retardacijom imaju poteškoća u rasuđivanju, mišljenju, zaključivanju, planiranju, rješavanju problema, apstraktnom mišljenju, brzom učenju i učenju kroz iskustvo te razumijevanju kompleksnih ideja. Često se javljaju poteškoće na području komunikacije, brige o sebi, stanovanju, snalaženju u okolini, samousmjeravanju, sigurnosti, slobodnom vremenu, radu, zdravlju i usvajanju znanja. Mentalna retardacija često je dio pojedinih sindroma (npr. Syndrom Down, koji nastaje zbog kromosomskog poremećaja i jedan je od najučestalijih sindroma).
Autizam Osobe s autizmom imaju najviše poteškoća na području socijalizacijskih i komunikacijskih vještina uz širok spektar drugih poremećaja. Osnovne karakteristike obuhvaćaju slabu društvenu interakciju, narušenu verbalnu i neverbalnu komunikaciju, teškoće razumijevanja osjećaja drugih, teškoće u apstraktnom mišljenju, prisutnost ograničenih, ponavljajućih i stereotipnih obrazaca ponašanja, interesa i aktivnosti. Simptomi mogu varirati od blagih do teških oblika. Dnevna rutina ovih osoba treba biti uvijek prema istom rasporedu, a svako odstupanje od ovih rutina ponekad ih iznimno frustrira što može dovesti do burne reakcije poput vrištanja, plakanja, autoagresivnih i agresivnih ispada. Iako je uvriježeno mišljenje da djeca s autizmom odbijaju kontakt
ili dodir ona mogu pokazivati i iznimnu potrebu za nježnošću (grljenjem i maženjem). Neka djeca s autizmom su posebna po svojim talentima na nekim područjima poput slikarstva ili matematike. Neki od najpoznatijih osoba s autizmom bili su Albert Einstaein, Derek Paravicini (slijepi britanski glazbenik i skladatelj) i dr.
Cerebralna paraliza Cerebralna paraliza sindrom je motoričkih ispada prouzročenih oštećenjem mozga u periodu razvoja. Ta oštećenja mogu nastati u vrijeme razvoja djeteta u maternici, tijekom poroda, odmah nakon poroda, ali i tijekom cijelog života. Motorički se poremećaji očituju u prvim godinama života, a prevladavaju znakovi oštećenja onog dijela mozga koji je najviše oštećen. Ta oštećenja su trajna, ali su stabilna i ne progrediraju pa se stanje može poboljšati rehabilitacijom. Dijete sa cerebralnom paralizom može imati i druge poteškoće koje ometaju normalan rast i učenje. Tako ova djeca mogu imati pridružene smetnje kao što je mentalna retardacija, epilepsija, senzorna oštećenja, govorni poremećaji, problemi učenja, te poremećaj pažnje i hiperaktivnosti.
Adhd – attention deficit hiperactivity disorder Dijete s ADHD-om je u usporedbi sa svojim vršnjacima znatno nemirnije,
teško se koncentrira, naglo je u svojim reakcijama, izrazito se teško organizira i orijentira u odnosu na budućnost te zahtijeva puno više od svojih vršnjaka. Sva djeca s navedenim poteškoćama ne pokazuju ista ponašanja i ne javljaju se na isti način u svim situacijama. Ponašanja se obično pogoršavaju u situacijama u kojima se traži dugotrajnija pažnja ili mentalni napor (npr. grupne situacije kao što su učenje u razredu, prisustvovanje misi, itd.) i kojima nedostaje privlačnosti, vedrine i dinamike. Teškoće su puno manje ako dijete ima vrlo strukturiran i dosljedan raspored te se bavi nekom vrlo zanimljivom aktivnošću. Ova djeca se trebaju svakodnevno nagrađivati za primjereno ponašanje. Svaka od navedenih poteškoća može biti blažeg ili težeg oblika. Djeca s blažim oblikom poteškoća se lakše uključuju u zajednicu, dok djeca s težim poteškoćama nemaju razumijevanja okoline, pogotovo ako su kod te djece ponekad izraženi neki za nas nepoželjni oblici ponašanja. Ova djeca kao i djeca bez teškoća žele biti prihvaćena, voljena, doživjeti uspjehe, žele sudjelovati u svim životnim i vjerskim aktivnostima, ukratko žele biti ravnopravni članovi svoje društvene zajednice. Da bismo uspjeli u tome svi mi trebamo prije svega iskreno s dušom i srcem prihvatiti ove naše članove bez obzira na njihove poteškoće jer bez naše podrške ne mogu ostvariti kvalitetan život kakav zaslužuje svako ljudsko biće. Svaka naša podrška, stručne ili nestručne osobe može pomoći u suočavanju i prelaženju kroz sve faze djetetova života. Najveći uspjeh u integraciji ove djece ostvarit ćemo ako zajedničkim snagama u skladu sa svojim stručnim opredjeljenjima, riječima, djelima i radom utječemo na senzibilizaciju cjelokupne društvene zajednice. Na taj način pomažemo ovoj populaciji u svakodnevnom nastojanju da budu prihvaćeni, poštivani, voljeni i ravnopravni članovi u našim zajednicama.
Klaudija Ćurković,
37