,1206 113,5505

0,05 0,04 -0,08 -0,08 -0,15 -0,21 -0,27 -0,37 -0,47 -0,56 -0,56 -0,58 -0,58 -0,59 -0,62 -0,71 -0,89

-1,96 -0,51 -2,31 -1,52 1,64 -2,60 2,46 -5,50 1,89 -2,65 0,82 -4,32 6,07 1,02 -3,56 0,09 -3,00

1,25 4,31 -3,84 -1,12 -0,84 -5,27 -8,75 -6,65 2,40 -6,14 0,83 -5,99 7,82 1,48 -5,35 -2,99 2,38

12,39 1,89 2,89 2,34 7,00 0,40 -0,10 4,33 13,14 -7,00 4,44 0,98 10,20 10,99 -2,01 4,29 6,94

5,25 0,54 4,86 5,86 -0,69 3,22 -4,35 7,09 0,37 6,03 -11,85 3,53 2,81 8,00 -3,85 0,13 2,31

3,61 5,47 -1,82 -0,41 1,43 -4,19 -5,59 -4,18 5,08 -3,65 2,13 -4,03 11,03 2,56 -3,71 -1,30 5,53

314,407 96,530 302,973 173,224 15,593 13,997 13,636 40,636 115,522 16,528 12,222 697,986 18,878 8,214 6,686 77,333 39,296

9,83 5,77 8,87 1,34 3,00 2,36 4,99 5,47 10,48 8,50 4,44 10,02 9,19 2,17 5,48 9,38 5,58

11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011

€ € kn € € € € €

161,3100 177,3200 166,6437 129,1246 131,6184 134,7300 11,6453 125,1766

-0,04 -0,05 -0,05 -0,10 -0,11 -0,23 -0,42 -0,51

0,32 -0,35 0,61 0,83 0,14 0,83 0,21 -3,69

0,95 1,36 2,83 2,98 1,48 3,40 2,40 -1,18

1,31 4,73 7,90 6,29 4,22 6,97 3,73 0,34

4,89 6,48 7,91 4,53 4,42 4,52 1,64 4,12

1,38 1,65 2,90 3,69 1,59 3,38 2,42 -1,34

173,931 550,057 74,448 28,826 202,100 632,865 8,401 18,340

10,02 9,13 6,71 5,77 8,34 8,11 9,38 5,57

11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 08.07.2011

€ kn kn kn € kn € kn kn $ kn kn kn kn € kn kn kn

127,4740 137,2509 117,3315 11,5122 10,8465 133,9647 141,3542 147,0900 140,3300 125,3552 133,9219 124,2340 109,9940 104,3429 107,6400 101,0168 164,9014 140,9950

0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,59 0,63 -0,70 0,67 0,74 0,51 0,45 0,53 0,52 0,20 0,51 0,51 0,65 1,81 0,97 0,50 0,53 0,76

1,16 1,27 0,03 1,51 1,41 1,01 0,94 1,38 1,11 0,51 1,17 1,36 1,26 1,62 1,87 N/A 1,22 1,60

2,70 2,99 1,74 3,03 3,08 2,21 1,91 3,22 2,90 1,21 2,79 2,62 2,81 3,16 3,40 N/A 2,45 3,01

4,26 4,30 4,44 5,18 3,94 6,14 3,21 4,72 4,27 3,68 5,19 3,99 4,49 2,20 4,17 N/A 4,67 4,51

1,22 1,35 0,14 1,59 1,50 1,07 0,99 1,46 1,19 0,58 1,26 1,45 1,32 1,75 1,94 1,02 1,30 1,69

561,310 37,739 172,700 183,565 29,076 1257,331 117,835 1413,336 1026,761 42,394 363,999 217,259 170,544 7,005 199,641 5,040 2602,710 117,063

8,97 7,53 3,68 2,79 2,10 12,28 10,97 8,38 8,11 6,25 5,77 5,55 2,17 1,95 1,80 0,46 10,97 7,80

11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011 11.07.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,6437

7,90

Erste Bond

134,7300

6,97

HPB Obveznički

129,1246

6,29

Raiffeisen Bonds

177,3200

4,73

HI-conservative

11,6974

4,29

OTP euro obveznički

125,1766

0,34

ZB bond

161,3100

1,31

PBZ Bond fond

131,6184

4,22

HI-conservative

11,6974

4,29

Raiffeisen Bonds

177,3200

4,73

ZB bond Raiffeisen Bonds Capital One HPB Obveznički PBZ Bond fond Erste Bond HI-conservative OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI PBZ Euro Novčani ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash PBZ Novčani fond ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash ZB plus HI-cash

