Glasnik AMACIZ-a br. 63, 64 / 2023.

AMACIZ 6

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

3 4

Sponzori AMACIZ-a 2020.

Zlatni: Srebrni: Brončani: Podupiratelji: 2021.

Zlatni: Srebrni: Brončani: Podupiratelji:

Jakov Buljan Antun Glasnović Biserka Glasnović, Vida Jarm Zdenko Buić, Lidia Cieslinska-Živčić, Željka Filipović-Kovačević, Marija Marović, Sonja Rohr, Svebor Rohr, Mirjana Uršulin Jakov Buljan Maja Blanuša, Antun Glasnović Biserka Glasnović, Marijan Tomaš Ana Bačić, Marija Bačić, Mira Bogunović, Zdenko Buić, Nevenka Bukovinac, Lidia Cieslinska-Živčić, Ivan Jurić, Miroslav Matasović, Zvonimir Nuber, Milan Ortner, Neda Ortner, Višnjica Ponjan, Sonja Rohr, Svebor Rohr, Mirjana Uršulin

2022. (do 11. 5. 2022.)

Zlatni: Srebrni: Brončani:

Jakov Buljan Maja Blanuša, Nevenka Bukovinac, Antun Glasnović, Vilina Šincek-Pećanić Ranka Franz-Štern, Biserka Glasnović, Marijan Tomaš

Podupiratelji:

Jozo Anušić, Zdenko Buić, Lidia Cieslinska-Živčić, Željka Filipović-Kovačević, Hrvoje Grgić, Marija Grgić, Ljiljana Ivanišević, Branka Katušim-Ražem, Jadranka Krleža, Irena Lukić, Antun Meleš, Višnjica Ponjan, Ferencne Ranogajec, Sonja Rohr, Svebor Rohr, Đurđica Španiček, Rajka Štefanić, Mirjana Uršulin, Božica Zrinjščak, Predrag Zrinjščak, Petar Žižić.

AMACIZ se zahvaljuje svim sponzorima i podupirateljima!

Dragi čitatelji, Više je razloga da je ovaj Glasnik ovako opsežan. Na žalost, velik dio Glasnika odnosi se na sjećanja i život aktivnih i značajnih članova AMACIZ-a koji su nas napustili u protekle dvije godine. Međutim, život nam se uglavnom vraća u normalu pa su i sve sekcije ponovno aktivne. Tu su i obljetnice koje smo zabilježili protekle godine.

Novost je da društvo ima novu predsjednicu koja se entuzijastično primila posla i uvodi brojne novine o kojima ćete zasigurno saznavati iz slijedećih brojeva Glasnika.

Jasna Prlić Kardum

SADRŽAJ Alumni priča: Alumni kao snaga Sveučilišta - uspješna priča FKIT-a Izborna godišnja skupština Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija Hrvatski velikan ŽARKO DOLINAR (1920. – 2003.)

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a: Sekcija znanstveno-stručnih kolokvija Akademski zbor Vladimir Prelog u 2021.

Likovna sekcija Inovatori AMACIZ-a: Inovatori u teško vrijeme 2020. – 2022.

Planinarsko-izletnička sekcija: Pandemijski izleti skupine planinara AMACIZ-a Novosti iz Planinarsko-izletničke sekcije - Pismo pročelnice

22

Romantični izlet u Viroviticu, u profi organizaciji Biserke Goleš-Glasnović i Antuna Glasnovića Rakitje - jezera u predgrađu Zagreba Lijepi vidici s Ofrisima i Orhisima Osvrt na kupsku dolinu Godišnji izlet: VIROVITICA − GRAD VIROVA I TICA Sportska sekcija OBLJETNICE 30 godina AMACIZ-a, prve alumni udruge na Sveučilištu u Zagrebu AZ Vladimir Prelog Predstavljena knjižica i podijeljena priznanja i zahvalnice

30

30 godina djelovanja Akademskog zbora Vladimir Prelog AZ Vladimir Prelog svečanim koncertom u crkvi sv. Blaža obilježio 30 godina djelovanja Pedeset godina pingača - prof. dr. sc. ANTUN GLASNOVIĆ

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

SUSRET GENERACIJA Nakon 60 godina okupili se bivši studenti Kemijsko-tehnološkog odjela, sada FKIT-a FKIT susreti generacija 1980-ih – Pelješac 2022.

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE Znanstveno-sportsko natjecanje -Tehnologijada 2022.

40

Izabrane nove urednice studentskog časopisa Reaktor ideja Startup Factory 2022 - tim Just H2O AMACIZ ČESTITA IN MEMORIAM

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Godina XXXI., broj 63, 64, Zagreb, 2023.

Nakladnik: Društvo diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija u Zagrebu (AMACIZ) Glavna urednica: Jasna Prlić Kardum Uredništvo: Jasna Prlić Kardum Jelena Macan Antun Glasnović Lektorica i korektorica: Silvija Brkić Midžić Prijelom i likovno rješenje: Marcela Matijević Klobučar Adresa uredništva : Uredništvo Glasnika AMACIZ-a Trg Marka Marulića 20, 10000 Zagreb E-mail: amaciz@fkit.unizg.hr OIB 52827984480 Žiro račun AMACIZ-a IBAN: HR64 23600001101408998

22

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

DOGAĐANJA

Alumni priča: Alumni kao snaga Sveučilišta - uspješna priča FKIT-a Preuzeto s mrežne stranice: www.unizg.hr/nc/vijest/article/alumni-prica-alumni-kao-snaga-sveucilista-uspjesna-prica-fkit-a/ foto: Panelisti i publika

C

iklus predavanja Moja/Naša alumni priča nastavljen je uspješnom pričom Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Savez ALUMNI UNIZG je 16. prosinca 2021. organizirao razgovor sa zanimljivim gostima koji su govorili o početcima i razvoju alumni aktivnosti na Sveučilištu u Zagrebu, a posebno o brojnim alumni aktivnostima na FKIT-u, utjecaju najpoznatijega alumnusa FKIT-a nobelovca Vladimira Preloga te budućnosti i važnosti obostranoga povezivanja Sveučilišta, odnosno fakulteta sa svojim alumnima, tako i alumna sa svojim Sveučilištem i fakultetom.

Svaki gost, ujedno bivši student FKIT-a, ispričao je svoju stranu uspješne priče toga Fakulteta, a gosti su bili: prof. emer. Helena Jasna Mencer, prva rektorica Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu u dva mandata i jedna od osnivača alumni udruge Fakulteta (AMACIZ), prof. dr. sc. Ante Jukić, aktualni dekan Fakulteta, dr. sc. Krunoslav Kovačević, jedan od osnivača alumni udruge Fakulteta (AMACIZ), doktorand nobelovca Vladimira Preloga i nekadašnji pročelnik Akademskoga zbora „Vladimir Prelog” i dr. sc. Franjo Jović, aktivni alumnus Fakulteta zaposlen u Plivi d.d. Razgovor je moderirao alumnus Sveučilišta u Zagrebu Mislav Togonal, urednik i voditelj na HRT-u.

Okupljenima se na početku obratio predsjednik Saveza ALUMNI UNIZG prof. dr. sc. Mario Šafran istaknuvši kako je ovaj put promijenjena paradigma uobičajene alumni priče u želji da se prikaže uspješan model razvoja alumni filozofije na jedhttps://www.youtube.com/watch?v=cxlk2I1xoic

nome fakultetu. Pozdravio je publiku i u ime rektora prof. dr. sc. Damira Borasa, koji uvijek rado prisustvuje alumni pričama, ali je ovaj put bio u tome službeno spriječen.

prof. emer. Helena Jasna Mencer

Tako se prva i za sada jedina rektorica Helena Jasna Mencer kroz simpatične crtice prisjetila početaka razvoja alumni filozofije na FKIT-u pa potom i Sveučilištu u Zagrebu, pritom istaknuvši inicijatore same ideje prof. dr. sc. Branka Kunsta, prof. dr. sc. Zvonimira Šeparovića i prof. dr. sc. Žarka Dolinara.

Povezano s razvojem alumni filozofije, Kruno Kovačević se prisjetio važnosti poticajnoga odnosa našega nobelovca

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

7

DOGAĐANJA

Vladimira Preloga prema njemu i ostalim doktorandima te nam je ispričao o raznim alumni aktivnostima koje provodi AMACIZ u cilju okupljanja i druženja alumna toga fakulteta - friends-raising. Jedna od aktivnosti je i rad Akademskoga zbora „Vladimir Prelog” čiji je donedavno bio pročelnik, a koji djeluje već 30 godina. Taj je zbor po svojoj kvaliteti i uspjesima prepoznat i šire od sveučilišnoga okvira.

Panelisti

Dekan Ante Jukić je rekao kako je Fakultet prepoznatljiv po svojim istraživanjima i povezanosti s industrijom pritom ističući važnost povezanosti Fakulteta i Sveučilišta sa svojim alumnima na obostranu korist. Također, istaknuo je da Fakultet kroz zajedničke projekte, konferencije, izdavanje časopisa i sl. podupire stručna društva i AMACIZ te prema njima usmjerava određene donacije.

Dekan FKIT-a prof. dr. sc. Ante Jukić

8

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Dr. sc. Franjo Jović, koji je izuzetno aktivan u suradnji sa svojim bivšim fakultetom, rekao je kako sa svoje pozicije u Plivi ostvaruje intenzivnu suradnju s Fakultetom kroz projekte gdje je fokus na generiranju znanja, a ne primarno na financijskoj koristi, kao i suradnju s diplomantima koji dolaze odraditi praksu te zapošljavanjem najboljih studenata.

Dr. sc. Franjo Jović i dr. sc. Krunoslav Kovačević

Na kraju je prof. dr. sc. Mario Šafran zahvalio sugovornicima na zanimljivom razgovoru. Također, zahvalio je rektoru Damiru Borasu i dekanu Fakulteta prometnih znanosti prof. dr. sc.

Tomislavu Josipu Mlinariću na podršci koju daju radu Saveza i potpomaganju održavanja alumni događanja. Zaključio je predavanje riječima da alumni jesu snaga našega Sveučilišta jučer, danas i sutra.

Voditelj i panelisti

DOGAĐANJA Izborna godišnja skupština Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija Ljerka Kratofil Krehula Antun Glasnović U četvrtak, 24. ožujka 2022. u 18 sati, u vijećnici FKIT-a na Marulićevom trgu 19, održana je 32. redovita izborna godišnja skupština društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija.

Predsjednik AMACIZ-a, prof. dr. sc. Antun Glasnović, otvorio je Skupštinu i pozdravio sve prisutne. Prije početka Skupštine, zamolio je da svi minutom šutnje odaju počast nedavno preminulim zaslužnim članovima AMACIZ-a:

Dnevni red Skupštine

Prof. dr. sc. Branko Kunst, prvi predsjednik Društva

Sjećanje na zaslužne preminule članove AMACIZ-a – održana minuta šutnje

Prof. dr. sc. Ljerka Duić, aktivna članica Društva od osnutka

Pozdravni govori uzvanika 1. Izbor Radnog predsjedništva, zapisničara i ovjeritelja zapisnika 2. Izvješće o radu Društva Izvješće o radu sekcija tijekom protekle godine Izvješće o četverogodišnjem radu Društva Izvješće o članstvu 3. Financijsko izvješće Društva a) Financijsko izvješće za 2021. b) Financijski plan za 2022.

4. Rasprava o izvješćima i prihvaćanje izvješća 5. Davanje Razrješnice dosadašnjem predsjedniku Društva AMACIZ i članovima Upravnog odbora 6. Izbor predsjednika Društva 7. Izbor tajnika društva 8. Izbor Upravnog odbora Društva 9. Razno

Dr. sc. Željka Hodžić, aktivna članica Društva i pročelnica Likovne sekcije Društva Mr. sc. Boris Perhač, aktivni stolnotenisač Društva od osnutka Dr. sc. Nikola Kujundžić, aktivni član Društva i pročelnik Planinarsko-izletničke sekcije Prof. Vinko Glasnović, prvi dirigent Akademskog zbora „Vladimir Prelog” Predsjednik Antun Glasnović zatim je predložio dnevni red Skupštine koji je jednoglasno prihvaćen.

Nakon toga najavio je pozdravni govor dekana Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, prof. dr. sc. Ante Jukića. Dekan je pozdravio sve prisutne, izvijestio o aktivnostima Fakulteta u proteklom razdoblju te o problemima vezanim za oštećenje zgrada Fakulteta u potresima 2020. te najavio obnovu fakultetskih zgrada. Poželio je uspješan rad Skupštini i Društvu u predstojećem razdoblju. Rekao je i da su prethodne generacije kolega, tj. članovi Društva, svakako bile zaslužne za rad i napredak Fakulteta.

Zatim je prisutne pozdravio prof. dr. sc. Mario Šafran, predsjednik Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu – ALUMNI UNIZG. Također je poželio uspješan rad Društvu i naglasio da je AMACIZ najstarija i najaktivnija alumni udruga Sveučilišta u Zagrebu.

Uslijedio je radni dio sastanka.

Nazočni: 56 članova Društva

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

9

DOGAĐANJA

Ad 1.)

Izabrano je Radno predsjedništvo Skupštine: Mirela Leskovac, Damir Markić i Emir Hodžić. Za zapisničara je izabrana Ljerka Kratofil Krehula, a za ovjeritelje zapisnika Jasna Prlić Kardum i Jelena Macan.

Ad 2.)

Predsjednik Društva Antun Glasnović u svom je izvješću naveo da su aktivnosti Društva u proteklom razdoblju smanjene u odnosu na razdoblje prije pandemije.

Akademski zbor „Vladimir Prelog”, čiji je pročelnik Branko Kobas, a dirigentica Iva Juras, proslavio je prošle godine 30 godina djelovanja pa je tom prigodom izdana brošura o radu Zbora. Brošuru je uredio Krunoslav Kovačević, tiskanje je potpomogla Pliva, a promocija je održana u prosincu 2021. u vijećnici FKIT-a. Zahvalio je FKIT-u i dekanu Anti Jukiću koji je tom prigodom najavio donaciju u iznosu od 10.000 kuna za aktivnosti Zbora. Predsjednik je u nastavku izvješća najavio svečani koncert povodom 30 godina djelovanja Zbora koji će se održati 8. travnja 2022. u Crkvi sv. Blaža te je zahvalio Zboru na dugom djelovanju i brojnim aktivnostima u proteklih 30 godina.

Jasna Prlić Kardum urednica je Glasnika AMACIZ-a, za koji pristižu brojni prilozi i uskoro bi trebao izaći njegov novi broj.

Tajnica Društva Mirela Leskovac izvijestila je prisutne o članstvu Društva. Društvo trenutno ima oko 320 članova, broj članova nije se bitno mijenjao u proteklom periodu. Članarina iznosi 80 kuna. Drago joj je da Društvo nastavlja uspješno djelovati i istaknula je da je glavna ideja alumni udruga održavanje kontakata i druženje kolega. Zahvalila je članovima na uplatama i nada se i daljnjoj uspješnoj suradnji.

Ad 3.)

Izvješće je podnio predsjednik Društva.

U protekloj godini, zbog razumljivih okolnosti uzrokovanih epidemijom i potresima, smanjene su aktivnosti Društva, a time i prihodi (uplate članarina, donacije). Zbog navedenog stanja, smanjeni su i rashodi.

Financijski plan za 2022. predviđa sredstva koja uplaćuje Grad Zagreb u obliku potpora (10.000 kn Zboru, a 4.000 kn Likovnoj sekciji). FKIT također uplaćuje sredstva Društvu kao članski doprinos.

Ad 4.)

Članice Likovne sekcije i Galerije AMACIZ-a čija je pročelnica Terezija Bitevija, voditelj Marko Pašalić, bile su vrlo aktivne unatoč epidemiji. Sastajale su se, slikale i crtale na otvorenom, primjerice u Botaničkom vrtu. Likovni radovi prezentirani su 2020. na tri izložbe na daljinu i 2021. na jednoj. U Kulturnom centru Travno i u Centru za kulturu i obrazovanje Susedgrad izložili su 2021. svoje radove na izložbi Španciramo Zagrebom.

Izložba radova članova ove sekcije postavljena je upravo na Marulićevu trgu 19 u sklopu današnje skupštine.

U sklopu sekcije znanstveno-stručnih kolokvija AMACIZ-a (pročelnica Ljerka Kratofil Krehula), predavanja su u 2021. održali doc. dr. sc. Zvonimir Katančić i doc. dr. sc. Petar Kassal, obojica s FKIT-a, koji su predstavili svoje uspostavne istraživačke projekte.

Prisutni članovi na Skupštini jednoglasno su prihvatili izvješća.

Aktivnosti Sportske sekcije (pročelnik Matija Gretić) odvijale su se u 2021. i 2022. smanjenim intenzitetom zbog epidemije. Predsjednik Društva prisjetio se brojnih sportskih susreta i prvenstava tijekom djelovanja Društva. Napomenuo je da je AMACIZ aktivan u Udruzi stolnotenisača rekreativaca Zagreba (SOKAZ) od početka djelovanja Društva, tj. od 1992. godine.

Branko Kobas, pročelnik Akademskog zbora „Vladimir Prelog”

Ljiljana Pedišić, pročelnica Inovatorske sekcije, navela je da je istaknuta inovacija u proteklom razdoblju bila ona Sanje Martinez i Ivane Šoić. Inovatori su u listopadu sudjelovali i na izložbi inovacija INOVA 2021. gdje su kolege iz INA MAZIVA osvojili medalje. Članice AMACIZ-a Ljiljana Pedišić i Biserka Tkalčec bile su članice međunarodnog žirija za inovacije.

10

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Ad 5.)

Odlukom prisutnih članova dana je razrješnica dosadašnjem predsjedniku Antunu Glasnoviću koji je bio predsjednik Društva od 2010. godine.

U sklopu ove točke daje se razrješenje članovima Upravnog odbora Društva: Mirela Leskovac, tajnica Društva Tomislav Bolanča, dosadašnji dekan FKIT-a

Terezija Bitevija, pročelnica Likovne sekcije i Galerije AMACIZ-a Ljiljana Pedišić, pročelnica Inovatorske sekcije Ljerka Kratofil Krehula, pročelnica Sekcije znanstveno-stručnih kolokvija Nedjeljko Kujundžić, pročelnik Planinarsko-izletničke sekcije Matija Gretić, pročelnik Sportske sekcije

DOGAĐANJA

Ad 6.)

7. Ljerka Kratofil Krehula, pročelnica Sekcije znanstveno-stručnih kolokvija

Upravni odbor je na svome sastanku održanom 3. ožujka 2022. za predsjednicu AMACIZ-a predložio Mirelu Leskovac, profesoricu FKIT-a, koja je prijedlog prihvatila.

8. Nevenka Bukovinac, pročelnica Planinarsko-izletničke sekcije

Mirela Leskovac zahvalila je dosadašnjem predsjedniku Glasnoviću i Upravnom odboru na ukazanom povjerenju te se nada uspješnom nastavku djelovanja Društva i budućim aktivnostima. Rekla je da je zahvalna svima koji su kroz protekle godine nastojali da rad Društva bude uspješan, posebno prof. Štefici Cerjan-Stefanović, prof. Mariji Kaštelan-Macan, prof.

Emiru Hodžiću, pokojnom prof. Branku Kunstu i prof. Antunu Glasnoviću. Naglasila je da je otvorena za prijedloge i komentare koji će pridonijeti djelovanju Društva. Napomenula je da je u izradi prospekt Društva u kojem se na jednoj stranici nalazi pristupnica za učlanjenje. Mirela Leskovac i dekan Ante Jukić naglasili su da se u predstojećem periodu nadaju i uključivanju studenata FKIT-a u rad Društva.

Prisutni na Skupštini jednoglasno su prihvatili izbor Mirele Leskovac za predsjednicu AMACIZ-a.

9. Nikola Rimac, pročelnik Sportske sekcije U radu Upravnog odbora sudjeluje i urednica Glasnika Jasna Prlić Kardum.

Ad 9.)

Nije bilo posebnih tema i napomena pod ovom točkom.

Dosadašnji predsjednik AMACIZ-a, prof. Antun Glasnović, poželio je novoj predsjednici Društva i novom Upravnom odboru uspješan rad, zahvalio prisutnima na pažnji te pozvao sve okupljene na izložbu slika Likovne sekcije i nastavak druženja na domjenku u Vijećnici.

Ovim je završen program Godišnje skupštine AMACIZ-a za 2022. godinu.

Ad 7.)

Upravni odbor na svome je sastanku od 3. ožujka 2022. za tajnicu AMACIZ-a predložio Emi Govorčin Bajsić, profesoricu FKIT-a, koja je dugi niz godina vrlo aktivno sudjelovala u radu Društva, bila je pročelnica Sekcije znanstveno-stručnih kolokvija i potpredsjednica AMACIZ-a.

Prisutni na Skupštini jednoglasno su prihvatili izbor Emi Govorčin Bajsić za tajnicu AMACIZ-a.

Ad 8.)

Prema Statutu Društva u Upravni odbor ulaze predsjednik, tajnik, dekan FKIT-a i pročelnici sekcija, a urednik Glasnika također sudjeluje u radu Upravnog odbora.

Nakon kraće rasprave, predložen je sljedeći sastav Upravnog odbora AMACIZ-a: 1. Mirela Leskovac, predsjednica 2. Emi Govorčin Bajsić, tajnica 3. Ante Jukić, dekan FKIT-a 4. Branko Kobas, pročelnik Akademskog zbora Vladimir Prelog 5. Terezija Bitevija, pročelnica Likovne sekcije i Galerije AMACIZ 6. Ljiljana Pedišić, pročelnica Inovatorske sekcije

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

11

DOGAĐANJA Hrvatski velikan ŽARKO DOLINAR (1920. – 2003.)

Znanstvenik, svjetski prvak u stolnom tenisu, pravednik među narodima, erudit, kolekcionar, alumnus Sveučilišta u Zagrebu Antun Glasnović manistički, domoljubni i akademski prinos Hrvatskoj.

Brojni su razlozi zbog kojih prof. dr. sc. Žarka Dolinara možemo smatrati hrvatskim velikanom. Bio je prvi hrvatski sportaš koji je postao svjetski prvak u stolnom tenisu i bio višestruki pobjednik na europskim i državnim prvenstvima 1950-ih i 1960-ih godina. Bio je sportski uzor generacijama mladih stolnotenisača u Hrvatskoj. Bio je znanstvenik svjetskoga glasa u području veterine i medicine. Od države Izrael dobio je visoko priznanje Pravednik među narodima, za pomoć i spašavanje Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Jedan je od pionira alumni pokreta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je u osnivanju društva Almae Matris Alumni Croaticae (AMAC), kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Strastveni je kolekcionar autograma, pisama, slika i drugih predmeta čija je zbirka obuhvaćala preko 75.000 primjeraka.

Autor knjige: dr. sc. Krunoslav Kovačević

P

očetkom 2022. u serijalu Hrvatski velikani nakladnika Privlačica d.o.o., Vinkovci tiskana je knjiga ŽARKO DOLINAR autora Krunoslava Kovačevića. Recenzenti knjige su Antun Glasnović i Mario Šafran.

Naklada Hrvatski velikani na popularan način predstavlja životopise velikana koji su svojim djelom i postignućima trajno zadužili hrvatski narod.

U ovoj knjizi prikazan je životopis hrvatskog velikana dr. sc. Žarka Dolinara, koji obuhvaća njegov znanstveni, sportski, hu-

12

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Knjiga predstavlja Dolinarov život sljedećim cjelinama: Uvod, Kratki životopis, Znanstvena i nastavna aktivnost u Zagrebu i Baselu, Sportska karijera Žarka Dolinara, Žarko Dolinar kao slikar i ljubitelj slikarstva, Dolinar kao kolekcionar, Nagrade i priznanja Žarka Dolinara, Razgovori sa Žarkom Dolinarom, Nakon smrti Žarka Dolinara, 2003., Inicijator alumni djelovanja u Hrvatskoj i svijetu, Nagrada Žarko Dolinar Društva Alumni UNIZG, Rekli su o Žarku Dolinaru, Izvori i O autoru.

Po svom izboru izdvajam naglaske iz pojedinih poglavlja.

Žarko Dolinar – vrhunski stolnotenisač Na svjetskim prvenstvima nastupao je osam puta i osvojio osam medalja: brončanu u Kairu 1939., srebrnu u Utrechtu 1955., zlatnu u igri parova s Vilimom Harangozom 1954. u Londonu, srebrnu s Lindom Wertl-Rumpler u Bukureštu 1953. i brončanu u Londonu 1954. te kao član jugoslavenske ekipe srebrnu u Kairu 1939. i brončanu u Beču 1951. godine.

DOGAĐANJA

Znanstvena aktivnost Nije manje važno da je Žarko Dolinar bio istaknuti znanstvenik i sveučilišni nastavnik na sveučilištima u Zagrebu i u Baselu (Švicarska). Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1948. gdje je i doktorirao 1959. godine. Radio je u Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu, a od 1963. u Zavodu za anatomiju Medicinskoga fakulteta u Baselu (Švicarska). God. 1969. imenovan je vicedirektorom Anatomskog instituta, bio je izvanredni nastavnik Medicinskog fakulteta (1969.–85.), te predavač na Stomatološkom fakultetu (1978.–83.). Uz anatomiju bavio se istraživanjima s područja citologije, histologije, embriologije, opće patologije, a znanstvene radove objavljivao u hrvatskoj i inozemnoj znanstveno-stručnoj literaturi.

Pravednik među narodima Sa svojim sportskim prijateljima, zajedno s bratom Borisom, u vrijeme NDH pomogao je mnogim židovskim pojedincima i obiteljima da napuste Zagreb, pribavljajući lažne propusnice ili osobne dokumente. Žarko Dolinar je za svoju pomoć u spašavanju Židova u razdoblju 1941. – 1945. od države Izrael 1993. primio odlikovanje Pravednik među narodima. U ovom su poglavlju iznesena konkretna svjedočanstva o ovom nadasve humanom djelovanju Žarka Dolinara.

Alumni djelatnost Na poticaj prof. dr. Žarka Dolinara u Švicarskoj se 1989. osniva Alme Matris Alumni Croaticae (AMAC), tj. društvo prijatelja i bivših studenata, hrvatskih sveučilištaraca koji žive izvan domovine, a svojim djelovanjem žele dati svoj doprinos dobrobiti i popularizaciji Sveučilišta u Zagrebu kao i drugih sveučilišnih ustanova u Hrvatskoj.

AMAC UNIZG, Savez društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu ustanovio je priznanje „Žarko Dolinar” (medalja i plaketa) za osobe koje su se istakle svojom alumni aktivnosti u Hrvatskoj i u svijetu.

Iz cjeline Razgovori sa Žarkom Dolinarom parafraziram dio u kojem je razvidna njegova etičnost, skromnost, ljubav prema istini i domovini. Cijeli je život učenje i sve je prolazno, kako nas uče Grci. Panta rhei – sve teče i prolazi. Naglasio je kako na svijetu postoje samo dvije vrste ljudi, dobri i zli, a bolest, tuga i radost postoje posvuda. Njegov ideal je život Isusa Krista, stoga poziva na toleranciju protiv ignoriranja, nadmetanja, ekstremizama.

