Page 1

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 44, BROJ 5

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

l Digitalna trgovina na jedinstvenom tržištu EU l Industrija 4.0 i budućnost rada l Turizam i nova paradigma: Dug put od 3S do 3E l Zapostavljeni resursi: Krški pašnjaci u fokusu l EuroCommerce: Veliki izazovi digitalnih tehnologija l Izmjene Zakona o obrtu l Franšiza i logističke usluge l Jelo i mi l Transformacija tekstilnog tržišta Online i offline postaju podjednako važni prodajni kanali

Tema broja:

Digitalizacija prodajnih kanala

EU donijela povećan uvoz, ali i pristup tržištu od pola milijarde kupaca

2019 Prednosti i nedostaci jedinstvenog tržišta EU


d m d a ro v n

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

a kartica

UPLATA U MINIMALNOM IZNOSU OD 10,00 kn ― PRAKTIČAN NAČIN PLAĆANJA U SVIM dm PRODAVAONICAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ― MOGUĆNOST UVIDA U AKTUALNI IZNOS UPLATE UPITOM NA dm BLAGAJNI

MALI DAR ZA VELIKI OSMIJEH!

Ne možete se odlučiti za savršen poklon koji odražava Vaše lijepe želje? dm darovna kartica dobrodošao je znak pažnje koji odgovara svim prigodama i omogućuje svakome da dobije dar prema vlastitom izboru. Lijepe želje skrojene po mjerama osobe koju darujete! Savršeno.

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr


UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ Uredništvo:

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, doc.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, prof.dr.sc. Nikola KNEGO, prof. Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: Doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, predsjednik Upravnog odbora, KTC, Križevci • Prof.dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Visoka škola Nikola Šubić Zrinski, Zagreb • Dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • Dipl.inž. Zlatan LISICA, KRAŠ, Zagreb • Mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, član Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVAT­SKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije HGK, Zagreb • Prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija Časopis izlazi dvomjesečno Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540 Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike i crteži vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora. Na naslovnoj stranici: Digitalizacija prodajnih kanala i Magros 2019

T R G O V I N U

Vol. 44 br. 5 str. 1-80 Zagreb, listopad 2019.

Sadržaj Održan MAGROS 2019

Srećko Sertić

6

Tema broja: Digitalizacija u prodajnim kanalima

prof.dr.sc. Velimir Srića 16

Online i offline postaju podjednako važni prodajni kanali

doc.dr.sc. Davor Perkov 20

Digitalna trgovina na jedinstvenom tržištu EU

Slobodan Romac, dipl.inž.el. 22

Digitalizacija u prodaji

Petar Petrić 24

Nove uloge liderstva u digitalnoj transformaciji (5)

mr.sc. Branko Pavlović 28

Industrija 4.0 i budućnost rada

Vitomir Begović 32

Međimurski gospodarski forum okupio uspješne Međimurce na temu digitalizacije 34 Turizam i nova paradigma: Dug put od 3S do 3E

Ante Gavranović 36

Otvoren novi Trgovački centar KTC Vrbovec 38 Zapostavljeni resursi: Krški pašnjaci u fokusu

A.G. 40

Kupci koriste sve više platformi za kupnju

42

EuroCommerce: Veliki izazovi digitalnih tehnologija Nacionalna strategija sigurnosti i zaštite zdravlja

43

Vitomir Begović

44

Alternativno rješavanje sporova kao preduvjet investiranju u RH 45 Izmjene Zakona o obrtu

Krešimir Jušić 46

HAMAG-BICRO proslavio prvih 25 godina poslovanja Održana konferencija Panona Tour Nove metode razvoja kompetencije učenika Jelo i mi (1)

doc.dr.sc. Ivan Kelić 50 Ivana Prezzi dipl.eoc.

Održan Prvi hrvatski Forum franšiza Predstavljamo tri nove knjige Quality Austria Adriatic – Succeed with Quality dm u Hrvatskoj ostvario rast prometa od 4,8 posto Transformacija tekstilnog tržišta

54

prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek 56

Marketing i oglašavanje u digitalnoj eri Franšiza i logističke usluge

47

60

doc.dr.sc. Aleksandar Erceg 62 Hrvoje Serdarušić 66

70

Andrea Ivezić 74

75

A.G.

76

www.suvremena.hr

5


Organizatori:

2019

Jedinstveno i lokalno idu ruku pod ruku pripremio: Srećko Sertić

Možemo reći da jedinstveno europsko tržište u svojoj osnovi označava svojevrsni dualizam. S jedne strane to je uniformno, otvoreno i jedinstveno tržište s više od pola milijarde stanovnika, a s druge strane to je usmjerenje na jedinstvenost svakog lokalnog područja, regije ili zemlje članice koja ima povijesnu dužnost razvijati i koristiti sve raspoložive potencijale i kapacitete stavljajući pritom u funkciju sve svoje lokalno bogatstvo kako bi ostvarili dodanu vrijednost za lokalno tržište ali i Europsku uniju u cjelini.

P

rednosti i nedostaci jedinstvenog tržišta EU bila je tema 31. konferencije za proizvođače i trgovce MAGROS 2019. koja je 16. listopada održana u dvorani Auditorium – Kraš u Zagrebu u organizaci-

6

Suvremena trgovina 5(44)

ji časopisa i portala Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. U dva panela nastojalo se sučeliti mišljenja stručnjaka iz

različitih područja te ukazati na važnost stvaranja okruženja u kojem hrvatsko gospodarstvo može ostvariti veći rast od onih stopa koje bilježimo u zadnjim godinama jer se Hrvatska više ne smije zadovoljavati stopama


rasta ispod 3 posto, nego je poželjna gih. Trgovačke robne marke će rasti visina rasta od najmanje 5 posto. Hrnauštrb velikih brendova, a iza toga vatska u apsolutnim razmjerima sporo leži širenje diskontnih lanaca koji svoj raste, a u relativnim brzo zaostaje za rad temelje upravo na svojim robnim ostalim tranzicijskim zemljama. Hrvatmarkama, poput Lidla ili Aldija. Mi puska bi svoj rast i razvoj trebala zasnitem ove konferencije već godinama vati na proizvodnji s visokom dodaističemo važnost trgovine koja je nom vrijednošću, a ne na tuuz turizam najvažniji sektor rizmu. Za to su potrebna za hrvatski BDP. Cilj nam Nova je ulaganja, domaća i straje potaknuti razvoj trna, bez kojih nema imgovine općenito, s pomaloprodajna pulsa za nova radna sebnim naglaskom revolucija već u mjesta i brži razvoj. na ruralna područja tijeku i utjecat će Isto tako, vrijeme je gdje trgovina zamida se analitički razre“, rekao je Sertić. na prehrambenu motri što nam donoOn je istaknuo kako industriju diljem si povećana internaje MAGROS, kao tracionalizacija i kako se svijeta dicionalna konferencidomaći proizvođači, prija proizvođača i trgovaca, je svega izvoznici, nose s tim postala važan čimbenik u razproblemima. Ovaj je skup bio izvrmatranju otvorenih pitanja vezanih za sna prigoda da utvrdimo kojim pravcimeđusobne odnose, za funkcionirama ide hrvatsko gospodarstvo i kako nje Jedinstvenog tržišta EU-a, ali i za se pozicioniramo na gospodarskoj karkritička saznanja u primjeni Zakona o ti EU. nepoštenoj trgovačkoj praksi. „Časopis Suvremena trgovina već godinaOrganizacija ovogodišnjeg MAGROS-a ma kroz MAGROS pokušava nametprogramski je provedena uz prisustvonuti ekonomski dijalog o važnim pivanje i aktivno sudjelovanje najvažnijih tanjima opstanka i daljnjega razvoja institucija odgovornih za ova područja: hrvatskoga gospodarstva, s posebnim Ministarstva gospodarstva, poduzetosvrtom na mjesto i ulogu trgovine. ništva i obrta, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Grada Zagreba, Hrvatskih izvoznika, Instituta za migracije i narodnosti, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, Zaklade Konrad Adenauer, te Smart partnera HAMAG-BICRO-a. Sudionici konferencije bili su tvrtke i obrti, predstavnici gospodarskih udruženja (komora i poslodavaca) te nadležnih državnih institucija (ministarstava i agencija) iz Hrvatske i susjednih zemalja.

Maloprodajna revolucija je u tijeku Srećko Sertić, direktor i glavni urednik Suvremene trgovine, naglasio je da je nova maloprodajna revolucija već u tijeku i da će utjecati na prehrambenu industriju diljem svijeta kako dosad još nismo vidjeli. „Proročanski je to početak analize koju je nedavno objavila poznata svjetska tvrtka za istraživanje tržišta Nielsen, a koja predviđa sve snažniji rast trgovačkih brendova nauštrb poznatih proizvođača poput Coca-Cole, Nestléa i dru-

Josip Zaher povi MAGROS, a napose od 2013. na ovamo, kao neposredni susreti proizvođača i trgovaca, pokazali su koliko je važno organizirati takve susrete povezivanja jer je očito kako je pomanjkanje dijaloga zainteresiranih aktera u gospodarstvu veliki i trajan nedostatak u našoj gospodarskoj i društvenoj praksi“, poručio je Sertić u svom uvodnom govoru.

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher rekao je kako je u prvih osam mjeseci 2019. godine maloprodajni promet EU u prosjeku raZapravo, osnovna je misao vodilja pri stao za 2,7 posto u odnosu na isto raztome ideja povezivanja proizvođača i doblje lani, dok je u Hrvatskoj zabiljepotrošača, jer upravo u tom segmenžen rast od 5 posto. „Ulazak u EU nam tu vidimo realne mogućnosti napretnije donio bitne promjene u razvoju ka i razvoja. To se odnosi na procese maloprodaje jer je ona već ranije dokonsolidacije hrvatskog tržišta s posegnula europske i svjetske standarsebnim naglaskom na trgovinu danas i de. Ukidanje carina unutar Unije rezulsutra“, naglasio je Sertić te dodao kako tiralo je većim unosom prehrambenih je MAGROS – zahvaljujući upravo teproizvoda, no, s druge strane, i našim mama koje pokreće – izrastao u široje proizvođačima otvoren put na poku stručnu tribinu o problemima trlice europskog tržišta od pola milijargovine, ali i za preispitivanje odnosa de kupaca“, istaknuo je Zaher na otvaproizvodnje i trgovine odnosno lanca ranju konferencije. Podsjetio je na to opskrbe. Istaknuo je kako MAGROS kako je trgovina važna djelatnost stalno nastoji otvarati i prou gospodarstvu i da tome u pitkivati pitanja položaja trprilog najbolje govore maDjelatnost govine u okviru ukupnog kroekonomski pokazatetrgovine čini gospodarskog sustava i lji jer trgovci u Hrvatskoj uloge trgovine u stvaračine 19,3 posto udjela u oko 10 posto nju BDP-a, zaposlenosti broju poduzetnika, 13,4 hrvatskog te odnosa prema stanposto svih zaposlenih u BDP-a dardu građana. Uz ostanašoj zemlji radi u trgovilo, rekao je, MAGROS potiče ni, a djelatnost trgovine čini razvoj na ruralnim i nedovoljno oko 10 posto hrvatskog BDPrazvijenim područjima gdje trgovina a. U sektoru trgovine Europske unipotpuno zamire naglasivši pritom poje radi ukupno 29 milijuna zaposleraznu brojku kako više od 4000 nasenih, odnosno svaki sedmi Europljaljenih sela i mjesta u Hrvatskoj danas nin radi u djelatnosti trgovine koja i na razini EU-a sudjeluje s oko 10 ponema trgovinu. „Dosad održani skuwww.suvremena.hr

7


[održan MAGROS 2019] sto u ukupnom BDP-u. On je upozorio kako je trgovina u zadnjih 30 godina prošla sve faze u životnom ciklusu jedne djelatnosti, od uspona, vrhunca, pada pod utjecajem krize pa do povratka na rast kao faze u kojoj se nalazi i danas. „Od 2008. godine trgovina je ušla u novu razvojnu fazu koja se ogleda u trajno izmijenjenim navikama kupnje potrošača, rastu udjela trgovačkih marki, trendovima zdravog života, ali i razvoja elektroničke trgovine“, naglasio je Zaher te dodao kako je za trgovinu osim domaćih potrošača od izuzetnog značaja i 18 milijuna turista koji godišnje dolaze u našu zemlju. Izrazio je pritom želju da i ova konferencija bude još jedan korak za otvaranje prilika za hrvatske tvrtke na zajedničkom europskom tržištu. „Vjerujem da ćemo kroz ovogodišnji MAGROS iznjedriti zaključke na dobrobit gospodarstva u cjelini. Činjenica je da stopama rasta u trgovini i proizvodnji u Hrvatskoj ne možemo biti zadovoljni jer ćemo tim tempom možda dostići naše nekadašnje pozicije, ali nećemo doći na razinu zemalja iz EU koje ostvaruju puno brži rast od nas“, poručio je Zaher te dodao kako je u okruženju u kojem dolazi do snažnog rasta diskontera od izuzetne važnosti da i naši hrvatski brendovi jače iskorače prvenstveno na regionalna, ali i ostala tržišta Europske unije.

Dalibor Kratohvil

Holger Haibach

ganizatoru na ovoj 31. konferenciji, a svima vama koji sudjelujete u panelima želim konstruktivnu raspravu“, naglasio je Kratohvil.

kretne odgovore i preporuke koji se mogu praktično primijeniti u funkciji ostvarenja uspjeha na tržištu.

Dr. Thomas Sichla, predsjednik NjeDirektor ureda u Hrvatskoj Zaklade mačko-hrvatske industrijske i trgovinKonrad Adenauer Holger Haibach reske komore (AHK), istaknuo je kako kao je da Hrvatska slijedi europske je ova Komora sa sjedištem u Zatrendove u gospodarstvu koji grebu sastavni dio njemačsu se u Njemačkoj manike gospodarske komore festirali par godina rau inozemstvu (AHK) s Pristupanjem nije. „I kod nas se trviše od 140 ureda u jedinstvenom govina koncentrirala 92 zemlje širom svina jake brendove, a jeta. Objašnjavajutržištu došli smo do ozbiljno je naraslo ći globalni doseg i velikih prilika, ali i online tržište. Ljuvažnost ove asocijadobili smo i veliku di streme zdravom cije podsjetio je kako životu pa žele znati je prije nekoliko godikonkurenciju odakle dolaze proizvona Wall Street Journal di koje jedu. Sve više kuobjavio članak u kojem je puju lokalno pa je i to prilika mreža njemačkih trgovinskih Ključ je inovacija i da se manji proizvođači brendiraju. komora u inozemstvu označena kao pronalaženje niše Ključ je inovacija i pronalaženje niše, tajno ekonomsko oružje Njemačke. to nije lako, ali je vrijedno truda. „I mislim da je autor članka imao praDalibor Kratohvil, potpredsjednik Hrvo: Privredne komore u inozemstvu, vatske obrtničke komore, u svom je Oni koji u tome uspiju će preživjeti i raAHK, tvore globalnu mrežu za promikratkom pozdravnom govoru istaknuo sti“, poručio je Haibach. On je naglasio canje trgovine koja stoji iza njemačkog kako MAGROS svoju dugu tradiciju tekako je prošao cijelu Hrvatsku i vidio izvoznog uspjeha“, kazao je Sichla namelji prije svega na dobrom izboru jako puno malih lokalnih proizvođaglašavajući kako oni pružaju podršku tema koje otkrivaju aktualnu ča koji imaju vrhunske proizvoi za velike tvrtke, ali da mala i sredproblematiku u sferi trgovide koje bi mogli predstaviU nja njemačka poduzeća od toga imane i proizvodnje. „Siguran ti širem tržištu ako budu sektoru ju najveće koristi. AHK mreža sastosam da će i u ovim paneuporni i hrabri koristetrgovine EU ji se od gotovo 51 tisuće tvrtki širom lima koji su pred nama ći sve platforme za marsvijeta koja je sastavni dio mreže njei naši članovi, obrtnice i keting koje im stoje na radi ukupno mačkih industrijskih i trgovinskih koobrtnici, imati velike koraspolaganju. Kazao je 29 milijuna mora (IHK) koju čini 3,6 milijuna tvrtristi od zaključaka i iskukako, s druge strane, pozaposlenih ki u Njemačkoj. Sichla je kazao kako stava koja će biti predstavstoji jako puno razloga za je Hrvatska važan vanjskotrgovinski ljena jer podizanjem svijesti brigu u formi brojnih izazopartner za Njemačku. Naveo je kako i dolaskom do novih saznanja o va modernog tržišta, ali i da poje prošle godine oko 3,7 milijardi eura tome kako funkcionira jedinstveno trstoji puno prostora za uspješno posloili 15 posto hrvatskog uvoza došlo iz žište Europske unije od velike je važvanje te je izrazio nadu kako će i ova Njemačke, dok je Hrvatska istodobno nosti za gospodarske subjekte u Rekonferencija ne samo postaviti neka publici Hrvatskoj. Stoga čestitam orključna pitanja, nego i ponuditi konizvezla oko 1,9 milijardi eura vrijedno-

8

Suvremena trgovina 5(44)


Thomas Sichla

Mario Antonić

Olivera Majić

sti robe u Njemačku, što iznosi 12 posto u ukupnom izvozu zemlje. „Hrvatski izvoz u Njemačku je još veći ako u obzir uzmemo izvoz usluga jer oko 2,8 milijuna njemačkih turista posjeti Hrvatsku svake godine“, rekao je Sichla te je dodao kako su mogućnosti za trgovinu i investicije između dvije zemlje velike naglasivši kako robna razmjena neprestano raste i dosegnula je oko 5, 5 milijardi eura u 2018. godini. Također je istaknuo kako AHK svake godine provodi anketu među svojim članovima i zainteresiranim hrvatskim tvrtkama i poslovnim organizacijama o ekonomskoj situaciji i investicijskoj klimi u Hrvatskoj. Anketa je ove godine pokazala da postoje i pozitivni aspekti, poput članstva u EU, vještine zaposlenika, izvrsnog akademskog obrazovanja, produktivnosti i motivacije radnika te infrastrukture.

na svijetu, a imamo i konkretnih pozitivnih primjera naših tvrtki koje su u tome uspjele“, naglasio je Antonić. On je dodao kako poduzetnici mogu svakoga 9. u mjesecu izravno komunicirati sa stručnjacima Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta o prijedlozima za poboljšanje Jedinstvenoga tržišta i uklanjanje prepreka. „Dani otvorenih vrata europskog tržišta su prilika da dobijemo sve informacije od onih koji žele stvarati vrijednost na tom zajedničkom tržištu“, istaknuo je Antonić te dodao kako su vrata Ministarstva za sve poduzetnike uvijek otvorena.

živanja i na gospodarskom i na političkom tržištu“, kazala je Majić te posebno naglasila kako je upravo ovogodišnja tema o Jedinstvenom tržištu Europske unije uistinu aktualna jer trgovinski ratovi koji bijesne na globalnom tržištu govore o tome koliko je izazovno poslovanje u međunarodnoj trgovini.

Uhvatiti se u koštac s najboljima na svijetu Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić upozorio je da u svakom poslu treba poštivati pravila i pozvao sve poduzetnike da se obrate ministarstvu po tom pitanju. „Pristupanjem jedinstvenom tržištu došli smo do velikih prilika, ali dobili smo i veliku konkurenciju s kojom su došli brojni izazovi. Zato mi te izazove rješavamo na nacionalnoj, ali i na europskoj razini, kroz članstvo u brojnim tijelima. Ne postoje više samo unutarnja tržišta, moramo se fokusirati na globalne razmjere. Smatram da se možemo uhvatiti u koštac s najboljima

Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba doc.dr.sc. Olivera Majić je istaknula da je zajedništvo ono što će nas pozicionirati u svijetu te da je Zagreb generator gospodarskog razvoja Hrvatske pa i u području trgovine. „Tu smo zbog vas poduzetnika, a o našem će konačnom uspjehu odlučiti kupci. Svi smo tu da razvijamo kulturu uslu-

Jelena Doko Cetina

Radna snaga glavni problem trgovine U sklopu konferencije održane su i dvije panel rasprave. S prvog panela pod nazivom „Hrvatska hoda, druge tranzicijske zemlje trče“ poručeno je da se Hrvatska više ne smije zadovoljavati stopama rasta ispod 3 posto, odnosno da je poželjna visina rasta od najmanje 5 posto. Istaknuto je da u apsolutnim razmjerima sporo rastemo, a u relativnim brzo zaostajemo za ostalim tranzicijskim zemljama te da bi zato svoj razvoj trebali zasnivati na proizvodnji s visokom dodanom vrijednošću, a ne na turizmu. Za to su potrebna ulaganja, domaća i strana, bez kojih nema impulsa za nova radna mjesta i brži razvoj. „U Europskoj uniji maloprodaja raste potaknuta rastom cijena, a zdrav količinski rast potiče istočna Europa uključujući i Hrvatsku“, rekla je voditeljica komercijalnog odjela globalne tvrtke za analizu podataka Nielsen, Jelena Doko Cetina, te dodala: „Taj rast generiran je isključivo rastom cijena. Tri posto rasta u drugom kvartalu 2019. godine u Europi došlo je od rasta cijena, dok količinski rast, koji ukazuje na zdravlje trgovine, u Europi stagnira“. Konstatirala je kako je „zanimljivo da ta stagnacija dolazi iz zemalja zapadwww.suvremena.hr

9


[održan MAGROS 2019]

Učesnici prvog panela: Darko Radišić, Ivica Katavić, Thomas Sichla, Mario Antonić, Olivera Majić, Martin Evačić, Dražen Čović i moderatorica Jelena Doko Cetina ne Europe, koje se više okreću primjerice konzumaciji izvan kuće, dok istočna Europa, uključujući i Hrvatsku bilježi rast maloprodaje“. „Globalno možemo reći da potrošači osjećaju optimizam, u Europi je to malo realističnije i malo više naginjemo pesimizmu prvenstveno zato što smo oprezni sa svojim financijama“, kazala je Doko Cetina u svom izlaganju koje je poslužilo kao uvod u prvu panel raspravu koju je vodila kao moderator.

farmaceutska industrija također bilježe rast pa bi i u njima trebalo biti puno mogućnosti. Njemačke tvrtke definitivno zamjećuju i cijene napore hrvatske vlade na poboljšanju investicijske klime u zemlji. U tom je pogledu već postignuto mnogo. Ali naravno, njemački ulagači još uvijek imaju određena pitanja na koje bi htjeli dobiti odgovore – prije svega kada je riječ o reformi poreznog sustava koja još uvijek predstavlja značajno opterećenje za poslodavce. Štoviše, neO tome kako njemački ulagači dodavne ankete među članoviživljavaju poslovnu i inovama AHK pokazuju da tacijsku klimu u Hrvatskoj kođer ima prostora za Pred nama je govorio je dr. Thomas poboljšanja u pogledu novi investicijski Sichla, predsjednik vladavine prava kao i AHK, rekavši kako ciklus jer se u učinkovitosti i tranočekuju da će nova sparentnost javne trgovini primjećuje energetska strategiuprave u Hrvatskoj“, stagnacija nakon ja Hrvatske dovesti rekao je Sichla. On je do velikih ulaganja u velikih ulaganja dodao kako njemački energetski sektor pri 90-ih ulagači kao veliki pročemu će infrastrukturblem vide i korupciju te ni i turistički projekti poje njih 60 posto izjavilo kako taknuti građevinsku industrise ne bi vratili u Hrvatsku s novim ju, dok potražnja privatnog sektora investicijskim projektima. dobiva na značaju u sektoru medicinske tehnologije, a tu je i vrlo jak porast Mr.sc. Dražen Čović, predsjednik Uprapotražnje za softverom i IT uslugama. ve Financijske agencije, naglasio je „Hrvatska automobilska, plastična i kako ova institucija svoje kapacitete

10

Suvremena trgovina 5(44)

podjednako raspodjeljuje na financijsku industriju i državu te sa svoje strane potiču procese digitalizacije u različitim poslovnim procesima. „Digitalizacija sama po sebi neće riješiti probleme, ali tu industrijsku revoluciju možemo iskoristiti na način da promijenimo paradigme našega ponašanja i u velikoj mjeri zastarjele poslovne procese i modele. Kako bi u tome bili uspješni morate ulagati kako u tehnologiju, tako i u ljude. U suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta mi svojim alatima pokušavamo pojednostaviti osnivanje društava te našim inozemnim ulagačima povećati i transparentnost i lakoću poslovanja“, rekao je Čović odgovarajući na pitanje o važnosti edukacije u današnjem poslovnom okruženju. Na to se nadovezao državni tajnik Mario Antonić koji je, kao predsjednik Inovacijskog vijeća za industriju RH, bio najpozvaniji govoriti o inovacijama te je istaknuo kako Hrvatska spada u skupinu zemalja koji su umjereni inovatori. „To nije nešto čime smo zadovoljni jer smatramo kako je potencijal znatno veći. Udio investicija u istraživanje i razvoj u hrvatskom BDP-u u 2018. godini iznosio je 0,87 posto, dok je pro-


sjek Europske unije 2,2 posto. Kako bi to promijenili ministarstvo provodi cijeli niz aktivnosti pa je tako lani predstavljen Zakon o državnim poticajima za razvojno istraživačke djelatnosti koji ima za cilj povećati ulaganja u istraživanje i razvoj kako bismo do kraja 2020. dostigli udio od barem 1,4 posto u BDP-u“, kazao je Antonić. On je istaknuo kako su u sklopu Inovacijskog vijeća za industriju RH okupili oko 220 dionika poslovnog i akademskog života te javne uprave kroz pet tematskih inovacijskih vijeća za područja: Zdravlje i kvalitetu života, Energija i održivi okoliš, Promet i mobilnost, Sigurnost, Hrana i bioekonomija. „U samo jednom javnom pozivu uspjeli smo izgenerirati više od 300 projektnih inovativnih ideja ukupne vrijednosti veće od 5 milijardi kuna“, naglasio je Antonić. Doc.dr.sc. Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, istaknula je kako je potrebno demistificirati inovacije i inovatore: „Hrvatska oduvijek ima inovatore te se rješenja naših inovatora kao što je Frane Petrić s Cresa primjenjuju u Veneciji još u 15. stoljeću. Rješenja su pametna ako ih kupac takvima smatra odnosno ako ga ta pametna rješenja potiču na kupovinu. Krajnje je vrijeme da se vratimo našem korisniku, našem građaninu, a u kontekstu trgovine ovu djelatnost pozicionirati zaista na pravo mjesto“, poručila je Majić.

šemu glasu i da se učenici ne odlučuza našu zemlju ogleda se u poraznom ju za ovu vrstu strukovnog obrazodemografskom trendu koji pokazuje vanja jer je riječ o trogodišnjoj školi da se svake godine u Hrvatskoj rodi koja ne dalje priliku za daljnje obra16 tisuća manje djece od broja umrzovanje. „Trgovac je postao neatraklih stanovnika. To znači da je Hrvatska tivno zanimanje. Ljudi kada se zapona taj način ostala bez 100 tisuća stašljavaju traže u svom poslu kvalitetu novnika u zadnjih šest godina a da o života a to znači imati vremena za svotome nitko ne vodi računa ni u medijiju obitelj. Nažalost, to je trgovma ni u državnim institucijama. cu danas gotovo nemoguSmatram kako je ključno će ostvariti i mislim da pitanje za Hrvatsku da ćemo u tom području se odredi gdje je daProcjenjuje se bez uplitanja države nas, gdje želi biti i nakako je od ulaska jako teško nešto počin kako će to napraHrvatske u Europsku stići. Imajući sve to u viti“, kazao je mr.sc. vidu ne mogu reći da Darko Radišić, meuniju iz naše zemlje našu djelatnost čeka nadžer za razvoj inoiselilo oko 300 tisuća svijetla budućnost“, zemnih tržišta u Kragrađana upozorio je Katavić šu. On je upozorio da dodajući kako je reforsve strategije padaju u ma školstva potrebna na vodu ako u zemlji nema popuno područja, a ne samo u trošača niti slijedom toga hrsektoru trgovine. On je također revatske kompanije mogu razviti prokao kako kupci u trgovinama uz kvaizvod ako se on prvo ne afirmira na litetu proizvoda traže i kvalitetu usludomaćem tržištu. „Ja sam ipak optimige koju mahom pružaju djelatnici koji sta. Imamo primjere zemalja kao što nisu završili trgovačku školu i kao takvi su Irska i Izrael koji koriste svoju dijasnisu stekli sva potrebna znanja kako poru i mišljenja sam kako i Hrvatska bi radili u trgovini te u konačnici dotreba učiniti isto – koristiti potencijalazimo do toga da trgovina kao djelatle i kapacitete naše dijaspore diljem nost nije na zadovoljavajućoj razini. svijeta“, rekao je Radišić.

