Glasnik AMACIZ-a br. 63, 64 / 2023.

AMACIZ 6 3 4

Sponzori AMACIZ-a

2020.

Zlatni: Jakov Buljan

Srebrni: Antun Glasnović

Brončani: Biserka Glasnović, Vida Jarm

Podupiratelji: Zdenko Buić, Lidia Cieslinska-Živčić, Željka Filipović-Kovačević, Marija Marović, Sonja Rohr, Svebor Rohr, Mirjana Uršulin 2021.

Zlatni: Jakov Buljan

Srebrni: Maja Blanuša, Antun Glasnović

Brončani: Biserka Glasnović, Marijan Tomaš

Podupiratelji: Ana Bačić, Marija Bačić, Mira Bogunović, Zdenko Buić, Nevenka Bukovinac, Lidia Cieslinska-Živčić, Ivan Jurić, Miroslav Matasović, Zvonimir Nuber, Milan Ortner, Neda Ortner, Višnjica Ponjan, Sonja Rohr, Svebor Rohr, Mirjana Uršulin

2022. (do 11. 5. 2022.)

Zlatni: Jakov Buljan

Srebrni: Maja Blanuša, Nevenka Bukovinac, Antun Glasnović, Vilina Šincek-Pećanić

Brončani: Ranka Franz-Štern, Biserka Glasnović, Marijan Tomaš

Podupiratelji: Jozo Anušić, Zdenko Buić, Lidia Cieslinska-Živčić, Željka Filipović-Kovačević, Hrvoje Grgić, Marija Grgić, Ljiljana Ivanišević, Branka Katušim-Ražem, Jadranka Krleža, Irena Lukić, Antun Meleš, Višnjica Ponjan, Ferencne Ranogajec, Sonja Rohr, Svebor Rohr, Đurđica Španiček, Rajka Štefanić, Mirjana Uršulin, Božica Zrinjščak, Predrag Zrinjščak, Petar Žižić.

AMACIZ se zahvaljuje svim sponzorima i podupirateljima!

Dragi čitatelji,

Više je razloga da je ovaj Glasnik ovako opsežan. Na žalost, velik dio Glasnika odnosi se na sjećanja i život aktivnih i značajnih članova AMACIZ-a koji su nas napustili u protekle dvije godine. Međutim, život nam se uglavnom vraća u normalu pa su i sve sekcije ponovno aktivne. Tu su i obljetnice koje smo zabilježili protekle godine. Novost je da društvo ima novu predsjednicu koja se entuzijastično primila posla i uvodi brojne novine o kojima ćete zasigurno saznavati iz slijedećih brojeva Glasnika.

Jasna Prlić Kardum

SADRŽAJ

Alumni priča:

Alumni kao snaga Sveučilišta - uspješna priča FKIT-a

Izborna godišnja skupština Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija

Hrvatski velikan

ŽARKO DOLINAR (1920. – 2003.)

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a:

Sekcija znanstveno-stručnih kolokvija

Akademski zbor Vladimir Prelog u 2021.

Likovna sekcija

Inovatori AMACIZ-a: Inovatori u teško vrijeme 2020. – 2022.

Planinarsko-izletnička sekcija: Pandemijski izleti skupine planinara AMACIZ-a

Novosti iz Planinarsko-izletničke sekcije - Pismo pročelnice

22 Romantični izlet u Viroviticu, u profi organizaciji Biserke Goleš-Glasnović

i Antuna Glasnovića

Rakitje - jezera u predgrađu Zagreba

Lijepi vidici s Ofrisima i Orhisima

Osvrt na kupsku dolinu

Godišnji izlet: VIROVITICA GRAD VIROVA I TICA

Sportska sekcija

OBLJETNICE

30 godina AMACIZ-a, prve alumni udruge na Sveučilištu u Zagrebu

AZ Vladimir Prelog Predstavljena knjižica i podijeljena priznanja i zahvalnice

30 30 godina djelovanja Akademskog zbora Vladimir Prelog

AZ Vladimir Prelog svečanim koncertom u crkvi sv. Blaža

obilježio 30 godina djelovanja

Pedeset godina pingača

- prof. dr. sc. ANTUN GLASNOVIĆ

SUSRET GENERACIJA

Nakon 60 godina okupili se bivši studenti Kemijsko-tehnološkog odjela, sada FKIT-a

FKIT susreti generacija 1980-ih – Pelješac 2022.

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE

Znanstveno-sportsko natjecanje -Tehnologijada 2022.

40 Izabrane nove urednice

studentskog časopisa Reaktor ideja

Startup Factory 2022 - tim Just H2O

AMACIZ ČESTITA

IN MEMORIAM

Godina XXXI., broj 63, 64, Zagreb, 2023.

Nakladnik:

Društvo diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija u Zagrebu (AMACIZ)

Glavna urednica: Jasna Prlić Kardum

Uredništvo: Jasna Prlić Kardum

Jelena Macan

Antun Glasnović

Lektorica i korektorica: Silvija Brkić Midžić

Prijelom i likovno rješenje: Marcela Matijević Klobučar

Adresa uredništva : Uredništvo Glasnika AMACIZ-a

Trg Marka Marulića 20, 10000 Zagreb

E-mail: amaciz@fkit.unizg.hr

OIB 52827984480

Žiro račun AMACIZ-a

IBAN: HR64 23600001101408998

DOGAĐANJA

Alumni priča:

Alumni kao snaga Sveučilišta - uspješna priča FKIT-a

Ciklus predavanja Moja/Naša alumni priča nastavljen je uspješnom pričom Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Savez ALUMNI UNIZG je 16. prosinca 2021. organizirao razgovor sa zanimljivim gostima koji su govorili o početcima i razvoju alumni aktivnosti na Sveučilištu u Zagrebu, a posebno o brojnim alumni aktivnostima na FKIT-u, utjecaju najpoznatijega alumnusa FKIT-a nobelovca Vladimira Preloga te budućnosti i važnosti obostranoga povezivanja Sveučilišta, odnosno fakulteta sa svojim alumnima, tako i alumna sa svojim Sveučilištem i fakultetom.

Svaki gost, ujedno bivši student FKIT-a, ispričao je svoju stranu uspješne priče toga Fakulteta, a gosti su bili: prof. emer. Helena Jasna Mencer, prva rektorica Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu u dva mandata i jedna od osnivača alumni udruge Fakulteta (AMACIZ), prof. dr. sc. Ante Jukić, aktualni dekan Fakulteta, dr. sc. Krunoslav Kovačević, jedan od osnivača alumni udruge Fakulteta (AMACIZ), doktorand nobelovca Vladimira Preloga i nekadašnji pročelnik Akademskoga zbora „Vladimir Prelog” i dr. sc. Franjo Jović, aktivni alumnus Fakulteta zaposlen u Plivi d.d. Razgovor je moderirao alumnus Sveučilišta u Zagrebu Mislav Togonal, urednik i voditelj na HRT-u.

Okupljenima se na početku obratio predsjednik Saveza ALUMNI UNIZG prof. dr. sc. Mario Šafran istaknuvši kako je ovaj put promijenjena paradigma uobičajene alumni priče u želji da se prikaže uspješan model razvoja alumni filozofije na jed-

https://www.youtube.com/watch?v=cxlk2I1xoic

nome fakultetu. Pozdravio je publiku i u ime rektora prof. dr. sc. Damira Borasa, koji uvijek rado prisustvuje alumni pričama, ali je ovaj put bio u tome službeno spriječen.

Tako se prva i za sada jedina rektorica Helena Jasna Mencer kroz simpatične crtice prisjetila početaka razvoja alumni filozofije na FKIT-u pa potom i Sveučilištu u Zagrebu, pritom istaknuvši inicijatore same ideje prof. dr. sc. Branka Kunsta, prof. dr. sc. Zvonimira Šeparovića i prof. dr. sc. Žarka Dolinara.

Povezano s razvojem alumni filozofije, Kruno Kovačević se prisjetio važnosti poticajnoga odnosa našega nobelovca

Preuzeto s mrežne stranice: www.unizg.hr/nc/vijest/article/alumni-prica-alumni-kao-snaga-sveucilista-uspjesna-prica-fkit-a/

foto: Panelisti i publika

prof. emer. Helena Jasna Mencer

DOGAĐANJA

Vladimira Preloga prema njemu i ostalim doktorandima te nam je ispričao o raznim alumni aktivnostima koje provodi AMACIZ u cilju okupljanja i druženja alumna toga fakulteta - friends-raising. Jedna od aktivnosti je i rad Akademskoga zbora „Vladimir Prelog” čiji je donedavno bio pročelnik, a koji djeluje već 30 godina. Taj je zbor po svojoj kvaliteti i uspjesima prepoznat i šire od sveučilišnoga okvira.

Dr. sc. Franjo Jović, koji je izuzetno aktivan u suradnji sa svojim bivšim fakultetom, rekao je kako sa svoje pozicije u Plivi ostvaruje intenzivnu suradnju s Fakultetom kroz projekte gdje je fokus na generiranju znanja, a ne primarno na financijskoj koristi, kao i suradnju s diplomantima koji dolaze odraditi praksu te zapošljavanjem najboljih studenata.

Dekan Ante Jukić je rekao kako je Fakultet prepoznatljiv po svojim istraživanjima i povezanosti s industrijom pritom ističući važnost povezanosti Fakulteta i Sveučilišta sa svojim alumnima na obostranu korist. Također, istaknuo je da Fakultet kroz zajedničke projekte, konferencije, izdavanje časopisa i sl. podupire stručna društva i AMACIZ te prema njima usmjerava određene donacije.

Na kraju je prof. dr. sc. Mario Šafran zahvalio sugovornicima na zanimljivom razgovoru. Također, zahvalio je rektoru Damiru Borasu i dekanu Fakulteta prometnih znanosti prof. dr. sc. Tomislavu Josipu Mlinariću na podršci koju daju radu Saveza i potpomaganju održavanja alumni događanja. Zaključio je predavanje riječima da alumni jesu snaga našega Sveučilišta jučer, danas i sutra.

Dekan FKIT-a prof. dr. sc. Ante Jukić

Panelisti

Voditelj i panelisti

Dr. sc. Franjo Jović i dr. sc. Krunoslav Kovačević

DOGAĐANJA

Izborna godišnja skupština

Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija

Ljerka Kratofil Krehula

Antun Glasnović

U četvrtak, 24. ožujka 2022. u 18 sati, u vijećnici FKIT-a na Marulićevom trgu 19, održana je 32. redovita izborna godišnja skupština društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija.

Dnevni red Skupštine

Sjećanje na zaslužne preminule članove AMACIZ-a – održana minuta šutnje

Pozdravni govori uzvanika

1. Izbor Radnog predsjedništva, zapisničara i ovjeritelja zapisnika

2. Izvješće o radu Društva

Izvješće o radu sekcija tijekom protekle godine Izvješće o četverogodišnjem radu Društva Izvješće o članstvu

3. Financijsko izvješće Društva

a) Financijsko izvješće za 2021.

b) Financijski plan za 2022.

4. Rasprava o izvješćima i prihvaćanje izvješća

5. Davanje Razrješnice dosadašnjem predsjedniku Društva AMACIZ i članovima Upravnog odbora

6. Izbor predsjednika Društva

7. Izbor tajnika društva

8. Izbor Upravnog odbora Društva

9. Razno

Nazočni: 56 članova Društva

Predsjednik AMACIZ-a, prof. dr. sc. Antun Glasnović, otvorio je Skupštinu i pozdravio sve prisutne. Prije početka Skupštine, zamolio je da svi minutom šutnje odaju počast nedavno preminulim zaslužnim članovima AMACIZ-a:

Prof. dr. sc. Branko Kunst, prvi predsjednik Društva

Prof. dr. sc. Ljerka Duić, aktivna članica Društva od osnutka

Dr. sc. Željka Hodžić, aktivna članica Društva i pročelnica Likovne sekcije Društva

Mr. sc. Boris Perhač, aktivni stolnotenisač Društva od osnutka

Dr. sc. Nikola Kujundžić, aktivni član Društva i pročelnik Planinarsko-izletničke sekcije

Prof. Vinko Glasnović, prvi dirigent Akademskog zbora „Vladimir Prelog”

Predsjednik Antun Glasnović zatim je predložio dnevni red Skupštine koji je jednoglasno prihvaćen.

Nakon toga najavio je pozdravni govor dekana Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, prof. dr. sc. Ante Jukića. Dekan je pozdravio sve prisutne, izvijestio o aktivnostima Fakulteta u proteklom razdoblju te o problemima vezanim za oštećenje zgrada Fakulteta u potresima 2020. te najavio obnovu fakultetskih zgrada. Poželio je uspješan rad Skupštini i Društvu u predstojećem razdoblju. Rekao je i da su prethodne generacije kolega, tj. članovi Društva, svakako bile zaslužne za rad i napredak Fakulteta.

Zatim je prisutne pozdravio prof. dr. sc. Mario Šafran, predsjednik Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu – ALUMNI UNIZG. Također je poželio uspješan rad Društvu i naglasio da je AMACIZ najstarija i najaktivnija alumni udruga Sveučilišta u Zagrebu.

Uslijedio je radni dio sastanka.

DOGAĐANJA

Ad 1.)

Izabrano je Radno predsjedništvo Skupštine: Mirela Leskovac, Damir Markić i Emir Hodžić. Za zapisničara je izabrana Ljerka Kratofil Krehula, a za ovjeritelje zapisnika Jasna Prlić Kardum i Jelena Macan.

Ad 2.)

Predsjednik Društva Antun Glasnović u svom je izvješću naveo da su aktivnosti Društva u proteklom razdoblju smanjene u odnosu na razdoblje prije pandemije.

Akademski zbor „Vladimir Prelog”, čiji je pročelnik Branko Kobas, a dirigentica Iva Juras, proslavio je prošle godine 30 godina djelovanja pa je tom prigodom izdana brošura o radu Zbora. Brošuru je uredio Krunoslav Kovačević, tiskanje je potpomogla Pliva, a promocija je održana u prosincu 2021. u vijećnici FKIT-a. Zahvalio je FKIT-u i dekanu Anti Jukiću koji je tom prigodom najavio donaciju u iznosu od 10.000 kuna za aktivnosti Zbora. Predsjednik je u nastavku izvješća najavio svečani koncert povodom 30 godina djelovanja Zbora koji će se održati 8. travnja 2022. u Crkvi sv. Blaža te je zahvalio Zboru na dugom djelovanju i brojnim aktivnostima u proteklih 30 godina.

Članice Likovne sekcije i Galerije AMACIZ-a čija je pročelnica

Terezija Bitevija, voditelj Marko Pašalić, bile su vrlo aktivne unatoč epidemiji. Sastajale su se, slikale i crtale na otvorenom, primjerice u Botaničkom vrtu. Likovni radovi prezentirani su 2020. na tri izložbe na daljinu i 2021. na jednoj. U Kulturnom centru Travno i u Centru za kulturu i obrazovanje Susedgrad izložili su 2021. svoje radove na izložbi Španciramo Zagrebom. Izložba radova članova ove sekcije postavljena je upravo na Marulićevu trgu 19 u sklopu današnje skupštine. U sklopu sekcije znanstveno-stručnih kolokvija AMACIZ-a (pročelnica Ljerka Kratofil Krehula), predavanja su u 2021. održali doc. dr. sc. Zvonimir Katančić i doc. dr. sc. Petar Kassal, obojica s FKIT-a, koji su predstavili svoje uspostavne istraživačke projekte.

Aktivnosti Sportske sekcije (pročelnik Matija Gretić) odvijale su se u 2021. i 2022. smanjenim intenzitetom zbog epidemije. Predsjednik Društva prisjetio se brojnih sportskih susreta i prvenstava tijekom djelovanja Društva. Napomenuo je da je AMACIZ aktivan u Udruzi stolnotenisača rekreativaca Zagreba (SOKAZ) od početka djelovanja Društva, tj. od 1992. godine.

Ljiljana Pedišić, pročelnica Inovatorske sekcije, navela je da je istaknuta inovacija u proteklom razdoblju bila ona Sanje Martinez i Ivane Šoić. Inovatori su u listopadu sudjelovali i na izložbi inovacija INOVA 2021. gdje su kolege iz INA MAZIVA osvojili medalje. Članice AMACIZ-a Ljiljana Pedišić i Biserka Tkalčec bile su članice međunarodnog žirija za inovacije.

Jasna Prlić Kardum urednica je Glasnika AMACIZ-a, za koji pristižu brojni prilozi i uskoro bi trebao izaći njegov novi broj. Tajnica Društva Mirela Leskovac izvijestila je prisutne o članstvu Društva. Društvo trenutno ima oko 320 članova, broj članova nije se bitno mijenjao u proteklom periodu. Članarina iznosi 80 kuna. Drago joj je da Društvo nastavlja uspješno djelovati i istaknula je da je glavna ideja alumni udruga održavanje kontakata i druženje kolega. Zahvalila je članovima na uplatama i nada se i daljnjoj uspješnoj suradnji.

Ad 3.)

Izvješće je podnio predsjednik Društva.

U protekloj godini, zbog razumljivih okolnosti uzrokovanih epidemijom i potresima, smanjene su aktivnosti Društva, a time i prihodi (uplate članarina, donacije). Zbog navedenog stanja, smanjeni su i rashodi. Financijski plan za 2022. predviđa sredstva koja uplaćuje Grad Zagreb u obliku potpora (10.000 kn Zboru, a 4.000 kn Likovnoj sekciji). FKIT također uplaćuje sredstva Društvu kao članski doprinos.

Ad 4.)

Prisutni članovi na Skupštini jednoglasno su prihvatili izvješća.

Ad 5.)

Odlukom prisutnih članova dana je razrješnica dosadašnjem predsjedniku Antunu Glasnoviću koji je bio predsjednik Društva od 2010. godine.

U sklopu ove točke daje se razrješenje članovima Upravnog odbora Društva:

Mirela Leskovac, tajnica Društva

Tomislav Bolanča, dosadašnji dekan FKIT-a

Branko Kobas, pročelnik Akademskog zbora „Vladimir Prelog”

Terezija Bitevija, pročelnica Likovne sekcije i Galerije AMACIZ-a

Ljiljana Pedišić, pročelnica Inovatorske sekcije

Ljerka Kratofil Krehula, pročelnica Sekcije znanstveno-stručnih kolokvija

Nedjeljko Kujundžić, pročelnik Planinarsko-izletničke sekcije

Matija Gretić, pročelnik Sportske sekcije

Ad 6.)

Upravni odbor je na svome sastanku održanom 3. ožujka 2022. za predsjednicu AMACIZ-a predložio Mirelu Leskovac, profesoricu FKIT-a, koja je prijedlog prihvatila.

Mirela Leskovac zahvalila je dosadašnjem predsjedniku Glasnoviću i Upravnom odboru na ukazanom povjerenju te se nada uspješnom nastavku djelovanja Društva i budućim aktivnostima. Rekla je da je zahvalna svima koji su kroz protekle godine nastojali da rad Društva bude uspješan, posebno prof. Štefici Cerjan-Stefanović, prof. Mariji Kaštelan-Macan, prof. Emiru Hodžiću, pokojnom prof. Branku Kunstu i prof. Antunu Glasnoviću. Naglasila je da je otvorena za prijedloge i komentare koji će pridonijeti djelovanju Društva. Napomenula je da je u izradi prospekt Društva u kojem se na jednoj stranici nalazi pristupnica za učlanjenje. Mirela Leskovac i dekan Ante Jukić naglasili su da se u predstojećem periodu nadaju i uključivanju studenata FKIT-a u rad Društva.

Prisutni na Skupštini jednoglasno su prihvatili izbor Mirele Leskovac za predsjednicu AMACIZ-a.

Ad 7.)

Upravni odbor na svome je sastanku od 3. ožujka 2022. za tajnicu AMACIZ-a predložio Emi Govorčin Bajsić, profesoricu FKIT-a, koja je dugi niz godina vrlo aktivno sudjelovala u radu Društva, bila je pročelnica Sekcije znanstveno-stručnih kolokvija i potpredsjednica AMACIZ-a. Prisutni na Skupštini jednoglasno su prihvatili izbor Emi Govorčin Bajsić za tajnicu AMACIZ-a.

Ad 8.)

Prema Statutu Društva u Upravni odbor ulaze predsjednik, tajnik, dekan FKIT-a i pročelnici sekcija, a urednik Glasnika također sudjeluje u radu Upravnog odbora.

Nakon kraće rasprave, predložen je sljedeći sastav Upravnog odbora AMACIZ-a:

1. Mirela Leskovac, predsjednica

2. Emi Govorčin Bajsić, tajnica

3. Ante Jukić, dekan FKIT-a

4. Branko Kobas, pročelnik Akademskog zbora Vladimir Prelog

5. Terezija Bitevija, pročelnica Likovne sekcije i Galerije AMACIZ

6. Ljiljana Pedišić, pročelnica Inovatorske sekcije

7. Ljerka Kratofil Krehula, pročelnica Sekcije znanstveno-stručnih kolokvija

8. Nevenka Bukovinac, pročelnica Planinarsko-izletničke sekcije

9. Nikola Rimac, pročelnik Sportske sekcije

U radu Upravnog odbora sudjeluje i urednica Glasnika Jasna Prlić Kardum.

Ad 9.)

Nije bilo posebnih tema i napomena pod ovom točkom.

Dosadašnji predsjednik AMACIZ-a, prof. Antun Glasnović, poželio je novoj predsjednici Društva i novom Upravnom odboru uspješan rad, zahvalio prisutnima na pažnji te pozvao sve okupljene na izložbu slika Likovne sekcije i nastavak druženja na domjenku u Vijećnici. Ovim je završen program Godišnje skupštine AMACIZ-a za 2022. godinu.

Hrvatski velikan ŽARKO DOLINAR (1920. – 2003.)

Znanstvenik, svjetski prvak u stolnom tenisu, pravednik među narodima, erudit, kolekcionar, alumnus Sveučilišta u Zagrebu

Antun Glasnović

Brojni su razlozi zbog kojih prof. dr. sc. Žarka Dolinara možemo smatrati hrvatskim velikanom. Bio je prvi hrvatski sportaš koji je postao svjetski prvak u stolnom tenisu i bio višestruki pobjednik na europskim i državnim prvenstvima 1950-ih i 1960-ih godina. Bio je sportski uzor generacijama mladih stolnotenisača u Hrvatskoj. Bio je znanstvenik svjetskoga glasa u području veterine i medicine. Od države Izrael dobio je visoko priznanje Pravednik među narodima, za pomoć i spašavanje Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Jedan je od pionira alumni pokreta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je u osnivanju društva Almae Matris Alumni Croaticae (AMAC), kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Strastveni je kolekcionar autograma, pisama, slika i drugih predmeta čija je zbirka obuhvaćala preko 75.000 primjeraka.

Autor knjige: dr. sc. Krunoslav Kovačević

Početkom 2022. u serijalu Hrvatski velikani nakladnika Privlačica d.o.o., Vinkovci tiskana je knjiga ŽARKO DOLINAR autora Krunoslava Kovačevića. Recenzenti knjige su Antun Glasnović i Mario Šafran.

Naklada Hrvatski velikani na popularan način predstavlja životopise velikana koji su svojim djelom i postignućima trajno zadužili hrvatski narod.

U ovoj knjizi prikazan je životopis hrvatskog velikana dr. sc. Žarka Dolinara, koji obuhvaća njegov znanstveni, sportski, hu-

Knjiga predstavlja Dolinarov život sljedećim cjelinama: Uvod, Kratki životopis, Znanstvena i nastavna aktivnost u Zagrebu i Baselu, Sportska karijera Žarka Dolinara, Žarko Dolinar kao slikar i ljubitelj slikarstva, Dolinar kao kolekcionar, Nagrade i priznanja Žarka Dolinara, Razgovori sa Žarkom Dolinarom, Nakon smrti Žarka Dolinara, 2003., Inicijator alumni djelovanja u Hrvatskoj i svijetu, Nagrada Žarko Dolinar Društva Alumni UNIZG, Rekli su o Žarku Dolinaru, Izvori i O autoru.

Po svom izboru izdvajam naglaske iz pojedinih poglavlja.

Žarko Dolinar – vrhunski stolnotenisač

Na svjetskim prvenstvima nastupao je osam puta i osvojio osam medalja: brončanu u Kairu 1939., srebrnu u Utrechtu 1955., zlatnu u igri parova s Vilimom Harangozom 1954. u Londonu, srebrnu s Lindom Wertl-Rumpler u Bukureštu 1953. i brončanu u Londonu 1954. te kao član jugoslavenske ekipe srebrnu u Kairu 1939. i brončanu u Beču 1951. godine.

manistički, domoljubni i akademski prinos Hrvatskoj.

Znanstvena aktivnost

Nije manje važno da je Žarko Dolinar bio istaknuti znanstvenik i sveučilišni nastavnik na sveučilištima u Zagrebu i u Baselu (Švicarska). Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1948. gdje je i doktorirao 1959. godine. Radio je u Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu, a od 1963. u Zavodu za anatomiju Medicinskoga fakulteta u Baselu (Švicarska). God. 1969. imenovan je vicedirektorom Anatomskog instituta, bio je izvanredni nastavnik Medicinskog fakulteta (1969.–85.), te predavač na Stomatološkom fakultetu (1978.–83.). Uz anatomiju bavio se istraživanjima s područja citologije, histologije, embriologije, opće patologije, a znanstvene radove objavljivao u hrvatskoj i inozemnoj znanstveno-stručnoj literaturi.

Pravednik među narodima

Sa svojim sportskim prijateljima, zajedno s bratom Borisom, u vrijeme NDH pomogao je mnogim židovskim pojedincima i obiteljima da napuste Zagreb, pribavljajući lažne propusnice ili osobne dokumente. Žarko Dolinar je za svoju pomoć u spašavanju Židova u razdoblju 1941. – 1945. od države Izrael 1993. primio odlikovanje Pravednik među narodima. U ovom su poglavlju iznesena konkretna svjedočanstva o ovom nadasve humanom djelovanju Žarka Dolinara.

Alumni djelatnost

Na poticaj prof. dr. Žarka Dolinara u Švicarskoj se 1989. osniva Alme Matris Alumni Croaticae (AMAC), tj. društvo prijatelja i bivših studenata, hrvatskih sveučilištaraca koji žive izvan domovine, a svojim djelovanjem žele dati svoj doprinos dobrobiti i popularizaciji Sveučilišta u Zagrebu kao i drugih sveučilišnih ustanova u Hrvatskoj.

Njegovu su ideju na Zagrebačkom sveučilištu prvi prihvatili na današnjem Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te je 1990. osnovano prvo alumni udruženje Društvo diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija – AMACIZ.