Poziva na dobrotu upozorivši kako se treba kloniti kameleona i poltrona. Ne odustaje iako je svjestan da je u ovom našem nepravednom svijetu to vrlo težak zadatak. Ustrajan i dosljedan uspijeva svoje ideale ostvariti i u svom životu pokazavši nam kako je to moguće.

Knjiga posvećena Žarku Dolinaru napisana je publicistički, jezikom primjerenim širem čitateljstvu, a autor svoja zapažanja temelji na objektivnom pristupu i donosi mnoge nove pojedinosti iz života i djelovanja Žarka Dolinara, jednog od hrvatskih velikana.

Autor knjige dr. sc. Krunoslav Kovačević uspio je prirediti zanimljiv i objektivni tekst o vrijednom djelovanju Žarka Dolinara kao znanstvenika, sportaša, pravednika među narodima, alumnusa, kolekcionara, koji se s pravom može nazvati hrvatskim velikanom. Rijetki su takvi enciklopedisti i eruditi, a prije svega plemeniti ljudi. Rijetkost koju od zaborava želi sačuvati upravo ova knjiga. Preporučivši knjigu, naglašavam kako je pisana popularnim stilom i namijenjena čitateljima različitih zvanja i zanimanja.

Njegovu su ideju na Zagrebačkom sveučilištu prvi prihvatili na današnjem Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te je 1990. osnovano prvo alumni udruženje Društvo diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija – AMACIZ. Dolinar je zajedno s nobelovcem Vladimirom Prelogom i drugim članovima Alme Matris Alumni Croaticae počeo diljem svijeta osnivati slična društva. Nakon agresije na Hrvatsku i osvajačkog rata Srbije, sve svoje napore usmjerio je na informiranje svjetske javnosti o dramatičnoj situaciji u kojoj je nametnuti rat uništavao našu domovinu. Jedna od njegovih prvih peticija nastala u kolovozu 1991. poziva na priznavanje Hrvatske te apelira za materijalnom i humanitarnom pomoći ugroženima u domovini. Dao je velik doprinos ugledu hrvatskih sveučilištaraca i sveučilišta, ali i osiguravanju studentskih i specijalističkih stipendija u međunarodnoj razmjeni.

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

13

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Ljerka Kratofil Krehula

U

sklopu znanstveno-stručnih kolokvija AMACIZ-a, predavanja su u proteklom periodu održali doc. dr. sc. Zvonimir Katančić i doc. dr. sc. Petar Kassal koji su predstavili svoje istraživačke projekte.

14. srpnja 2021. „Molekularno krojenje istezljivih i zacjeljivih vodljivih polimera za nosivu elektroniku“ (Predstavljanje Uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost)

U sklopu projektnih aktivnosti predložena su dva pristupa razvoju materijala. Prvi uključuje dinamičko nekovalentno umrežavanje vodikovim vezama, a drugi kovalentno umrežavanje konjugiranih cijepljenih kopolimera. Cijepljeni kopolimeri temeljit će se na poli(3,4-etilendioksitiofenu) kao glavnom lancu i poli(akril-uretanu) te polietilen-glikolu ili polikaprolaktonu kao bočnim lancima. Za postizanje postavljenog cilja, koristit će se radikalska polimerizacija prijenosom atoma, vrsta kontrolirane radikalske polimerizacije kojom je moguće sintetizirati cijepljeni kopolimer s kontroliranom gustoćom i duljinom bočnih lanaca odgovornih za rastezljivost i zacjeljivost. Sintetizirani polimeri bit će tiskani na elastične podloge inkjet tehnikom kako bi se dobio materijal spreman za integraciju senzora.

doc. dr. sc. Zvonimir Katančić Zavod za polimerno inženjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Zvonimir Katančić predstavio je projekt koji se bavi istraživanjima u području nosive elektronike i razvoja materijala s dobrim električnim svojstvima i onima nalik koži. Takvi materijali imaju sposobnost istezanja i kretanja zajedno s ljudskom kožom što otvara mogućnosti za razvoj istezljivih senzora za kontinuirano praćenje zdravlja. U tome je ključno molekularno krojenje strukture kako bi se dobili funkcionalni materijali koji se mogu istegnuti i zacijeliti nakon mehaničkih oštećenja. Vodljivi polimeri nametnuli su se kao idealni materijali za tu svrhu, ali njihova modifikacija, kako bi se dobio rastezljiv, a istovremeno mehanički stabilan materijal uz zadržavanje sposobnosti visoke vodljivosti i dalje predstavlja izazov.

Glavni je cilj projekta popuniti prazninu u znanju novim konceptom molekularnog dizajna kako bi se odgovorilo na navedeni izazov razvoja rastezljivih i zacjeljivih vodljivih materijala.

14

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

6. prosinca 2021. „Fotonsko sinteriranje inkjet ispisanih elektrokemijskih senzora i biosenzora na plastičnim podlogama“ (Predstavljanje Uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost)

doc. dr. sc. Petar Kassal Zavod za opću i anorgansku kemiju Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Predavanjem je predstavljen projekt koji se bavi razvojem elektrokemijskih senzora i biosenzora koji se sve više istražuju zbog rješavanja važnih globalnih pitanja, primarno iz područja

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

zdravstva (nosivi senzori) i zaštite okoliša (analiza voda). Razvoj primjerenih senzora trenutno je usporen zbog nedostatka jeftinih i brzih proizvodnih tehnologija, ali to se može riješiti primjenom etabliranih tehnologija iz područja tiskane elektronike (printed electronics). Konkretno, inkjet ispis je prilagodljiva i jeftina tehnika depozicije materijala, kompatibilna s masovnom proizvodnjom, koja omogućava izradu cijelih (bio) kemijskih senzora uz manje otpada.

Glavni cilj ovog projekta je razvoj, pomoću inkjet ispisa na plastičnim podlogama, jeftinih, ali robusnih senzora za određivanje važnih analita u nosivim sustavima za analizu znoja (elektroliti) te ključnih analita u zaštiti okoliša (farmaceutici i pesticidi). Istraživanje tijekom projekta provodit će se od sinteze vodljivih tinti temeljenih na nanočesticama metala (Au, Ag, Cu) i ugljika (ugljikove nanocijevi, grafen, grafen-oksid), do razvoja plošnih čvrstih ion-selektivnih elektroda i amperometrijskih biosenzora.

U predavanju su predstavljeni izazovi u razvoju takvih senzorskih sustava. Jedan od ključnih izazova jest toplinska obrada ispisanih elektroda zbog relativno niskih staklišta korištenih plastičnih podloga. Rješenje tog problema nalazi se u primjeni fotonskog sinteriranja intenzivnom pulsirajućom svjetlošću (Intense pulsed light, IPL). IPL je poznata tehnologija u tiskanoj elektronici koja je nedovoljno istraživana u razvoju elektrokemijskih senzora. Poznato je da IPL ima znatan utjecaj na morfološka i električna svojstva različitih nanočestica, a tijekom projekta će se ispitati i očekivani utjecaj na analitičku izvedbu senzora razvijenih pomoću te tehnologije.

doc. dr. sc. Zvonimir Katančić

doc. dr. sc. Petar Kassal

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

15

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Akademski zbor „Vladimir Prelog“ u 2021.

Branko Kobas

N

ažalost i 2021. pandemija COVID-19 je usporila i gotovo u potpunosti onemogućila rad svih kulturnih institucija i ansambala uključujući i naš Zbor. Do kraja mjeseca svibnja na snazi je bila Odluka Stožera o neodržavanju bilo kakvih kulturnih manifestacija u zatvorenim prostorima, uključujući i probe, tako da do tog termina nismo mogli održavati niti probe niti bilo kakve nastupe.

Ipak, 2021. bila je posebna godina za naš Zbor jer smo slavili 30. obljetnicu postojanja Zbora te 20 godina umjetničkog vodstva naše dirigentice, prof. Ive Juras. Za tu priliku pripremali smo vrlo zahtjevan program koji se sastoji od Requiema Gabriela Faurea i skladbe Svrši stopi moje, Krste Odaka. S probama smo započeli u lipnju, a zatim nastavili poslije ljetne pauze u rujnu i listopadu. Početkom rujna utvrdili smo termin svečanog koncerta u crkvi svetog Blaža, za nedjelju, 14. studenog.

Početkom studenog imali smo gotovo spremljen program za koncert, trebalo je pozvati samo soliste i orguljaša na probe da budemo spremni za koncert. Nažalost, početkom studenog pandemija (četvrti val) je ponovno započela svoj bjesomučni hod tako da smo zbog prevelikih rizika od zaraze posjetitelja i članova Zbora odgodili naš koncert za prvi mogući termin kada to epidemiološka situacija dopusti.

16

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Zbor i solisti na kraju koncerta u crkvi sv. Blaža

Marin Čargo, Lidija Horvat Dunjko, rektor Boras i dekan FKIT-a Jukić u crkvi sv. Blaža

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Likovna sekcija Terezija Bitevija

Nada Horvatinčić i Ivanka Pavković

Č

lanstvo Likovne sekcije većinom je u zlatnim godinama. Nažalost, početkom veljače 2022. napustila nas je naša draga članica Željka Hodžić, sjećanje na njene šale i veseli duh ostaju s nama zauvijek. Mnoge naše članice ostale su u ovom periodu bez članova svoje obitelji, ali mi imamo i jednu prekrasnu vijest koja daje nadu u budućnost. U srpnju 2021. našem stručnom voditelju Marku Pašaliću rodili su se dečki blizanci, uz dvije djevojčice obitelj se popunila. Prekrasna slika njegove djece izmami osmijeh na lice.

Ewa Majstorović, Tigrasta mačka, keramika

blagdane, a zatim 26. siječnja 2022. novu izložbu, radnog naslova Zima.

Budući da su prostorije na Fakultetu koje smo koristili do potresa i poplavljene, preostale upotrebljive materijale pospremile smo u kutije i do daljnjega ih uskladištile. Poslije sanacije neće biti moguće vratiti se u iste te trenutno koristimo predavaonicu Fakulteta u Savskoj 16, gdje se zbog ograničenosti prostora bavimo manje „kompliciranim“ tehnikama, kao što su olovka i akvarel. Termini za slikarice su ostali isti, srijeda od 16,30 do 18,30 sati, dok je keramičarkama nastavak rada onemogućen do daljnjega. Preko mobitela naš Marko nas je povezao u grupu AMACIZ pa se informacije razmjenjuju vrlo brzo.

Iako na početku nije ništa obećavalo da će se naše aktivnosti vezane uz izložbe nastaviti, tehnologija je pomogla pa smo se i mi aktivirale na do tada neuobičajen način. U ove dvije godine bile smo vrlo aktivne: špancirale smo Zagrebom na skupnim izložbama likovnih amatera grada Zagreba u organizaciji CKI Maksimir i autora izložbi Vladimira Đereka. U 2020., naši su radovi bili virtualno dostupni na stranicama CKI Maksimir,. na tri online izložbe, a 2021. na jednoj. Prva skupna virtualna izložba Španciramo Zagrebom postavljena je 28. travnja 2020. u vrijeme kada zbog pandemije nisu bila moguća okupljanja.

U sklopu programa likovnog amaterizma grada Zagreba sudjelovali smo na dvije virtualne izložbe, pod nazivom Dijaspori s ljubavlju. Prva je postavljena 4. rujna 2020., a druga 12. srpnja 2021. Dana 5. lipnja 2020., u galeriji Kristofor Stanković, također je organizirana virtualna izložba Na pola godine. Na ovim izložbama sudjelovali smo s radovima napravljenim posljednje dvije godine. Cilj izložbi je prikazati koje sve likovne izražaje i tehnike u svom radu koriste likovni amateri.

Naše aktivnosti započeli smo skidanjem naše uobičajene skupne izložbe radova, postavljene u veljači 2020. u Galeriji AMACIZ-a na adresi Marulićev trg 19. Dana 8. prosinca 2021. u istom prostoru postavili smo izložbu vezanu za nadolazeće

Izložba u CZKIO Susedgrad postavljena je na klasičan način, od 14. srpnja do 31. kolovoza 2020. te godinu dana kasnije od 25. kolovoza do 13. rujna 2021. KUC Travno ugostio nas je 2020. u više navrata. Od 8. do 26. listopada postavljena je izložba iz

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

17

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a ciklusa Španciramo Zagrebom, a u studenom 2020. organizirana je 17. Smotra likovnog stvaralaštva amatera grada Zagreba.

KUC Travno je u 2021. također dva puta postavio naše izložbe, jednu iz ciklusa Španciramo Zagrebom od 25. ožujka do 24.travnja te 18. Smotru likovnog stvaralaštva amatera grada Zagreba, od 22. studenog pa do početka 2022. U KC Dubrava postavljene su dvije izložbe ciklusa Španciramo Zagrebom, od 19. listopada do 5. studenog 2020. te 8. do 25. studenog 2021.

U CKI Maksimir postavljena je izložba od 18. do 31. svibnja 2021.

Na svim ovim događanjima sudjelovali smo zajedno s amaterskim likovnim grupama grada Zagreba: HLD, Ama Artem, LUA 09 i UŽS Plavo svjetlo, a radove su odabrali akademska slikarica i predavačica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Koraljka Kovač Dugandžić i akademski slikar i predavač na Akademiji likovnih umjetnosti Sebastijan Dračić. Zbog potresa i uvjeta pandemije izostala su svečana otvorenja izložbi, pa se nismo družile i razmjenjivale iskustva sa slikaricama amaterkama, što nam je nedostajalo.

Zadnje dvije godine članice naše sekcije družile su se izvan Fakulteta. Radile su dijelom samostalno kod kuće, a dijelom na otvorenom. Druženja su bila na jezeru Jarun, u Botaničkom vrtu, na klupama Marulićevog trga, pa i u obližnjem kafiću te smo na taj način animirali prolaznike i ostvarili izložbe uživo.

Naš stručni voditelj, akademski slikar – grafičar Marko Pašalić, svojom prisutnošću, savjetima, podrškom i idejama uvijek nam je bio pri ruci. Ovom situacijom najviše su bile zakinute vrijedne keramičarke. Nisu imale gdje izrađivati svoje prekrasne radove, koji su uvijek dobrodošli na zajedničkim izložbama. Nadamo se da će se uskoro naći rješenje za nastavak rada.

Terezija Bitevija, Mare, akril

Ivanka Pavušek, Ljeto, akvarel

18

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Ovaj izvještaj napisan je u ženskom rodu, jer osim stručnog voditelja samo smo žene. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže. Obećavamo veliko zadovoljstvo samostalno napravljenim djelima, uz ugodno druženje.

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Inovatori AMACIZ-a Inovatori u teško vrijeme 2020. – 2022.

Ljiljana Pedišić Inovatori INA na izložbi INOVA-BUDI UZOR 2021.

K

ada je krajem 2019. na Tajvanu održana izložba inovacija KIDE 2019, Kaoshiung international invention and design expo, teško je bilo povjerovati da će doći vrijeme smanjene komunikacije i zatvaranja cijelog svijeta zbog pandemije. Izložba je polučila značajan uspjeh uz velik broj inovacija i izlagača iz velikog broja organizacija i zemalja, kao i Hrvatske. U Tajvanu su predstavljene i dvije izvrsne inovacije Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije koje su pobudile interes međunarodnih institucija i osvojile značajna odličja. Srebrnu medalju i posebnu nagradu delegacije „Cambodia“ osvojili su Ante Jukić, Fabio Faraguna i Tina Zubović, za inovaciju Tekući oklop na osnovi aramidnih vlakana i nanofluida. Posebnu nagradu delegacije Macao i srebrnu medalju osvojila je grupa autora Marinko Markić, Matija Cvetnić, Šime Ukić, Tomislav Bolanča, Laszlo Sipos, za inovaciju Uređaj za interventnu obradu vode za piće. Bio je to uspješan nastavak predstavljanja inovacija pobjedničke delegacije FKIT-a koju su ostvarili na INOVI 2019. u Zagrebu.

Međutim, godine 2020. sve je stalo. Svjedoci smo proteklog, teškog vremena kada su mnoge znanstvene i društvene aktivnosti tijekom 2020. i 2021., zbog COVID-19 pandemije, otkazane ili odgođene, dok su neke provedene online. Izložbe inovacija također su se uglavnom odvijale putem različitih online platmformi. Inovatori su mogli prikazati inovacije kao fotografije, opise, videoprikaze ili predavanja na stranicama organizatora.

U tome razdoblju, uspješna inovacija s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije bila je ReCorr QCQ, autorica Sanje Martinez i Ivane Šoić, koje su dobile više vrijednih priznanja i medalja.

Najznačajnije su: zlatna medalja na malezijskoj međunarodnoj izložbi inovacija i novih tehnologija MTE 2020 u Kuala Lumpuru

Članica međunarodnog žirija prof dr. Biserka Tkalčec i hrvatski inovatori s organizatorima KIDE

te srebrna medalja i posebna nagrada na ITE EXPO u Londonu.

Višestruko nagrađeni uređaj služi za brza i pouzdana laboratorijska i terenska ispitivanja polimernih, anorganskih, konverzijskih i oksidnih prevlaka te premaza na metalnim podlogama i samostojećim filmovima te folijama, a njime se upravlja putem osobnog računala, tableta ili pametnog telefona na platformama Windows i Android.

Inovatori iz INA Industrije nafte d.d. bili su aktivni cijelo vrijeme te su svoje inovacije pokazali online, na INOVI 2020. Liljana Marinić Pajc izložila je Vlastitu aparaturu i razvoj modificirane metode za ispitivanje ubrzane korozivnosti na čeliku. Procesna

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

19

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a oprema u naftnoj industriji podložna je koroziji, stoga izrada vlastite aparature kao i razvoj modificirane metode ima brojne prednosti kao što su ekonomska isplativost, brzina, jednostavnost i sigurnost ispitivanja te mogućnost ispitivanja različitih vrsta motornih goriva, biogoriva i ostalih alternativnih goriva.

Izložba 45. INOVA – 16. budi uzor 2021 (INOVA 2021.) izvedena je na klasičan način, u listopadu u Kulturnom centru Dubrava u Zagrebu, aIi i online na mrežnoj stranici www.inova-croatia. com. Razlozi za dvije paralelne izložbe jesu ograničenje mogućnosti sudjelovanja uživo zbog pandemije COVID-19, ali i velikog uspjeha međunarodnog promidžbenog učinka prethodno održane online izložbe 2020. godine. Naime, inovacije je moguće razgledavati i nakon zatvaranja izložbe, i to u svakom trenutku i kutku svijeta te komunicirati s autorima.

Na INOVI 2021. ukupno su izložene 432 inovacije iz RH i 20 država. To je bila prva uživo održana izložba inovacija na međunarodnoj razini u svijetu od kraja 2019. Organizatori su uspješnom INOVOM obilježili 50. obljetnicu (1971. – 2021.) postojanja ove, druge najstarije izložbe inovacija na svijetu i 65. obljetnicu uspješnog djelovanja Saveza inovatora Zagreba. Prikazane su inovacije iz područja elektrotehnike, svemirskih istraživanja, medicine, dizajna, strojarstva, kozmetike, zdrave prehrane, ali i inovacije za zaštitu od koronavirusa.

Međunarodni partner izložbe je WIIPA (Svjetska organizacija za inovacije i industrijsko vlasništvo). Članovi međunarodnih ocjenjivačkih sudova bili su FKIT-ovci Biserka Tkalčec, Zdravka Pelić, Ljiljana Pedišić, uz ostale članove iz Hrvatske i drugih zemalja.

Na INOVI 2021. INA Industrija nafte d.d. predstavila se sa šest inovacija, od kojih su dvije iz INA MAZIVA d.o.o. To su Pakiranje proizvoda INA MAZIVA u doypack volumena 3 i 5 L, grupe autora na čelu s direktorom društva INA MAZIVA d.o.o. Zoranom Škrobonjom i INA Ultra Quenching oil 22 autorica Tonće Ćaleta Prolić i Irene Polenus. Tvrtka INA MAZIVA d.o.o. tijekom 2020. pokrenula je projekt uvođenja novog pakiranja u asortiman s ciljem smanjenja upotrebe HDPE ambalaže i prelaska na novu ambalažu u mekim pakiranjima Doypack. Uvođenjem linije za meka pakiranja smanjuje se udio plastike u ambalaži za čak 70%

čime INA MAZIVA dodatno doprinose očuvanju okoliša te još jednom dokazuju svoju ekološku osviještenost. Dizajn pakiranja proizvoda i volumen prilagođeni su potrebama kupca, proizvodi su jednostavniji za upotrebu i rukovanje te vizualno atraktivni.

Inovacija INA Ultra Quenching Oil 22 premium jest ulje za kaljenje koje se odlikuje izrazito visokom brzinom gašenja, kao i jako visokom otpornošću na isparavanje te izuzetnom izdržljivosti tijekom zahtjevnih uvjeta gašenja. Aditivi su manje opasni za zdravlje, bez oznake GHS08 (mutagenost, kancerogenost, teratogenost, preosjetljivost na disanje). Radna temperatura ulja je između 30 i 110°C. Koristi se pri toplinskoj obradi metala za kaljenje alatnih i konstrukcijskih čelika, nelegiranih i niskolegiranih te drugih tipova čelika.

Obje inovacije osvojile su zlatna odličja dok je inovacija Pakiranje proizvoda INA MAZIVA u doypack, volumena 3 i 5 L osvojila posebnu nagradu za industrijski dizajn i tehnologiju tiska.

Tvrtka INA d.d. predstavila je i inovaciju Korištenje kapilarnog niza cijevi za trajno rješavanje problema zavodnjenih plinskih bušotina trajnim utiskivanjem pjenila autora Nine Bošnjaka.

Kapilarni niz cijevi može se odložiti u bušotinu i kroz njega se mogu utiskivati razne kapljevine ili plinovi. Utiskivanjem pjenila smanjuje se površinska napetost stvaranjem pjene, čime se omogućuje izbacivanje zaostale vode iz bušotine.

Tijekom proteklog razdoblja bili su aktivni i drugi inovatori i istraživači, a osobito na fakultetima RGN-u, FSB-u, FER-u i posebno na TTF-u, koji su napravili niz vrijednih inovacija pod vodstvom znamenitog inovatora profesora Dubravka Rogale.

U siječnju 2022. TTF je organizirao 14. Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Tekstilna znanost i gospodarstvo s temom The transfer of innovations to the economy. Prezentiran je cijeli niz posterskih izlaganja te nekoliko plenarnih predavanja o mogućnostima komercijalizacije inovacija, a zatim i više pozvanih predavanja s primjerima dobre prakse. Prof. dr. sc. Ante Jukić, dekan FKIT-a, izložio je temu Akademsko poduzetništvo i tran-

Prof. dr. sc. Ante Jukić na 14. Međunarodnom simpoziju na TTF-u

sfer inovacija u gospodarstvo na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Nagrađene inovatorice INA MAZIVA Tonća Ćaleta Prolić i Irena Polenus s Ljiljanom Pedišić

20

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Više detalja o inovacijama, izložbama, zaštiti intelektualnog vlasništva i drugim temama vezanim za inovacije može se vidjeti na stranicama: http://hr.inova-croatia.com/ http://www.savez-inovatora-zagreba.hr/

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Planinarsko-izletnička sekcija Pandemijski izleti skupine planinara AMACIZ-a Milko Krmpotić

P

andemija koronavirusa obilježila je sve aspekte izleta planinarsko-izletničke sekcije. Izleti su se organizirali samo na području šire okolice grada Zagreba i obronaka Zagrebačke gore. Tri izleta bila su ostvarena krajem ljeta i početkom jeseni, još uvijek po sunčanom i toplom, ljetnom te ugodnom jesenskom vremenu, krajem rujna i početkom listopada 2021. godine. Atmosfera i ponovni susreti starih znanaca, nakon neugodnih epidemioloških mjera i tome podređenih životnih sadržaja, bili su vrlo ugodni. Svi sudionici bili su zadovoljni i sretni da su opet na okupu te da mogu razgovarati opuštenije i slobodnije. Nažalost, takvih izleta bilo je premalo. Ljudi su društvena bića pa su u uvjetima pandemije druženja posebno važna. Prvenstveno jer čuvaju naše mentalno zdravlje.

U drugoj polovici rujna 2021. organizirani izlet započeo je vožnjom gradskim autobusom do Mikulića. Ondje smo popili kavu u jednom od ondašnjih kafića te smo se prošetali kroz splet novijih stambenih kuća, često sa zanimljivim arhitektonskim rješenjima. Opći je dojam da je u tom naselju, na sjevernom dijelu Zagreba podno Zagrebačke gore, napravljen niz urbanističkih propusta pa mnoge obiteljske kuće nisu došle do izražaja, bez obzira na njihova vrlo zanimljiva arhitektonska rješenja. Nakon nekoliko sati provedenih u sjevernom dijelu Zagreba, uslijedio je povratak na Črnomerec preko vodne retencije.

Već sljedeće nedjelje krenuli smo autobusom s Črnomerca do Bizeka pa pješice, kao pravi planinari, do planinarskog doma na Glavici. Nekima od nas bio je to pravi planinarski pothvat.

Mikulići – pogled s visine.

Ipak, krasan sunčani dan i veći broj sudionika stvorio je vrlo ugodnu atmosferu i pomalo podsjećao na predpandemijsko vrijeme. Opuštajući boravak na Glavici, uz kaloričan ručak te čašu vina ili piva, podigao je ugođaj na malo višu razinu. Prekrasan pogled na zapadni dio našega grada pridonio je cjelovitom ugođaju našega izleta. Spuštanje do autobusa u Gornjem Stenjevcu bilo je malo teže, iako sitnica za nas prekaljene planinare, osvajače brojnih visova diljem Lijepe naše.

I konačno naš zadnji organizirani izlet bio je autobusom od Britanca do Šestina i planinarskom stazom do Kraljičinog zdenca. Ugodna planinarska šetnja nije bila tako zahtjevna, jer smo putem susretali popriličan broj planinara, šetača.

Nakon dolaska na naš cilj slijedio je obvezan ručak, pazeći da ne pojedemo ili popijemo previše. Nakon ugodne šetnje vratili smo se na Britanac.

Planinarskom stazom do Kraljičinog zdenca

Završavam s mišlju: možemo mi, ali trebali bismo i više.

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

21

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Novosti iz Planinarsko-izletničke sekcije - Pismo pročelnice

sredno uz granicu sa Slovenijom, Kupa priča priču s nesretnim završetkom. Prepričao nam ju je Emil Crnković u knjizi Tajna Kupe.