S tim se konstatacijama složila Olivera Majić koja je ponovila puno puta izrečenu konstataciju kako je potrebno uskladiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Ona je pritom naglasila kako je ispravan termin prodavač odnosno prodavačica Ivica Katavić, predsjednik Udružeza koje se školuje u okviru trogodišnja trgovine pri HGK i predsjednik njeg srednjoškolskog obrazovanja, ali Upravnog odbora KTC-a, istaje podsjetila kako postoji i čeknuo je kako je radna snatvrta godina školovanja ga danas najveći proTrgovina za zanimanje komerciblem s kojim se sujaliste koja je zaprazajedno sreće hrvatska trgovo prva menadžervina. Prema njegos domaćim ska razina u trgovim riječima, glavproizvođačima i vini. „Mi smo nani problem nije u pravili tu obrazovuslugama generira tome što su brojnu vertikalu kako ni hrvatski radni17 posto ukupne bi se netko tko je ci otišli u druge zevrijednosti turizma kvalitetan prodamlje poput Njemačvač ili prodavačica za gospodarstvo ke ili Irske, nego što mogao obrazovati na mi ne proizvodimo mlačetvrtom stupnju i tako du radnu snagu pa je tako si osigurati mogućnost daljspomenuo nedavnu izjavu ravnjeg fakultetskog obrazovanja“, nanatelja trgovačke škole koji je rekao glasila je Majić. kako je nekada u njegovoj školi bilo šest razreda trgovačkog usmjerenja a „Ja si cijeloga života postavljam tri pidanas samo jedno. Upozorio je kako tanja – gdje sam danas, gdje želim biti i kako ću to ostvariti. Suštinski problem je trgovina kod djece na prilično lo-

Martin Evačić, predsjednik HUP – Udruge trgovine i direktor NTL-a, naglasio je kako u ovom trgovačkom udruženju koje ima više od 1500 prodajnih objekata u Hrvatskoj itekako osjećaju nedostatak radne snage. „U mnogim mjestima mi smo jedini trgovac te smo zbog nedostatka kadra primorani raditi jednokratno i dio trgovina zatvarati. Moguće je da smo na putu da postanemo kao Njemačka i da imamo samo supermarkete i diskontere bez prisustva malih trgovina na tržištu“, kazao je Evačić. On je naglasio kako je unatoč tome što poslujemo na Jedinstvenom europskom tržištu i što je riječ o jednoj djelatnosti, ipak potrebno podijeliti trgovce na hrvatskom tržištu na domaće i strane. „Po tom smo se ključu podijelili i kada je riječ o neradnoj nedjelji. Domaći trgovci su gotovo u cijelosti suglasni da se rad nedjeljom ne zabrani, nego ograniči, odnosno da se regulira kako se ne bi iscrpljivali resursi. Međutim, u okviru HUP-Udruge trgovine i HGKSektora za trgovinu oko tog pitanja suglasnosti nema. Moj je osobni stav ispred NTL-a, ali i stav ogromnog diwww.suvremena.hr

11


[održan MAGROS 2019] jela domaće trgovine u vlasništvu hrvatskih trgovaca da bi rad nedjeljom trebalo regulirati drugačije nego je to sada“, poručio je Evačić te dodao kako je hrvatska javnost senzibilizirana po ovom pitanju i podsjetio kako trgovine u brojnim zemljama Europe ne rade niti subotom popodne a kamoli nedjeljom. Prema njegovim riječima, a nastavno na ranije iznesene stavove o nedostatku radne snage, on je istaknuo kako je uz iznos plaće upravo to moraju li raditi nedjeljom glavno pitanje koje pri zapošljavanju postavljaju djelatnici.

nost lakšeg pristupa tržištu od 550 milijuna ljudi, a glavni nedostatak je otvorenost prema konkurenciji. „To je tržište ogromnog potencijala i potrebno je fokusirati se na tržišne niše, biti izvrstan u onome što se radi, biti cjenovno konkurentan i na tim parametrima graditi prosperitet i kompanije i svojih zaposlenika i društva u cjelini. Nemamo izbora, utakmica traje i mi moramo u toj utakmici biti konkurentni“, naglasio je državni tajnik Antonić.

Violeta Jelić

Dr. Sichla je potvrdio Evačićeve riječi istaknuvši kako su u Njemačkoj i AuDarko Radišić je naglasio kako neradstriji sve trgovine nedjeljom zatvorena nedjelja ima neprocjenjiv značaj za ne. „Je li uistinu potrebno da idete u majke koje rade u trgovini i koje tako trgovinu nedjeljom!? Mi taj dan provoimaju priliku provesti nedjelju sa svodimo doma. Postavlja se također pijom obitelji. „Rekao bih da su Njemačtanje kakva je produktivnost rada u ka i Austrija uređena društva i to je trgovini u Hrvatskoj i pridonosi li rad primjer koji trebamo slijediti. Oni su nedjeljom toj produktivnosti?“, upita pravila jasno postavili i tu se zatao je predsjednik Njemačko-hrvatpravo očituje još jedan hrvatski proske industrijske i trgovinske komore blem, a to je da se mi stalno nekome (AHK). Katavić je istaknuo da ako Hrprilagođavamo. I ovo je jedan od asvatska želi naprijed onda treba gledapekata demografskih problema o koti prema Europi kao uzoru. „Mi mojima sam ranije govorio. Radnom neramo gledati one koji su bolji od nas. djeljom se gubi puno veća vrijednost Stoga sam mišljenja kako je neradna od novca koji se možda generira pronedjelja nešto što se mora provesti dajom“, naglasio je Krašev menadžer. u Republici Hrvatskoj jer ćemo na taj način omogućiti našim ljudima da U nastavku panela govorilo se i o imaju zasluženi odmor“, reZakonu o nepoštenoj trgokao je Katavić te dodao vačkoj praksi. Rečeno je U EU kako su protiv te odlukako je, unatoč ispravmaloprodaja ke upravo trgovci koji noj namjeri, ovaj zaraste potaknuta dolaze s tržišta koje kon na svojevrstan je dr. Sichla spomenačin „prenormirastom cijena, a nuo. „Ne vidim rarao„ odnose proikoličinski rast potiče zloga zašto ti isti trzvođača i trgovaca. istočna Europa govci u Austriji i NjeUpozoreno je kako mačkoj nedjeljom ne se jednim zakonom uključujući i rade, a kod nas inzistine može riješiti cijeli Hrvatsku raju da se radi“, upitao je lanac opskrbe hranom i Katavić. da se ne mogu poistovjećivati odnosi velikih trgovaca s veliS druge strane, državni tajnik u Minikim dobavljačima i nekih malih OPGstarstvu gospodarstva, poduzetnišova s kupcem njihove robe. Dobrim se tva i obrta Mario Antonić istaknuo je ocjenjuje zabrana dumpinga, ali poljoi drugi argument. „Iako sam osobnog privredna proizvodnja nije time dobistava da se nedjeljom u trgovini ne la zaštitu nego je došlo do rasta uvoradi, treba znati da hrvatsku obalu i za i kao takav Zakon o nepoštenoj trdruge krajeve hodočaste milijuni tugovačkoj praksi ne bi trebao zaživjeti, rista. Tko će opskrbiti sve te turiste upozorili su čelni ljudi NTL-a i KTC-a. ako se nedjeljom ne radi“, upitao je Antonić. Evačić i Katavić ističu kako Kada je riječ o Jedinstvenom europje i Austrija turistička zemlja pa trgoskom tržištu istaknuto je kako je glavvine nedjeljom (ipak) ne rade.  na prednost njegova veličina i moguć-

12

Suvremena trgovina 5(44)

Bez ulaganja ne možemo naprijed Uvodničar i moderator drugog panela koji je okupio pet također vrsnih panelista na temu „Želi li Hrvatska (uopće) ulaganja u gospodarstvo – gdje i kako?“ bila je Violeta Jelić, glavna tajnica HOK-a i predsjednica Promatračke skupine za uspostavu jedinstvenog tržišta Europske unije (SMO – Single Market Observatory). Ona je pojasnila kako je riječ o tijelu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora koji služi kao savjetodavno tijelo Europskom parlamentu i Europskoj komisiji. „Europski gospodarski i socijalni odbor sastavljen je od predstavnika poslodavaca, zastupnika radnika te različitih drugih društvenih grupacija. U tom odboru predstavnici i svih država članica daju svoje mišljenje na neki od prijedloga komisije koji će dati dalje u proceduru. Kako bi ta mišljenja bila što kvalitetnija i kako bi se parlamentarci lakše pozicionirali kod donošenja neke od odluka u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru postoje i tri opservatorija, a jedan od njih je i SMO“, objasnila je Jelić koja je u ovom trenutku na čelu tog opservatorija. Kretanja u turizmu, investicije u nove tehnologije, odljev radne snage, sudjelovanje malih proizvođača u gospodarstvu RH, bila su neka od ključnih izazova na koje je stavljen naglasak u sklopu rasprave koja je uslijedila. Direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić naglasila je da su ulaganja nužna na svim razinama jer su, uz potrošnju, upravo investicije glavni pokretač gospodarskog ciklusa. „Pred nama je novi investicijski ciklus jer se u trgovini primjećuje stagnacija nakon velikih ulaganja 90-ih. Bez toga nećemo moći pratiti svjetske trendove, a to je nužno da bi se pozicionira-


Učesnici drugog panela: Mario Turalija, Zdenko Lucić, Tomislava Ravlić, Marina Perić Kaselj, Neven Ivandić i moderatorica Violeta Jelić li na europskom i svjetskom tržištu“, istaknula je Ravlić. Zdenko Lucić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, istaknuo je kako je poticanje ulaganja u nove tehnologije jedno od prioriteta njegovog ministarstva. „Tako se primjerice Zakonom o poticanju ulaganja koji propisuje do 10 godina oslobađanje od plaćanja poreza na dobit dodatno honorira investicije kojima se kreiraju nova radna mjesta u aktivnostima visoke dodane vrijednosti. Dodatno, za ulaganja u uvođenje nove tehnologije dodjeljujemo do milijun eura bespovratno iz nacionalnih sredstava, a do pola milijuna eura može se dobiti za aktivnosti iz područja istraživanja i razvoja. Dodjeljivane su državne potpore kako bi se dignula tehnološka razina poduzeća i samim time naše industrije. U 19 natječaja za poduzetnike za bespovratna sredstva ukupno je dodijeljeno 4,5 milijardi kuna te je sav fokus bio na uvođenju novih tehnologija“, naglasio je Lucić dodajući kako Hrvatska prati trend ulaganja u nove tehnologije na razini Europske unije i da sama državna uprava ulaže u digitalne javne servise kako bi uslugu po-

boljšali prema poduzetnicima i građa11 milijardi kuna investicija. „Neke su završile, neke su pri završetku, ali su nima. Mario Turalija, zamjenik predti svi novci plasirani. I kada pogledate sjednika Uprave Hrvatske agencije za sve ono što poduzetnik mora ostvariti malo gospodarstvo, inovacije i invesukladno projektu dolazimo do brojsticije (HAMAG-BICRO), kazao je kako ke od 16 tisuća novozaposlenih“, nasu uz podršku ove agencije provedeni glasio je Turalija dodajući kako su rebrojni projekti a kao jedan od najpozultati djelovanja agencije u zadnjim znatijih je i certifikacija u sklopu progodinama znatno bolji nego je to bilo jekta Izvorno hrvatsko. „U sklopu ovog u prijašnjem periodu. projekta naši mikro poduzetnici dobili su 100 posto bespovratnog iznosa suDr.sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljifinanciranja kako bi ovu oznaku iskoca Instituta za migracije i narodnosti, ristili da se približe hrvatskim potroukazala je na to da je poražavajuće što šačima. Programi poticaja Minisu znanstvene institucije jako starstva gospodarstva, pomalo povezane s gospoduzetništva i obrta naUdio darstvom i da ne postopravljeni su tako da se je precizni podaci oko investicija u na njih mogu prijakojih bi i znanstvene istraživanje i razvoj viti i mikro, mali i i gospodarske inu hrvatskom BDP-u srednji poduzetnistitucije bile u suci, a u sustavu HAglasju. „Zbog toga u 2018. godini iznosio MAG-BICRO-a ovi se moramo služiti je 0,87 posto, dok je poduzetnici čine procjenama. Dakle, prosjek Europske 99 posto naših naprocjenjuje se kako tječaja“, kazao je Tuje od ulaska Hrvatske unije 2,2 posto ralija te podsjetio kako u Europsku uniju iz naše je kroz ovu agenciju u suzemlje iselilo oko 300 tisuća radnji s Ministarstvom gospograđana, iako službene statistidarstva, poduzetništva i obrta plasike to ne pokazuju jer građani koji su rano više od 3 milijarde kuna bespoodselili ne moraju odjaviti prebivalivratnih sredstava i generirano više od šte pa ih službena statistika temeljem www.suvremena.hr

13


[održan MAGROS 2019] tih podataka i dalje vidi u Hrvatskoj“, kazala je Perić Kaselj. Ona je upozorila kako je odseljavanje tolikog broja ljudi pogubno za našu zemlju i da ne stoji izjava premijera Andreja Plenkovića kako je taj odlazak prirodna posljedica otvorenog zajedničkog tržišta, pogotovo kada većina ljudi kao razloge odlaska ne navodi nemogućnost pronalaska posla, nego nefunkcioniranje pravosudnog i državnog sustava u cijelodrugih zemalja gdje sve svoje dnevsti. „Iz vladajućih krugova ove je godine potrebe mogu zadovoljiti u hotene izdana procjena za 2018. u kojoj se lima pa im trgovina nije od tolike važkonstatira da je došlo do useljavanja u nosti kao kod nas“, pojasnio je IvanRH i da je prestalo iseljavanje. Međudić te je dodao da koliko god je trgovitim, brojka od 300 tisuća iseljenih grana neupitno važna za turizam čini se đana je stvarno alarmantna. S druge kako je i dalje nedovoljno korististrane, po procjenama nama mo za plasman naših domanedostaje više od 100 tićih proizvoda. „Kako se to Domaći suća radnika koje morami obraćamo ljudima trgovci mo uvoziti pa su slijekoji su došli u Hrvatdom toga povećane upozoravaju kako sku koji bi kada odu i kvote pri čemu 80 iz naše zemlje trebaje radna snaga danas posto radne snage li postati promotonajveći problem s dolazi iz zemalja bivri naših proizvoda? še Jugoslavije“, rekla kojim se susreće Koristimo li dovoljje ravnateljica Instituno ovu nišu, znamo hrvatska trgovina ta za migracije i narodli doista ispričati priču nosti te ukazala na poo hrvatskom proizvodu te raznu činjenicu da je oko 5 možemo li prenijeti priču o posto onih koji dolaze visoko kvaliteti hrvatskog proizvoda kada obrazovano, dok su ljudi koji napugovorimo, primjerice, o hrani ili piću?“, štaju Hrvatsku većinom visoko obraupitao je Ivandić te je podsjetio kako zovana radna snaga. su hrana i piće treći po važnosti moNastavno na njeno obraćanje nadovezao se i dr.sc. Neven Ivandić, viši znanstveni suradnik u Institutu za turizam, koji je istaknuo kako je Hrvatska ove godine po prvi put dobila kompleksnu sliku veličine i važnosti turizma za gospodarstvo na razini službene statistike koja je obuhvatila ne samo noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima, nego i pokazatelje sa strane fizičkog korištenja te sive ekonomije obuhvativši i nautiku i jednodnevna noćenja. „I kada pogledate gdje ti naši turisti troše onda se trgovina postavlja kao izuzetno važan element ukupnoga turističkog proizvoda pri čemu trgovina zajedno s domaćim proizvođačima i uslugama generira 17 posto ukupne vrijednosti turizma za gospodarstvo. To je izuzetno veliki udio budući da trgovina s proizvodnjom postaje druga najvažnija turistička djelatnost. Ta velika važnost trgovine je specifičnost Hrvatske jer je većina turista smještena u kampovima ili privatnim apartmanima za razliku od nekih

14

Suvremena trgovina 5(44)

tiv za dolazak u Hrvatsku.

više za domaći proizvod“, naglasila je direktorica Sektora za trgovinu HGK. Ona je podsjetila kako su iz Bruxellesa početkom 2000-ih dolazile i određene „packe“ kada je riječ o akciji Kupujmo hrvatsko, no to se promijenilo 2008. godine kada su se uslijed gospodarske krize sva tržišta Europe okrenula domaćim proizvodima i domaćoj proizvodnji bez koje niti jedno tržište nije moglo očekivati oporavak i uspjeh. „I upravo je akcija Kupujmo hrvatsko iz jedne male Hrvatske bila dobra ideja i za neka velika europska tržišta da pokrenu slične akcije u svojim državama, a mi smo 2015. otišli i korak dalje te smo napravili pilot projekt ‘hrvatski proizvod za hrvatski turizam’ koji je imao za cilj afirmirati domaće proizvode kod stranih potrošača koji dolaze u turistički posjet našoj zemlji“, zaključila je Ravlić te dodala kako je podrška domaćoj proizvodnji pravi put za rješavanje svih ostalih ekonomskih i demografskih pitanja koja opterećuju našu svakodnevicu i budućnost.

Tomislava Ravlić je na to dodala kako je specijalizirani projekt Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatKao zaključak ove, 31. po redu konski turizam, dio ove akcije koja traje ferencije MAGROS, možemo reći da već 22 godine. „Ako se vratimo u tu jedinstveno europsko tržište 1997. godinu sjetit ćete se da u svojoj osnovi označava je tada bilo popularno sve svojevrsni dualizam. S Ulaganja što je strano, a domaće jedne strane to je unise uopće nije cijenilo su nužna na formno, otvoreno i te se masovno odsvim razinama jedinstveno tržište lazilo u kupovinu u s više od pola mijer su, uz potrošnju, inozemstvo. HGK je lijarde stanovnika, već tada prepoznaupravo investicije a s druge strane to la važnost okretaglavni pokretač je usmjerenje na jenja i mijenjanja svidinstvenost svakog jesti naših potrošagospodarskog lokalnog područja, reča o tome koliko je bitciklusa gije ili zemlje članice koja no podupirati domaće, a ima povijesnu dužnost raprvi rezultati akcije Kupujzvijati i koristiti sve raspoložive mo hrvatsko vide se tek nakon 18 potencijale i kapacitete stavljajući prigodina. To su jako dugotrajni procesi tom u funkciju sve svoje lokalno bojer se kroz njih odgaja nacija pa danas gatstvo kako bi ostvarili dodanu vrimožemo reći kako je više od 80 posto ljudi čulo za akciju, podupire domaće jednost za lokalno tržište, ali i EuropST i spremno je izdvojiti čak i koju kunu sku uniju u cjelini.


Zahvaljujemo se svima koji su pomogli da ovogodišnji Magros ovako uspije!

Visoko pokroviteljstvo:

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović

Milan Bandić gradonačelnik Grada Zagreba

Glavni pokrovitelj: GRAD ZAGREB

Pokrovitelji:

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA

Suorganizatori:

Zlatni sponzori:

Srebrni sponzori: KONFEKCIJA KRAPINA

Smart partner: Europa pred vratima vaše tvrtke

Organizacijska podrška:

Aplikaciju

izradio

Europska komisija

Medijski pokrovitelj:

Medijska podrška:

www.suvremena.hr

15


[digitalizacija u prodajnim kanalima]

IZAZOVI DIGITALNE TRGOVINE piše gost urednik: prof. dr. sc. Velimir Srića

S

vjetskim razvojem i stvaranjem nove vrijednosti danas dominira digitalna ekonomija. Vođe razvijenog svijeta sredinom siječnja svake se godine susreću u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu. Na njemu se prezentira i ranglista zemalja prema konkurentnosti, odnosno sposobnosti da potiču i podržavaju gospodarski razvoj i stvaraju novu vrijednost. U svojem istraživanju Davos razlikuje Gospodarstva koja su temeljena na resursima (Factor-driven) Gospodarstva pokretana efikasnošću (Efficiency-driven) i Gospodarstva temeljena na inovacijama (Innovation-driven). Hrvatska se već neko vrijeme nalazi na pola puta između druge i treće kategorije. U vezi s tim, Davos veliku pažnju posvećuje stvaranju inovacija i „Četvrtoj industrijskoj revoluciji“, posebno naglašavajući dubinu promjena koje sa sobom donosi burni razvoj robotike, 3D printera, umjetne inteligencije, mobilnog komuniciranja, društvenih mreža i „pametnih“ stvari. U žarištu tih procesa je i digitalna trgovina jedan od nezaustavljivih trendova moderne ekonomije. Digitalizacijom se ostvaruje tradicionalni san svih kupaca: što brže, jeftinije i informiranije doći do željenog proizvoda

16

Suvremena trgovina 5(44)

ili usluge i tradicionalni san svih prodavača: što lakše i brže doći do kupaca i zadovoljiti njihove potrebe uz što niže troškove. Guru menadžmenta 20. stoljeća Peter Drucker isticao je da je posao svih poslova pronaći nove kupce i zadržati stare kupce. Zato je najvažniji ekonomski proces zapravo prodaja. Ako ne uspiješ prodati, sve drugo što radiš nema smisla! To postavlja digitalnu trgovinu u središte suvremenog gospodarstva kao jedan od temelja uspjeha. Danas je moderno uz sve upotrijebiti prefiks „digitalni“. Međutim, digitalna prodaja i dalje ostaje prodaja, digitalizirana trgovina je i dalje trgovina, a digitalni marketing je i dalje marketing, odnosno, to su društveni i upravljački procesi kojima pojedinci i skupine dobivaju ono što trebaju i ono što žele putem stvaranja i razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima. Oduvijek, sve što radimo, bez obzira koji posao radimo, svodi se na prodaju i jest prodaja. Radite li u trgovini, nabavi, logistici, informatici, financijama, razvoju i istraživanju, proizvodnji ili službi za razvoj ljudskih resursa, vi nekome nešto prodajete i bolje ćete uspjeti u svojem poslu znate li dobro „prodavati“. Neki prodaju ideje, drugi izvje-

štaje, neki „prodaju“ znanje, a neki informaciju, jedni „prodaju“ projekte, a drugi pravilnike o standardima kvalitete. Onaj koji nije na vanjskom tržištu u načelu pripada „internom“ tržištu na kojem nudi svoje „proizvode i usluge“ ostalima. Šefovi moraju djelatnicima „prodati“ misiju, viziju i dugoročne ciljeve poduzeća. Moraju im, također, „prodati“ godišnje planove, mjesečne ciljeve, moraju ih uvjeriti u pravila i norme organizacije, „prodati“ im smisao i važnost svakog pojedinog zadatka koji im dodjeljuju, žele li da ga djelatnici obave s voljom, motivacijom i zanosom. Dakle, stalno trgujemo, a danas to radimo digitalno. No i dalje se uspješna trgovina definira kao pomoć sudionicima da ostvare svoje ciljeve, a klasični odnos kupca i prodavača pretvara se u odnos konzultanta i klijenta. Novost ove ideje je u tome da konzultant ne radi nešto klijentu samo zbog svoje koristi već nastoji pomoći, stvarati Win-Win odnos te postići zajednički uspjeh i zadovoljstvo. Zato današnjom trgovinom vladaju „portali“, mjesta gdje se oni koji nešto nude povezuju s onima koji nešto trebaju. Klijenti traže svoje konzultante i obrnuto. Tako Uber spaja vozače i one koji trebaju vožnju, Airbnb ponuđače smje-


štaja i one koji trebaju smještaj i sva se trgovina „uberizira“ i „airbnbizira“.

Već postoji preko 50 milijardi uređaja koji su povezani na Internet.

Slijedom toga, glavno pravilo uspješne digitalne trgovine postaje „dobra namjera“. Model zajedničkog uspjeha prerasta u temeljni element sustava vrijednosti. Samo tada moći će „konzultant“ ući u komunikaciju s „klijentom“ s iskrenom željom da pomogne riješiti njegov problem, a on će to osjetiti i povjerovati mu. Pritom ključna riječ ostaje „povjerenje“, samo se ono danas zasniva na tehnologiji i to digitalnoj, što ujedno znači „na Internetu“.

Digitalna trgovina donosi pojavu virtualnih prodavaonica i virtualnog tržišta koje ne poznaje granice. Ključnu uloga imaju mrežni servisi, jer se mrežno mjesto ponaša kao virtualna prodavaonica, odnosno interaktivni katalog. Na njemu se mogu obaviti sve potrebne aktivnosti povezane s kupovinom. Plaćanje robe može se obaviti mobilnom aplikacijom, bankovnom ili kreditnom karticom, elektroničkim bankarstvom ili pouzećem.

Zašto se sva trgovina „preselila“ na Internet? Zato što su tamo svi potencijalni kupci i klijenti. Danas preko 4 milijarde korisnika svakodnevno koristi Internet za informiranje i razonodu, a svi, posebno mladi sve više vremena provode na društvenim mrežama i aplikacijama putem svojih pametnih telefona. Pritom se koriste alatima poput eprodaje, mobilne prodaje, elektroničke trgovine, društvenih mreža, web stranica, banera e-mail i mobilnog marketinga. Prema istraživanjima svjetskih konzultantskih kuća, 90% menadžera iz 500 najvećih globalnih poduzeća slaže se da je digitalna transformacija strateški prioritet, 87% njih ima digitalnu strategiju, 20% još nisu započeli digitalnu transformaciju, 90% traga za „digitalnim talentima“, a samo je 17% vodećih kompanija svijeta „digitalno integrirano“. Ta je manjina dvostruko uspješnija od ostalih u pokazateljima rasta i profitabilnosti.

Iako se ocem online kupovine smatra Michael Aldrich, globalni guru digitalne trgovine svakako je Jeff Bezos. On je 1994. godine osnovao tvrtku Amazon kao internetsku knjižaru. Prvu knjigu prodali su 3. travnja 1995. godine te uskoro počeli prodavati DVD, CD i video kazete, mp3 sadržaje, zatim softver, video igre, elektroniku da bi na kraju ponudu proširili na odjeću, hranu, namještaj, dječje igračke i nakit. Danas je Amazon najveća internetska tvrtka po prihodima u svijetu i sedmi najveći poslodavac u SAD-u, a Jeff Bezos je postao najbogatiji čovjek na svijetu.

Digitalizacija kao dominantni trend proizlazi iz činjenice da čak sedam od osam pozicija najvrednijih javnih kompanija na svjetskom tržištu kapitala zauzimaju tvrtke digitalne transformacije, sve relativno mlade, a put prema vrhu počele su kao startupovi, tvrtke iz garaže. To su informatički divovi Microsoft, Apple, Amazon, Google (ili Alphabet), Facebook, Alibaba i Tencent. Dakle, svjetskim razvojem i stvaranjem nove vrijednosti dominiraju stupovi digitalne ekonomije. Zato moderni poslovni ljudi moraju razumjeti digitalne trendove jer se na njima gradi i digitalna budućnost. Danas je godišnja vrijednost plaćanja putem mobilnih telefona dosegla 6.500 milijardi US$, a ekonomski efekti Interneta mjere se kao 5,4% globalnog BDP-ja, što je 75% više od naftne industrije.