Dolinar je zajedno s nobelovcem Vladimirom Prelogom i drugim članovima Alme Matris Alumni Croaticae počeo diljem svijeta osnivati slična društva. Nakon agresije na Hrvatsku i osvajačkog rata Srbije, sve svoje napore usmjerio je na informiranje svjetske javnosti o dramatičnoj situaciji u kojoj je nametnuti rat uništavao našu domovinu. Jedna od njegovih prvih peticija nastala u kolovozu 1991. poziva na priznavanje Hrvatske te apelira za materijalnom i humanitarnom pomoći ugroženima u domovini. Dao je velik doprinos ugledu hrvatskih sveučilištaraca i sveučilišta, ali i osiguravanju studentskih i specijalističkih stipendija u međunarodnoj razmjeni.

AMAC UNIZG, Savez društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu ustanovio je priznanje „Žarko Dolinar” (medalja i plaketa) za osobe koje su se istakle svojom alumni aktivnosti u Hrvatskoj i u svijetu.

Iz cjeline Razgovori sa Žarkom Dolinarom parafraziram dio u kojem je razvidna njegova etičnost, skromnost, ljubav prema istini i domovini. Cijeli je život učenje i sve je prolazno, kako nas uče Grci. Panta rhei – sve teče i prolazi. Naglasio je kako na svijetu postoje samo dvije vrste ljudi, dobri i zli, a bolest, tuga i radost postoje posvuda. Njegov ideal je život Isusa Krista, stoga poziva na toleranciju protiv ignoriranja, nadmetanja, ekstremizama.

Poziva na dobrotu upozorivši kako se treba kloniti kameleona i poltrona. Ne odustaje iako je svjestan da je u ovom našem nepravednom svijetu to vrlo težak zadatak. Ustrajan i dosljedan uspijeva svoje ideale ostvariti i u svom životu pokazavši nam kako je to moguće.

Knjiga posvećena Žarku Dolinaru napisana je publicistički, jezikom primjerenim širem čitateljstvu, a autor svoja zapažanja temelji na objektivnom pristupu i donosi mnoge nove pojedinosti iz života i djelovanja Žarka Dolinara, jednog od hrvatskih velikana.

Autor knjige dr. sc. Krunoslav Kovačević uspio je prirediti zanimljiv i objektivni tekst o vrijednom djelovanju Žarka Dolinara kao znanstvenika, sportaša, pravednika među narodima, alumnusa, kolekcionara, koji se s pravom može nazvati hrvatskim velikanom. Rijetki su takvi enciklopedisti i eruditi, a prije svega plemeniti ljudi. Rijetkost koju od zaborava želi sačuvati upravo ova knjiga. Preporučivši knjigu, naglašavam kako je pisana popularnim stilom i namijenjena čitateljima različitih zvanja i zanimanja.

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Ljerka Kratofil Krehula

Usklopu znanstveno-stručnih kolokvija AMACIZ-a, predavanja su u proteklom periodu održali doc. dr. sc. Zvonimir Katančić i doc. dr. sc. Petar Kassal koji su predstavili svoje istraživačke projekte.

14. srpnja 2021.

(Predstavljanje Uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost)

doc. dr. sc. Zvonimir Katančić

Zavod za polimerno inženjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Zvonimir Katančić predstavio je projekt koji se bavi istraživanjima u području nosive elektronike i razvoja materijala s dobrim električnim svojstvima i onima nalik koži. Takvi materijali imaju sposobnost istezanja i kretanja zajedno s ljudskom kožom što otvara mogućnosti za razvoj istezljivih senzora za kontinuirano praćenje zdravlja. U tome je ključno molekularno krojenje strukture kako bi se dobili funkcionalni materijali koji se mogu istegnuti i zacijeliti nakon mehaničkih oštećenja. Vodljivi polimeri nametnuli su se kao idealni materijali za tu svrhu, ali njihova modifikacija, kako bi se dobio rastezljiv, a istovremeno mehanički stabilan materijal uz zadržavanje sposobnosti visoke vodljivosti i dalje predstavlja izazov.

Glavni je cilj projekta popuniti prazninu u znanju novim konceptom molekularnog dizajna kako bi se odgovorilo na navedeni izazov razvoja rastezljivih i zacjeljivih vodljivih materijala.

U sklopu projektnih aktivnosti predložena su dva pristupa razvoju materijala. Prvi uključuje dinamičko nekovalentno umrežavanje vodikovim vezama, a drugi kovalentno umrežavanje konjugiranih cijepljenih kopolimera. Cijepljeni kopolimeri temeljit će se na poli(3,4-etilendioksitiofenu) kao glavnom lancu i poli(akril-uretanu) te polietilen-glikolu ili polikaprolaktonu kao bočnim lancima. Za postizanje postavljenog cilja, koristit će se radikalska polimerizacija prijenosom atoma, vrsta kontrolirane radikalske polimerizacije kojom je moguće sintetizirati cijepljeni kopolimer s kontroliranom gustoćom i duljinom bočnih lanaca odgovornih za rastezljivost i zacjeljivost. Sintetizirani polimeri bit će tiskani na elastične podloge inkjet tehnikom kako bi se dobio materijal spreman za integraciju senzora.

6. prosinca 2021.

„Fotonsko sinteriranje inkjet ispisanih elektrokemijskih senzora i biosenzora na plastičnim podlogama“

(Predstavljanje Uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost)

doc. dr. sc. Petar Kassal

Zavod za opću i anorgansku kemiju

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Predavanjem je predstavljen projekt koji se bavi razvojem elektrokemijskih senzora i biosenzora koji se sve više istražuju zbog rješavanja važnih globalnih pitanja, primarno iz područja

„Molekularno krojenje istezljivih i zacjeljivih vodljivih polimera za nosivu elektroniku“

zdravstva (nosivi senzori) i zaštite okoliša (analiza voda). Razvoj primjerenih senzora trenutno je usporen zbog nedostatka jeftinih i brzih proizvodnih tehnologija, ali to se može riješiti primjenom etabliranih tehnologija iz područja tiskane elektronike (printed electronics). Konkretno, inkjet ispis je prilagodljiva i jeftina tehnika depozicije materijala, kompatibilna s masovnom proizvodnjom, koja omogućava izradu cijelih (bio) kemijskih senzora uz manje otpada.

Glavni cilj ovog projekta je razvoj, pomoću inkjet ispisa na plastičnim podlogama, jeftinih, ali robusnih senzora za određivanje važnih analita u nosivim sustavima za analizu znoja (elektroliti) te ključnih analita u zaštiti okoliša (farmaceutici i pesticidi). Istraživanje tijekom projekta provodit će se od sinteze vodljivih tinti temeljenih na nanočesticama metala (Au, Ag, Cu) i ugljika (ugljikove nanocijevi, grafen, grafen-oksid), do razvoja plošnih čvrstih ion-selektivnih elektroda i amperometrijskih biosenzora.

U predavanju su predstavljeni izazovi u razvoju takvih senzorskih sustava. Jedan od ključnih izazova jest toplinska obrada ispisanih elektroda zbog relativno niskih staklišta korištenih plastičnih podloga. Rješenje tog problema nalazi se u primjeni fotonskog sinteriranja intenzivnom pulsirajućom svjetlošću (Intense pulsed light, IPL). IPL je poznata tehnologija u tiskanoj elektronici koja je nedovoljno istraživana u razvoju elektrokemijskih senzora. Poznato je da IPL ima znatan utjecaj na morfološka i električna svojstva različitih nanočestica, a tijekom projekta će se ispitati i očekivani utjecaj na analitičku izvedbu senzora razvijenih pomoću te tehnologije.

doc. dr. sc. Petar Kassal

doc. dr. sc. Zvonimir Katančić

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Akademski zbor „Vladimir Prelog“ u 2021.

Branko Kobas

Nažalost i 2021. pandemija COVID-19 je usporila i gotovo u potpunosti onemogućila rad svih kulturnih institucija i ansambala uključujući i naš Zbor. Do kraja mjeseca svibnja na snazi je bila Odluka Stožera o neodržavanju bilo kakvih kulturnih manifestacija u zatvorenim prostorima, uključujući i probe, tako da do tog termina nismo mogli održavati niti probe niti bilo kakve nastupe.

Ipak, 2021. bila je posebna godina za naš Zbor jer smo slavili 30. obljetnicu postojanja Zbora te 20 godina umjetničkog vodstva naše dirigentice, prof. Ive Juras. Za tu priliku pripremali smo vrlo zahtjevan program koji se sastoji od Requiema Gabriela Faurea i skladbe Svrši stopi moje, Krste Odaka. S probama smo započeli u lipnju, a zatim nastavili poslije ljetne pauze u rujnu i listopadu. Početkom rujna utvrdili smo termin svečanog koncerta u crkvi svetog Blaža, za nedjelju, 14. studenog.

Početkom studenog imali smo gotovo spremljen program za koncert, trebalo je pozvati samo soliste i orguljaša na probe da budemo spremni za koncert. Nažalost, početkom studenog pandemija (četvrti val) je ponovno započela svoj bjesomučni hod tako da smo zbog prevelikih rizika od zaraze posjetitelja i članova Zbora odgodili naš koncert za prvi mogući termin kada to epidemiološka situacija dopusti.

Zbor i solisti na kraju koncerta u crkvi sv. Blaža

Marin Čargo, Lidija Horvat Dunjko, rektor Boras i dekan FKIT-a Jukić u crkvi sv. Blaža

Članstvo Likovne sekcije većinom je u zlatnim godinama. Nažalost, početkom veljače 2022. napustila nas je naša draga članica Željka Hodžić, sjećanje na njene šale i veseli duh ostaju s nama zauvijek. Mnoge naše članice ostale su u ovom periodu bez članova svoje obitelji, ali mi imamo i jednu prekrasnu vijest koja daje nadu u budućnost. U srpnju 2021. našem stručnom voditelju Marku Pašaliću rodili su se dečki blizanci, uz dvije djevojčice obitelj se popunila. Prekrasna slika njegove djece izmami osmijeh na lice.

Budući da su prostorije na Fakultetu koje smo koristili do potresa i poplavljene, preostale upotrebljive materijale pospremile smo u kutije i do daljnjega ih uskladištile. Poslije sanacije neće biti moguće vratiti se u iste te trenutno koristimo predavaonicu Fakulteta u Savskoj 16, gdje se zbog ograničenosti prostora bavimo manje „kompliciranim“ tehnikama, kao što su olovka i akvarel. Termini za slikarice su ostali isti, srijeda od 16,30 do 18,30 sati, dok je keramičarkama nastavak rada onemogućen do daljnjega. Preko mobitela naš Marko nas je povezao u grupu AMACIZ pa se informacije razmjenjuju vrlo brzo.

Naše aktivnosti započeli smo skidanjem naše uobičajene skupne izložbe radova, postavljene u veljači 2020. u Galeriji AMACIZ-a na adresi Marulićev trg 19. Dana 8. prosinca 2021. u istom prostoru postavili smo izložbu vezanu za nadolazeće

Likovna sekcija

Terezija Bitevija

blagdane, a zatim 26. siječnja 2022. novu izložbu, radnog naslova Zima.

Iako na početku nije ništa obećavalo da će se naše aktivnosti vezane uz izložbe nastaviti, tehnologija je pomogla pa smo se i mi aktivirale na do tada neuobičajen način. U ove dvije godine bile smo vrlo aktivne: špancirale smo Zagrebom na skupnim izložbama likovnih amatera grada Zagreba u organizaciji CKI Maksimir i autora izložbi Vladimira Đereka. U 2020., naši su radovi bili virtualno dostupni na stranicama CKI Maksimir,. na tri online izložbe, a 2021. na jednoj. Prva skupna virtualna izložba Španciramo Zagrebom postavljena je 28. travnja 2020. u vrijeme kada zbog pandemije nisu bila moguća okupljanja. U sklopu programa likovnog amaterizma grada Zagreba sudjelovali smo na dvije virtualne izložbe, pod nazivom Dijaspori s ljubavlju. Prva je postavljena 4. rujna 2020., a druga 12. srpnja 2021. Dana 5. lipnja 2020., u galeriji Kristofor Stanković, također je organizirana virtualna izložba Na pola godine. Na ovim izložbama sudjelovali smo s radovima napravljenim posljednje dvije godine. Cilj izložbi je prikazati koje sve likovne izražaje i tehnike u svom radu koriste likovni amateri.

Izložba u CZKIO Susedgrad postavljena je na klasičan način, od 14. srpnja do 31. kolovoza 2020. te godinu dana kasnije od 25. kolovoza do 13. rujna 2021. KUC Travno ugostio nas je 2020. u više navrata. Od 8. do 26. listopada postavljena je izložba iz

Ewa Majstorović, Tigrasta mačka, keramika

Nada Horvatinčić i Ivanka Pavković

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

ciklusa Španciramo Zagrebom, a u studenom 2020. organizirana je 17. Smotra likovnog stvaralaštva amatera grada Zagreba. KUC Travno je u 2021. također dva puta postavio naše izložbe, jednu iz ciklusa Španciramo Zagrebom od 25. ožujka do 24.travnja te 18. Smotru likovnog stvaralaštva amatera grada Zagreba, od 22. studenog pa do početka 2022. U KC Dubrava postavljene su dvije izložbe ciklusa Španciramo Zagrebom, od 19. listopada do 5. studenog 2020. te 8. do 25. studenog 2021. U CKI Maksimir postavljena je izložba od 18. do 31. svibnja 2021.

Na svim ovim događanjima sudjelovali smo zajedno s amaterskim likovnim grupama grada Zagreba: HLD, Ama Artem, LUA 09 i UŽS Plavo svjetlo, a radove su odabrali akademska slikarica i predavačica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Koraljka Kovač Dugandžić i akademski slikar i predavač na Akademiji likovnih umjetnosti Sebastijan Dračić. Zbog potresa i uvjeta pandemije izostala su svečana otvorenja izložbi, pa se nismo družile i razmjenjivale iskustva sa slikaricama amaterkama, što nam je nedostajalo. Zadnje dvije godine članice naše sekcije družile su se izvan Fakulteta. Radile su dijelom samostalno kod kuće, a dijelom na otvorenom. Druženja su bila na jezeru Jarun, u Botaničkom vrtu, na klupama Marulićevog trga, pa i u obližnjem kafiću te smo na taj način animirali prolaznike i ostvarili izložbe uživo. Naš stručni voditelj, akademski slikar – grafičar Marko Pašalić, svojom prisutnošću, savjetima, podrškom i idejama uvijek nam je bio pri ruci. Ovom situacijom najviše su bile zakinute vrijedne keramičarke. Nisu imale gdje izrađivati svoje prekrasne radove, koji su uvijek dobrodošli na zajedničkim izložbama. Nadamo se da će se uskoro naći rješenje za nastavak rada.

Ovaj izvještaj napisan je u ženskom rodu, jer osim stručnog voditelja samo smo žene. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže. Obećavamo veliko zadovoljstvo samostalno napravljenim djelima, uz ugodno druženje.

Terezija Bitevija, Mare, akril

Ivanka Pavušek, Ljeto, akvarel

Inovatori AMACIZ-a

Inovatori u teško vrijeme 2020. – 2022.

Ljiljana Pedišić

Kada je krajem 2019. na Tajvanu održana izložba inovacija KIDE 2019, Kaoshiung international invention and design expo, teško je bilo povjerovati da će doći vrijeme smanjene komunikacije i zatvaranja cijelog svijeta zbog pandemije. Izložba je polučila značajan uspjeh uz velik broj inovacija i izlagača iz velikog broja organizacija i zemalja, kao i Hrvatske. U Tajvanu su predstavljene i dvije izvrsne inovacije Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije koje su pobudile interes međunarodnih institucija i osvojile značajna odličja. Srebrnu medalju i posebnu nagradu delegacije „Cambodia“ osvojili su Ante Jukić, Fabio Faraguna i Tina Zubović, za inovaciju Tekući oklop na osnovi aramidnih vlakana i nanofluida. Posebnu nagradu delegacije Macao i srebrnu medalju osvojila je grupa autora Marinko Markić, Matija Cvetnić, Šime Ukić, Tomislav Bolanča, Laszlo Sipos, za inovaciju Uređaj za interventnu obradu vode za piće. Bio je to uspješan nastavak predstavljanja inovacija pobjedničke delegacije FKIT-a koju su ostvarili na INOVI 2019. u Zagrebu.

Međutim, godine 2020. sve je stalo. Svjedoci smo proteklog, teškog vremena kada su mnoge znanstvene i društvene aktivno- te srebrna medalja i posebna nagrada na ITE EXPO u Londonu. Višestruko nagrađeni uređaj služi za brza i pouzdana laboratorijska i terenska ispitivanja polimernih, anorganskih, konverzijskih i oksidnih prevlaka te premaza na metalnim podlogama i samostojećim filmovima te folijama, a njime se upravlja putem osobnog računala, tableta ili pametnog telefona na platformama Windows i Android.

sti tijekom 2020. i 2021., zbog COVID-19 pandemije, otkazane ili odgođene, dok su neke provedene online. Izložbe inovacija također su se uglavnom odvijale putem različitih online platmformi. Inovatori su mogli prikazati inovacije kao fotografije, opise, videoprikaze ili predavanja na stranicama organizatora. U tome razdoblju, uspješna inovacija s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije bila je ReCorr QCQ, autorica Sanje Martinez i Ivane Šoić, koje su dobile više vrijednih priznanja i medalja. Najznačajnije su: zlatna medalja na malezijskoj međunarodnoj izložbi inovacija i novih tehnologija MTE 2020 u Kuala Lumpuru

Inovatori iz INA Industrije nafte d.d. bili su aktivni cijelo vrijeme te su svoje inovacije pokazali online, na INOVI 2020. Liljana Marinić Pajc izložila je Vlastitu aparaturu i razvoj modificirane metode za ispitivanje ubrzane korozivnosti na čeliku. Procesna

Članica međunarodnog žirija prof dr. Biserka Tkalčec i hrvatski inovatori s organizatorima KIDE

Inovatori INA na izložbi INOVA-BUDI UZOR 2021.

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

oprema u naftnoj industriji podložna je koroziji, stoga izrada vlastite aparature kao i razvoj modificirane metode ima brojne prednosti kao što su ekonomska isplativost, brzina, jednostavnost i sigurnost ispitivanja te mogućnost ispitivanja različitih vrsta motornih goriva, biogoriva i ostalih alternativnih goriva.

Izložba 45. INOVA – 16. budi uzor 2021 (INOVA 2021.) izvedena je na klasičan način, u listopadu u Kulturnom centru Dubrava u Zagrebu, aIi i online na mrežnoj stranici www.inova-croatia. com. Razlozi za dvije paralelne izložbe jesu ograničenje mogućnosti sudjelovanja uživo zbog pandemije COVID-19, ali i velikog uspjeha međunarodnog promidžbenog učinka prethodno održane online izložbe 2020. godine. Naime, inovacije je moguće razgledavati i nakon zatvaranja izložbe, i to u svakom trenutku i kutku svijeta te komunicirati s autorima.

Na INOVI 2021. ukupno su izložene 432 inovacije iz RH i 20 država. To je bila prva uživo održana izložba inovacija na međunarodnoj razini u svijetu od kraja 2019. Organizatori su uspješnom INOVOM obilježili 50. obljetnicu (1971. – 2021.) postojanja ove, druge najstarije izložbe inovacija na svijetu i 65. obljetnicu uspješnog djelovanja Saveza inovatora Zagreba. Prikazane su inovacije iz područja elektrotehnike, svemirskih istraživanja, medicine, dizajna, strojarstva, kozmetike, zdrave prehrane, ali i inovacije za zaštitu od koronavirusa.

Međunarodni partner izložbe je WIIPA (Svjetska organizacija za inovacije i industrijsko vlasništvo). Članovi međunarodnih ocjenjivačkih sudova bili su FKIT-ovci Biserka Tkalčec, Zdravka Pelić, Ljiljana Pedišić, uz ostale članove iz Hrvatske i drugih zemalja.

Na INOVI 2021. INA Industrija nafte d.d. predstavila se sa šest inovacija, od kojih su dvije iz INA MAZIVA d.o.o. To su Pakiranje proizvoda INA MAZIVA u doypack volumena 3 i 5 L, grupe autora na čelu s direktorom društva INA MAZIVA d.o.o. Zoranom Škrobonjom i INA Ultra Quenching oil 22 autorica Tonće Ćaleta Prolić i Irene Polenus. Tvrtka INA MAZIVA d.o.o. tijekom 2020. pokrenula je projekt uvođenja novog pakiranja u asortiman s ciljem smanjenja upotrebe HDPE ambalaže i prelaska na novu ambalažu u mekim pakiranjima Doypack. Uvođenjem linije za meka pakiranja smanjuje se udio plastike u ambalaži za čak 70%

čime INA MAZIVA dodatno doprinose očuvanju okoliša te još jednom dokazuju svoju ekološku osviještenost. Dizajn pakiranja proizvoda i volumen prilagođeni su potrebama kupca, proizvodi su jednostavniji za upotrebu i rukovanje te vizualno atraktivni. Inovacija INA Ultra Quenching Oil 22 premium jest ulje za kaljenje koje se odlikuje izrazito visokom brzinom gašenja, kao i jako visokom otpornošću na isparavanje te izuzetnom izdržljivosti tijekom zahtjevnih uvjeta gašenja. Aditivi su manje opasni za zdravlje, bez oznake GHS08 (mutagenost, kancerogenost, teratogenost, preosjetljivost na disanje). Radna temperatura ulja je između 30 i 110°C. Koristi se pri toplinskoj obradi metala za kaljenje alatnih i konstrukcijskih čelika, nelegiranih i niskolegiranih te drugih tipova čelika.

Obje inovacije osvojile su zlatna odličja dok je inovacija Pakiranje proizvoda INA MAZIVA u doypack, volumena 3 i 5 L osvojila posebnu nagradu za industrijski dizajn i tehnologiju tiska.

Tvrtka INA d.d. predstavila je i inovaciju Korištenje kapilarnog niza cijevi za trajno rješavanje problema zavodnjenih plinskih bušotina trajnim utiskivanjem pjenila autora Nine Bošnjaka. Kapilarni niz cijevi može se odložiti u bušotinu i kroz njega se mogu utiskivati razne kapljevine ili plinovi. Utiskivanjem pjenila smanjuje se površinska napetost stvaranjem pjene, čime se omogućuje izbacivanje zaostale vode iz bušotine.

Tijekom proteklog razdoblja bili su aktivni i drugi inovatori i istraživači, a osobito na fakultetima RGN-u, FSB-u, FER-u i posebno na TTF-u, koji su napravili niz vrijednih inovacija pod vodstvom znamenitog inovatora profesora Dubravka Rogale.

U siječnju 2022. TTF je organizirao 14. Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Tekstilna znanost i gospodarstvo s temom The transfer of innovations to the economy. Prezentiran je cijeli niz posterskih izlaganja te nekoliko plenarnih predavanja o mogućnostima komercijalizacije inovacija, a zatim i više pozvanih predavanja s primjerima dobre prakse. Prof. dr. sc. Ante Jukić, dekan FKIT-a, izložio je temu Akademsko poduzetništvo i tran-

Nagrađene

sfer inovacija u gospodarstvo na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Više detalja o inovacijama, izložbama, zaštiti intelektualnog vlasništva i drugim temama vezanim za inovacije može se vidjeti na stranicama: http://hr.inova-croatia.com/ http://www.savez-inovatora-zagreba.hr/

inovatorice INA MAZIVA Tonća Ćaleta Prolić i Irena Polenus s Ljiljanom Pedišić

Prof. dr. sc. Ante Jukić na 14. Međunarodnom simpoziju na TTF-u

Planinarsko-izletnička sekcija

Pandemijski izleti skupine planinara AMACIZ-a

Milko Krmpotić

Pandemija koronavirusa obilježila je sve aspekte izleta planinarsko-izletničke sekcije. Izleti su se organizirali samo na području šire okolice grada Zagreba i obronaka Zagrebačke gore. Tri izleta bila su ostvarena krajem ljeta i početkom jeseni, još uvijek po sunčanom i toplom, ljetnom te ugodnom jesenskom vremenu, krajem rujna i početkom listopada 2021. godine. Atmosfera i ponovni susreti starih znanaca, nakon neugodnih epidemioloških mjera i tome podređenih životnih sadržaja, bili su vrlo ugodni. Svi sudionici bili su zadovoljni i sretni da su opet na okupu te da mogu razgovarati opuštenije i slobodnije. Nažalost, takvih izleta bilo je premalo. Ljudi su društvena bića pa su u uvjetima pandemije druženja posebno važna. Prvenstveno jer čuvaju naše mentalno zdravlje.

U drugoj polovici rujna 2021. organizirani izlet započeo je vožnjom gradskim autobusom do Mikulića. Ondje smo popili kavu u jednom od ondašnjih kafića te smo se prošetali kroz splet novijih stambenih kuća, često sa zanimljivim arhitektonskim rješenjima. Opći je dojam da je u tom naselju, na sjevernom dijelu Zagreba podno Zagrebačke gore, napravljen niz urbanističkih propusta pa mnoge obiteljske kuće nisu došle do izražaja, bez obzira na njihova vrlo zanimljiva arhitektonska rješenja. Nakon nekoliko sati provedenih u sjevernom dijelu Zagreba, uslijedio je povratak na Črnomerec preko vodne retencije.

Već sljedeće nedjelje krenuli smo autobusom s Črnomerca do Bizeka pa pješice, kao pravi planinari, do planinarskog doma na Glavici. Nekima od nas bio je to pravi planinarski pothvat.

Ipak, krasan sunčani dan i veći broj sudionika stvorio je vrlo ugodnu atmosferu i pomalo podsjećao na predpandemijsko vrijeme. Opuštajući boravak na Glavici, uz kaloričan ručak te čašu vina ili piva, podigao je ugođaj na malo višu razinu. Prekrasan pogled na zapadni dio našega grada pridonio je cjelovitom ugođaju našega izleta. Spuštanje do autobusa u Gornjem Stenjevcu bilo je malo teže, iako sitnica za nas prekaljene planinare, osvajače brojnih visova diljem Lijepe naše.

I konačno naš zadnji organizirani izlet bio je autobusom od Britanca do Šestina i planinarskom stazom do Kraljičinog zdenca. Ugodna planinarska šetnja nije bila tako zahtjevna, jer smo putem susretali popriličan broj planinara, šetača. Nakon dolaska na naš cilj slijedio je obvezan ručak, pazeći da ne pojedemo ili popijemo previše. Nakon ugodne šetnje vratili smo se na Britanac.

Završavam s mišlju: možemo mi, ali trebali bismo i više.

Planinarskom stazom do Kraljičinog zdenca

Mikulići – pogled s visine.