Nevenka Bukovinac

Nakon dugog, pretoplog ljeta, u rujnu slijedi drugo poluvrijeme, s kojim je došlo iznenadno nevrijeme. Dovoljno da razuvjeri nespremne, još pregrijane izletnike od posjeta veličanstvenom Velebitu i Zavižanu 18. rujna. Ali neumorna vodičica Jadranka Krleža ne odustaje, nego vješto i začas organizira zamjenski izletić na sunčano Sljeme. Nek' im bude žal, svima kaj nisu hteli žicom gor-pa-dol.

P

osve je slučajno moje saznanje o postojanju Planinarsko-izletničke sekcije AMACIZ-a. Na povratku sa sastanaka PD Kapela, Damir, tada novi pročelnik, nas svaku sa svog brega informira o predstojećim izletima. Malo-pomalo i sama sam se pridruživala izletima, svaki put zadivljena njegovom i Sandinom energijom i maštovitosti u osmišljavanju destinacija i aranžmana.

Poslije Damira, vedri, dobroćudni ljudina Nidžo. No uskoro će nas sve iznenada zaustaviti pošast COVIDA. A potom, pred naziranje novih pohoda, našeg Nidžu zaustavi pa odnese bolest.

Ostadosmo bez njega, a PS bez pročelnika.

I tako poslije iskusnih hodača i vrsnih organizatora, Emira, Alke, Štefice, Damira, Nidže, nađoh se pred teškim izazovom: kako sačuvati visoke standarde i atraktivnost AMACIZ-ovih izleta?

Hrabrost, ludost ili nepromišljenost? Bilo bi sve troje, kad ne bi bilo dragocjene potpore i savjeta Helene Jasne, Jadranke, Renate, Sonje, Štefice, Vesne, Antuna, Damira, Jakova, Milka i naravno, samozatajne i pouzdane blagajnice Višnje. I povrh svega, kad ne bi bilo članova, prijatelja željnih izleta i susreta.

Ubrzo prestaju slučajnosti, postavljen je prvi zadatak – krenuti! Već na startu nameće se sljedeći, mukotrpniji: urediti adrese. COVID-zastoj je i ovdje je prouzročio pravu pomutnju. Neki članovi su promijenili status ili adresu, neki pak stekli dvije adrese, a neki su nažalost preminuli… Zahvaljujući uspješnom timskom radu od kuće, sada se e-mail pozivi i obavijesti više ne zaguše neisporučenim porukama.

U trenutku još uvijek nesigurnom za putovanja, logična je bila bliska destinacija, a ZET kao prijevoznik. Tako se travanjski izlet dogodio 1. svibnja 2022. mojim zaboravljenim Podsusedom i ribičkim jezerima Rakitje. Poslije su mnogi ostali pošundrani (o. a. iscrpljeni, iscijeđeni), zbog izgubljenoga hodačkog kontinuiteta.

Ipak, već za dva tjedna (zbog posljedica globalnog zatopljenja biram optimalan datum), mogli smo realizirati svibanjski izlet. Dobro nam poznata prijateljica iz HPD-a Kapela, Vesna Gjurčević-Kantura, organizirala je 14. svibnja poučnu šetnju Vugrovečkim livadama, začinjenu njoj svojstvenim humorom, s lijepim vidicima u rasponu od 360° i još ljepšim cvatućim ofrisima, orhisima, kaćunima, orhidejama.

Potom nas je Nada Kruc, iskusna i raspjevana vodičica, 12. lipnja vodila na povijesnu šetnjicu uz bujnu Kupu. Šumeći nepo-

22

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Listopad, 16. 10. romantični izlet u Viroviticu, u profi organizaciji Biserke Goleš-Glasnović i Antuna Glasnovića

F

ascinirani smo urbanim preobražajem ovog gradića, saznajemo mnogo povijesnih i recentnih detalja u gradskom muzeju, u sklopu novouređenog i ušminkanog kompleksa dvorca Pejačević. Posebno zanimljiv kuriozitet jest maštovito osmišljena pa u identitet grada utkana povijesna brojka 1234. No pravo iznenađenje bješe Vvv! Virovitica voli vlakove, projekt zaljubljenika u vlakove sve nas je oduševio entuzijazmom i rezultatima, unatoč svim izazovima.

Toliko toga bijaše do sada...

A sada, po tradiciji: studen, a u studenome na Cerinski vir 2 od 4 (godišnja doba) opet nas vodi Jadranka Krleža, 20. 11. Potom pak, prosim lepo, u prosincu, kak' i do sad, u nepoznati Advent idemo u aranžmanu preciznog Milka Krmpotića.

A dalje?

Ostaje nam nastaviti po starom: timskim nastojanjima ustrajati na povećanju broja članova, poticanju članova na aktivnost te napose motiviranju i uključivanju mlađih i mladih, kojima staze i planine ostaju. Također, nastaviti njegovati i ispreplitati ugodnu suradnju s ostalim sekcijama.

Ne smijem zaboraviti posebno se zahvaliti našoj predsjednici Mireli Leskovac na razumijevanju i lakoći komuniciranja.

I što reći na kraju?

Pa hoditi, hoditi, buseve puniti, ljepote kojima smo okruženi neprestance čuvati. Pojedinačno i zajedno. Sve i svi skupa.

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Rakitje - jezera u predgrađu Zagreba 1. svibnja 2022.

Jakov Buljan

N

a izlet sam se prije svega javio da nakon dulje pauze sretnem staro društvo i da opušteno, uz čašicu ili kavicu razmijenimo novosti od zadnjeg viđenja.

Zborno mjesto je u središtu Podsuseda, no odmah u početku iznenađenje. Odstupamo od najavljenog programa. Svi završavamo u nedalekom obiteljskom privatnom raju naše nove pročelnice Nevenke: zelena livada, olistale voćke, romantična sjenica, a u njoj birana okrepa i kavica prije napornog dana.

Usput i duhovita, sažeta prezentacija povjesničarke umjetnosti Irene Kraševac o Podsusedu: burg, Franjo Tahi, Seljačka buna, Podsused kao nekad omiljeno izletište Zagrepčana, cementara, suvenir – podsusedska košarica. Storija o zagrebačkom kitu, Mesocetus agrami. Saznajemo da je to jedini slučaj u svijetu da je kit nazvan po gradu koji nije na moru.

Mesocetus agrami

Uspon na ruševine burga, gdje je početak Sljemenske transverzale, ugodna je šetnja uz informativne ploče i skriveni izvor.

Mladi, i oni ne odveć mladi, ali u dobroj kondiciji, upućuju se pješice, a ostali (kosti starše, među njima i ja!) autom do dogovorenog mjesta: ribičkog doma ŠRD Rakitje, na obali jezera Juš. Tu nas dočekuje Nevenkin moj Branko, strastveni ribič, kojemu je ovaj teren kao domaće dvorište. Što pješice, što autima, uređenim putevima, kružno obilazimo jezera Finzula i Nadolež. Nisu to Plitvice, ali pravi šumski gustiš i velike vodene plohe ugodno su iznenađenje za većinu nas.

Stvoreno za mir i opuštanje – barem dok nema komaraca! Zar je moguće da nismo znali da nam ovdje, na pedalj udaljenosti od Trga, postoji takva priroda? Priroda koja je uspješno nadjačala i oplemenila posljedice ljudske djelatnosti – vađenje šljunka.

Malo predaha uz šank i pivo i razlaz u stilu rakove djece, uz zahvalnost oblacima, koji su nas pratili, ali ipak ostavili suhima.

P.S. Pješačenje nakon dulje stanke je ipak ostavilo traga. Dan-dva poslije izleta, Milko nas je izvijestio „...da je ugodno šundran“. Ovaj izraz iz Senja i okolice je obogatio naš vokabular. Čas, čas pa je netko (po)šundran.

14. svibnja 2022.

Vesna Gjurčević Kantura

D

ragi i poštovani alumni i prijatelji planinarske sekcije AMACIZ-a, budući da ste omogućili da vam vodiči na izletu mogu biti i amateri ljubitelji prirode, svježeg zraka, lijepih vidika i veselog druženja, s radošću sam prihvatila vaš poziv što znači da ispunjavam sve uvjete i da možemo krenuti.

U subotu smo išli ZET-ovim autobusom do mjesta Vugrovec, na izlet Lijepi vidici s Ofrisima i Orhisima, na istočni dio Medvednice, točnije na predjel Goranec. Ovaj je dio Medvednice zbog velike krajobrazne vrijednosti i raznolikosti 1977. proglašen zaštićenim prirodnim područjem. Glavno obilježje prostora jest brdovit teren prekriven većim dijelom poljoprivrednim površinama poput livada, vinograda i voćnjaka, a manjim dijelom bukovom šumom i klekom smreke. U laganoj šetnji ovim krajem, uz lijepo vrijeme, uživali smo zaista u najljepšim vidicima: pogled sjeverozapadno na Zagreb i veći dio grebena Medvednice, a jugoistočno preko Prigorja sve do Posavine i Banovine. Našu šetnju osim lijepih vidika činio je i drugi sadržaj, a to je druženje s Ofrisima i Orhisima. Stoga evo nekoliko riječi i o njima: Kaćun (lat. Orchis) je rod trajnica iz porodice kaćunovki ili orhideja (lat. Orchidaceae). Zbog oblika njihovih gomolja koji su nalik na muške sjemenske žlijezde ime roda izvedeno je iz grčke riječi orchis, a u hrvatskom je poznat i kao mudavac ili jaja pasja. Porodica orhideja obuhvaća oko 1.000 rodova, do 25.000 vrsta i više od 100.000 hibridnih kultivara. Hrvatska trenutno broji 177 svojti, a najbrojniji rodovi su kokice i kaćuni. Ukupno 19 hrvatskih orhideja su endemi, a sve samonikle hrvatske orhideje svrstane su u kategoriju strogo zaštićenih biljaka.

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

23

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Kockica paučica (Ophrys sphegodes) Bumbarova kokica (Ophrys fuciflora) Muhina kokica (Ophrys insectifera)

Osvrt na kupsku dolinu 12. lipnja 2022.

Nada Kruc

G Izvori za pisanje ovog teksta su: Wikipedia (2015), Sisson, S., J. D Grossman (1962): Anatomija domaćih životinja, Ivica Samarđić, Iva Galić (2018) Orhideje požeške kotline i gorja, Sergej Forenbacher (1995) Žumberak, kalendar flore Žumberačke gore

U drugom dijelu dana, nakon što su sudionici uspješno položili provjeru znanja stečenih na terenu, uslijedilo je veselo druženje uz zakusku i tekuća pitanja te povratak u Zagreb.

orski kotar privlači svojim čarima. Mnoge smo otkrili i u njima uživali. No, među visovima, hridima, vrtačama, u Kupskoj dolini uvijek ima još neotkrivenog. Brod Moravice, malo mjesto u srcu regije, obiluje bogatim prirodnim i povijesnim draguljima. Emil Crnković, brodmoravički sin, rodnom se kraju odužuje pa događaje iz povijesti knjigama prenosi u sadašnjicu. Tako je nastala knjiga Tajne Kupe.

Krenuli smo. Uz žvrgolj Kupe, stigli smo do povijesnog kamena koji je s obalom rijeke trebao činiti kanal za plovidbu. Zamisao velikih je da što prije stignu do Jadrana. Neostvareni Kupski kanal zamijenila je cesta Lujzijana.

Nekada mjesto teškoga rada u nehumanim uvjetima, danas je pretvoreno u prekrasnu šetnicu. Tako smo, od sela Kupa do Doluša u pitomoj dolini podno Medveje stene, uživali u svježini gorskoga zraka. Laganom šetnjom, kako to priliči našim godinama, zamijetili smo sitne detalje uz vazda zelenu Kupu.

Staza bez uspona baš je ljekovito djelovala na sve.

Na kraju puta dočekali su nas simpatični domaćini s bogatom i maštovitom okućnicom. Postali smo djeca, divili se neobičnom cvijetnjaku i igrali se s patkicama.

Ovoj goranskoj ljepoti valja se vraćati uvijek iznova.

Mrkopalj

Posebna zahvala organizatorima izleta Heleni Jasni Mencer, Nevenki Bukovinac i Višnji Ponjan.

A Kupa vijuga, šumori, poskakuje, mrmori, pjeni se, igra, u suncu se kupa, Kupa.

Kamenčiće umiva obalu miluje, s ribama druguje, meni smiraj daruje.

U suncu se kupa, Kupa.

Ankica Crnić

24

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Godišnji izlet

ponovnog dobivanja županijskih prava za vladavine Marije Terezije pa ponovnog gubitka i novog stjecanja, požara i potresa.

16. listopada 2022.

Danas gradom dominira dvorac Pejačević, izvorno obnovljen u reprezentativnom klasicističkom stilu s vrlo moderno uređenim muzejom. U njemu je izložena arheološka, povijesna, etnografska i likovna baština s posebnim interaktivnim pristupom temi .temi šume i drva kao izvornog materijala od kojeg je ovaj prostor živio, od drvenog graditeljstva do namještaja.

Postav Muzeja izazvao je silno zanimanje tako da smo već na početku kasnili s programom. Mnogi su se zadržali u zanimljivim razgovorima s muzejskim vodičima iznoseći svoje pohvale, različite primjedbe i prijedloge. Od novinara Gazdeka, našeg domaćina, saznajem kako je donedavno dvorac okruživao prekrasan perivoj rijetkih stabala koja su posječena uz obrazloženje kako su neka bolesna i kako se od njihove veličine ne vidi dvorac − i uz obećanje da će nakon sječe biti posađena nova.

Biserka Goleš Glasnović

U

programu istraživanja lijepih, a nedovoljno poznatih cvijetnjaku hrvatskih gradova, Planinarsko-izletnička sekcija AMACIZ-a u nedjelju je posjetila Viroviticu prema planu Antuna Glasnovića i uz organizacijsku pomoć pročelnice Sekcije Nevenke Bukovinac.

VIROVITICA − GRAD VIROVA I TICA Još jedno lijepo mjesto (da ne kažemo zaboravljeno, već manje poznato) nastalo već u 7. st. na ostatcima rimskoga grada, naseljeno u davno doba, u vrijeme dolaska slavenskih plemena. S toponimom Virovitica, grad virova i tica, poigrao se novinar Virovitičan Boris Pavelić. Prema proučavanju Radoslava Katičića toponimi vir i virje dio su pak slavenske teogonije i označuju vodu i onostranost, stanište boga Velesa, gdje zimuju ptice. Tako su se u proljeće prema slavenskoj predaji, ptice izletjevši iz virja, probudile iz zimskog sna.

Veselu i znatiželjnu družbu pedesetak dipl. ing. kemijske tehnologije i kemijskog inženjerstva te njihovih prijatelja u Virovitici je dočekao Goran Gazdek, virovitički novinar i urednik portala Virovitica.net, autor edukativne gradske slikovnice Virovitica kroz stoljeća.

Ispred Dvorca Pejačević

Goran Gazdek i organizatori izleta Virovitica

Jedan, dva, tri, četiri – znak je Virovitice, naglašava naš domaćin. Zanimljiv i lako pamtljiv simbol grada vidljiv je i na nekim mjestima – čak se razmišlja o dodjeli četvrte medalje na gradskim natjecanjima – jer je srednjovjekovna Virovitica, Poveljom hercega Kolomana, 1234. stekla status privilegiranoga kraljevskoga grada. Dobila je vlastitoga suca i pravo trgovanja po čitavu kraljevstvu, oslobođenje od kmetskih obveza, pravo useljavanja, iseljavanja i oporučivanja. Virovitička građanska tradicija održavala se unatoč nepovoljnim povijesnim okolnostima, od novih nameta, crkvenog prokletstva (zbog ubiranja crkvenih nameta kraljice Elizabete krajem 13.st.), stogodišnje turske okupacije do rubnog položaja u Monarhiji sve do

U prostranom parku koji obilazimo ne vide se mladice stabala.

Tješi pogled na dva prekrasna mosta: Most ljubavi i Glazbeni most na kojima se zagrljeni fotografiramo i hodamo drvenim tipkama koje sviraju.

Mali franjevački park mjesto je meditacije i tihe ophodnje ispred Franjevačkog samostana i barokne crkve sv. Roka. Miris šimšira podsjeća me na mirise starih knjižnica i ljekarni. Upravo su franjevci osnovali i vodili prvu gradsku ljekarnu 1735., skupljali različita rukopisna djela iz filozofije, teologije i retorike, predavali na latinskom, hrvatskom i mađarskom jeziku.

A školjka sv. Jakova na kamenom kipu sv. Roka ispred crkve znak je hodočašća koja, bilo stvarna ili zamišljena, nikad neće završiti. Virovitičani su se zavjetovali sv. Roku u vrijeme turske okupacije. Preostali kršćani dolazili su na ruševine stare crkve moleći iscjeljenje od kuge. Kada su Turci otišli – sv. Rok je postao njihov zaštitnik.

Urbana tradicija osjeća se posvuda, no je li dovoljno označena

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

25

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

i obnovljena? Zbunjuju me stare lijepo obnovljene kuće i zapuštena dvorišta s nemarno ostavljenim starinskim ulazima u poretku uz cestu. I pokušaj izgradnje malog parka posvećenog pčelarstvu i pčelama.

No najzanimljivije je postojanje Mikeša, gradskih starosjedilaca, virovitičkih purgera i njihova gradskog govora. Strip-crtač Stanko Bešlić, ilustrator gradske slikovnice Virovitica kroz stoljeća Gorana Gazdeka, prikazao ih je likom debeljuškastog muškarca ironičnog smiješka u crnom odjelu sa šeširom. Mikeški govor je sačuvan i na njemu je emitirana radioemisija Mikeš i Prco te se izvodi kazališna predstava Mikeški kabare.

Na prvom katu glavne zgrade željezničkog kolodvora zanimljiv

Muzeju malih vlakova

Možda vlakom! Ako se jednog dana nađete na Željezničkom kolodvoru, ostanite. Pokraj je i birtija, pomalo neugledna kao da ste na krivom putu. Kad uđete, možda se dogodi i pjesnička ili književna večer koju organizira naš vodič Goran Gazdek. Ili doputuje, možda, duh Ksavera Šandora Gjalskoga, zaljubljenika u Viroviticu i njezinu stanovnicu učiteljicu Vilmu Gönner. Duh onoga koji nije prestao putovati − od jednog do drugog starog krova svoje lijepe domovine.

Zvučno zrcalo VIROVITICA

Karikatura Mikeša (Stanko Bešlić)

je Veliki muzej malih vlakova. Zašto Virovitica voli vlakove, retoričko je pitanje na koje odgovara pogled na šaroliku, veselu, amatersku izložbu malih vlakova i njihovih željeznica te krajolika kojim putuju – a također na vlasnike i vodiče Muzejom.

Vesele se posjetu, zahvaljuju, pokazuju, nude željezničke kape i palice. I ne podižu znak za stop posjetu, nego poput njihovih vlakića kreću ponovno i ponovno.

Jedan, dva, tri, četiri – znak je da posjetite Viroviticu.

26

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Sportska sekcija Antun Glasnović

U

natrag protekle tri godine smanjene su aktivnosti svih sekcija pa tako i Sportske sekcije.

Na redovitim sportskim susretima (dosada ih je održano 30) na turnirima malog nogometa, tenisa i stolnog tenisa aktivno sudjeluje do 80 natjecatelja, svrstanih u osam ekipa (mali nogomet) i pojedinačno. Turniri se održavaju u dvorani Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, zahvaljujući ravnatelju Zlatku Stiću.

Uz aktivne natjecatelje uvijek su na sportskim susretima prisutni i navijači, koji na kraju turnira zajedno s natjecateljima sa zadovoljstvom prate podjelu plaketa i sudjeluju u zajedničkom domjenku.

S optimizmom očekujemo nastupajuće razdoblje, najavljeni su popularni Sportski susreti na kojima se okupljaju bivši studenti različitih generacija motivirani čuvenim olimpijskim načelom citius, altius, fortius (brže, više, jače), koje je na Sportskim susretima nadjačano utješnim načelom koje je propagirao otac modernih Olimpijskih igara Pierre de Coubertin: važno je sudjelovati, ne pobijediti!

Od 2019. do 2022. godine Sportsku sekciju vodio je Matija Gretić, a 24. ožujka 2022. na 32. redovitoj izbornoj godišnjoj skupštini društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijskotehnološkog studija za voditelja sportske sekcije izabran je Nikola Rimac.

U proteklom razdoblju Sportski susreti nisu održavani, a jedino su bili aktivni stolnotenisači koji su u skromnijem obimu nastavili natjecanja u Stolnoteniskoj ligi SOKAZ-a.

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

27

OBLJETNICE 30 godina AMACIZ-a, prve alumni udruge na Sveučilištu u Zagrebu Krunoslav Kovačević

P

rva alumni udruga osnovana na našem sveučilištu bila je Almae Matris Alumni Chemicae Ingeniariae Zagrabiensis (AMACIZ), Društvo diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija Sveučilišta u Zagrebu. Poticaj za njeno osnivanje dao je prof. dr. sc. Branko Kunst, koji je ideju o alumni pokretu prenio iz Kanade, gdje je u ranijim godinama boravio kao gostujući profesor. Dodatni poticaj dao mu je prof. Žarko Dolinar, kao i prof. Vladimir Prelog, koji su osnovali prvo alumni udruženje u inozemstvu, u Švicarskoj, 1989. (AMA-CH).

Tragom te ideje u veljači 1990. održan je Susret generacija povodom 70. godišnjice Kemijsko-inženjerskog studija na Sveučilištu u Zagrebu. Na kraju toga susreta održana je osnivačka skupština AMACIZ-a, na kojoj je bilo preko 400 sudionika. U prvom upravnom odboru bili su Branko Kunst, Kruno Kovačević, Ljerka Duić, Štefica Cerjan-Stefanović, Marin Hraste, Nada Markovčić, Radivoje Vuković i Ivan Butula. Društvo je odmah počelo djelovati, prve godine s 500 članova, a u prvih deset godina broj članova popeo se iznad tisuću. Osnovane su sekcije društva, prema afinitetima članova: Akademski zbor, Planinarsko-izletnička sekcija, Znanstveno-stručni kolokviji, Likovna sekcija, Sportska sekcija, te Glasnik AMACIZ-a, čiji je prvi broj izašao u travnju 1992.godine.

Predsjednici AMACIZ-a bili su redom: prof. emer. Branko Kunst (1990. – 1999.), prof. dr. sc. Štefica Cerjan-Stefanović (1999. – 2005.), prof. dr. sc. Jasenka Jelenčić (2006. – 2010.), prof. dr. sc. Antun Glasnović (2010. do 2022.), a od 2022. predsjednica AMACIZ-a je prof. dr. sc. Mirela Leskovac.

U godinama koje su slijedile osnovni koncept rada udruge nije se mijenjao, osim što je djelatnost proširena na Inovatorsku sekciju. Svaka od sekcija od tada funkcionira na zadovoljstvo svojih članova i FKIT-a kao domaćina svih aktivnosti.

Od važnijih dosega treba spomenuti Glasnik, koji neprekidno izlazi od 1992. dva puta godišnje, tako dasu do sada izašla 62 broja. Nadalje, izdana je knjižica prigodom 10 godina AMACIZ-a (2000.), a svakih pet godina izdane su knjižice o aktivnostima zbora, posljednja od njih o 30 godina zbora, a predstavljamo ju u ovom broju Glasnika. Također, svakih pet godina Glasnici su dali detaljnije priloge i rekapitulacije rada pojedinih sekcija.

Od samoga početka članovi AMACIZ-a bili su aktivni i na nivou Sveučilišta. Rektorica, Helena Jasna Mencer, također članica AMACIZ-a, pokrenula je 2002. Povjerenstvo za alumni aktivnosti na Sveučilištu, čiji su članovi bili među ostalima i prof. dr. sc. Branko Kunst i dr. sc. Kruno Kovačević. Kada je 2005. osnovan Savez Alumni UNIZG, prva predsjednica je bila prof. dr. sc. Greta Pifat-Mrzljak s IRB-a (također članica AMACIZ-a), a članovi su bili prof. dr. sc. Štefica Cerjan-Stefanović i dr. sc.

Kruno Kovačević. Sljedeća predsjednica Saveza Alumni UNIZG bila je bivša rektorica, prof. emer. Helena Jasna Mencer, a u sadašnjem sastavu Predsjednišva je predsjednica AMACIZ-a prof. dr. sc. Mirela Leskovac.

S ponosom možemo istaknuti da su za doprinos alumni djelovanju na Sveučilištu medalju „Žarko Dolinar“ dobili prof. emer.

Branko Kunst, a postumno i prof. dr. sc. Greta Pifat-Mrzljak.

Kasnije su takvo odličje dobili dr. sc. Kruno Kovačević i prof. emer. Helana Jasna Mencer.

Prof. Žarko Dolinar (u sredini) sa stolnotenisačima i predsjednikom AMACIZ-a, prof. Brankom Kunstom (prvi s lijeva)

28

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Nažalost, zbog pandemije koronavirusa aktivnost udruge je u 2021. godini bila znatno smanjena, tako da nije niti obilježena 30. obljetnica Društva. Ovim kratkim tekstom nastojali smo taj jubilej ipak spomenuti u ovom jubilarnom broju Glasnika Alumni UNIZG. Sveobuhvatne aktivnosti mogu se vidjeti na stranici http://www.amaciz.hr/glasnik/ gdje su u digitalnom obliku dostupni svi brojevi Glasnika AMACIZ-a 1 – 62.

OBLJETNICE AZ „Vladimir Prelog” Predstavljena knjižica i podijeljena priznanja i zahvalnice

N

a maloj svečanosti u Vijećnici FKIT-a održanoj 15. prosinca 2021., predstavljena je knjižica o 30 godina djelovanja Zbora, pri čemu su govorili prof. dr. sc. Antun Glasnović, predsjednik AMACIZ-a, dekan FKIT-a prof. dr. Ante Jukić, te urednik knjižice dr. sc. Krunoslav Kovačević. Prikaz knjižice opisan je u posebnom članku.

Nakon toga su prof. Glasnović i Branko Kobas, sadašnji pročelnik Zbora, podijelili priznanja i zahvalnice dirigentici, najaktivnijim članovima zbora i zaslužnim institucijama koje podupiru rad zbora.

• Posebno priznaje i zahvalnicu za 20 godina dirigiranja i umjetničkog vodstva Zbora dobila je dirigentica Iva Juras.

• Jubilarne zahvalnice i priznanja za 30 godina djelovanja u Zboru dobili su: Mladen Brajdić, Krunoslav Kovačević, Mario Pongračić, Stojan Trajkov i Jasna Vorkapić-Furač.

Zahvalnice i priznanja za dugogodišnji rad i pjevanje u Zboru – Zlatko Gotal

• Zahvalnice i priznanja za dugogodišnji rad i pjevanje u Zboru dobili su: Sonja Katanec Franković (24), Mirjana Jakopčević (18), Zdenka Lesjak (18), Bosiljka Petruša (18), Karen Vitković (16), Božidarka Pupić Vidović (13), Zlatko Gotal (13), Olgica Cesarec (12), Zvonko Šošić (11), Jadranka Roša (11), Ivan Kovač (11), Darko Bogadi (10), Teja Bogadi (10).