Tvrtka je od početka pionir u disruptivnoj trgovini. Godine 2005. Amazon počinje nuditi Amazon Prime, besplatnu dvodnevnu dostavu u SAD za godišnju naknadu od 79 dolara. Danas Amazon dominira računarstvom u oblaku (Cloud Computing), kontrolirajući dobar dio fizičke infrastrukture Interneta. Tu pripadaju Amazon Elastic Compute Cloud (Amazon EC2), virtualna farma za web hosting, Amazon Simple Storage Service (Amazon S3) koja omogućava pohranjivanje računalnih datoteka na Amazonove poslužitelje. 2007. godine tvrtka pokreće Amazon Music, online glazbenu trgovinu i Amazon Kindle, e-čitač knjiga. Njihovi korisnici od tada mogu pregledavati, kupovati, preuzimati i čitati e-knjige, novine, časopise i druge digitalne medije putem Kindle Store-a. Pred dvije godine pustili su u promet trgovinu pod naslovom „Amazon Go“ u kojoj nema blagajni niti kolica. Kupci ulaze i registriraju se mobilnim telefonom, a zatim slobodno uzimaju sa polica sve proizvode koji su im potrebni, stavljaju ih u vlastite torbe ili džepove, a zatim odlaze bez ikakve provjere. Su-

stav uz pomoć umjetne inteligencije, analize podataka i računalne vizualizacije utvrđuje što je neka osoba kupila i to joj po izlasku iz trgovine obračuna putem elektroničke transakcije, kao u klasičnom dućanu. Istovremeno je u redovnoj upotrebi još jedna maloprodajna inovacija, „Amazon Air“, sustav dronova kojima se željena roba dostavlja u kupčevo dvorište u manje od 20 minuta od slanja digitalne narudžbe putem mobilnog telefona. Amazon ima preko milijun „partnera“ i njegov Affiliate Program koristi 1,2% svih web stranica i to je druga najpopularnija oglašivačka mreža nakon Googlea. Od 2001. do 2011. Amazon je bio domaćin maloprodajne web stranice za Target, a preko svojeg portala (Amazon.com) upravlja digitalnom prodajom za Sears Canada, Bebe Stores, Marks & Spencer, Mothercare i Lacoste. Od 2013. Amazon je u partnerstvu s Poštanskom službom SAD-a, a od 2016. kroz partnerstvo s Civil Aviation Authority Velike Britanije pokrenuo je već spomenutu isporuku putem dronova. Drugi pionir i još uvijek gigant digitalne prodaje je eBay koji pruža online uslugu aukcijske kupnje i prodaje i čiji su korisnici učlanjeni u PayPal sustav, najsigurniji i najbrži način plaćanja diljem svijeta. Kupci i prodavatelji putem PayPala uživaju zaštitu od eventualnih prijevara, a u slučaju neisporuke, PayPal im vraća novac za plaćenu stvar i poštarinu. I europsko digitalno trgovanje raste iz godine u godinu. Između 2015. do 2019. ostvaren je rast od 65% sa 960 milijardi eura prihoda realiziranih u 2019. godini. Devet od deset Europljana kupuje online barem jednom godišnje. Među građanima Velike Britanije svakodnevnih korisnika digitalne trgovine ima 8%, kao i Talijana, a još više ili 9% kod Poljaka. Britanci se ističu kada je u pitanju tjedna aktivnost e-kupovanja i ona iznosi 41%. Slijede Irci s 32% i Nijemci s 30%. Strah od prijevare glavni je razlog izbjegavanja digitalne trgovine. Za 71% stanovnika Grčke to je glavna prepreka. Odjeća i obuća daleko su najpopularnije kategorije, a slijede ulaznice, elektronika i knjige. Istraživanje pokazuje da ljudi u Poljskoj i Litvi najčešće koriste e-trgovinu dnevno, a Britanci tjedno. Manje www.suvremena.hr

17


[digitalizacija u prodajnim kanalima] od jednom mjesečno kupuju stanovnici Bugarske, Estonije i Latvije. Hrvatska je među prve četiri države čiji će stanovnici najvjerojatnije kupiti odjeću, obuću i modne dodatke s međunarodne web stranice, tik uz Estoniju, Latviju i Irsku. Digitalna trgovina u Hrvatskoj sve se brže razvija. Godine 2017. činila je između 1 i 3% ukupne prodaje, a procjene govore da je danas dosegla 5%. Prema istraživanjima, u Hrvatskoj digitalno kupuje čak 81% ispitanika, a 35% ih to čini više puta mjesečno. Najaktivniji online kupci su u dobnoj skupini od 30 do 39 godina s visokim stupnjem obrazovanja. Popularnost digitalnog trgovanja uzrokuju pristupačne cijene (ovu prednost ističe 73% online kupaca), ušteda vremena (62%), dostupnost u bilo koje vrijeme (57%), bolja ponuda od klasičnih trgovina (57%), predmeti koji su ekskluzivno dostupni online (55%) te mogućnost dostave (44%). Glavna prepreka za kupovinu putem interneta je činjenica da ispitanici žele predmet koji kupuju vidjeti uživo (52%). U zadnje vrijeme raste interes za nove oblike plaćanja od mobilnih telefona i beskontaktnih kartica do elektroničkog novčanika (e-wallet). Hrvatska ima niz platformi digitalne prodaje, a najpoznatije su eKupi, Mall. hr, Njuškalo.hr. Njuškalo je popularni internetski oglasnik koji svakodnevno spaja stotine tisuća kupaca i prodavatelja. Dio je austrijskog medijskog koncerna Styria Media Group AG vlasnikom novinskih brandova 24sata, Večernji list i Poslovni dnevnik te internetskih portala Zdravakrava.hr, Klokanica.hr, Budi.in i Mondo.hr. Lansiran je u rujnu 2007. godine i u šest mjeseci svrstao se među Top 10 najposjećenijih internetskih stranica. Platforma omogućuje trgovanje između pojedinaca i tvrtki, putem sigurnog, jednostavnog i intuitivnog okruženja.Spada među tri najposjećenija hrvatska portala i svojim korisnicima nudi moćan alat za online trgovanje. Zadatak je pomoći ljudima da nađu ono što traže: auto, kućnog ljubimca, kartu za koncert, stan za najam ili kozmetičke usluge. Online digitalna platforma eKupi iz sastava Grupe M SAN ostvaruje godišnje oko 20% rasta prihoda te broja kupaca i isporuka, ali ukupan iznos pro-

18

Suvremena trgovina 5(44)

daje ne prelazi 300 milijuna kuna uz oko 350 tisuća kupaca. Njihovo zaštitno lice je Kupko koji predstavlja partnera u internetskoj kupovini, a eKupi osim Hrvatske posluje u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu. Ponuda sadrži pametne telefone, kućanske aparata, igračke, auto i moto opremu, sportsku prehranu, parfeme i drogerijske proizvode, aviokarte, paket aranžmane, modne dodatke, školske udžbenike, laptop i tablet računala i slično. Mall.hr je web trgovina koja pripada grupaciji Netretail Holding, jednom od najvećih web trgovaca Srednje i Istočne Europe. Sustav je vrlo uspješan u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Sloveniji. Nude proizvode od kućanskih aparata, računalne opreme, telefona, proizvoda za dom, hrane za životinje, alata za vrt do odjeće i obuće. Imaju besplatnu dostavu za narudžbe iznad 1000 kuna, a sigurnost garantiraju jer posjeduju nacionalnu oznaku CERTIFIED SHOP i europsku oznaku povjerenja EMOTA. Među tvrtkama digitalne prodaje ističe se i mStart, jedan od pionira u uvođenju i primjeni e-poslovanja. Njena rješenja su još 2003. godine poslužila kao informacijski posrednik u razmjeni poslovnih podataka Konzuma i njegovih dobavljača. Kao certificirani posrednik, mStart pruža usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava te obavlja elektroničku razmjenu računa između izdavatelja e-računa i primatelja. Na tržištu nudi niz usluga, objedinjenih pod nazivom Digitalni ured, što uključuje usluge upravljanja cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja, slanja i arhiviranja e-računa. Tvrtka je u segmentu digitalnih plaćanja razvila i uslugu eWallet Event (cashless sustav naplate i kontrole prolaza) kao rješenje koje već sedam godina zaredom služi kao „prodajna platforma“ za Ultra Europe Festival u Splitu. Digitalna trgovina povezana je uz još jedan suvremeni pojam, a to je cirkularna ekonomija ili kružno gospodarstvo. Ono se temelji na ideji kruženja materije i energije u prirodi pri čemu je poželjno da se sve obnavlja i ništa ne propada. „Otpad“ ne postoji, sve što je „potrošeno“ ponovno postaje resurs. Cirkularna ekonomija omogu-

ćava ponovno korištenje/recikliranje proizvoda, stvaranje novih radnih mjesta i čuvanje prirodne regenerativne osnovice okoliša, uz generiranje dodatnih financijskih sredstava. Dok glavni protivnici kružnog gospodarstva govore o velikim troškovima „recikliranja“, dotle zagovornici ističu da je to jedini put prema dugoročnoj uštedi i istinski održivom razvoju. Digitalna trgovina je bitni dio cirkularne ekonomije jer ubrzava, pojednostavnjuje i pojeftinjuje proces razmjene dobara i usluga, direktno povezujući „ponuđače“ i „potrošače“. Time se, kao što smo već naglasili, ostvaruje tradicionalni san kupaca da uz što manje troškova dođu do željenog proizvoda ili usluge i tradicionalni san svih prodavača da sa što manje resursa dođu do kupaca i zadovolje njihove potrebe. Tradicionalna trgovina počiva na ideji beskonačnih resursa. Ponašanje u kojem poduzeće brine samo o sebi, vlastitom interesu, profitu i rastu, dovodi do nerazumnog iscrpljivanja resursa i neracionalnog trošenja stvaranjem otpadaka, smeća i nepotrebnih stvari koje se ne mogu ponovno koristiti. Ponašanje nije tipično samo za proizvodna poduzeća nego i za državnu birokraciju, javne službe, pa čak i za obrazovanje, znanost i umjetnost. Umjesto održivosti, sklada, zajedništva, sinergije i ravnoteže, prevladavaju ideje trošenja, sukoba, individualnih interesa, sebičnosti i kratkoročnih koristi. Takav mentalitet rađa besmislene hrpe nisko-vrijednih proizvoda što se brzo bacaju i zamjenjuju novima, koji zanemaruje štednju i recikliranje otpada i koji nimalo ne mari za prirodni sklad i održivost stvaranja i života na Zemlji. Danas nam treba mentalitet održivosti i sklada koji počiva na ideji obnavljanja, a ne uništavanja, na težnji usklađivanja i suradnje, a ne bespoštedne konkurencije, na vrijednostima zajedništva i brige za opstanak cjeline, a ne na sebičnom interesu pojedinaca i skupina i želji da profitiraju na račun drugih. Rješenje je sinergija modernih digitalnih tehnologija i njihovog korištenja u stvaranju cirkularne ekonomije. Korištenjem podataka, prenošenjem informacija, a ne ljudi i roba, povezivanjem resursa u tehnološke i društvene mreže, stvaraju se pretpostavke za sasvim nove poST slovne modele.


D o n a d e j i t i Budi

h i v o C E V PE NAGRADNA

. DO 15.12.

IGRA OD 1.10

1.000 100.000 kn 300 7 X

X

na PEVEC darovnoj kartici

kn

na PEVEC darovnoj kartici

Igrati je lako, to može svatko: 2. 1.

KUPI

alno za minim 200 kn

PRIJAVI se na info pultu ili na pevec.hr

Čovječe, MILJA kuna!

3.

OSVOJI

7 x 100.00 0 kn i 300 x 1.00 0 kn


[digitalizacija u prodajnim kanalima]

Online i offline postaju podjednako važni prodajni kanali piše: doc. dr. sc. Davor Perkov Libertas međunarodno sveučilište Zagreb

P

oslovni svijet se mijenja stalno i mnogo brže nego ikad prije. Dok se sve više napuštaju zrele i zastarjele industrije, dotle se poslovne organizacije, brendovi, lideri i zaposlenici moraju mijenjati i prilagođavati da bi ostali konkurentni. Digitalne tehnologije dramatično preoblikuju jednu industriju za drugom, pa poslovne organizacije provode široki spektar promjena kojima nastoje iskoristiti te trendove. Digitalizacijom poslovanja se digitalne tehnologije integriraju u sva područja poslovanja.

Digitalna transformacija obilježava naše doba Riječ je o radikalnoj promjeni sustava zbog primjene digitalne tehnologije, odnosno prelaska na poslovanje „bez papira“. Digitalna transformacija je promjena na pet područja:1 • • • • •

udaljenost komunikacija okruženje rad mobilnost.

Umjesto plaćanja putnih troškova i gubitka vremena, udaljenost je transformacijom riješena brojnim softverima za brzo dopisivanje, videopozivima i telekonferencijama kao što su Skype, Facebook i VoipDiscount. Danas je moguće s bilo kojeg mjesta komunicirati s drugim osobama udaljenima tisuću kilometara, jednostavno i elektroničkim putem. Umjesto dugih usmenih prezentacija i objašnjavanja, učinkovi-

tije je željenu poruku priopćiti u digitalnom obliku. Pod trećim područjem – okruženjem, misli se na „Četvrtu industrijsku revoluciju“ (Fourth Industrial Revolution – 4IR) ili „Industriju 4.0“ koja mijenja ekonomski krajolik svijeta, te pokretače rasta i konkurentnosti. Za ostvarenje ekonomskog uspjeha više nije dovoljno osloniti se samo na operativnu djelotvornost i rezanje troškova. Ključni parametri su inovacije, fleksibilnost i prilagodba stalnoj promjeni. Kako je promjena jedina konstanta, u prednosti će biti organizacije koje nove ideje, metode ili proizvode mogu prihvatiti brže od drugih. 2 Među ostalim promjenama, 4IR je prouzročila ubrzavanje inovacijskog ciklusa i brže zastarijevanje sadašnjih proizvoda i poslovnih modela. Ovaj proces stalne kreativne destrukcije stvara prilike novim igračima i umanjuje prepreke transferu tehnologije ali zahtijeva i upravljanje čestim industrijskim (sektorskim) disrupcijama. Tako primjerice, fleksibilna arhitektura digitalnih platformi omogućava prodavateljima brzo razvijanje prilagođenog B2B tržišta koje koristi B2C najbolje prakse. Uz mogućnost implementacije moćnih preporučenih algoritama koji se s vremenom nauče, tržište pojedinog prodavatelja će se zacijelo nastaviti razvijati i poboljšavati.

Digitalizacija poslovanja brenda Burberry U svojoj upravo objavljenoj knjizi „Upravljanje promjenama u poslovnim

organizacijama digitalnog doba“ navodim indikativan primjer kada je slavni britanski brend Burberry premostio jaz između online i offline kupovnog iskustva u prodavaonici Regent Street u Londonu. Digitalno je bilo ključno za način promišljanja o brendu, a da potrošači budu tretirani na isti način bez obzira jesu li povezani online ili su osobno u prodavaonici. U prodajni prostor su instalirali velike ekrane na kojima se uživo prikazuju modne revije širom svijeta, a pojedinačni proizvodi dostupni su za trenutnu kupnju. Burberry Regent Street je po prvi put oživio digitalni svijet ove kompanije u fizičkom prostoru, pri čemu kupci mogu doživjeti svaki aspekt brenda kroz impresivni multimedijalni sadržaj baš kao i online. Ulaskom kroz vrata kao da su potrošači ušli na korporativnu web stranicu Burberryja. Putem digitalnih uređaja mogli su kupovati online i odabrati prodavaonicu u kojoj će preuzeti odabrane odjevne predmete, te naručiti određenog prodajnog savjetnika za vrijeme svoga posjeta prodavaonici. Tijekom 163 godine duge tradicije, britanski brend Burberry se opirao tehnološkim inovacijama, da bi zahvaljujući izvršnoj direktorici Angeli Ahrendts (2006. – 2014.) u cijelosti digitalizirao proizvodnju i prodaju, te postao „high-tech“ predvodnik u industriji luksuza i privukao mlade kupce koji svijet gledaju kroz prozore na ekranima računala i pametnih telefona. 3 Otuda i najvažnije operativno pravilo: profitabilnost ovisi o izvedbi,

Lovrinović, I. (2018.). Digitalna transformacija nije informatizacija (završni rad). Sveučilište u Rijeci. Dostupno na: https://zir.nsk. hr/islandora/object/infri%3A255/datastream/PDF/view (preuzeto: 28. 11. 2018.), 16. – 17.

1

Schwab, K. (2018.). The Global Competitiveness Report 2018. Geneva: World Economic Forum, 37.

2

Perkov, D. (2019). „Upravljanje promjenama u poslovnoj organizaciji digitalnog doba“. Zagreb: Narodne novine, 150. – 170.

3

20

Suvremena trgovina 5(44)


a izvedba o pojedincima i timovima. Ljudi su srž trgovinske organizacije jer su povezani s njenim nastankom, opstankom i budućnošću. Ljudi su izravna pokretačka sila i potencijal svih organizacijskih promjena u okruženju trgovine digitalnog doba.4 Sigurno ste čuli a vjerojatno i koristili Google AdWords, Facebook, e-marketing, YouTube, Pinterest i Twitter, Foursquare, Instagram i optimizaciju internetskih stranica? Svakog mjeseca pojavljuju se neki novi digitalni kanali. Svaki je važan za digitalni marketing (barem tako kažu), ali činjenica je da svaki od njih drukčije utječe na kupca. Kada je riječ o digitalnim kanalima i prodaji, najprije moramo biti svjesni da su na putu odlučivanja (consumer decision journey – CDJ) potrošači koji koriste samo jedan kanal izuzetno rijetki. Statistika pokazuje da 80 posto internetskih transakcija uključuje dva ili više različitih digitalnih kanala. Recentna istraživanja u susjednoj Sloveniji pokazuju da su tamošnji potrošači koristili više od 3.700 različitih kombinacija putem kojih su pristupali web stranicama tijekom procesa odlučivanja.5 Mora nam biti potpuno jasno da neki kanali imaju bolji utjecaj na potrošača u fazi istraživanja, a drugi u fazi kupnje.

Digitalni prodajni kanali Prodajni digitalni kanali opisani u nastavku nisu najzaslužniji za kupnju putem interneta, već predstavljaju kanale putem kojih kupci najčešće zaključuju svoje kupovne odluke. Izravni posjet – Svaki dobro pozicionirani brend trebao bi ostvariti 15-20% kupoprodajnih transakcija izravnim posjetom. Organski posjet na internetskim tražilicama – Dobar organski položaj na internetskim tražilicama ostaje ključ uspjeha na webu. Organski posjeti potrošača u većini slučajeva čine više od 60% transakcija. Ako je ta stopa ma-

nja od 50%, prodavatelj mora ozbiljno razmisliti o optimizaciji web lokacije. Plaćena internetska tražilica (Google AdWords) – Ono što se ne može dosegnuti organski, može se učiniti plaćenim posjetom. Potrošač mora biti u mogućnosti pronaći na tražilicama web stranicu prodavatelja koji u suprotnom zaista ima veliki problem. Postotni udio plaćenih posjeta u kupoprodajnim transakcijama ovisi o strategiji (i organskim položajima prodavatelja) ali obično se kreće između 15% i 35%. Email marketing – Iako marketing putem elektroničke pošte nije kod nas još toliko razvijen, u inozemstvu rezultira sa zavidnih 7-8% transakcija. Činjenica jest da postoji ogromna količina „neželjene pošte“ putem e-pošte, ali je vrlo malo prodavatelja koji email marketing shvaćaju u pravom smislu te riječi. Marketing putem e-pošte funkcionira samo ako prodavatelj stvarno razumije koncept „permission marketinga“. To je oblik oglašavanja gdje se ciljanim potrošačima daje mogućnost primanja promotivno-prodajnih poruka. Ovaj koncept digitalnog marketinga sa prodajom kao krajnjim ciljem, popularizirao je Seth Godin, poduzetnik i autor, u svojoj knjizi iz 1999. godine „Permission Marketing: Turning Strangers Into Friends, And Friends Into Customers.“6 Taj tzv. „dozvoljeni marketing“ karakterizira se kao predviđeni, osobni i relevantan pri čemu se „neznanci pretvaraju u prijatelje a potom i u kupce“. Potrošači se – kao činom dopuštenja – prijavljuju za periodično slanje e-pošte s ažuriranjima i ponudama na temelju interesa koji iskazuju kada su registrirani na web stranici ili u drugoj dodirnoj točki interakcije potrošača s prodavateljem. Često se pozicionira kao suprotnost izravnom marketingu, gdje se promotivno-prodajne poruke i materijali tradicionalno šalju najširoj populaciji potrošača bez njihovog pristanka. Remarketing – i Facebook i Google nude mogućnost remarketinga, od-

nosno ponovnog traženja koje također djeluje pod pretpostavkom prethodnog razumijevanja već spomenutog koncepta „permission marketinga“. Prodavatelj mora shvatiti frekvenciju, razdoblje i relevantnost jer u protivnom može čak naštetiti imidžu brenda i prodaji. Remarketing je još uvijek u povojima, ali postiže sve upečatljivije rezultate. Prema Štalecu (2014) u Sloveniji su izmjerene i do 3 puta veće stope transakcija i povećanje prodaje od 60%. U međuvremenu su se zacijelo ovi udjeli znatno povećali. Primjer: LeasePlan je najveća svjetska kompanija za leasing vozila koja upravlja s više od 1,5 milijuna vozila u 32 zemlje. Usluge upravljanja voznim parkom LeasePlan kreću se u rasponu od kupnje vozila do remarketinga tih vozila na kraju ugovora. Do tisuću automobila bilo je ponovno marketirano kroz LeasePlan portfelj svakog dana; većinu europskih vozila su prodavali putem internetske aukcije, a preostalih oko 20% su prodali fizički u vlastitoj mreži. Kako je postojeći sustav pristupio cjelovitom procesu (end of life), od LeasePlana se zahtijevala kombinirana i potpuno integrirana globalna aukcijska platforma za remarketing vozila kao splet više korisničkih funkcija za korisnike s moderniziranim izgledom i osjećajem. Osim toga, odlučeno je da sustav omogući međunarodnu trgovinu i najvišu cijenu bez obzira na lokaciju trgovca, te fizičku lokaciju ili registraciju vozila.7 Kao što ste možda primijetili, nismo izdvajali kanale na društvenim mrežama. To ne znači da su nebitni, ali činjenica je da su oni pogodniji za upotrebu u preferencijalnoj fazi gradnje brenda i u fazi potrošačevog istraživanja. Neki od opisanih pet prodajnih kanala pojavljuju se i koriste u drugim fazama postupka odlučivanja, no nužno je biti svjestan da se način na koji se ciljaju (targetiraju) potrošači, komunikacija i metrika (unatoč korištenju istog digitalnog kanala) mijenjaju iz faze u fazu.

Gutić, D., Horvat, Đ., Jurčević, M. (2018). „Menadžment ljudskih potencijala u teoriji i primjeni“. Zagreb: Effectus, 6. – 7.

4

Štalec, A. (2014). „Najpomembnejši digitalni prodajni kanali“ (objavljeno 14. svibnja).

5

Godin, S. (1999). “Permission Marketing: Turning Strangers Into Friends, And Friends Into Customers”, str. 55. – 56.

6

Perfect Channel (2019). Dostupno na: https://www.perfectchannel.com/case-studies/reinventing-vehicle-remarketing/ (pristup: 17.9.2019.)