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Novosti iz Planinarsko-izletničke sekcije

- Pismo pročelnice

Nevenka Bukovinac

Posve je slučajno moje saznanje o postojanju Planinarsko-izletničke sekcije AMACIZ-a. Na povratku sa sastanaka PD Kapela, Damir, tada novi pročelnik, nas svaku sa svog brega informira o predstojećim izletima. Malo-pomalo i sama sam se pridruživala izletima, svaki put zadivljena njegovom i Sandinom energijom i maštovitosti u osmišljavanju destinacija i aranžmana.

Poslije Damira, vedri, dobroćudni ljudina Nidžo. No uskoro će nas sve iznenada zaustaviti pošast COVIDA. A potom, pred naziranje novih pohoda, našeg Nidžu zaustavi pa odnese bolest. Ostadosmo bez njega, a PS bez pročelnika.

I tako poslije iskusnih hodača i vrsnih organizatora, Emira, Alke, Štefice, Damira, Nidže, nađoh se pred teškim izazovom: kako sačuvati visoke standarde i atraktivnost AMACIZ-ovih izleta? Hrabrost, ludost ili nepromišljenost? Bilo bi sve troje, kad ne bi bilo dragocjene potpore i savjeta Helene Jasne, Jadranke, Renate, Sonje, Štefice, Vesne, Antuna, Damira, Jakova, Milka i naravno, samozatajne i pouzdane blagajnice Višnje. I povrh svega, kad ne bi bilo članova, prijatelja željnih izleta i susreta.

Ubrzo prestaju slučajnosti, postavljen je prvi zadatak – krenuti! Već na startu nameće se sljedeći, mukotrpniji: urediti adrese. COVID-zastoj je i ovdje je prouzročio pravu pomutnju. Neki članovi su promijenili status ili adresu, neki pak stekli dvije adrese, a neki su nažalost preminuli… Zahvaljujući uspješnom timskom radu od kuće, sada se e-mail pozivi i obavijesti više ne zaguše neisporučenim porukama.

U trenutku još uvijek nesigurnom za putovanja, logična je bila bliska destinacija, a ZET kao prijevoznik. Tako se travanjski izlet dogodio 1. svibnja 2022. mojim zaboravljenim Podsusedom i ribičkim jezerima Rakitje. Poslije su mnogi ostali pošundrani (o. a. iscrpljeni, iscijeđeni), zbog izgubljenoga hodačkog kontinuiteta.

Ipak, već za dva tjedna (zbog posljedica globalnog zatopljenja biram optimalan datum), mogli smo realizirati svibanjski izlet. Dobro nam poznata prijateljica iz HPD-a Kapela, Vesna Gjurčević-Kantura, organizirala je 14. svibnja poučnu šetnju Vugrovečkim livadama, začinjenu njoj svojstvenim humorom, s lijepim vidicima u rasponu od 360° i još ljepšim cvatućim ofrisima, orhisima, kaćunima, orhidejama.

Potom nas je Nada Kruc, iskusna i raspjevana vodičica, 12. lipnja vodila na povijesnu šetnjicu uz bujnu Kupu. Šumeći nepo-

sredno uz granicu sa Slovenijom, Kupa priča priču s nesretnim završetkom. Prepričao nam ju je Emil Crnković u knjizi Tajna Kupe

Nakon dugog, pretoplog ljeta, u rujnu slijedi drugo poluvrijeme, s kojim je došlo iznenadno nevrijeme. Dovoljno da razuvjeri nespremne, još pregrijane izletnike od posjeta veličanstvenom Velebitu i Zavižanu 18. rujna. Ali neumorna vodičica Jadranka Krleža ne odustaje, nego vješto i začas organizira zamjenski izletić na sunčano Sljeme. Nek' im bude žal, svima kaj nisu hteli žicom gor-pa-dol.

Listopad, 16. 10. romantični izlet u Viroviticu, u profi organizaciji Biserke Goleš-Glasnović i Antuna Glasnovića

Fascinirani smo urbanim preobražajem ovog gradića, saznajemo mnogo povijesnih i recentnih detalja u gradskom muzeju, u sklopu novouređenog i ušminkanog kompleksa dvorca Pejačević. Posebno zanimljiv kuriozitet jest maštovito osmišljena pa u identitet grada utkana povijesna brojka 1234. No pravo iznenađenje bješe Vvv! Virovitica voli vlakove, projekt zaljubljenika u vlakove sve nas je oduševio entuzijazmom i rezultatima, unatoč svim izazovima.

Toliko toga bijaše do sada...

A sada, po tradiciji: studen, a u studenome na Cerinski vir 2 od 4 (godišnja doba) opet nas vodi Jadranka Krleža, 20. 11. Potom pak, prosim lepo, u prosincu, kak' i do sad, u nepoznati Advent idemo u aranžmanu preciznog Milka Krmpotića.

A dalje?

Ostaje nam nastaviti po starom: timskim nastojanjima ustrajati na povećanju broja članova, poticanju članova na aktivnost te napose motiviranju i uključivanju mlađih i mladih, kojima staze i planine ostaju. Također, nastaviti njegovati i ispreplitati ugodnu suradnju s ostalim sekcijama.

Ne smijem zaboraviti posebno se zahvaliti našoj predsjednici Mireli Leskovac na razumijevanju i lakoći komuniciranja.

I što reći na kraju?

Pa hoditi, hoditi, buseve puniti, ljepote kojima smo okruženi neprestance čuvati. Pojedinačno i zajedno. Sve i svi skupa.

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Rakitje - jezera u predgrađu Zagreba

1. svibnja 2022.

Jakov Buljan

Na izlet sam se prije svega javio da nakon dulje pauze sretnem staro društvo i da opušteno, uz čašicu ili kavicu razmijenimo novosti od zadnjeg viđenja.

Zborno mjesto je u središtu Podsuseda, no odmah u početku iznenađenje. Odstupamo od najavljenog programa. Svi završavamo u nedalekom obiteljskom privatnom raju naše nove pročelnice Nevenke: zelena livada, olistale voćke, romantična sjenica, a u njoj birana okrepa i kavica prije napornog dana. Usput i duhovita, sažeta prezentacija povjesničarke umjetnosti Irene Kraševac o Podsusedu: burg, Franjo Tahi, Seljačka buna, Podsused kao nekad omiljeno izletište Zagrepčana, cementara, suvenir – podsusedska košarica. Storija o zagrebačkom kitu, Mesocetus agrami. Saznajemo da je to jedini slučaj u svijetu da je kit nazvan po gradu koji nije na moru.

14. svibnja 2022.

Vesna Gjurčević Kantura

Dragi i poštovani alumni i prijatelji planinarske sekcije AMACIZ-a, budući da ste omogućili da vam vodiči na izletu mogu biti i amateri ljubitelji prirode, svježeg zraka, lijepih vidika i veselog druženja, s radošću sam prihvatila vaš poziv što znači da ispunjavam sve uvjete i da možemo krenuti.

Uspon na ruševine burga, gdje je početak Sljemenske transverzale, ugodna je šetnja uz informativne ploče i skriveni izvor.

Mladi, i oni ne odveć mladi, ali u dobroj kondiciji, upućuju se pješice, a ostali (kosti starše, među njima i ja!) autom do dogovorenog mjesta: ribičkog doma ŠRD Rakitje, na obali jezera Juš. Tu nas dočekuje Nevenkin moj Branko, strastveni ribič, kojemu je ovaj teren kao domaće dvorište.

Što pješice, što autima, uređenim putevima, kružno obilazimo jezera Finzula i Nadolež. Nisu to Plitvice, ali pravi šumski gustiš i velike vodene plohe ugodno su iznenađenje za većinu nas. Stvoreno za mir i opuštanje – barem dok nema komaraca! Zar je moguće da nismo znali da nam ovdje, na pedalj udaljenosti od Trga, postoji takva priroda? Priroda koja je uspješno nadjačala i oplemenila posljedice ljudske djelatnosti – vađenje šljunka.

Malo predaha uz šank i pivo i razlaz u stilu rakove djece, uz zahvalnost oblacima, koji su nas pratili, ali ipak ostavili suhima.

U subotu smo išli ZET-ovim autobusom do mjesta Vugrovec, na izlet Lijepi vidici s Ofrisima i Orhisima, na istočni dio Medvednice, točnije na predjel Goranec. Ovaj je dio Medvednice zbog velike krajobrazne vrijednosti i raznolikosti 1977. proglašen zaštićenim prirodnim područjem. Glavno obilježje prostora jest brdovit teren prekriven većim dijelom poljoprivrednim površinama poput livada, vinograda i voćnjaka, a manjim dijelom bukovom šumom i klekom smreke. U laganoj šetnji ovim krajem, uz lijepo vrijeme, uživali smo zaista u najljepšim vidicima: pogled sjeverozapadno na Zagreb i veći dio grebena Medvednice, a jugoistočno preko Prigorja sve do Posavine i Banovine. Našu šetnju osim lijepih vidika činio je i drugi sadržaj, a to je druženje s Ofrisima i Orhisima. Stoga evo nekoliko riječi i o njima:

Kaćun (lat. Orchis) je rod trajnica iz porodice kaćunovki ili orhideja (lat. Orchidaceae). Zbog oblika njihovih gomolja koji su nalik na muške sjemenske žlijezde ime roda izvedeno je iz grčke riječi orchis, a u hrvatskom je poznat i kao mudavac ili jaja pasja. Porodica orhideja obuhvaća oko 1.000 rodova, do 25.000 vrsta i više od 100.000 hibridnih kultivara. Hrvatska trenutno broji 177 svojti, a najbrojniji rodovi su kokice i kaćuni. Ukupno 19 hrvatskih orhideja su endemi, a sve samonikle hrvatske orhideje svrstane su u kategoriju strogo zaštićenih biljaka.

P.S. Pješačenje nakon dulje stanke je ipak ostavilo traga. Dan-dva poslije izleta, Milko nas je izvijestio „...da je ugodno šundran“. Ovaj izraz iz Senja i okolice je obogatio naš vokabular. Čas, čas pa je netko (po)šundran.

Mesocetus agrami

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

Kockica

Muhina kokica (Ophrys insectifera)

Osvrt na kupsku dolinu

12. lipnja 2022.

Nada Kruc

Gorski kotar privlači svojim čarima. Mnoge smo otkrili i u njima uživali. No, među visovima, hridima, vrtačama, u Kupskoj dolini uvijek ima još neotkrivenog. Brod Moravice, malo mjesto u srcu regije, obiluje bogatim prirodnim i povijesnim draguljima. Emil Crnković, brodmoravički sin, rodnom se kraju odužuje pa događaje iz povijesti knjigama prenosi u sadašnjicu. Tako je nastala knjiga Tajne Kupe

U drugom dijelu dana, nakon što su sudionici uspješno položili provjeru znanja stečenih na terenu, uslijedilo je veselo druženje uz zakusku i tekuća pitanja te povratak u Zagreb.

Krenuli smo. Uz žvrgolj Kupe, stigli smo do povijesnog kamena koji je s obalom rijeke trebao činiti kanal za plovidbu. Zamisao velikih je da što prije stignu do Jadrana. Neostvareni Kupski kanal zamijenila je cesta Lujzijana.

Nekada mjesto teškoga rada u nehumanim uvjetima, danas je pretvoreno u prekrasnu šetnicu. Tako smo, od sela Kupa do Doluša u pitomoj dolini podno Medveje stene, uživali u svježini gorskoga zraka. Laganom šetnjom, kako to priliči našim godinama, zamijetili smo sitne detalje uz vazda zelenu Kupu. Staza bez uspona baš je ljekovito djelovala na sve.

Na kraju puta dočekali su nas simpatični domaćini s bogatom i maštovitom okućnicom. Postali smo djeca, divili se neobičnom cvijetnjaku i igrali se s patkicama.

Ovoj goranskoj ljepoti valja se vraćati uvijek iznova.

Mrkopalj

A Kupa vijuga, šumori, poskakuje, mrmori, pjeni se, igra, u suncu se kupa, Kupa.

Posebna zahvala organizatorima izleta

Heleni

Kamenčiće umiva obalu miluje, s ribama druguje, meni smiraj daruje. U suncu se kupa, Kupa.

Ankica Crnić

paučica (Ophrys sphegodes) Bumbarova kokica (Ophrys fuciflora)

Izvori za pisanje ovog teksta su: Wikipedia (2015), Sisson, S., J. D Grossman (1962): Anatomija domaćih životinja, Ivica Samarđić, Iva Galić (2018) Orhideje požeške kotline i gorja, Sergej Forenbacher (1995) Žumberak, kalendar flore Žumberačke gore

Jasni Mencer, Nevenki Bukovinac i Višnji Ponjan.

Godišnji izlet

16. listopada 2022.

Biserka Goleš Glasnović

Uprogramu istraživanja lijepih, a nedovoljno poznatih cvijetnjaku hrvatskih gradova, Planinarsko-izletnička sekcija AMACIZ-a u nedjelju je posjetila Viroviticu prema planu Antuna Glasnovića i uz organizacijsku pomoć pročelnice Sekcije Nevenke Bukovinac.

VIROVITICA − GRAD VIROVA I TICA

Još jedno lijepo mjesto (da ne kažemo zaboravljeno, već manje poznato) nastalo već u 7. st. na ostatcima rimskoga grada, naseljeno u davno doba, u vrijeme dolaska slavenskih plemena. S toponimom Virovitica, grad virova i tica, poigrao se novinar Virovitičan Boris Pavelić. Prema proučavanju Radoslava Katičića toponimi vir i virje dio su pak slavenske teogonije i označuju vodu i onostranost, stanište boga Velesa, gdje zimuju ptice. Tako su se u proljeće prema slavenskoj predaji, ptice izletjevši iz virja, probudile iz zimskog sna. Veselu i znatiželjnu družbu pedesetak dipl. ing. kemijske tehnologije i kemijskog inženjerstva te njihovih prijatelja u Virovitici je dočekao Goran Gazdek, virovitički novinar i urednik portala Virovitica.net, autor edukativne gradske slikovnice Virovitica kroz stoljeća.

ponovnog dobivanja županijskih prava za vladavine Marije Terezije pa ponovnog gubitka i novog stjecanja, požara i potresa.

Danas gradom dominira dvorac Pejačević, izvorno obnovljen u reprezentativnom klasicističkom stilu s vrlo moderno uređenim muzejom. U njemu je izložena arheološka, povijesna, etnografska i likovna baština s posebnim interaktivnim pristupom temi .temi šume i drva kao izvornog materijala od kojeg je ovaj prostor živio, od drvenog graditeljstva do namještaja. Postav Muzeja izazvao je silno zanimanje tako da smo već na početku kasnili s programom. Mnogi su se zadržali u zanimljivim razgovorima s muzejskim vodičima iznoseći svoje pohvale, različite primjedbe i prijedloge. Od novinara Gazdeka, našeg domaćina, saznajem kako je donedavno dvorac okruživao prekrasan perivoj rijetkih stabala koja su posječena uz obrazloženje kako su neka bolesna i kako se od njihove veličine ne vidi dvorac − i uz obećanje da će nakon sječe biti posađena nova.

Jedan, dva, tri, četiri – znak je Virovitice, naglašava naš domaćin. Zanimljiv i lako pamtljiv simbol grada vidljiv je i na nekim mjestima – čak se razmišlja o dodjeli četvrte medalje na gradskim natjecanjima – jer je srednjovjekovna Virovitica, Poveljom hercega Kolomana, 1234. stekla status privilegiranoga kraljevskoga grada. Dobila je vlastitoga suca i pravo trgovanja po čitavu kraljevstvu, oslobođenje od kmetskih obveza, pravo useljavanja, iseljavanja i oporučivanja. Virovitička građanska tradicija održavala se unatoč nepovoljnim povijesnim okolnostima, od novih nameta, crkvenog prokletstva (zbog ubiranja crkvenih nameta kraljice Elizabete krajem 13.st.), stogodišnje turske okupacije do rubnog položaja u Monarhiji sve do

U prostranom parku koji obilazimo ne vide se mladice stabala. Tješi pogled na dva prekrasna mosta: Most ljubavi i Glazbeni most na kojima se zagrljeni fotografiramo i hodamo drvenim tipkama koje sviraju.

Mali franjevački park mjesto je meditacije i tihe ophodnje ispred Franjevačkog samostana i barokne crkve sv. Roka. Miris šimšira podsjeća me na mirise starih knjižnica i ljekarni. Upravo su franjevci osnovali i vodili prvu gradsku ljekarnu 1735., skupljali različita rukopisna djela iz filozofije, teologije i retorike, predavali na latinskom, hrvatskom i mađarskom jeziku. A školjka sv. Jakova na kamenom kipu sv. Roka ispred crkve znak je hodočašća koja, bilo stvarna ili zamišljena, nikad neće završiti. Virovitičani su se zavjetovali sv. Roku u vrijeme turske okupacije. Preostali kršćani dolazili su na ruševine stare crkve moleći iscjeljenje od kuge. Kada su Turci otišli – sv. Rok je postao njihov zaštitnik.

Urbana tradicija osjeća se posvuda, no je li dovoljno označena

Goran Gazdek i organizatori izleta Virovitica

Ispred Dvorca Pejačević

AKTIVNOSTI SEKCIJA AMACIZ-a

i obnovljena? Zbunjuju me stare lijepo obnovljene kuće i zapuštena dvorišta s nemarno ostavljenim starinskim ulazima u poretku uz cestu. I pokušaj izgradnje malog parka posvećenog pčelarstvu i pčelama.

No najzanimljivije je postojanje Mikeša, gradskih starosjedilaca, virovitičkih purgera i njihova gradskog govora. Strip-crtač Stanko Bešlić, ilustrator gradske slikovnice Virovitica kroz stoljeća Gorana Gazdeka, prikazao ih je likom debeljuškastog muškarca ironičnog smiješka u crnom odjelu sa šeširom. Mikeški govor je sačuvan i na njemu je emitirana radioemisija Mikeš i Prco te se izvodi kazališna predstava Mikeški kabare. Na prvom katu glavne zgrade željezničkog kolodvora zanimljiv

Možda vlakom! Ako se jednog dana nađete na Željezničkom kolodvoru, ostanite. Pokraj je i birtija, pomalo neugledna kao da ste na krivom putu. Kad uđete, možda se dogodi i pjesnička ili književna večer koju organizira naš vodič Goran Gazdek. Ili doputuje, možda, duh Ksavera Šandora Gjalskoga, zaljubljenika u Viroviticu i njezinu stanovnicu učiteljicu Vilmu Gönner. Duh onoga koji nije prestao putovati − od jednog do drugog starog krova svoje lijepe domovine.

je Veliki muzej malih vlakova. Zašto Virovitica voli vlakove, retoričko je pitanje na koje odgovara pogled na šaroliku, veselu, amatersku izložbu malih vlakova i njihovih željeznica te krajolika kojim putuju – a također na vlasnike i vodiče Muzejom. Vesele se posjetu, zahvaljuju, pokazuju, nude željezničke kape i palice. I ne podižu znak za stop posjetu, nego poput njihovih vlakića kreću ponovno i ponovno.

Jedan, dva, tri, četiri – znak je da posjetite Viroviticu.

Karikatura Mikeša (Stanko Bešlić)

Muzeju malih vlakova

Zvučno zrcalo VIROVITICA

Sportska sekcija

Antun Glasnović

Unatrag protekle tri godine smanjene su aktivnosti svih sekcija pa tako i Sportske sekcije.

Na redovitim sportskim susretima (dosada ih je održano 30) na turnirima malog nogometa, tenisa i stolnog tenisa aktivno sudjeluje do 80 natjecatelja, svrstanih u osam ekipa (mali nogomet) i pojedinačno. Turniri se održavaju u dvorani Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, zahvaljujući ravnatelju Zlatku Stiću.

Uz aktivne natjecatelje uvijek su na sportskim susretima prisutni i navijači, koji na kraju turnira zajedno s natjecateljima sa zadovoljstvom prate podjelu plaketa i sudjeluju u zajedničkom domjenku.

Od 2019. do 2022. godine Sportsku sekciju vodio je Matija Gretić, a 24. ožujka 2022. na 32. redovitoj izbornoj godišnjoj skupštini društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijskotehnološkog studija za voditelja sportske sekcije izabran je Nikola Rimac.

U proteklom razdoblju Sportski susreti nisu održavani, a jedino su bili aktivni stolnotenisači koji su u skromnijem obimu nastavili natjecanja u Stolnoteniskoj ligi SOKAZ-a.

S optimizmom očekujemo nastupajuće razdoblje, najavljeni su popularni Sportski susreti na kojima se okupljaju bivši studenti različitih generacija motivirani čuvenim olimpijskim načelom citius, altius, fortius (brže, više, jače), koje je na Sportskim susretima nadjačano utješnim načelom koje je propagirao otac modernih Olimpijskih igara Pierre de Coubertin: važno je sudjelovati, ne pobijediti!

30 godina AMACIZ-a, prve alumni udruge na Sveučilištu u Zagrebu

Krunoslav Kovačević

Prva alumni udruga osnovana na našem sveučilištu bila je Almae Matris Alumni Chemicae Ingeniariae Zagrabiensis (AMACIZ), Društvo diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija Sveučilišta u Zagrebu. Poticaj za njeno osnivanje dao je prof. dr. sc. Branko Kunst, koji je ideju o alumni pokretu prenio iz Kanade, gdje je u ranijim godinama boravio kao gostujući profesor. Dodatni poticaj dao mu je prof. Žarko Dolinar, kao i prof. Vladimir Prelog, koji su osnovali prvo alumni udruženje u inozemstvu, u Švicarskoj, 1989. (AMA-CH).

Tragom te ideje u veljači 1990. održan je Susret generacija povodom 70. godišnjice Kemijsko-inženjerskog studija na Sveučilištu u Zagrebu. Na kraju toga susreta održana je osnivačka skupština AMACIZ-a, na kojoj je bilo preko 400 sudionika. U prvom upravnom odboru bili su Branko Kunst, Kruno Kovačević, Ljerka Duić, Štefica Cerjan-Stefanović, Marin Hraste, Nada Markovčić, Radivoje Vuković i Ivan Butula. Društvo je odmah počelo djelovati, prve godine s 500 članova, a u prvih deset godina broj članova popeo se iznad tisuću. Osnovane su sekcije društva, prema afinitetima članova: Akademski zbor, Planinarsko-izletnička sekcija, Znanstveno-stručni kolokviji, Likovna sekcija, Sportska sekcija, te Glasnik AMACIZ-a, čiji je prvi broj izašao u travnju 1992.godine.

Predsjednici AMACIZ-a bili su redom: prof. emer. Branko Kunst (1990. – 1999.), prof. dr. sc. Štefica Cerjan-Stefanović (1999. –2005.), prof. dr. sc. Jasenka Jelenčić (2006. – 2010.), prof. dr. sc. Antun Glasnović (2010. do 2022.), a od 2022. predsjednica AMACIZ-a je prof. dr. sc. Mirela Leskovac.

U godinama koje su slijedile osnovni koncept rada udruge nije se mijenjao, osim što je djelatnost proširena na Inovatorsku sekciju. Svaka od sekcija od tada funkcionira na zadovoljstvo svojih članova i FKIT-a kao domaćina svih aktivnosti.

Od važnijih dosega treba spomenuti Glasnik, koji neprekidno izlazi od 1992. dva puta godišnje, tako dasu do sada izašla 62 broja. Nadalje, izdana je knjižica prigodom 10 godina AMACIZ-a (2000.), a svakih pet godina izdane su knjižice o aktivnostima zbora, posljednja od njih o 30 godina zbora, a predstavljamo ju u ovom broju Glasnika. Također, svakih pet godina Glasnici su dali detaljnije priloge i rekapitulacije rada pojedinih sekcija.

Od samoga početka članovi AMACIZ-a bili su aktivni i na nivou Sveučilišta. Rektorica, Helena Jasna Mencer, također članica AMACIZ-a, pokrenula je 2002. Povjerenstvo za alumni aktivnosti na Sveučilištu, čiji su članovi bili među ostalima i prof. dr. sc. Branko Kunst i dr. sc. Kruno Kovačević. Kada je 2005. osnovan Savez Alumni UNIZG, prva predsjednica je bila prof. dr. sc. Greta Pifat-Mrzljak s IRB-a (također članica AMACIZ-a), a članovi su bili prof. dr. sc. Štefica Cerjan-Stefanović i dr. sc. Kruno Kovačević. Sljedeća predsjednica Saveza Alumni UNIZG bila je bivša rektorica, prof. emer. Helena Jasna Mencer, a u sadašnjem sastavu Predsjednišva je predsjednica AMACIZ-a prof. dr. sc. Mirela Leskovac.

S ponosom možemo istaknuti da su za doprinos alumni djelovanju na Sveučilištu medalju „Žarko Dolinar“ dobili prof. emer. Branko Kunst, a postumno i prof. dr. sc. Greta Pifat-Mrzljak. Kasnije su takvo odličje dobili dr. sc. Kruno Kovačević i prof. emer. Helana Jasna Mencer.

Nažalost, zbog pandemije koronavirusa aktivnost udruge je u 2021. godini bila znatno smanjena, tako da nije niti obilježena 30. obljetnica Društva. Ovim kratkim tekstom nastojali smo taj jubilej ipak spomenuti u ovom jubilarnom broju Glasnika Alumni UNIZG. Sveobuhvatne aktivnosti mogu se vidjeti na stranici http://www.amaciz.hr/glasnik/ gdje su u digitalnom obliku dostupni svi brojevi Glasnika AMACIZ-a 1 – 62.

Prof. Žarko Dolinar (u sredini) sa stolnotenisačima i predsjednikom AMACIZ-a, prof. Brankom Kunstom (prvi s lijeva)

AZ „Vladimir Prelog”Predstavljena knjižica i podijeljena priznanja i zahvalnice

Na maloj svečanosti u Vijećnici FKIT-a održanoj 15. prosinca 2021., predstavljena je knjižica o 30 godina djelovanja Zbora, pri čemu su govorili prof. dr. sc. Antun Glasnović, predsjednik AMACIZ-a, dekan FKIT-a prof. dr. Ante Jukić, te urednik knjižice dr. sc. Krunoslav Kovačević. Prikaz knjižice opisan je u posebnom članku.

Nakon toga su prof. Glasnović i Branko Kobas, sadašnji pročelnik Zbora, podijelili priznanja i zahvalnice dirigentici, najaktivnijim članovima zbora i zaslužnim institucijama koje podupiru rad zbora.

• Posebno priznaje i zahvalnicu za 20 godina dirigiranja i umjetničkog vodstva Zbora dobila je dirigentica Iva Juras

• Jubilarne zahvalnice i priznanja za 30 godina djelovanja u Zboru dobili su:

Mladen Brajdić, Krunoslav Kovačević, Mario Pongračić, Stojan Trajkov i Jasna Vorkapić-Furač.