• Zahvalnice za izuzetan doprinos u radu Zbora dobili su: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) PLIVA Hrvatska d.d.

Grad Zagreb, Ured za obrazovanje, kulturu i sport U ime nagrađenih zahvalili su dekan Jukić, direktorica komunikacija u PLIVI Tamara Sušanj Šulentić i dirigentica Iva Juras Zahvalnice i priznanja za dugogodišnji rad i pjevanje u Zboru – Mirjana Jakopčević

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

29

OBLJETNICE 30 godina djelovanja Akademskog zbora „Vladimir Prelog” Krunoslav Kovačević - Riječ urednika (K. Kovačević) - Kratka povijest zbora - Tekstovi dirigentice i članova zbora:

U

2021. godini Akademski zbor „Vladimir Prelog” obilježava 30 godina djelovanja. Osnovan je u veljači 1991., kao prva sekcija Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija Sveučilišta u Zagrebu (Almae Matris Alumni Chemicae Ingeniariae Zagrabiensis, AMACIZ), s imenom Chemicae ingeniariae alumni. Zbor okuplja bivše studente sadašnjeg Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) različitih generacija, ali i pjevače obrazovane na drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2004. djeluje kao Akademski zbor „Vladimir Prelog”.

Zborom je na početku djelovanja (1991. – 1995.) ravnao prof.

Vinko Glasnović, zatim prof. Zdravko Vitković (1995. – 2001.), a od 2001. ga vodi muzikologinja, dirigentica i pjevačica Iva Juras. Široki repertoar, od klasičnih skladbi i sakralnih djela, preko obrada narodnih napjeva do suvremene zborske literature, Zbor izvodi pretežno a cappella.

Zbor je bio spreman održati svečani koncert prigodom svoje obljetnice, ali ga je nažalost morao odgoditi zbog pandemije izazvane koronavirusom. Ipak, na vrijeme je pripremljena knjižica izdana u povodu 30. godišnjice zbora, čiji je urednik Kruno Kovačević, a izdavač AMACIZ (Almae Matris Alumni Chemicae Ingeniariae Alumni). U nastavku dajemo prikaz te nevelike knjižice od sedamdesetak stranica.

Građa knjižice je podijeljena na više dijelova: Naslovnica prigodne knjižice

Iva Juras, dirigentica: Dvadeset godina s Prelogovcima - Moja ljubav i nada Kruno Kovačević: 30 godina sudjelovanja u Zboru Jasna Vorkapić–Furač: Vremeplov – nezaboravni trenuci zaustavljeni u vremenu Mario Pongračić: Mojih 30 godina uživanja u zborskom pjevanju Stojan Trajkov: Stojan pjeva Belafontea Sonja Katanec-Franković: Ispjevane uspomene i obljetnica proslavljena tišinom.

Zdenka Lesjak: Amor vincit omnia (Ljubav pobjeđuje sve) Mirjana Jakopčević: 18 od 30 Sanda Rončević: Povodom 30. obljetnice Akademskog zbora „Vladimir Prelog” Božidarka Vidović Pupić: Radost pjevanja u AZ „Vladimir Prelog” Jadranka Roša: Akademski zbor „Vladimir Prelog“ Teja Bogadi: Zboru uz obljetnicu Zvonko Šošić: Kako se jedan medicinar obreo među kemičarima u AZ Vladimir Prelog Branko Kobas: 30 godina AZ „Vladimir Prelog“ - Djelovanje zbora u razdoblju 2016. – 2021. prema tekstovima objavljenim u Glasniku AMACIZ-a i na mrežnoj stranici www.amaciz.hr - Popis sadašnjih i bivših članova Zbora - Priznanja i zahvalnice dirigentici, članovima zbora i podupirateljima - Svi nastupi Akademskog zbora „Vladimir Prelog”, (ranije Akademskog zbora „Chemicae ingeniariae alumni”) – Zagreb u razdoblju 1991. – 2021.

- Repertoar zbora u razdoblju 1991. – 2021.

Publikacija je obogaćena brojnim fotografijama s koncerata Zbora u crkvama i koncertnim dvoranama, snimljenim u zadnjih pet godina. Nadajmo se da će ovo djelo spasiti od zaborava brojne nastupe ovoga zbora, sve protagoniste i repertoar ovog vrijednog ansambla.

30

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

OBLJETNICE

U

petak 8. travnja 2022. Akademski zbor „Vladimir Prelog” održao je svečani koncert u crkvi sv. Blaža u Zagrebu. Na programu je bio Requiem, remek-djelo francuskog skladatelja Gabriela Fauréa (1845. – 1924.), te Svrši stopi moje Krste Odaka (1888. – 1965.). Ovaj koncert, odgađan pune dvije godine zbog pandemije koronavirusa, predstavljao je pravi glazbeni događaj i svečani ugođaj. Crkva je bila puna, a pjevači i solisti raspoloženi prenijeti lijepu glazbu do brojne publike.

Na početku je pročelnik zbora Branko Kobas pozdravio publiku i goste, među kojima su bili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. Damir Boras, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva prof. Ante Jukić, predsjednik Saveza Alumni UNIZG prof. Mario Šafran, predstavnica Hrvatskog sabora kulture Valentina Badanjak Pintarić, bivša rektorica i članica zbora prof. emer. Helena Jasna Mencer i konačno bivša dekanica FKIT-a, utemeljiteljica i članica zbora prof. emer. Marija Kaštelan-Macan.

Nakon pozdrava je Valentina Badanjak Pintarić iz Hrvatskog sabora kulture Zboru uručila zlatnu plaketu „za 30 godina kontinuiranog djelovanja“ i uz lijepe riječi plaketu i diplomu predala pročelniku zbora, Branku Kobasu.

AZ Vladimir Prelog u crkvi sv. Blaža u Zagrebu

Zbor je na orguljama pratila Katarina Javora, a dirigirala je stalna dirigentica Iva Juras. Koncert je započeo snažnim prvim stavkom Introit et Kyrie, nakon čega je slijedio Offertoire u kojem je solističku dionicu imao mladi bariton Marin Čargo.

Slijedio je Sanctus s prekrasnom dionicom soprana. Solistički stavak Pie Jesu pjevala je svojim prekrasnim glasom vrsna umjetnica, sopranistica Lidija Horvat-Dunjko. U stavku Agnus Dei do izražaja je došla punina i kvaliteta svih dijelova zbora.

Libera me je opet pokazao kako suvereno i lijepo zvuči baritonska dionica (Marin Čargo) u izmjenama sa zborom. Završnim stavkom In paradisum na polagani je i smireni način završila ova cjelovita misa. Kako je i sam Fauré svojedobno napisao, ovo nije misa kao izraz straha od smrti, nego kao sretno spasenje, težnja k višnjoj sreći, a ne kao bolno iskustvo. Publika je na koncertu upravo tako i doživjela ovo lijepo djelo i nagradila izvođače burnim i dugotrajnim aplauzom.

Na pozornici Hrvatskog glazbenog zavoda

Završna skladba večeri bila je Svrši stopi moje Krste Odaka, jedna od najljepših zborskih kompozicija iz riznice hrvatskih skladatelja. Uz zbor i orgulje, solistički dio otpjevao je bariton Marin Čargo. Vrhunac cijele skladbe je bio uz riječi „spasajej, Gospodi“ nakon čega je slijedio mirni završetak.

Publika je zaista bila više nego zadovoljna ovim prekrasnim glazbenim događajem i dugotrajnim i snažnim pljeskom ispratila zbor, dirigenticu, orguljašicu i soliste.

Cijeli je koncert snimljen i objavljen na YouTubeu (https://www.youtube.com/watch?v=_cX8sEetxUo).

Zbor i solisti na kraju koncerta u crkvi sv. Blaža

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

31

OBLJETNICE

Pedeset godina pingača - prof. dr. sc. ANTUN GLASNOVIĆ Biserka Goleš Glasnović

Tehnologijada 2007

U

povodu obilježavanja 70. obljetnice djelovanja Udruge stolnotenisača rekreativaca Zagreba dodijeljena su priznanja igračima koji se natječu u zagrebačkoj stolnoteniskoj ligi više od 50 godina.

Ovo vrijedno priznanje za dugogodišnje aktivno nastupanje u stolnoteniskim ligama Zagreba u organizaciji Stolnoteniskih klubova i aktiva Zagreba (SOKAZ) primio je prof. dr. sc. Antun Glasnović, dugogodišnji predsjednik AMACIZ-a.

Prof. dr. sc. Antun Glasnović svoju je stolnotenisku karijeru započeo 1969. i neprekidno se, vrlo uspješno, natjecao sve do 2021. Njegova ljubav prema sportu započela je već u osnovnoj školi i djetinjstvu: u velikom dvorištu obiteljske kuće u Stenjevcu kvartovske tekme i treninzi odvijali su se svakodnevno.

Nakon osnivanja Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija (AMACIZ) 1990., kao posvećenik i poznavatelj, a također i kao aktivni igrač, ne samo stolnog tenisa, već i malog nogometa, inicirao je osnivanje Sportske sekcije u AMACIZ-u te osnovao stolnoteniski klub AMACIZ koji se od 1992. natječe u stolnoteniskim ligama Zagreba kao dio Stolnoteniske organizacije klubova i aktiva Zagreba (SOKAZ).

Nakon početnih uspjeha i velikog zanimanja, tijekom sljedećih godina formirana je druga pa zatim i treća ekipa, a u jednom razdoblju čak i četvrta za koje su nastupali nastavnici i studenti FKIT-a te sveučilišni profesori s Glazbene akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Najuspješniju ekipu AMACIZ-a činila su tri diplomirana inženjera Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Antun i Frančesko Glasnović te Boris Perhač, svi članovi AMACIZ-a od njegova osnutka. U istom sastavu ekipa je nastupala 27 godina stekavši veliku popularnost. O bra-

32

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

ći Glasnović i zagrebačkom vic-maheru Borisu Perhaču prepričavale su se mnoge anegdote. Time nisu promicali samo vrlo demokratično i raznorodno zagrebačko stolnotenisko društvo u kojem su se natjecali ljudi različitih zanimanja, od akademika do krovopokrivača, već prije svega svoj Fakultet i njegovo društvo AMACIZ. Treba naglasiti uspjeh stolnoteniskog para Antun Glasnović − Boris Perhač. U natjecanjima u vrlo snažnoj konkurenciji ostvarili su 55 susreta u nizu bez poraza. Time su stekli status jednog od najboljih parova u stolnoteniskim ligama SOKAZ-a.

Tijekom tih godina prof. dr. sc. Antun Glasnović − uz sve profesionalne obveze (sveučilišni nastavnik, predsjednik HDKI 2001. – 2005., dekan FKIT-a 2005. – 2009., predsjednik AMACIZ-a 2010. – 2022.) − nije izostao niti na jednoj utakmici od 1969. godine. Jedan od rijetkih primjera kako sveučilišna karijera i sportska aktivnost može biti uzorna u svojoj komplementarnosti − u promoviranju intelektualnog i pedagoškog rada i poticanju na sportske aktivnosti te u povezivanju duha i tijela.

Prof. dr. sc. Glasnović je već kao student aktivno sudjelovao na popularnim Tehnologijadama kao organizator i uspješni stolnotenisač i vrlo djelatno promovirao timski rad profesora i studenata u sportskom natjecanju. Mnoštvo je zanimljivih događaja s više od četrdeset Tehnologijada na kojima se solidarnost i zajednička strategija ostvarivala u najboljim sportskim rezultatima. Ljepota stolnog tenisa nije samo u snazi mišića, već i u svojevrsnoj strategiji i mudrosti pa je prof. dr. sc. Glasnović 2005. sudjelovao i na Europskom prvenstvu veterana u stolnom tenisu u Bratislavi u pojedinačnoj konkurenciji i u paru.

Stoga čestitamo prof. dr. sc. Antunu Glasnoviću na vrijednom priznanju i na pedeset godina sjajnog pingača!

OBLJETNICE

Antun Glasnović i njegovi trofeji

Antun Glasnović i predsjednik SOKAZ-a Đuro Paher

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

33

SUSRETI GENERACIJA Nakon 60 godina okupili se bivši studenti Kemijsko-tehnološkog odjela, sada FKIT-a Krunoslav Kovačević

U

subotu 13. studenog 2021. u velikoj dvorani Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) okupilo se 30-ak bivših studenata ovoga fakulteta, koji su bili brucoši daleke 1961. godine. Primili su ih sadašnji dekan FKIT-a prof. dr. sc. Ante Jukić i prodekanica za nastavu, prof. dr. sc. Sanja Lučić Blagojević. Dekan Jukić je predstavio Fakultet i njegovu nastavnu i znanstvenu aktivnost te najveće projekte koji su u tijeku. Impresivan je napredak ovoga fakulteta, naročito u područjima Kemijsko inženjerstvo, Kemija i inženjerstvo materijala, Ekoinženjerstvo i Primijenjena kemija. Nastavu izvode i

ta, a koji nisu mogli doći na ovu svečanost.

Organizator okupljanja, dr. sc. Krunoslav Kovačević, nakon toga je iznio glavne podatke o ovoj generaciji. Bila je to vrlo uspješna generacija, koja je dala prvu rektoricu Sveučilišta u Zagrebu (prof. emerita Helena Jasna Postružin Mencer), ministra razvoja i tehnologije u Vladi SFRJ (prof. dr. sc. Ibrahim Tabaković), koji je bio i rektor Univerziteta u Banjoj Luci. Nadalje, iz iste je generacije bio i akademik HAZU prof. dr. sc. Nikola Kallay. Također, ovoj generaciji pripadali su i brojni sveučilišni profesori i nastavnici: prof. dr. sc. Ljerka Bokić (Gospočić), TTF, Sveučilište u Zagrebu; prof. dr. sc. Božidar Grabarić, PBF, Sveučilište u Zagrebu; prof. dr. sc. Jasna Katalinić–Peter, Univ. Münster i Sveučilište u Rijeci; prof. dr. sc. Zorana Grabarić (Maksić), PBF, Sveučilište u Zagrebu; prof. dr. sc. Tomislav Matusinović, FKIT, Sveučilište u Zagrebu;

dekan FKIT-a prof. dr. sc. Ante Jukić

kroz poslijediplomski doktorski studij i specijalističke studije.

Skup je pozdravila i prof. dr. sc. Mirela Leskovac, članica predsjedništva Saveza Alumni UNIZG i tajnica AMACIZ-a. Pročitala je i poruku prof. dr. sc. Antuna Glasnovića, predsjednika AMACIZ-a, koji je bio spriječen osobno nazočiti ovom događaju. Bivše studente pozdravio je i predsjednik Saveza Alumni UNIZG, prof. dr. sc. Mario Šafran. Naglasio je snagu koju Sveučilištu daju bivši studenti, koji su tijekom svojeg radnog vijeka dali razvoju gospodarstva, ali i Sveučilišta. Osobito je važan njihov stalni kontakt sa svojim bivšim sveučilištem, o čemu svjedoči i ova obljetnica. Istaknuo je i pionirsku ulogu koju je FKIT imao u alumni pokretu.

Nakon ovog instruktivnog uvoda, slijedilo je odavanje počasti preminulim kolegama i njihovim profesorima. Predstavnik generacije ’61, Petar Krešimir Cavar, pročitao je imena svih nazočnih, kao i pozdrave koji su uputili kolege iz Hrvatske i svije-

34

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

prof. emer. Ana Marija Grancarić (Perinović), TTF, Sveučilište u Zagrebu; doc. dr. sc. Željka Kovačević (Filipović), PBF, Sveučilište u Zagrebu; doc. dr. sc. Antonia Vlahov, FKIT, Sveučilište u Zagrebu; doc. dr. sc. Zinaida Ibrišagić, Univerzitet u Banjoj Luci;

dr. sc. Krunoslav Kovačević)

SUSRETI GENERACIJA

dr. sc. Marijan Andrašec, sveuč. predavač na FKIT-u, Sveučilište u Zagrebu.

Osim ovih sveučilišnih nastavnika više od deset završenih studenata iz ove generacije doktoriralo je, uglavnom na Sveučilištu u Zagrebu, ali i na sveučilištima u inozemstvu. To su, abecednim redom: Dr. sc. Istvan Ereš, Dr. sc. Dako Goleš, Dr. sc. Darinka Kovačević (Kocijančić), Dr. sc. Tomislav Kovač, Dr. sc. Krunoslav Kovačević, Dr. sc. Gertruda Maričić (Barić), Dr. sc. Irena Musani (Bilić), Dr. sc. Stjepan Mutak, Dr. sc. Rudolf Novina, Dr. sc. Marija Nada Pavetić,

pogled na dvoranu za vrijeme izlaganja

institucija.

Bez ikakve sumnje završeni studenti ovoga fakulteta postali su uvaženi članovi znanstvene i stručne javnosti, gospodarstva i drugih područja. Pokazatelj je to da su na ovom fakultetu dobili široko primjenjiva znanja, ali i fleksibilnost i mogućnost prilagođavanja potrebama novih područja i novoga vremena.

Nakon ovog uspješnog susreta, sudionici su iskoristili prigodu za druženje i razgovor s domaćinima s FKIT-a, kao i s gostima iz Saveza Alumni UNIZG. Slijedilo je fotografiranje za uspomenu na ovaj lijepi alumni skup.

Dr. sc. Helena Pavić, Dr. sc. Marta Pfeifer–Neugebauer.

Oni su znanstveno i istraživački radili u Plivi, Chromosu, IRB-u, INA-Naftaplinu, i drugim institucijama u znanosti i gospodarstvu.

Osim njih, mnogobrojni magistri i diplomirani inženjeri iz iste generacije svoj su profesionalni doprinos dali gospodarstvu, industrijskim poduzećima, javnoj upravi i administraciji, srednjoškolskom obrazovanju, trgovini i drugim djelatnostima: PLIVA, INA, Chromos-Katran-Kutrilin, Karbon, RIS, Labud, Kraš, Končar, Radonja, Jedinstvo, Nikola Tesla, Tvornica ulja Zagreb, TOP – Tvornica olovnih proizvoda, tekstilna industrija, staklo, keramika i građevinski proizvodi, fotolaboratoriji i druge djelatnosti.

prof. dr. sc. Mirela Leskovac, prof. dr. sc. Ante Jukić, prof. Sanja Lučić Blagojević i prof. dr. sc.

Mario Šafran, sa sudionicima susreta

Fotografije: Marko Sejdić, FKIT

Zaista je širok raspon poslova koje su diplomirani inženjeri s ovoga fakulteta obavljali u raznim industrijskim i administrativnim sustavima. Nažalost, dio tih poduzeća više ne postoji u svojem nekadašnjem obliku, a neka su i likvidirana. U svoje vrijeme, sedamdesetih do devedesetih godina, bez kadrova ovih usmjerenja nije se mogao zamisliti razvoj i funkcioniranje svih ovih industrijskih poduzeća, kao ni znanstvenih i obrazovnih

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

35

SUSRETI GENERACIJA FKIT susreti generacija 1980-ih – Pelješac 2022.

Ivo Piantanida

P

rije više od 10 godina par entuzijast(ic)a su pokrenule redovne godišnje susrete ekipe nekoliko generacija iz 1980-ih, oko čega se najviše angažirala Tonća Ćaleta Prolić.

I tako je to krenulo, svake godine na drugom mjestu, malo mora, malo gora, malo ravnice ili grada…

U 2022. otvoren je Pelješki most, pa je baš bilo zgodno odmah ga iskoristiti i doći do Orebića, mjesta starih kapetana, dobrog vina i lijepog mora, a ponajviše domaje domaćina susreta, Iva Piantanide.

Oko datuma je bilo malo cimanja, rujan je vrijeme berbe svugdje po Hrvatskoj, a nije Orebić niti blizu pa su u planu bila barem tri dana. Ipak, odluka je pala na 16. – 18. rujna pa je raznolika ekipa krenula prema cilju…

Završna opskrba jelom u dućanu, pića ima iz vinarije Lučić + raznog donesenog, pa navečer veliko otvaranje susreta na natkrivenoj terasi hotelića, uz vlastitu DJ muziku i puno veselja i pjevanja. Najotporniji su se u sitne sate spustili do plaže i otplivali u novi dan…

Subota je bila ipak radna, rano na noge i nakon kave na rivi vožnja autima na plažu blizu Trpnja. Nažalost, kafić nije radio pa smo se samo posunčali i okupali, a bogme i otpjevali budnicu okupljenom slušateljstvu – uz nešto kritika.

Plaža kod Trpnja

Neki dan ranije, da sve pripreme ili čak stanu na pol puta u Šibeniku kod Mele i Sandre na pripremni tulum.

Ostali u petak, 16.rujna u raznim kombinacijama – svi su pomalo kapali u Orebić tijekom poslijepodneva. Taman se loše vrijeme smirilo, dok smo se svi skupili u mini-hotelu obitelji Lučić, uz par dobrovoljaca koji su se smjestili kod Piantanide preko puta.

Idemo dalje, opet kroz srce Pelješca, kroz vinograde plavca malog oko Potomja, uz kratki posjet samostanu u Kuni, rodnom mjestu i inspiraciji poznatog slikara Celestina Medovića. Bježimo od oblaka i kišice na sunčanu stranu, kroz tunel na bandu od Dingača i usred strmih vinograda ravno na obalu, u konobu od Matuška. Lagani ručak i vesela priča s pogledom na Mljet – no nažalost previše valova da bi se okupali na plaži ispod konobe.

Terasa smještaja kod Lučića.

36

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Popodnevni odmor u Orebiću, a nemirni dio ekipe je skočio brodićem na Korčulu. Predvečer je bogme zahladilo, vjetra sve više, a mi imamo večeru u restoranu visoko iznad Orebića, na obroncima Zmijske planine, podno vrha sv. Ilije.

Srećom restoran Panorama ima i dobro zaklonjenu terasu, u kojoj smo u miru i toplini uživali u miješanoj peki i dobrom vinu. Navečer autima nazad doma i nastavak tuluma na natkrivenoj terasi, dok vani lagano rominja… Ocjena

SUSRETI GENERACIJA

Konoba kod Dingača (Borak).

susjeda je da smo bili bolje upjevani nego jučer, kažu mi još koju godinu vježbe pa bi mogli i nastupati.

Otok Badija (samostan)

Nedjelja je svanula savršena, sunce, toplo, bez vjetra – pravo bablje ljeto. U 9 sati u lučici se ukrcavamo u brzi katamarančić, koji nas prvo vodi na otok Badiju. Šetnja, razgled oko samostana pa čak i malo unutra.

Prebacujemo se na Vrnik, mali otok-mjesto i ujedno kamenolom još iz antičkih vremena. Šetnja je kao vremeplov, uske kale, između kamenih kućica. Palo je i obavezno kupanje. Na kraju još kratak posjet otočiću-restoranu Stupe, kupanje i pokoje piće…

Iza 13 sati smo u lučici Orebića i opraštamo se, ekipe se polako slažu i kreću, netko u Zagreb, netko u Hvar, Šibenik ili već gdje…

Eto, bilo nas je 18-ero ovog puta i kao uvijek dobro smo se zabavili, sjetili mladih dana i isplanirali još bolje buduće dane: božićnu feštu i gdje budemo dogodine nastavili.

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

37

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE Znanstveno-sportsko natjecanje -Tehnologijada 2022.

Preuzeto iz časopisa Kemija u industriji: Marko Sejdić, Kem. Ind. 71 (7-8) (2022) 521–530

2. – 8. svibnja 2022. Rovinj Organizator: Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

T

ehnologijada je znanstveno-sportski susret studenata i djelatnika s područja: grafičkih, biotehničkih, prehrambenih, kemijskih, metalurških i tekstilnih znanosti s ciljem promicanja tih znanosti, okupljanja i poticanja suradnje studenata i znanstvenika različitih tehnoloških struka radi podupiranja djelotvornoga znanstvenog i gospodarskog razvitka. Osim znanstvenog aspekta, stavlja se naglasak i na važnost sporta i rekreacije u svrhu očuvanja zdravlja studenata.

Tehnologijada 2022. je 24. izdanje međunarodnog znanstveno-sportskog natjecanja čiji je ovogodišnji organizator Grafički fakultet. Održala se u Maistrinom resortu Villas Rubin u Rovinju, a predstavlja jedan od najvažnijih oblika suradnje tehnoloških fakulteta kao i same industrije na području znanosti, sporta i kulture. Tijekom Tehnologijade održavaju se brojna događanja, od predavanja i prezentacija, znanstveno tehnoloških dostignuća sudionika do izložbi, radionica i sportskih susreta.

2. – 8. svibnja 2022. Rovinj Organizator: Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

K

ao najbolji projekt svoje kategorije Tehnologijada je dobitnik i Rektorove nagrade zagrebačkog Sveučilišta za 1997. godinu, što samo potvrđuje njezinu važnost za područje visokog obrazovanja Republike Hrvatske dugi niz godina.

Od tog vremena Tehnologijada broji osam sudionika, četiri

S košarkaškog terena u resortu Vilas Rubin u Rovinju

Kapetani nogometnih ekipa Grafičkog fakulteta i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije

fakulteta iz Zagreba: Grafički fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Prehrambeno–biotehnološki i Tekstilno-tehnološki fakultet te Kemijsko-tehnološki fakultet iz Splita, Metalurški fakultet iz Siska, Prehrambeno-tehnološki fakultet iz Osijeka te Fakultet za kemiju i kemijsku tehnologiju iz Ljubljane.

Tehnologijada se kroz povijest održavala na čitavom području bivše Jugoslavije, ali od ponovnog organiziranja prve poslijeratne Tehnologijade ona se održava u Republici Hrvatskoj.

38

AMACIZAMACIZ-a GLASNIK BR. GLASNIK BR. 63, 63, 64 64

Na Tehnologijadi se omogućava olakšano ostvarivanje suradnje između studenata kao i na relaciji profesor-student te razmjena ideja sa stajališta jednih i drugih. Važno je istaknuti da se kroz godine na Tehnologijadi postigla suradnja fakulteta iz

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE

Zajednička fotografija studenata FKIT-a

raznih područja tehnologije. Stvorila se kolegijalnost i gdje je to moguće, različite struke se prožimaju i nadopunjuju. Ovim projektom nastoji se ostvariti daljnji i dublji spoznajni prodor u segment globalizacije tehnologije, danas relevantnije nego ikad, s naglaskom na aktualne dosege znanstvenog područja biotehnologije, kemije, grafike, metalurgije i tekstila.

Sportske discipline dostupne na Tehnologijadi u kojima jesu studentice i studenti ekipno ili pojedinačno natjecali su: odbojka, stolni tenis, šah, košarka, mali nogomet (futsal), cross i plivanje. Fakulteti sudionici Tehnologijade natjecali su se i u znanstvenom dijelu prezentacijom studentskih znanstvenih radova u trajanju od 10 do 15 minuta.