7

www.suvremena.hr

21


[digitalizacija u prodajnim kanalima]

Digitalna trgovina na jedinstvenom tržištu EU piše: Slobodan Romac, dipl. inž. el. Voditelj projekata, GS1 Croatia

E

uropska komisija je još prije nekoliko godina identificirala provedbu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (engl. DSM Strategy, Digital Single Market Strategy) kao jedan od prioritetnih političkih ciljeva. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta sastoji se od tri područja politike ili „stupa”: • Lakši pristup potrošača i tvrtki dobrima i uslugama na internetu – pretvaranje digitalnog svijeta EU u jednostavno i ravnopravno tržište za prodaju i kupnju; • Okruženje u kojem digitalne mreže i usluge mogu napredovati – izrada propisa koji prate brzinu razvoja tehnologije i kojima se podupire razvoj infrastrukture; • Digitalizacija kao pokretač rasta – stvaranje uvjeta da se u gospodarstvu, industriji i pri zapošljavanju u potpunosti iskoriste prednosti digitalizacije. Digitalna trgovina – trgovina putem interneta, ili popularno zvana eTrgovina, u posljednjem je desetljeću sasvim sigurno jedan od najbrže rastućih kanala trgovine robom i uslugama. No, kao i svaka druga „novotarija“ koja se pojavi i koja je u početku samo nova igračka nekih „privilegiranih“, kada prijeđe u domenu masovnog, uz sve blagodati koje donosi, usputno nam daruje i neke probleme (kojih, naravno, nije bilo dok su se samo „privilegirani“ igrali, jer je uzorak korisnika bio premali), a koje onda nakon puno analiza i studija okarakteriziramo kao „nove izazove“. Niti eTrgovina nije izuzetak. Uz sve prednosti trgovanja na daljinu (iz udobnosti svog naslonjača), tu je i ci-

22

Suvremena trgovina 5(44)

jela paleta novih izazova: od potpuno promijenjenih kupovnih navika nove generacije potrošača, provjere autentičnosti onoga čime se trguje, shvaćanja pojma „prekogranično“ u digitalnom svijetu koji zapravo nema granica, pa sve do prizemnih logističkih poteškoća dostave pošiljki krajnjem kupcu. Nedvojbeno je da nova generacija potrošača i njihove kupovne navike potpomognute novim tehnologijama, uz sveprisutni internet, gotovo dramatično utječu na poslovanje maloprodajnog sektora. Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo zatvaranju fizičkih trgovina maloprodajnih lanaca, ili pak poslovnom posrtanju do jučer stabilnih i dobro ustoličeni robnih marki. Većina analitičara reći će da je ubrzani rast on-line prodaje – eTrgovine – glavni uzrok tome. I dobrim dijelom su u pravu, jer teško je odoljeti kupovini u virtualnom svijetu u kojem ne moramo napuštati svoj udobni naslonjač, niti stajati u redu za plaćanje, a o bogatstvu ponude svega i svačega dostupnog na jedan „klik“ mišem da i ne govorimo. Znači li to da će maloprodaja kakvu danas poznajemo u potpunosti izumrijeti? Hoćemo li biti uskraćeni za šetnju do omiljene trgovine, osjetilno iskustvo „opipavanja“ i „isprobavanja“ proizvoda, čavrljanje s prodavačem? Neke novije analize (The new digital divide, Deloitte, 2016) ukazuju da nećemo tek tako ostati bez fizičkih trgovina odnosno da je situacija složenija nego li se čini na prvi pogled. Naime, prateći utjecaj digitalizacije na maloprodaju, pokazalo se da je 56% prodaje u fizičkoj trgovini ostvareno uz pomoć digitalnog iskustva. Radi se o činjenici da se više od polovine kupaca, pri-

je fizičkog odlaska u trgovinu, o željenom proizvodu informira digitalnim putem, najčešće korištenjem pametnog telefona. Ovaj fenomen s rastućim trendom dobio je čak i svoj naziv – „digital-first retail“ („digitalno iskustvo prije fizičke kupovine“, u slobodnom prijevodu). Moglo bi se slikovito reći da pametni telefon postaje glavni ulaz u fizičku trgovinu. Informacije koje kupci traže prije fizičkog odlaska u trgovinu različite su: od jednostavnih poput radnog vremena ili najbliže lokacije trgovine, pa do složenijih poput najbolje ponude modela, najbolje cijene ili raspoloživosti u određenoj trgovini. Ne manje važna je i činjenica da je prodaja u fizičkim trgovinama potpomognuta digitalnim iskustvom čak pet puta veća od same prodaje putem interneta, za koju se procjenjuje (ovisno o izvoru) da čini oko 10% ukupne maloprodaje. Spomenute analize upućuju da budućnost maloprodaje nije samo u preorijentiranju i investiranju u on-line trgovinu (i posljedično zatvaranju fizičkih trgovina), već i u dubljoj analizi i boljem osluškivanju kupovnih navika nove generacije potrošača koji u velikoj mjeri diktiraju trendove u razvoju ovog dinamičnog sektora. I još jedna važna činjenica. Netočan, nepotpun ili nepostojeći podatak o proizvodu u digitalnom svijetu ekvivalent je praznoj polici u fizičkoj trgovini. Stoga digitalni svijet, bez obzira da li se radi o eTrgovini ili o digitalno potpomognutoj klasičnoj maloprodaji, ne može učinkovito funkcionirati bez točnih i ažurnih matičnih podataka (o proizvodima, lokacijama, dionicima vrijednosnog lanca). A to je pak ostvarivo jedino uz pomoć globalnih


standarda, kako u identifikaciji, tako i u elektroničkoj razmjeni i sinkronizaciji informacija. GS1 standardi imaju odgovor na ovaj izazov. Osvrnimo se ukratko i na nove izazove kojima je digitalizacija i eTrgovina „usrećila“ logističare, jer u konačnici, sve što smo iz udobnosti svog naslonjača kupili i platili, treba netko i dostaviti. Na pravu adresu (ne kod susjeda!) i u vrijeme kad smo kod kuće, lijepo molim. Možda ćete se zapitati, kakve su to odjednom logističke poteškoće u dostavi? I prije su se dostavljale pošiljke, što je sad drukčije? Iskreno, puno se toga promijenilo otkada smo ozbiljno zakoračili u digitalni svijet. Uz dostupnost proizvoda iz cijelog svijeta, kupci puno češće naručuju, često pri tome radeći male narudžbe različitih proizvoda od raznih ponuđača. To pokreće nagli porast broja potrebnih dostava u kratkom vremenu, a kako se veliki broj dostava (a nažalost, i povrata) odvija u urbanim sredinama, često zagušenima prometom, trošak po isporuci vrtoglavo raste. Spomenuti trendovi, uzrokovani porastom eTrgovine, posebno utječu na logistiku orijentiranu prema kupcu, ili, kako se to u svijetu logistike danas često naziva – „last mile delivery“ (dostava u posljednjem kilometru, od lokalnog logističkog distributivnog centra do krajnjeg kupca). Srećom, danas postoje i razvijaju se različiti inovativni modeli usmjereni na rješavanje „last mile delivery“ problematike, a koji redovito uključuju suradnju svih dionika i razmjenu re-

levantnih informacija među trgovačkim partnerima i davateljima logističkih usluga. Modela je mnogo, od onih koji razmatraju konsolidaciju urbanih logističkih centara, ili pak sve popularnijih instalacija javnih dostavnih ormarića, no ono što je u svim modelima neophodno je globalno jedinstveni standard koji će jednoznačno identificirati pošiljke. Europska unija u tom je smislu uradila značajan iskorak sredinom 2017. kada je CEN (Europski odbor za normizaciju) publicirao Tehničku specifikaciju (CEN/TS 17073:2017) za poštanske usluge – sučelja za prekogranične pakete. Iako ova specifikacija nije obvezujuća, ozbiljan je kandidat da postane europska norma (EN) nakon što sve zemlje članice CEN-a (među kojima je i Hrvatska) daju svoje recenzije i iskustva u primjeni. Ova Tehnička specifikacija definira izgled i sadržaj logističke naljepnice na pošiljci, te elemente koji su važni za elektroničku razmjenu informacija koje sadrži. Ono što svakako treba naglasiti je da je za globalno jedinstvenu identifikaciju pošiljke odabran identifikacijski ključ iz portfelja GS1 standarda – SSCC (Serial Shipping Container Code), serijsko-otpremnički kontejnerski kod. Općenito, GS1 identifikacijski ključ SSCC se koristi za jednoznačnu, globalno jedinstvenu identifikaciju bilo kakvih logističkih jedinica. Jedinstveni identifikacijski ključ omogućava identifikaciju i upravljanje logističkim jedinicama (pošiljkama, paketima, paletama) i drugim tvrtkama, a ne samo davateljima logističkih usluga. Nada-

Izvor: CEN/TS 17073:2017 Technical Specification lje, SSCC je važna osnova za standardiziranu razmjenu elektroničkih poruka (EDI). Cilj ove Tehničke specifikacije je uspostaviti SSCC kao jedinstveni identifikacijski ključ za logističku jedinicu koja se prevozi, kao i uspostavljanje GS1 standarda za elektroničku razmjenu podataka u segmentu pružanja logističkih usluga. Koristeći GS1 standarde, davatelji logističkih usluga mogu se kvalitetno nositi s rastućim brojem pošiljki, kao i sa sve zahtjevnijim kupcima. Nije nevažno za napomenuti da se SSCC također može povezati s internim referentnim brojevima pošiljki, kako bi se spriječilo narušavanje postojećih informacijskih sustava koje koriste davatelji logističkih usluga. GS1, kao vodeća neprofitna organizacija u razvoju i primjeni otvorenih globalnih standarda u upravljanju opskrbnim lancima, primjenjuje znanja i svoja iskustva ne samo u upravljanju, već i u optimizaciji procesa u transportu i logistici, pri čemu se osim SSCC-a koriste i drugi identifikacijski ključevi i alati iz portfelja GS1 standarda. Želite li se i sami uključiti u digitalni svijet i svladavanje novih izazova u digitalnoj trgovini ili logistici, uvijek se možete za pomoć obratiti nacionalnoj GS1 organizaciji. U Republici Hrvatskoj to je GS1 Croatia. Više možete doznati putem naših web stranica na poveznici www.gs1hr.org, ili možete potražiti naše objave na društvenim mreST žama (LinkedIn i YouTube). www.suvremena.hr

23


[digitalizacija u prodajnim kanalima]

Digitalizacija u prodaji piše: Petar Petrić, odvjetnik

N

ema poslovnog subjekta niti profesije koja se ne mora prilagoditi digitalizaciji. Digitalna revolucija drastično mijenja sve industrije, a simboli te revolucije su internetska trgovina Amazon s tržišnom vrijednosti od 1 bilijun dolara, internetska TV platforma Netflix s tržišnom vrijednosti od 115 milijardi dolara, globalni Booking.com s vrijednošću od 77 milijardi dolara, platforma za taksi usluge Uber čija vrijednost iznosi 72 milijarde dolara, servis za najam smještaja Airbnb, s vrijednošću 31 milijardu dolara, i niz drugih.

Budućnost globalne ekonomije Tehnološku revoluciju predvode mlade generacije i to generacija Y rođena

24

Suvremena trgovina 5(44)

između 1977. – 1994., poznata kao Milenijalci, te generacija Z rođena između 1995. – 2012., poznata i kao iGen. Za generaciju Z smatra se da su budući generatori prihoda jer je njihov životni stil i okruženje još radikalnije promijenjen u odnosu na generaciju Y. Smatra ih se budućnošću globalne ekonomije i ciljana su grupa većine trgovačkih lanaca. Generacija Z potpuno se razlikuje od generacije Y, jer oni imaju još lakši pristup informacijama, dinamičniji stil života, i što je možda najvažnije, brzo usvajaju promjene i brže troše te su upravo oni tržišni segment koji će diktirati pravila igre u idućih 20 do 30 godina. Istraživanja pokazuju da je digitalizacija snažno prisutna u promjeni tradicionalnog poslovanja putem digital-

nih kanala koji ‘rastu’, pogotovo SoMo (Social+Mobile). Prvi doticaj s proizvodima i uslugama milenijalci i iGen ostvaruju preko interneta, pa im se pristup mora omogućiti putem svih platformi i uređaja, a na sve upite odgovoriti odmah – putem chat usluge, društvenih mreža ili drugih komunikacijskih kanala, a sve to mora biti dostupno 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Koncept svekanalnosti (omnichannel) znači da svaki potrošač može komunicirati s prodavateljem preko kanala koji mu najbolje odgovara. Suština je sve veća usmjerenost korisnicima koji se danas intenzivno služe tehnologijom. Retoričko je pitanje mogu li kompanije na tržištu uopće opstati ako nisu otvorene prihvatiti digitalne trendove.


Prema posljednjim istraživanjima samo će generacija milenijalaca do 2030. godine činiti 75 posto ukupno radno sposobne populacije. Kako bi kompanije mogle odgovoriti na zahtjeve milenijalaca ali i iGen, morat će prilagoditi svoj pristup tim skupinama odnosno novom sustavu vrijednosti i promociji životnog stila kojem je potpuno neprihvatljiva klasična promocija i prodaja proizvoda i usluga.

Generacijski jaz online kupaca Jedna od najvećih razlika između kategorija potrošača u pogledu korištenja e-trgovine odnosi se na godine starosti. Prijelomna dob pronađena je oko 50-ih godina, kada sklonost kupovini na internetu počinje naglo padati. Međutim, vjerojatno je da će se ta prijelomna dobna granica pomaknuti kako će osobe koje se aktivno koriste elektroničkom kupovinom, postajati starije. Na taj način će digitalni generacijski jaz koji postoji danas, postupno nestati, što će zauzvrat rezultirati prirodnim priraštajem u broju korisnika e-trgovine, te će to biti prednost za eprodavatelje koji svojim proizvodima i uslugama mogu ispuniti zahtjeve starijih potrošača.

Snažan rast online kupnje Gotovo 268 milijuna europskih potrošača, izvršilo je online kupnju vrijednu 198 milijardi eura tijekom jednogodišnjeg razdoblja, pokazalo je istraživanje PostNord, kompanije koja je konzultant i partner mnogih e-trgovaca u nordijskim zemljama. To predstavlja povećanje od 9,4 posto ili 17 milijardi eura u odnosu na prethodnu godinu. Gotovo tri od četiri potrošača kupovalo je s inozemnih tržišta. U nekim zemljama poput Poljske i Nizozemske postotak mladih potrošača koji putem interneta kupuju iz inozemstva udvostručio se u samo tri godine. Najveća europska tržište e-trgovine su Njemačka, Velika Britanija i Francuska te ta tri tržišta zajedno ostvaruju više od polovice potrošnje putem etrgovine u Europi. Pet kategorija pro-

izvoda koje potrošači najviše kupuju putem e-trgovine su: odjeća i obuća, elektronički uređaji, knjige i audioknjige, kozmetika i proizvodi za njegu kože te proizvodi za opremanje doma. Prekogranično poslovanje se i dalje povećava, kako u Europi tako i izvan nje. Najveći postotak potrošača koji kupuju putem e-trgovine iz inozemstva se nalazi u nordijskim zemljama, dok potrošači iz Velike Britanije, Njemačke i Belgije kupuju iz inozemstva kako bi imali pristup novim jedinstvenim proizvodima. Kupnja iz Kine je posebno popularna, a posrednici i prodavači u svim zemljama suočavaju se s izazovom kineskih trgovaca koji izravno prodaju putem internetskih trgovina kao što je Amazon i Alibaba. Prema Izvješću „E-trgovina u Europi 2018.“ koje prikazuje ponašanje potrošača e-trgovine u dvanaest europskih zemalja, mlađi potrošači u dobi od 18-29 godine su pokretačka snaga razvoja e-trgovine te uživaju u prednostima digitalnog, tehničkog i komercijalnog napretka. Još jedan vidljiv znak razvoja e-trgovine je rast kupovine putem mobilnih uređaja. Podaci za Europu ukazuju na činjenicu da je šest od deset potrošača koristilo svoj mobilni telefon ili tablet za kupnju putem interneta.

Dostava i vraćanje proizvoda i način plaćanja Europski potrošači su zahtjevni u odnosu na način i vrijeme dostave proizvoda a potrošači u nekim zemljama Europske unije kao što su potrošači iz Nizozemske, posebno prednjače u zahtjevima za brzu dostavu kupljenog proizvoda i očekuju dostavu u roku od 2 dana. Mnogi e-trgovci su prepoznali važnost vraćanja kupljenog proizvoda te ugovaranja najpogodnije načina vraćanja proizvoda. Također, odabir metode plaćanja može utjecati na odluku potrošača da kupi proizvod putem e-trgovine pa stoga mnogi e-trgovci nude potrošačima više načina plaćanja proizvoda. U Italiji, Njemačkoj i Poljskoj način plaćanja putem PayPal usluge prednjači u odnosu na plaćanje putem kartica.

E-trgovina u Republici Hrvatskoj Prema podacima Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta 980.000 stanovnika u Hrvatskoj kupuje putem interneta. Na e-trgovinu u Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe: Zakona o trgovini, Zakona o elektroničkoj trgovini, Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o zaštiti osobnih podataka, Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o obrtu, Zakona o obveznim odnosima i dr. Trgovac koji želi svoje usluge nuditi odnosno svoje proizvode prodavati putem e-trgovine mora biti registriran za obavljanje djelatnosti trgovine i informacijskog društva. Na Internet stranici putem koje se vrši e-trgovina trgovac mora na jasan i razumljiv način obavijestiti potrošača o: • glavnim obilježjima robe/usluge • navesti podatke o trgovcu • navesti cijenu i ostale troškove, uvjete plaćanja, vrijeme isporuke robe ili pružanja usluge • načinu rješavanja potrošačkih sporova od strane trgovca • uvjetima, rokovima i postupku izvršavanja prava na jednostrani raskid ugovora i sve vezano uz takav raskid • odgovornost za materijalne nedostatke • usluge/pomoć nakon prodaje i jamstva • trajanje ugovora, otkaz, raskid, automatsko produljenje ugovora • minimalni rok u kojem je potrošač vezan ugovorom • polog ili financijsko osiguranje koje je potrošač dužan dati • ako je riječ o digitalnom sadržaju – funkcionalnosti, interoperabilnost s računalnom ili drugom opremom • pravila postupanja trgovca. Ove obavijesti, u slučaju prihvata od strane potrošača predstavljaju sastavni dio ugovora. Ako bi temeljem ugovora sklopljenog u elektroničkom obliku bilo potrebno izvršiti plaćanje, trgovac mora prije nego www.suvremena.hr

25


[digitalizacija u prodajnim kanalima] što kupac izvrši plaćanje jasno i vidno obavijestiti potrošača o glavnim obilježjima robe i usluga, maloprodajnoj cijeni i ostalim troškovima, trajanju ugovora, minimalnom roku u kojem je potrošač vezan ugovorom. Potrošač ima pravo ugovor koji je zaključen na daljinu jednostrano raskinuti u roku od 14 dana, a rokovi, ovisno o tome radi li se o obavljanju usluge ili isporuci robe počinju različito teći. Ukoliko trgovac propusti obavijestiti potrošača o pravu na jednostrani raskid ugovora potrošač ima pravo na jednostrani raskid ugovora u roku od 12 mjeseci od isteka roka za zakonom određeno pravo na jednostrani raskid ugovora. U slučaju jednostranog raskida ugovora svaka strana je dužna vratiti drugoj strani ono što je primila temeljem ugovora. Trgovac koji obavlja e-trgovinu na malo, a nema već fizički otvorenu prodavaonicu mora posjedovati skladište i za isto mora pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta. Ukoliko se radi o e-trgovini na veliko, a roba se ne zadržava kod trgovca, tada ne postoji obveza posjedovanja skladišta, kao niti u slučaju da se radi samo o posredovanju, u kojem slučaju je potrebno da trgovac ima zaključen ugovor o posredovanju. Prekršajne kazne za nepoštivanje zakonskih odredbi kojima se reguliraju uvjeti za e-trgovinu kreću se od 10.000,00 – 100.000,00 kn.

Sklapanje Ugovora o elektroničkoj trgovini – putem Interneta Najčešće se u elektroničkom obliku sklapaju ugovori o prodaji putem Interneta određene robe ili pružanja usluga te ugovori koji se odnose na pretplatničke odnose s pružateljem telekomunikacijskih i sličnih usluga. Za ugovor sklopljen putem Interneta, mora postojati suglasno očitovanje volje obiju ugovornih strana, odnosno obje ugovorne strane se moraju sporazumjeti o bitnim sastojcima ugovora, baš kao što je to potrebno i za sve druge ugovore.

26

Suvremena trgovina 5(44)

Na sklapanje ugovora u elektroničkom obliku primarno se primjenjuje Zakon o elektroničkoj trgovini, a u pogledu svega ostalog što nije definirano tim specijalnim zakonom, primijenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima. U slučaju kada se radi o ugovoru za čiju je valjanost nužan potpis, potrebno je uzeti u obzir i odredbe Zakona o elektroničkom potpisu, odnosno potpis će biti odgovarajući tek ako udovoljava uvjetima propisanim za elektronički potpis. Kao i kod sklapanja drugih ugovora, tako su i kod sklapanja ugovora putem Interneta potrebni ponuda i prihvat ponude. U tom smislu, važno je znati kako se izložena roba ili reklamirana usluga na određenoj web-stranici ne smatra ponudom, već tek pozivom za stavljanje ponude, koji se može usporediti sa slanjem kataloga i oglasa putem pošte. Dakle, u slučaju da je na određenoj web stranici istaknut poziv za stavljanje ponude, ponudu zapravo dostavlja kupac. Vezano uz davanje ponude od strane kupca, prilikom sklapanja on-line ugovora, propisana je obveza ponuđenog da potvrdi primitak ponude i ta se obveza ne može isključiti kod potrošačkih ugovora.

Iako je i za ugovore u elektroničkom obliku, kao i za druge ugovore, ključno suglasno očitovanje volje ugovornih strana te poštivanje određene forme, ipak je sklapanje ugovora u elektroničkom obliku znatno brže i jednostavnije.

Budućnost online kupovine – pametni ugovori (smart contracts)? Neki smatraju da je budućnost u konceptu „pametnih ugovora“ koji smatraju motorom najbrže transformacije gospodarskih odnosa. Što je pametni ugovor? Dvije ugovorne strane unaprijed definiraju pravila kako će regulirati svoje odnose, zatim se ta pravila sastave u obliku računalnog koda na blockchain platformi. Pametno ugovaranje uključuje automatizaciju sklapanja ugovora putem umjetne inteligencije, automatizaciju izvršenja ugovora putem blockchain tehnologije, te ugovornu digitalnu međusobnu povezanost putem interneta stvari.

U slučaju sklapanja ugovora putem Interneta riječ je o načinu sklapanja ugovora bez istovremenog prisustva obje ugovorne strane (tzv. ugovor na daljinu).

Primjer pametnih ugovora u web trgovini: Kupac je naručio robu putem web trgovine. Njegova uplata za naručenu robu zabilježava se u blockchainu. Nakon potvrde dostavne službe da mu je roba koju je naručio predana i da je zadovoljan njezinom kvalitetom (izostanak prigovora), novac se automatski plaća prodavatelju.

Ugovor u elektroničkom obliku sklopljen je onoga trenutka kad ponuditelj primi elektroničku poruku koja sadrži izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu.

Da li su pametni ugovori budućnost, jer značajno štede novac i vrijeme, te brišu granice država u području trgovinskih odnosa, pitanje je na koje čeST kamo odgovor.


TP DATE & VENUE 28th & 29th November 2019 Zagreb, Croatia

EDITORS Tomislav Baković, PhD Dora Naletina, PhD Kristina Petljak, PhD

ORGANIZERS Department of Trade and International Business, Faculty of Economics and Business, University of Zagreb & Croatian Chamber of Economy

IMPORTANT DATES June 1, 2019 June 15, 2019 September 10, 2019 October 15, 2019 October 30, 2019

Deadline for abstract submission Notification of abstract acceptance / rejection Deadline for full paper submission Deadline for conference fee payment Deadline for workshop application

E-MAIL: tradeperspectives@net.efzg.hr URL: tradeperspectives.net.efzg.hr

TRADE PERSPECTIVES 2019: Business model innovations in domestic and international trade

CALL FOR PAPERS We are looking forward to welcome academic and research community to the beautiful city of Zagreb that has been voted three times in a row. International scientific conference Trade Perspectives 2019 will be held for the consecutive year and continues on gathering scholars and professionals to exchange new ideas, research insights and best practices. The Conference will be held on 28th and 29th of November 2019 at The Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, Croatia. The aim of the Conference is to explore business model innovations in domestic and international trade. It will be discussed about various aspects of international trade in aim to identify which trends have the largest influence on the international trade as one of the key factors of the national economy competitiveness improvement and as well its impact on the positioning of companies on trade sector. Conference Proceedings of previous years are indexed in EconLit and JEL and this year will be submitted for indexation as well. In conjunction to the conference, statistical workshop 'Models and techniques of econometric analysis for scientific research' for PhD students will be held.

TOPICS include but are not limited to: Adapting business strategies to new/developing international trade channels. Business innovations in domestic and international trade. Change in competitiveness and effectiveness caused by trade internationalization. Cross-cultural and international negotiations. Cross-cultural consumer behaviour. Development of supply chain management in international/global environment. Emergence of well-educated global consumers. Gains and losses in international trade. Global trade in scarce resources. Innovations in domestic and international trade. Impact of digital (r)evolution on international trade. Intelligent transport systems and international trade. Intercultural management. International knowledge transfer. International trade as national competitiveness factor. Organized crime as a barrier to international trade. Retail internationalization. Role of technology development in fostering international trade activities. Sustainability of international freight transport and logistics. Trade alliances. Trade barriers and free trade.


[digitalizacija u prodajnim kanalima]

NOVE ULOGE LIDERSTVA u digitalnoj transformaciji (5. dio) piše: mr. sc. Branko Pavlović

Marketing i prodaja „KAD VEĆ POSTOJI PLANINA Kad već postoji planina treba se penjati strpljivo i dugo do samog vrha kad već postoji planina treba je upoznati srcem i uhom ko materinsku riječ kad već postoji planina treba je osvojiti polako i mudro kao jedinu ljubav kad već postoji planina treba je zavoljeti predano i nježno kao dijete rođeno zato i postoji planina da bismo otkrili pute neprohodne i vratili ljepotu daljinama...“ (Ljerka Car Matutinović; Poezija u gradu; 12.09. – 25.09.2019., Zagreb)

28

Suvremena trgovina 5(44)

1/ Stari Kinezi su znali moliti: daj Bože

da živim u zanimljivim vremenima! Danas doista i kao pojedinac i kao tvrtka živimo u stoljeću dominatnih procesa, internacionalizacije, globlizacije, svijeta znanja, nove ekonomije i održivog razvoja. Svaka promjena u bilo kojem dijelu svijeta, u većoj ili manjoj mjeri se odražava na cijeli svijet. Ovo doba je zanimljivo, dinamično, multidimenzionalno, digitalizirano i puno neizvijesnosti, kako za pojedinca, obitelj, tvrtku, konkurente, potrošače, tako i za zemlju uopće. Nakon što su iscrpile potencijale tradicionalnih resursa poput finacijsko proizvodnih resursa, troškova ili optimizacije otiska, tvrtke sada moraju žurno pronači nove načine za razvoj i poslovanje. Digitalna era je tu!! Industrija 4.0 je tu!! A na vrata već kuca Industrija 5.G. Eksplozija podataka, sveopća povezanost uređaja te povećanje snage i memorije procesora, ukazuju da novi obzor za poboljšanje performansi i razvoja, tvrt-

ke trebaju potražiti u tehnološki podrživim transformacijama i ne samo to već MORAJU iznalaziti nove i nove alate za upravljanje ljudskim potencijalom u punom značenju tog termina. Dakle, „Kad već postoji PLANINA“ - treba je osvojiti punim plućima, jer kako kaže Jimmy Dean: „Ne mogu promijeniti smjer svijeta, ali mogu namjestiti svoja jedra tako da uvijek dođem do željenog odredišta“. Promjene su svuda oko nas, upravljanje promjenama je jedno od najprihvaćenijih područja, kako nas samih, tako tvtrki i organizacija, ali je istodobno iznimno slabo shvaćeno. Kada su već promjene tako široko disperzirane i kada su brže nego ikada, a puno sporije od promjena koje nas očekuju i kada toliko mnogo ljudi ima nešto kazati na tu temu, moglo bi se pomisliti da TAJNU upravljanja promjenama i nije teško dokučiti, odnosno da je vrlo lako nači odgovore na četri temeljna pitanja: ZAŠTO; KAKO; TKO


i KADA? – no nije baš tako!!!!! U pravilu, kada dođe do inicijative za promjenu, a one su svakodnevne, u tvrtki ih uvjerljiva većina propadne ili ne ispuni očekivanja. Tek petina započetih procesa poslovnih promjena uspije polučiti željene ishode. Stoga su u ovom olujnom vremenu, vremenu radiklanih promjena, prvi na udaru „Planinari“ - (čitaj marketing i prodaja) jer oni su ti koji 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu i 365 dana u godini komuniciraju s okruženjem i otvaraju puteve uspješne plovidbe, odnosno osvajanja vrhova planinskih masiva. I kako „Uspjeh nikad nije konačan“ (W. Churchill), oni su ti glavni pokretači promjena – traženja novih i novih načina komuniciranja – ostvarivanja ciljeva – razvoja tvrtke. Oni su ti koji se prvi strpljivo i dugo moraju penjati do samog vrha PLANINE, oni su ti prvi koji je moraju upoznati i srcem i dušom, oni su ti prvi koji je moraju zavoljeti, oni su ti prvi koji moraju otkriti pute neprohodne i vratiti ljepotu daljinama – neosvojenim vrhovima planinskih masiva. Oni su ti koji prvi moraju prihvatiti pravila „EKONOMIJE ZAHVALNOSTI“-Gery Vaynerchuk New Jork 2011., ako žele da tvtka osvoji planinske masive pred njom.

2/ U svijetu globaliziranom u svim

sektorima, umreženom i digitaliziranom, puno se toga odvija posve različito u odnosu prema analognim vremenima prije interneta, mobilnih te-

lefona, viralne i virtualne stvarnosti kakvoj smo danas izloženi. U takvom „vrlom novom svijetu“ i marketing /čitaj i prodaja/ se mora prilagoditi novim izazovima, pa sve više govorimo o digitalnoj prodaji i digitalnom marketingu, jer DIGITALNA ERA JE TU – pored nas, a punim plućima živi s generacijom X, Y, Z, koja se naziva milenistima, djeca rođena u 21 stoljeću. Generacije su to koje kao ljudski potencijali odrastaju s informatičkom tehnologijom, mobitelima i internetom, uče misliti svojom glavom i za ostvarenje svojih snova spremne su putovati diljem svijeta. Oni su ti koji će htjeti raditi od kuće i povezivati se s cijelim svijetom preko virtualnih društvenih mreža. Ključna riječ biti će suradnja /čitaj KOMUNIKACIJA/, bilo da je virtualna ili stvarna, a strukture posla biti će neformalnije, prilagodljivije i manje orijentirane na formalne hijerarhijske strukture te statička organizacijska rješenja. U takovom okruženju, marketing i prodaja su ti tvrtkini alpinisti – istraživači neprohodnih puteva. Oni tražeći odgovor na pitanja: Gdje smo? Gdje želimo biti? Kako ćemo tamo doći? osvajaju planinske masive i vode tvrtku k željenim ljepotama daljina - pri čemu im je osnovni pokretač EKONOMIJA ZAHVALNOSTI.