+


OGLAS

Crobex potonuo ispod 2200 bodova PoToP ZAbE Dionice Zagrebačke banke pale su više od tri posto nakon što se proširio strah od izbijanja dužničke krize u Italiji, Španjolskoj i Portugalu Niska likvidnost domaćeg tržišta u kombinaciji sa strahom od izbijanja dužničke krize u Europi srušila je u utorak Crobex ispod psihološki važne razine od 2200 bodova. Crobex je pao 1,24 posto, na 2192,89 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,92 posto, na 1185,82 boda. Redovan promet dionicama iznosio je 22 milijuna kuna uz pet milijunaša. "Indeksi su znatno oslabjeli pod utjecajem negativnih kretanja na svjetskim burzama uslijed neizvjesnosti oko dužničke krize u eurozoni. Prilič-

no niska likvidnost samo je pridonijela produbljivanju cjenovnih minusa", kazala je za Hinu Danijela Sporiš, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom društvu Credos.

Nervoza u Zagrebu

Zbog straha investitora da bi dužnička kriza u eurozoni mogla zahvatiti i Italiju i Španjolsku danas je nastavljena oštra rasprodaja dionica na europskim burzama. Londonski Ftse indeks pao je 1,6 posto, frankfurtski DAX dva posto, a pariški CAC 2,4 posto. Najveći gubitnik u uto-

rak na Zagrebačkoj burzi bila je dionica Zagrebačke banke. Najveća domaća banka pala je 3,5 posto, na 303 kune. Tom je dionicom ostvaren promet od 1,2 milijuna kuna, pri čemu joj se najniža dnevna cijena spuštala i do 292 kune. Dionica talijanskog UniCredita, vlasnika Zabe, od početka godine pala je 30 posto. Najveći dobitnik i jedina dionica u plusu među dvadeset najlikvidnijih u utorak je bio Tisak. To je izdanje poraslo 1,78 posto, na 196 kuna. Na Tisak je tijekom trgovinskog dana potrošeno nešto manje

FRANJo LukovIć, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, čija je dionica u utorak pala tri i pol posto snimiosaša ćetković

od pola milijuna kuna, pri čemu je više od 2000 dionica vlasnika promijenilo po cijenama između 190 i 196 kuna.

LkPC na 1028 kuna

Pod većim pritiskom prodaje bila je i dionica Luke Ploče nakon završetka upisa novih dionica te kompanije. Dionica je pala na 1028 kuna, što je pad cijene gotovo dva posto. Ipak, ta cjenovna razina i dalje

REGIJA

Nastavljen pad sarajevskih indeksa Sarajevski dionički indeksi pretrpjeli su jedan od najvećih padova na regionalnim burzama u utorak. SASX-10 izgubio je 0,75 posto vrijednosti i spustio se na 979,09 bodova. Najveći pad zabilježio je

Energoinvest, čija je cijena oslabila 9,02 posto uz mali promet, koji je iznosio samo nešto više od 8000 konvertibilnih maraka. Jedina dionica koja je zabilježila rast u utorak bila je Fabrika duhana Sarajevo. Beogradski indeks Belex15

neznatno je narastao 0,06 posto. Najlikvidnije izdanje na Beogradskoj burzi bilo je ono Naftne industrije Srbije kojim se trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 14,3 milijuna dinara. NIS je zabilježio rast cijene od 1,66 posto.

Ljubljanski SBITOP ojačao je 0,15 posto, i to najviše zahvaljujući većem rastu Telekoma Slovenije i Krke. Najlikvidnija Krka, kojom se u utorak trgovalo u vrijednosti od 593.000 eura, narasla je 0,33 posto, na 60,20 eura. B. St.

nudi znatnu premiju u odnosu na jedinstvenu prodajnu cijenu novih dionica. Naime, Luka Ploče je u ponedjeljak zatvorila knjigu ponuda za kupnju redovnih dionica te izvijestila da je po jedinstvenoj prodajnoj cijeni od 850 kuna prodano njih 200.353 pa je ukupna vrijednost transakcije premašila 170,3 milijuna kuna. Nikola Sučec

bRoJkE

0,82 2,54 posto pao je Mbi10, dionički indeks Makedonske burze

posto pao je Birs, dionički indeks Banjalučke burze


Južni Sudan, jedna od najmlađih nezavisnih država koja je samostalnost stekla referendumom u siječnju 2011., a službeno od 9. srpnja 2011., lansirat će svoju službenu valutu. Južnosudansku funtu krasit će sli-

ka pokojnog Johna Garanga, najcjenjenijeg vođe. Mirovni sporazum koji je Garang postigao 2005. s Khartoumom prokrčio je put neovisnosti sudanskog juga 9. srpnja. Ekonomski analitičari kažu kako je lansi-

ranje valute jedan od mnogih izazova s kojima će se suočiti nova država. Ministar financija David D. Athorbei izjavio je kako će nova valuta biti puštena u promet u idući ponedjeljak. B.hr

dObiTnici dAnA (ZSE) IPK Osijek -30,00% Hrvatski duhani -14,29% Rivera Poreč -9,09% Pik Vinkovci -8,73% Hg Spot -8,29%