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije već je 8 godina ukupni pobjednik sportskog djela natjecanja, no ove se godine za tu čast izborio Prehrambeno–biotehnološki fakultet sa samo 0,9 bodova više od FKIT-a koji je osvojio drugo mjesto.

Studenti FKIT-a najbolje rezultate ostvarili su u muškom futsalu, ženskom crossu te muškom i ženskom plivanju gdje su osvojili zlatne medalje. Srebrne medalje osvojili su u šahu, muškom crossu i ženskom futsalu, a brončane medalje u stolnom tenisu i ženskoj košarci. Svojim postignućem i sportskim duhom učinili su cijeli fakultet ponosnim. FKIT je ponosnim učinilo i sedam sudionika u znanstvenom dijelu natjecanja koji su osvojili ukupno treće mjesto, dok su bolji bili samo Fakultet za kemiju i kemijsku tehnologiju s 0,02 boda i Prehrambeno– biotehnološki fakultet s 0,09 boda više. U znanstvenom dijelu s FKIT-a se najviše istaknula Corina Šljubura, s radom „Sinteza, strukturna karakterizacija i antioksidativna aktivnost novih konjugata kumarina i imidazo[4,5-b]piridina“, koja je osvojila brončanu medalju u pojedinačnom plasmanu u konkurenciji od ukupno trideset i tri sudionika.

Izlaganje znanstvenog rada studentice Corine Šljubura

Prepuštanje pehara ukupnog pobjednika Prehrambeno–biotehnološkom fakultetu

nalnog okupljanja studenata tehnoloških struka koje je ove godine brojilo više od 600 studenata, od kojih je 75 predstavljalo upravo Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Radujem se i već iščekujem 25. Tehnologijadu koja će biti u organizaciji nekog drugog fakulteta sudionika.

Tehnologijada će zasigurno u periodu oporavka od posljedica pandemije za studente značiti mnogo jer omogućava stvaranje poznanstava, dijeljenje iskustava i znanja sa studija, te postizanje novih znanstvenih i sportskih uspjeha. Čestitke svim sudionicima na ovom velikom uspjehu te velika hvala Grafičkom fakultetu kao i Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije koji su omogućili ostvarenje ovog tradicio-

GLASNIK AMACIZ-a AMACIZ GLASNIK BR. 63, 64

39

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE Izabrane nove urednice studentskog časopisa Reaktor ideja

Startup Factory 2022 - tim Just H2O

Lea Raos

Melani Adamić-Golić

S

amanta Tomičić svoj put u Reaktoru ideja započela je kao novinarka i ni slutila nije da će jednog dana biti odabrana za glavnu i odgovornu osobu časopisa. Zajedno sa svojim timom od 4 urednika i 30 novinara brine da vas svaki mjesec sve više zainteresiramo za našu prekrasnu struku.

Jurja Vukovinski, studentica 1. godine diplomskog studija Primijenjene kemije, čiji je velik interes zaokupila organska kemija, rado bi kroz rubriku Kemijska posla uklopila sve aspekte kemije u časopis te svaki mjesec donosila najnovije vijesti iz svijeta znanosti.

Jelena Barač je na 2. godini diplomskog studija Kemija i inženjerstvo materijala i nova je urednica rubrike Znanstvenik. Želja joj je kroz ovu rubriku znanošću zaraziti sve čitače i potaknuti ih na promišljanje o aktualnim izazovima u znanosti.

Dora Ljubičić je na 3. godini preddiplomskog studija kemijskog inženjerstva. Zanima je održivi razvoj, primjena inženjerstva u zaštiti okoliša te uzgoj mesa u bioreaktorima što voli uklopiti u svoju rubriku Boje inženjerstva. Osim toga, svira flautu, voli kuhati i trenutno radi 30 days reading challenge kako bi članci u reaktoru bili još bolji.

Lea Raos studentica je 3. godine preddiplomskog studija Ekoinženjerstva, zanima ju genetika mikroorganizama, a u svojoj rubrici SCINFLUENCER željela bi spojiti sve zanimljivosti iz svijeta inženjerstva i genetike te uključiti sve koji su zainteresirani da pišu za naš časopis!

Urednice časopisa Reaktor ideja

40

GLASNIK AMACIZAMACIZ-a GLASNIK BR. BR. 63, 63, 64 64

T

im Just H2O jedan je od pobjednika devetog izdanja startup konferencije Zagreb Connecta koji je održan 17. studenoga 2022. u ZICER-u – Zagrebačkom inovacijskom centru. Just H2O okuplja ljude sa zajedničkim ciljem i velikom motivacijom. Tim okuplja uglavnom ekonomiste i marketinške stručnjake, a svaki pojedinac u timu zna koji je njegov zadatak i posvećen mu je maksimalno.

U radu tima sudjeluje i Melani Adamić Golić, studentica 1. godine diplomskog studija Kemijsko inženjerstvo FKIT-a. Kemijsko-inženjerska znanja primjenjuje za izradu filtera te odgovara na inženjerska pitanja. Timu pruža direktnu suradnju s Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Nagrađeni proizvod služi za pročišćavanje vode. Uređaj pročišćava vodu iz slavine na kemijskoj, biološkoj i mehaničkoj razini. Proizvod je u potpunosti bez plastike, a jedinstven je jer uklanja nitrate iz vode te pomoću UV svjetla uništava mikroorganizme.

Tim vjeruje kako održiva industrija može pridonijeti očuvanju okoliša, a isto tako i poboljšati kvalitetu života. Voda je nešto bez čega ne možemo. Zato je ovome timu imperativ postići da ono što pijemo ne bude onečišćeno raznim kemikalijama i mikroplastikom.

Nagrađeni tim Just H2O

AMACIZ ČESTITA

Dobitnici Državne nagrade za znanost za 2020. skih znanstvenika u 22 znanstvena polja te čak 176 znanstve-

nih grana. Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u 2021.

Godišnjom nagradom za znanost u području tehničkih znano- nalaze se tri znanstvenice s FKIT-a: prof. emer. dr. sc. Mirjana Metikoš-Huković, prof. dr. sc. Sanja Martinez i doc. dr. sc. sti nagrađen je prof. dr. sc. Stanislav Kurajica.

Anamarija Rogina.

Godišnjom nagradom za znanstvene novake nagrađena je doc. dr. sc. Anamarija Rogina.

Dobitnice nagrade Za žene u znanosti

Vilko Mandić

Dobitnik Državne nagrade za znanost za 2021.

Odbor za podjelu Državnih nagrada za znanost na 3. sjednici održanoj 21. studenoga 2022. godine donio je Odluku o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2021. godinu. Godišnjom nagradom za znanost u području tehničkih znanosti nagrađen je izv. prof. dr. sc. Vilko Mandić.

Dobitnica stipendije Za žene u znanosti Asistentica FKIT-a, Katarina Mužina, mag. ing. cheming., dobitnica je stipendije koja se dodjeljuju u okviru Nacionalnog programa stipendiranja L'Oreal-UNESCO ‘Za žene u znanosti’ za 2022. godine.

Dajana Kučić Grgić

Prof. dr. sc. Tomislav Bolanča izabran za prorektora za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu Na izvanrednoj sjednici Senata, održanoj 4. 10. 2022., prof. dr. sc. Tomislav Bolanča izabran je za prorektora za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu.

Znanstvenice FKIT-a na listi 2% najutjecajnijih svjetskih znanstvenika Sveučilišta Stanford iz Sjedinjenih Američkih Država Nagrada Utjecajne hrvatske žene Sveučilište Stanford iz Sjedinjenih Američkih Država svake godine tradicionalno objavljuje listu 2% najutjecajnijih svjetskih znanstvenika. Lista se temelji na najvećoj svjetskoj znanstvenoj bazi Scopus te obuhvaća 180 tisuća najutjecajnijih svjet-

Dajana Kučić Grgić jedna je od dobitnica nagrade Utjecajne hrvatske žene za 2023. godinu, koju dodjeljuje Mreža hrvatskih žena (Croatian Woman’s Network).

GLASNIK BR. 63, 63, 64 64 AMACIZAMACIZ-a GLASNIK BR.

41

AMACIZ ČESTITA Sveučilišni poslijediplomski doktorski studiji Obrane u periodu 1. 10. 2019. – 30. 4. 2022.

Inženjerska kemija DOKTORANT/ICA

TEMA

MENTOR I

MENTOR II

Ivana Coha

Brzo određivanje 89,90Sr u kompleksnim uzorcima Čerenkovljevim brojenjem na kromatografskoj koloni

prof. dr. sc. Danijela Ašperger, dr. sc. Željko Grahek, Prirodne znanosti Sveučilište u Zagrebu, Fakultet Institut Ruđer Bošković, kemijskog inženjerstva i tehno- Zagreb logije

Kemija

Jasna Kos

Beskralježnjaci u vodoopskrbnim sustavima Istočne Hrvatske

prof. emer. Laszlo Sipos, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Prirodne znanosti

Kemija

Maja Aničić

Primjena elektrokemijskih senzora pri kvantificiranju sastava i interakcija u formulacijama oplemenjivača rublja

izv. prof. dr. sc. Mirela Samardžić, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju

Prirodne znanosti

Kemija

Gabrijela Ljubek

Elektrokemijska sinteza nanokompozita grafen/vodljivi polimer i njegova primjena u superkondenzatorima

izv. prof. dr. sc. Marijana Kraljić Roković, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Palma Orlović-Leko, Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Prirodne znanosti

Kemija

MENTOR II

ZNANSTVENO PODRUČJE

ZNASTVENO POLJE

prof. dr. sc. Irella Bogut, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

ZNANSTVENO PODRUČJE

ZNASTVENO POLJE

Kemijsko inženjerstvo DOKTORANT/ICA

TEMA

MENTOR I

Bojan Plavac

Razvoj naprednih fotokatalitičkih procesa za razgradnju aromatskih onečišćivala u vodi

prof. dr. sc. Ana Lončarić Božić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Daria Juretić Perišić

Uklanjanje farmaceutika iz voda naprednim oksidacijskim procesom uz Sunčevo zračenje

prof. dr. sc. Ana Lončarić Božić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Bojan Ribić

Razvoj modela za procjenu generiranja komunalnog otpada primjenom neuronskih mreža

prof. dr. sc. Nenad Bolf, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

dr. sc. Dinko Sinčić, Tehničke znanosti znan. savjetnik, ZG-čistoća, Zagreb

Kemijsko inženjerstvo

Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija DOKTORANT/ICA

TEMA

MENTOR I

Morana Česnik

Mathematical modelling and optimization of enzymatic cascades for the synthesis of industrially valuable products (Matematičko modeliranje i optimizacija enzimskih kaskada za sintezu industrijski vrijednih produkata)

Marina Mrđa Lalić

Marko Racar

42

ZNANSTVENO PODRUČJE

ZNASTVENO POLJE

prof. dr. sc. Zvjezdana Findrik Blažević, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Razvoj metode procjene zaštitnih svojstava premaza za primjenu u ekstremno korozivnom okolišu

prof. dr. sc. Sanja Martinez, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Primjena membranskih postupaka za obradu i oporabu otpadne vode postrojenja za preradu životinjskih nusproizvoda

izv. prof. dr. sc. Davor Dolar, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

MENTOR II

AMACIZ ČESTITA

Anera Švarc

Biocatalytic synthesis of statin side-chain precursors (Biokatalitička sinteza prekursora bočnih lanaca statina)

prof. dr. sc. Ana Vrsalović Presečki, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Dario Dabić

Utjecaj abiotičkih procesa na farmaceutike u vodenom okolišu

prof. dr. sc. Sandra Babić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Prirodne znanosti

Kemija

Vedrana Lovinčić Milovanović

Modifikacija hidrofobnosti površine dvokomponentnih polimernih mješavina za aditivnu proizvodnju mikroreaktora

izv. prof. dr. sc. Domagoj Vrsaljko, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Ivana Cetina

Polisiloksanski gelovi s izabranim organskim otapalima i komponentama etanol-klorbenzenskoga dozimetrijskoga sustava

dr. sc. Irina Pucić, viša znanstvena suradnica, Institut Ruđer Bošković

Prirodne znanosti

Kemija

Ana Grgičević

Photochemical synthesis and functionalization of benzobicyclo[3.2.1]octadienes as potential cholinesterase inhibitors (Fotokemijska sinteza i funkcionalizacija benzobiciklo[3.2.1] oktadienskih struktura kao potencijalnih inhibitora kolinesteraza)

prof. dr. sc. Irena Škorić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Prirodne znanosti

Kemija

Irena Ivanišević

Sinteza i karakterizacija nanočestica srebra pogodnih za ispis tintnim pisačem

izv. prof. dr. sc. Stjepan Milardović, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Prirodne znanosti

Kemija

Antonia Ressler

Biomaterijali na temelju kitozana i hidroksiapatita supstituiranoga metalnim ionima za primjene u tkivnom inženjerstvu

izv. prof. dr. sc. Inga Urlić, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matemetički fakultet

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Kristina Zagajski Kučan

Niskotemperaturna eutektična otapala za ekstrakciju sumporovih i dušikovih spojeva iz ugljikovodičnih smjesa

prof. dr. sc. Marko Rogošić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Monika Šabić Runjavec

Bioremedijacijski potencijal aktivnoga mulja u obradi farmaceutske otpadne vode

prof. dr. sc. Marija Vuković Domanovac, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Ivana Panžić

Razvoj nanostrukturiranih ZnO/ TiO2 tankih filmova za fotonaponske i fotokatalitičke primjene

prof. dr. sc. Jelena Macan, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

dr. sc. Andreja Gajović, Prirodne znanosti znanstvena savjetnica, Institut Ruđer Bošković, Zagreb

Kemija

Tina Vukušić

Razvoj i primjena membrana za ionsko-selektivne elektrode na bazi srebrovih soli obogaćenih nanočesticama metala i metalnih oksida

izv. prof. dr. sc. Ante Prkić, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu

izv. prof. dr. sc. Stjepan Milardović, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Prirodne znanosti

Kemija

Marija Sigurnjak Bureš

Modeliranje toksičnosti višekomponentnih otopina farmaceutika i pesticida

izv. prof. dr. sc. Šime Ukić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Prirodne znanosti

Kemija

Leonard Bauer

Priprava visokoporoznoga biorazgradljivoga i biokompatibilnoga materijala na temelju supstituiranoga hidroksiapatita

prof. dr. sc. Marica Ivanković, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

prof. dr. sc. Danijela Ašperger, Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Hrvoje Ivanković, Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

AMACIZ GLASNIK BR. 63, 64

43

AMACIZ ČESTITA

Matija Gretić

Razvoj novih dozirnih oblika dronedaron-hidroklorida za oralnu primjenu

prof. dr. sc. Gordana Matijašić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Petra Matić

Ravnotežna i kinetička istraživanja adsorpcije polifenolnih spojeva na β-glukanu

prof. dr. sc. Lidija Jakobek Barron, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek

izv. prof. dr. sc. Šime Ukić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Prirodne znanosti

Kemija

Robert Bernat

Razvoj konvertera za učinkovitu detekciju termalnih neutrona

izv. prof. dr. sc. Šime Ukić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

dr. sc. Ivana Capan, viša Prirodne znanosti znanstvena suradnica, Institut Ruđer Bošković u Zagrebu

Kemija

Anamarija Mitar

Intenzifikacija prijenosa tvari u sustavima kapljevina-kapljevina i krutina-kapljevina primjenom ekološki prihvatljivih otapala i nanosuspenzija

prof. dr. sc. Jasna Prlić Kardum, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Nenad Zečević

Advancement of process control system in ammonia production (Unaprjeđenje sustava za vođenje u proizvodnji amonijaka)

prof. dr. sc. Nenad Bolf, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Srečko Herceg

Development of soft sensors for prof. dr. sc. Nenad Bolf, Sveučiadvanced control of isomeriza- lište u Zagrebu, Fakultet kemijtion process (Razvoj softverskih skog inženjerstva i tehnologije senzora za napredno vođenje procesa izomerizacije)

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Marija Lukić

Optimiranje polimernih milireaktora izrađenih aditivnom proizvodnjom

prof. dr. sc. Domagoj Vrsaljko, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Ana Petračić

Deep eutectic solvents in biodiesel production from sustainable feedstocks (Niskotemperaturna eutektička otapala u proizvodnji biodizela iz održivih sirovina)

prof. dr. sc. Aleksandra Sander, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Hrvoje Nikl

Međulaboratorijska usporedbena mjerenja brzine strujanja i koncentracije krutih čestica u otpadnom plinu

prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Goran Lukač

Sinteza sustava za vođenje kolona s razdjelnom stijenkom za četiri proizvoda

izv. prof. dr. sc. Igor Dejanović, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti

Kemijsko inženjerstvo

Irena Radić

Razvoj analitičkih metoda za određivanje pimavanserina i onečišćenja primjenom strategije analitičke kvalitete osigurane dizajnom temeljene na procjeni rizika

prof. dr. sc. Sandra Babić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Prirodne znanosti

Kemija

44

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

prof. dr. sc. Marko Rogošić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

AMACIZ ČESTITA

Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Ekoinženjerstvo Obrane u periodu 1. 10. 2019. – 30. 4. 2022.

Biotehničke znanosti SPECIJALIIST/ICA

TEMA

MENTOR/ICA

Ivana Pavušek, mag. ing. agr.

Kvaliteta tala vrtova grada Petrinje

Prof. dr. sc. Ivica Kisić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ana Tišma, mag. ing. agr.

Promjene kvalitete tla pod utjecajem bure u okruženju laguna na području tvornice glinice Jadral

Prof. dr. sc. Ivica Kisić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Adelina Ladavac, dipl. ing.

Primjena aerobnog granuliranog mulja u uklanjanju ugljika, dušika i fosfora iz otpadne vode

Prof. dr. sc. Tibela Landeka Dragičević, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Jelena Škrinjarić Kokor, mag. ing. agr.

Antibiotici u vodenom okolišu – pojavnost i sudbina

Prof. dr. sc. Tibela Landeka Dragičević, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

SPECIJALIIST/ICA

TEMA

MENTOR/ICA

Jelena Mofčan, mag. ing. techn. text.

Kružno gospodarstvo u tekstilnoj industriji

Prof. dr. sc. Zlata Hrnjak-Murgić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Nina Pivčević, mag. ing. geol.

Uloga vode pri pokretanju klizišta u „Podsljemenskoj zoni“ Grada Zagreba

Prof. dr. sc. Zoran Nakić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Igor Tošić, mag. ing. geoing.

Upravljanje priobalnim tijelom podzemne Prof. dr. sc. Ranko Biondić, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zavode Bokanjac-Poličnik u uvjetima prijete- grebu ćeg zaslanjenja

Maja Čeko, dipl. ing.

Analiza korištenja herbicida na željezničkim prugama u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji u cilju zaštite krških podzemnih voda

Ivana Juričev Martinčev, dipl. ing.

Prijedlog zaštitnih slojeva na odlagalištima Izv. prof. dr. sc. Želimir Veinović, Rudarsko-geološko-naftni fakultet komunalnog otpada u Dalmaciji i Primorju Sveučilišta u Zagrebu

Zvonimir Migić, dipl. ing.

Sanacija gudronskih jama u Zagrebu

Izv. prof. dr. sc. Želimir Veinović, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Tamara Krznarić, mag. geol.

Odabir metode sanacije starog nesanitarnog dijela odlagališta Piškornica

Izv. prof. dr. sc. Želimir Veinović, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Tanja Stefanovski, mag. ing. met.

Izdvajanje aluminija iz otpada nastalog pri proizvodnji aluminijskih vrata

Prof. dr. sc. Gordan Bedeković, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Petar Uremović, mag. ing. petrol.

Testiranje niskobudžetnih senzora za mjerenje koncentracije lebdećih čestica PM10

Prof. dr. sc. Vesna Tomašić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Lana Erdeljan, dipl. ing.

Mikroplastika

Prof. dr. sc. Ivančica Ternjej, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Borna-Ivan Balaž, mag. ing. geol.

Unaprjeđenje nacionalnog monitoringa kemijskog stanja podzemne vode na grupiranom tijelu podzemne vode „Istočna Slavonija – sliv Save"

Prof. dr. sc. Zoran Nakić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Tehničke znanosti

Prof. dr. sc. Zoran Nakić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

45

AMACIZ ČESTITA Popis studentata koji su obranili diplomske radove od 1. 10. 2019. do 30. 4. 2022.

Chemical and Environmental Technology

Kemija i inženjerstvo materijala

DIPLOMANT/ICA Amin Samzadeh Tomislav Peašinović Donna-Maria Abou Khalife

DIPLOMANT/ICA Nina Novosel Karolina Tolo Ivona Rajić Antonija Kovačević Ema Lovrinčić Magdalena Ondrušek Valeria Marjanović Lucija Fiket Kristina Sušac Marija Fucak Katarina Kljajić Petra Ćurković Franka Barbarić Petra Ačkar Sara Babić Emina Ema Luka Moržan Paula Božek Helena Berić Marin Božičević Gabrijela Prišćan Bonita Jurec Valentina Kamenar Ana Gudelj Filip Raguž Ivan Peretin Dominik Horvat Josipa Skočibušić Pejić Filip Plešić Marina Gapit Dorotea Piškor Martin Cvetić Lana Topalović Marijan-Pere Marković Marija Raspor Marta Boričević Ivna Vukić Antonio Kapusta Andrea Špoljarić Tea Grbešić Monika Belec Helena Pintarić Domagoj Prlić Josip Tepić Elza Štefanović Matija Stojanović Katarina Sokač Tin Takač Silvia Dratibi Lucija Tarle Mia Prpić Klara Murgić Teodora Prebeg Laura Keran Lorena Kostelac Ana-Marija Lana Brkić Iva Gudan Pavlović Matija Brkić Jurica Derviš Ena Pezić Domagoj Rebernjak Mia Božiković Sara Bačić Martina Barić

MENTOR/ICA Tomislav Bolanča Zvonimir Katančić Mario Nikola Mužek

Ekoinženjerstvo DIPLOMANT/ICA Lucija Kisić Matea Markus Marinić Kristina Bule Ivan Karlo Cingesar Stefani Tonković Barbara Kolić Sandra Trstenjak Petra Pohanić Valentino Subotičanec Marko Martinović Ana Škunca Anja Rakas Laura Šoić Martin Šumanovac Ivan Lukač Ivana Bukarica Matea Gavran Lucija Štajduhar Kristina Miškić Ivan Sušec Karla Zadro Alisa Kupus Lora Hariri Tareq Al-Mufleh Sanja Ivanušić Filip Kurt Katarina Licht Marija Rimac Kristian Nikolić Marko Pranić Wanda Plačko Stjepko Švigir Stevanović Kristina Liber Dorotea Marčec Sara Čačko Ivana Jazbišek Petra Bingula Jelena Böhm Karlo Jambrošić Mariana Klepić Antonela Sirovina Iva Zokić Dorian Delić Karla Krmek Ana Marija Đerek Ivan Krišto Iva Sabol Eva Pančić Hana Duhaček Stella Hamilton

MENTOR/ICA Vladimir Dananić Zvonimir Katančić Dajana Kučić Grgić Tvrtko Smital Domagoj Vrsaljko Ana Lončarić Božić Ana Vrsalović Presečki Juraj Šipušić Ana Vrsalović Presečki Krunoslav Žižek Zvjezdana Findrik Blažević AleksandraSander Tatjana Gazivoda Kraljević Vesna Tomašić Zoran Mandić Dragana Mutavdžić Pavlović Ana Vrsalović Presečki Marin Kovačić Marin Kovačić Marin Kovačić Vesna Tomašić Hrvoje Ivanković Veljko Filipan Ante Jukić Fabio Faraguna Juraj Šipušić Marija Vuković Domanovac Vanja Kosar Vanja Kosar Danijela Ašperger Veljko Filipan Zvjezdana Findrik Blažević Martina Sudar Vladimir Dananić Vesna Tomašić Vladimir Dananić Ana Vrsalović Presečki Dajana Kučić Grgić Vesna Ocelić Bulatović Ana Vrsalović Presečki Vilko Mandić Danijela Ašperger Martina Sudar Marin Kovačić Aleksandra Sander Tomislav Bolanča Hrvoje Kušić Vladimir Dananić Zlata Hrnjak-Murgić Ana Lončarić Božić Hrvoje Kušić Šime Ukić Ana Vrsalović Presečki

46

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

MENTOR/ICA Ljerka Kratofil Krehula Emi Govorčin Bajsić Emi Govorčin Bajsić Dajana Kučić Grgić Dajana Kučić Grgić Vesna Ocelić Bulatović Sandra Babić Emi Govorčin Bajsić Domagoj Vrsaljko Domagoj Vrsaljko Mirela Leskovac Iva Movre Šapić Marin Kovačić Anamarija Rogina Fabio Faraguna Sanja Lučić Blagojević Fabio Faraguna Alić Stanislav Kurajica Mirela Leskovac Mirela Leskovac Zrinka Buhin Šturlić Helena Otmačić Ćurković Katarina Marušić Irena Škorić Danijela Ašperger Krunoslav Žižek Aleksandra Sander Hrvoje Ivanković Ljerka Kratofil Krehula Vilko Mandić Marica Ivanković Krunoslav Žižek Stanislav Kurajica AleksandraSander Hrvoje Kušić Marijana Kraljić Roković Jasna Prlić Kardum DomagojVrsaljko Jelena Macan Sandra Babić Vladimir Dananić Juraj Šipušić Elvira Vidović Stanislav Kurajica Marijana Kraljić Roković Emi Govorčin Bajsić Aleksandra Sander Ljerka Kratofil Krehula Ljerka Kratofil Krehula Elvira Vidović Krunoslav Žižek Jozefina Katić Željka Petrović Nevenka Vrbos Marin Kovačić Emi Govorčin Bajsić Zlata Hrnjak-Murgić Hrvoje Ivanković Ana Lončarić Božić Sanja Martinez Križanac Vanja Kosar Zvonimir Katančić Petar Kassal Sanja Lučić Blagojević Mirela Leskovac Helena Otmačić Ćurković Katarina Marušić Jelena Macan Marijana Kraljić Roković Vanja Kosar Vanja Kosar

AMACIZ ČESTITA Kemija okoliša DIPLOMANT/ICA Edi Radin Klara Karadakić Nina Čavarović Ana Tolić Darija Benić Kristijan Vesić Nikola Mihaljević

MENTOR/ICA Šime Ukić Davor Dolar Davor Dolar Šime Ukić Ante Jukić Fabio Faraguna Marijana Kraljić Roković Katarina Marušić Zoran Mandić