3/ Ne sporite, prodaja i marketing su

doista postali teži. Tržišta se urušavaju, ciljevi se mjenjanju, raspon po-

zornosti se smanjuje, a količina informacija koju tvrtka, pa tako i prodaja i marketing pokušava apsorbirati stalno se povećava. Gdje tvrtka konzumira medije, te gdje i kako međusobno kominiciramo kao osobe i kao tvrtke, promjenilo se zapanjujućom brzinom i svakog se dana nastavlja preoblikovati i širiti. Osnovni način da se tvrtke prilagode i prevladaju izazove je da marketing i prodaja provode multi-chanel kampanje od vrata do vrata kojima će osvojiti srca i misli svojih kupaca-potrošača. To je mnogo teže i vremenski zahtjevnije od obraćanja tržištu jednom porukom koja odgovara svima. No, tvrtke čiji je marketing i prodaja spremna sa svojim kupcima i potrošačima krenuti u osvajanje planinskih masiva društvenih mreža – medija, vidjeti će da suradnja može omogučiti svakoj komunikaciji da ostvari veći utjecaj stotinama puta veći od nje same. Ako se tvrtke svim svojim potencijalima posvete zakonitostima ekonomije zahvalnosti, primjereno preraspodjele svoja marketinška i prodajna sredstva i pronađu načine ne samo da iskoriste ono najbolje što društveni i tradicionalni mediji mogu ponuditi, nego ih zapravo potaknu na međusobno natjecanje, doživijeti će nevjerovatan uspjeh. One tvrtke koje čakaju da se markatinško okruženje ustali prije nego što društvene medije (mreže) ugrade u svoju poslovnu strategiju, žive u svijetu mašte – u svijetu stagnacije i postepenog propadanja. Žiwww.suvremena.hr

29


[digitalizacija u prodajnim kanalima] • kad god je moguće pojaviti se prva na tržištu, u ostalim slućajevima, što ranije • ugraditi kulturu brižnosti /posebne pažnje/ u svoje poslovanje: biti samosvjesna; mentalno se posvetiti promjeni; odrediti ton kroz svoje riječi i dijela; ulagati u svoje zaposlenike; zapošljavati kuturološki kompatibilni DNK i zamječivati ga unutar svojeg postojećeg tima; tvrtka mora biti vjerodostojna - bilo to on line ili offline, mora reći što misli i misliti što govori; dopustiti svojim zaposlenicima da budu izravni i kreativni i velikodušni • zapamtiti da iza svake B2B i B2C transakcije stoji 4P • govoriti jezikom svojih kupaca

vimo u vrlo, vrlo brzom svijetu. Promjene koje smo dosad vidjeli označavaju samo početak transformacija koje nas čekaju. Što onda tvrtke moraju činiti? Kao i uvijek stvar je u osvajanju i tvrtkini alpinisti /marketing i prodaja/ moraju prioniti zadatku. No, marketing je postao teži. Navikli su se na trčanje kratkih sprintova, a ne maratona, ili kako kaže pjesma „Kad već postoji planina treba se penjati, strpljivo i dugo do samog vrha“ Pobjednici ove poslovne /digitalne/ ere biti će oni koji su obuzeti svojim poslom (i sretni su zbog toga) i imaju strpljenja raditi (osvajati) na jednoj po jednoj maloj pobjedi. Ova naša nova stvarnost nudi goleme mogućnosti za razvijanje tržišta, osnaživanje brendova i izgradnju trajnih poslova, pod uvijetom da tvrtke rade intenzitetom alpinista kada krenu na osvajanje neosvojenih planinskih masiva. Ekonomija zahvalnosti, koja stvara uvjete dugotrajnog osvajanja planina, radiklano je izmjenila očekivanja kupaca i potrošača, pa tvrtke moraju postati kreativnije kako bi ih zadovoljile. Kako se tvrtke budu mjenjale, mijenjati će se i očekivanja kupaca i potrošača, pa bi marketinške i prodajne inicijative mogle biti dočekane s negativnim reakcijama, te ključ uspjeha treba tražiti unaprijed. Sve tvrtke se moraju mijenjati kako bi opstale. Društvene mreže (mediji) tvrtkama daju priliku otkriti što kupci – potrošači žele i prije nego što i oni sami znaju da to

30

Suvremena trgovina 5(44)

žele.Uporaba društvenih mreža (medija) za komunikaciju s potrošačima nalik je dobivanju pristupa najiskrenijoj ciljnoj skupini koja je ikad sjedila za konferencijskoim stolom, a da tvrtku njihov doprinos ne košta ni novčića. Tu marketing i prodaja mora slušati, sudjelovati u razgovoru, postavljati pitanja i poticati povratne informacije - ostvariti komunikaciju u punom smislu. On mora biti što više uključen, pozorniji i zainteresiraniji nego što je ikad bio - mora biti bolji !!! I upravo u ovom iznimno uzbudljivom vremenu za poslovanje, ekonomija zahvalnosti daje marketingu i prodaji inspiraciju, snagu i alate za osvajanje neprohodnih putova daljina na zadovoljstvo tvrtke. Ona je ovdje, ona je važna i njen utjecaj će biti sve veći kako se digitalni svijet bude razvijao, jer je njen temeljni postulat KOMUNIKACIJA. Stoga, tvrtke i njeni lideri - manageri, u suradnji sa svojim marketingom i prodajom, pozivajući se na principe ekonomije zahvalnosti, stalno moraju graditi i preispitivati svoju marketinšku i prodajnu strategiju. U tom trajnom procesu, lideri i manageri nužno moraju tražiti odgovore i nova riješenja u skladu s preporukama ekonomije zahvalnosti: • tvrtka svom snagom mora skrbiti za svoje kupce, za svoje zaposlenike, za svoj brand • izbrisati sve crte /tragove/ u pijesku: ne smije se bojati novog i nepoznatog

• dopustiti svojim kupcima i kljentima da joj pomognu oblikovati brand ili tvrtku, ali nikad im ne smije dopustiti da diktiraju smjer u kojem ih tvrtka vodi • izgraditi osjećaj zajednice oko svog branda • urediti da se tradicionalni i društveni mediji nadopunjuju • usmjeriti sve svoje marketing incijative prema emocionalnom središtu i prema kreativnim ekstremima • inicijativama društvenih medija tvrtka mora pristupiti s dobrom namjerom ciljajući prema kvaliteti a ne prema kvantiteti • mora koristiti šok i strahopoštovanje kako bi zadivila svoje kupce i potakla ih da pričaju o tvrtki i njenom brandu • mora koristiti pull taktike koje podsjećaju korisnike /kupce i klijente/ zašto bi im trebalo biti stalo do tvrtkinog branda • ako je tvrtka mala, mora igrati kao da je velika, a ako je velika mora igrati kao da je mala • mora stvoriti osječaj zajednice oko sebe i svog branda • ne smije se bojati planina već je hrabro, ustrajno i osvajati, kao što porućuju sthovi s početka ovog članka. Samo tako, kao i stalno preispitivanje istih postulata, marketing će i prodaja odgovoriti zadatku kojeg u osvajanju planinskih motiva pred njih poST stavlja tvrtka.


Najava konferencije

GALP 2019: Koji su izazovi digitalne transformacije današnjice?

D

evetu godinu zaredom Culmena organizira konferenciju GALP (Green and Lean Production, tj. Zelena i vitka proizvodnja), koja će se održati u Hotelu Westin 22. studenoga s voditeljicom Jelenom Pajić („Dobro jutro, Hrvatska“, „RTL danas“). Glavna tema konferencije je „Izazovi transformacije u Pametno poduzeće: Lean & Green kao potpora digitalnoj transformaciji“, a konferencijskom danu prethodi posjet poduzeću Klimaoprema, 21. studenoga. Konferencija GALP 2019 21. i 22. studenog u Zagrebu

Među mnogim stručnjacima na konferenciji, predstavit će se i prof.dr.sc. Staša Puškarić s Rochester Institute of Technology kojeg je zapazio i svjetski borac za klimatske promjene Leonardo DiCaprio te ga je predstavio u svom novom dokumentarcu Ice on Fire. Konferencija donosi i niz izlaganja ostalih domaćih te stranih predavača i gospodarstvenika, prikaz praktičnih primjera primjene Industrije 4.0 u poduzećima, panel diskusiju na temu ublažavanja klimatskih promjena i mnogo drugih aktualnih tema.

9. GALP otkriva kako uspješno savladati izazove transformacije i brzo provesti digitalnu transformaciju poduzeća Na konferenciji će se dati 10 preporuka za lean transformaciju, digitalnu transformaciju i zeleni menadžment poduzeća, a okupit će se preko 200 sudionika iz industrije i uslužnog sektora Hrvatske, regije i Europe. Generalni sponzor konferencije je A1, zlatni sponzor Klimaoprema, a sponzor Purić.

Više informacija pronađite na: https://culmena.hr/hr/galp/

www.suvremena.hr

31


[digitalizacija u prodajnim kanalima]

Grafički sektor, nakladništvo, mediji

Industrija 4.0 i budućnost rada piše: Vitomir Begović

U

okviru završetka EU projekta „Dijalog i znanje napredak grade“, Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, organizirao je u Tuheljskim toplicama Konferenciju „Utjecaj 4. industrijske revolucije na radne odnose i socijalni dijalog – Budućnost rada u grafičkoj, nakladničkoj djelatnosti i sektoru komunikacija“. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici sindikata i visoki gosti iz inozemstva, a nazočne je pozdravila Nada Trgovčević, načelnica Sektora za pripremu i provedbu projekata operativnih programa u Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Marina Kasunić Peris, voditeljica plaća i kolektivnog ugovaranja prezentirala je provedbu projekta a Darije Hanzalek, predsjednik Sindikata, naglasio je ostvarene rezultate edukacije koji će osnažiti buduće djelovanje sindikalnih i povjerenika radnika za zaštitu na radu te članova radničkih vijeća. Na panelima je Deroo Gwenola, iz međunarodne konzultantske kuće Syn-

32

Suvremena trgovina 5(44)

dex, predstavila stanje i pogled na grafički sektor te rezultate istraživanja o stanju kolektivnog pregovaranja u grafičkom sektoru. Tijekom cjelodnevne konferencije uz uvodna izlaganja održana su dva panela, kojih je moderator bio Vitomir Begović. Na prvom panelu pod nazivom „Izazovi 4. industrijske revolucije s osvrtom na grafičko-nakladničku djelatnost i medije“ sudjelovali su Nicola Konstantinou, iz globalne sindikalne središnjice UNI; Marko Gjeldum, HGK; Jelena Ostojić, Filozofski fakultet u Zagrebu; Sanja Smoljak Katić, HUP; Nikola Mrvac, Grafički fakultet Zagreb; Krešimir Sever, Nezavisni hrvatski sindikati i Josipa Klišanin, predstavnica MRMS. Tijekom rasprave iznijet je pregled stanja sektora u svijetu, Europi i Hrvatskoj, trendovi u razvoju zanimanja, načinu rada i obrazovanju te je ukazano na nove oblike rada i prekarni rad. Grafička i nakladnička djelatnost u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, izložena je

digitalizaciji i brzim tehnološkim promjenama koje transformiraju sektor i zahtijevaju brze prilagodbe poslodavaca, radnika ali i države u cjelim tim promjenama. Nova industrijska revolucija otvara i pitanje humanizacije poslovanja, budući je dosadašnji model doveo do golemih nejednakosti i uništenja okoliša koje ugrožava čovječanstvo i cijeli planet. Uz tehnološke promjene, investiranje u ljudski kapital, primjerene radne uvjete, pravedne plaće i beneficije te odgovoran odnos prema prirodi moraju biti u središtu dijaloga poslodavaca, sindikata i predstavnika vlasti, te svakodnevnog djelovanja. Uvođenje informacijske i komunikacijske tehnologije uzrokovalo je velike promjene u grafičkoj, nakladničkoj djelatnosti i sektoru komunikacija, kako u odnosu na strukturu sektora, tako i u odnosu na uvjete rada zaposlenih. Učinci se mogu primijetiti u području konkurentnosti, organizacije rada, korporativne društvene odgovornosti, kretanjima u obrazovanju i na tržištu


rada, oblicima zapošljavanja, potrebnim vještinama i stručnim kvalifikacijama koje radnici moraju posjedovati. 4. industrijska revolucija zahtjeva odgovorne i sustavne ekonomske mjere, socijalne i obrazovne politike u svrhu primjerene prilagodbe suvremenim zahtjevima tržišta rada. Pored državnih poticaja za uvođenje i razvoj robotizacije, potrebno je razmotriti i uvođenje poreza, odnosno mjera kojima će se obvezati investitore na ulaganje u ljudske resurse i održavanje odgovarajuće zaposlenosti. Digitalizaciju ne treba promatrati samo kao nešto što uništava radna mjesta, već i kao mogućnosti za razvoj i nadogradnju pojedinačnih vještina, što uključuje potrebu poboljšanja digitalnih i drugih vještina radne snage. Promjene u svijetu rada u EU-u i Hrvatskoj dovele su do novih vrsta fleksibilnih poslova (privremeni rad) i novih vrsta poslovnih veza, kao što su rad na daljinu (rad od kuće), privremeni poslovi ili rad nezavisnih profesionalaca (iPro), masovna podrška, rad u ekonomiji dijeljenja i na digitalnim platformama. U porastu su nestandardne, osobito honorarne vrste poslova nezavisnih profesionalaca. Povećan je jaz između zakonski zaštićenih radnika sa standardnim ugovorima na neodređeno vrijeme i onih drugih, koji takve ugovore nemaju te su izloženi sve većim neizvjesnostima. Od svih oblika nestandardnog rada koji su u Hrvatskoj regulirani Zakonom o radu najviše je izražen rad na određeno vrijeme kao dominantan oblik novog zapošljavanja. Budući se često puta radi o zlouporabi ovog instituta potrebno je uz odlučno djelovanje nadležnih državnih tijela, kolektivnim ugovorima i aktivnošću radničkih vijeća sprječavati takve pojave. Prekarni oblici rada ne smiju zamijeniti standardno zapošljavanje na neodređeno vrijeme naglašava se u poruci panela. U drugom panelu u raspravi na temu „Socijalni dijalog i obrazovanje kao put do zadovoljnih radnika i poslodavaca“, sudjelovali su Hrvoje Butković, Institut za međunarodne odnose; Dubravko Deželić, Škola za grafiklu, dizajn i medijsku produkciju; Sanja Smoljak Katić, HUP; Dubravka Matić, MRMS; Darije Hanzalek, Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti; Hans Joachim Schulze,

Sindikat VER.DI i Rafal Tomasiak, Središnji europski organizacijski centar. Na ovom panelu ukazano je na utjecaj digitalizacije na industrijske odnose u Hrvatskoj, nužne promjene u strukovnom i dualnom obrazovanju, potrebna znanja i vještine u sektoru grafičke, nakladničke i djelatnosti medija, te izazove u socijalnom dijalogu koje pred sindikate i poslodavce postavlja 4. industrijska revolucija. U današnje ali i posebno buduće vrijeme izazova i promjena, globalizacije, digitalizacije i automatizacije, odgovorno i učinkovito upravljanje ljudskim resursima uz društveno odgovorno poslovanje postaju konkurentska prednost na tržištu. Upravo iz tog razloga rast i razvoj znanja i vještina zaposlenika moraju ići u korak s tehnološkim razvojem. Znanje je moć, zadovoljan radnik produktivan, a poslodavac uspješan! Iskrenom i konstruktivnom suradnjom putem socijalnog dijaloga moguće je ostvariti posebne i zajedničke interese poslodavaca, sindikata, odnosno radnika, rečeno je tijekom rasprave. Digitalizacija ima značajan učinak na tržište rada u zemljama Europske unije, a time i Hrvatskoj mijenjajući dinamiku poslova, uvjete rada i potrebne vještine. Reforme na području obrazovanja i novih vrsta osposobljavanja radnika nameću se kao jedan od ključnih odgovora na zahtjeve digitalne revolucije za našu zemlju koja želi imati na raspolaganju radnike sutrašnjice, osposobljene za rad s novim tehnologijama. Potrebno je razvijati svijest svakog pojedinca da ni u jednom periodu svog života ne smije zapostaviti obnavljanje stečenog znanja, ali i usvajanje novih kompetencija i vještina, prilagođavajući se zahtjevima suvremenog tržišta rada a time i stvarajući uvjete za aktivnost na tržištu rada do stjecanja uvjeta za punu starosnu mirovinu, i prema osobnim mogućnostima što duži ostanak u svijetu rada. Primjena dualnog sustava obrazovanja može trajno doprinijeti smanjenju jaza između očekivanja te potreba tvrtki i vještina učenika koji završavaju strukovne škole budući je naglasak na „učenju kroz rad“.

Centar kompetentnosti je mjesto izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u kojemu se uz osnovnu djelatnost strukovnog obrazovanja, koja obuhvaća i provedbu učenja temeljenog na radu, obavlja i osposobljavanje i usavršavanje i druge djelatnosti koje pridonose poboljšanju kvaliteti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i njegove prilagodbe potrebama gospodarstva i tržišta rada. Ocjenjuje se potrebitim i u sektoru grafičke i nakladničke djelatnosti te medija uspostaviti Centar kompetentnosti. Socijalni partneri trebaju uspostaviti i ojačati svoju suradnju na sektorskoj razini, te poći od analize stanja i utvrđivanja mjera kojima će učiniti sektor privlačan za radnike, a ponudom proizvoda i usluga konkurentan za poslovanje. Pred sindikatom i poslodavcima je razdoblje unapređivanja bipartitnog socijalnog dijaloga o različitim aspektima vezanim uz utjecaj digitalizacije na rad i zaposlenost u sektoru. Partnerskom suradnjom sindikata i poslodavaca, uz primjerenu zaštitu prava radnika, neograničenu slobodu sindikalnog organiziranja, pravo na sigurne uvjete rada i zdravo radno okruženje, profesionalni razvoj i obrazovanje na radu, te pravo na socijalnu sigurnost, a time i na dostojanstveni rad moguće je ostvariti zajedničke ciljeve, motivaciju, lojalnost zaposlenika i obostrano zadovoljstvo poslodavaca i radnika. Preduvjet je pregovorima reprezentativnih udruga poslodavaca i sindikata u sektoru te zaključivanjem granskog kolektivnog ugovora regulirati specifična pitanja iz područja rada, poruST ka je sudionika panela. www.suvremena.hr

33


[digitalizacija u prodajnim kanalima]

Međimurski gospodarski forum okupio uspješne Međimurce na temu digitalizacije

P

rivlačnost poslovne klime Međimurja prepoznata je daleko van granica Hrvatske, o čemu svjedoče brojne strane investicije i međunarodna priznanja, poput nagrade Financial Timesa u kategoriji stvaranja povoljnog poduzetničkog okruženja. Dvostruko veći izvoz od uvoza, porast broja zaposlenih za 5% i rast ukupnog prihoda za 11,8% samo su neki od pokazatelja koji govore o uspješnosti međimurskog gospodarstva. Poznato je da su međimurske tvrtke oduvijek bile inovativne, kreativne i da kontinuirano ulažu u istraživanja i razvoj te je Zavičajno društvo Međimurje drugu godinu za redom organiziralo Međimurski gospodarski forum s ciljem promocije uspješnih međimurskih poduzetnika i inovacija, prezentiranja realiziranih projekata, postojećih ideja i povezivanja gospodarskih aktera. „Zavičajno društvo Međimurje u Zagrebu svojim aktivnostima okuplja gospodarstvenike, akademike, znanstvenike, političare, kao i sve ljude koji svojim djelovanjem promoviraju Međimurje. Tema ovogodišnjeg Foruma bila je „DigitalMeđimurje“, a tim povodom okupljeno je niz stručnjaka i poduzetnika iz međimurske IT industrije koji svojim radom kreiraju proizvode dodane vrijednosti, a čiju su vrijednost prepoznali veliki međunarodni klijenti. Tvrtke koje su održale prezentacije svojim su uspješnim poslovanjem svijetli primjer ne samo međimurskog već i hrvatskog gospodarstva. Izborom panelista i prezentera prisutnima se na taj način predstavilo Međimurje kakvo zbilja jest, ali i kakvo može biti – županija s potencijalom i podrškom

34

Suvremena trgovina 5(44)

za digitalizaciju poslovanja, ali i kreiranje proizvoda s visokom dodanom vrijednošću“, kako je istaknula predsjednica Društva Branka Prišlić. „Međimurje je kraj na koji se može ugledati cijela Hrvatska, kraj koji ima najefikasniju javnu upravu te najniži indeks klijentelizma, najniže troškove javnog sektora, ali i odlične poduzetničke temelje na kojima danas sazrijeva nova digitalna generacija gospodarstvenika“, kazao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher.

Međimurje – najniži indeks klijentelizma, veći izvoz od uvoza, najefikasnija javna uprava! „Uloga javne uprave je da ona bude efikasna, brza, usmjerena na korist sva-

kom poduzetniku i investitoru, a snažnim korištenjem europskih fondova gradimo infrastrukturu, obnavljamo zgrade, gradimo znanstvene istraživačke centre, ulažemo u razvoj i tehnološke inovacije, stvaramo uvjete za nova poduzeća i mijenjamo strukturu gospodarstva prema visoko dohodovnim radnim mjestima. Pripajanjem poslova Ureda državne uprave županiji, usluge koje javna uprava pruža postat će još efikasnije, modernije te prvenstveno brže i na višoj razini digitalizacije. Vjerujem da ćete na Forumu razmijeniti primjere dobre prakse, naučiti jedni od drugih, kao što i ja svakodnevno učim od Vas“, naglasio je župan Međimurske županije Matija Posavec koji se prisutnima obratio putem video zapisa te zahvalio Zavičajnom društvu na još jednoj uspješnoj organizaciji i promociji Međimurja. U ime Međimurske županije prisutne je pozdravila i zamjenica župana Sandra Herman, koja je nazočila Me-


đimurskom gospodarskom forumu s pročelnikom Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Međimurske županije Darkom Radanovićem. Uz stotinjak sudionika koji su ispunili dvoranu Hrvatske gospodarske komore, Forum su svojim dolaskom i pozdravnim govorom podržali saborska zastupnica i Predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Sunčana Glavak, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Olivera Majić, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec. „Digitalizacija javnog i poduzetničkog sektora je neophodna. Pravo je pitanje u kojoj ćemo se mjeri moći transformirati po uzoru na zemlje Zapada, no što prije napravimo taj iskorak, to ćemo prije postati konkurentniji na tržištu“, poručio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.

Međimurje – Od tradicije do nove digitalne generacije gospodarstvenika! Prezentaciju Makingmachinessee& think  održao je Damir Dolar, direktor tvrtke FRAMOS Technologies d.o.o. veteran u machinevision i generalno kada je u pitanju imaging. Tvrtka se bavi visokotehnološkim rješenjima u području obrade vizualnih informacija, a razvija vlastite proizvode od kojih su najvažniji serija industrijskih kamera koje uključuju visokokvalitetne GigE Vision kamere. Njihovi proizvodi koriste se u cijelome svijetu u područjima medicine, auto i zrakoplovne industrije. Dolar je naglasio da je Međimurje svojim resursima obrazovanog kadra i stručnjaka u područjima novih tehnologija, prava destinacija za osnivanje znanstveno istraživačkog centra u području novih i naprednih tehnologija. Digitalizaciju u službi mobilnosti prisutnima je predstavio Stjepan Gornik iz tvrtke CETITEC d.o.o. Tvrtka iz Čakovca koja već niz godina proizvodi i kontinuirano razvija komunikacijske softvere ponajprije za autoindustriju. Njihovi softweri, iako su vozačima okom nevidljivi, pokreću automobi-

le diljem svijeta. U javnosti su postali prepoznatljivi kad je Porsche postao većinski vlasnik čitave grupacije. O infrastrukturi i pametnoj senzorici prezentaciju je održao Ranko Režek, izvršni direktor IOT NET ADRIA d.o.o., te pokazao kako nove tehnologije mogu unaprijediti mnoga područja modernog poslovanja, potaknuti konkurentnost našeg gospodarstva, ali i običnom čovjeku dati bitne informacije za olakšanje svakodnevnih umreženih aktivnosti. Kako i zašto ulagati u digitane kanale prodaje kao i istraživanje o online kupovnim navikama predstavio je Dino Oreški iz Udruge e-Commerce Hrvatska koja se bavi informiranjem, educiranjem, povezivanjem i međusobnim pomaganjem online trgovaca i ostalih subjekata koji sudjeluju u procesu izrade, provedbe ili promocije web prodaje. U prezentaciji Roberta Ilijaša direktora tvrtke Identity Consortium d.o.o. prisutni su imali prilike saznati i o digitalizaciji identiteta kao i ulozi umjetne inteligencije. Platforma Identyum omogućit će osobi da se vjerodostojno identificira bez potrebe predočavanja osobne iskaznice. Njihovo rješenje je trenutačno među najinventivnijima u svijetu, a očekuju intenzivni razvoj i ekspanziju tržišta digitalne identifikacije. Kako digitalizirati interne procese, komunikaciju s korisnikom i isporuku te na koje načine politika može pomoći poduzetnicima u procesu digitalizacije bile su samo neke od tema panel rasprave o digitalnoj transformaciji, koju je moderirao dr.sc. Vanja Vejzagić, a u kojoj su sudjelovali Damir Sabol iz Photomatha, Martina Pintarić iz 404 agency, Robert Ilijaš iz tvrtke IdentityConsortium d.o.o. i Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Uvod u panel diskusiju predstavljen je video blogom metalne procesne tvrtke EKO MEĐIMURJE d.d., koji prikazuje vrlo uspješnu transformacijsku priču od tradicionalnog oblika poslovanja do internog razvoja i implementacije digitalnih procesnih rješenja kao neophodnog oblika za suradnju i konkurentnost na svjetskom tržištu. Tvrtka sa ponosom ističe aktivno praćenje trendova te poslovanje i odluke te-

meljene na rezultatima višegodišnjeg razvoja digitalnih rješenja. Rasprava na panel diskusiji se dotakla nekoliko važnih područja digitalizacije. Sudionici su se složili da prezentirane kompanije, kao Eko Međimurje, posjeduju znanje i mogućnosti za potencijalnu podršku autoindustriji. Automatizacija i digitalizacija internih (proizvodnih) procesa nije više stvar kompetitivnosti na tržištu, već opstanka. Panelisti se nisu mogli složiti oko uloge države u stvaranju digitalne infrastrukture, ali većinom zbog kontinuiranog smanjenja očekivanja. Bernard Gršićiz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva je ustvrdio da sredstva izdvojena za procese digitalizacije središnje države su limitirana. Robert Ilijaš je ustvrdio i podsjetio da je pitanje virtualne sigurnosti (cybersecurity) izrazito važna i ponekad zanemarena tema, dok su se ostali složili kako se u tom području još uvijek nalazimo u relativno nepoznatom području. Martina Pintarić napomenula je da su kompanije samim prisustvom u digitalnom okružju pod stalnom paskom kupaca, kojima je mogućnost izbora na globalnom tržištu, zaoštrila konkurenciju i omogućila stalno podizanje standarda u odnosu prema potrošačima. No nema rezultata bez dobroga tima, stoga čestitamo Organizacijskom odboru Međimurskog gospodarskog foruma čiji tim su bili Matija Kikelj, Nino Križaj, Boris Kikelj, Branka Prišlić, Vanja Vejzagić, Dijana Varlec, Ivan Plačko, Igor Baksa, Dean Kovač uz potporu Udruge studenata Međimurja. Kao i partnerima foruma MINGPO, Međimurska županija, HGK, HAMAG Bicro, Grad Zagreb, Vinarija Štampar i Hrvatska parfemska kuća. Podršku su svojim dolaskom iskazali pomoćnici ministra gospodarstva Ana Mandac i Zvonimir Novak, pomoćnici ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Mladen Pavić i Dragan Jelić, gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, predsjednik Županijske komore Čakovec Mladen Križaić i direktorica Dijana Krnjak, počasni predsjednici Zavičajnog društva Međimurja Mijo Bergovec i Antun Mikec, te brojni poduzetnici i predstavST nici institucija. www.suvremena.hr

35


[praksa i očekivanja]

Turizam i nova paradigma

Dug put od 3S do 3E piše: Ante Gavranović

O

vih dana užurbano pratimo preliminarne rezultate ovogodišnje turističke sezone. Razloga je više. Prvo, sumiranje rezultata vezano je uz Dane turizma koji su se, prvi put, održavali u kontinentalnom dijelu Hrvatske (što je ozbiljan iskorak u vrednovanju turističkih resursa). Drugi je vezan za (ipak) kontradiktorne rezultate s kojima se izlazi u javnost. To se posebno odnosi na podatke o ostvarenim financijskim rezultatima. Prema podacima sustava eVisitor, u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza ostvareno 16,5 milijuna dolazaka, što je porast od pet posto u odnosu na isti period prošle godine. Ostvareno je i 90,1 milijun noćenja, što čini rast od dva posto u odnosu na lani. Od toga su strani turisti ostvarili 14,7 milijuna dolazaka (+5 posto) i 79,1 milijun noćenja (+1 posto), a poraste bilježi i broj domaćih turista za 10 posto u dolascima te u noćenjima za 7 posto, priopćeno je iz Ministarstva turizma. (Dok ovo pišemo još nemamo rezultate iz rujna.). Osobno smatram da je velika nevolja našega turizma što se uglavnom (još uvijek) koncentriramo na broj posjetitelja i noćenja, a znatno manje pozornosti posvećujemo kvaliteti usluga, strukturi gostiju i, konačno, financijskim rezultatima. Stoga je i vrijeme, ali i prigoda da se ozbiljno pozabavimo samom biti turizma. Jedna je od njih, svakako, promjena u turističkoj paradigmi.