• Zahvalnice i priznanja za dugogodišnji rad i pjevanje u Zboru dobili su:

Sonja Katanec Franković (24), Mirjana Jakopčević (18), Zdenka Lesjak (18), Bosiljka Petruša (18), Karen Vitković (16), Božidarka Pupić Vidović (13), Zlatko Gotal (13), Olgica Cesarec (12), Zvonko Šošić (11), Jadranka Roša (11), Ivan Kovač (11), Darko Bogadi (10), Teja Bogadi (10).

• Zahvalnice za izuzetan doprinos u radu Zbora dobili su:

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT)

PLIVA Hrvatska d.d.

Grad Zagreb, Ured za obrazovanje, kulturu i sport

U ime nagrađenih zahvalili su dekan Jukić, direktorica komunikacija u PLIVI Tamara Sušanj Šulentić i dirigentica Iva Juras

Zahvalnice i priznanja za dugogodišnji rad i pjevanje u Zboru – Zlatko Gotal

Zahvalnice i priznanja za dugogodišnji rad i pjevanje u Zboru – Mirjana Jakopčević

30 godina djelovanja Akademskog zbora „Vladimir Prelog”

Krunoslav Kovačević

U2021. godini Akademski zbor „Vladimir Prelog” obilježava 30 godina djelovanja. Osnovan je u veljači 1991., kao prva sekcija Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija Sveučilišta u Zagrebu (Almae Matris Alumni Chemicae Ingeniariae Zagrabiensis, AMACIZ), s imenom Chemicae ingeniariae alumni. Zbor okuplja bivše studente sadašnjeg Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) različitih generacija, ali i pjevače obrazovane na drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2004. djeluje kao Akademski zbor „Vladimir Prelog”.

Zborom je na početku djelovanja (1991. – 1995.) ravnao prof. Vinko Glasnović, zatim prof. Zdravko Vitković (1995. – 2001.), a od 2001. ga vodi muzikologinja, dirigentica i pjevačica Iva Juras. Široki repertoar, od klasičnih skladbi i sakralnih djela, preko obrada narodnih napjeva do suvremene zborske literature, Zbor izvodi pretežno a cappella

Zbor je bio spreman održati svečani koncert prigodom svoje obljetnice, ali ga je nažalost morao odgoditi zbog pandemije izazvane koronavirusom. Ipak, na vrijeme je pripremljena knjižica izdana u povodu 30. godišnjice zbora, čiji je urednik Kruno Kovačević, a izdavač AMACIZ (Almae Matris Alumni Chemicae Ingeniariae Alumni). U nastavku dajemo prikaz te nevelike knjižice od sedamdesetak stranica.

Građa knjižice je podijeljena na više dijelova:

- Riječ urednika (K. Kovačević)

- Kratka povijest zbora

- Tekstovi dirigentice i članova zbora:

Iva Juras, dirigentica: Dvadeset godina s Prelogovcima

- Moja ljubav i nada

Kruno Kovačević: 30 godina sudjelovanja u Zboru

Jasna Vorkapić–Furač: Vremeplov – nezaboravni trenuci zaustavljeni u vremenu

Mario Pongračić: Mojih 30 godina uživanja u zborskom pjevanju

Stojan Trajkov: Stojan pjeva Belafontea

Sonja Katanec-Franković: Ispjevane uspomene i obljetnica proslavljena tišinom.

Zdenka Lesjak: Amor vincit omnia (Ljubav pobjeđuje sve)

Mirjana Jakopčević: 18 od 30

Sanda Rončević: Povodom 30. obljetnice Akademskog zbora „Vladimir Prelog”

Božidarka Vidović Pupić: Radost pjevanja u AZ „Vladimir Prelog”

Jadranka Roša: Akademski zbor „Vladimir Prelog“

Teja Bogadi: Zboru uz obljetnicu

Zvonko Šošić: Kako se jedan medicinar obreo među kemičarima u AZ Vladimir Prelog

Branko Kobas: 30 godina AZ „Vladimir Prelog“

- Djelovanje zbora u razdoblju 2016. – 2021. prema tekstovima objavljenim u Glasniku AMACIZ-a i na mrežnoj stranici www.amaciz.hr

- Popis sadašnjih i bivših članova Zbora

- Priznanja i zahvalnice dirigentici, članovima zbora i podupirateljima

- Svi nastupi Akademskog zbora „Vladimir Prelog”, (ranije Akademskog zbora „Chemicae ingeniariae alumni”) – Zagreb u razdoblju 1991. – 2021.

- Repertoar zbora u razdoblju 1991. – 2021.

Publikacija je obogaćena brojnim fotografijama s koncerata Zbora u crkvama i koncertnim dvoranama, snimljenim u zadnjih pet godina. Nadajmo se da će ovo djelo spasiti od zaborava brojne nastupe ovoga zbora, sve protagoniste i repertoar ovog vrijednog ansambla.

Naslovnica prigodne knjižice

Upetak 8. travnja 2022. Akademski zbor „Vladimir Prelog” održao je svečani koncert u crkvi sv. Blaža u Zagrebu. Na programu je bio Requiem, remek-djelo francuskog skladatelja Gabriela Fauréa (1845. – 1924.), te Svrši stopi moje Krste Odaka (1888. – 1965.). Ovaj koncert, odgađan pune dvije godine zbog pandemije koronavirusa, predstavljao je pravi glazbeni događaj i svečani ugođaj. Crkva je bila puna, a pjevači i solisti raspoloženi prenijeti lijepu glazbu do brojne publike. Na početku je pročelnik zbora Branko Kobas pozdravio publiku i goste, među kojima su bili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. Damir Boras, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva prof. Ante Jukić, predsjednik Saveza Alumni UNIZG prof. Mario Šafran, predstavnica Hrvatskog sabora kulture Valentina Badanjak Pintarić, bivša rektorica i članica zbora prof. emer. Helena Jasna Mencer i konačno bivša dekanica FKIT-a, utemeljiteljica i članica zbora prof. emer. Marija Kaštelan-Macan. Nakon pozdrava je Valentina Badanjak Pintarić iz Hrvatskog sabora kulture Zboru uručila zlatnu plaketu „za 30 godina kontinuiranog djelovanja“ i uz lijepe riječi plaketu i diplomu predala pročelniku zbora, Branku Kobasu.

Zbor je na orguljama pratila Katarina Javora, a dirigirala je stalna dirigentica Iva Juras. Koncert je započeo snažnim prvim stavkom Introit et Kyrie, nakon čega je slijedio Offertoire u kojem je solističku dionicu imao mladi bariton Marin Čargo.

Slijedio je Sanctus s prekrasnom dionicom soprana. Solistički stavak Pie Jesu pjevala je svojim prekrasnim glasom vrsna umjetnica, sopranistica Lidija Horvat-Dunjko. U stavku Agnus Dei do izražaja je došla punina i kvaliteta svih dijelova zbora. Libera me je opet pokazao kako suvereno i lijepo zvuči baritonska dionica (Marin Čargo) u izmjenama sa zborom. Završnim stavkom In paradisum na polagani je i smireni način završila ova cjelovita misa. Kako je i sam Fauré svojedobno napisao, ovo nije misa kao izraz straha od smrti, nego kao sretno spasenje, težnja k višnjoj sreći, a ne kao bolno iskustvo. Publika je na koncertu upravo tako i doživjela ovo lijepo djelo i nagradila izvođače burnim i dugotrajnim aplauzom.

Završna skladba večeri bila je Svrši stopi moje Krste Odaka, jedna od najljepših zborskih kompozicija iz riznice hrvatskih skladatelja. Uz zbor i orgulje, solistički dio otpjevao je bariton Marin Čargo. Vrhunac cijele skladbe je bio uz riječi „spasajej, Gospodi“ nakon čega je slijedio mirni završetak.

Publika je zaista bila više nego zadovoljna ovim prekrasnim glazbenim događajem i dugotrajnim i snažnim pljeskom ispratila zbor, dirigenticu, orguljašicu i soliste.

Cijeli je koncert snimljen i objavljen na YouTubeu (https://www.youtube.com/watch?v=_cX8sEetxUo).

AZ Vladimir Prelog u crkvi sv. Blaža u Zagrebu

Na pozornici Hrvatskog glazbenog zavoda

Zbor i solisti na kraju koncerta u crkvi sv. Blaža

OBLJETNICE

Pedeset godina pingača

- prof. dr. sc. ANTUN GLASNOVIĆ

Upovodu obilježavanja 70. obljetnice djelovanja Udruge stolnotenisača rekreativaca Zagreba dodijeljena su priznanja igračima koji se natječu u zagrebačkoj stolnoteniskoj ligi više od 50 godina. Ovo vrijedno priznanje za dugogodišnje aktivno nastupanje u stolnoteniskim ligama Zagreba u organizaciji Stolnoteniskih klubova i aktiva Zagreba (SOKAZ) primio je prof. dr. sc. Antun Glasnović, dugogodišnji predsjednik AMACIZ-a.

Prof. dr. sc. Antun Glasnović svoju je stolnotenisku karijeru započeo 1969. i neprekidno se, vrlo uspješno, natjecao sve do 2021. Njegova ljubav prema sportu započela je već u osnovnoj školi i djetinjstvu: u velikom dvorištu obiteljske kuće u Stenjevcu kvartovske tekme i treninzi odvijali su se svakodnevno.

Nakon osnivanja Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija (AMACIZ) 1990., kao posvećenik i poznavatelj, a također i kao aktivni igrač, ne samo stolnog tenisa, već i malog nogometa, inicirao je osnivanje Sportske sekcije u AMACIZ-u te osnovao stolnoteniski klub AMACIZ koji se od 1992. natječe u stolnoteniskim ligama Zagreba kao dio Stolnoteniske organizacije klubova i aktiva Zagreba (SOKAZ).

Nakon početnih uspjeha i velikog zanimanja, tijekom sljedećih godina formirana je druga pa zatim i treća ekipa, a u jednom razdoblju čak i četvrta za koje su nastupali nastavnici i studenti FKIT-a te sveučilišni profesori s Glazbene akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Najuspješniju ekipu AMACIZ-a činila su tri diplomirana inženjera Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Antun i Frančesko Glasnović te Boris Perhač, svi članovi AMACIZ-a od njegova osnutka. U istom sastavu ekipa je nastupala 27 godina stekavši veliku popularnost. O bra-

ći Glasnović i zagrebačkom vic-maheru Borisu Perhaču prepričavale su se mnoge anegdote. Time nisu promicali samo vrlo demokratično i raznorodno zagrebačko stolnotenisko društvo u kojem su se natjecali ljudi različitih zanimanja, od akademika do krovopokrivača, već prije svega svoj Fakultet i njegovo društvo AMACIZ.

Treba naglasiti uspjeh stolnoteniskog para Antun Glasnović − Boris Perhač. U natjecanjima u vrlo snažnoj konkurenciji ostvarili su 55 susreta u nizu bez poraza. Time su stekli status jednog od najboljih parova u stolnoteniskim ligama SOKAZ-a.

Tijekom tih godina prof. dr. sc. Antun Glasnović − uz sve profesionalne obveze (sveučilišni nastavnik, predsjednik HDKI 2001. – 2005., dekan FKIT-a 2005. – 2009., predsjednik AMACIZ-a 2010. – 2022.) − nije izostao niti na jednoj utakmici od 1969. godine. Jedan od rijetkih primjera kako sveučilišna karijera i sportska aktivnost može biti uzorna u svojoj komplementarnosti − u promoviranju intelektualnog i pedagoškog rada i poticanju na sportske aktivnosti te u povezivanju duha i tijela.

Prof. dr. sc. Glasnović je već kao student aktivno sudjelovao na popularnim Tehnologijadama kao organizator i uspješni stolnotenisač i vrlo djelatno promovirao timski rad profesora i studenata u sportskom natjecanju. Mnoštvo je zanimljivih događaja s više od četrdeset Tehnologijada na kojima se solidarnost i zajednička strategija ostvarivala u najboljim sportskim rezultatima. Ljepota stolnog tenisa nije samo u snazi mišića, već i u svojevrsnoj strategiji i mudrosti pa je prof. dr. sc. Glasnović 2005. sudjelovao i na Europskom prvenstvu veterana u stolnom tenisu u Bratislavi u pojedinačnoj konkurenciji i u paru. Stoga čestitamo prof. dr. sc. Antunu Glasnoviću na vrijednom priznanju i na pedeset godina sjajnog pingača!

Antun Glasnović i predsjednik SOKAZ-a Đuro Paher

Antun Glasnović i njegovi trofeji

SUSRETI GENERACIJA

Nakon 60 godina okupili se bivši studenti

Kemijsko-tehnološkog odjela, sada FKIT-a

Usubotu 13. studenog 2021. u velikoj dvorani Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) okupilo se 30-ak bivših studenata ovoga fakulteta, koji su bili brucoši daleke 1961. godine. Primili su ih sadašnji dekan FKIT-a prof. dr. sc. Ante Jukić i prodekanica za nastavu, prof. dr. sc. Sanja Lučić Blagojević. Dekan Jukić je predstavio Fakultet i njegovu nastavnu i znanstvenu aktivnost te najveće projekte koji su u tijeku. Impresivan je napredak ovoga fakulteta, naročito u područjima Kemijsko inženjerstvo, Kemija i inženjerstvo materijala, Ekoinženjerstvo i Primijenjena kemija. Nastavu izvode i

ta, a koji nisu mogli doći na ovu svečanost. Organizator okupljanja, dr. sc. Krunoslav Kovačević, nakon toga je iznio glavne podatke o ovoj generaciji. Bila je to vrlo uspješna generacija, koja je dala prvu rektoricu Sveučilišta u Zagrebu (prof. emerita Helena Jasna Postružin Mencer), ministra razvoja i tehnologije u Vladi SFRJ (prof. dr. sc. Ibrahim Tabaković), koji je bio i rektor Univerziteta u Banjoj Luci. Nadalje, iz iste je generacije bio i akademik HAZU prof. dr. sc. Nikola Kallay. Također, ovoj generaciji pripadali su i brojni sveučilišni profesori i nastavnici:

prof. dr. sc. Ljerka Bokić (Gospočić), TTF, Sveučilište u Zagrebu;

prof. dr. sc. Božidar Grabarić, PBF, Sveučilište u Zagrebu;

prof. dr. sc. Jasna Katalinić–Peter, Univ. Münster i Sveučilište u Rijeci;

prof. dr. sc. Zorana Grabarić (Maksić), PBF, Sveučilište u Zagrebu;

prof. dr. sc. Tomislav Matusinović, FKIT, Sveučilište u Zagrebu;

prof. emer. Ana Marija Grancarić (Perinović), TTF, Sveučilište u Zagrebu;

doc. dr. sc. Željka Kovačević (Filipović), PBF, Sveučilište u Zagrebu;

kroz poslijediplomski doktorski studij i specijalističke studije. Skup je pozdravila i prof. dr. sc. Mirela Leskovac, članica predsjedništva Saveza Alumni UNIZG i tajnica AMACIZ-a. Pročitala je i poruku prof. dr. sc. Antuna Glasnovića, predsjednika AMACIZ-a, koji je bio spriječen osobno nazočiti ovom događaju. Bivše studente pozdravio je i predsjednik Saveza Alumni UNIZG, prof. dr. sc. Mario Šafran. Naglasio je snagu koju Sveučilištu daju bivši studenti, koji su tijekom svojeg radnog vijeka dali razvoju gospodarstva, ali i Sveučilišta. Osobito je važan njihov stalni kontakt sa svojim bivšim sveučilištem, o čemu svjedoči i ova obljetnica. Istaknuo je i pionirsku ulogu koju je FKIT imao u alumni pokretu.

Nakon ovog instruktivnog uvoda, slijedilo je odavanje počasti preminulim kolegama i njihovim profesorima. Predstavnik generacije ’61, Petar Krešimir Cavar, pročitao je imena svih nazočnih, kao i pozdrave koji su uputili kolege iz Hrvatske i svije-

doc. dr. sc. Antonia Vlahov, FKIT, Sveučilište u Zagrebu;

doc. dr. sc. Zinaida Ibrišagić, Univerzitet u Banjoj Luci;

Krunoslav Kovačević

dekan FKIT-a prof. dr. sc. Ante Jukić

dr. sc. Krunoslav Kovačević)

SUSRETI GENERACIJA

dr. sc. Marijan Andrašec, sveuč. predavač na FKIT-u, Sveučilište u Zagrebu.

Osim ovih sveučilišnih nastavnika više od deset završenih studenata iz ove generacije doktoriralo je, uglavnom na Sveučilištu u Zagrebu, ali i na sveučilištima u inozemstvu. To su, abecednim redom:

Dr. sc. Istvan Ereš,

Dr. sc. Dako Goleš,

Dr. sc. Darinka Kovačević (Kocijančić),

Dr. sc. Tomislav Kovač,

Dr. sc. Krunoslav Kovačević,

Dr. sc. Gertruda Maričić (Barić),

Dr. sc. Irena Musani (Bilić),

Dr. sc. Stjepan Mutak,

Dr. sc. Rudolf Novina,

Dr. sc. Marija Nada Pavetić,

Dr. sc. Helena Pavić,

Dr. sc. Marta Pfeifer–Neugebauer

Oni su znanstveno i istraživački radili u Plivi, Chromosu, IRB-u, INA-Naftaplinu, i drugim institucijama u znanosti i gospodarstvu.

Osim njih, mnogobrojni magistri i diplomirani inženjeri iz iste generacije svoj su profesionalni doprinos dali gospodarstvu, industrijskim poduzećima, javnoj upravi i administraciji, srednjoškolskom obrazovanju, trgovini i drugim djelatnostima:

PLIVA, INA, Chromos-Katran-Kutrilin, Karbon, RIS, Labud, Kraš, Končar, Radonja, Jedinstvo, Nikola Tesla, Tvornica ulja Zagreb, TOP – Tvornica olovnih proizvoda, tekstilna industrija, staklo, keramika i građevinski proizvodi, fotolaboratoriji i druge djelatnosti.

Zaista je širok raspon poslova koje su diplomirani inženjeri s ovoga fakulteta obavljali u raznim industrijskim i administrativnim sustavima. Nažalost, dio tih poduzeća više ne postoji u svojem nekadašnjem obliku, a neka su i likvidirana. U svoje vrijeme, sedamdesetih do devedesetih godina, bez kadrova ovih usmjerenja nije se mogao zamisliti razvoj i funkcioniranje svih ovih industrijskih poduzeća, kao ni znanstvenih i obrazovnih

institucija.

Bez ikakve sumnje završeni studenti ovoga fakulteta postali su uvaženi članovi znanstvene i stručne javnosti, gospodarstva i drugih područja. Pokazatelj je to da su na ovom fakultetu dobili široko primjenjiva znanja, ali i fleksibilnost i mogućnost prilagođavanja potrebama novih područja i novoga vremena.

Nakon ovog uspješnog susreta, sudionici su iskoristili prigodu za druženje i razgovor s domaćinima s FKIT-a, kao i s gostima iz Saveza Alumni UNIZG. Slijedilo je fotografiranje za uspomenu na ovaj lijepi alumni skup.

Fotografije: Marko Sejdić, FKIT

pogled na dvoranu za vrijeme izlaganja

prof. dr. sc. Mirela Leskovac, prof. dr. sc. Ante Jukić, prof. Sanja Lučić Blagojević i prof. dr. sc. Mario Šafran, sa sudionicima susreta

SUSRETI GENERACIJA

FKIT susreti generacija 1980-ih – Pelješac 2022.

Ivo Piantanida

Prije više od 10 godina par entuzijast(ic)a su pokrenule redovne godišnje susrete ekipe nekoliko generacija iz 1980-ih, oko čega se najviše angažirala Tonća Ćaleta Prolić. I tako je to krenulo, svake godine na drugom mjestu, malo mora, malo gora, malo ravnice ili grada…

U 2022. otvoren je Pelješki most, pa je baš bilo zgodno odmah ga iskoristiti i doći do Orebića, mjesta starih kapetana, dobrog vina i lijepog mora, a ponajviše domaje domaćina susreta, Iva Piantanide.

Oko datuma je bilo malo cimanja, rujan je vrijeme berbe svugdje po Hrvatskoj, a nije Orebić niti blizu pa su u planu bila barem tri dana. Ipak, odluka je pala na 16. – 18. rujna pa je raznolika ekipa krenula prema cilju…

Neki dan ranije, da sve pripreme ili čak stanu na pol puta u Šibeniku kod Mele i Sandre na pripremni tulum.

Ostali u petak, 16.rujna u raznim kombinacijama – svi su pomalo kapali u Orebić tijekom poslijepodneva. Taman se loše vrijeme smirilo, dok smo se svi skupili u mini-hotelu obitelji Lučić, uz par dobrovoljaca koji su se smjestili kod Piantanide preko puta.

Završna opskrba jelom u dućanu, pića ima iz vinarije Lučić + raznog donesenog, pa navečer veliko otvaranje susreta na natkrivenoj terasi hotelića, uz vlastitu DJ muziku i puno veselja i pjevanja. Najotporniji su se u sitne sate spustili do plaže i otplivali u novi dan…

Subota je bila ipak radna, rano na noge i nakon kave na rivi vožnja autima na plažu blizu Trpnja. Nažalost, kafić nije radio pa smo se samo posunčali i okupali, a bogme i otpjevali budnicu okupljenom slušateljstvu – uz nešto kritika.

Idemo dalje, opet kroz srce Pelješca, kroz vinograde plavca malog oko Potomja, uz kratki posjet samostanu u Kuni, rodnom mjestu i inspiraciji poznatog slikara Celestina Medovića. Bježimo od oblaka i kišice na sunčanu stranu, kroz tunel na bandu od Dingača i usred strmih vinograda ravno na obalu, u konobu od Matuška. Lagani ručak i vesela priča s pogledom na Mljet – no nažalost previše valova da bi se okupali na plaži ispod konobe.

Popodnevni odmor u Orebiću, a nemirni dio ekipe je skočio brodićem na Korčulu. Predvečer je bogme zahladilo, vjetra sve više, a mi imamo večeru u restoranu visoko iznad Orebića, na obroncima Zmijske planine, podno vrha sv. Ilije. Srećom restoran Panorama ima i dobro zaklonjenu terasu, u kojoj smo u miru i toplini uživali u miješanoj peki i dobrom vinu. Navečer autima nazad doma i nastavak tuluma na natkrivenoj terasi, dok vani lagano rominja… Ocjena

Terasa smještaja kod Lučića.

Plaža kod Trpnja

susjeda je da smo bili bolje upjevani nego jučer, kažu mi još koju godinu vježbe pa bi mogli i nastupati.

Nedjelja je svanula savršena, sunce, toplo, bez vjetra – pravo bablje ljeto. U 9 sati u lučici se ukrcavamo u brzi katamarančić, koji nas prvo vodi na otok Badiju. Šetnja, razgled oko samostana pa čak i malo unutra. Prebacujemo se na Vrnik, mali otok-mjesto i ujedno kamenolom još iz antičkih vremena. Šetnja je kao vremeplov, uske kale, između kamenih kućica. Palo je i obavezno kupanje. Na kraju još kratak posjet otočiću-restoranu Stupe, kupanje i pokoje piće… Iza 13 sati smo u lučici Orebića i opraštamo se, ekipe se polako slažu i kreću, netko u Zagreb, netko u Hvar, Šibenik ili već gdje…

Eto, bilo nas je 18-ero ovog puta i kao uvijek dobro smo se zabavili, sjetili mladih dana i isplanirali još bolje buduće dane: božićnu feštu i gdje budemo dogodine nastavili.

Konoba kod Dingača (Borak).

Otok Badija (samostan)

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE

Znanstveno-sportsko natjecanje -Tehnologijada 2022.

Preuzeto iz časopisa Kemija u industriji:

Marko Sejdić, Kem. Ind. 71 (7-8) (2022) 521–530

2. – 8. svibnja 2022. Rovinj

Organizator:

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Tehnologijada je znanstveno-sportski susret studenata i djelatnika s područja: grafičkih, biotehničkih, prehrambenih, kemijskih, metalurških i tekstilnih znanosti s ciljem promicanja tih znanosti, okupljanja i poticanja suradnje studenata i znanstvenika različitih tehnoloških struka radi podupiranja djelotvornoga znanstvenog i gospodarskog razvitka. Osim znanstvenog aspekta, stavlja se naglasak i na važnost sporta i rekreacije u svrhu očuvanja zdravlja studenata.

Tehnologijada 2022. je 24. izdanje međunarodnog znanstveno-sportskog natjecanja čiji je ovogodišnji organizator Grafički fakultet. Održala se u Maistrinom resortu Villas Rubin u Rovinju, a predstavlja jedan od najvažnijih oblika suradnje tehnoloških fakulteta kao i same industrije na području znanosti, sporta i kulture. Tijekom Tehnologijade održavaju se brojna događanja, od predavanja i prezentacija, znanstveno tehnoloških dostignuća sudionika do izložbi, radionica i sportskih susreta.

Organizator:

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Kao najbolji projekt svoje kategorije Tehnologijada je dobitnik i Rektorove nagrade zagrebačkog Sveučilišta za 1997. godinu, što samo potvrđuje njezinu važnost za područje visokog obrazovanja Republike Hrvatske dugi niz godina. Od tog vremena Tehnologijada broji osam sudionika, četiri

Tehnologijada se kroz povijest održavala na čitavom području bivše Jugoslavije, ali od ponovnog organiziranja prve poslijeratne Tehnologijade ona se održava u Republici Hrvatskoj.

Kapetani nogometnih ekipa Grafičkog fakulteta i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije

fakulteta iz Zagreba: Grafički fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Prehrambeno–biotehnološki i Tekstilno-tehnološki fakultet te Kemijsko-tehnološki fakultet iz Splita, Metalurški fakultet iz Siska, Prehrambeno-tehnološki fakultet iz Osijeka te Fakultet za kemiju i kemijsku tehnologiju iz Ljubljane.

Na Tehnologijadi se omogućava olakšano ostvarivanje suradnje između studenata kao i na relaciji profesor-student te razmjena ideja sa stajališta jednih i drugih. Važno je istaknuti da se kroz godine na Tehnologijadi postigla suradnja fakulteta iz

2. – 8. svibnja 2022. Rovinj

S košarkaškog terena u resortu Vilas Rubin u Rovinju

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE

raznih područja tehnologije. Stvorila se kolegijalnost i gdje je to moguće, različite struke se prožimaju i nadopunjuju. Ovim projektom nastoji se ostvariti daljnji i dublji spoznajni prodor u segment globalizacije tehnologije, danas relevantnije nego ikad, s naglaskom na aktualne dosege znanstvenog područja biotehnologije, kemije, grafike, metalurgije i tekstila. Sportske discipline dostupne na Tehnologijadi u kojima jesu studentice i studenti ekipno ili pojedinačno natjecali su: odbojka, stolni tenis, šah, košarka, mali nogomet (futsal), cross i plivanje. Fakulteti sudionici Tehnologijade natjecali su se i u znanstvenom dijelu prezentacijom studentskih znanstvenih radova u trajanju od 10 do 15 minuta.