Kemijske tehnologije i proizvodi DIPLOMANT/ICA Juraj Tonković Karlo Cmrk Angela Kapitanović Katarina Varzić Tea Barbaro Borna Pšeničnik Ivan Antonio Mihalak Marina Punčec Ivona Lacko Andreja Kišić Josip Sacher Ana Sačer Gabriela Novak-Bareković Domagoj Bošnir Tea Pendić Mia Gotovuša Luka Vlašić Petra Marketin Magdalena Osrečak Anja Radulović Dominik Varga Aleksandar Bajrović Matea Vučetić Matej Moržan Ines Leženić Antonella Plavšić Marko Blažanović Miro Mabić Dora Crmarić Nikola Ljubić Monika Leskovar Marija Ćurić Antonija Matal Filip Majsec Dora Furač Adriana Katavić Veronika Šimić Luka Đuran Floren Radovanović-Perić Silvestar Stošić Ruth Eva Jensch Lorena Mateša Petra Gurović Ivana Bigor Marijana Marcelja Magdalena Eškinja Karla Hmelina Ema Pavić Vendi Barbir Lucija Pustahija Kristina Kukrika Benjamin Banožić Ema Kovačević Mislav Mišetić

MENTOR/ICA Vanja Kosar Juraj Šipušić Helena Otmačić Ćurković Jozefina Katić Jasna Prlić Kardum Igor Sutlović Vladimir Dananić Ana Vrsalović Presečki Vanja Kosar Mirela Leskovac Iva Movre Šapić Elvira Vidović Jasna Prlić Kardum Igor Dejanović Zlata Hrnjak-Murgić Igor Sutlović Dragana Mutavdžić Pavlović Vladimir Dananić Mark Žic Jasna Prlić Kardum Helena Otmačić Ćurković Igor Dejanović Krunoslav Žižek Vilko Mandić Gordana Matijašić Mirela Leskovac Mirela Leskovac Zrinka Buhin Šturlić Vesna Tomašić Igor Dejanović Mirela Leskovac Zrinka Buhin Šturlić Marin Kovačić Sanja Martinez Gordana Matijašić Aleksandra Sander Gordana Matijašić Vilko Mandić Tomislav Bolanča Vilko Mandić Gordana Matijašić Jasna Prlić Kardum Jasna Prlić Kardum Nenad Bolf Sanja Lučić Blagojević Zvjezdana Findrik Blažević Aleksandra Sander Zvjezdana Findrik Blažević Igor Dejanović Sanja Martinez Helena Otmačić Ćurković Dragana Mutavdžić Pavlović Dragana Mutavdžić Pavlović Anita Šalić Danijela Ašperger Zlata Hrnjak-Murgić Helena Otmačić Ćurković Fabio Faraguna

Matea Bačić Albina Šimičević Kristina Crnjac

Anita Šalić Bruno Zelić Fabio Faraguna

Kemijsko inženjerstvo u zaštiti okoliša DIPLOMANT/ICA Luka Bera Viktorija Gorički Damir Jakus Dalibor Marijan Domagoj Pastuović Hrvoje Dragozet Andrea Matejaš Magdalena Vujasinović Mario Sokolić Ivana Hlevnjak Sandra Romac Marija Kovačić

MENTOR/ICA Sanja Martinez Sandra Babić Ljerka Kratofil Krehula Šime Ukić Jasna Prlić Kardum Franjo Jović Mirela Leskovac Vesna Tomašić Zvonimir Katančić Domagoj Vrsaljko Danijela Ašperger Marin Kovačić Krunoslav Žižek

Kemijsko-procesno inženjerstvo DIPLOMANT/ICA Vilma Lovrinčević Kristina Bukač Mateja Markotić Mia Marić Milena Mlakić Margareta Poje Silvio Jakopec Katarina Majnarić Klaudija Ivanković Silvija Bukvić Ivona Čipor Matea Šibalić Mirjana Tolj Lucija Štefan Marija Kos Karla Grošić Gabrijel Zubčić Lucija Žonja Katarina Ćibarić Pamela Posavec Mara Majić Darko Andrić Ivana Puček Rebeka Štulić Iva Andrić Karla Ribičić Patricia Debogović Jelena Kovačić Elizabeta Rajič Ana Vukovinski Josipa Kahlina Ina Polić Helena Mijić Leonarda Vugrin Relja Ivan Dular Sara Prenc Nina Kamberovski Magdalena Surko Lucija Ružaj Donata Jambriško Ana Penava Paula Patrčević

MENTOR/ICA Dragana Vuk Nikola Basarić Sandra Babić Dragana Vuk Dragana Vuk Nikola Basarić Irena Škorić Ivana Šagud Irena Škorić Danijela Barić Silvana Raić-Malić Srećko Kirin Sandra Babić Hrvoje Ivanković Lidija Furač Silvana Raić-Malić Fabio Faraguna Mirela Leskovac Zrinka Buhin Šturlić Anamarija Rogina Marijana Hranjec Sandra Babić Irena Škorić Matija Gredičak Marijana Hranjec Kristina Starčević Dragana Vuk Dragana Vuk Vladimir Dananić Danijela Ašperger Irena Škorić Silvana Raić-Malić Krunoslav Žižek Sanja Martinez Irena Škorić Goran Kragol Šime Ukić Jozefina Katić Irena Škorić Stjepan Milardović Stjepan Milardović Marijana Kraljić Roković Katarina Marušić Marica Ivanković Vladimir Dananić Tatjana Gazivoda Kraljević Dragana Vuk Dragana Vuk Ivanka Jerić Dajana Kučić Grgić Vilko Mandić Silvana Raić-Malić Dajana Kučić Grgić

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

47

AMACIZ ČESTITA

DIPLOMANT/ICA Lucija Višić Vedran Horvatinec Jelena Jelačić Hrvoje Trinki Marija Ivezić Tihana Bošnjak Vedrana Krajnović Barbara Cvetić Marlena Grbić Sara Krivačić Mihovil Medić Lara Bagladi Marko Babić Helena Prskalo Anja Ravlić Ivona Matančević Marija Švegovec Mia Tominac Katarina Lenac Helena Sudarić Marina Galić Monika Mihaljević Tina Zubović Ivan Petric Dora Čalo Jasmin Gorski Lucija Burazer Ines Štrkalj

MENTOR/ICA Zoran Mandić Zvonimir Glasnović Zvjezdana Findrik Blažević Sanja Martinez Jelena Macan Marijana Kraljić Roković Fabio Faraguna Nikola Biliškov Zvjezdana Findrik Blažević Ivana Steinberg Lidija Furač Jozefina Katić Tatjana Gazivoda Kraljević Fabio Faraguna Jelena Macan Denis Stanić Elvira Vidović Fabio Faraguna Tomislav Bolanča Marijana Kraljić Roković Mirela Leskovac Zvonimir Katančić Marijana Kraljić Roković Petar Kassal Lidija Furač Dragana Vuk Danijela Ašperger Ante Jukić Zoran Mandić Marin Kovačić Davor Dolar Zoran Mandić Sandra Babić

Popis studentata koji su obranili završne radove od 1. 10. 2019. do 30. 4. 2022.

Ekoinženjerstvo BACCALAUREUS/ICA Antun Srdoč Petra Tomulić Emma Marulić Stjepan Bičanić Lucia Župan Sandra Ružman Tena Murk Katarina Belošević Patricija Hršak Lucija Anzulović Tomislav Marčinko Ana Antolović Andrea Opačak Ivana Špiljak Marika Puškarić Amadea Badurina-Petričević Karla Plenča Petar Krešimir Borić Marija Kuštro Dubravka Tavra Ivana Grbin Ana Čurić Ana-Maria Božičković Ivana Petrić Leo Bolješić Katarina Muzica Rafaela Coha Lukas Ištef Ana Šket

MENTOR/ICA Veljko Filipan vica Gusić Ana Lončarić Božić Martina Sudar Marin Kovačić Vanja Kosar KrunoslavŽižek Marin Kovačić Vladimir Dananić Ana Lončarić Božić Anita Šalić Vladimir Dananić Aleksandra Sander Aleksandra Sander Krešimir Košutić Dajana Kučić Grgić Hrvoje Kušić Miroslav Jerković Dajana Kučić Grgić Dajana Kučić Grgić Marin Kovačić Vladimir Dananić Emi Govorčin Bajsić Vladimir Dananić Dajana Kučić Grgić Marija Vuković Domanovac Veljko Filipan Vladimir Dananić Vladimir Dananić

48

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Samanta Tomičić Marko Jajčević Matej Viljevac Katja Čemerin Antonija Lazinica Tamara Kopunić Aleksandra Brenko Pavo Jakešević Ana-Marija Pitner Danijela Bićanić Nolla Todorović Ivana Stojmilović Magdalena Kolić Daniela Vasiljević

Vladimir Dananić Vilko Mandić Miroslav Jerković Erna Begović Kovač Marin Kovačić Krunoslav Žižek Miroslav Jerković Helena Otmačić Ćurković Marin Kovačić Ana Lončarić Božić Martina Sudar Marija Vuković Domanovac Vladimir Dananić Aleksandra Sander

Kemija i inženjerstvo materijala BACCALAUREUS/ICA Lucija Hajdu Danijela Ivandić Mirna Dragić Lana Maček Lucija Rajič Lucija Pavić Lucija Terihaj Jakov-Stjepan Dora Horvat Ivana Komparić Katarina Marija Mirela Župan Dajana Balaić Šejla Sarunović Patricija Krušlin Inga Geršak Jelena Barač Marta Puhar Josipa Tomljanović Ivana Abramović Matea Bukal Luka Vučemilović Šimunović Gabriela Antonije Oreški Filip Korona Blanka Gabrić Iva Šadura Tea Lončarić Klobuk Laura Markanović Jakša Devčić David Bakula Luka Baždarić Monika Šego Ivana Kučinić Marina Monika Sara Kocijan Martina Vuković Mark Ružić Damjan Petrin Patrik Orešković Magdalena Šimić Toni Alar Helena Patricia Mijić Paula Priselec Dora Vuković Katarina Zovko Lucija Detić Anja Turkalj Ana Šaravanja

MENTOR/ICA Nevenka Vrbos Ljerka Kratofil Krehula Marijana Hranjec Zlata Hrnjak-Murgić Vladimir Dananić Hrvoje Ivanković Ana Vrsalović Presečki Pavelić Jozefina Katić Aleksandra Sander Marica Ivanković Drmić Domagoj Vrsaljko Aleksandra Sander Zoran Mandić Domagoj Vrsaljko Nenad Bolf Gordana Matijašić Ana Vrsalović Presečki Vladimir Dananić Zlata Hrnjak-Murgić Vladimir Dananić Vladimir Dananić Sandra Babić Juraj Šipušić Elvira Vidović Ante Jukić Mirela Leskovac Mirela Leskovac Petar Kassal Krunoslav Žižek Helena Otmačić Ćurković Krunoslav Žižek Sanja Lučić Blagojević Igor Dejanović Marić Dragana Vuk Juraj Šipušić Sandra Babić Emi Govorčin Bajsić Sandra Babić Sandra Babić Zlata Hrnjak-Murgić Otmačić Ćurković Ana Vrsalović Presečki Krunoslav Žižek Domagoj Vrsaljko Dajana Kučić Grgić Vladimir Dananić Jozefina Katić Ljerka Kratofil Krehula

AMACIZ ČESTITA

Nika Depope Antonijo Ćosić Petra Krajnik Karla Zmiša David Fabek Doria Curiš Elizabeta Forjan Janina Roknić Antonija Mamić Dora Kordić Tena Krnić Davor Gašparić Monika Znika Deni Hršak Emilija Krivošija Marino Tropčić Doris Stanić Leonora Miler Leonarda Bambić Marija Lovrić Matija Novak Anamarija Pavković Duje Kusanović Franjo Glibo Ivana Bandić Maja Kučan Ivana Mikulčić

Ljerka Kratofil Krehula Ljerka Kratofil Krehula Tomislav Bolanča Emi Govorčin Bajsić Željka Ujević Andrijić Silvana Raić-Malić Silvana Raić-Malić Jozefina Katić Tatjana Gazivoda Kraljević Elvira Vidović Juraj Šipušić Dragana Vuk Dragana Vuk Nevenka Vrbos Ana Vrsalović Presečki Elvira Vidović Danijela Ašperger Sanja Martinez Zoran Mandić Marijana Kraljić Roković Sanja Lučić Blagojević Igor Dejanović Zlata Hrnjak-Murgić Željka Ujević Andrijić Sandra Babić Mirela Leskovac Emi Govorčin Bajsić

Kemijsko inženjerstvo BACCALAUREUS/ICA Doroteja Mutak Marita Ćoza Valerija Čorak Luka Posavac Tina Podreka Marko Sejdić Jelena Vrhovec Tea Kapustić Tomislav Jozinović Martina Šimonek Petra Ivanković Patricia Žagar Iva Pavković Mirta Logar Valentino Petrić Anja Macan Rafael Anelić Tesa Herceg IvaKatalinić Paić Danijela Jurić Kaćunić Emanuel-Nino Andrea Perković Ivona Pečurlić Josip Kos Andrea Drača Iva Fereža Ines Pehar Dominik Hren Fran Mesar Nina Carek Nikola Šebalj Jakov Sinti Valeria Pezić Marijana Buljubašić Lucija Bogdan

MENTOR/ICA Dragana Mutavdžić Pavlović Jelena Macan Marin Kovačić Jasna Prlić Kardum Vanja Kosar Marko Rogošić Igor Dejanović Vanja Kosar Bruno Zelić Domagoj Vrsaljko Igor Sutlović Zvonimir Katančić Vladimir Dananić Vladimir Dananić Domagoj Vrsaljko Vilko Mandić Marko Rogošić Davor Dolar Jelena Macan Marijana Kraljić Roković Fiala Anita Šalić Davor Dolar Fabio Faraguna Veljko Filipan Gordana Matijašić Dragana Mutavdžić Pavlović Igor Sutlović Vladimir Dananić Vladimir Dananić Aleksandra Sander Elvira Vidović Elvira Vidović Bruno Zelić Marijana Hranjec Vladimir Dananić

Katarina Bogović Nina Karlović Ornella Host Kristina Matić Monika Klier Sara Šušak Gracia Vukorepa Ana Krajina Anamarija Horvat Antonia Ravlija Nika Bilić Magda Meštrović Anđela Mišković Lana Rončević Marko Božinović Antonia Škarica Dora Povodnik Vedran Muhar Veronika Turkalj Emilija Pavlek Valentina Jakopović Paulina Kafadar Dora Brdek Dominik Horvatić David Cirimotić Krešimir Kos Mia Franolić Ivan Vučić Filip Tomić Ksenija Soldo Matea Kramar Renata Vičević Lucia Sović Martina Batur Nikolina Zekić Martina Trtinjak Matko Fančović Julijan Zrno Kristina Javorić Ivan Zgrebec Tea Vlašić Matea Bajo Mirela Kovačević Melani Draganjac Dino Ištef Bernard Pavlović Leo Marić Iva Blažević Ana Antolković Tomislav Blagec Marija Raič Tomislav Šalinović Luka Gregurek Sara Hriberski Veronika Petrić Martina Ćurić Marta Krasić Nensi Gugić Romana Murljačić Marija Bošnjak Valentina Keleković Paula Huzjak Teo Terzić Tea Duić Jago Kvesić Vlatka Božić Ines Martić

Vladimir Dananić Sandra Babić Dajana Kučić Grgić Vesna Tomašić Vladimir Dananić Nevenka Vrbos Svjetlana Krištafor Vladimir Dananić Zvonimir Katančić Jasna Prlić Kardum Zoran Mandić Gordana Matijašić Jasna Prlić Kardum Jasna Prlić Kardum Anita Šalić Jasna Prlić Kardum Jasna Prlić Kardum Domagoj Vrsaljko Nevenka Vrbos Marin Kovačić Jelena Macan Jelena Macan Dajana Kučić Grgić Vesna Tomašić Veljko Filipan Svjetlana Krištafor Anita Šalić Jasna Prlić Kardum Šime Ukić Veljko Filipan Igor Sutlović Fabio Faraguna Vanja Kosar Vladimir Dananić Elvira Vidović Marija Vuković Domanovac Marijana Hranjec Dragana Mutavdžić Pavlović Dragana Mutavdžić Pavlović Vesna Tomašić Hrvoje Kušić Bruno Zelić Aleksandra Sander Marko Rogošić Igor Sutlović Vanja Kosar Igor Dejanović Vanja Kosar Marko Rogošić Sanja Lučić Blagojević Nevenka Vrbos Erna Begović Kovač Erna Begović Kovač Sanja Martinez Vesna Tomašić Nevenka Vrbos Lidija Furač Erna Begović Kovač Erna Begović Kovač Marko Rogošić Krunoslav Žižek Davor Dolar Krešimir Košutić Mirela Leskovac Hrvoje Kušić Vladimir Dananić Gordana Matijašić

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

49

AMACIZ ČESTITA

Antonia Lazić Vjeran Sunko Martina Zadravec Karlo Blažević Lucija Zrinjski Željka Ćurić

Aleksandra Sander Lidija Furač Davor Dolar Gordana Matijašić Ana Lončarić Božić Bruno Zelić

Primijenjena kemija BACCALAUREUS/ICA Petra Kovačec Maja Ratajec Barbara Pavlović Marko Bogomolec Ida Selec Lorena Valek Helena Bach-Rojecky Katarina Stipković Josipa Romić Valentino Golub Ana-Katarina Marić Katarina Duić Darija Oštrić Irena Milardović Marija Marić Grgur Mihalinec Andrej Terzin Teo Tomić Martina Čičak Iva Mihaljević Minea Pranjić Kristina Olujić Hanja Mlinar Ivana Pjevač Jakov Tenžera Ivan Bašurić Matea Bačan Peškir Goran Filipović Iva Polonji Hrvoje Tašner Jelena Bošnjak Karlo Sklepić Anamaria Mihaljević Mislav Matić Karlo Belak Lucija Volf Nikolina Perić Nora Čobanov Sofija Kresić Anto Vrbat Antonija Bikić Barbara Markulić Corina Šljubura Dora Skender Ema Đurčević Mihaela Trček Ivana Popović Luka Očić Željka Boček Nikolina Jušić Amalija Ernečić Hana Narančić Roberta Hofer Antonija Karakaš Tea Kokot

50

MENTOR/ICA Irena Škorić Irena Škorić Irena Škorić Irena Škorić Šime Ukić Tomislav Bolanča Vladimir Dananić Šime Ukić Marija Vuković Domanovac Zvjezdana Findrik Blažević Zvjezdana Findrik Blažević Dragana Mutavdžić Pavlović ladimir Dananić Mirela Leskovac Vladimir Dananić Hrvoje Ivanković Stanislav Kurajica Martina Sudar Zvjezdana Findrik Blažević Zvjezdana Findrik Blažević Dragana Mutavdžić Pavlović Tatjana Gazivoda Kraljević Tatjana Gazivoda Kraljević Lidija Furač Lidija Furač Vladimir Dananić Dragana Vuk Vladimir Dananić Dragana Vuk Fabio Faraguna Davor Dolar Lidija Furač Sanja Martinez Ivana Steinberg Sanja Martinez Vladimir Dananić Jozefina Katić Sanja Martinez Vladimir Dananić Vladimir Dananić Aleksandra Sander Sanja Martinez Marijana Hranjec Šime Ukić Irena Škorić Ljerka Kratofil Krehula Irena Škorić Zlata Hrnjak-Murgić Petar Kassal Zvjezdana Findrik Blažević Irena Škorić Lidija Furač Šime Ukić Lidija Furač Dajana Kučić Grgić

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Leon Sačer Martina Omazić Antonija Jelčić Antonela Čugalj Kaltrina Stajku Josipa Šajnović Vanesa Mihajlović Karlo Borović Jan Bartolec Margareta Postonjski Ivana Obrovac Ivana Runjak Zoran Povijač Domagoj Džanko Iva Krpeljević Karla Miloš Zlatko Luketić Nika Ilić Karla Korda Vanessa Delač Iva Žuvić

Silvana Raić-Malić Marica Ivanković Tatjana Gazivoda Kraljević Vladimir Dananić Marica Ivanković Silvana Raić-Malić Martina Sudar Martina Sudar Zvjezdana Findrik Blažević Marijana Kraljić Roković Danijela Ašperger Silvana Raić-Malić Vladimir Dananić Petar Kassal Marin Kovačić Martina Sudar Ivana Steinberg Sanja Martinez Marijana Hranjec Sanja Lučić Blagojević Fabio Faraguna

IN MEMORIAM Dr. sc. Anica Geržina

Dr. sc. Anica Geržina rođena je u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Maturirala 1964. na VII gimnaziji u Zagrebu te diplomirala 1971. na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehnološkog fakulteta u Zagrebu.

Nakon diplomiranja izabrana je za asistenticu u Zavodu za kemijsko inženjerstvo na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Poslijediplomski studij Kemijskog inženjerstva upisala je 1971. na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu gdje je i magistrirala 1981. na temu Intenzifikacija prijenosa topline u sistemu plinovito-čvrsto primjenom fluidiziranog sloja pod mentorstvom prof. dr. sc. Darka Skansija.

Doktorsku disertaciju pod naslovom Studij priprave čvrstog biokatalizatora obranila je 1995. na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Đurđe Vasić Rački.

Od svog zaposlenja pa do mirovine neprekidno radi kao asistentica, a kasnije i viša asistentica u Zavodu za kemijsko inženjerstvo, danas Zavodu za mehaničko i toplinsko procesno inženjerstvo Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Vodila je vježbe i seminare na svim kolegijima koji su se izvodili na Zavodu: Operacije kemijske industrije I i II, Tehnološke operacije-mehaničke, Tehnološke operacije-toplinske, Fenomeni transporta, Prijenos tvari i energije, Mehaničko procesno inženjerstvo, Toplinsko procesno inženjerstvo.

Dr. sc. Anica Geržina bila je sveučilišna nastavnica starog kova, vrlo omiljena kod studenata. Uvijek spremna na suradnju i pomoć studentima. Njegovala je učiteljski odnos na akademskoj razini i posve mu se posvetila te je zbog takvog pristupa svoju znanstveno-nastavnu karijeru smatrala manje važnom. U mirovinu je otišla 2001. godine.

Rado je se sjećam kao odgovorne i vrijedne osobe i ugodne sugovornice i poznavateljice zagrebačke kulturne scene, posebice glazbene. Nažalost, zbog zdravstvenih problema napustila nas je u ljeto 2021. ostavivši iza sebe neizbrisivi trag asistentskog štiha koji je uspjela prenijeti na svoje mlađe suradnice.

Antun Glasnović

Akademik Nenad Trinajstić

Dana 27. kolovoza 2021., u 85. godini života preminuo je prof. dr. sc. Nenad Trinajstić, znanstveni savjetnik u mirovini i zaslužni znanstvenik Instituta Ruđer Bošković, dugogodišnji djelatnik i kolega iz Zavoda za fizičku kemiju, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Profesor Nenad Trinajstić rođen je 26. listopada 1936. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu (1951.) i gimnaziju (1956.).

Na Odsjeku za kemijsku tehnologiju Tehnološkog fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1960. i magistrirao 1966. godine. Voditelj magistarskog rada bio mu je profesor Milan Randić. Godine 1967. doktorirao je na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njegov doktorski rad pod naslovom Elektronička struktura nekih poliatomskih molekula prva je hrvatska disertacija iz područja kvantne kemije.

Nakon diplome zapošljava se u Plivinom istraživačkom institutu (1960.–1961.). Početkom 1962. prelazi na Institut Ruđer Bošković (IRB), gdje provodi ostatak svoga radnog vijeka. Dugi je niz godina bio voditelj Grupe za teorijsku kemiju na Odsjeku za fizičku kemiju. Umirovljen je krajem 2001. godine.

Godine 1992. izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, bio je član Predsjedništva HAZU 2004.

– 2010. i 2015. – 2018. te tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti 2011. – 2014. godine.

Bio je članom Međunarodne akademije za matematičku kemiju od njezina osnutka 2005. godine, a iste je godine postao zaslužni znanstvenik Instituta Ruđer Bošković.

Objavio je više od 500 znanstvenih radova, nekoliko stotina stručnih članaka i 12 knjiga, među kojima je najpoznatija Teorija kemijskih grafova (CRC Press, 2. izdanje 1992.). Jedan je od najcitiranijih hrvatskih kemičara s h-faktorom 59 i više od 15.000 citata.

Njegov je profesionalni interes obuhvaćao područja kvantno-kemijskih i matematičkih metoda u kemiji. U matematič-

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

51

IN MEMORIAM

koj se kemiji bavio primjenom teorije grafova i topologije na konjugiranim organskim sustavima, posebice razvojem molekulskih deskriptora poznatih kao topološki indeksi (zagrebački indeksi, Hararyjev indeks, različiti indeksi udaljenosti, indeks zaobilaženja itd.), te razvojem kvantitativnih odnosa između strukture, svojstava i aktivnosti organskih spojeva i biomolekula (QSAR). Njegovi doprinosi u području teorije i računalne kemije molekulskih grafova u temeljima su tih grana matematičke kemije.

Mid-America State Universities Association Distinguished Foreign Scholar (1986.), Državne nagrade za životno djelo (2004.) i Medalje Božo Težak (2005.).

Bavio se razvojem i primjenom kvantno-kemijskih, kompjutorskih i matematičkih metoda u kemiji te osobama i događajima iz hrvatske kemije. U području kvantne kemije bavio se razvojem MO i VB teorija primjenjivim na velike molekule. U području matematičke kemije radi na razvoju i primjeni kemijske teorije grafova. Mnogi autori smatraju da članak A. Graovac, I. Gutman, N. Trinajstić, T. Živković, Graph Theory and Molecular Orbitals. Application of Sachs Theorem, THEORET. CHIM. ACTA 26, 67-78 (1972) predstavlja početak moderne kemijske teorije grafova.

Akademik Trinajstić ostat će u trajnom sjećanju kao cijenjeni znanstvenik, stručnjak i kolega.

Kruno Kovačević

U području kompjutorske kemije radi, u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Düsseldorfu, na razvoju algoritama za karakteriziranje, generiranje i prebrojavanje kemijskih struktura (npr.

Computational Chemical Graph Theory: Characterization Enumeration and Generation of Chemical Structures by Computer Methods).

Najcitiraniji članak je Graph Theory and Molecular Orbitals.

XIX. Non-Parametric Resonance Energies of Arbitrary Conjugated Systems (507 citata do početka 2014.) u kojem je predložen novi pristup računanju rezonancijske energije kao mjere aromatičnosti konjugiranih molekula. Objavio je i dvije knjige o hrvatskoj znanosti i hrvatskim kemičarima: Ogledi o znanosti i znanstvenicima, Matica Hrvatska, Zagreb, 1998. i 100 hrvatskih kemičara, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

Bio je od 1990. do 1993. glavni suurednik časopisa Journal of Mathematical Chemistry, od 1994. do 2005. glavni urednik časopisa Croatica Chemica Acta i od 2001. do 2008. glavni urednik, a od 2009. bio je počasni urednik časopisa Prirodoslovlje, koji izdaje Matica hrvatska.

Akademik Trinajstić bio je član brojnih znanstvenih i kulturnih društava i udruženja, kao npr. Matice hrvatske od 1955., Hrvatskoga kemijskoga društva od 1960., Hrvatskoga centra PEN-kluba od 1987., Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja od 1991. (sa zmajskim imenom Zmaj Primorski), od 1992. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2005. International Academy of Mathematical Chemistry.