Mijenjaju se prioriteti Motivacija za dolazak u neku turističku destinaciju jest ATRAKTIVNOST PRIMARNE PONUDE. U to ulazi ambijentalna vrijednost samog odredišta, ljepota krajolika, ugodna klima, kulturna i povijesna baština. Pokazalo se da proizvodi i usluge kojima se turisti mogu koristiti u određenoj destinaciji ipak imaju drugorazrednu važnost. Potpuno zadovoljstvo turista otvara se ŠIROKOM PALETOM PRIMARNE I SEKUNDARNE TURISTIČKE PONUDE. UPRAVO JE TAJ SKLAD JAMSTVO ZADOVOLJSTVA GOSTIJU I NJIHOVIH POSEBNIH ZAHTJEVA, POTREBA I SKLONOSTI. Te promjene najvidljivije su u temeljnim porukama u razvoju turizma, u svijetu, ali i kod nas. Dok je 60-ih godina (u snažnom naletu masovnog turizma) prevladavala krilatica 3S –Sun, Sand & Sea (kasnije je tome dodan i Sex), potkraj stoljeća, a posebno početkom ovog milenija se prešlo na drugu krilaticu: Satisfaction, Sanitation & Security. Ova krilatica i danas ima svoju veliku marketinšku vrijednost, ali postupno prepušta svoje dominantno mjesto novoj krilatici – 3E. Što obuhvaća ta nova krilatica u turizmu? 3D označava pojmove Education, Excitement & Entertainment (obrazovanje, uzbuđenost i zabavu). To je, zapravo, pokušaj da se s tradicionalnih oblika turističke ponude prijeđe u višu klasu/razinu ponude: u razvijeniji, privlačniji i svakako primjereniji oblik turizma. Riječ je o poticanju razvoja inovativnog turističkog proizvoda koji bi

trebao objediniti kulturnu, prirodnu i povijesnu baštinu, a ima veliki utjecaj na proširenje turističke sezone, i svakako proširiti vidike turistima koji dolaze u pojedina turističke destinacije.

Što donosi pojam NOVI TURIZAM? Jasno je da to unosi ozbiljne promjene u pripremi. Nositelji marketinga u turizmu moraju se pritom držati pet temeljnih načela: načela jasnoće ciljeva; načela dostižnosti ciljeva; načela realnosti ciljeva; načela podudarnosti ciljeva i načela provjerljivosti ciljeva uz mogućnost kontrole njihove realizacije. Ta se načela moraju uskladiti s pojmom NOVI TURIZAM. Riječ je o novim potrošačima, novim tehnologijama, novoj globalnoj praksi, praktično bez granica. NOVI TURIZAM je fleksibilniji, više je segmentiran, više je oblikovan prema zahtjevima kupaca.1 Novi turizam donosi ozbiljne promjene u turističkoj potražnji. To su: fragmentiranost, porast broja obrazovanih turista, nezadovoljstvo onečišćenim destinacijama, više kraćih odmora u tijeku godine, putovanja zbog osobnog zadovoljstva, a poslovna putovanja postaju sve manje atraktivna. Jasno, zbog tih promjena u turističkoj potražnji bilo je potrebno promijeniti turističku ponudu. To uvjetuje povećanu i sve oštriju konkurenciju, stalno povećanje broja novih turističkih odredišta, pomlađivanje starih destinacija i njihovu prilagodbu novim uvje-

Novi turizam podrazumijeva niz raznovrsnih aktivnosti koje dovode do zadovoljavanja novih turističkih potreba. Provode se kroz učenje, zabavu, avanturu, aktivno sudjelovanje u životu destinacije. To stvara potrebe za drukčijim oblicima smještajnih kapaciteta i infrastrukture, ali prije svega novih oblika i vidova primarne ponude.

1

36

Suvremena trgovina 5(44)


turističkom tržištu. Upravo zbog toga funkcija promocije, same organizacije promocije i upravljanja promocijom u turizmu ima posebnu važnost i uvelike određuje konačan rezultat.

tima, stavljanje naglaska na KVALITETU i OKOLIŠ.

Što je zapravo turistički proizvod? Te su promjene vrlo izrazite, ali i suptilne, pa je potrebno stalno ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA kako bi se pronašli primjereni alati za ispunjavanje zadanih ciljeva i kako bi se marketinške aktivnosti usmjerile prema trendovima koji se mijenjaju. Pri tome je važno odrediti što je to TURISTIČKI PROIZVOD. Jedna od mogućih i prihvaćenih definicija glasi: „Turistički proizvod je kompleksan skup različitih fizičkih dobara, aktivnosti i usluga. Kupujući taj splet fizičkih dobara, aktivnosti i usluga, gost kupuje želju za doživljajem, za nekim iskustvom. Brojni elementi tog proizvoda nalaze se izvan ‘usko’ promatrane hotelske ili ugostiteljske tvrtke“. 2 Dakle, turistički proizvod je skup, u određenom vremenu, funkcionalno povezanih u interaktivnu cjelinu, stvarnih ili doživljenih fizičkih, uslužnih, ekonomskih i psiho-socioloških elemenata koji korisnicima osiguravaju zadovoljstvo vezano za ispunjenje turističkih potreba. Isto tako važno je objasniti POJAM TURISTIČKE DESTINACIJE. Turistička destinacija je uža ili šira turistički organizirana i tržišno prepoznatljiva prostorna jedinica, čiji turistički proizvodi imaju potencijalnu ili stvarnu utrživost na

„Nikada više u budućnosti na području tržišnoga komuniciranja neće biti kao što je bilo prije. Zašto? Područje oglašavanja i komuniciranja s raznim javnostima trpi velike i intenzivne promjene razvojem novih tehnologija. To pred industriju oglašavanja stavlja velike izazove. Najvažnije je osigurati POZORNOST korisnika. Osigurati tzv. ATTENTION ECONOMY. Marketinški stručnjaci moraju u samoj poruci osigurati da poruka bude zapažena. Danas je javnost doslovno zatrpana reklamama i marketinškim porukama, bilo da se radi o tiskanim ili elektroničkim medijima. Istraživanja pokazuju da korisnici sve više žele INFORMATIVNO OGLAŠAVANJE, a ne klasičnu oglasnu poruku. Sami oglašivači ne žele samo ukazati na određeni turistički proizvod, nego pri oglašavanju žele biti MENTORI koji će zainteresiranu publiku, prije svega, EDUCIRATI. Stoga je važno izraditi komunikacijske strategije za kvalitetu pozornosti u medijima. Biti uspješan znači biti drukčiji od ostalih“ 3.

Biti različit u ponudi No, to samo po sebi nije dovoljno. Za uspjeh su danas odgovorni brojni elementi: sam proizvod, snažno privlačenje pozornosti, ugodan osjećaj, drukčiji pristup, potreba biti drukčiji od ‘trgovačkih lanaca’, biti različit od ostalih. Naglasak se stavlja na KVALITETU i, posebno, na VJERODOSTOJNOST. Philip Crosby, autor svjetskog poslovnoga bestselera „Kvaliteta je besplatna“, tvrdi : „U danima oštrog oporezivanja, tajanstvenih računovodstvenih metoda, ludovanja inflacije i nesređene politike, KVALITETA JE POSLJEDNJA ŠANSA koju imamo da stvorimo zaradu kojom se može upravljati“.4 Kad je riječ o tržišnim komunikacijama tu kvalitetu zamjenjuje KREATIV-

NOST, koja je onaj presudni element koji čini potrebnu razliku između dva proizvoda ili dvije destinacije.5 Jost Krippendorf tvrdi: „Marketing u turizmu predstavlja sustavno i koordinirano prilagođavanje prostorne politike – određenog turističkog društva, regije ili države u cjelini – na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom planu kako bi OPTIMALNO ZADOVOLJILE POTREBE ODREĐENIH SKUPINA POTROŠAČA i, na osnovi toga, pribavile određenu materijalnu korist“6 .

Novi trendovi u medijskom ‘pokrivanju’ turizma Novi smjerovi kretanja u turizmu javljaju se i kao odgovor na bezglavo uništavanje i devastaciju prirodnih bogatstava. Traže se alternative, pa se tako razvijaju i alternativni oblici turizma. SUVREMENI TURIZAM POSTAJE na neki način OBLIK OTPORA KORPORACIJSKOM TURIZMU, koji je godinama dominirao i, nažalost, ‘ubio’ lokalno i prirodno. Vraća se želja za autentičnošću, prirodnošću u međuljudskim odnosima. Jača sve više pokret osviještenih svjetskih putnika, koji predstavljaju novu paradigmu turizma 21. stoljeća. Hrvatska zahvaljujući svojim resursima, ali i po novom pristupu turizmu, može postati predvodnik inovativnog pristupa radu, životu i turizmu, koji nosi sa sobom i mogući održivi razvoj. Promjene u ponašanju i interesima turista nameću i nužne promjene u ponašanju medija. Turizam je, prema najnovijim spoznajama, postao MANIFESTACIJA I NOSITELJ NASTANKA NOVE PARADIGME, koja se potiho provlači cijelim svijetom, prije svega kao kritika neželjenih posljedica neoliberalnog pogleda na svijet i njegovo gospodarstvo. Te činjenice moraju prihvatiti i mediji. To bi, na neki način, značilo i prijelaz iz kvantitete u kvalitetu gdje bi zadovoljstvo gostiju i konačan financijski učinak proizašao iz tog zadovoljstva bio stvarni rezultat ST uspješnosti.

Institut za turizam, Konkurentnost hrvatskoga turizma,2008.

2

MAST, Claudia: Studija “Vjerodostojnost – faktor uspješnosti za poslovna komunikaciju, Sveučilište Hohenheim, 2005.

3

CROSBY, Phillip: Kvaliteta je besplatna, Privredni vjesnik, Zagreb 1989.

4

CONNER, Cheryl: How to Pich to the Press: The 8 No-Fail Strategies, Forbes, Market Reports 2013-2016.

5

KRIPPENDORF, Jost: Journal of Sustainable Tourism, Volume 11, Issue 1, 2003.

6

www.suvremena.hr

37


[praksa i očekivanja]

Otvoren novi Trgovački centar KTC Vrbovec

Ivan Katavić: Izgradili smo KTC jer Vrbovec zaslužuje bolje! Zadovoljstvo je da vas danas mogu pozdraviti u ovolikom broju i ovako lijepom objektu. KTC kao privatna tvrtka u mojem 100-postotom vlasništvu ostvarila je lani 1.780.000.000 kuna, a procjena je da će ove godine biti 1.870.000.000 kuna, a možda i više. To znači da je to oko pet posto rasta što nas treba sve zajedno veseliti – rekao je Ivan Katavić, vlasnik KTC-a.

Ivan Katavić

N

ovi Trgovački centar KTC Vrbovec u svojem sastavu ima supermarket, poljoljekarnu i restoran. Nakon pune 22 godine poslovanja u Vr-

38

Suvremena trgovina 5(44)

bovcu, na istoj lokaciji, KTC otvara vrata potpuno novog Trgovačkog centra, te žiteljima Vrbovca i okolice na taj način zahvaljuje na povjerenju, koje je izgrađeno tijekom proteklih godina.

Supermarket u Vrbovcu nuditi će bogat asortiman prehrambene robe, s posebnim naglaskom na dnevno svježe meso, mlijeko i mliječne proizvode, delikatesnu robu, te dnevno svježe voće i povrće. U ponudi će biti i odličan izbor pića, čistila, kozmetike, kućanskih potrepština, tehničke robe (televizori, računala, informatička oprema, bijela tehnika i drugo). Sretan sam i ponosan da se svima okupljenima danas mogu obratiti jer to znači da krećemo s radom u ovom obnovljenom objektu. Zahvalio bih se


Ivica Katavić, zaposlenici i uzvanici svim zaposlenicima KTC-a koji su na bilo koji način sudjelovali u ovom projektu. Vi u Vrbovcu ste nas na neki način prisilili da razmišljamo o proširenju i otvaranju nečega novoga, dostojnog Vrbovca i zahvalan sam vam na tome – kazao je Ivica Katavić, predsjednik Uprave KTC-a. Radno vrijeme supermarketa bit će svaki dan od 7 do 21 a nedjeljom od 7 do 14 sati. Poljoljekarna će nuditi sredstva za zaštitu bilja, mineralna i organska gnojiva, sjemensku robu i sadni matrijal, profi supstrate i zemlju za cvijeće, stočnu hranu, opremu za navodnjavanje, opremu za podrumarstvo i vinogradarstvo, te alate za primjenu u poljoprivredi.

cateringa. Prostor restorana moderno je uređen i pogodan za organizaciju svadbenih i drugh svečanosti.Može primiti do 400 gostiju. Radno vrijeme restorana bit će od ponedjeljka do subote od 7 do 20 sati. U KTC Trgovačkom centru Vrbovec zaposleno je 54 djelatnika, a investicija je vrijedna oko 5 milijuna eura.

na Kožića, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Damir Fašaić koji je istaknuo kako je ovo nagovještaj investicija u istočnom dijelu županije, posebno u Vrbovcu. Darko Koren, župan koprivničko-križevački rekao je da mu je iznimno drago što je na ovakvom druženju jer svaki susret koji omogućava KTC znači povećanje radnih mjesta, bilo da se otvoObilazak novog trgovačkog centra

Prodajno osoblje je educirano za savjetnike i distributere u prodaji sredstava za zaštitu bilja, kako bi svojim kupcima prenijeli što više znanja. Radno vrijeme poljoljekarne bit će od ponedjeljka do petka od 8 do 18 sati a subotom od 8 do 14 sati. Okupljenima se obratio i Denis Kralj, gradonačelnik Vrbovca. Mislim da svi vidimo ovu zgradu KTC-a i to je nešto na što možemo biti ponosni što imamo ovakav jedan centar u našem gradu. Velika zahvala KTC-u što je uložio ovih 5 milijuna eura upravo u naš grad. Vijest o otvaranju KTC-a je već mjesecima top vijest u Vrbovcu i uvjeren sam da će ovaj centar promjeniti i vizuru grada, ali i navike naših građana – kazao je. Restoran i catering Vrbovec imat će u dnevnoj ponudi 5 vrsta toplih jela ali i à la carte ponudu. Vršit će i uslugu

Od srca sam ponosan jer KTC je najveći privredni subjekt u Križevcima i generator razvoja, ali prije svega pouzdan partner. Ovo ulaganje je itekako znak povjerenja i kvalitete i jamstvo da ćete i dalje moći kupovati i uživati u kvaliteti proizvoda u hrvatskom trgovačkom centru u desetljećima koja dolaze – kazao je Mario Rajn, gradonačelnik Križevaca. Na kraju su se okupljenima obratili i izaslanik zagrebačkog župana Stjepa-

rio novi centar ili obnovio stari, rast gospodarstva i sve ono što se na to nadovezuje. KTC je na hrvatskom tržištu 26 godina. Poslovne prostore ima u 25 gradova Lijepe naše. Osnovna djelatnost je trgovina u 27 supermarketa a kao dopuna ponude su 22 poljoljekarne, 15 benzinskih postaja i 21 restoran. Uz KTC posluje i KTC Jadran sa 3 hotela na jadranskoj obali (Baška Voda i Makarska). KTC ST zapošljava 1400 djelatnika. www.suvremena.hr

39


[praksa i očekivanja]

Zapostavljeni resursi

Krški pašnjaci u fokusu piše: Ante Gavranović

Konačno su prepoznati krški pašnjaci kao zanimljiv resurs domaće poljoprivrede kao i potreba njihove posebne zaštite. Živjeti na kršu ili od krša, ekonomija krša, upravljanje zemljišnim resursima bile su neke od tema na programskom sadržaju konferencije – Projekt Krš , nedavno održane u Šibeniku

Z

animljivo je da nam je trebalo zaista puno vremena da se pozabavimo kršem kao ozbiljnim resursom u domaćoj poljoprivrednoj politici. Stoga treba pozdraviti napore organizatora nedavne 1. međunarodne konferencije o kršu – Projekt Krš koji su krške pašnjake (na kojima se stoljećima odvija stočarska proizvodnja) prepoznali kao prioritet i naglasili potrebu njihove posebne zaštite. Portal Agrobiz.hr organizator je ove hvale vrijene međunarodne konferencije, cilj koje je povećati svijest o važnosti očuvanja krških područja kao jedinstvene i neprocjenjive prirodne baštine. Pri tom je stavljen naglasak na poljoprivrednoj djelatnosti kao temelja za očuvanje bioraznolikosti krša i pokretanja pozitivnih demografskih procesa u krškom području. Živjeti na kršu ili od krša, ekonomija krša, upravljanje zemljišnim resursima samo su neke od tema na sadržajnom programskom meniju konferencije. Oformljen je stoga tim stručnjaka koji će kroz Projekt Krš interdisciplinarnim pristupom kontinuirano provoditi aktivnosti stvaranja preduvjeta za opstanak na krškim područjima.

Nesrazmjer u korištenju krških pašnjaka Zašto takvo probuđeno zanimanje za ekonomsko korištenje krša? Činjenica

40

Suvremena trgovina 5(44)

je da bi krški pašnjaci trebali zauzeti neusporedivo veću poziciju od ove koju trenutno imaju u hrvatskoj poljoprivredi. Krški pašnjaci su u ARKOD sustavu zastupljeni sa svega 6,23%, a radi se o prostoru koji se nalazi na krškom reljefu i koji se prostire u 8 županija i predstavlja 44% teritorija naše zemlje. Isto tako, na prostorima krških pašnjaka obitava mnogo vrsta domaćih životinja koje konvergirano u uvjetna grla predstavljaju oko 130.000 uvjetnih grla. „To znači da je sadašnji ARKOD sustav sasvim nedovoljan za postojeći broj domaćih životinja na područjima krških pašnjaka. Nedostaje više od 340.000 hektara površina krških pašnjaka koje trebaju biti upisane“ – naglašeno je na konferenciji. A upravo su na krškim pašnjacima mogućnosti proizvodnje vrhunske hrane na potpuno prirodan i tradicionalan način velike. „U Hrvatskoj je u neprihvatljivoj mjeri prisutan uvoz hrane iz inozemstva, prečesto sumnjivog podrijetla, zdravstvene i uporabne vrijednosti. Mi moramo naglasiti važnost krških pašnjaka kao nedovoljno iskorištenog prostora za proizvodnju zdrave hrane. U tom je smislu konferencija bila važna, jer će u cjelini tematizirati resurse i dalekosežne mogućnosti gospodarske djelatnosti na krškim pašnjacima u uvjetima u kojima je naša zemlja europski renomirana turistička

destinacija pa postoji pritisak na povećanje kvalitete naše ponude i jačanja vrijednosti Hrvatske kao turističke destinacije“, naglasak je konferencije.

Dodatne mogućnosti razvoja Osim navedenog, poljoprivredna djelatnost na krškim pašnjacima ima dodatnu važnost za opću sinergiju razvoja i održanja lokalnih zajednica, za popunjavanje i stvaranje određenih poduzetničkih centara izvrsnosti na tim regijama koje su u neposrednom prometnom zaleđu svih naših turističkih regija. To daje dodatne mogućnosti za ukupan razvoj i poljoprivrede i turizma te gospodarstva i zemlje uopće. Kroz ekološko ekstenzivno stočarstvo i napasivanje krških pašnjaka domaćim životinjama, štite se mnoge prirodne funkcije krajobraza, specifičnosti reljefa, staništa, biodiverzititeti i ostvaruje se najučinkovitija protupožarna zaštita u tim regijama. Projekt Krš stoga predstavlja kreiranje objedinjene strategije razvoja i zaštite krških područja. Međutim, za isto je potrebno osigurati kvalitetnu strategiju, osmisliti akcijski plan razvoja za svaki pojedini segment koji uvjetuje način gospodarske proizvodnje krša. Bila bi zaista velika šteta ako ovaj racionalan projekt ne bi zaživio i otvorio manevarski prostor za potpuno drukčiji ekonomski odnos prema poljoprivednom ST zemljištu u krškim krajevima.


Najava konferencije

‘Retro seems to be in’ – definitivno postoji nešto privlačno u prošlosti! Kako je drugačije moguće objasniti da se ovih dana (možda i više nego ikad!) i potrošači i tvrtke toliko oduševljavaju povratkom u prošlost? Spajajući prošlost i sadašnjost potrošača i tvrtki, retro evocira nostalgiju, izaziva pozitivne emocije prema robnim markama i ponašanju, pruža brojne mogućnosti za povećanje svijesti o brandu i postizanje zadovoljstva kupaca i još mnogo toga. Retro prodaje! Međutim, bez suvremene tehnologije retro se ne može lako raširiti. Internet olakšava marketing retro proizvoda u brojnim nišama dovodeći proizvode iz prošlosti u sadašnjost putem marketinških

kampanja, istovremeno pružajući obilje mogućnosti za postati ili čak ostati retro u budućnosti. Ipak, budućnost retroa nije jedina ideja o kojoj vrijedi razgovarati. Željeli bismo se obratiti budućnosti kroz budućnost. Razgovarajmo o novim tehnologijama i onome što one mogu donijeti i marketinškoj teoriji i praksi! U ime CROMAR-a (Hrvatskog marketinškog saveza) i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa zadovoljstvom vas pozivamo na predstojeći XXVI Kongres HCR-a pod nazivom „Looking forward! Marketing from past to future“, koji će se u Zagrebu održati 12. i 13. prosinca 2019. godine.

Sve informacije o tome možete pronaći na: https://cromar2019.net.efzg.hr/


[praksa i očekivanja]

Kako zamišljamo trgovinu budućnosti?

Kupci koriste sve više platformi za kupnju U te prilagodbe pripada i zakonodavno područje jer kroz izmjene i dopune pojedinih zakonskih okvira treba pronaći adekvatne odgovore. To se u velikoj mjeri odnosi na Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, koji samo djelomično ispunjava svoju funkciju, posebno kad je riječ o odnosima malih proizvođača i trgovine. Otvorena su i neka pitanja vezano za zaštitu potrošača gdje je svakako potrebna šira koordinacija svih tijela koja djeluju na tom osjetljivom području. Isto tako, trgovina se susreće s pomanjkanjem radne snage i stalno gubi (zbog neatraktivnosti u odnosu na druge djelatnosti) svoje pozicije što ugrožava poslovanje, napose u malim sredinama i na turističkim područjima.

P

rva konferencija o trgovini, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, pokušala je odgovoriti na suštinsko pitanje: Kakva je budućnost trgovine u digitalno doba? Temeljni cilj organizatora je pomoć u razrješavanju ozbiljnih problema u djelatnosti koja čini 19,3 posto svih aktivnih poslovnih subjeklata, u kojoj je zaposleno 15,4 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj i koja sudjeluje u stvaranju BDP-a s otprilike 10 posto. To je ujedno djelatnost koja je uzastopce, kroz 4,5 godine, ostvarivala nama toliko potreban rast u maloprodaji (izuzetak je svibanj 2019.). Rezulat je to velikim dijelom činjenice da trgovina, uz pomoć turizma (18-19 milijuna novih potrošača), dobiva dodatne povoljne impulse. Činjenica je da se u trgovini (kao i u ostalim djelatnostima) trajno i suštinski mijenjaju uvjeti poslovanja. Digitalizacija ubrzava te promjene i unosi mnogobrojne nove izazove. Analize, naime, pokazuju da kupci koriste sve više različitih platformi za kupnju, pa dolazi do čvrstog stapanja online i offline prodajnih kanala. To svakako izaziva nove organizacijske zahvate i prilagodbu. Podatak (Nielsen) da je 65 posto hrvatskih potrošača promijenilo navike kupovanja sam po sebi dovoljno je intrigantan i upućuje na promišljanje kako se prilagoditi takvim i sličnim trendovima. Online je, uz to, i najbrži rastući segment gospodarstva, pri čemu privatne marke i manji proizvođači postaju glavni generatori rasta. Posebno se ne smije zanemariti uloga društvenih mreža u tim promjenama. To je vezano uz nastojanja kupaca da sve što zaželi kupiti dobije sa što manje utroška vremena.

42

Suvremena trgovina 5(44)

Treba shvatiti da se sve više potiče doživljaj kupovine, što uvelike mijenja sliku dosadašnjeg ponašanja prema potrošaču. Pojačava se uloga osjetilnog marketinga i komunikacije kroz prostor čime offline trgovina „konkurira“ onoj online. Fokus se stavlja na doživljaj, pa se nastoji pripremiti ugodan ambijent u kojem se potrošač osjeća udobno i dobro došlim. Pritom lijep prostor, sam po sebi, nije dovoljna garancija kvalitete doživljaja. U radnom dijelu konferencije prikazana su kretanja, stanje i trendovi ukupnog FMCG sektora u Europi i Hrvatskoj. Također su prikazani trendovi u prodaji na društvenim mrežama, fenomenu koji se sve više širi. Dionici konferencije s velikim su zanimanjem saslušali predavanja o doživljaju prostora, zatim kako digitalno osviješteni kupci oblikuju trgovinu budućnosti te istakli ulogu podsvijesti u kupnji. Ipak, najveću pozornost je izazvao motivacijski govor Korada Korlevića iz Zvjezdarnice u Višnjanu. Dionici konferencije razmatrali su i budućnost: gdje ćemo biti za 10 narednih godina? Predviđanja su da će se 20140. godine 95 posto svih trgovačkih transakcija odvijati kroz e-commerce. Osnovu za takva predviđanja vide u ubrzanim promjenama koje su nastupale kroz single-channel, multi-channel, cross-channel i, konačno, omnichannel. U zanimljivoj i, na trenutke, živahnoj raspravi na panelu: Aktualno o trgovini bilo je govora o zaposlenicima, neradnoj nedjelji, Zakonu o nepoštenoj trgovačkoj parksi, inspekcijskim nadzorima. Posebno je ukazano na velike probleme zbog nedostatka radne snage, ali i upozorenja da će trgovina vrlo teško pratiti kretanja u rastu plaća. Po mišljenju svih dionika panela, rad u trgovini je sve manje atraktivan i privlači sve manji broj ljudi, što se odražava i na broj učenika u trgovačkim školama. Zajednički je stav (a time i temeljna poruka konferencije) da se mora voditi ST računa o boljim uvjetima rada u trgovini.


