ca, Gline, Kostajnice, Pakraca, Iloka, Osijeka i Siska u tome što se potonji obnavljaju i mjesta su obitavanja, dok je Zrin prazan, iako su „Zrin, kao i Vukovar, simboli našeg nacionalnog stradanja i nacionalnog ponosa“. „Mi moramo obnoviti Zrin, posebno mjesto hrvatskog martirologija, mjesto stradanja, vjersku svetinju hrvatskog naroda. Činjenica je da je u Zrinu uništen i svaki trag katoličke Crkve koja je okupljala naš hrvatski narod stoljećima“, poručio je biskup Košić pojasnivši kako se na mjestu srušene župne crkve Našašća sv. Križa slave godišnje mise koje predvode biskupi (Josip Mrzljak, Valentin Pozaić, Vlado Košić) , kazavši da promišlja pozvati i biskupe Đakovačko-osječke nadbiskupije da se za Zrin čuje i upozna s njegovim značenjem. No, prvobitna je, kaže Košić, nakana obnoviti tu crkvu, vratiti joj sakralni katolički karakter. Stoga je prihod od prodaje knjige (sto kuna) te drugi materijali vezani uz Zrin namijenjeni su poticanju na obnovu crkve. „Zahvaljujem svima vama koji imate hrabrosti ne samo govoriti nego i svjedočiti istinu. Istina nije lagana, ali je potrebna, ona jedina oslobađa, kako je to lijepo rekao naš Gospodin: Iistina će vas osloboditi“, zaključio je Košić. Knjigu o Zrinu predstavio je ravnatelj Zaklade za gradnju župne crkve Našašća svetog Križa u Zrinu mons. Marko Cvitkušić, kancelar Sisačke biskupije, istaknuvši vrijednost povijesnih dokumenata, među kojima je popis ubijenih sa 291 žrtvom, i autentičnih svjedočanstava dvoje preživjele djece Stjepana Petanjka i Andrije Feketića. Autor Damir Borovčak približio je tragediju prikazivanjem povijesnih fotografija te sa održanih komemoracija u Zrinu poslije Domovinskoga rata proteklih godina, pokazavši da su otkopani temelji crkve otkrili posmrtne ostatke žrtava koje su partizani smaknuli 9. rujna 1943. godine. „U Zrinu „antifašizam“ otvoreno laže u oči jer se tu radi o genocidu i nema tragova antifašizmu nego zločinu. Dokument o spaljivanju Zrina povezuje zločin s Vladimirom Bakarićem“, među ostalim kazao je Borovčak dokumentirajući rečeno prikupljenom pisanom i fotografskom dokumentacijom, ovjerenim izjavama preživjelih, te je pozvao svjedoke neka mu se jave istinom „iz prve ruke“ kao što se nedavno zbilo poslije teksta o Zrinu objavljenoga u Glasu Koncila. Knjigu otvara „Pismo iz Zrina u Udbinu“ koje je 2008. potpisao fra Ivica Petanjak, ofmcap, potomak prognanika iz Zrina. Osječko je predstavljanje dokumenta vremena organiziralo, uz Sisačku biskupiju i kapucinski samostan u Osijeku, Društvo prijatelja Zrina uz vodstvo Zrinjanina Pavla Petanjka, a brojne nazočne je pozdravio gvardijan kapucinskoga samostana u Osijeku fra
Miljenko Vrabec te sa pjevanjem hrvatskih pjesama klapa Zrinski uz ravnanje Jureta Jurkovića. Knjiga je 20. studenog predstavljena i u Drenju gdje žive potomci preživjelih Zrinjana, a navečer je služena sveta misa.
Nevenka Špoljarić
Među osječkom publikom preživjeli Zrinjani
Preživjela siročad prognana iz Zrina 1943. 53