Dobitnik je Nagrade grada Zagreba (1972.) Republičke nagrade za znanost Rugjer Bošković (1982.), američke nagrade

52

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Nekoliko časopisa posvetili su mu specijalne brojeve: Internet Electronic Journal of Molecular Design (2003./2004.), Croatica Chemica Acta (2004.), Journal of Chemical Information and Computer Sciences (2007.) i International Journal of Chemical Modelling (2014.).

Na osnovi izvora: https://www.irb.hr/Novosti/In-memoriam-akademiku-Nenadu -Trinajsticu https://www.info.hazu.hr/2021/08/nenad-trinajstic/

Pie Jesu Pie Jesu, pie Jesu, pie Jesu, pie Jesu Qui tollis peccata mundi Dona eis requiem Dona eis requiem Pie Jesu, pie Jesu, pie Jesu, pie Jesu Qui tollis peccata mundi Dona eis requiem Dona eis requiem Agnus Dei, Agnus Dei, Agnus Dei, Agnus Dei Qui tollis peccata mundi Dona eis requiem Dona eis requiem Sempiternam Sempiternam Requiem sempiternam Andrew Lloyd Webber

IN MEMORIAM Prof. dr. sc. Stjepan Milardović Samobor, 16. srpnja 1958. – Zagreb, 15. rujna 2021.

Krajem ljeta, 15. rujna 2021., zauvijek nas je u 64. godini života napustio dragi kolega i prijatelj, izv. prof. dr. sc. Stjepan Milardović, djelatnik Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Ispratili smo ga i pozdravili se s njim posljednji put dan kasnije na groblju u Svetoj Nedelji, gradu u kojem je živio sa svojom obitelji.

Izv. prof. dr. sc. Stjepan Milardović rodio se 16. srpnja 1958. godine u Samoboru, u obitelji Ivana i Zore (rođ. Ivanec) Milardović. Osnovnu školu završio je u Svetoj Nedelji, maturirao je 1977. na Srednjoj elektrotehničkoj školi u Zagrebu te je iste godine upisao studij na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1981., magistrirao 1991. (mentor: izv. prof. dr. sc. Mihael Tkalčec; magistarski rad Uređaj za mjerenje zacrnjenja fotografskog materijala i određivanje njegovih svojstava vođen računalom) i doktorirao 1996. (mentor: prof. dr. sc. Božidar Grabarić; doktorska disertacija: Razvoj i primjena novog biosenzora za mjerenje glukoze u vodenim otopinama i neposredno u uzorcima krvnog seruma).

Svoj profesionalni put započeo je 1983. godine kao procesni inženjer u nanosu fotografske emulzije, u poduzeću Fotokemika u Zagrebu, gdje je izradio veći dio eksperimentalnog dijela svojeg magistarskog rada. U rujnu 1990. prelazi iz Fotokemike u Zavod za opću i anorgansku kemiju Tehnološkog fakulteta, odnosno Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Od 1990. do 2000. godine radi na spomenutom Zavodu FKIT-a kao asistent, a zatim kao viši asistent.

U rujnu 2000. izabran je u zvanje docenta, a 2010. u zvanje izvanrednog profesora, u kojem ga je zatekla prerana smrt.

Sa znanstvenim radom započeo je još kao student i nastavio ga tijekom svojeg rada u industriji, okrunivši ga magistarskim radom. Nakon što se zaposlio na Tehnološkom fakultetu zagrebačkog sveučilišta, znanstveni je rad uz nastavnu djelatnost postao dijelom njegove temeljne radne aktivnosti. Bavio se istraživanjem u području elektrokemijskih senzora, kemijski modificiranih elektroda i biosenzora. Također je razvijao analitičke metode i uređaje za procesnu analizu bioloških tekući-

na s primjenom u području kliničke medicine, stomatologije i analize hrane. U svojem radu, u području razvoja i karakterizacije novih biosenzora i kemijski modificiranih senzora, u plodnoj suradnji s prof. dr. sc. Zoranom Grabarić, redovitom profesoricom u trajnom zvanju zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i doc. dr. sc. Vlatkom Rumenjakom, tadašnjim predstojnikom Zavoda za medicinsku laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Sv. Duh u Zagrebu, posebno se fokusirao na primjenu (bio)kemijskih senzora pri određivanju analita u biomedicini i analizi hrane i u medicinskoj laboratorijskoj dijagnostici, uz razvoj i primjenu elektrokemijskih metoda za mjerenje aktivnosti antioksidansa ili antioksidativnog kapaciteta raznih biološki važnih analita, iz čega su proizišla tri patenta. Poseban doprinos navedenih istraživanja jest mogućnost primjene razvijenih metoda pri analizi netransparentnih bioloških fluida koji se nikako ne mogu analizirati spektrofotometrijskim metodama. Nadalje je radio na modifikaciji metalne površine elektrode samoformirajućim slojevima na koje se mogu najprije kompleksno vezati metalni ioni, a zatim aminokiseline i proteini. Posljednjih pet godina znanstvenog rada posvetio je pripravi nanočestica srebra i bakra koje se mogu primijeniti kao nanotinte i nanositi se tehnologijom tintnog zapisa na razne savitljive podloge.

Rezultate svojih multidisciplinarnih i primjenski vrlo atraktivnih i aktualnih istraživanja objavio je u 30 znanstvenih radova u CC časopisima i prikazao ih priopćenjima na četrdesetak domaćih i inozemnih znanstvenih skupova.

Od prvog radnog dana na zagrebačkom Tehnološkom fakultetu, odn. FKIT-u, radio je kao suradnik (2) odnosno voditelj (2) na ukupno četiri znanstvena projekta s područja svojeg znanstvenog rada te kao voditelj jednoga tehnologijskog projekta.

Sve projekte je financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije RH. Od 2020. godine bio je na FKIT-u, kao projektnom partneru, voditelj projekta Europskih strukturnih i investicijskih fondova, “Istraživanje i razvoj inovativnih tehnologija obrade stakla”, čiji nositelj je Bokart d. o. o.

Za svoj stručni i inovatorski rad dobio je 1988. godine Godišnju nagradu Fotokemike, a 1996. godine s dr. sc. Vlatkom Rumenjakom osvojio je srebrnu plaketu Inova Saveza hrvatskih inovatora, za uređaj Tjelesni analizator za određivanje elektrolita u tjelesnim tekućinama.

Tijekom svojega bogatog nastavnog rada i odgovarajućeg napredovanja u nastavnom zvanju, od 1990. do 2021. godine sudjelovao je u izvođenju laboratorijskih vježbi, seminara i predavanja na kolegijima Opća i anorganska kemija I, Opća i anorganska kemija II, Anorganska kemija, Procesna računala i Kemija okoliša. Na preddiplomskom studiju bio je nositelj

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

53

w

IN MEMORIAM kolegija Anorganska kemija i sunositelj novouvedenih kolegija Kemija okoliša i Opća i anorganska kemija. Na poslijediplomskom doktorskom studiju bio je sunositelj kolegija Biosenzori i novo uvedenog kolegija Kemijski senzori i biosenzori. Sudjelovao u formiranju novog studija Ekoinženjerstvo na zagrebačkom FKIT-u. Bio je mentor ili komentor 10 doktorskih radova i niza diplomskih i završnih radova. Treba istaknuti da je sa studentima koji su završili dodiplomski, diplomski i doktorski studij objavio u koautorstvu desetak radova.

Izv. prof. dr. sc. Ivica Štern

Nastavu je izvodio na prvoj i drugoj godini preddiplomskog studija, što je uz predavanja podrazumijevalo i velik broj sati usmenih ispita, konzultacija i pripremanja pismenih ispita.

Njegov nastavni rad studenti su ocijenili vrlo visokim ocjenama.

Izv. prof. dr. sc. Stjepan Milardović, citat iz dokumenta Hrvatske vojske: “ima status hrvatskog branitelja, kao pripadnik 4. Domobranske pukovnije i to u razdoblju od 9.

9. 1995. do 30. 10. 1995. godine. Sudjelovao je u ratnoj akciji Una '95 na lokaciji Dvor na Uni, gdje iskazuje izuzetnu ratnu hrabrost i požrtvovnost i brigu za svoje suborce.” Svi smo strepili za njegov život.

Iznenadni i prerani Štefov, kako smo ga od milja zvali, odlazak velik je gubitak i za FKIT i za sve nas koji smo s njime radili. Čovjek velikih ljudskih kvaliteta, razvio se u sjajnog znanstvenika, predavača, ispitivača i mentora završnih, diplomskih i doktorskih radova. U radu ga je vodila znanstvena akribija i velik entuzijazam i ljubav prema prenošenju stručnih i znanstvenih spoznaja studentima. Zbog toga ga je svaka nova ideja trenutačno odvela u znanstveno-istraživački laboratorij u kojem je, eksperimentirajući, proveo mnoge raspoložive sate bez nastave, često ne pazeći na radno vrijeme. Njegova su predavanja bila zanimljiva i dinamična, uvijek povezana s primjerima iz svakodnevnog života i s najnovijim stručnim i znanstvenim postignućima u području koje je predavao. Prema studentima i kolegicama i kolegama odnosio se krajnje ljudski i kolegijalno, uvijek spreman pomoći, pa nije čudo da smo ga svi od srca voljeli.

Bez obzira na mnogobrojne znanstvene obveze i rad, središte Štefova života bila je njegova obitelj: supruga Branka, djeca Maja i Goran i donedavna majka Zora. Bio je brižan i odan obiteljski čovjek koji je s ponosom i velikom ljubavlju govorio o postignućima svoje djece tijekom njihova školovanja i po završenim studijima, na početcima njihova zaposlenja. A za pristup svim instrumentima u znanstvenom laboratoriju pristupna riječ je još uvijek Branka.

Dragi naš Štef, ostavio si iza sebe veliku prazninu. Mnoge tvoje znanstvene i nastavne ideje otišle su zajedno s tobom. Uvijek ćemo pamtiti tvoj vedar, radostan i znatiželjan duh, tvoj smisao za humor, osmijeh kojim si nas svaki dan dočekao i uljepšao nam dan i veliku privrženost svojoj obitelji. Bila nam je svima čast raditi i dijeliti svoj profesionalni život s tobom.

Biserka Tkalčec Preuzeto iz časopisa Kemija u industriji: Biserka Tkalčec, U spomen, Kem. Ind. 70 (11-12) (2021) 764–765.

54

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Iako je bio u visokim godinama i premda smo znali da u posljednje vrijeme nije bio najboljega zdravlja, ipak nas je zatekla vijest da je u nedjelju, 14. studenoga 2021. godine, u 89. godini života preminuo Ivica Štern, umirovljeni profesor Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Ivica Štern rodio se 14. listopada 1933. u Bjelovaru, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon toga upisuje Tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1959. i zatim se zaposlio u zagrebačkome Chromosu. Međutim, već 1961. vraća se kao asistent na Fakultet, i to na vrlo snažne Odjele Tehnološkoga fakulteta u Sisku, koji su u to vrijeme izravno surađivali s brojnim sisačkim tvrtkama među kojima su se osobito isticale rafinerija nafte i željezara. Godine 1967. izabran je u zvanje predavača. Doktorirao je 1976. disertacijom Mehanizam katodne polarizacije željeza u otopinama pod mentorstvom akademika Miroslava Karšulina, a već iduće godine izabran je u zvanje izvanrednoga profesora. Dio Odjela Tehnološkoga fakulteta u Sisku povezan sa željezarom ostao je u tom gradu i čini jezgru današnjega Metalurškoga fakulteta, a dio povezan s naftno-petrokemijskom industrijom preselio je u Zagreb s razmjerno skromnom opremom i većinom djelatnika. Tako i prof. Štern dolazi 1977. u Zavod za fizikalnu kemiju Tehnološkoga fakulteta gdje ostaje do svoga umirovljenja 1999. godine.

Tijekom rada na Tehnološkome fakultetu obavljao je dužnosti predsjednika njegova Savjeta (akad. god. 1968./1969.), predsjednika Upravnoga odbora (akad. god. 1969./1970.), predsjednika Znanstveno-nastavnog vijeća Naftno-petrokemijskog studija (akad. god. 1974./1975. i 1975./1976.), predsjednika Komisije za program rada i razvoja OOUR-a, predsjednika Znanstveno-nastavnog vijeća Instituta kemijskog inženjerstva (akad. god. 1987./1988. – 1990./1991.) te predstojnika Zavoda za fizikalnu kemiju u nekoliko dvogodišnjih mandata. Izvan Fakulteta, bio je predsjednik Odbora za obrazovanje Savjeta za razvoj SR Hrvatske SITH, DITH i HDKI, počasni član Hrvatskoga društva za zaštitu materijala, član Povjerenstva za organizaciju nastave i Povjerenstva za informatizaciju Sveučilišta u Zagre-

IN MEMORIAM bu, član više odbora pri Ministarstvu graditeljstva, Ministarstvu znanosti i tehnologije i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Od 1994. bio je član Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Dobitnik je Nagrade 22. lipnja Grada Siska iz 1969. i Zahvalnice glavnoga stožera Hrvatske vojske.

bljar-Škiljić (1996.) i Miće Perića (1997.). Svu literaturu, rukopise i nastavne materijale iz toga područja ostavio je na slobodno raspolaganje svojemu nasljedniku na katedri (M. Rogošić) koji mu – do ovoga teksta – nikad nije bio u prilici na tome javno zahvaliti.

Na preddiplomskim studijima Tehnološkoga fakulteta (kasnije Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije) predavao je kolegije Termodinamika realnih sistema, Konstrukcijski materijali i zaštita, Fizikalna kemija, Korozija i zaštita, Teorija gorenja i gašenja, a na poslijediplomskim studijima kolegije Fizičko-kemijske osnove modeliranja, Kemijsko-inženjerska termodinamika, Termodinamika nepovrativih procesa te Teorija korozijskih procesa. Predavao je i na poslijediplomskim studijima Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Opremio je studentske laboratorije za koroziju i kemijsko- inženjersku termodinamiku. Objavio je nekoliko nastavnih tekstova. To su zbirka zadataka Fizikalna kemija, Riješeni primjeri iz termodinamike u izdanju Tehničke knjige Zagreb iz 1969., priručnik Kontrola zaštitnih svojstava premaza. Mjerni uređaji i mjerenja (sa Sanjom Martinez i Indirom Aurer Jezerčić) u izdanju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije iz 1994. te Korozija i zaštita – eksperimentalne metode (sa Sanjom Martinez) u izdanju Hinusa, Zagreb iz 1999. Za Tehničku knjigu Zagreb godine 1971. uredio je knjigu Kibernetika u kemiji kemijskoj industriji V. V. Kafarova, a za Školsku knjigu Zagreb godine 1974. knjigu Matematička obrada fizikalnokemijskih podataka V. P. Spiridonova i A. A. Lopatkina.

Veći dio svoga znanstvenoga interesa prof. Štern ipak je posvetio koroziji i zaštiti materijala od korozije. Bio je uključen u nastavu na poslijediplomskome studiju Korozija i zaštita materijala koji je na Tehnološkome fakultetu pokrenut još 1961. Prof. Štern bio je član povjerenstva za obranu disertacije Ljubomira Đukića (1980.) koja se bavila zaštitom čeličnih konstrukcija mostova. Suradnju s Đukićem nastavio je tijekom idućega desetljeća kada su se zajednički bavili tematikom sustavnog i računalno potpomognutog pristupa zaštiti čeličnih konstrukcija od korozije. Tako se prof. Štern kao koautor nekoliko izlaganja na važnim međunarodnim konferencijama u SAD-u i Europi aktivno pridružio razvoju koncepta korozijskog menadžmenta u samim njegovim začecima. Različitim aspektima korozije materijala prof. Štern bavio se i tijekom izrade niza ocjenskih radova kao njihov voditelj ili suvoditelj; to su magistarski radovi Mahmooda Al-Saida (1980.), Mladena Gospića (1982.), Velimira Krakera (1984.), Branimira Valašeka (1984.), Anđelka Milišića (1986.), Nikše Knezovića (1991.), Jovana Borovića (1992.) i Sanje Martinez (1998.) te disertacije Leopolda Vehovara (1984.) i Ernesta Trinkausa (1986.).

Posebnu skupinu čine radovi koji se bave računalnom obradom podataka pri korozijskim mjerenjima; to su magistarski radovi Marine Pavlić-Dobrinić (1984.) i Indire Aurer Jezerčić (1995.). Prof. Štern otvorio je također i temu zaštite od korozije inhibitorima, što je rezultiralo magistarskim radovima Abdula Samieja Lafte (1980.), Jove Mandića (1984.) i Slobodana Brinića (1990.) te disertacijom Sanje Martinez (2000.). U koautorstvu sa Sanjom Martinez objavljuje dva rada u kojima se termodinamički pristupa inhibiranim korozijskim sustavima. Radovi su do današnjega dana citirani više od 800 puta, a njihova citiranost još uvijek raste.

Stručnu i znanstvenu karijeru započeo je u pionirsko doba računala pa se kao i mnogi kolege s Odjela Tehnološkoga fakulteta u Sisku „zarazio“ primjenom informatičkih tehnologija i računala u industriji. To ga je umnogome odredilo i kao kasnijega nastavnika i znanstvenika, tako da je svoja dva glavna područja znanstvenoga interesa – koroziju materijala i kemijsko-inženjersku termodinamiku – uvijek nastojao povezati sa svojom sklonošću računalnoj obradi podataka. Jedan od pisaca ovoga teksta (M. Rogošić) pamti numeričke vježbe iz kolegija Termodinamika realnih sistema kao mjesto jednog od prvih susreta s modernim osobnim računalima, tada još uvijek domaće proizvodnje. Pamti i radnu sobu prof. Šterna prepunu priručnika za Pascal, Fortran, Basic i druge programske jezike u vrijeme kada se glavni napredak u kemijskom inženjerstvu ostvarivao upravo putem povezivanja dotadašnjih spoznaja s računalnim tehnologijama. Tadašnji je znanstvenik morao biti i kemijski inženjer i napredni kompjuteraš i morao je sam pokrivati područje kojim se danas bave interdisciplinarni timovi.

U području kemijsko-inženjerske termodinamike prof. Štern objavio je nekoliko znanstvenih radova, uglavnom povezanih s ravnotežama para-kapljevina i kapljevina-kapljevina te primjenom modela koeficijenata aktivnosti na opis neidealnosti kapljevite faze. Radove je objavio u suradnji s Đorđom Plačkovom, kojemu je bio mentor pri izradi magistarskoga rada (1985.) i doktorske disertacije (1988.). Osim navedenoga, prema dostupnim podatcima iz područja kemijsko-inženjerske termodinamike vodio je još i disertaciju Grozdane Bogdanić (1979.) te magistarske radove Jadranke Maline (1979.), Mustafe Kulaglića (1980.), Zlatka Jušića (1984.), Branke Sa-

Svoj entuzijazam prof. Štern znao je prenijeti i na studente koji su rado birali teme diplomskih radova iz područja korozije. Kao svaki dobar mentor, bio je nesebičan dajući mlađim suradnicima veliku slobodu, ali uvijek prisutan kada bi zatrebali potporu ili savjet.

Osim znanošću, prof. Štern bavio se i praktičnim inženjerstvom, rješavajući korozijske probleme i obrazujući inženjere iz prakse na seminarima koje je Fakultet organizirao za gospodarstvo. Posebno važnu ulogu odigrao je u 1990-im godinama kao dugogodišnji predsjednik Tehničkoga odbora tadašnjeg Zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, kada je valjalo pregledati većinu europskih i međunarodnih normi iz područja korozije te donijeti odluku o njihovu prenošenju u hrvatski normizacijski sustav. Teško je pronaći stručnu aktivnost u području korozije gdje prof. Štern nije bio aktivni sudionik, a često i voditelj odabran od suradnika na temelju svoje stručnosti i kolegijalnosti. Ugled koji je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu izgradio tijekom dugogodišnje suradnje s gospodarstvom te koji i danas uživa u domaćoj i međunarodnoj korozijskoj stručnoj zajednici u velikoj je mjeri ostavština prof. Šterna.

Privatno, prof. Ivica Štern bio je samozatajan obiteljski čovjek,

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

55

IN MEMORIAM Prof. dr. sc. Ljerka Duić

brižan suprug Ranke (rođ. Franz), također diplomandice Tehnološkoga fakulteta, otac sina jedinca Ratka i djed dviju unuka.

Do pred koju godinu sa suprugom je redovito posjećivao koncerte klasične i manje klasične glazbe i pritom se s njim uvijek mogao razmijeniti kakav zanimljiv komentar o upravo odslušanome programu. Prof. Štern mirovinu je uživao dulje od 20 godina. Stoga će se tek oni članovi Zavoda za fizikalnu kemiju s duljim stažom sjetiti razgovora uz kavu i redovitih godišnjih rituala – hladetine s kiselim krastavcima i danas već pomalo zaboravljenoga kitnkesa (sira od dunja, njem. Quittenkäse) domaće izrade koje je profesor posluživao o svojim rođendanima. To su, naravno, sitnice ali nikako ne trice, jer od takvih se sitnih stvari oblikuje naš mali svijet i po njima, lakše i ljepše nego po papirnatim postignućima, pamtimo ljude s kojima smo imali prigodu dijeliti vrijeme.

Počivao u miru, profesore!

Sanja Martinez Marko Rogošić

Preuzeto iz časopisa Kemija u industriji: Sanja Martinez i Marko Rogošić, U spomen, Kem. Ind. 71 (1-2) (2022) 118–119.

Napustila nas je profesorica Duić. Otišla je tiho i dostojanstveno, upravo onako kako je i živjela. Profesorica nas je već dugo pripremala na ovaj očekivani put, kako bi sama to znala reći, prostranstvima svemira. Uvjeravala nas je da je to prirodno i da to moramo prihvatiti kao što je prihvatila i ona sama. Svejedno, tek sad kad je zaista otišla, postao sam svjestan gubitka i praznine koju je njezin odlazak ostavio za sobom. Shvatio sam koliko mi je značilo druženje s njom, razgovori o znanstvenim i neznanstvenim temama i njezina gotovo bezuvjetna podrška u svim mojim aktivnostima. Bila je važan dio mog života i na njega ostavila neizbrisiv trag.

Profesorica Ljerka Duić maturirala je u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1954., diplomirala je 1960. na Tehnološkome fakultetu u Zagrebu te 1964. doktorirala tezom Studij mehanizma elektrokemijske redukcije četverovalentnog germanija na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1960. radila kao asistent, od 1968. kao docent, od 1975. kao izvanredni te od 1988. kao redoviti profesor sve do umirovljenja 2005. godine. Na istom je fakultetu u više navrata obavljala dužnost predstojnika Zavoda za elektrokemiju. Više puta boravila je na stručnom usavršavanju u SAD-u i Kanadi i to na postdoktorskom studiju na University of Pennsylvania u Philadelphiji (1965. – 67.), potom kao gostujući znanstvenik na New York University (1969. – 71.) i na University of Ottawa (1979./80.).

Bila je predstojnica Zavoda za elektrokemiju (1982., 1992. – 94., 1997. – 99.), starješina Kemijsko-tehnološkog odsjeka (1972. – 73.) i prodekanica Fakulteta (1975. – 77.). Bila je prvi prodekan ženskog spola na Sveučilištu u Zagrebu u povijesti ovih prostora.

Prof. Ljerka Duić bila je cijenjena profesorica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, koja je obrazovala i odgojila generacije i generacije studenata. Predavala je više različitih kolegija uključujući Organsku elektrokemiju, Elektrokemijsku konverziju energije, Odabrana poglavlja elektrokemije itd.

Njezina topla osobnost i prijateljski odnos prema svima otvarao je vrata studentima da joj bez ustručavanja pristupe i potraže savjet za rješavanje stručnih problema, ali isto tako i svojih životnih situacija i izazova. Profesorica Duić je svakog rado

56

AMACIZ GLASNIK BR. 63, 64

IN MEMORIAM primila, pozorno saslušala te podržala savjetom ili pomogla na sve druge načine kako je mogla.

Bila je vrsna znanstvenica prepoznata i priznata u svjetskim znanstvenim krugovima. Znanstveno se bavila elektrokemijom i bioelektrokemijom. Sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća pokreće istraživanja na području električki vodljivih polimera. Kemija i inženjerstvo električki vodljivih polimera u to je doba bilo tek na početku razvoja i znanja, koja je profesorica Duić ugradila u razumijevanje mehanizma kemijske/elektrokemijske sinteze vodljivih polimera, njihovih fizikalno-kemijskih svojstava te primjene u elektrokatalizi, zaštiti metala od korozije te kao aktivnih materijala u elektrokemijskim spremnicima energije, predstavljaju temelj za sadašnji i budući razvoj ove klase materijala u znanosti, tehnologiji i medicini.

U svakom pogledu bila je posebna osoba. Imala je vrlo nježnu, ali i čvrstu osobnost. Držala se svojih principa i etičkih normi od kojih nikad nije odstupala. Nikad nije tajila što misli o određenom problemu, situaciji i bez dlake na jeziku otvoreno je kritizirala sve pojave, događaje u društvu, ali i ljude i tu nije bilo selekcije. Ali, nekako, ne poznajem osobu koju je njezina kritika uvrijedila ili pogodila. Svi su takvu kritiku doživljavali kao svojevrstan motiv ili poticaj za svoje daljnje napredovanje i razvoj. Nesebično je pomagala svakome.

U svojem dugogodišnjem radu na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije ugradila je sebe u temelje Fakulteta kakvim ga poznajemo danas. Posebno se to odnosi na Zavod za elektrokemiju, u kojem je djelovala tijekom cijele svoje stručne i znanstvene karijere i u kojem je ostavila neizbrisiv trag.

Njezina ostavština prisutna je danas kroz znanje koje nam je dala te ostvarivanje etičkih i moralnih normi koje su bile na istaknutom mjestu u djelovanju na Fakultetu, ali i izvan njega.

Ona ostaje i dalje živjeti kao dio mene i kao dio Fakulteta.

Nakon odlaska u mirovinu bila je vrlo aktivna u znanosti i na Fakultetu. Posvećivala je vrijeme radu na znanstvenim projektima. Jedan dio vremena posvetila je i svojoj ljubavi – književnosti i poeziji. Bavila se prevođenjem nekih od najvećih naslova svjetske književnosti, osobito iz područja filozofije. Pisala je i pjesme za koje je bila višestruko nagrađivana.

Ljerka, kako je profesorica Duić zahtijevala da je zovemo, užasavala se ceremonijalnih govora i protokolarnih obveza. Posebna, kakva je bila, nije htjela opterećivati nikog govorima na svojem oproštaju te je za tu priliku priredila jedan vlastiti tekst i jednu vlastitu pjesmu. Stoga za kraj ovog teksta prilažem upravo te tekstove uz najnježnije pozdrave koje joj mogu s ovog mjesta uputiti.