Veliki izazovi digitalnih tehnologija

M

aloprodajni i veleprodajni sektor najveći je privatni poslodavac, koji zapošljava 29.000.000 Europljana, ostvaruje vitalne usluge u ukupnom procesu poslovnih aktivnosti, a podmiruje dnevne potrebe za 500.000.000 Europljana. Trgovci i veleprodaja posljednjih godina u sve većoj mjeri prihvaćaju digitalnu tehnologiju u svim svojim različitim oblicima kako bi pružili usluge i robu koju ljudi žele u najkraćim rokovima. Trgovina je kroz velika vrata ušla u tehnološku revoluciju, koja stalno širi svoje pipke. Uza sve pozitivne značajke ova revolucija u praksi to izričito pokazuje te donosi i velike nove izazove: tvrtke trebaju napredovati, ne trebaju samo reagirati već predvidjeti, ubrzavati promjene u tehnologiji i potražnji potrošača. U okviru digitalnog predavanja EuroCommerce, Nabeela Ixtabalan, Digital Transformation Manager u Ingka Group, strateški partner u IKEA sustavu franšize koja posluje u IKEA maloprodaji u 30 zemalja, kao i MS Ixtabalan, predstavili su nedavno pristup digitalizaciji svoga poslovnog modela te njegovu širu relevantnost za budućnost maloprodajnih i veleprodajnih poduzeća. Zanimljiv je komentar Nabeela Ixtabalana, digitalnog transformacijskog menadžera u Ingka Group, koji je bio i glavni govornik na ovom zanimljivom i vrlo inspirativnom predavanju: „Svijet se mijenja, brzo. Urbanizacija, tehnologija i digitalizacija, kao i rastuća svijest o utjecaju potrošnje na ljude i planet, mijenjaju potrebe kupaca, očekivanja i razloge za kupovinu. Vjerujemo da je ovo poslovna prilika. Testiramo nove IKEA formate, od gradskih dućana do ponuda leasing namještaja. Mi smo u potrazi za osiguravanjem besprijekornoga shoppinga pri čemu tražimo rješenja da zadovoljimo mnoge ljude u digitalnom i fizičkom prostoru. Gradimo digitalnu IKEA-a poslovnu filozofiju gdje je povjerenje srž naših personaliziranih odnosa s našim kupcima i gdje digitalizacija obuhvaća održivost i raznolikost. Mi radimo svoj dio, ali računamo na tvorce politika da osiguraju istinski konkurentan internetski i offline maloprodajni sektor u Europskoj uniji“. Christian Verschueren, glavni direktor EuroCommerca, dodao je: „Ako postoji nešto što žestoka konkurencija u našem sektoru može podučavati posao kao cjelinu, to je da morate držati korak ispred kretanja kako biste ostali u ovoj igri. Digitalna tehnologija čini tu lekciju još hitnijom. Ako Europa uspije u ispunjavanju velikih izazova u digitalnom susta-

vu – ne samo onih koji dolaze iz Kine i SAD-a – treba ubrzati usvajanje tih tehnologija i osposobiti se da može razviti sljedeću generaciju digitalne tehnologije. Budući da novi Europski parlament započinje svoj rad, a nova Komisija priprema se za dužnost ove jeseni, EuroCommerce će i dalje raditi na ključnim elementima za naš budući uspjeh kao kontinent. Europa treba rješavati ogroman deficit u osobama s vještinama potrebnim za rad u digitalnom svijetu, pomoći MSP-ovima da steknu resurse koji im nedostaju kako bi se pomoglo našim brojnim zaposlenicima da se bave tim promjenama. Također nam je potreban regulatorni režim kojim se jamči da će se podacima i umjetnom inteligencijom upravljati etički, dok se Europa ne vrati u globalnu utrku kao ključan igrač u ovoj revoluciji.“

Opredijeljenost za održivi razvoj Maloprodaja i veleprodaja igraju aktivnu ulogu u povećanju održivosti proizvoda koje prodaju. Oni rade na utjecaju i potpori održivoj potrošnji smanjenjem nepotrebne uporabe određenih materijala, optimiziranjem njegove logistike i ponudom alternativnih sredstava za plastiku u proizvodima i njihovoj ambalaži. Oni također rade na obavještavanju potrošača o održivom izboru i upotrebljavaju dugoročna partnerstva s dobavljačima kako bi potaknuli sve dijelove opskrbnog lanca na održivo razmišljanje i djelovanje. Generalni direktor EuroCommerce Christian Verschueren komentirao je priključenje EuroCommerce-a široj inicijativi za smanjenje korištenja plastike u opskrbnom lancu: „EuroCommerce je vrlo zadovoljan što se pridružio globalnoj inicijativi i Kružnom savezu za plastiku. Ova Globalna inicijativa ponovno je prilika za naš sektor da demonstrira i izgradi svoju dugogodišnju opredijeljenost za održivost. Savez pojačava poruku koju su članovi EuroCommerce-a već dali svojim angažmanom u opsežnim nacionalnim plastičnim dogovorima – da smo predani učiniti svoj dio kako bi opskrbni lanac doprinio istinski kružnom gospodarstvu i održivoj budućnosti. Prilikom pridruživanja savezu, podržat ćemo naše članove u smanjenju uporabe plastike i u jačanju dijaloga s dionicima u lancu opskrbe i s regulatornim tijelima. Takav zajednički pristup ključan je za izgradnju tehničkog i regulatornog okvira za usavršavanje kružnih poslovnih modela. Jednako je to središnje pitanje za stvaranje uvjeta za uspjeh industrijskih napora s učinkovitim europskim ST sustavima prikupljanja i sortiranja otpada“. www.suvremena.hr 43


[praksa i očekivanja]

Nacionalna strategija sigurnosti i zaštite zdravlja

Neispunjena obveza piše: Vitomir Begović

K

onsolidacija i koordinacija nacionalnih strategija prvi je od sedam strateških ciljeva sadržanih u Strateškom okviru EU o sigurnosti i zdravlju na radu 2014. – 2020. U tom je kontekstu Europska komisija pozvala države članice da učine reviziju svojih nacionalnih strategija u bliskoj suradnji s odgovarajućim dionicima, uključujući socijalne partnere. Europska agencija za sigurnost i zaštitu zdravlja (EU-OSHA) je prikupila informacije i sastavila izvješće o nacionalnim strategijama, i isto objavila na internetskim stranicama. Izvješće sadrži nacionalne strategije sigurnosti i zdravlja na radu za 25 država članica: Austriju, Belgiju, Bugarsku, Cipar, Češku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Italiju, Irsku, Latviju, Litvu, Maltu, Nizozemsku, Poljsku, Portugal, Slovačku, Sloveniju, Španjolsku, Švedsku i Ujedinjenu Kraljevinu. Kao što je vidljivo Hrvatske u ovom izvješću među članicama EU koje su ispunile ovaj prevažan zadatak nema! A to je bio zadatak Ministarstva rada i mirovinskoga sustava kao nositelja u području zaštite na radu.

44

Suvremena trgovina 5(44)

Foto: EUOSHA Ovom prilikom potrebno je podsjetiti da je Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kao središnja nacionalna javna ustanova, da bi potaknuo resorno ministarstvo na činjenje još 2017. g. izradio nacrt Nacionalnog programa zaštite na radu za razdoblje 2017. – 2020., koji je potom usvojilo i Nacionalno vijeće za zaštitu na radu, kao savjetodavno tijelo Vlade, a nakon toga je bila obveza nadležnog Ministarstva rada i mirovinskoga sustava da pripremi donošenje ovog dokumenta na Vladi, što je izostalo! Dakle, protekle su pune 3 godine nečinjenja! Umjesto toga, provedene su različite ad hoc administrativne mjere, ukinute nacionalne institucije na području zaštite na radu i zaštite zdravlja. Dakle, 25 država članica EU uspostavilo je nacionalne strategije za sigurnost i zdravlje na radu u skladu sa strategijom EU-a. Iz

sažete analize nacionalnih strategija vidljivo je da one načelno odražavaju prioritete utvrđene strategijom EU-a uz prilagodbu odgovarajućem nacionalnom kontekstu. U većini država članica dionici su na nacionalnoj razini naglasili važnost strategije EU-a za sigurnost i zdravlje na radu kako bi se tom pitanju dalo važno mjesto u nacionalnom političkom programu te kako bi se utjecalo na nacionalne procese donošenja odluka u tom području. Prevencija rizika i promicanje sigurnijih i zdravijih uvjeta na radnom mjestu ključni su ne samo za poboljšanje kvalitete radnih mjesta i radnih uvjeta, već i za promicanje konkurentnosti. Održavanje zdravlja radnika ima izravan i mjerljiv pozitivan učinak na produktivnost i pridonosi poboljšanju održivosti sustava socijalne sigurnosti. Sprječavanje ozbiljnih nesreća ili profesionalnih bolesti radnika te promicanje zdravlja

tijekom cijelog radnog vijeka, od prvog posla nadalje, ključ je duljeg rada i zadovoljavanja potreba tržišta rada. To doprinosi rješavanju dugoročnih posljedica demografskog starenja, u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast. U Paketu mjera za zapošljavanje naglašeno je da poboljšanje radnih uvjeta ima pozitivan učinak na produktivnost i konkurentnost. Ove godine obilježili smo šestu godišnjicu članstva Hrvatske u EU, navodeći pri tome niz pozitivnih učinaka našeg članstva. Na žalost to se ne odnosi i na područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, kad je pitanju naše ispunjenje zadaća Europske komisije vezano za donošenje i provedbu nacionalnog strateškog dokumenta s ciljem unapređivanja zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu, kao područja od posebnog društveST nog interesa.


Održana 10. Međunarodna konferencija

Alternativno rješavanje sporova kao preduvjet investiranju u RH

N

edavno je održana 10. Međunarodna konferencija „Alternativno rješavanje sporova – suradnja uprave i pravosuđa s gospodarstvom“ u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK), 23. i 24. listopada, a koja je i ovaj put ugostila domaće i međunarodne stručnjake. Svečanom otvorenju prisustvovali su brojni ugledni gosti, a konferenciju je u ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde-Grabar Kitarović otvorio predsjednik Vrhovnog suda RH, Đuro Sessa. Tom prigodom je naglasio kako prostora za unaprjeđenje izvansudskih rješavanja sporova ima, no kako je potrebna motivacija u vidu oslobađanja od troškova ili pristojbi. Uvodno u ime predsjednika HOK-a okupljene je pozdravio potpredsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil te izjavio: „Uz ostale, pravna sigurnost je nezaobilazan, uvjet koji čini zemlju konkurentnom i privlačnom za investitore. Zadovoljenje te pretpostavke potiče ulaganja među kojima važnu ulogu uz već poznatu arbitražu sve više ima i medijacija kao investitorima poznati način izvansudskog rješavanja sporova. Efikasnim rješavanjem sporova poduzetnicima i njihovim poslovnim partnerima, među kojima je i sama država, omogućava se brži  i sigurniji završetak poslovnih projekata. Hrvatska obrtnička komora se zalaže za poticanje velikih investicija i projekata s obzirom da su naši članovi najčešće na njima angažirani kao podizvođači te im je efikasno rješavanje svih spornih situacija tijekom realizacije projekata između investitora i glavnog izvođača izuzetno važno kako bi

mogli pravovremeno naplatiti svoje odrađene poslove“. Ispred Ministarstva pravosuđa, koje je i suorganizator ovog događanja, okupljene je pozdravio državni tajnik Josip Salapić rekavši kako medijacija kao jeftiniji i brži postupak od onog na sudovima omogućava jednu važnu stvar – obostrano zadovoljstvo stranaka po završetku procesa. Ivana Soić, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta rekla je kako je upravo Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta prije dvije godine odabralo tijela potvrđena i od Europske komisije akreditirana za rješavanje potrošačkih sporova. Istaknula je važnost online platformi u ovom procesu, koje je omogućeno i preko Europskog potrošačkog centra koji djeluje pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. U ime gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, sudionicima se obratila zamjenica gradonačelnika doc.dr.sc. Olivera Majić te naglasila kako Grad Zagreb, svjestan važnosti alternativnog rješavanja sporova daje punu po-

dršku ovoj stručnoj konferenciji. Radni dio prvog dana započeo je uvodom u teme konferencije tajnice Suda časti i Centra za mirenje HOK-a Suzane Kolesar. Nakon toga uslijedila su predavanja na temu „Medijacija u Europskoj uniji“ te „Digitalizacija pravosuđa“. Drugi dan konferencije otvoren je osvrtom na projekte i aktivnosti Europske komisije u području zaštite potrošača, a potom je uslijedila glavna tema „Hrvatska – destinacija za međunarodne investicije, uz medijaciju (i/ili arbitražu) kao efikasan način rješavanja sporova“. Pokrovitelji konferencije su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta RH te Ministarstvo pravosuđa RH koje je i suorganizator te se u suradnji s tim ministarstvom i Vijećem Europe, uz potporu Odbora za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) ovom konferencijom obilježava i Europski dan pravosuđa 2019. u RH. Partner konferencije bilo je visoko učilište EFFECTUS – studij financije i pravo, a medijski pokrovitelji Suvremena. ST hr, 24 sata te Poslovni dnevnik. www.suvremena.hr

45


[praksa i očekivanja]

Izmjene Zakona o obrtu

Prilagodba potrebama tržišta rada piše: Krešimir Jušić Služba za pravne i opće poslove Hrvatske obrtničke komore

Poslodavci i njihove predstavničke institucije postaju partneri obrazovnim institucijama u osmišljavanju programa naukovanja učenika i pedagoškog obrazovanja mentora iz gospodarstva radi jačanja kapaciteta poslodavaca za primanje učenika na praksu

N

aukovanje kao nezaobilazni i jedini učinkoviti oblik učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog obrazovanja a kojeg je Zakon o obrtu iz 2013. zanemario i marginalizirao, novim prijedlogom Izmjena i dopuna Zakona izražena je volja zakonodavca da se sadašnje stanje znatno poboljša.

Utvrđivanje prioriteta Naime, u sklopu Kopenhaškog procesa, ministri odgovorni za razvoj strukovnih vještina iz svih zemalja Europskog gospodarskog prostora, zajedno s Europskim socijalnim partnerima i Europskom komisijom, sastali su se u Rigi u lipnju 2015. te utvrdili da je u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju jedan od glavnih prioriteta promicanje učenja kroz rad s posebnim akcentom na naukovanje uključivanjem obrtnika, poduzeća i komora. Stoga je u Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. kao poseban cilj obrazovanja istaknuta potreba za obrazovnim sustavom usklađen s potrebama tržišta rada gdje poslodavci i njihove predstavničke institucije postaju partneri obrazovnim institucijama u osmišljavanju programa

46

Suvremena trgovina 5(44)

naukovanja učenika i pedagoškog obrazovanja mentora iz gospodarstva radi jačanja kapaciteta poslodavaca za primanje učenika na praksu.

Pomoćnički ispit pretvara se u naučnički Sukladno navedenom, ovom Izmjenom i dopunom Zakona o obrtu provedba pomoćničkog ispita, koji se preimenuje u naučnički ispit, prelazi u nadležnost Hrvatske obrtničke komore kako je bilo do 2013. godine, kada je nadležnost dana Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Naučnički ispit će biti sastavni dio završnog rada a sastojat će se od radne probe pred stručnim povjerenstvom kojom se provjeravaju praktična i teorijska strukovna znanja i vještine potrebne za obavljanje poslova određenog obrta. Kao dokaz o uspješno položenom naučničkom ispitu izdavat će se obvezni dodatak svjedodžbi kojeg će izdavati Hrvatska obrtnička komora. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u cilju osiguranja kvalitete provođenja naučničkog ispita provodit će vanjsko vrednovanje procesa ovog ispita.

Stručni nadzor nad kvalitetom provođenja naukovanja kroz savjetodavnu ulogu imat će neovisno tijelo sastavljeno od ključnih dionika i to Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Plan strukture upisa učenika u programe za stjecanje kvalifikacije za vezane obrte određivat će se temeljem slobodnih naučničkih mjesta koja će, na prijedlog Hrvatske obrtničke komore šest mjeseci prije početka iduće školske godine, osiguravati ministarstvo nadležno za obrt. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije za vezane obrte izrađivat će ministarstvo nadležno za obrt u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom. Za donošenje programa za edukaciju mentora u naukovanju biti će nadležno ministarstvo nadležno za obrt a za provedbu edukacije Hrvatska obrtST nička komora.


HAMAG-BICRO proslavio prvih 25 godina poslovanja Rimac Automobili (konkurentnost). U kategoriji „HAMAG-BICRO pametna tvornica“ dodijeljeno je priznanje tvrtki Altpro koja je kroz različite faze svog poslovanja iskoristila najviše usluga Agencije. Priznanja su uručili – izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Domagoj Ivan Milošević, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić, savjetnik Predsjednice RH za gospodarstvo, Marko Primorac, zamjenik predsjednika Uprave HAMAGBICRO-a Mario Turalija te članovi Uprave Marijana Oreb i Ante Janko Bobetko.

B

iti svakodnevno okružen mladim i talentiranim ljudima koji svoje ideje uspješno pretaču u inovativne projekte, znanstvenicima i istraživačima koji uporno rade na istraživanju i razvoju brojnih inovacija te poduzetnicima koji uspješno komercijaliziraju vlastite proizvode na globalnom tržištu, svakako je privilegija, ali ujedno i odgovornost koju Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije uspješno provodi već 25 godina. Tim povodom, agencija HAMAG-BICRO večeras je u Mimari obilježila 25 godina uspješnog poslovanja i dodijelila priznanja #prvih25 najuspješnijim hrvatskim poduzetnicima, ujedno i perjanicama hrvatskog gospodarstva, koji su kroz HAMAG-BICRO usluge i podršku ostvarili izvrsne poslovne rezultate.

11 milijardi kuna investicija, 5 tisuća projekata, 16 tisuća novozaposlenih Svečanost je otvorio Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, potom Darko Horvat, ministar gospodarstva poduzetništva i obrta, a potporu radu Agencije ukazala je i predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović. „Od male garancijske agencije koja je pokrenuta ‘94. godine profilirali smo se u najvažniju Vladinu instituciju koja ozbiljno podupire mikro, male i srednje poduzetnike. Samo u posljednje tri godine, otkako sam na čelu Agencije, zajedno sa mojim timom, - zamjenikom Mariom Turalijom te članovima Uprave Marijanom Oreb i Antom Jankom Bobetkom, ugovarajući bespovratne potpore, dodjeljujući financijske instru-

mente zajmove i jamstva, potaknuli smo investicije u iznosu od 11 milijardi kuna, sklopivši ugovore s više od 5 tisuća tvrtki, čime smo stvorili preduvjet za otvaranje više od 16 tisuća radnih mjesta.“ izjavio je tijekom svečanosti predsjednik Uprave HAMAGBICRO-a Vjeran Vrbanec. „Mikro, mala i srednja poduzeća čine gotovo 99 posto svih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, što dovoljno govori o njihovoj važnosti u ukupnoj strukturi našeg BDP-a. Upravo je zato važno da im na sve moguće načine olakšavamo poslovanje i potaknemo ih na nova ulaganja, pri čemu je HAMAG-BICRO jedna od ključnih potpornih institucija Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. Dosadašnjim programima financiranja ostvareni su zaista impresivni rezultati, a u narednom periodu jedno od prioritetnih područja kojima se okrećemo su investicije u inovacije, istraživanje i razvoj. U tome leži ključ daljnjeg gospodarskog rasta Hrvatske“ – izjavio je ministar Horvat.

10 priznanja najuspješnijim HAMAG-BICRO korisnicima Agencija je dodijelila 10 priznanja tvrtkama koje su kroz HAMAG-BICRO usluge i podršku ostvarile izvrsne poslovne rezultate. Za značajne uspjehe postignute u pojedinoj fazi poslovanja, priznanja su dobile tvrtke: Capital Hook (ideja), Microblink (razvoj), Radiochirurgia Zagreb (komercijalizacija), Geolux (tržište) te Bellabeat (međunarodna suradnja). U kategoriji iznimnog doprinosa razvoju i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva priznanja su osvojili: Multinorm (izvoz), Genos (inovativnost), KFK (investicije) te

Jedan od dobitnika HAMAG-BICRO priznanja je svakako i tvrtka Rimac Automobili koji su bez sumnje hrvatsko tehnološko čudo koje proizvodi vlastite električne automobile visokih performansi te razvija i proizvodi pogonske i baterijske sustave za druge proizvođače. U ovaj tehnološki pothvat kroz različite programe ugrađena je i HAMAG-BICRO financijska potpora u visini od 62 milijuna kuna. „Smatramo da smo u relativno kratkom roku puno toga postigli, no i dalje smo tek na početku svoga puta, odnosno i dalje nas čeka dug put do onoga što bismo mi smatrali uspjehom“, izjavio je skromno Mate Rimac koji je bez sumnje i jedan od HAMAG-BICRO-ovih #prvih25.

Kampanja #prvih25 Agencija je ove godine kroz kampanju #prvih25 svijetu ispričala 25 priča o poduzetnicima koji su uz HAMAGBICRO potporu uspješno rasli, razvili se i unaprijedili svoje poslovanje. Upravo široki portfelj programa i usluga koje agencija pruža korisnicima u svim fazama poslovanja čini HAMAG-BICRO svojevrsnom pametnom tvornicom, dok njeni pametni korisnici, hrvatski poduzetnici, svakodnevno jačaju gospodarski ekosustav i transformiraju Hrvatsku u konkurentno gospodarstvo, digitalno učinkovitu industriju i održivo društvo. „Čestitam svim dobitnicima HAMAGBICRO priznanja, kao i svim našim korisnicima koji nam proteklih 25 godina ukazuju povjerenje birajući nas kao partnera u svim fazama njihova rasta. Upravo je mikro, malo i srednje poduzetništvo stup cjelokupnog nacionalnog gospodarstva, a to je ono što nas svakodnevno motivira da savjesno obavljamo svoj posao.“ zakljuST čio je Vrbanec. www.suvremena.hr

47


[praksa i očekivanja] Održana 19. međunarodna znanstvena konferencija

Business Logistics in Modern Management Analiza rizika i efikasnosti u opskrbnim lancima, Transport, Logistika distribucije, Urbana, humanitarna i zelena logistika, Nabava i Interdisciplinarnost u logistici.

19. međunarodna znanstvena konferencija Business Logistics in Modern Management uspješno je organizirana i održana 10. i 11.10.2019. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Za konferenciju je prijavljeno 55 sažetaka i radova, a njih 37 je i zadovoljilo uvjete za prezentiranje i objavljivanje. Prihvaćeni radovi djela su 75 autora iz 9 zemalja Europe – Bjelorusije, Češke, Hrvatske, Mađarske, Njemačke, Poljske, Slovačke, Slovenije te Srbije. Čak 44 znanstvenika iz Hrvatske, Mađarske, Njemačke, Poljske, SAD-a, Slovenije, Srbije i Ukrajine dalo je svoj

48

Suvremena trgovina 5(44)

snažan doprinos kvaliteti konferencije kroz poticajne i kvalitetne recenzije radova. Zbornik radova (Proceedings of 19 th International Scientific Conference Business Logistics in Modern Management) od 2008. godine referiran je u međunarodnim bazama podataka EconPapers, IDEA i Repec, a zbornici konferencija iz 2015., 2016., 2017. i 2018. uvršteni su u najprestižniju svjetsku znanstvenu bazu podataka Web of Science, točnije u njihov Conference Proceedings Citation Indeks – Social Science & Humanities (dio Web of Science Core Collection). Ovogodišnji radovi konferencije grupirani su u 7 poglavlja koja su se bavila sljedećim područjima: Digitalizacija i inovacije u opskrbnima lancima,

Konferencija je započela pozvanim predavanjem uvaženih keynote speakera. Prof. Arthur V. Hill s Carlson School of Management, University of Minnesota iz SAD-a upoznao je sudionike s „avanturama prognoziranja“ u opskrbnim lancima i novim pristupima prognoziranju potražnje. Dr. Alexander Trautrims s Nottingham University Business School iz Velike Britanije održao je predavanje o modernom ropstvu u današnjim opskrbnim lancima. Drugi dan se sudionicima konferencije predstavila i uspješna osječka tvrtka Gideon Brothers s prikazom njihovog rada na inteligentnoj automatizaciji, odnosno skladišnim robotima. Već tradicionalno, konferencija se nastavila ugodnim druženjem u Baranji, gdje su sudionici uz tradicionalnu gastronomiju razmijenili kontakte te u ugodnom razgovoru izmijenili ideje za buduće suradnje. Svi su bili složni u tome da se vesele jubilarnom 20. izdanju BLMM 2020 konferencije! Više o samoj konferenciji, kao i cjelokupni Zbornik može se pronaći na web stranici konferencije www.blmm-conference.com.


SUPERMARKETI NAGRAĐUJU

MUDRO BIRAJ I PROFITIRAJ! )

)

GLAVNA NAGRADA:

MERCEDES CLA 180 OD 01.09.2019. DO 05.01.2020. BOGATE NAGRADE SVAKOG KRUGA Prvi krug traje od 01. do 30.09.2019. Drugi krug traje od 01. do 31.10.2019. Treći krug traje od 01. do 30.11.2019. krug 01.12.2019. ČetvrtiČetvrti krugČetvrti trajetraje od 01. do od 05.01.2020. krug odtraje 01.12.2019. do 05.01.2020. do 05.01.2020.

U 4 KRUGA DO AUTOMOBILA!

ZA OSVAJANJE GLAVNE NAGRADE

sudjeluju računi iz svih krugova

više na www.ktc.hr Na poleđini kopije računa ispišite svoje ime, prezime, adresu i broj telefona te ispunjenu kopiju računa ubacite u za to predviđenu kutiju. Izvlačenje nagrada: 1. krug 10.10.2019., 2. krug 10.11.2019., 3. krug 10.12.2019., 4. krug 13.1.2020. U nagradnoj igri nemaju pravo sudjelovanja zaposlenici KTC-a te članovi njihovih obitelji. Fotografija automobila služi samo kao ilustracija.


[praksa i očekivanja] Održana konferencija o turizmu i riječnim krstarenjima

PanonaTour piše: doc. dr. sc. Ivan Kelić

N

a Ekonomskom fakultetu u Osijeku u sklopu najave događanja „Dani hrvatskog turizma 2019“ održana je konferencija o turizmu i riječnim krstarenjima Panonatour u organizaciji Glasa Slavonije i Hrvatske turističke zajednice te Ekonomskog fakulteta kao partnera konferencije. Na konferenciji su gostovali stručnjaci u domeni turizma gdje su podijelili svoja motrišta i primjere razvoja novih turističkih proizvoda u domeni razvoja riječnog turizma pod nazivom Panona Tour „Ploviti, otkrivati, živjeti“. Konferencija je otvorila brojna pitanja i razvila argumentiranu raspravu na temu stanja i perspektiva riječnog turizma u Repu-

50

Suvremena trgovina 5(44)

blici Hrvatskoj. Na konferenciji su kao panelisti sudjelovali: • Silvija Jačan Obratov, direktorica sektora za sustav turističkih zajednica i razvoj proizvoda u HTZ-u; • Mr.sc. Božana Matoš, direktorca i vlasnica tvrtke Ancoris iz Osijeka za savjetovanje u pripremi i provedbi projekata razvoja luka i pristaništa na unutarnjim plovnim putovima; • Stanko Škrobo, turistička agencija Gulliver; • Doc.dr.sc. Ivan Kelić, katedra za marketing pri EFOS-u; • Igor Mikulić, Glas Slavonije, moderator.

