SLIKOVNICA - BOJANKA PUT IVF RODE
FONDACIJA “I JA IMAM PRAVO DA BUDEM MAMA”
CRNA GORA /2021
Izdavač: Fondacija „I ja imam pravo da budem mama“ adresa: Ul. Studentska, lamela 3/40 Podgorica, 81000
Email: fondacija@imampravodabudemmama.com site: www.imampravodabudemmama.com
Autorica: Žana Mihaljević, Lana Djurović Lektorica: Žana Mihaljević Ilustratorica: Kristina Musić Hvala Marini Djurović i Bojani Djurović na sugestijama i pomoći. Ova slikovnica izrađena je sredstvima donacije Glavnog grada Podgorica Opština Podgorica
PUT IVF RODE Mislili ste da postoje samo obične rode koje donose djecu. Ovo nije obična priča o tome. Postoje i IVF rode koje donose djecu iz potpomognute oplodnje.
Ispričaćemo kako je ova posebna roda uz pomoć IVFa ispunila posebne želje.
Kalina Lav i Jagoš imaju svoju macu ljubimicu, zove se Maza.
Lav je već ozbiljan dječak, ide u školu i ima 7 godina. Kalina ima 4 godine i ide u vrtić.
Igrajući se žmurke primijetili su Mazi veliki stomak. „ Zašto je Mazi debeo stomak?“upitala je Kalina. “Ima mačiće u stomaku, mislim da će se brzo omaciti”, rekao je Lav.
“Mačiće? Pa kako su joj mačići došli u stomak?” začuđeno upita Kalina. “Nisam siguran, možda nam mama i tata mogu reći”, odgovorio je Lav.
“Mama, Maza je pojela mačiće. Ima ih u stomaku!” uzviknula je Kalina i potrčala mami u naručje.
Mama se slatko nasmijala. “Nije ih pojela, nego oni tamo rastu, i kada budu spremni, Maza će se omaciti. Mačići rastu u stomaku mame mace,kao što djeca rastu u maminom stomaku.”
“Ja sam rasla u tvome STOMAKU? Pa kako sam tamo došla? Kako sam stala unutra? Ja sam mislila da djecu donose rode!”
Mama se opet nasmijala. “Da beba može početi da raste u ženinom stomaku, potrebne su dvije ćelije - jedna ženska ćelija, i jedna muška. Tako ste ti i Lav počeli rasti u mome stomaku. Samo što je nama trebala mala pomoć. Ispričaćemo vam.”
“Najčešće bebe počnu rasti u stomaku mame kada muškarac i žena vode ljubav. Voditi ljubav, to znači zbližiti se na poseban način.
Ali u našemu slučaju dijete nije počelo rasti u maminu stomaku. Bili smo zabrinuti i tužni jer smo silno željeli bebu’’, započeo je priču tata.
“Otišli smo na pregled doktoru i on nam je rekao da će nama trebati malo pomoći ako želimo imati dijete.” “Misliš, tata, rodi je trebala pomoć da mene donese?” pitala je Kalina. “Pa da, tako nekako”, nasmiješio se tata. “ Mama je prvo morala sama sebi davati injekcije, da pripremi svoje tijelo za liječenje.”
Kada je došlo vrijeme”, nastavila je mama, “tata i ja otišli smo doktorima koji pomažu ljudima koji žele imati djecu. Tamo su uzeli ženske jajne ćelije i spojili ih s muškim ćelijama.’’
“A što su to ćelije?” pitala je Kalina. “Naša su tijela napravljena od malih dijelova koji se zovu ćelije. Toliko su malene da se vide samo mikroskopom, to smo učili u školi”, odgovorio je Lav. “Upravo tako, a od posebnih ćlija mogu porasti djeca”, dodala je mama.
Tata je nastavio: “Prvo smo čekali da se ćelije same spoje, ali na kraju im je trebalo još malo pomoći.”
‘’Pomogla nam je embriologinja. Ona je imala nešto što je izgledalo kao čarobni štapić i čiribu, čiriba - ćelije su se spojile!’’
“Čekali smo još nekoliko dana da vidimo hoće li ćelije početi rasti”, rekla je mama. “Bili smo presrećni kada su nam javili da su narasle četiri loptice pune malih ćelija.”
“Loptice? Kao loptice za tenis?!” pitala je Kalina. Tata se nasmiješio. “Ne baš. Naše su loptice bile toliko malene da ih je embriologinja mogla vidjeti jedino pomoću mikroskopa.’’
“Nakon par dana, kad su loptice bile dovoljno velike, doktor koji se zove ginekolog stavio ih je u moj stomak na čuvanje. Tu imam sve što treba da iz loptice pune ćelija naraste beba.’’
“Ali nisu sve loptice stale u mamin trbuh”, objasnio je tata. “Preostale smo spremili na posebno mjesto u bolnici, da čekaju drugu priliku.
Jedva smo dočekali dan testa da provjerimo jesu li loptice počele rasti. Nažalost, test je pokazao da mama nije trudna.