PITANJE Pitam se, pitam, što u ovim godinama još motivira čovjeka da u bilo čemu ustraje? Sigurno postoji mnogo odgovora na to pitanje. No, kao prvo čini mi se da je to radoznalost. U stvari, ne prođe niti jedan dan a da ne doznam nešto novo, neku novu dimenziju – možda nedokučivu, ali koja me vuče da razmišljam

o beskonačnim svemirima u nama i oko nas.

Svjesna sam toga da se približavam „odlasku u novo agregatno stanje” i to me ni malo ne plaši, pa čak niti ne uzbuđuje. To je naprosto prirodno! Ipak mi je žao – ne znam je li to prava riječ – što mi još tako puno toga ostaje nerazjašnjeno. Divno je koliko smo u mojem životnom vijeku saznali o beskraju Svemira, divno je koliko smo saznali o milijardama „ciglica” koje čine naš DNK, oblikuju nas i naš razvoj. Ali da li će se ikad doznati što oblikuje naše misli, što je to što omogućuje naš mozgovni „hard disc” da pamti, da kreira, da izmišlja, da prosuđuje, da pati, da voli, da mrzi?

Još je Lavoisier ustanovio da se ništa ne gubi. Potom smo spoznali da tvar prelazi u energiju – energija u tvar! A u što prelazi misao? Misao mora biti oblik energije. Einstein nam je otvorio puteve u poznavanju i razumijevanju svijeta, Stephen Hawking nas uveo dalje u Vrijeme i Svemir, Francis Collins je otkrio genome „ciglice”, ali što je to MISAO? I kamo nestaje sve to spremljeno u našem „hard discu”?

U stvari, ne vjerujem da nestaje. U prirodi se ništa ne gubi.

Moraju postojati neke „antene” koje pokupe taj oblik energije i koji „kola” negdje po Svemiru. Sigurna sam, ako prije toga čovječanstvo samo sebe ne uništi, da će se otkriti za sada još nepoznat oblik energije koji je „rezervoar” onog što religije zovu „duša”. Misaona energija, raznih nivoa i sposobnosti.

Za moj oproštaj od ovog Svijeta par Puškinovih stihova:

„Uvijek će biti k'o što je bivalo, Takav je od davnine bijeli svijet, Učenih mnogo – pametnih malo, Znanaca hrpa – prijatelja ni za lijek.”

Sve u svemu, živjela sam bogat i sadržajan život – prepun radosti i tuge. Ali, hvala svima koji su ga obogatili.

Ljerka Duić

DRAGI MOJ TATA Eto i ljeto stiže i ja sam za jedno godišnje doba bliže susretu s tobom mamom i Zdenom s dečkima mojim i mojom Nenom.

No još će nešto vremena proći prije nego li ja ću moći da stisnem ti ruku i sjednem uz tebe da pričamo opet sitne brige dnevne.

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

57

IN MEMORIAM Eto, baš sam neka skitnica prava pa me nema k tebi ni ovog dragog dana da bar ti u par riječi kažem sve što ti želim da te bar za Rođendan tvoj razveselim.

Ipak, ti znaš dragi tata da svakog dana moje misli hrle preko oceana i da svaka od njih hoće da te razveseli i da ti kaže uvijek ispočetka da te neizmjerno voli -mangup stari Tvoja Ljerka

Željka Hodžić

Otišla je naša draga Željkica. Ne bih rekla da nas je napustila – jer previše se radovala svijetu u kojem je živjela, mnogim prijateljima koje je s pažnjom i posvećenosti stjecala i obitelji koju je s ljubavlju gradila zajedno sa svojim suprugom prof. dr. sc. Emirom Hodžićem i sinom Amirom. Željka Hodžić je rođena dvadesetog dana mjeseca lipnja u Zagrebu, odrasla je u obitelji na Trešnjevci. U njezinoj osobnosti, i kad sam ju upoznala u zrelim nježnim godinama, ostao je taj lepi zagrebački štih, ali i silno razumijevanje i socijalna osjetljivost pa nikada nije ljude dijelila na akademce i radnike. Njezin otac Franjo Štefanović bio je podrijetlom iz Klanjca, lijepog i zanimljivog zagorskog kraja odakle su i mnogi hrvatski umjetnici, a majka Nevenka Hren Zagrepčanka.

Profesorica Ljerka Duić na proslavi 70. obljetnice Kemijsko-tehnološkog studija (1989. godina) u društvu profesorice Marije Kaštelan Macan (okrenuta leđima), profesora Darka Skansija, dr. Krunoslava Kovačevića i profesora Ivice Šterna (slijeva nadesno).

Profesorica Ljerka Duić i profesor Marin Hraste dodjeljuju nagrade povodom proslave 70. obljetnice Kemijsko-tehnološkog studija Zoran Mandić Preuzeto iz časopisa Kemija u industriji: Zoran Mandić, U spomen, Kem. Ind. 71 (3-4) (2022) 256–264.

58

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Završila je poznatu zagrebačku IX. gimnaziju, a na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1961. godine. Na faksu je upoznala i svoga supruga s kojim će provesti 65 godina zajedničkog života. Na mnogim događanjima, susretima, izletima bilo je nemoguće ne vidjeti ih zajedno. Ali ne samo fizički, Željkica i Emir upravo su zajedno emanirali jednu posebnu energiju zaigranosti i odgovornosti. Sve što su radili ili organizirali bilo je točno isplanirano, ali i razigrano na Željkičin način. Sa sobom bi nosila tekicu i blokić. Zapisivala i crtala.

Za djecu bi nosila vodene bojice i kistove. Donosila skromne i prigodne darove s duhovitim porukama. Slušala je i osluškivala druge pa bi upravo tim darovima ili svojim zanimljivim komentarima izazivala smiješak i radost kod mnogih suputnika i suradnika. Imala je i popis rođendana ne samo sebi bliskih ljudi, već i onih koje je upoznavala na svojim različitim aktivnostima, od tjelovježbe, slikanja, pisanja do posve slučajnih susreta.

Sveučilišnu karijeru, nakon što je magistrirala u području rudarske kemije, zaustavila je iznenadna i vrlo teška bolest koju je uspjela pobijediti uz pomoć svoga supruga Emira. Jedan od najtežih dijelova života tako je prebrođen pa se posve svjesna okolnosti na granici života i smrti okrenula novom životu istražujući nove svjetove i novu ljepotu. Taj novi život obilježavao se drugim rođendanom koji je slavio život kao novu od-

IN MEMORIAM Dr. sc. Nedjeljko Kujundžić, dipl. ing. kem. tehnol. govornost i mogućnost novih istraživanja. Njezine aktivnosti i komunikacija s ljudima, s krajolicima i životinjama postale su drukčije od uobičajenoga i konvencionalnoga. Stvarala je nove svoje male svjetove koje je dijelila s drugima. Deset godina je bila pročelnica Likovne sekcije kao odlična organizatorica i vrlo aktivna slikarica. Pod njezinim okriljem i stalnom skrbi Likovna je sekcija kao dio djelatnosti AMACIZ-a postala poznata novim pristupom u kojem je slikarski amaterizam i entuzijazam zaokružen stručnošću i planiranošću. Sudjelovala je na mnogim skupnim izložbama u zemlji. Također i u Beču i Grazu. Bila je predstavljena i na jednoj samostalnoj izložbi kao vrsna animalistica. Stvarnu ljubav i razumijevanje životinjskoga svijeta u likovnosti ne predočuje kao strogo realistični odraz animalne anatomije, već prikazanu životinju slika s njezinom animalnom osobnošću, vrlo često sa zanimljivim humornim odmakom ili iskrenim suosjećanjem.

U novim istraživanjima u kojima je slobodna od znanstvene stege otkriva i ljepotu pisane riječi. Piše nadahnute i zanimljive tekstove, pjesme posvećene djeci ili prijateljima u povodu rođendana pa i posve običnih susreta i događaja koji upravo zbog takva pristupa život i stvarnost čine ljepšima. Novi život u njezinoj interpretaciji postaje umjetnost. Stvarnost otkriva kao mogućnost istraživanja i stvaranja novih svjetova koji postaju stvarniji od stvarnosti.

Bila je vrlo aktivna i u Planinarsko-izletničkoj sekciji. Sjećam se mnogih njezinih iznenađenja u povodu planinarenja, hodanja i razgledavanja građevina ili krajolika. Malih intimnih performansa u krugu prijatelja, poznanika ili suputnika. I njezinih vunenih crvenih planinarskih dokoljenica. I neodustajanja od zadanog puta. Znala je Željkica onu staru rimsku izreku U zdravom tijelu zdrav duh. Ali njezin duh je bio snažniji od tijela. I tako će ostati do trećeg dana mjeseca veljače 2022. kada će otići, ne zato što je morala, već zato što je smrt neminovnost na koju su osuđena sva živa bića.

Znala sam da je bolesna jer je više nije bilo na našim susretima i druženjima. Utihnula je povukavši se u svoj stan u Haulikovoj našavši mir u krugu svoje obitelji i svoga odanoga supruga koji je bio uz nju do posljednjih trenutaka. Otpraćena je skromno i nenametljivo bez konvencionalnih ceremonija i obreda. Uz svoje najbliže i obiteljskog prijatelja. Na neke nove putove, u neke nove svjetove nama neznane – jer smrt, unatoč našoj tuzi i boli, zaliveno šuti. Ali zato njezin život i njegova ljepota govori i ostaje u našim sjećanjima, u njezinim slikama i njezinu liku koji je život pretvarao u nizove novih života. Bila je istodobno i ozbiljna djevojčica i razigrana mudrica koja nikad nije tugovala nad prolaznošću ljudskog postojanja – već bilježila neponovljive trenutke prolaznosti ljepote − koja ostaje i nakon njezina odlaska.

Biserka Goleš Glasnović

U subotu 5. veljače 2022. oprostili smo se od stručnjaka, znanstvenika, domoljuba, planinara i prijatelja, dr. sc. Nedjeljka Kujundžića, Nidže, kako smo ga većinom zvali. Rođen je u Bosanskoj Krupi, gdje je završio i osnovnu školu. Preselio se u Zagreb, gdje je pohađao eksperimentalnu gimnaziju u Dobojskoj ulici, te zatim Tehnološki fakultet, Kemijsko-tehnološki studij, koji je završio 1965. godine. Odmah se zaposlio u Plivi, u njenom Istraživačkom institutu, gdje je radio na sintezi vitamina i mnogih farmaceutski aktivnih tvari. Magistrirao je 1974. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Fizikalne metode u kemiji. Tema njegovog magistarskog rada bila je Priprava novih derivata 5-(3,4,5-trimetoksibezil)-barbiturne kiseline s potencijalnim biološkim djelovanjem.

Doktorirao je 1981. na Tehnološkom fakultetu, a naslov njegove disertacije je bio Studije iz reda 5-amino-oksazola.

Tijekom istraživačkog rada u Plivinom institutu izradio je brojne postupke za pripravu sulfonamida, vitamina B6 i sinergista sulfonamida, trimetoprima i ormetoprima. Krajem 80-ih radio je nekoliko godina u proizvodnji (tzv. Sinteza II), gdje je rukovodio proizvodnjom stotina tona različitih sulfonamida, koji su u to vrijeme bili najvažniji Plivini izvozni proizvodi, s odobrenjem FDA za uvoz u SAD. Istakao se brojnim tehnološkim inovacijama i unaprjeđenjima.

Povratkom u Istraživački institut preuzima rukovodeće mjesto u Odjelu za organsku sintezu, gdje rukovodi s nekoliko grupa projekata, među ostalim i u području makrolidnih antibiotika.

Iz tog su razdoblja publicirane njegove brojne znanstvene publikacije i patenti, priznati diljem svijeta. U mirovinu je otišao 2004. godine, ali je na zamolbu rukovodstva Istraživačkog instituta nastavio praktičan rad u istraživačkom laboratoriju još nekoliko godina i bio jedan od najproduktivnijih istraživača.

Dr. Kujundžić je objavio 30-ak znanstvenih i stručnih radova, dvadesetak patenata, a izlagao je i na brojnim stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. U Plivinoj Bibliografiji iz 1991. zabilježeno je 30 njegovih radova i patenata, a u bazi Crosbi njih 27. Možemo pretpostaviti da je tih radova bilo i više, ali to

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

59

IN MEMORIAM Nedjeljko Kujundžić, Nidžo, Cico

Nidži nije bio prioritet i nije revno upisivao sve svoje radove u službene baze. Teško je sve rekonstruirati, ali već i ovo što je dokumentirano, svjedoči o Nidži kao vrsnom i produktivnom organskom kemičaru-sintetičaru.

Nidžo je bio obljubljen među kolegama, dobar sa svima i pozitivan u svakom pogledu. Nije stoga bilo čudno da je dolaskom demokratskih promjena velikom većinom glasova izabran za zastupnika u prvom sazivu Sabora RH. Bio je član Upravnog odbora Plive (1991. – 1993.) te Nadzornog odbora (1995. – 1999.), a te je dužnosti obavljao vrlo savjesno.

Za vrijeme Domovinskog rata spremno je stavio na raspolaganje svoje znanje i iskustvo, te je zajedno s kolegama u Plivi razvio namjensku proizvodnju eksploziva, koji su tada bili više nego potrebni za obranu Hrvatske. Za to ga je djelovanje predsjednik RH 1996. odlikovao Ordenom hrvatskog pletera, a bio je nosilac i Spomenice Domovinskog rata. Uključio se i u Dobrotvorno društvo Plive, koje je dostavljalo brojne pošiljke humanitarne pomoći u ugrožene krajeve i braniteljima na prvu crtu bojišnice.

Dr. Nedjeljko Kujundžić je održavao vezu sa svojim kolegama iz gimnazije, sa sportskih druženja (igrao je košarku, rukomet i nogomet), a naročito s kolegama s fakulteta. Bio je aktivni član Društva diplomiranih inženjera kemijsko-tehnološkog studija (AMACIZ). Volio je glazbu, posjećivao koncerte u KD Lisinski, a bio je praktički na svim koncertima Akademskog zbora „Vladimir Prelog”. Redovito je planinario s kolegama iz AMACIZ-a, a zadnje dvije godine, prije nego se razbolio, bio je pročelnik planinarske sekcije. Vodio je izlete po lijepim destinacijama gorske Hrvatske, ali i u svoju Bosansku Krupu. Bio je ponosan na svoje rodno mjesto, na rijeku Unu i na obližnje planine.

Dr. sc. Nedjeljka Kujundžića zadržat ćemo u trajnoj uspomeni kao kolegu, suradnika, člana AMACIZ-a, pročelnika planinarske sekcije, prijatelja.

Kruno Kovačević Preuzeto iz časopisa Kemija u industriji: Krunoslav Kovačević, U spomen, Kem. Ind. 71 (3-4) (2022) 256–264

Osjećam da moram napisati kratko slovo o našem Nidži, onakvom kakvog sam ga upoznala i kakav mi ostaje u sjećanju iz planinarske sekcije AMACIZ-a. No teško nalazim riječi, jednako teško kao što je teško bilo povjerovati u tu neželjenu vijest, još u nevjerici da smo ga uistinu ispratili, da smo se s njim za poznato ovozemaljsko oprostili.

Nemoguća misija je Nidžu opisati kratko. Jer, kako reći da je skroman, a ne reći da je plemenit? Kako reći da je gospodin, samozatajan, a preskočiti da je širokogrudan? Kako reći da je priznati stručnjak, a ne istaknuti koliko je svekolikog širokog znanja, „učen čovjek“, erudit? Kako reći da je dobar pa izbjeći da je dobrotvor? Kako reći da je društven veseljak, a ne naglasiti da je požrtvovan? Kako reći da je izuzetno pažljiv, a ne spomenuti da je krotka poštenjačina. A onda još da je istinski domoljub, koji je duboko poštovao sva četiri elementa života i još peti: ljubav! Pa još ne izostaviti da je mirotvorac i beskrajni zaljubljenik u svoju Krupu na Uni i Krušnicu, kamo nas je vodio iz godine u godinu.

Uvjerila sam se da je baš ta njegova zaljubljenost u rodnu Krupu, koju je poput unske bujice prenosio na nas već od ulaska u autobus, upravo taj izlet učinila najpopularnijim, najponavljanijim AMACIZ-ovim izletom, rasprodanim odmah po najavi.

Nikakvo čudo, s kakvom je samo žeravicom u oku pripovijedao o Krupi i njenim žiteljima, prepričavao nam njihove zgode i anegdote, narodne priče.

U Algi, s terasom tik do Une, redovito bi i pjesma potekla. Uz glazbenu pratnju neizostavno je bila omiljena mu: Šumi vjetar, šumi, tebe sobom nosi, Oj, mladosti moja, gdje si sada, gdje si…

Teče voda, teče, kamen se okreće, Ali mladost se moja vratiti nikad neće.

Povlašteno smo se osjećali kad nam je, grupici oko njega, prolazeći jednom pokraj žardinjere zasađene maćuhicama, ispričao usmenu predaju o značenju rasporeda latica tog otpornog, kadifasta cvjetića. Stoga nije čudo da je onoliko štovatelja odasvud došlo ispratiti ga na vječni počinak.

Prebirem po sjećanjima i fotografijama, vidim tu njegovu blago pognutu moćnu pojavu, nasmijanu i kad se ne smije, i samo odjednom izroniše, nadođoše kao unski brzac, riječi mojeg najkraćeg opisa: Nidžo pitomi Maćuhicu opjeva Ljudina dobroćudna.

Nevenka Bukovinac

60

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Dr. sc. Stjepan Mutak, dipl. ing. kem. tehnol.

benzofenon-hidrazona, zatim 5-acetilsalicilamida, (5-bromacetil)-salicilamida, te acetazolamida.

U ponedjeljak 4. srpnja zauvijek nas je napustio kolega, znanstvenik i prijatelj dr. sc. Stjepan Mutak. Rođen je u Zagrebu krajem 1942., gdje je završio i cjelovito školovanje. Završio je gimnaziju u Križanićevoj ulici 1961., a zatim Kemijsko-tehnološki fakultet, sadašnji FKIT, 1966. godine. Diplomski rad je napravio kod prof. V. Hahna na Zavodu za organsku kemiju.

U Plivi se zaposlio odmah po diplomiranju, u svibnju 1966., u proizvodnom pogonu Sinteza III. Odslužio je vojni rok od godinu dana, a od jeseni 1967. počeo je raditi u Plivinom Istraživačkom institutu.

Uključio se u razvoj inovativne, tzv. oksazolske sinteze vitamina B6, koja je uspješno primijenjena u proizvodnji i po kojoj se desetljećima proizvodio taj važni izvozni proizvod. Sljedeći projekt na kojem je radio bila je sinteza antihipertonika L-α metil-dope. Nakon toga razvio je i postupke za tuberkulostatik etambutol, te za (R)-(-)-felnil-glicin. Također, razvio je dvije faze u sintezi anthelmintika albendazola, te sudjelovao u njegovoj pokusnoj proizvodnji.

Paralelno s radom na ovim razvojnim projektima, započeo je poslijediplomski studij na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, područje Fizikalne metode u kemiji. Magistrirao je 1977. godine kod prof. Stanka Borčića s temom Suptituirani fenilacetamidi i fenilbutiramidi, potencijalno aktivni na centralni nervni sistem. Bio je vrlo ambiciozan i uskoro je, već 1979., doktorirao također na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu s disertacijom Studij intramolekularne cikloadicije alfa, alfa-disupstituiranih-1- benzilcikloheksena.

Dr. Stjepan Mutak je imao priliku tijekom 1982. i 1983. znanstveno raditi kod nobelovca Vladimira Preloga na ETH u Zürichu. Rezultati tih istraživanja objavljeni su u dva zajednička rada s Prelogom.

Nakon povratka iz Švicarske dr. Mutak je prešao u proizvodni pogon Sinteza I, gdje je s kolegama radio na poboljšanjima proizvodnih procesa za generičke proizvode, kao i na razvoju novih. U tom je razdoblju uspješno razvio procese za sintezu

Kao istinski istraživač, nije mogao odoljeti pozivu i nakon nekoliko godina vratio se u Istraživački institut, na mjesto direktora Odjela za kemijsku sintezu i tehnologiju. Vodio je nekoliko laboratorija i projekata, a osobito je bio aktivan u području makrolidnih spojeva, gdje je dao velik doprinos u optimiranju pojedinih faza sinteze azitromicina. Od 1997. vodio je projekt Novi makrolidni antibiotici, gdje je s grupom mlađih kolega ostvario vrijedne rezultate, a izume zaštitio nizom patenata.

Na tom je projektu uspješno surađivao i s istraživačima tvrtke GlaxoSmithKline, naročito s grupom iz njihovog istraživačkog centra u Veroni. Prigodom završetka novog postrojenja za proizvodnju azitromicina u Savskom Marofu, 1998., dr. Mutak je primio Plivinu nagradu.

Za vrijeme Domovinskog rata spremno je stavio na raspolaganje svoje znanje i iskustvo, te je zajedno s drugim kolegama u Plivi razvio namjensku proizvodnju potrebnu za obranu Hrvatske. Za to ga je djelovanje predsjednik države dr. Franjo Tuđman odlikovao Ordenom hrvatskog pletera, a dobio je i Spomenicu Domovinskog rata.

Dr. Stjepan Mutak objavio je više desetaka znanstvenih i stručnih radova, blizu trideset patenata u brojnim zemljama svijeta, a izlagao je i na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Sve to svjedoči o dr. Mutaku kao vrsnom i produktivnom organskom medicinskom kemičaru. Bio je mentor nekoliko magistarskih radova i doktorskih disertacija.

Također, autor je velikog poglavlja u knjizi Macrolide Antibiotics (ur. W. Schönfeld i H.A. Kirst, 2002.), kao i poglavlja The azithromycin success story u knjizi Medicinal chemistry in drug discovery: design, synthesis and screening (ur. D. Jelić, 2013.), što potvrđuje njegovu ekspertizu u tom znanstvenom području.

Dr. Mutak je bio kreativac, dobar suradnik i dobar rukovodilac.

Bio je vrlo društven, održavao je vezu sa svojim kolegama iz gimnazije, sa sportskim suigračima (igrao je rukomet u Mladosti, a košarku za ekipu Tehnološkog fakulteta), a osobito s kolegama s fakulteta i iz Plive. Volio je svoje Zagorje, vinograd u blizini Sutinskih toplica, volio je Tanjin Rovinj, volio je glazbu i posjećivao koncerte u KD Vatroslav Lisinski, sve dok ga bolest nije u tome spriječila.

Dr. Stjepana Mutaka zadržat ćemo u trajnoj uspomeni kao dragog kolegu, suradnika i dobrog prijatelja.

Krunoslav Kovačević

Preuzeto iz časopisa Kemija u industriji: Krunoslav Kovačević, U spomen, Kem. Ind. 71 (7-8) (2022) 537

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

61

IN MEMORIAM Prof. dr. sc. Zvonimir Šoljić Kada je profesor Šoljić otišao u mirovinu nije mirovao, naprotiv posvetio se još intenzivnije pisanju, ali pisanju priča i pjesama, koje su nam otkrile novog, do tada nepoznatog profesora. Zahvaljujući tim pričama, koje su ugledale svijetlo dana trudom profesorice Horvat, upoznali smo njegovu veliku ljubav prema njegovim djevojčicama, rodnom kraju i svemu hrvatskom.

Profesor Zvonimir Šoljić napustio nas je zauvijek 10. rujna 2022. u 88. godini života, tiho i samozatajno, baš kako je i živio, unatoč vrlo čvrstim stavovima o svemu u životu, o svemu oko nas, koje je rado iskazivao u užim krugovima.

S ovih par redaka želim dati na znanje da nitko nije samo ono što vidimo, da se iza naših očiju, u našim srcima i duši krije niz slojeva koje nećemo svi moći vidjeti i upoznati. Nadam se da će niže navedeni profesorovi stihovi svakog od vas podsjetiti na vašu verziju profesora Zvonimira Šoljića i da ćete tu viziju uvijek zadržati u kutku svojih misli. Profesore, uživajte tamo na svome brdu i neka Vam anđeli donesu mir!

Mladić u kolicima

U ime Zavoda za analitičku kemiju na kojem je dočekao mirovinu želim dati uime nas mladih (svi imamo iznad 40 godina) osvrt na vrlo upečatljivog profesora koji nam je svima predavao Analitičku kemiju II. Svoju osebujnost je iskazivao tijekom svojih predavanja gdje smo primjerice, gledajući u grafofolije, slušali pomalo i s nevjericom povezivanje analitičke kemije s povijesti Hrvata iz stoljeća sedmog.

Žamor, smijeh, usklici, Oči susreću oči, Ruka u toploj ruci…

Ljetna večer korača u velegradskoj huci I curkom čežnju toči, Ushit u mladenačkoj krvi…

Otkada sam počela raditi na Zavodu za analitičku kemiju 1999. profesor je pratio sve nas i sa svima nama uspostavio neku vezu kroz razgovore i rasprave o raznoraznim temama, znao nas je brzo procijeniti i otkriti naše interese.

Među mnoštvom što vrvi Tu je i mladić jedan Na četiri kotača.

On sve gleda i sluša, Želja mu puna duša: -Oh… da mi je poći Šetati niz ulicu, I razgledat bezbrižno grleći djevojčicu; Da me ruka njezina Miluje po licu I da mi se smiješe Lijepe, sjajne oči…

I od Svemira veća Bila bi moja sreća!

S profesorima Tomislavom Bolančom i Šimom Ukićem rado je raspravljao o aktualnostima iz svakodnevnog života, sa ženskim dijelom Zavoda za analitičku kemiju (profesorice Sandra Babić, Dragana Mutavdžić Pavlović i Danijela Ašperger) raspravljao je o obiteljskim temama ili o kromatografiji. Rado se volio šaliti i najopuštenije razgovarati, bilo s muškim dijelom Zavoda ili s našim tehničkim suradnicama Slavicom Kos i Tanjom Ivančić koje bi ga uvijek dočekale s kavom ili čajem.

Međutim, najbolje se osjećao s po godinama bliskim kolegicama profesoricama Marijom Kaštelan-Macan, Šteficom Cerjan-Stefanović, Ljerkom Bokić, Zoranom Grabarić i Alkom Horvat. S njima je znanstveno i nastavno surađivao 40 godina, zajedno su putovali i dijelili razne zanimljive dogodovštine koje su, kada su ih prepričavali na zavodskim domjencima, uvijek izazivale smijeh i bile veliki izvor zabave. Profesorica Horvat i ja, osobito profesorica Horvat, intenzivno smo s njim radile na tankoslojnoj kromatografiji određivanja sastava slitina od kulturne važnosti. Kolegice Dragana Mutavdžić Pavlović, Iva Rezić i ja prepisivale smo njegove zadnje udžbenike naučivši se čitati njegov krasopis.

62

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64

Zvonimir Šoljić

Danijela Ašperger

GLASNIK AMACIZ-a BR. 63, 64