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije već je 8 godina ukupni pobjednik sportskog djela natjecanja, no ove se godine za tu čast izborio Prehrambeno–biotehnološki fakultet sa samo 0,9 bodova više od FKIT-a koji je osvojio drugo mjesto. Studenti FKIT-a najbolje rezultate ostvarili su u muškom futsalu, ženskom crossu te muškom i ženskom plivanju gdje su osvojili zlatne medalje. Srebrne medalje osvojili su u šahu, muškom crossu i ženskom futsalu, a brončane medalje u stolnom tenisu i ženskoj košarci. Svojim postignućem i sportskim duhom učinili su cijeli fakultet ponosnim. FKIT je ponosnim učinilo i sedam sudionika u znanstvenom dijelu natjecanja koji su osvojili ukupno treće mjesto, dok su bolji bili samo Fakultet za kemiju i kemijsku tehnologiju s 0,02 boda i Prehrambeno–biotehnološki fakultet s 0,09 boda više. U znanstvenom dijelu s FKIT-a se najviše istaknula Corina Šljubura, s radom „Sinteza, strukturna karakterizacija i antioksidativna aktivnost novih konjugata kumarina i imidazo[4,5-b]piridina“, koja je osvojila brončanu medalju u pojedinačnom plasmanu u konkurenciji od ukupno trideset i tri sudionika.

Tehnologijada će zasigurno u periodu oporavka od posljedica pandemije za studente značiti mnogo jer omogućava stvaranje poznanstava, dijeljenje iskustava i znanja sa studija, te postizanje novih znanstvenih i sportskih uspjeha.

Čestitke svim sudionicima na ovom velikom uspjehu te velika hvala Grafičkom fakultetu kao i Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije koji su omogućili ostvarenje ovog tradicio-

nalnog okupljanja studenata tehnoloških struka koje je ove godine brojilo više od 600 studenata, od kojih je 75 predstavljalo upravo Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Radujem se i već iščekujem 25. Tehnologijadu koja će biti u organizaciji nekog drugog fakulteta sudionika.

Prepuštanje pehara ukupnog pobjednika Prehrambeno–biotehnološkom fakultetu

Izlaganje znanstvenog rada studentice Corine Šljubura

Zajednička fotografija studenata FKIT-a

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE

Izabrane nove urednice studentskog časopisa

Reaktor ideja

Lea Raos

Samanta Tomičić svoj put u Reaktoru ideja započela je kao novinarka i ni slutila nije da će jednog dana biti odabrana za glavnu i odgovornu osobu časopisa. Zajedno sa svojim timom od 4 urednika i 30 novinara brine da vas svaki mjesec sve više zainteresiramo za našu prekrasnu struku.

Jurja Vukovinski, studentica 1. godine diplomskog studija Primijenjene kemije, čiji je velik interes zaokupila organska kemija, rado bi kroz rubriku Kemijska posla uklopila sve aspekte kemije u časopis te svaki mjesec donosila najnovije vijesti iz svijeta znanosti.

Jelena Barač je na 2. godini diplomskog studija Kemija i inženjerstvo materijala i nova je urednica rubrike Znanstvenik Želja joj je kroz ovu rubriku znanošću zaraziti sve čitače i potaknuti ih na promišljanje o aktualnim izazovima u znanosti.

Dora Ljubičić je na 3. godini preddiplomskog studija kemijskog inženjerstva. Zanima je održivi razvoj, primjena inženjerstva u zaštiti okoliša te uzgoj mesa u bioreaktorima što voli uklopiti u svoju rubriku Boje inženjerstva. Osim toga, svira flautu, voli kuhati i trenutno radi 30 days reading challenge kako bi članci u reaktoru bili još bolji.

Lea Raos studentica je 3. godine preddiplomskog studija Ekoinženjerstva, zanima ju genetika mikroorganizama, a u svojoj rubrici SCINFLUENCER željela bi spojiti sve zanimljivosti iz svijeta inženjerstva i genetike te uključiti sve koji su zainteresirani da pišu za naš časopis!

Startup Factory 2022

- tim Just H2O

Melani Adamić-Golić

Tim Just H2O jedan je od pobjednika devetog izdanja startup konferencije Zagreb Connecta koji je održan 17. studenoga 2022. u ZICER-u – Zagrebačkom inovacijskom centru. Just H2O okuplja ljude sa zajedničkim ciljem i velikom motivacijom. Tim okuplja uglavnom ekonomiste i marketinške stručnjake, a svaki pojedinac u timu zna koji je njegov zadatak i posvećen mu je maksimalno.

U radu tima sudjeluje i Melani Adamić Golić, studentica 1. godine diplomskog studija Kemijsko inženjerstvo FKIT-a. Kemijsko-inženjerska znanja primjenjuje za izradu filtera te odgovara na inženjerska pitanja. Timu pruža direktnu suradnju s Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Nagrađeni proizvod služi za pročišćavanje vode. Uređaj pročišćava vodu iz slavine na kemijskoj, biološkoj i mehaničkoj razini. Proizvod je u potpunosti bez plastike, a jedinstven je jer uklanja nitrate iz vode te pomoću UV svjetla uništava mikroorganizme.

Tim vjeruje kako održiva industrija može pridonijeti očuvanju okoliša, a isto tako i poboljšati kvalitetu života. Voda je nešto bez čega ne možemo. Zato je ovome timu imperativ postići da ono što pijemo ne bude onečišćeno raznim kemikalijama i mikroplastikom.

Nagrađeni tim Just H2O

Urednice časopisa Reaktor ideja

Dobitnici Državne nagrade za znanost za 2020.

Godišnjom nagradom za znanost u području tehničkih znanosti nagrađen je prof. dr. sc. Stanislav Kurajica.

Godišnjom nagradom za znanstvene novake nagrađena je doc. dr. sc. Anamarija Rogina.

AMACIZ ČESTITA

skih znanstvenika u 22 znanstvena polja te čak 176 znanstvenih grana. Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u 2021. nalaze se tri znanstvenice s FKIT-a: prof. emer. dr. sc. Mirjana Metikoš-Huković, prof. dr. sc. Sanja Martinez i doc. dr. sc. Anamarija Rogina.

Dobitnik Državne nagrade za znanost za 2021.

Odbor za podjelu Državnih nagrada za znanost na 3. sjednici održanoj 21. studenoga 2022. godine donio je Odluku o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2021. godinu. Godišnjom nagradom za znanost u području tehničkih znanosti nagrađen je izv. prof. dr. sc. Vilko Mandić.

Dobitnica stipendije Za žene u znanosti

Asistentica FKIT-a, Katarina Mužina, mag. ing. cheming., dobitnica je stipendije koja se dodjeljuju u okviru Nacionalnog programa stipendiranja L'Oreal-UNESCO ‘Za žene u znanosti’ za 2022. godine.

Znanstvenice FKIT-a na listi 2% najutjecajnijih svjetskih znanstvenika Sveučilišta Stanford iz Sjedinjenih Američkih Država

Sveučilište Stanford iz Sjedinjenih Američkih Država svake godine tradicionalno objavljuje listu 2% najutjecajnijih svjetskih znanstvenika. Lista se temelji na najvećoj svjetskoj znanstvenoj bazi Scopus te obuhvaća 180 tisuća najutjecajnijih svjet-

Prof. dr. sc. Tomislav Bolanča izabran za prorektora za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu

Na izvanrednoj sjednici Senata, održanoj 4. 10. 2022., prof. dr. sc. Tomislav Bolanča izabran je za prorektora za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu.

Nagrada Utjecajne hrvatske žene

Dajana Kučić Grgić jedna je od dobitnica nagrade Utjecajne hrvatske žene za 2023. godinu, koju dodjeljuje Mreža hrvatskih žena (Croatian Woman’s Network).

Dajana Kučić Grgić

Vilko Mandić

Dobitnice nagrade Za žene u znanosti

AMACIZ ČESTITA

Sveučilišni poslijediplomski doktorski studiji

Obrane u periodu 1. 10. 2019. – 30. 4. 2022.

Inženjerska kemija

Ivana Coha Brzo određivanje 89,90Sr u kompleksnim uzorcima Čerenkovljevim brojenjem na kromatografskoj koloni

Jasna Kos Beskralježnjaci u vodoopskrbnim sustavima Istočne Hrvatske

prof. dr. sc. Danijela Ašperger, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. emer. Laszlo Sipos, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

dr. sc. Željko Grahek, Institut Ruđer Bošković, Zagreb

prof. dr. sc. Irella Bogut, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Prirodne znanosti Kemija

Maja Aničić Primjena elektrokemijskih senzora pri kvantificiranju sastava i interakcija u formulacijama oplemenjivača rublja

Gabrijela Ljubek Elektrokemijska sinteza nanokompozita grafen/vodljivi polimer i njegova primjena u superkondenzatorima

Kemijsko inženjerstvo

Bojan Plavac Razvoj naprednih fotokatalitičkih procesa za razgradnju aromatskih onečišćivala u vodi

Daria Juretić Perišić Uklanjanje farmaceutika iz voda naprednim oksidacijskim procesom uz Sunčevo zračenje

Bojan Ribić Razvoj modela za procjenu generiranja komunalnog otpada primjenom neuronskih mreža

izv. prof. dr. sc. Mirela Samardžić, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju

izv. prof. dr. sc. Marijana Kraljić Roković, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Palma Orlović-Leko, Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Prirodne znanosti Kemija

Prirodne znanosti Kemija

prof. dr. sc. Ana Lončarić Božić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Ana Lončarić Božić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Nenad Bolf, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija

DOKTORANT/ICA

Morana Česnik Mathematical modelling and optimization of enzymatic cascades for the synthesis of industrially valuable products (Matematičko modeliranje i optimizacija enzimskih kaskada za sintezu industrijski vrijednih produkata)

Marina Mrđa Lalić Razvoj metode procjene zaštitnih svojstava premaza za primjenu u ekstremno korozivnom okolišu

Marko Racar Primjena membranskih postupaka za obradu i oporabu otpadne vode postrojenja za preradu životinjskih nusproizvoda

prof. dr. sc. Zvjezdana Findrik Blažević, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

dr. sc. Dinko Sinčić, znan. savjetnik, ZG-čistoća, Zagreb

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

prof. dr. sc. Sanja Martinez, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

izv. prof. dr. sc. Davor Dolar, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Prirodne znanosti Kemija

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

AMACIZ ČESTITA

Anera Švarc Biocatalytic synthesis of statin side-chain precursors (Biokatalitička sinteza prekursora bočnih lanaca statina)

Dario Dabić Utjecaj abiotičkih procesa na farmaceutike u vodenom okolišu

Vedrana Lovinčić Milovanović Modifikacija hidrofobnosti površine dvokomponentnih polimernih mješavina za aditivnu proizvodnju mikroreaktora

Ivana Cetina Polisiloksanski gelovi s izabranim organskim otapalima i komponentama etanol-klorbenzenskoga dozimetrijskoga sustava

Ana Grgičević Photochemical synthesis and functionalization of benzobicyclo[3.2.1]octadienes as potential cholinesterase inhibitors (Fotokemijska sinteza i funkcionalizacija benzobiciklo[3.2.1] oktadienskih struktura kao potencijalnih inhibitora kolinesteraza)

Irena Ivanišević Sinteza i karakterizacija nanočestica srebra pogodnih za ispis tintnim pisačem

Antonia Ressler Biomaterijali na temelju kitozana i hidroksiapatita supstituiranoga metalnim ionima za primjene u tkivnom inženjerstvu

Kristina Zagajski Kučan Niskotemperaturna eutektična otapala za ekstrakciju sumporovih i dušikovih spojeva iz ugljikovodičnih smjesa

Monika Šabić Runjavec

Bioremedijacijski potencijal aktivnoga mulja u obradi farmaceutske otpadne vode

Ivana Panžić Razvoj nanostrukturiranih ZnO/ TiO2 tankih filmova za fotonaponske i fotokatalitičke primjene

Tina Vukušić Razvoj i primjena membrana za ionsko-selektivne elektrode na bazi srebrovih soli obogaćenih nanočesticama metala i metalnih oksida

prof. dr. sc. Ana Vrsalović Presečki, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Sandra Babić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

izv. prof. dr. sc. Domagoj Vrsaljko, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

dr. sc. Irina Pucić, viša znanstvena suradnica, Institut Ruđer Bošković

prof. dr. sc. Irena Škorić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Danijela Ašperger, Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Prirodne znanosti Kemija

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Prirodne znanosti Kemija

izv. prof. dr. sc. Stjepan Milardović, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

izv. prof. dr. sc. Inga Urlić, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matemetički fakultet

prof. dr. sc. Marko Rogošić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Marija Vuković Domanovac, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Jelena Macan, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

izv. prof. dr. sc. Ante Prkić, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu

prof. dr. sc. Hrvoje Ivanković, Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Prirodne znanosti Kemija

dr. sc. Andreja Gajović, znanstvena savjetnica, Institut Ruđer Bošković, Zagreb

izv. prof. dr. sc. Stjepan Milardović, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Prirodne znanosti Kemija

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Prirodne znanosti Kemija

Prirodne znanosti Kemija

Marija Sigurnjak

Bureš Modeliranje toksičnosti višekomponentnih otopina farmaceutika i pesticida

Leonard Bauer Priprava visokoporoznoga biorazgradljivoga i biokompatibilnoga materijala na temelju supstituiranoga hidroksiapatita

izv. prof. dr. sc. Šime Ukić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Marica Ivanković, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Prirodne znanosti Kemija

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

AMACIZ ČESTITA

Matija Gretić Razvoj novih dozirnih oblika dronedaron-hidroklorida za oralnu primjenu

Petra Matić Ravnotežna i kinetička istraživanja adsorpcije polifenolnih spojeva na β-glukanu

Robert Bernat Razvoj konvertera za učinkovitu detekciju termalnih neutrona

Anamarija Mitar Intenzifikacija prijenosa tvari u sustavima kapljevina-kapljevina i krutina-kapljevina primjenom ekološki prihvatljivih otapala i nanosuspenzija

Nenad Zečević Advancement of process control system in ammonia production (Unaprjeđenje sustava za vođenje u proizvodnji amonijaka)

Srečko Herceg Development of soft sensors for advanced control of isomerization process (Razvoj softverskih senzora za napredno vođenje procesa izomerizacije)

Marija Lukić Optimiranje polimernih milireaktora izrađenih aditivnom proizvodnjom

Ana Petračić Deep eutectic solvents in biodiesel production from sustainable feedstocks (Niskotemperaturna eutektička otapala u proizvodnji biodizela iz održivih sirovina)

Hrvoje Nikl Međulaboratorijska usporedbena mjerenja brzine strujanja i koncentracije krutih čestica u otpadnom plinu

Goran Lukač Sinteza sustava za vođenje kolona s razdjelnom stijenkom za četiri proizvoda

Irena Radić Razvoj analitičkih metoda za određivanje pimavanserina i onečišćenja primjenom strategije analitičke kvalitete osigurane dizajnom temeljene na procjeni rizika

prof. dr. sc. Gordana Matijašić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Lidija Jakobek Barron, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek

izv. prof. dr. sc. Šime Ukić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Jasna Prlić Kardum, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Nenad Bolf, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Nenad Bolf, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Domagoj Vrsaljko, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Aleksandra Sander, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

izv. prof. dr. sc. Igor Dejanović, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

prof. dr. sc. Sandra Babić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

izv. prof. dr. sc. Šime Ukić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

dr. sc. Ivana Capan, viša znanstvena suradnica, Institut Ruđer Bošković u Zagrebu

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Prirodne znanosti Kemija

Prirodne znanosti Kemija

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

prof. dr. sc. Marko Rogošić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Tehničke znanosti Kemijsko inženjerstvo

Prirodne znanosti Kemija

AMACIZ ČESTITA

Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Ekoinženjerstvo

Obrane u periodu 1. 10. 2019. – 30. 4. 2022.

Biotehničke znanosti

Ivana Pavušek, mag. ing. agr. Kvaliteta tala vrtova grada Petrinje Prof. dr. sc. Ivica Kisić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ana Tišma, mag. ing. agr. Promjene kvalitete tla pod utjecajem bure u okruženju laguna na području tvornice glinice Jadral

Adelina Ladavac, dipl. ing. Primjena aerobnog granuliranog mulja u uklanjanju ugljika, dušika i fosfora iz otpadne vode

Jelena Škrinjarić Kokor, mag. ing. agr. Antibiotici u vodenom okolišu – pojavnost i sudbina

Prof. dr. sc. Ivica Kisić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Tibela Landeka Dragičević, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Tibela Landeka Dragičević, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

SPECIJALIIST/ICA TEMA

MENTOR/ICA

Jelena Mofčan, mag. ing. techn. text. Kružno gospodarstvo u tekstilnoj industriji Prof. dr. sc. Zlata Hrnjak-Murgić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Nina Pivčević, mag. ing. geol. Uloga vode pri pokretanju klizišta u „Podsljemenskoj zoni“ Grada Zagreba

Igor Tošić, mag. ing. geoing. Upravljanje priobalnim tijelom podzemne vode Bokanjac-Poličnik u uvjetima prijetećeg zaslanjenja

Maja Čeko, dipl. ing.

Analiza korištenja herbicida na željezničkim prugama u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji u cilju zaštite krških podzemnih voda

Ivana Juričev Martinčev, dipl. ing. Prijedlog zaštitnih slojeva na odlagalištima komunalnog otpada u Dalmaciji i Primorju

Prof. dr. sc. Zoran Nakić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Ranko Biondić, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Zoran Nakić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Izv. prof. dr. sc. Želimir Veinović, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zvonimir Migić, dipl. ing. Sanacija gudronskih jama u Zagrebu Izv. prof. dr. sc. Želimir Veinović, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Tamara Krznarić, mag. geol. Odabir metode sanacije starog nesanitarnog dijela odlagališta Piškornica

Tanja Stefanovski, mag. ing. met. Izdvajanje aluminija iz otpada nastalog pri proizvodnji aluminijskih vrata

Petar Uremović, mag. ing. petrol. Testiranje niskobudžetnih senzora za mjerenje koncentracije lebdećih čestica PM10

Lana Erdeljan, dipl. ing. Mikroplastika

Borna-Ivan Balaž, mag. ing. geol. Unaprjeđenje nacionalnog monitoringa kemijskog stanja podzemne vode na grupiranom tijelu podzemne vode „Istočna Slavonija – sliv Save"

Izv. prof. dr. sc. Želimir Veinović, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Gordan Bedeković, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Vesna Tomašić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Ivančica Ternjej, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Zoran Nakić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Tehničke znanosti

AMACIZ ČESTITA

Popis studentata koji su obranili diplomske radove od 1. 10. 2019. do 30. 4. 2022.