Banka Brod Solaris Saponia Slavonski ZIF Vupik

12 Raste

GUbiTnici dAnA (ZSE) +18,03% +6,7% +2,78% +2,27% +1,84% 50 Pada

9 Nema promjene

arhiva business.hr

jedna od najmlađih nezavisnih država uskoro dobiva službenu valutu jOhn Garang indeKsi CROX Mirex

Vrijed. 1,208,66 162,38

Prom. 1.37% 0,31%

Sirova nafta 95,15 Prirodni plin 4,38 Zlato 1.553,29 Srebro 35,78 Goveda 114,73 Kava 295,32

1,09% 4,06% 0,61% 2,45% 2,42% 1,82%

www.business.hr

PRičA O UsPjehU

UKRATKO...

Kako radnike natjerati da zarađuju? Ukinite im sva pravila nju, ako bi ikome uopće pala na pamet, zaustaviti u korijenu ostali radnici. Jedino pravilo koje je Semler uveo jest rotacija zaposlenika i menadžera između timova, pa tako svatko može u jednom timu raditi najmanje dvije, a najviše pet godina. Tako za svako radno mjesto u svakom trenutku postoji potencijalna zamjena, nitko nije nezamjenjiv. Štoviše, Semler potiče svoje radnike da posjećuju neku od 30 tvrtki koje rade u njihovoj blizini te da usporede radne uvjeti i plaće. Svi dobri prijedlozi i sva saznanja koja radnici tako prikupe odmah se primjenjuju u radu tvrtke. Članovi timova redovito ocjenjuju menadžere te su upravo oni odgovorni za odabir i zapošljavanje novih. Odjel za upravljanje ljudskim resursima može predlagati kandidate, no radnici ih osobno intervjuiraju prije nego što ih zaposle u svom timu. Nova organizacija rada, koja odgovara tvrtkama s visokovrijednim proizvodima, na kojima se ostvaruje velika marža, podigla je prihod tvrtke na 150 milijuna dolara godišnje. D. B.

Rektor najavio odgodu nastave Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš upoznao je studente s odlukom Senata kojom se najavljuje odgoda početka nastave zbog upućivanja u saborsku proceduru triju prijedloga zakona o visokoškolskom obrazovanju.

semLeR je svoje iskustvo opisao u knjizi Maverick

Hoće li španjolska i talijanska kriza nastaviti ruštiti indekse, pratite na ...

arhiva business.hr

Bez obzira na to što stroge korporativne običaje ili pravila uzimamo zdravo za gotovo te što zaposlenici u tvrtkama znaju da moraju prihvatiti određena pravila o dolasku na posao, odjeći, hijerarhiji ili plaći koju primaju, američki proizvođač pumpi za vodu, strojeva za žvakaće gume i klimatizacijskih uređaja te građevinar Semco dokaz je da pravila zapravo štete produktivnosti. Nakon što je naslijedio tvrtku od oca, Ricardo Semler je ukinuo kontrolu dolazaka na posao i pravila odijevanja, uklonio zidove između ureda te ukinuo rezervacije za parkirališna mjesta, čak i odluku o plaćama zaposlenika. Umjesto toga formirao je nekoliko timova kojima je dao apsolutnu autonomiju da odluče o svemu. Tako je njima prepuštena čak i nabava, sami odlučuju što će kupiti i koliko su spremni to platiti, ali cijelo vrijeme moraju biti svjesni da im plaća, sukladno međusobnom dogovoru, ovisi isključivo o profitu koji ostvare. Uprava ne mora igrati ulogu policajca u takvim slučajevima jer će bilo koju nerazumnu kup-

Repinc zamijenio Kruljca Jučer je u Karlovcu novi zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general bojnik Dragutin Repinc preuzeo dužnost na koju ga je imenovao predsjednik Ivo Josipović.

Lagarde: Grčka nije učinila dovoljno Grčka je poduzela značajne mjere kako bi smanjila proračunski manjak, ali to još uvijek nije dovoljno, upozorila je izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde.

www.business.hr


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.