Ali nismo htjeli odustati. Nakon nekog vremena otišli smo opet do ginekologa, koji je još jednu od loptica koju su nam čuvali u bolnici stavio u mamin trbuh. Sve smo napravili ispočetka i onda smo opet čekali. I taj smo put imali sreće - mama je bila trudna!” nasmiješio se tata. ‘’Otišli smo ginekologu i on nam je pokazao sliku bebe U stomaku i bili smo presrećni!” nasmješila se mama.
“Bebi smo pričali viceve i priče. Jedva smo čekali da se rodi’’, nastavila je mama.
“Mamin je stomak rastao i rastao i kad smo mislili da više ne može narasti, dobila je trudove. Beba je odlučila da želi napolje! Ubrzo nakon toga krenuli smo u porodilište”,nastavio je tata.
“U porodilištu nas je dočekala babica Bojana. Babice pomažu roditeljima, posebno mamama, kad su trudne i kad rađaju.Babica Bojana i tata pomagali su mi, brinuli se da mi bude ugodno i pričali mi kako ću jako brzo upoznati našu bebu!” ispričala je mama.
“Nakon par sati rodio se naš Lav. Imao je sićušne rukice i nogice - bio je predivan!’’
“Dobro, tako se rodio Lav. Ali ja, gdje sam bila ja?” upitala je Kalina. “Sjećaš li se onih loptica koje smo spremili u bolnici? Kad je Lav imao tri godine, jednu od preostalih loptica stavili su u mamin stomak. Počela je rasti i postala beba - to si bila ti, naša mala Kalina”, odgovorila je mama.
Prošlo je nekoliko dana, Maza se omacila i na svijet su došla četiri divna mačića.
Tako je Kalina naučila da djeca nastaju iz ljubavi i da su sva djeca dio mame i tate, samo što katkad treba malo pomoći i puno strpljenja da počnu rasti u maminom stomaku.
A vas je, djeco, vrijedjelo čekati!
Fondacija „I ja imam pravo da budem mama“ je jedina fondacija koja se aktivno bavi zastupanjem prava neplodnih osoba u Crnoj Gori. U svom volonterskom radu često se susrijećemo s predrasudama i netačnim informacijama o neplodnosti i načinima liječenja neplodnosti. Nego, ono što nas svaki put najviše zaboli su predrasude i netačne informacije o najmlađima - djeci rođenoj posle postupaka medicinski potpomognute oplodnje. Nadamo se da će s vremenom takve predrasude nestati, čemu će, uvjerene smo, i ova slikovnica-bojanka pomoći. Osnivačica i Predsjednica Fondacije mr Žana Mihaljević Bojanka na jednostavan, razumljiv i djeci privlačan način
Još jedna divna problemska bojanka koju bih, kao učiteljica,
prikazuje i objašnjava kako su na svijet došla djeca rođena
voljela imati i približiti svojim učenicima.
posle postupaka medicinski potpomognute oplodnje.
Naime, problemska bojanka ne služi samo djeci, već i
Naglasak je stavljen na jednakost djece bez obzira na to je li
roditeljima, usvojiteljima, hraniteljima, učiteljima te
rodi bila potrebna pomoć da ih
svima koji rade s djecom. Prvenstveno nam služe da s
,,donese” njihovim roditeljima.
djecom razgovaramo o problemima koji su svakodnevni i
Bojana Đurović, medicinska sestra
s kojima se mnogi susreću, podstiče aktivnosti pomoću otvorenih pitanja, podstiče učenike na prepričavanje, otkrivanje, istraživanje,
Ponekad je teško probrati prave riječi kojima roditelji
dramatizaciju, zapisivanje odgovora...
mogu jednostavno i bez okolišanja objasniti djeci
Jedva čekam da je iskoristim u nastavi!
pojmove vezane za reproduktivno zdravlje, pa tako i
Ivana , mag. prim. educ.
medicinski potpomognutu oplodnju. Ova bojanka uspijeva u tome – na topao, pristupačan način, kroz oči Kaline i Lava opisuje zašto neki mame i tate moraju potražiti pomoć moderne medicine kako bi dobili bebu i kako ta pomoć izgleda. Svako dijete dobija poruku da je
Većina nas koji smo prošli put medicinski potpomognute oplodnje, pita se kako objasniti djeci jednog dana da nam je trebala pomoć. Ova slikovnica je uspjela u tome,na djeci
nastalo iz velike ljubavi i želje, ali malo drugačijim putem i time uči djecu i o uvažavanju različitosti, a istovremeno normalizuje samu potpomognutuoplodnju i uklanja stigmu s teme neplodnosti. Helena Rašić, mag.psych.
razumljiv način, sažeto, a opet opširno i zanimljivo pokriva vrlo široko područje medicine. Svaka porodica koja je prošla MPO trebala bi imati slikovnicu-bojanku kao i što bi se njome, od najranije dobi,trebao osvijestiti sve veći problemi neplodnosti. Maja Domazetović, majka IVF djevojčice
Vjerujem da bi meni tokom djetinjstva bilo puno lakše i zabavnije objasniti svojim vršnjacima kako sam došla na ovaj svijet pomoću ove slikovnice-bojanke. Marija Popović, prvo dijete začeto
vantjelesnom oplodnjom u Crnoj Gori