Chemical and Environmental Technology

DIPLOMANT/ICA MENTOR/ICA

Amin Samzadeh Tomislav Bolanča

Tomislav Peašinović Zvonimir Katančić

Donna-Maria Abou Khalife Mario Nikola Mužek

Ekoinženjerstvo

DIPLOMANT/ICA MENTOR/ICA

Lucija Kisić Vladimir Dananić

Matea Markus Marinić Zvonimir Katančić

Kristina Bule Dajana Kučić Grgić Tvrtko Smital

Ivan Karlo Cingesar Domagoj Vrsaljko

Stefani Tonković Ana Lončarić Božić

Barbara Kolić Ana Vrsalović Presečki

Sandra Trstenjak Juraj Šipušić

Petra Pohanić Ana Vrsalović Presečki

Valentino Subotičanec Krunoslav Žižek

Marko Martinović Zvjezdana Findrik Blažević

Ana Škunca Aleksandra Sander

Anja Rakas Tatjana Gazivoda Kraljević

Laura Šoić Vesna Tomašić

Martin Šumanovac Zoran Mandić

Ivan Lukač Dragana Mutavdžić Pavlović

Ivana Bukarica Ana Vrsalović Presečki

Matea Gavran Marin Kovačić

Lucija Štajduhar Marin Kovačić

Kristina Miškić Marin Kovačić

Ivan Sušec Vesna Tomašić

Karla Zadro Hrvoje Ivanković

Alisa Kupus Veljko Filipan

Lora Hariri Ante Jukić Fabio Faraguna

Tareq Al-Mufleh Juraj Šipušić

Sanja Ivanušić Marija Vuković Domanovac

Filip Kurt Vanja Kosar

Katarina Licht Vanja Kosar

Marija Rimac Danijela Ašperger

Kristian Nikolić Veljko Filipan

Marko Pranić Zvjezdana Findrik Blažević

Wanda Plačko Martina Sudar

Stjepko Švigir Stevanović Vladimir Dananić

Kristina Liber Vesna Tomašić

Dorotea Marčec Vladimir Dananić

Sara Čačko Ana Vrsalović Presečki

Ivana Jazbišek Dajana Kučić Grgić Vesna Ocelić Bulatović

Petra Bingula Ana Vrsalović Presečki

Jelena Böhm Vilko Mandić

Karlo Jambrošić Danijela Ašperger

Mariana Klepić Martina Sudar

Antonela Sirovina Marin Kovačić

Iva Zokić Aleksandra Sander

Dorian Delić Tomislav Bolanča

Karla Krmek Hrvoje Kušić

Ana Marija Đerek Vladimir Dananić

Ivan Krišto Zlata Hrnjak-Murgić

Iva Sabol Ana Lončarić Božić

Eva Pančić Hrvoje Kušić

Hana Duhaček Šime Ukić

Stella Hamilton Ana Vrsalović Presečki

Kemija i inženjerstvo materijala

DIPLOMANT/ICA

MENTOR/ICA

Nina Novosel Ljerka Kratofil Krehula

Karolina Tolo Emi Govorčin Bajsić

Ivona Rajić Emi Govorčin Bajsić

Antonija Kovačević Dajana Kučić Grgić

Ema Lovrinčić Dajana Kučić Grgić Vesna Ocelić Bulatović

Magdalena Ondrušek Sandra Babić

Valeria Marjanović Emi Govorčin Bajsić

Lucija Fiket Domagoj Vrsaljko

Kristina Sušac Domagoj Vrsaljko

Marija Fucak Mirela Leskovac Iva Movre Šapić

Katarina Kljajić Marin Kovačić

Petra Ćurković Anamarija Rogina

Franka Barbarić Fabio Faraguna

Petra Ačkar Sanja Lučić Blagojević

Sara Babić Fabio Faraguna

Emina Ema Alić Stanislav Kurajica

Luka Moržan Mirela Leskovac

Paula Božek Mirela Leskovac Zrinka Buhin Šturlić

Helena Berić Helena Otmačić Ćurković Katarina Marušić

Marin Božičević Irena Škorić

Gabrijela Prišćan Danijela Ašperger

Bonita Jurec Krunoslav Žižek

Valentina Kamenar Aleksandra Sander

Ana Gudelj Hrvoje Ivanković

Filip Raguž Ljerka Kratofil Krehula

Ivan Peretin Vilko Mandić

Dominik Horvat Marica Ivanković

Josipa Skočibušić Pejić Krunoslav Žižek

Filip Plešić Stanislav Kurajica

Marina Gapit Aleksandra Sander

Dorotea Piškor Hrvoje Kušić

Martin Cvetić Marijana Kraljić Roković

Lana Topalović Jasna Prlić Kardum

Marijan-Pere Marković DomagojVrsaljko

Marija Raspor Jelena Macan

Marta Boričević Sandra Babić

Ivna Vukić Vladimir Dananić

Antonio Kapusta Juraj Šipušić

Andrea Špoljarić Elvira Vidović

Tea Grbešić Stanislav Kurajica

Monika Belec Marijana Kraljić Roković

Helena Pintarić Emi Govorčin Bajsić

Domagoj Prlić Aleksandra Sander

Josip Tepić Ljerka Kratofil Krehula

Elza Štefanović Ljerka Kratofil Krehula

Matija Stojanović Elvira Vidović

Katarina Sokač Krunoslav Žižek

Tin Takač Jozefina Katić Željka Petrović

Silvia Dratibi Nevenka Vrbos

Lucija Tarle Marin Kovačić

Mia Prpić Emi Govorčin Bajsić

Klara Murgić Zlata Hrnjak-Murgić

Teodora Prebeg Hrvoje Ivanković

Laura Keran Ana Lončarić Božić

Lorena Kostelac Sanja Martinez

Ana-Marija Križanac Vanja Kosar

Lana Brkić Zvonimir Katančić

Iva Gudan Pavlović Petar Kassal

Matija Brkić Sanja Lučić Blagojević

Jurica Derviš Mirela Leskovac

Ena Pezić Helena Otmačić Ćurković Katarina Marušić

Domagoj Rebernjak Jelena Macan

Mia Božiković Marijana Kraljić Roković

Sara Bačić Vanja Kosar

Martina Barić Vanja Kosar

Kemija okoliša

DIPLOMANT/ICA MENTOR/ICA

Edi Radin Šime Ukić

Klara Karadakić Davor Dolar

Nina Čavarović Davor Dolar

Ana Tolić Šime Ukić

Darija Benić Ante Jukić Fabio Faraguna

Kristijan Vesić Marijana Kraljić Roković Katarina Marušić

Nikola Mihaljević Zoran Mandić

Kemijske tehnologije i proizvodi

DIPLOMANT/ICA MENTOR/ICA

Juraj Tonković Vanja Kosar

Karlo Cmrk Juraj Šipušić

Angela Kapitanović Helena Otmačić Ćurković

Katarina Varzić Jozefina Katić

Tea Barbaro Jasna Prlić Kardum

Borna Pšeničnik Igor Sutlović

Ivan Antonio Mihalak Vladimir Dananić

Marina Punčec Ana Vrsalović Presečki

Ivona Lacko Vanja Kosar

Andreja Kišić Mirela Leskovac Iva Movre Šapić

Josip Sacher Elvira Vidović

Ana Sačer Jasna Prlić Kardum

Gabriela Novak-Bareković Igor Dejanović

Domagoj Bošnir Zlata Hrnjak-Murgić

Tea Pendić Igor Sutlović

Mia Gotovuša Dragana Mutavdžić Pavlović

Luka Vlašić Vladimir Dananić Mark Žic

Petra Marketin Jasna Prlić Kardum

Magdalena Osrečak Helena Otmačić Ćurković

Anja Radulović Igor Dejanović

Dominik Varga Krunoslav Žižek

Aleksandar Bajrović Vilko Mandić

Matea Vučetić Gordana Matijašić

Matej Moržan Mirela Leskovac

Ines Leženić Mirela Leskovac Zrinka Buhin Šturlić

Antonella Plavšić Vesna Tomašić

Marko Blažanović Igor Dejanović

Miro Mabić Mirela Leskovac Zrinka Buhin Šturlić

Dora Crmarić Marin Kovačić

Nikola Ljubić Sanja Martinez

Monika Leskovar Gordana Matijašić

Marija Ćurić Aleksandra Sander

Antonija Matal Gordana Matijašić

Filip Majsec Vilko Mandić

Dora Furač Tomislav Bolanča

Adriana Katavić Vilko Mandić

Veronika Šimić Gordana Matijašić

Luka Đuran Jasna Prlić Kardum

Floren Radovanović-Perić Jasna Prlić Kardum

Silvestar Stošić Nenad Bolf

Ruth Eva Jensch Sanja Lučić Blagojević

Lorena Mateša Zvjezdana Findrik Blažević

Petra Gurović Aleksandra Sander

Ivana Bigor Zvjezdana Findrik Blažević

Marijana Marcelja Igor Dejanović

Magdalena Eškinja Sanja Martinez

Karla Hmelina Helena Otmačić Ćurković

Ema Pavić Dragana Mutavdžić Pavlović

Vendi Barbir Dragana Mutavdžić Pavlović

Lucija Pustahija Anita Šalić

Kristina Kukrika Danijela Ašperger

Benjamin Banožić Zlata Hrnjak-Murgić

Ema Kovačević Helena Otmačić Ćurković

Mislav Mišetić Fabio Faraguna

AMACIZ ČESTITA

Matea Bačić Anita Šalić

Albina Šimičević Bruno Zelić

Kristina Crnjac Fabio Faraguna

Kemijsko inženjerstvo u zaštiti okoliša

DIPLOMANT/ICA

MENTOR/ICA

Luka Bera Sanja Martinez

Viktorija Gorički Sandra Babić

Damir Jakus Ljerka Kratofil Krehula

Dalibor Marijan Šime Ukić

Domagoj Pastuović Jasna Prlić Kardum Franjo Jović

Hrvoje Dragozet Mirela Leskovac

Andrea Matejaš Vesna Tomašić

Magdalena Vujasinović Zvonimir Katančić

Mario Sokolić Domagoj Vrsaljko

Ivana Hlevnjak Danijela Ašperger

Sandra Romac Marin Kovačić

Marija Kovačić Krunoslav Žižek

Kemijsko-procesno inženjerstvo

DIPLOMANT/ICA MENTOR/ICA

Vilma Lovrinčević Dragana Vuk Nikola Basarić

Kristina Bukač Sandra Babić

Mateja Markotić Dragana Vuk

Mia Marić Dragana Vuk Nikola Basarić

Milena Mlakić Irena Škorić Ivana Šagud

Margareta Poje Irena Škorić Danijela Barić

Silvio Jakopec Silvana Raić-Malić Srećko Kirin

Katarina Majnarić Sandra Babić

Klaudija Ivanković Hrvoje Ivanković

Silvija Bukvić Lidija Furač

Ivona Čipor Silvana Raić-Malić

Matea Šibalić Fabio Faraguna

Mirjana Tolj Mirela Leskovac Zrinka Buhin Šturlić

Lucija Štefan Anamarija Rogina

Marija Kos Marijana Hranjec

Karla Grošić Sandra Babić

Gabrijel Zubčić Irena Škorić Matija Gredičak

Lucija Žonja Marijana Hranjec Kristina Starčević

Katarina Ćibarić Dragana Vuk

Pamela Posavec Dragana Vuk

Mara Majić Vladimir Dananić

Darko Andrić Danijela Ašperger

Ivana Puček Irena Škorić

Rebeka Štulić Silvana Raić-Malić

Iva Andrić Krunoslav Žižek

Karla Ribičić Sanja Martinez

Patricia Debogović Irena Škorić Goran Kragol

Jelena Kovačić Šime Ukić

Elizabeta Rajič Jozefina Katić

Ana Vukovinski Irena Škorić

Josipa Kahlina Stjepan Milardović

Ina Polić Stjepan Milardović

Helena Mijić Marijana Kraljić Roković Katarina Marušić

Leonarda Vugrin Marica Ivanković

Relja Ivan Dular Vladimir Dananić

Sara Prenc Tatjana Gazivoda Kraljević

Nina Kamberovski Dragana Vuk

Magdalena Surko Dragana Vuk Ivanka Jerić

Lucija Ružaj Dajana Kučić Grgić

Donata Jambriško Vilko Mandić

Ana Penava Silvana Raić-Malić

Paula Patrčević Dajana Kučić Grgić

AMACIZ ČESTITA

DIPLOMANT/ICA MENTOR/ICA

Lucija Višić Zoran Mandić

Vedran Horvatinec Zvonimir Glasnović

Jelena Jelačić Zvjezdana Findrik Blažević

Hrvoje Trinki Sanja Martinez

Marija Ivezić Jelena Macan

Tihana Bošnjak Marijana Kraljić Roković

Vedrana Krajnović Fabio Faraguna Nikola Biliškov

Barbara Cvetić Zvjezdana Findrik Blažević

Marlena Grbić Ivana Steinberg Lidija Furač

Sara Krivačić Jozefina Katić

Mihovil Medić Tatjana Gazivoda Kraljević Fabio Faraguna

Lara Bagladi Jelena Macan Denis Stanić

Marko Babić Elvira Vidović Fabio Faraguna

Helena Prskalo Tomislav Bolanča

Anja Ravlić Marijana Kraljić Roković

Ivona Matančević Mirela Leskovac

Marija Švegovec Zvonimir Katančić

Mia Tominac Marijana Kraljić Roković

Katarina Lenac Petar Kassal

Helena Sudarić Lidija Furač

Marina Galić Dragana Vuk

Monika Mihaljević Danijela Ašperger

Tina Zubović Ante Jukić

Ivan Petric Zoran Mandić

Dora Čalo Marin Kovačić

Jasmin Gorski Davor Dolar

Lucija Burazer Zoran Mandić

Ines Štrkalj Sandra Babić

Popis studentata koji su obranili završne radove od 1. 10. 2019. do 30. 4. 2022.

Ekoinženjerstvo

BACCALAUREUS/ICA MENTOR/ICA

Antun Srdoč Veljko Filipan

Petra Tomulić vica Gusić

Emma Marulić Ana Lončarić Božić

Stjepan Bičanić Martina Sudar

Lucia Župan Marin Kovačić

Sandra Ružman Vanja Kosar

Tena Murk KrunoslavŽižek

Katarina Belošević Marin Kovačić

Patricija Hršak Vladimir Dananić

Lucija Anzulović Ana Lončarić Božić

Tomislav Marčinko Anita Šalić

Ana Antolović Vladimir Dananić

Andrea Opačak Aleksandra Sander

Ivana Špiljak Aleksandra Sander

Marika Puškarić Krešimir Košutić

Amadea Badurina-Petričević Dajana Kučić Grgić

Karla Plenča Hrvoje Kušić

Petar Krešimir Borić Miroslav Jerković

Marija Kuštro Dajana Kučić Grgić

Dubravka Tavra Dajana Kučić Grgić

Ivana Grbin Marin Kovačić

Ana Čurić Vladimir Dananić

Ana-Maria Božičković Emi Govorčin Bajsić

Ivana Petrić Vladimir Dananić

Leo Bolješić Dajana Kučić Grgić

Katarina Muzica Marija Vuković Domanovac

Rafaela Coha Veljko Filipan

Lukas Ištef Vladimir Dananić

Ana Šket Vladimir Dananić

Samanta Tomičić Vladimir Dananić

Marko Jajčević Vilko Mandić

Matej Viljevac Miroslav Jerković

Katja Čemerin Erna Begović Kovač

Antonija Lazinica Marin Kovačić

Tamara Kopunić Krunoslav Žižek

Aleksandra Brenko Miroslav Jerković

Pavo Jakešević Helena Otmačić Ćurković

Ana-Marija Pitner Marin Kovačić

Danijela Bićanić Ana Lončarić Božić

Nolla Todorović Martina Sudar

Ivana Stojmilović Marija Vuković Domanovac

Magdalena Kolić Vladimir Dananić

Daniela Vasiljević Aleksandra Sander

Kemija i inženjerstvo materijala

BACCALAUREUS/ICA MENTOR/ICA

Lucija Hajdu Nevenka Vrbos

Danijela Ivandić Ljerka Kratofil Krehula

Mirna Dragić Marijana Hranjec

Lana Maček Zlata Hrnjak-Murgić

Lucija Rajič Vladimir Dananić

Lucija Pavić Hrvoje Ivanković

Lucija Terihaj Ana Vrsalović Presečki

Jakov-Stjepan Pavelić Jozefina Katić

Dora Horvat Aleksandra Sander

Ivana Komparić Marica Ivanković

Katarina Marija Drmić Domagoj Vrsaljko

Mirela Župan Aleksandra Sander

Dajana Balaić Zoran Mandić

Šejla Sarunović Domagoj Vrsaljko

Patricija Krušlin Nenad Bolf

Inga Geršak Gordana Matijašić

Jelena Barač Ana Vrsalović Presečki

Marta Puhar Vladimir Dananić

Josipa Tomljanović Zlata Hrnjak-Murgić

Ivana Abramović Vladimir Dananić

Matea Bukal Vladimir Dananić

Luka Vučemilović Šimunović Sandra Babić

Gabriela Antonije Oreški Juraj Šipušić

Filip Korona Elvira Vidović

Blanka Gabrić Ante Jukić

Iva Šadura Mirela Leskovac

Tea Lončarić Klobuk Mirela Leskovac

Laura Markanović Petar Kassal

Jakša Devčić Krunoslav Žižek

David Bakula Helena Otmačić Ćurković

Luka Baždarić Krunoslav Žižek

Monika Šego Sanja Lučić Blagojević

Ivana Kučinić Igor Dejanović

Marina Monika Marić Dragana Vuk

Sara Kocijan Juraj Šipušić

Martina Vuković Sandra Babić

Mark Ružić Emi Govorčin Bajsić

Damjan Petrin Sandra Babić

Patrik Orešković Sandra Babić

Magdalena Šimić Zlata Hrnjak-Murgić

Toni Alar Helena Otmačić Ćurković

Patricia Mijić Ana Vrsalović Presečki

Paula Priselec Krunoslav Žižek

Dora Vuković Domagoj Vrsaljko

Katarina Zovko Dajana Kučić Grgić

Lucija Detić Vladimir Dananić

Anja Turkalj Jozefina Katić

Ana Šaravanja Ljerka Kratofil Krehula

AMACIZ ČESTITA

Nika Depope Ljerka Kratofil Krehula

Antonijo Ćosić Ljerka Kratofil Krehula

Petra Krajnik Tomislav Bolanča

Karla Zmiša Emi Govorčin Bajsić

David Fabek Željka Ujević Andrijić

Doria Curiš Silvana Raić-Malić

Elizabeta Forjan Silvana Raić-Malić

Janina Roknić Jozefina Katić

Antonija Mamić Tatjana Gazivoda Kraljević

Dora Kordić Elvira Vidović

Tena Krnić Juraj Šipušić

Davor Gašparić Dragana Vuk

Monika Znika Dragana Vuk

Deni Hršak Nevenka Vrbos

Emilija Krivošija Ana Vrsalović Presečki

Marino Tropčić Elvira Vidović

Doris Stanić Danijela Ašperger

Leonora Miler Sanja Martinez

Leonarda Bambić Zoran Mandić

Marija Lovrić Marijana Kraljić Roković

Matija Novak Sanja Lučić Blagojević

Anamarija Pavković Igor Dejanović

Duje Kusanović Zlata Hrnjak-Murgić

Franjo Glibo Željka Ujević Andrijić

Ivana Bandić Sandra Babić

Maja Kučan Mirela Leskovac

Ivana Mikulčić Emi Govorčin Bajsić

Kemijsko

BACCALAUREUS/ICA MENTOR/ICA

Doroteja Mutak Dragana Mutavdžić Pavlović

Marita Ćoza Jelena Macan

Valerija Čorak Marin Kovačić

Luka Posavac Jasna Prlić Kardum

Tina Podreka Vanja Kosar

Marko Sejdić Marko Rogošić

Jelena Vrhovec Igor Dejanović

Tea Kapustić Vanja Kosar

Tomislav Jozinović Bruno Zelić

Martina Šimonek Domagoj Vrsaljko

Petra Ivanković Igor Sutlović

Patricia Žagar Zvonimir Katančić

Iva Pavković Vladimir Dananić

Mirta Logar Vladimir Dananić

Valentino Petrić Domagoj Vrsaljko

Anja Macan Vilko Mandić

Rafael Anelić Marko Rogošić

Tesa Herceg Davor Dolar

IvaKatalinić Paić

Jelena Macan

Danijela Jurić Kaćunić Marijana Kraljić Roković

Emanuel-Nino Fiala Anita Šalić

Andrea Perković Davor Dolar

Ivona Pečurlić Fabio Faraguna

Josip Kos Veljko Filipan

Andrea Drača Gordana Matijašić

Iva Fereža Dragana Mutavdžić Pavlović

Ines Pehar Igor Sutlović

Dominik Hren

Fran Mesar

Nina Carek

Vladimir Dananić

Vladimir Dananić

Aleksandra Sander

Nikola Šebalj Elvira Vidović

Jakov Sinti Elvira Vidović

Valeria Pezić

Bruno Zelić

Marijana Buljubašić Marijana Hranjec

Lucija Bogdan Vladimir Dananić

Katarina Bogović Vladimir Dananić

Nina Karlović

Sandra Babić

Ornella Host Dajana Kučić Grgić

Kristina Matić Vesna Tomašić

Monika Klier Vladimir Dananić

Sara Šušak Nevenka Vrbos

Gracia Vukorepa Svjetlana Krištafor

Ana Krajina Vladimir Dananić

Anamarija Horvat Zvonimir Katančić

Antonia Ravlija Jasna Prlić Kardum

Nika Bilić Zoran Mandić

Magda Meštrović Gordana Matijašić

Anđela Mišković Jasna Prlić Kardum

Lana Rončević Jasna Prlić Kardum

Marko Božinović Anita Šalić

Antonia Škarica Jasna Prlić Kardum

Dora Povodnik Jasna Prlić Kardum

Vedran Muhar Domagoj Vrsaljko

Veronika Turkalj Nevenka Vrbos

Emilija Pavlek Marin Kovačić

Valentina Jakopović Jelena Macan

Paulina Kafadar Jelena Macan

Dora Brdek Dajana Kučić Grgić

Dominik Horvatić Vesna Tomašić

David Cirimotić Veljko Filipan

Krešimir Kos Svjetlana Krištafor

Mia Franolić Anita Šalić

Ivan Vučić Jasna Prlić Kardum

Filip Tomić Šime Ukić

Ksenija Soldo Veljko Filipan

Matea Kramar Igor Sutlović

Renata Vičević Fabio Faraguna

Lucia Sović Vanja Kosar

Martina Batur Vladimir Dananić

Nikolina Zekić Elvira Vidović

Martina Trtinjak Marija Vuković Domanovac

Matko Fančović Marijana Hranjec

Julijan Zrno Dragana Mutavdžić Pavlović

Kristina Javorić Dragana Mutavdžić Pavlović

Ivan Zgrebec Vesna Tomašić

Tea Vlašić Hrvoje Kušić

Matea Bajo Bruno Zelić

Mirela Kovačević Aleksandra Sander

Melani Draganjac Marko Rogošić

Dino Ištef Igor Sutlović

Bernard Pavlović Vanja Kosar

Leo Marić Igor Dejanović

Iva Blažević Vanja Kosar

Ana Antolković Marko Rogošić

Tomislav Blagec Sanja Lučić Blagojević

Marija Raič Nevenka Vrbos

Tomislav Šalinović Erna Begović Kovač

Luka Gregurek Erna Begović Kovač

Sara Hriberski Sanja Martinez

Veronika Petrić Vesna Tomašić

Martina Ćurić Nevenka Vrbos

Marta Krasić Lidija Furač

Nensi Gugić Erna Begović Kovač

Romana Murljačić Erna Begović Kovač

Marija Bošnjak Marko Rogošić

Valentina Keleković Krunoslav Žižek

Paula Huzjak Davor Dolar

Teo Terzić Krešimir Košutić

Tea Duić Mirela Leskovac

Jago Kvesić Hrvoje Kušić

Vlatka Božić Vladimir Dananić

Ines Martić Gordana Matijašić

Antonia Lazić

Aleksandra Sander

Vjeran Sunko Lidija Furač

Martina Zadravec Davor Dolar

Karlo Blažević Gordana Matijašić

Lucija Zrinjski

Ana Lončarić Božić

Željka Ćurić Bruno Zelić

Primijenjena kemija

BACCALAUREUS/ICA MENTOR/ICA

Petra Kovačec Irena Škorić

Maja Ratajec Irena Škorić

Barbara Pavlović Irena Škorić

Marko Bogomolec Irena Škorić

Ida Selec Šime Ukić

Lorena Valek Tomislav Bolanča

Helena Bach-Rojecky Vladimir Dananić

Katarina Stipković Šime Ukić

Josipa Romić Marija Vuković Domanovac

Valentino Golub Zvjezdana Findrik Blažević

Ana-Katarina Marić Zvjezdana Findrik Blažević

Katarina Duić Dragana Mutavdžić Pavlović

Darija Oštrić ladimir Dananić

Irena Milardović Mirela Leskovac

Marija Marić Vladimir Dananić

Grgur Mihalinec Hrvoje Ivanković

Andrej Terzin Stanislav Kurajica

Teo Tomić Martina Sudar

Martina Čičak Zvjezdana Findrik Blažević

Iva Mihaljević Zvjezdana Findrik Blažević

Minea Pranjić Dragana Mutavdžić Pavlović

Kristina Olujić Tatjana Gazivoda Kraljević

Hanja Mlinar Tatjana Gazivoda Kraljević

Ivana Pjevač Lidija Furač

Jakov Tenžera Lidija Furač

Ivan Bašurić Vladimir Dananić

Matea Bačan Peškir Dragana Vuk

Goran Filipović Vladimir Dananić

Iva Polonji Dragana Vuk

Hrvoje Tašner Fabio Faraguna

Jelena Bošnjak Davor Dolar

Karlo Sklepić Lidija Furač

Anamaria Mihaljević Sanja Martinez

Mislav Matić Ivana Steinberg

Karlo Belak Sanja Martinez

Lucija Volf Vladimir Dananić

Nikolina Perić Jozefina Katić

Nora Čobanov Sanja Martinez

Sofija Kresić Vladimir Dananić

Anto Vrbat Vladimir Dananić

Antonija Bikić Aleksandra Sander

Barbara Markulić Sanja Martinez

Corina Šljubura Marijana Hranjec

Dora Skender Šime Ukić

Ema Đurčević Irena Škorić

Mihaela Trček Ljerka Kratofil Krehula

Ivana Popović Irena Škorić

Luka Očić Zlata Hrnjak-Murgić

Željka Boček Petar Kassal

Nikolina Jušić Zvjezdana Findrik Blažević

Amalija Ernečić Irena Škorić

Hana Narančić Lidija Furač

Roberta Hofer Šime Ukić

Antonija Karakaš Lidija Furač

Tea Kokot Dajana Kučić Grgić

Leon Sačer Silvana Raić-Malić

Martina Omazić Marica Ivanković

Antonija Jelčić Tatjana Gazivoda Kraljević

Antonela Čugalj Vladimir Dananić

Kaltrina Stajku Marica Ivanković

Josipa Šajnović Silvana Raić-Malić

Vanesa Mihajlović Martina Sudar

Karlo Borović Martina Sudar

Jan Bartolec Zvjezdana Findrik Blažević

Margareta Postonjski Marijana Kraljić Roković

Ivana Obrovac Danijela Ašperger

Ivana Runjak Silvana Raić-Malić

Zoran Povijač Vladimir Dananić

Domagoj Džanko Petar Kassal

Iva Krpeljević Marin Kovačić

Karla Miloš Martina Sudar

Zlatko Luketić Ivana Steinberg

Nika Ilić Sanja Martinez

Karla Korda Marijana Hranjec

Vanessa Delač Sanja Lučić Blagojević

Iva Žuvić Fabio Faraguna

Dr. sc. Anica Geržina

Dr. sc. Anica Geržina rođena je u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Maturirala 1964. na VII gimnaziji u Zagrebu te diplomirala 1971. na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehnološkog fakulteta u Zagrebu.

Nakon diplomiranja izabrana je za asistenticu u Zavodu za kemijsko inženjerstvo na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Poslijediplomski studij Kemijskog inženjerstva upisala je 1971. na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu gdje je i magistrirala 1981. na temu Intenzifikacija prijenosa topline u sistemu plinovito-čvrsto primjenom fluidiziranog sloja pod mentorstvom prof. dr. sc. Darka Skansija.

Doktorsku disertaciju pod naslovom Studij priprave čvrstog biokatalizatora obranila je 1995. na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Đurđe Vasić Rački.

Od svog zaposlenja pa do mirovine neprekidno radi kao asistentica, a kasnije i viša asistentica u Zavodu za kemijsko inženjerstvo, danas Zavodu za mehaničko i toplinsko procesno inženjerstvo Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Vodila je vježbe i seminare na svim kolegijima koji su se izvodili na Zavodu: Operacije kemijske industrije I i II, Tehnološke operacije-mehaničke, Tehnološke operacije-toplinske, Fenomeni transporta, Prijenos tvari i energije, Mehaničko procesno inženjerstvo, Toplinsko procesno inženjerstvo.

Dr. sc. Anica Geržina bila je sveučilišna nastavnica starog kova, vrlo omiljena kod studenata. Uvijek spremna na suradnju i pomoć studentima. Njegovala je učiteljski odnos na akademskoj razini i posve mu se posvetila te je zbog takvog pristupa svoju znanstveno-nastavnu karijeru smatrala manje važnom. U mirovinu je otišla 2001. godine.

Rado je se sjećam kao odgovorne i vrijedne osobe i ugodne sugovornice i poznavateljice zagrebačke kulturne scene, posebice glazbene. Nažalost, zbog zdravstvenih problema napustila nas je u ljeto 2021. ostavivši iza sebe neizbrisivi trag asistentskog štiha koji je uspjela prenijeti na svoje mlađe suradnice.

Antun Glasnović

Akademik Nenad Trinajstić

Dana 27. kolovoza 2021., u 85. godini života preminuo je prof. dr. sc. Nenad Trinajstić, znanstveni savjetnik u mirovini i zaslužni znanstvenik Instituta Ruđer Bošković, dugogodišnji djelatnik i kolega iz Zavoda za fizičku kemiju, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Profesor Nenad Trinajstić rođen je 26. listopada 1936. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu (1951.) i gimnaziju (1956.). Na Odsjeku za kemijsku tehnologiju Tehnološkog fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1960. i magistrirao 1966. godine. Voditelj magistarskog rada bio mu je profesor Milan Randić. Godine 1967. doktorirao je na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njegov doktorski rad pod naslovom Elektronička struktura nekih poliatomskih molekula prva je hrvatska disertacija iz područja kvantne kemije.

Nakon diplome zapošljava se u Plivinom istraživačkom institutu (1960.–1961.). Početkom 1962. prelazi na Institut Ruđer Bošković (IRB), gdje provodi ostatak svoga radnog vijeka. Dugi je niz godina bio voditelj Grupe za teorijsku kemiju na Odsjeku za fizičku kemiju. Umirovljen je krajem 2001. godine.

Godine 1992. izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, bio je član Predsjedništva HAZU 2004. – 2010. i 2015. – 2018. te tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti 2011. – 2014. godine.

Bio je članom Međunarodne akademije za matematičku kemiju od njezina osnutka 2005. godine, a iste je godine postao zaslužni znanstvenik Instituta Ruđer Bošković.

Objavio je više od 500 znanstvenih radova, nekoliko stotina stručnih članaka i 12 knjiga, među kojima je najpoznatija Teorija kemijskih grafova (CRC Press, 2. izdanje 1992.). Jedan je od najcitiranijih hrvatskih kemičara s h-faktorom 59 i više od 15.000 citata.

Njegov je profesionalni interes obuhvaćao područja kvantno-kemijskih i matematičkih metoda u kemiji. U matematič-

IN MEMORIAM

koj se kemiji bavio primjenom teorije grafova i topologije na konjugiranim organskim sustavima, posebice razvojem molekulskih deskriptora poznatih kao topološki indeksi (zagrebački indeksi, Hararyjev indeks, različiti indeksi udaljenosti, indeks zaobilaženja itd.), te razvojem kvantitativnih odnosa između strukture, svojstava i aktivnosti organskih spojeva i biomolekula (QSAR). Njegovi doprinosi u području teorije i računalne kemije molekulskih grafova u temeljima su tih grana matematičke kemije.

Bavio se razvojem i primjenom kvantno-kemijskih, kompjutorskih i matematičkih metoda u kemiji te osobama i događajima iz hrvatske kemije. U području kvantne kemije bavio se razvojem MO i VB teorija primjenjivim na velike molekule. U području matematičke kemije radi na razvoju i primjeni kemijske teorije grafova. Mnogi autori smatraju da članak A. Graovac, I. Gutman, N. Trinajstić, T. Živković, Graph Theory and Molecular Orbitals. Application of Sachs Theorem, THEORET. CHIM. ACTA 26, 67-78 (1972) predstavlja početak moderne kemijske teorije grafova.

U području kompjutorske kemije radi, u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Düsseldorfu, na razvoju algoritama za karakteriziranje, generiranje i prebrojavanje kemijskih struktura (npr. Computational Chemical Graph Theory: Characterization Enumeration and Generation of Chemical Structures by Computer Methods).

Najcitiraniji članak je Graph Theory and Molecular Orbitals. XIX. Non-Parametric Resonance Energies of Arbitrary Conjugated Systems (507 citata do početka 2014.) u kojem je predložen novi pristup računanju rezonancijske energije kao mjere aromatičnosti konjugiranih molekula. Objavio je i dvije knjige o hrvatskoj znanosti i hrvatskim kemičarima: Ogledi o znanosti i znanstvenicima, Matica Hrvatska, Zagreb, 1998. i 100 hrvatskih kemičara, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

Bio je od 1990. do 1993. glavni suurednik časopisa Journal of Mathematical Chemistry, od 1994. do 2005. glavni urednik časopisa Croatica Chemica Acta i od 2001. do 2008. glavni urednik, a od 2009. bio je počasni urednik časopisa Prirodoslovlje, koji izdaje Matica hrvatska.

Akademik Trinajstić bio je član brojnih znanstvenih i kulturnih društava i udruženja, kao npr. Matice hrvatske od 1955., Hrvatskoga kemijskoga društva od 1960., Hrvatskoga centra PEN-kluba od 1987., Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja od 1991. (sa zmajskim imenom Zmaj Primorski), od 1992. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2005. International Academy of Mathematical Chemistry.

Dobitnik je Nagrade grada Zagreba (1972.) Republičke nagrade za znanost Rugjer Bošković (1982.), američke nagrade

Mid-America State Universities Association Distinguished Foreign Scholar (1986.), Državne nagrade za životno djelo (2004.) i Medalje Božo Težak (2005.).

Nekoliko časopisa posvetili su mu specijalne brojeve: Internet Electronic Journal of Molecular Design (2003./2004.), Croatica Chemica Acta (2004.), Journal of Chemical Information and Computer Sciences (2007.) i International Journal of Chemical Modelling (2014.).

Akademik Trinajstić ostat će u trajnom sjećanju kao cijenjeni znanstvenik, stručnjak i kolega.

Kruno Kovačević

Na osnovi izvora: https://www.irb.hr/Novosti/In-memoriam-akademiku-Nenadu -Trinajsticu https://www.info.hazu.hr/2021/08/nenad-trinajstic/

Pie Jesu

Pie Jesu, pie Jesu, pie Jesu, pie Jesu

Qui tollis peccata mundi

Dona eis requiem

Dona eis requiem

Pie Jesu, pie Jesu, pie Jesu, pie Jesu

Qui tollis peccata mundi

Dona eis requiem

Dona eis requiem

Agnus Dei, Agnus Dei, Agnus Dei, Agnus Dei

Qui tollis peccata mundi

Dona eis requiem

Dona eis requiem

Sempiternam

Sempiternam

Requiem sempiternam

Andrew Lloyd Webber

Prof. dr. sc. Stjepan Milardović

Samobor, 16. srpnja 1958. – Zagreb, 15. rujna 2021.

Krajem ljeta, 15. rujna 2021., zauvijek nas je u 64. godini života napustio dragi kolega i prijatelj, izv. prof. dr. sc. Stjepan Milardović, djelatnik Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Ispratili smo ga i pozdravili se s njim posljednji put dan kasnije na groblju u Svetoj Nedelji, gradu u kojem je živio sa svojom obitelji.

Izv. prof. dr. sc. Stjepan Milardović rodio se 16. srpnja 1958. godine u Samoboru, u obitelji Ivana i Zore (rođ. Ivanec) Milardović. Osnovnu školu završio je u Svetoj Nedelji, maturirao je 1977. na Srednjoj elektrotehničkoj školi u Zagrebu te je iste godine upisao studij na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1981., magistrirao 1991. (mentor: izv. prof. dr. sc. Mihael Tkalčec; magistarski rad Uređaj za mjerenje zacrnjenja fotografskog materijala i određivanje njegovih svojstava vođen računalom) i doktorirao 1996. (mentor: prof. dr. sc. Božidar Grabarić; doktorska disertacija: Razvoj i primjena novog biosenzora za mjerenje glukoze u vodenim otopinama i neposredno u uzorcima krvnog seruma).

Svoj profesionalni put započeo je 1983. godine kao procesni inženjer u nanosu fotografske emulzije, u poduzeću Fotokemika u Zagrebu, gdje je izradio veći dio eksperimentalnog dijela svojeg magistarskog rada. U rujnu 1990. prelazi iz Fotokemike u Zavod za opću i anorgansku kemiju Tehnološkog fakulteta, odnosno Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Od 1990. do 2000. godine radi na spomenutom Zavodu FKIT-a kao asistent, a zatim kao viši asistent. U rujnu 2000. izabran je u zvanje docenta, a 2010. u zvanje izvanrednog profesora, u kojem ga je zatekla prerana smrt.

Sa znanstvenim radom započeo je još kao student i nastavio ga tijekom svojeg rada u industriji, okrunivši ga magistarskim radom. Nakon što se zaposlio na Tehnološkom fakultetu zagrebačkog sveučilišta, znanstveni je rad uz nastavnu djelatnost postao dijelom njegove temeljne radne aktivnosti. Bavio se istraživanjem u području elektrokemijskih senzora, kemijski modificiranih elektroda i biosenzora. Također je razvijao analitičke metode i uređaje za procesnu analizu bioloških tekući-

na s primjenom u području kliničke medicine, stomatologije i analize hrane. U svojem radu, u području razvoja i karakterizacije novih biosenzora i kemijski modificiranih senzora, u plodnoj suradnji s prof. dr. sc. Zoranom Grabarić, redovitom profesoricom u trajnom zvanju zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i doc. dr. sc. Vlatkom Rumenjakom, tadašnjim predstojnikom Zavoda za medicinsku laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Sv. Duh u Zagrebu, posebno se fokusirao na primjenu (bio)kemijskih senzora pri određivanju analita u biomedicini i analizi hrane i u medicinskoj laboratorijskoj dijagnostici, uz razvoj i primjenu elektrokemijskih metoda za mjerenje aktivnosti antioksidansa ili antioksidativnog kapaciteta raznih biološki važnih analita, iz čega su proizišla tri patenta. Poseban doprinos navedenih istraživanja jest mogućnost primjene razvijenih metoda pri analizi netransparentnih bioloških fluida koji se nikako ne mogu analizirati spektrofotometrijskim metodama. Nadalje je radio na modifikaciji metalne površine elektrode samoformirajućim slojevima na koje se mogu najprije kompleksno vezati metalni ioni, a zatim aminokiseline i proteini. Posljednjih pet godina znanstvenog rada posvetio je pripravi nanočestica srebra i bakra koje se mogu primijeniti kao nanotinte i nanositi se tehnologijom tintnog zapisa na razne savitljive podloge.

Rezultate svojih multidisciplinarnih i primjenski vrlo atraktivnih i aktualnih istraživanja objavio je u 30 znanstvenih radova u CC časopisima i prikazao ih priopćenjima na četrdesetak domaćih i inozemnih znanstvenih skupova.

Od prvog radnog dana na zagrebačkom Tehnološkom fakultetu, odn. FKIT-u, radio je kao suradnik (2) odnosno voditelj (2) na ukupno četiri znanstvena projekta s područja svojeg znanstvenog rada te kao voditelj jednoga tehnologijskog projekta. Sve projekte je financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije RH.

Od 2020. godine bio je na FKIT-u, kao projektnom partneru, voditelj projekta Europskih strukturnih i investicijskih fondova, “Istraživanje i razvoj inovativnih tehnologija obrade stakla”, čiji nositelj je Bokart d. o. o.

Za svoj stručni i inovatorski rad dobio je 1988. godine Godišnju nagradu Fotokemike, a 1996. godine s dr. sc. Vlatkom Rumenjakom osvojio je srebrnu plaketu Inova Saveza hrvatskih inovatora, za uređaj Tjelesni analizator za određivanje elektrolita u tjelesnim tekućinama.

Tijekom svojega bogatog nastavnog rada i odgovarajućeg napredovanja u nastavnom zvanju, od 1990. do 2021. godine sudjelovao je u izvođenju laboratorijskih vježbi, seminara i predavanja na kolegijima Opća i anorganska kemija I, Opća i anorganska kemija II, Anorganska kemija, Procesna računala i Kemija okoliša. Na preddiplomskom studiju bio je nositelj

kolegija Anorganska kemija i sunositelj novouvedenih kolegija Kemija okoliša i Opća i anorganska kemija. Na poslijediplomskom doktorskom studiju bio je sunositelj kolegija Biosenzori i novo uvedenog kolegija Kemijski senzori i biosenzori. Sudjelovao u formiranju novog studija Ekoinženjerstvo na zagrebačkom FKIT-u. Bio je mentor ili komentor 10 doktorskih radova i niza diplomskih i završnih radova. Treba istaknuti da je sa studentima koji su završili dodiplomski, diplomski i doktorski studij objavio u koautorstvu desetak radova.

Nastavu je izvodio na prvoj i drugoj godini preddiplomskog studija, što je uz predavanja podrazumijevalo i velik broj sati usmenih ispita, konzultacija i pripremanja pismenih ispita. Njegov nastavni rad studenti su ocijenili vrlo visokim ocjenama.

Izv. prof. dr. sc. Stjepan Milardović, citat iz dokumenta

Hrvatske vojske: “ima status hrvatskog branitelja, kao pripadnik 4. Domobranske pukovnije i to u razdoblju od 9. 9. 1995. do 30. 10. 1995. godine. Sudjelovao je u ratnoj akciji Una '95 na lokaciji Dvor na Uni, gdje iskazuje izuzetnu ratnu hrabrost i požrtvovnost i brigu za svoje suborce.” Svi smo strepili za njegov život.

Iznenadni i prerani Štefov, kako smo ga od milja zvali, odlazak velik je gubitak i za FKIT i za sve nas koji smo s njime radili. Čovjek velikih ljudskih kvaliteta, razvio se u sjajnog znanstvenika, predavača, ispitivača i mentora završnih, diplomskih i doktorskih radova. U radu ga je vodila znanstvena akribija i velik entuzijazam i ljubav prema prenošenju stručnih i znanstvenih spoznaja studentima. Zbog toga ga je svaka nova ideja trenutačno odvela u znanstveno-istraživački laboratorij u kojem je, eksperimentirajući, proveo mnoge raspoložive sate bez nastave, često ne pazeći na radno vrijeme. Njegova su predavanja bila zanimljiva i dinamična, uvijek povezana s primjerima iz svakodnevnog života i s najnovijim stručnim i znanstvenim postignućima u području koje je predavao. Prema studentima i kolegicama i kolegama odnosio se krajnje ljudski i kolegijalno, uvijek spreman pomoći, pa nije čudo da smo ga svi od srca voljeli.

Bez obzira na mnogobrojne znanstvene obveze i rad, središte Štefova života bila je njegova obitelj: supruga Branka, djeca Maja i Goran i donedavna majka Zora. Bio je brižan i odan obiteljski čovjek koji je s ponosom i velikom ljubavlju govorio o postignućima svoje djece tijekom njihova školovanja i po završenim studijima, na početcima njihova zaposlenja. A za pristup svim instrumentima u znanstvenom laboratoriju pristupna riječ je još uvijek Branka.

Dragi naš Štef, ostavio si iza sebe veliku prazninu. Mnoge tvoje znanstvene i nastavne ideje otišle su zajedno s tobom. Uvijek ćemo pamtiti tvoj vedar, radostan i znatiželjan duh, tvoj smisao za humor, osmijeh kojim si nas svaki dan dočekao i uljepšao nam dan i veliku privrženost svojoj obitelji. Bila nam je svima čast raditi i dijeliti svoj profesionalni život s tobom.

Biserka Tkalčec

Preuzeto iz časopisa Kemija u industriji: Biserka Tkalčec, U spomen, Kem. Ind. 70 (11-12) (2021) 764–765.

Izv. prof. dr. sc. Ivica Štern

Iako je bio u visokim godinama i premda smo znali da u posljednje vrijeme nije bio najboljega zdravlja, ipak nas je zatekla vijest da je u nedjelju, 14. studenoga 2021. godine, u 89. godini života preminuo Ivica Štern, umirovljeni profesor Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Ivica Štern rodio se 14. listopada 1933. u Bjelovaru, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon toga upisuje Tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1959. i zatim se zaposlio u zagrebačkome Chromosu. Međutim, već 1961. vraća se kao asistent na Fakultet, i to na vrlo snažne Odjele Tehnološkoga fakulteta u Sisku, koji su u to vrijeme izravno surađivali s brojnim sisačkim tvrtkama među kojima su se osobito isticale rafinerija nafte i željezara. Godine 1967. izabran je u zvanje predavača. Doktorirao je 1976. disertacijom Mehanizam katodne polarizacije željeza u otopinama pod mentorstvom akademika Miroslava Karšulina, a već iduće godine izabran je u zvanje izvanrednoga profesora. Dio Odjela Tehnološkoga fakulteta u Sisku povezan sa željezarom ostao je u tom gradu i čini jezgru današnjega Metalurškoga fakulteta, a dio povezan s naftno-petrokemijskom industrijom preselio je u Zagreb s razmjerno skromnom opremom i većinom djelatnika. Tako i prof. Štern dolazi 1977. u Zavod za fizikalnu kemiju Tehnološkoga fakulteta gdje ostaje do svoga umirovljenja 1999. godine.

Tijekom rada na Tehnološkome fakultetu obavljao je dužnosti predsjednika njegova Savjeta (akad. god. 1968./1969.), predsjednika Upravnoga odbora (akad. god. 1969./1970.), predsjednika Znanstveno-nastavnog vijeća Naftno-petrokemijskog studija (akad. god. 1974./1975. i 1975./1976.), predsjednika Komisije za program rada i razvoja OOUR-a, predsjednika Znanstveno-nastavnog vijeća Instituta kemijskog inženjerstva (akad. god. 1987./1988. – 1990./1991.) te predstojnika Zavoda za fizikalnu kemiju u nekoliko dvogodišnjih mandata. Izvan Fakulteta, bio je predsjednik Odbora za obrazovanje Savjeta za razvoj SR Hrvatske SITH, DITH i HDKI, počasni član Hrvatskoga društva za zaštitu materijala, član Povjerenstva za organizaciju nastave i Povjerenstva za informatizaciju Sveučilišta u Zagre-

bu, član više odbora pri Ministarstvu graditeljstva, Ministarstvu znanosti i tehnologije i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Od 1994. bio je član Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Dobitnik je Nagrade 22. lipnja Grada Siska iz 1969. i Zahvalnice glavnoga stožera Hrvatske vojske.

Na preddiplomskim studijima Tehnološkoga fakulteta (kasnije Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije) predavao je kolegije Termodinamika realnih sistema, Konstrukcijski materijali i zaštita, Fizikalna kemija, Korozija i zaštita, Teorija gorenja i gašenja, a na poslijediplomskim studijima kolegije Fizičko-kemijske osnove modeliranja, Kemijsko-inženjerska termodinamika, Termodinamika nepovrativih procesa te Teorija korozijskih procesa. Predavao je i na poslijediplomskim studijima Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Opremio je studentske laboratorije za koroziju i kemijsko- inženjersku termodinamiku. Objavio je nekoliko nastavnih tekstova. To su zbirka zadataka Fizikalna kemija, Riješeni primjeri iz termodinamike u izdanju Tehničke knjige Zagreb iz 1969., priručnik Kontrola zaštitnih svojstava premaza. Mjerni uređaji i mjerenja (sa Sanjom Martinez i Indirom Aurer Jezerčić) u izdanju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije iz 1994. te Korozija i zaštita – eksperimentalne metode (sa Sanjom Martinez) u izdanju Hinusa, Zagreb iz 1999. Za Tehničku knjigu Zagreb godine 1971. uredio je knjigu Kibernetika u kemiji kemijskoj industriji V. V. Kafarova, a za Školsku knjigu Zagreb godine 1974. knjigu Matematička obrada fizikalnokemijskih podataka V. P. Spiridonova i A. A. Lopatkina.

Stručnu i znanstvenu karijeru započeo je u pionirsko doba računala pa se kao i mnogi kolege s Odjela Tehnološkoga fakulteta u Sisku „zarazio“ primjenom informatičkih tehnologija i računala u industriji. To ga je umnogome odredilo i kao kasnijega nastavnika i znanstvenika, tako da je svoja dva glavna područja znanstvenoga interesa – koroziju materijala i kemijsko-inženjersku termodinamiku – uvijek nastojao povezati sa svojom sklonošću računalnoj obradi podataka. Jedan od pisaca ovoga teksta (M. Rogošić) pamti numeričke vježbe iz kolegija Termodinamika realnih sistema kao mjesto jednog od prvih susreta s modernim osobnim računalima, tada još uvijek domaće proizvodnje. Pamti i radnu sobu prof. Šterna prepunu priručnika za Pascal, Fortran, Basic i druge programske jezike u vrijeme kada se glavni napredak u kemijskom inženjerstvu ostvarivao upravo putem povezivanja dotadašnjih spoznaja s računalnim tehnologijama. Tadašnji je znanstvenik morao biti i kemijski inženjer i napredni kompjuteraš i morao je sam pokrivati područje kojim se danas bave interdisciplinarni timovi.

U području kemijsko-inženjerske termodinamike prof. Štern objavio je nekoliko znanstvenih radova, uglavnom povezanih s ravnotežama para-kapljevina i kapljevina-kapljevina te primjenom modela koeficijenata aktivnosti na opis neidealnosti kapljevite faze. Radove je objavio u suradnji s Đorđom Plačkovom, kojemu je bio mentor pri izradi magistarskoga rada (1985.) i doktorske disertacije (1988.). Osim navedenoga, prema dostupnim podatcima iz područja kemijsko-inženjerske termodinamike vodio je još i disertaciju Grozdane Bogdanić (1979.) te magistarske radove Jadranke Maline (1979.), Mustafe Kulaglića (1980.), Zlatka Jušića (1984.), Branke Sa-

bljar-Škiljić (1996.) i Miće Perića (1997.). Svu literaturu, rukopise i nastavne materijale iz toga područja ostavio je na slobodno raspolaganje svojemu nasljedniku na katedri (M. Rogošić) koji mu – do ovoga teksta – nikad nije bio u prilici na tome javno zahvaliti.

Veći dio svoga znanstvenoga interesa prof. Štern ipak je posvetio koroziji i zaštiti materijala od korozije. Bio je uključen u nastavu na poslijediplomskome studiju Korozija i zaštita materijala koji je na Tehnološkome fakultetu pokrenut još 1961. Prof. Štern bio je član povjerenstva za obranu disertacije Ljubomira Đukića (1980.) koja se bavila zaštitom čeličnih konstrukcija mostova. Suradnju s Đukićem nastavio je tijekom idućega desetljeća kada su se zajednički bavili tematikom sustavnog i računalno potpomognutog pristupa zaštiti čeličnih konstrukcija od korozije. Tako se prof. Štern kao koautor nekoliko izlaganja na važnim međunarodnim konferencijama u SAD-u i Europi aktivno pridružio razvoju koncepta korozijskog menadžmenta u samim njegovim začecima. Različitim aspektima korozije materijala prof. Štern bavio se i tijekom izrade niza ocjenskih radova kao njihov voditelj ili suvoditelj; to su magistarski radovi Mahmooda Al-Saida (1980.), Mladena Gospića (1982.), Velimira Krakera (1984.), Branimira Valašeka (1984.), Anđelka Milišića (1986.), Nikše Knezovića (1991.), Jovana Borovića (1992.) i Sanje Martinez (1998.) te disertacije Leopolda Vehovara (1984.) i Ernesta Trinkausa (1986.). Posebnu skupinu čine radovi koji se bave računalnom obradom podataka pri korozijskim mjerenjima; to su magistarski radovi Marine Pavlić-Dobrinić (1984.) i Indire Aurer Jezerčić (1995.). Prof. Štern otvorio je također i temu zaštite od korozije inhibitorima, što je rezultiralo magistarskim radovima Abdula Samieja Lafte (1980.), Jove Mandića (1984.) i Slobodana Brinića (1990.) te disertacijom Sanje Martinez (2000.). U koautorstvu sa Sanjom Martinez objavljuje dva rada u kojima se termodinamički pristupa inhibiranim korozijskim sustavima. Radovi su do današnjega dana citirani više od 800 puta, a njihova citiranost još uvijek raste.

Svoj entuzijazam prof. Štern znao je prenijeti i na studente koji su rado birali teme diplomskih radova iz područja korozije. Kao svaki dobar mentor, bio je nesebičan dajući mlađim suradnicima veliku slobodu, ali uvijek prisutan kada bi zatrebali potporu ili savjet.

Osim znanošću, prof. Štern bavio se i praktičnim inženjerstvom, rješavajući korozijske probleme i obrazujući inženjere iz prakse na seminarima koje je Fakultet organizirao za gospodarstvo. Posebno važnu ulogu odigrao je u 1990-im godinama kao dugogodišnji predsjednik Tehničkoga odbora tadašnjeg Zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, kada je valjalo pregledati većinu europskih i međunarodnih normi iz područja korozije te donijeti odluku o njihovu prenošenju u hrvatski normizacijski sustav. Teško je pronaći stručnu aktivnost u području korozije gdje prof. Štern nije bio aktivni sudionik, a često i voditelj odabran od suradnika na temelju svoje stručnosti i kolegijalnosti. Ugled koji je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu izgradio tijekom dugogodišnje suradnje s gospodarstvom te koji i danas uživa u domaćoj i međunarodnoj korozijskoj stručnoj zajednici u velikoj je mjeri ostavština prof. Šterna.

Privatno, prof. Ivica Štern bio je samozatajan obiteljski čovjek,

brižan suprug Ranke (rođ. Franz), također diplomandice Tehnološkoga fakulteta, otac sina jedinca Ratka i djed dviju unuka. Do pred koju godinu sa suprugom je redovito posjećivao koncerte klasične i manje klasične glazbe i pritom se s njim uvijek mogao razmijeniti kakav zanimljiv komentar o upravo odslušanome programu. Prof. Štern mirovinu je uživao dulje od 20 godina. Stoga će se tek oni članovi Zavoda za fizikalnu kemiju s duljim stažom sjetiti razgovora uz kavu i redovitih godišnjih rituala – hladetine s kiselim krastavcima i danas već pomalo zaboravljenoga kitnkesa (sira od dunja, njem. Quittenkäse) domaće izrade koje je profesor posluživao o svojim rođendanima. To su, naravno, sitnice ali nikako ne trice, jer od takvih se sitnih stvari oblikuje naš mali svijet i po njima, lakše i ljepše nego po papirnatim postignućima, pamtimo ljude s kojima smo imali prigodu dijeliti vrijeme.

Počivao u miru, profesore!

Sanja Martinez

Marko Rogošić

Preuzeto iz časopisa Kemija u industriji: Sanja Martinez i Marko Rogošić, U spomen, Kem. Ind. 71 (1-2) (2022) 118–119.

Napustila nas je profesorica Duić. Otišla je tiho i dostojanstveno, upravo onako kako je i živjela. Profesorica nas je već dugo pripremala na ovaj očekivani put, kako bi sama to znala reći, prostranstvima svemira. Uvjeravala nas je da je to prirodno i da to moramo prihvatiti kao što je prihvatila i ona sama. Svejedno, tek sad kad je zaista otišla, postao sam svjestan gubitka i praznine koju je njezin odlazak ostavio za sobom. Shvatio sam koliko mi je značilo druženje s njom, razgovori o znanstvenim i neznanstvenim temama i njezina gotovo bezuvjetna podrška u svim mojim aktivnostima. Bila je važan dio mog života i na njega ostavila neizbrisiv trag.

Profesorica Ljerka Duić maturirala je u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1954., diplomirala je 1960. na Tehnološkome fakultetu u Zagrebu te 1964. doktorirala tezom Studij mehanizma elektrokemijske redukcije četverovalentnog germanija na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1960. radila kao asistent, od 1968. kao docent, od 1975. kao izvanredni te od 1988. kao redoviti profesor sve do umirovljenja 2005. godine. Na istom je fakultetu u više navrata obavljala dužnost predstojnika Zavoda za elektrokemiju. Više puta boravila je na stručnom usavršavanju u SAD-u i Kanadi i to na postdoktorskom studiju na University of Pennsylvania u Philadelphiji (1965. – 67.), potom kao gostujući znanstvenik na New York University (1969. – 71.) i na University of Ottawa (1979./80.). Bila je predstojnica Zavoda za elektrokemiju (1982., 1992. – 94., 1997. – 99.), starješina Kemijsko-tehnološkog odsjeka (1972. – 73.) i prodekanica Fakulteta (1975. – 77.). Bila je prvi prodekan ženskog spola na Sveučilištu u Zagrebu u povijesti ovih prostora.

Prof. Ljerka Duić bila je cijenjena profesorica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, koja je obrazovala i odgojila generacije i generacije studenata. Predavala je više različitih kolegija uključujući Organsku elektrokemiju, Elektrokemijsku konverziju energije, Odabrana poglavlja elektrokemije itd. Njezina topla osobnost i prijateljski odnos prema svima otvarao je vrata studentima da joj bez ustručavanja pristupe i potraže savjet za rješavanje stručnih problema, ali isto tako i svojih životnih situacija i izazova. Profesorica Duić je svakog rado

Prof. dr. sc. Ljerka Duić

primila, pozorno saslušala te podržala savjetom ili pomogla na sve druge načine kako je mogla.

Bila je vrsna znanstvenica prepoznata i priznata u svjetskim znanstvenim krugovima. Znanstveno se bavila elektrokemijom i bioelektrokemijom. Sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća pokreće istraživanja na području električki vodljivih polimera. Kemija i inženjerstvo električki vodljivih polimera u to je doba bilo tek na početku razvoja i znanja, koja je profesorica Duić ugradila u razumijevanje mehanizma kemijske/elektrokemijske sinteze vodljivih polimera, njihovih fizikalno-kemijskih svojstava te primjene u elektrokatalizi, zaštiti metala od korozije te kao aktivnih materijala u elektrokemijskim spremnicima energije, predstavljaju temelj za sadašnji i budući razvoj ove klase materijala u znanosti, tehnologiji i medicini.

U svakom pogledu bila je posebna osoba. Imala je vrlo nježnu, ali i čvrstu osobnost. Držala se svojih principa i etičkih normi od kojih nikad nije odstupala. Nikad nije tajila što misli o određenom problemu, situaciji i bez dlake na jeziku otvoreno je kritizirala sve pojave, događaje u društvu, ali i ljude i tu nije bilo selekcije. Ali, nekako, ne poznajem osobu koju je njezina kritika uvrijedila ili pogodila. Svi su takvu kritiku doživljavali kao svojevrstan motiv ili poticaj za svoje daljnje napredovanje i razvoj. Nesebično je pomagala svakome.

U svojem dugogodišnjem radu na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije ugradila je sebe u temelje Fakulteta kakvim ga poznajemo danas. Posebno se to odnosi na Zavod za elektrokemiju, u kojem je djelovala tijekom cijele svoje stručne i znanstvene karijere i u kojem je ostavila neizbrisiv trag. Njezina ostavština prisutna je danas kroz znanje koje nam je dala te ostvarivanje etičkih i moralnih normi koje su bile na istaknutom mjestu u djelovanju na Fakultetu, ali i izvan njega. Ona ostaje i dalje živjeti kao dio mene i kao dio Fakulteta.

Nakon odlaska u mirovinu bila je vrlo aktivna u znanosti i na Fakultetu. Posvećivala je vrijeme radu na znanstvenim projektima. Jedan dio vremena posvetila je i svojoj ljubavi – književnosti i poeziji. Bavila se prevođenjem nekih od najvećih naslova svjetske književnosti, osobito iz područja filozofije. Pisala je i pjesme za koje je bila višestruko nagrađivana.

Ljerka, kako je profesorica Duić zahtijevala da je zovemo, užasavala se ceremonijalnih govora i protokolarnih obveza. Posebna, kakva je bila, nije htjela opterećivati nikog govorima na svojem oproštaju te je za tu priliku priredila jedan vlastiti tekst i jednu vlastitu pjesmu. Stoga za kraj ovog teksta prilažem upravo te tekstove uz najnježnije pozdrave koje joj mogu s ovog mjesta uputiti.

PITANJE

Pitam se, pitam, što u ovim godinama još motivira čovjeka da u bilo čemu ustraje? Sigurno postoji mnogo odgovora na to pitanje. No, kao prvo čini mi se da je to radoznalost. U stvari, ne prođe niti jedan dan a da ne doznam nešto novo, neku novu dimenziju – možda nedokučivu, ali koja me vuče da razmišljam

Svjesna sam toga da se približavam „odlasku u novo agregatno stanje” i to me ni malo ne plaši, pa čak niti ne uzbuđuje. To je naprosto prirodno! Ipak mi je žao – ne znam je li to prava riječ – što mi još tako puno toga ostaje nerazjašnjeno. Divno je koliko smo u mojem životnom vijeku saznali o beskraju Svemira, divno je koliko smo saznali o milijardama „ciglica” koje čine naš DNK, oblikuju nas i naš razvoj. Ali da li će se ikad doznati što oblikuje naše misli, što je to što omogućuje naš mozgovni „hard disc” da pamti, da kreira, da izmišlja, da prosuđuje, da pati, da voli, da mrzi?

Još je Lavoisier ustanovio da se ništa ne gubi. Potom smo spoznali da tvar prelazi u energiju – energija u tvar! A u što prelazi misao? Misao mora biti oblik energije. Einstein nam je otvorio puteve u poznavanju i razumijevanju svijeta, Stephen Hawking nas uveo dalje u Vrijeme i Svemir, Francis Collins je otkrio genome „ciglice”, ali što je to MISAO? I kamo nestaje sve to spremljeno u našem „hard discu”?

U stvari, ne vjerujem da nestaje. U prirodi se ništa ne gubi. Moraju postojati neke „antene” koje pokupe taj oblik energije i koji „kola” negdje po Svemiru. Sigurna sam, ako prije toga čovječanstvo samo sebe ne uništi, da će se otkriti za sada još nepoznat oblik energije koji je „rezervoar” onog što religije zovu „duša”. Misaona energija, raznih nivoa i sposobnosti.

Za moj oproštaj od ovog Svijeta par Puškinovih stihova:

„Uvijek će biti k'o što je bivalo, Takav je od davnine bijeli svijet, Učenih mnogo – pametnih malo, Znanaca hrpa – prijatelja ni za lijek.”

Sve u svemu, živjela sam bogat i sadržajan život – prepun radosti i tuge. Ali, hvala svima koji su ga obogatili.

Ljerka Duić

DRAGI MOJ TATA

Eto i ljeto stiže i ja sam za jedno godišnje doba bliže susretu s tobom mamom i Zdenom s dečkima mojim i mojom Nenom.

No još će nešto vremena proći prije nego li ja ću moći da stisnem ti ruku i sjednem uz tebe da pričamo opet sitne brige dnevne.

o beskonačnim svemirima u nama i oko nas.

IN MEMORIAM

Eto, baš sam neka skitnica prava pa me nema k tebi ni ovog dragog dana da bar ti u par riječi kažem sve što ti želim da te bar za Rođendan tvoj razveselim.

Ipak, ti znaš dragi tata da svakog dana moje misli hrle preko oceana i da svaka od njih hoće da te razveseli i da ti kaže uvijek ispočetka da te neizmjerno voli -mangup stari

Tvoja Ljerka

Željka Hodžić

Profesorica Ljerka Duić na proslavi 70. obljetnice Kemijsko-tehnološkog studija (1989. godina) u društvu profesorice Marije Kaštelan Macan (okrenuta leđima), profesora Darka Skansija, dr. Krunoslava Kovačevića i profesora Ivice Šterna (slijeva nadesno).

Otišla je naša draga Željkica. Ne bih rekla da nas je napustila – jer previše se radovala svijetu u kojem je živjela, mnogim prijateljima koje je s pažnjom i posvećenosti stjecala i obitelji koju je s ljubavlju gradila zajedno sa svojim suprugom prof. dr. sc. Emirom Hodžićem i sinom Amirom.

Željka Hodžić je rođena dvadesetog dana mjeseca lipnja u Zagrebu, odrasla je u obitelji na Trešnjevci. U njezinoj osobnosti, i kad sam ju upoznala u zrelim nježnim godinama, ostao je taj lepi zagrebački štih, ali i silno razumijevanje i socijalna osjetljivost pa nikada nije ljude dijelila na akademce i radnike. Njezin otac Franjo Štefanović bio je podrijetlom iz Klanjca, lijepog i zanimljivog zagorskog kraja odakle su i mnogi hrvatski umjetnici, a majka Nevenka Hren Zagrepčanka.

Završila je poznatu zagrebačku IX. gimnaziju, a na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1961. godine. Na faksu je upoznala i svoga supruga s kojim će provesti 65 godina zajedničkog života. Na mnogim događanjima, susretima, izletima bilo je nemoguće ne vidjeti ih zajedno. Ali ne samo fizički, Željkica i Emir upravo su zajedno emanirali jednu posebnu energiju zaigranosti i odgovornosti. Sve što su radili ili organizirali bilo je točno isplanirano, ali i razigrano na Željkičin način. Sa sobom bi nosila tekicu i blokić. Zapisivala i crtala. Za djecu bi nosila vodene bojice i kistove. Donosila skromne i prigodne darove s duhovitim porukama. Slušala je i osluškivala druge pa bi upravo tim darovima ili svojim zanimljivim komentarima izazivala smiješak i radost kod mnogih suputnika i suradnika. Imala je i popis rođendana ne samo sebi bliskih ljudi, već i onih koje je upoznavala na svojim različitim aktivnostima, od tjelovježbe, slikanja, pisanja do posve slučajnih susreta.

Profesorica Ljerka Duić i profesor Marin Hraste dodjeljuju nagrade povodom proslave 70. obljetnice Kemijsko-tehnološkog studija

(2022) 256–264.

Sveučilišnu karijeru, nakon što je magistrirala u području rudarske kemije, zaustavila je iznenadna i vrlo teška bolest koju je uspjela pobijediti uz pomoć svoga supruga Emira. Jedan od najtežih dijelova života tako je prebrođen pa se posve svjesna okolnosti na granici života i smrti okrenula novom životu istražujući nove svjetove i novu ljepotu. Taj novi život obilježavao se drugim rođendanom koji je slavio život kao novu od-

Preuzeto iz časopisa Kemija u industriji: Zoran Mandić, U spomen, Kem. Ind. 71 (3-4)

Zoran Mandić

Dr. sc. Nedjeljko Kujundžić, dipl. ing. kem. tehnol.

govornost i mogućnost novih istraživanja. Njezine aktivnosti i komunikacija s ljudima, s krajolicima i životinjama postale su drukčije od uobičajenoga i konvencionalnoga. Stvarala je nove svoje male svjetove koje je dijelila s drugima. Deset godina je bila pročelnica Likovne sekcije kao odlična organizatorica i vrlo aktivna slikarica. Pod njezinim okriljem i stalnom skrbi Likovna je sekcija kao dio djelatnosti AMACIZ-a postala poznata novim pristupom u kojem je slikarski amaterizam i entuzijazam zaokružen stručnošću i planiranošću. Sudjelovala je na mnogim skupnim izložbama u zemlji. Također i u Beču i Grazu. Bila je predstavljena i na jednoj samostalnoj izložbi kao vrsna animalistica. Stvarnu ljubav i razumijevanje životinjskoga svijeta u likovnosti ne predočuje kao strogo realistični odraz animalne anatomije, već prikazanu životinju slika s njezinom animalnom osobnošću, vrlo često sa zanimljivim humornim odmakom ili iskrenim suosjećanjem.

U novim istraživanjima u kojima je slobodna od znanstvene stege otkriva i ljepotu pisane riječi. Piše nadahnute i zanimljive tekstove, pjesme posvećene djeci ili prijateljima u povodu rođendana pa i posve običnih susreta i događaja koji upravo zbog takva pristupa život i stvarnost čine ljepšima. Novi život u njezinoj interpretaciji postaje umjetnost. Stvarnost otkriva kao mogućnost istraživanja i stvaranja novih svjetova koji postaju stvarniji od stvarnosti.

Bila je vrlo aktivna i u Planinarsko-izletničkoj sekciji. Sjećam se mnogih njezinih iznenađenja u povodu planinarenja, hodanja i razgledavanja građevina ili krajolika. Malih intimnih performansa u krugu prijatelja, poznanika ili suputnika. I njezinih vunenih crvenih planinarskih dokoljenica. I neodustajanja od zadanog puta. Znala je Željkica onu staru rimsku izreku U zdravom tijelu zdrav duh. Ali njezin duh je bio snažniji od tijela. I tako će ostati do trećeg dana mjeseca veljače 2022. kada će otići, ne zato što je morala, već zato što je smrt neminovnost na koju su osuđena sva živa bića.

Znala sam da je bolesna jer je više nije bilo na našim susretima i druženjima. Utihnula je povukavši se u svoj stan u Haulikovoj našavši mir u krugu svoje obitelji i svoga odanoga supruga koji je bio uz nju do posljednjih trenutaka. Otpraćena je skromno i nenametljivo bez konvencionalnih ceremonija i obreda. Uz svoje najbliže i obiteljskog prijatelja. Na neke nove putove, u neke nove svjetove nama neznane – jer smrt, unatoč našoj tuzi i boli, zaliveno šuti. Ali zato njezin život i njegova ljepota govori i ostaje u našim sjećanjima, u njezinim slikama i njezinu liku koji je život pretvarao u nizove novih života. Bila je istodobno i ozbiljna djevojčica i razigrana mudrica koja nikad nije tugovala nad prolaznošću ljudskog postojanja – već bilježila neponovljive trenutke prolaznosti ljepote − koja ostaje i nakon njezina odlaska.

Biserka Goleš Glasnović

U subotu 5. veljače 2022. oprostili smo se od stručnjaka, znanstvenika, domoljuba, planinara i prijatelja, dr. sc. Nedjeljka Kujundžića, Nidže, kako smo ga većinom zvali. Rođen je u Bosanskoj Krupi, gdje je završio i osnovnu školu. Preselio se u Zagreb, gdje je pohađao eksperimentalnu gimnaziju u Dobojskoj ulici, te zatim Tehnološki fakultet, Kemijsko-tehnološki studij, koji je završio 1965. godine. Odmah se zaposlio u Plivi, u njenom Istraživačkom institutu, gdje je radio na sintezi vitamina i mnogih farmaceutski aktivnih tvari. Magistrirao je 1974. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Fizikalne metode u kemiji. Tema njegovog magistarskog rada bila je Priprava novih derivata 5-(3,4,5-trimetoksibezil)-barbiturne kiseline s potencijalnim biološkim djelovanjem. Doktorirao je 1981. na Tehnološkom fakultetu, a naslov njegove disertacije je bio Studije iz reda 5-amino-oksazola

Tijekom istraživačkog rada u Plivinom institutu izradio je brojne postupke za pripravu sulfonamida, vitamina B6 i sinergista sulfonamida, trimetoprima i ormetoprima. Krajem 80-ih radio je nekoliko godina u proizvodnji (tzv. Sinteza II), gdje je rukovodio proizvodnjom stotina tona različitih sulfonamida, koji su u to vrijeme bili najvažniji Plivini izvozni proizvodi, s odobrenjem FDA za uvoz u SAD. Istakao se brojnim tehnološkim inovacijama i unaprjeđenjima.

Povratkom u Istraživački institut preuzima rukovodeće mjesto u Odjelu za organsku sintezu, gdje rukovodi s nekoliko grupa projekata, među ostalim i u području makrolidnih antibiotika. Iz tog su razdoblja publicirane njegove brojne znanstvene publikacije i patenti, priznati diljem svijeta. U mirovinu je otišao 2004. godine, ali je na zamolbu rukovodstva Istraživačkog instituta nastavio praktičan rad u istraživačkom laboratoriju još nekoliko godina i bio jedan od najproduktivnijih istraživača.

Dr. Kujundžić je objavio 30-ak znanstvenih i stručnih radova, dvadesetak patenata, a izlagao je i na brojnim stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. U Plivinoj Bibliografiji iz 1991. zabilježeno je 30 njegovih radova i patenata, a u bazi Crosbi njih 27. Možemo pretpostaviti da je tih radova bilo i više, ali to

Nidži nije bio prioritet i nije revno upisivao sve svoje radove u službene baze. Teško je sve rekonstruirati, ali već i ovo što je dokumentirano, svjedoči o Nidži kao vrsnom i produktivnom organskom kemičaru-sintetičaru.

Nidžo je bio obljubljen među kolegama, dobar sa svima i pozitivan u svakom pogledu. Nije stoga bilo čudno da je dolaskom demokratskih promjena velikom većinom glasova izabran za zastupnika u prvom sazivu Sabora RH. Bio je član Upravnog odbora Plive (1991. – 1993.) te Nadzornog odbora (1995. –1999.), a te je dužnosti obavljao vrlo savjesno.

Za vrijeme Domovinskog rata spremno je stavio na raspolaganje svoje znanje i iskustvo, te je zajedno s kolegama u Plivi razvio namjensku proizvodnju eksploziva, koji su tada bili više nego potrebni za obranu Hrvatske. Za to ga je djelovanje predsjednik RH 1996. odlikovao Ordenom hrvatskog pletera, a bio je nosilac i Spomenice Domovinskog rata. Uključio se i u Dobrotvorno društvo Plive, koje je dostavljalo brojne pošiljke humanitarne pomoći u ugrožene krajeve i braniteljima na prvu crtu bojišnice.

Dr. Nedjeljko Kujundžić je održavao vezu sa svojim kolegama iz gimnazije, sa sportskih druženja (igrao je košarku, rukomet i nogomet), a naročito s kolegama s fakulteta. Bio je aktivni član Društva diplomiranih inženjera kemijsko-tehnološkog studija (AMACIZ). Volio je glazbu, posjećivao koncerte u KD Lisinski, a bio je praktički na svim koncertima Akademskog zbora „Vladimir Prelog”. Redovito je planinario s kolegama iz AMACIZ-a, a zadnje dvije godine, prije nego se razbolio, bio je pročelnik planinarske sekcije. Vodio je izlete po lijepim destinacijama gorske Hrvatske, ali i u svoju Bosansku Krupu. Bio je ponosan na svoje rodno mjesto, na rijeku Unu i na obližnje planine.

Dr. sc. Nedjeljka Kujundžića zadržat ćemo u trajnoj uspomeni kao kolegu, suradnika, člana AMACIZ-a, pročelnika planinarske sekcije, prijatelja.

Kruno Kovačević

Nedjeljko Kujundžić, Nidžo, Cico

Osjećam da moram napisati kratko slovo o našem Nidži, onakvom kakvog sam ga upoznala i kakav mi ostaje u sjećanju iz planinarske sekcije AMACIZ-a. No teško nalazim riječi, jednako teško kao što je teško bilo povjerovati u tu neželjenu vijest, još u nevjerici da smo ga uistinu ispratili, da smo se s njim za poznato ovozemaljsko oprostili.

Nemoguća misija je Nidžu opisati kratko. Jer, kako reći da je skroman, a ne reći da je plemenit? Kako reći da je gospodin, samozatajan, a preskočiti da je širokogrudan? Kako reći da je priznati stručnjak, a ne istaknuti koliko je svekolikog širokog znanja, „učen čovjek“, erudit? Kako reći da je dobar pa izbjeći da je dobrotvor? Kako reći da je društven veseljak, a ne naglasiti da je požrtvovan? Kako reći da je izuzetno pažljiv, a ne spomenuti da je krotka poštenjačina. A onda još da je istinski domoljub, koji je duboko poštovao sva četiri elementa života i još peti: ljubav! Pa još ne izostaviti da je mirotvorac i beskrajni zaljubljenik u svoju Krupu na Uni i Krušnicu, kamo nas je vodio iz godine u godinu.

Uvjerila sam se da je baš ta njegova zaljubljenost u rodnu Krupu, koju je poput unske bujice prenosio na nas već od ulaska u autobus, upravo taj izlet učinila najpopularnijim, najponavljanijim AMACIZ-ovim izletom, rasprodanim odmah po najavi. Nikakvo čudo, s kakvom je samo žeravicom u oku pripovijedao o Krupi i njenim žiteljima, prepričavao nam njihove zgode i anegdote, narodne priče.

U Algi, s terasom tik do Une, redovito bi i pjesma potekla. Uz glazbenu pratnju neizostavno je bila omiljena mu:

Šumi vjetar, šumi, tebe sobom nosi, Oj, mladosti moja, gdje si sada, gdje si… Teče voda, teče, kamen se okreće, Ali mladost se moja vratiti nikad neće.

Povlašteno smo se osjećali kad nam je, grupici oko njega, prolazeći jednom pokraj žardinjere zasađene maćuhicama, ispričao usmenu predaju o značenju rasporeda latica tog otpornog, kadifasta cvjetića. Stoga nije čudo da je onoliko štovatelja odasvud došlo ispratiti ga na vječni počinak.

Prebirem po sjećanjima i fotografijama, vidim tu njegovu blago pognutu moćnu pojavu, nasmijanu i kad se ne smije, i samo odjednom izroniše, nadođoše kao unski brzac, riječi mojeg najkraćeg opisa:

Nidžo pitomi Maćuhicu opjeva Ljudina dobroćudna.

Nevenka Bukovinac

Preuzeto iz časopisa Kemija u industriji: Krunoslav Kovačević, U spomen, Kem. Ind. 71 (3-4) (2022) 256–264

Dr. sc. Stjepan Mutak, dipl. ing. kem. tehnol.

benzofenon-hidrazona, zatim 5-acetilsalicilamida, (5-bromacetil)-salicilamida, te acetazolamida.

U ponedjeljak 4. srpnja zauvijek nas je napustio kolega, znanstvenik i prijatelj dr. sc. Stjepan Mutak. Rođen je u Zagrebu krajem 1942., gdje je završio i cjelovito školovanje. Završio je gimnaziju u Križanićevoj ulici 1961., a zatim Kemijsko-tehnološki fakultet, sadašnji FKIT, 1966. godine. Diplomski rad je napravio kod prof. V. Hahna na Zavodu za organsku kemiju. U Plivi se zaposlio odmah po diplomiranju, u svibnju 1966., u proizvodnom pogonu Sinteza III. Odslužio je vojni rok od godinu dana, a od jeseni 1967. počeo je raditi u Plivinom Istraživačkom institutu.

Uključio se u razvoj inovativne, tzv. oksazolske sinteze vitamina B6, koja je uspješno primijenjena u proizvodnji i po kojoj se desetljećima proizvodio taj važni izvozni proizvod. Sljedeći projekt na kojem je radio bila je sinteza antihipertonika L-α metil-dope. Nakon toga razvio je i postupke za tuberkulostatik etambutol, te za (R)-(-)-felnil-glicin. Također, razvio je dvije faze u sintezi anthelmintika albendazola, te sudjelovao u njegovoj pokusnoj proizvodnji.

Paralelno s radom na ovim razvojnim projektima, započeo je poslijediplomski studij na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, područje Fizikalne metode u kemiji. Magistrirao je 1977. godine kod prof. Stanka Borčića s temom Suptituirani fenilacetamidi i fenilbutiramidi, potencijalno aktivni na centralni nervni sistem. Bio je vrlo ambiciozan i uskoro je, već 1979., doktorirao također na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu s disertacijom Studij intramolekularne cikloadicije alfa, alfa-disupstituiranih-1- benzilcikloheksena.

Dr. Stjepan Mutak je imao priliku tijekom 1982. i 1983. znanstveno raditi kod nobelovca Vladimira Preloga na ETH u Zürichu. Rezultati tih istraživanja objavljeni su u dva zajednička rada s Prelogom.

Nakon povratka iz Švicarske dr. Mutak je prešao u proizvodni pogon Sinteza I, gdje je s kolegama radio na poboljšanjima proizvodnih procesa za generičke proizvode, kao i na razvoju novih. U tom je razdoblju uspješno razvio procese za sintezu

Kao istinski istraživač, nije mogao odoljeti pozivu i nakon nekoliko godina vratio se u Istraživački institut, na mjesto direktora Odjela za kemijsku sintezu i tehnologiju. Vodio je nekoliko laboratorija i projekata, a osobito je bio aktivan u području makrolidnih spojeva, gdje je dao velik doprinos u optimiranju pojedinih faza sinteze azitromicina. Od 1997. vodio je projekt Novi makrolidni antibiotici, gdje je s grupom mlađih kolega ostvario vrijedne rezultate, a izume zaštitio nizom patenata. Na tom je projektu uspješno surađivao i s istraživačima tvrtke GlaxoSmithKline, naročito s grupom iz njihovog istraživačkog centra u Veroni. Prigodom završetka novog postrojenja za proizvodnju azitromicina u Savskom Marofu, 1998., dr. Mutak je primio Plivinu nagradu.

Za vrijeme Domovinskog rata spremno je stavio na raspolaganje svoje znanje i iskustvo, te je zajedno s drugim kolegama u Plivi razvio namjensku proizvodnju potrebnu za obranu Hrvatske. Za to ga je djelovanje predsjednik države dr. Franjo Tuđman odlikovao Ordenom hrvatskog pletera, a dobio je i Spomenicu Domovinskog rata.

Dr. Stjepan Mutak objavio je više desetaka znanstvenih i stručnih radova, blizu trideset patenata u brojnim zemljama svijeta, a izlagao je i na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Sve to svjedoči o dr. Mutaku kao vrsnom i produktivnom organskom medicinskom kemičaru. Bio je mentor nekoliko magistarskih radova i doktorskih disertacija. Također, autor je velikog poglavlja u knjizi Macrolide Antibiotics (ur. W. Schönfeld i H.A. Kirst, 2002.), kao i poglavlja The azithromycin success story u knjizi Medicinal chemistry in drug discovery: design, synthesis and screening (ur. D. Jelić, 2013.), što potvrđuje njegovu ekspertizu u tom znanstvenom području.

Dr. Mutak je bio kreativac, dobar suradnik i dobar rukovodilac. Bio je vrlo društven, održavao je vezu sa svojim kolegama iz gimnazije, sa sportskim suigračima (igrao je rukomet u Mladosti, a košarku za ekipu Tehnološkog fakulteta), a osobito s kolegama s fakulteta i iz Plive. Volio je svoje Zagorje, vinograd u blizini Sutinskih toplica, volio je Tanjin Rovinj, volio je glazbu i posjećivao koncerte u KD Vatroslav Lisinski, sve dok ga bolest nije u tome spriječila.

Dr. Stjepana Mutaka zadržat ćemo u trajnoj uspomeni kao dragog kolegu, suradnika i dobrog prijatelja.

Krunoslav Kovačević

Preuzeto iz časopisa Kemija u industriji: Krunoslav Kovačević, U spomen, Kem. Ind. 71 (7-8) (2022) 537

Prof. dr. sc. Zvonimir Šoljić

Kada je profesor Šoljić otišao u mirovinu nije mirovao, naprotiv posvetio se još intenzivnije pisanju, ali pisanju priča i pjesama, koje su nam otkrile novog, do tada nepoznatog profesora. Zahvaljujući tim pričama, koje su ugledale svijetlo dana trudom profesorice Horvat, upoznali smo njegovu veliku ljubav prema njegovim djevojčicama, rodnom kraju i svemu hrvatskom.

S ovih par redaka želim dati na znanje da nitko nije samo ono što vidimo, da se iza naših očiju, u našim srcima i duši krije niz slojeva koje nećemo svi moći vidjeti i upoznati. Nadam se da će niže navedeni profesorovi stihovi svakog od vas podsjetiti na vašu verziju profesora Zvonimira Šoljića i da ćete tu viziju uvijek zadržati u kutku svojih misli. Profesore, uživajte tamo na svome brdu i neka Vam anđeli donesu mir!

Profesor Zvonimir Šoljić napustio nas je zauvijek 10. rujna 2022. u 88. godini života, tiho i samozatajno, baš kako je i živio, unatoč vrlo čvrstim stavovima o svemu u životu, o svemu oko nas, koje je rado iskazivao u užim krugovima.

U ime Zavoda za analitičku kemiju na kojem je dočekao mirovinu želim dati uime nas mladih (svi imamo iznad 40 godina) osvrt na vrlo upečatljivog profesora koji nam je svima predavao Analitičku kemiju II. Svoju osebujnost je iskazivao tijekom svojih predavanja gdje smo primjerice, gledajući u grafofolije, slušali pomalo i s nevjericom povezivanje analitičke kemije s povijesti Hrvata iz stoljeća sedmog.

Otkada sam počela raditi na Zavodu za analitičku kemiju 1999. profesor je pratio sve nas i sa svima nama uspostavio neku vezu kroz razgovore i rasprave o raznoraznim temama, znao nas je brzo procijeniti i otkriti naše interese.

S profesorima Tomislavom Bolančom i Šimom Ukićem rado je raspravljao o aktualnostima iz svakodnevnog života, sa ženskim dijelom Zavoda za analitičku kemiju (profesorice Sandra Babić, Dragana Mutavdžić Pavlović i Danijela Ašperger) raspravljao je o obiteljskim temama ili o kromatografiji. Rado se volio šaliti i najopuštenije razgovarati, bilo s muškim dijelom Zavoda ili s našim tehničkim suradnicama Slavicom Kos i Tanjom Ivančić koje bi ga uvijek dočekale s kavom ili čajem.

Međutim, najbolje se osjećao s po godinama bliskim kolegicama profesoricama Marijom Kaštelan-Macan, Šteficom Cerjan-Stefanović, Ljerkom Bokić, Zoranom Grabarić i Alkom Horvat. S njima je znanstveno i nastavno surađivao 40 godina, zajedno su putovali i dijelili razne zanimljive dogodovštine koje su, kada su ih prepričavali na zavodskim domjencima, uvijek izazivale smijeh i bile veliki izvor zabave. Profesorica Horvat i ja, osobito profesorica Horvat, intenzivno smo s njim radile na tankoslojnoj kromatografiji određivanja sastava slitina od kulturne važnosti. Kolegice Dragana Mutavdžić Pavlović, Iva Rezić i ja prepisivale smo njegove zadnje udžbenike naučivši se čitati njegov krasopis.

Mladić u kolicima

Žamor, smijeh, usklici, Oči susreću oči, Ruka u toploj ruci…

Ljetna večer korača u velegradskoj huci I curkom čežnju toči, Ushit u mladenačkoj krvi…

Među mnoštvom što vrvi

Tu je i mladić jedan Na četiri kotača. On sve gleda i sluša, Želja mu puna duša:

-Oh… da mi je poći Šetati niz ulicu, I razgledat bezbrižno grleći djevojčicu; Da me ruka njezina Miluje po licu

I da mi se smiješe Lijepe, sjajne oči… I od Svemira veća Bila bi moja sreća!

Zvonimir Šoljić

Danijela Ašperger