Obzirom na razvoj kontinentalnog turizma, riječni turizam zasigurno predstavlja jedan od oblika turizma od posebnog interesa koji ima veliki potencijal. Hrvatska u svojem krajobrazu raspolaže rijekama koje su pogodne za razvoj različitih oblika riječnog turizma, od raftinga, vožnje kanuima, jedrenja, različitih varijanti sportskorekreativnog turizma na rijekama (regata, natjecanja u ribolovu, plivanja) do krstarenja rijekama. Konferencija se najviše dotaknula turističkog proizvoda koji je u porastu, a to su krstarenja rijekama kao oblik turizma. Uz same rijeke, sve veći turistički značaj koji dobiva na važnosti su i obale rijeka sa svojim atraktivnim prirodnim


krajolicima te bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem gradova kroz koje rijeke prolaze mogu postati generatori turističkih dolazaka. Nužno je istaknuti kako se ovaj specifični oblik turizma može događati i na rijekama i uz rijeke. Primjerice – u Francuskoj se za potrebe statističkoga praćenja riječnog turizma, sektor riječnog turizma preciznije dijeli na dvije osnovne vrste aktivnosti: 1. riječnu plovidbu (može se odvijati grupno ili pojedinačno) i 2. turizam uz plovne puteve (franc. „tourisme fluvestre”). Uvažavajući navedeno, opravdano je istaknuti turistički potencijal koji rijeke imaju i nužnosti kreiranja integralnih turističkih proizvoda riječnog turizma. Međutim, rijeke su još uvijek relativno zanemareni aspekt u globalnoj turističkoj industriji, a o riječnom turizmu govori se, u pravilu, kroz njegove pojavne oblike (riječna krstarenja, rafting, kanuing, jedrenje, houseboat turizam i slično). Božana Matoš, direktorca i vlasnica tvrtke Ancoris navela je kako se prva ideja o riječnom kruzingu rodila nakon što je u Vukovar došla putnička agencija iz Dubrovnika i izrazila želju da se na programima krstarenja Dunavom stane upravo u Vukovaru. Ozbiljne brojke zabilježene su od 2004. godine kada je u Vukovaru stalo 57 kruzera. Današnji izvještaji pokazuju kako je u tekućoj godini napravljeno i najavljeno više od 300 kruzera samo u Vukovaru. Sve te brojke pokazuju rast i potencijal razvoja riječnog turizma. Matoš smatra kako u ovom trenutku imamo pokazatelje da je riječni turizam dosegao brojku da se o njemu može pričati kao vrsti turizma koja osigurava posjetitelje, ali je idući korak prilagođavanja destinacije novim programima i itinererima koji će svojim obuhvatom poslužiti kao poluga za informiranje o destinaciji gostiju s kruzera prije samog dolaska. Slavija Jačan Obratov, iz HTZ-a iznijela je podatke o riječnom kruzingu kako od 2015. do danas imamo povećanje od 47 posto putnika, odnosno trenutno je 51.000 putnika posjetilo Slavoniju dolaskom s riječnim kruzerima. Sve navedeno upućuje na potencijal koji ovakav specifičan oblik turizma

ima za Slavoniju i Baranju kao turističku destinaciju. Ivan Kelić s Katedre za marketing dotaknuo se u svom izlaganju samog procesa brendiranja i marketinške komunikacije. On smatra kako je u strategiji brendiranja destinacije važno nastupati kao Podunavska regija zbog Dunava koji ima protok kroz Hrvatsku te umanjivanje sličnosti u nazivima između Slavonije, Slovenije i Slovakie (Slovačke). U tom procesu potrebno je omogućiti marketinškim stručnjacima da brendiraju turističke proizvode koji već postoje unutar regije i na samim mikro-destinacijama. Upozorio je kako u kupčevoj svijesti postoje tri faze prilikom vrednovanja informacija i donošenja odluke o kupnji. Prva faza – faza svijenosti nekog proizvoda ili usluge, druga faza – faza razmatranja i treća faza, faza donošenja odluke o kupovini. Prednost u promociji ovakvih turističkih proizvoda je što je prvu (i djelomično treću) fazu potencijalni turist već prošao, on je na kruzeru i dolazi svakako u destinaciju. Nužno je poraditi na tehnikama i alatima marketinga koji će osigurati informacije potrošačima prije dolaska na samu destinaciju što će posjetiti, probati i posljedično kupiti te se ponovno vratiti na destinaciju. Iako postoje kalkulacije kako gosti s kruzera u prosjeku troše od 12 do 20 eura na destinaciji, svi panelisti zaključili su kako je potrebno nadopuniti metodologiju izračuna te uvažiti činjenicu kako dio gostiju naručuje proizvode putem interneta nakon što su kušali proizvode na samoj destinaciji i vratili se svojim kućama. Stanko Škrobo iz turističke agencije Gulliver naveo je kako su gosti s riječnih kruzera pretežno pripadnici baby – boom generacije rođeni između 1945. i 1965. godine, iznimno su informatički pismeni i pretežno im je posjet našoj regiji drugo ili treće riječno krstarenje. Najvećim dijelom, 90 posto aranžmana koje vodi Guliver su gosti iz SAD-a.

A u posljednje vrijeme imamo i porast gostiju s Dalekog istoka, uglavnom iz Japana. Škrobo i Kelić zaključili su kako su turistički vodiči na samoj destinaciji ključan faktor usmjeravanja gostiju što posjetiti, probati, kupiti i ponijeti kao suvenir. Konstantnom edukacijom turističkih vodiča moguće je dobivati informacije izravno s terena koje mogu poslužiti kao smjernice za razvoj i unaprjeđenje same destinacije. Škrobo je upozorio kako kao kompanija dobivaju pritužbe od gostiju na činjenicu što trgovine ne rade vikendom, što na samim lukama ticanja nema mjenjačnica gdje mogu zamijeniti novac. Zaključio je kako bi turisti i trošili više, ali nemamo dovoljno razvijenu ponudu. Slavija Jačan Obratov navela je u svom izlaganju koje sve vrste potpora ima HTZ za ovo područje te kako konstantno rade sa dionicima na terenu u razvoju programa i prioriteta, unutar kojih se i popravlja i obnavlja sve ono što bi sutra moglo biti od koristi budućim gostima. Zaključila je kako Slavonija kao regija ima odličan turistički proizvod i veliki turistički potencijal te će fokus HTZ-a biti na programima koji će rezultirati novim i unaprijediti postojeće turističke sadržaje da Slavonija bude što atraktivnija većem broju gostiju tokom cijele godine, ne samo onih s kruzera. Ujedno je to i zaključak cijele konferencije kako se Slavonija budi i nudi turističke proizvode koji su drugačiji u odnosu na morski turizam te kako statistički podaci nisu slučajni već su nastali kao plod strateškog promišljanja kako iskoristiti bogatu raznolikost koje Slavonija kao regija može ponuditi. ST www.suvremena.hr

51


Investicijski potencijal

P

oznati govornik iz sfere medicinskog turizma, Dr. Prem Jagyasi, moderirajući jedan od panela prvog dana Investicijskog foruma zdravlja, sporta i turizma Adriatic regije u Zagrebu kaže: „Bio sam u 65 zemalja i govorio sam na velikom broju konferencija o zdravstvenom turizmu, ali ovo je jedina koja povezuje zdravstveni turizam s investicijama. To ga čini jedinstvenim.“ Dr. Prem samo je jedan od cijenjenih međunarodnih govornika iz područja medicinskog turizma koji je sudjelovao u forumu. Odaziv lokalnih dužnosnika bio je također impresivan. Ministar turizma Gari Cappelli i ministar zdravstva Milan Kujundžić održali su uvodne govore, a na forumu su prisustvovali i predstavnici veleposlanstava iz 16 zemalja.

Zdravstveni turizam bit će snažan faktor produljenja sezone „Zdravstveni turizam će u novoj nacionalnoj turističkoj strategiji biti visoko pozicioniran, među prva tri razvojna proizvoda, jer osim zdravstvu i turizmu puno donosi i ukupnom gospodarstvu“, poručio je ministar turizma Gari Cappelli otvarajući 3. investicijski forum zdravlja, sporta i turizma Adriatic regije. Taj dvodnevni forum s nizom partnera iz Hrvatske i svijeta organizirala je Medicinska grupa na čelu s liječnikom Miljenkom Burom, a ove je godine u program bio uključen i sport zbog njegove važnosti u sklopu ponude zdravstvenog turizma, ali i sportskih uspjeha Hrvatske po kojima je prepoznatljiva u cijelom svijetu. „Sport, zdravlje i turizam zajedno su dobar pogled onoga dobrog što Hrvatska može ponuditi, uz gastrono-

52

Suvremena trgovina 5(44)

prezentiran je na 3. Investicijskom forumu zdravlja, sporta i turizma Adriatic regije u Zagrebu miju odnosno zdravu hranu koju ima. To su sve jači motivi dolazaka u Hrvatsku, za razliku od prije kada je prevladavao motiv sunca i mora, koji nam i dalje ostaje. Oni su elementi i dobre ponude zdravstvenog turizma, koji je i u dosadašnjoj strategiji do 2020. bio među prvih deset top razvojnih proizvoda, a u novoj će biti još istaknutiji“, kazao je ministar Cappelli. Ponovivši da se nova strategija već priprema i da će se vezati za novo financijsko razdoblje u EU od sedam godina tj. do 2027., ministar je iznio da se u svijetu oko 15 do 20 posto svih putovanja ostvaruje upravo zbog zdravlja te da takvi turisti i troše znatno više od ‘običnih’ i provode dulje vremena u nekoj destinaciji. „Davnih 1910-ih godina na Malom Lošinju zimi je bilo oko 250 tisuća noćenja i nema razloga da to i u drugim hrvatskim destinacijama nemamo i sada, pogotovo što imamo puno jaču prometnu, turističku pa i zdravstvenu infrastrukturu, koja uz stručne i kvalitetne kadrove može puno pružiti. Zdravstveni turizam je jaki trend u svijetu, a kako dokazano ima multiplikativne efekte računamo da će biti snažan faktor produljenja sezone odnosno cjelogodišnjeg turizma“, nastavio je ministar, upozorivši da je stoga važno zadržati stručni zdravstveni kadar u Hrvatskoj.

Ministar Kujundžić: Vlada omogućila lakše uključenje Hrvatske u razvoj zdravstvenog turizma Slično je poručio i ministar zdravstva Milan Kujundžić, ističući da je upravo kvaliteta rada, znanje i stručnost hrvatskog medicinskog kadra temelj za razvoj zdravstvenog turizma, ali i zdravstva ukupno, kao i da je zakon-

skim promjenama Vlada omogućila lakše uključenje Hrvatske u taj razvoj. „To sve može biti jak izazov ozbiljnim investitorima, jer gdje su ljudi ozbiljni i stručni investicije ne trpe, bez obzira na politiku. Investitore zanima razvoj toplica, spa i wellnessa, ali i vrhunska medicina, bolnice, pa i starački domovi gdje bi se mogli smjestiti ljudi iz cijele regije i šire. Hrvatska je otvorena za sve takve investicije, pa i za prijem liječnika i drugoga stručnog kadra iz bilo koje zemlje“, naglasio je ministar Kujundžić. Očekuje da bi se i u Hrvatskoj u budućnosti mogli pojaviti hoteli za starije kakvi već postoje u Španjolskoj i drugdje po svijetu. Neka od cijenjenih imena hrvatskog medicinskog turizmu našla su se i na listi govornika, uključujući Vlastu Brozičević, pionira industrije iz Teme Selce. Dvije stvari koje su ovu konferenciju izdvojile od ostalih na temu medicinskog turizma je njezin fokus na ulaganja i prezentiranje primjera najboljih praksi i iskustava iz drugih zemalja regije. Izlaganje Magdalene Rutkowske o uspjehu Partnera za medicinski turizam Poljske, s naglaskom na korištenje EU fondova za razvoj medicinskog turizma Poljske snažno je odjeknulo, jer i Hrvatska želi iskoristiti svoj veliki potencijal. Bilo je i prezentacija konkretnih projekata koji su ili u fazi planiranja ili onih spremnih za ulaganja. Među njima je i projekt Pašman Rivijera na otoku Pašmanu, američkog investitora Jeffa Blackarda, čija vrijednost doseže 500 milijuna eura, a čija bi realizacija transformirala wellness turizam u Hrvatskoj. No, glavni ulagački fokus bio je na gradu Šibeniku, glavnom pokrovitelju foruma. Šibenski gradonačelnik Željko Burić prezentirao je mogućnosti ulaganja u svoj grad. Izvor: Medical Group 22. listopad 2019.


[dualno obrazovanje]

Nove metode poučavanja i razvoja kompetencija učenika strukovnog obrazovanja piše: Ivana Prezzi, dipl. oec.

S

trukovno obrazovanje Europe traži promjene. Tradicionalni pristupi omogućavali su učenicima da se orijentiraju na edukaciju određene struke već u dobi od 14-15 godina što bi ih usmjerilo za cijeli život. Suvremeni pristupi mijenjaju tako strogu profesionalnu orijentaciju mladih prilagođavajući se europskom tržištu. Primarno se započelo sa promjenama u Velikoj Britaniji te danas proširilo na cijelu Europu. EQF ili Europski kvalifikacijski okvir uključuje znanje, vještine i kompetencije. Prema tom okviru osnovne kompetencije su: komunikacija na materinjem jeziku, komunikacija na stranom jeziku, matematičke kompetencije, digitalne kompetencije, učiti kako učiti, društvene i civilizacijske kompetencije, osjećaj za inicijativu i poduzetništvo, kulturno osvješćivanje i ekspresija, odnosno sve ono što danas spada u cjeloživotno učenje. Uz tradicionalnu gradaciju tehničkih kompetencija tzv. hard skills-a koje stječemo školovanjem, istovremeno razvijamo i tzv. soft skills odnosno kompetencije koje je puno teže naučiti, a uglavnom se odnose na organizaciju i vođenje, rješavanje problema u kriznim situacijama, empatiju i sl. Sve navedene vještine (soft skills) utječu i na same tehničke vještine (hard skills) pa možemo zaključiti da je kompetencija miks znanja, praktičnog rada i osobnih, „mekanih“ vještina. Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) opisuje kvalifikacije koje se dodjeljuju u nacionalnom obrazovnom sustavu te ih smisleno međusobno povezuje

54

Suvremena trgovina 5(44)

(od predškolske do doktorske razine). Tako, razinu 1 čini završena osnovna osmogodišnja škola, razinu 4.2. završena srednja četverogodišnja škola, a razinu 8.2. Poslijediplomski doktorski studij. Profesionalni ili kompetencijski profil je nadogradnja navedenog kvalifikacijskog okvira, a temelji se na utvrđivanju vrste i razine kompetencija potrebnih za obavljanje određenog posla te služi kao orijentacija poslodavcima, djelatnicima i kreatorima obrazovnih programa. U cilju razvoja soft skills-a, hrvatskom obrazovnom reformom u srednje škole gimnazijskog, ali i strukovnog obrazovanja, uvode se Međupredmetni kurikulumi koji prate osnovne kompetencije cjeloživotnog učenja prema europskim standardima, a uključuju teme kao što su građanski odgoj, poduzetništvo, održivi razvoj, osobni i socijalni razvoj, učiti kako učiti, uporaba IKT-a (Informacijsko-komunikacijske tehnologije) te zdravlje. Prema kurikulumima Ministarstva, cilj je građanskog odgoja razviti građanske kompetencije, promovirati vrijednost ljudskih prava te razvijati temeljne demokratske vrijednosti, etičnost i moral. Održivi razvoj potaknut će učenike na promišljanje o posljedicama ljudskog utjecaja na okoliš i prirodu te razviti osjećaj odgovornosti prema budućim generacijama. Osobni i socijalni razvoj učenika razvija osjećaj samopouzdanja, samopoštovanja, uvažavanja različitosti te odgovornog ponašanja prema drugima i zajednici. Poduzetničke međupredmetne teme trebale bi razviti organizacijske i upravljačke sposobno-

sti učenika koji su inovativni, otvoreni za nove ideje i mogućnosti te konkurentna rješenja. Različitim strategijama učenja i prepoznavajući vrijednost učenja, učenici će naučiti kako učiti što će na njih djelovati poticajno uz učinkovito komuniciranje u digitalnome okružje te kreativno izražavanje s pomoću digitalnih medija, naravno prihvaćajući važnost zdravlja kao odgovornog pristupa prema sebi. Razvoj osnovnih kompetencija cjeloživotnog učenja jedan je od najvažnijih faktora obrazovanja suvremenog učenika. Međupredmetne teme omogućit će učeniku razvoj njegovih soft vještina, što će sutradan pomoći poslodavcima u lakšem odabiru potrebnog kadra. Danas postoje načini za poboljšavanje soft vještina koji se manifestiraju kroz obrasce samovrednovanja. Britanci su prvi razvili digitalni alat kojim kroz obrasce samovrednovanja dolaze do raznovrsnih profila učenika i studenata koje je zatim moguće kvalitetnije usmjeriti u profesionalnom smislu. Kroz EU projekte alat se proširio i sada je dostupan i na talijanskom jeziku na www.sorprendo.it. Tako je ECVET (European Credit system for Vocational Education and Training) učinio da soft skills postanu mjerljive, da se utvrde standardi i da se profesionalna orijentacija strukovnih učenika ne obavlja suhoparno kao nekad već se uvažavaju osobne preferencije i sve one navedene vještine koje se ne uče u školi, a zajedno sa naučenim čine čovjeka kompetentnim za obavljanje odreST đenog posla.


9. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O UČENJU ZA PODUZETNIŠTVO – ICEL9 Nove perspektive u istraživanju, obrazovanju i praksi poduzetništva Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, organizira 9. Međunarodnu konferenciju o učenju za poduzetništvo – ICEL9. Konferencija će se održati u Hotelu Antunović 15. studenog 2019. godine, a glavna je tema: Nove perspektive u istraživanju, obrazovanju i praksi poduzetništva. Tradicionalno, ICEL se održava pod visokim pokroviteljstvom Ureda Predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar Kitarović, te uz pokroviteljstva brojnih ministarstava i drugih javnih tijela. Svrha je konferencije okupiti studente, znanstvenike i praktičare zainteresirane za rad, istraživanje i promišljanje poduzetništva, dok je glavni cilj svim sudionicima omogućiti da međusobnom interakcijom i umrežavanjem podu identificiraju i razmijene praktična i znanstveno dokazana rješenja koja podržavaju poduzetništvo. Svoje će poduzetničko iskustvo s gostima podijeliti glavni ovogodišnji govornici - Vitomir Tafra, mag. oec, predsjednik uprave EDUCATI grupe i g. Aleksandar Gavrilović, jedan od osnivača game development studija Gamechuck. Naši govornici podijelit će s posjetiteljima konferencije svoje bogato poduzetničko iskustvo u privatnom sektoru. Kroz atraktivne panele izlagača i stručnjaka iz ovog područja svi sudionici imat će priliku čuti novosti i zanimljivosti u vezi trendova u poduzetništvu i obrazovanju za poduzetništvo, o financijskom i upravljačkim aspektima poduzetništva te o perspektivi poduzetništva kroz prizmu marketinga, turizma i društveno odgovornog poslovanja. Više o konferenciji i mogućnostima sudjelovanja dostupno je na www.icelconf.eu. Poduzetništvo i poduzetnici od ključne su važnosti za dugoročni razvoj i rast naše ekonomije, kao i za zdravlje i prosperitet društva, a upravo Visoka škola Nikola Šubić Zrinski suvremenim obrazovnim i istraživačkim pristupom studentima omogućava vrhunsko poduzetničko obrazovanje i promiče suvremeni obrazovni i istraživački pristup (dualno poduzetničko obrazovanje – teorija i praksa). Detalje pogledajte na:

www.zrinski.org/nikola Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski

Pod visokim pokroviteljstvom ureda predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović. www.suvremena.hr

55


[marketing i pr]

JELO I MI (1) piše: prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek

K

ako doživljavamo jelo i piće za stolom? Kakav je potrošački uvid – „consumer insight“ u odnosu na jelo? Jesu li hrana i piće dio hrvatskog identiteta? Kako doživljavamo hranu kad je kupujemo? Gdje smjestiti proizvode namijenjene prehrani na policama u trgovini? S tim područjima bavim se nekoliko desetljeća, a bio sam nositelj projekata najuspješnijih brendova iz tog područja, pa ću pokušati dati odgovore na ta pitanja.

Doživljaj hrane Jelo i piće ne služi čovjeku samo za održanje, već on o tome ima svoju percepciju, predodžbu, stajalište, veće ili manje želje. Oni koji su ušli u potrošački uvid, insight, odnosno motive potrošnje, emocionalni link, potrošačeve navike, životni stil, stajališta, ti su to ugradili u svoje brendove, i tako stekli konkurentske prednosti i ovladali tržištem. Proizvodi iz područja prehrane, nisu dakle namijenjeni samo za ishranu radi preživljavanja i egzistencije, već su duboko određeni u ljudskoj sudbi-

56

Suvremena trgovina 5(44)

ni – individualno i socijalno. Individualno čovjek stječe navike u svojoj okolini, prema socijalnom statusu u svom okruženju i prema svojim mogućnostima. Preferencije i navike u ishrani stječu se u čovjekovom životu vrlo rano, još u doba djetinjstva. Prema nekim namirnicama stječe se čežnja, a prema drugim čak i averzija. Zato se usiljenim dijetama (kongitivno) ne postiže svrha, odnosno optimalno raspoloženje i osjećanja, jer nije postignut emocionalni link.

i o hrani, pa kako je dobra, kako se priprema… Kad žene sjednu zajedno, onda se razmjenjuju recepti, iskustva o pripremi, te kako ukućani i gosti to doživljavaju…

Malo pogledajte ljude oko sebe kad vas bude više za stolom. Kada nastupi nečije omiljeno jelo, on ga nestrpljivo prati dok ne dođe red na njega, a dotle rukama prevrće žlicu i vilicu…

U domu je jelo začinjeno i s ljubavi – majčinskoj ili onoj kod bračnih parova. Kad se čuje povik „Ruuučak!“, to je mnogo više od onog funkcionalnog da se utaži potreba za jelom.

Čovjek je i društveno biće. Apetit nastupa tek na prostrtom stolu, a pogotovo kad je jelo lijepo servirano. Jelo kod mladog bračnog para prija tek kad oni sjednu za stol i kad se ugodno osjećaju, pa onda ono: „Mmmm!“ Često susreti, poslovni ili privatni, završavaju pozivom na ručak. To je važan korak u komunikaciji, jer se stvara nešto zajedničko, ljudi se više zbližavaju. Atmosfera je malo opuštenija, pa osim uobičajenih tema priča se

Imamo prilike još i danas susretati se s izrazom „domaće“. Domaći okus budi emocije na dom, majku koja je spremala jelo, na hranu bližu prirodi. Imao sam prilike testirati oglas gdje je prikazana besprijekorno čista pekara. Čak se stekla averzija prema tome. Moja je sugestija bila da se to zamijeni s rukama vještih pekara. Pa uostalom, pogledajte ambalažu Mulino Bianco. Na nekim vrstama zadržana je i danas slika stare vodenice.

Imam bliske prijatelje na Siciliji. Zanimljivo da tamo razgovor o hrani zauzima dobar dio svakodnevnih komunikacija. Kada se domaćice sretnu prije ručka, priča se o jelu kako će se pripremati, a poslije obroka – kako se pripremalo… Tema za cijeli dan, a kreativnost dominira.


Promjene No, ipak nastaju promjene u načinu ishrane. Prva promjena nastupa s načinom života kad se žena sve više emancipira, zapošljava i prestaje biti klasična domaćica, „gazdarica“ koja se brine za izbor hrane, pripremu, za doba ručka, ceremoniju, balansiranu dijetu, što joj je nosilo ponos i reputaciju. Prije je isključivo „gazdarica“ bila zadužena za pripremu hrane. To su tobože ženski poslovi. Međutim, sada se stvara sve više partnerstvo u pripremi, pa čak i u pospremanju kuće, što je ranije bila iznimka. U sadašnje vrijeme članovi porodice prehranjuju se i u restoranima, a u kuću dolazi sve više gotova ili polugotova hrana. Klasični osjećaj krivnje „dobre gazdarice“ iz doba bakine kuhinje ustupa mjesto praktičnoj ženi koja je i dalje kompetentna za izbor hrane. Na ambalaži jednog francuskog proizvođača kolača još prije nekoliko decenija uočio sam „Comailen“ kolačiće, na čijem omotu je ženski potpis Marie ispisan s trešnjama i nudi ortaštvo s domaćicom s porukom: „Nemoj raditi baš ništa samo zato jer tu ne treba ništa raditi“. Mudro. Ipak još ostaje izbor vremena obroka, stol, harmonija u izboru namirnica i harmonija stola i porodice, pa kreativnost ne izostaje. Promijenilo se i gledanje na način ishrane, a sjetimo se da je debljina nekad simbolizirala blagostanje. Evo, da to potvrdim s dvije uzrečice. Stariji su ljudi u Podravini nekada opisivali idealne mlade „puce“ (djevojke): „Črlena, okrugla, debela kak’ mesarica“. Zapisao sam i staru englesku izreku: „The more corpulent, the more opulent“, što je značilo da korpulencija simbolizira bogastvo i raskošnost.

Dijete? Donedavno je važilo pravilo da smo zdravi ako smo bili spremni za jelo, a ako smo bili bolesni morali smo ići na dijetu. • Gdje je sad tu mjesto laganom, lakom, zdravom? • Što je s okusima? Imamo li osjećaj krivnje kad jedemo tešku i ukusnu hranu? • Ne mrcvarimo li dijetama sami sebe i ne patimo li zbog toga?

• Tko je sretniji – oni debeli Amerikanci, koji dolaze u restorane sa svojim debeljuškastim članovima familije i veselo se smiju ili pak namrgođeni mršavci?

minirani raj. I ljudi grade svoj vlastiti identitet na temelju kulture, običaja i hrane pojedinog kraja. Da ne idemo dalje – po kojoj hrani su karakteristični recimo Slavonac, Dalmatinac?

Na ova pitanja nije jednostavno odgovoriti, iako se nekima čini da je tu barem sve jasno… Jest da se ide na laganiju hranu, da se više vodi računa o zdravoj prehrani. Jesti lagano je zapravo jesti zdravo, ali pazite – ipak se pokazuje da su oni gorljivi zagovornici nekih dijeta, ishrane bez… („šta ti ga ja sve znam“), previše, čak i zamorno time preopterećeni. Naturivanje nečeg, prisiljavanje, zvuči kao pritisak, nešto što ljudi nerado prihvaćaju. Kad to postaje stalna preokupacija, briga, može dovesti do sasvim suprotnog efekta. Primjer je organska hrana u SAD-u, koja ne raste velikom brzinom (oko 15 milijardi izdataka godišnje), dok dodaci prehrani koji se predstavljaju kao snaga, vitalnost, spremnost, ljepota…, rastu mnogo brže (izdaci su oko 30 milijardi godišnje).

Tipične zemlje koje spajaju kulturu, identitet i prehranu su Francuska i Italija. I vino u tom sklopu.

Nutricionisti ne preporučaju više apsolutno izbjegavanje mesa, masti, pa bez glutena itd., već umjerenost i raznovrsnost. Htjeli mi ili ne, hrana je ipak i uživanje, doživljaj. Nije dovoljan samo poticaj na apetiti, već je hrana negdje dublje povezana s čovjekovim bićem koje nije samo sapiens, već je to biće emocionalno, socijalno, a mnoge reakcije dolaze iz podsvijesti. Primjerice, kod primitivnih naroda se vjerovalo da je hrana dar bogova. Indijanci su imali svog boga žitnih sjemenki. Rimljani božicu žita Ceres, a kruh je imao magijsko značenje, pa nije ni čudo da se u nekim crkvama prinosi na oltar. Nije ni čudo da se hrani, osim snage, pripisuje i neka tajanstvena moć jer je usko povezana s našim životima. Zato se ni oglašavanjem ne bi trebalo isticati samo nutricionističke vrijednosti pa su stoga uspješniji oni koji uz to ističu i emocionalnu povezanost.

Uglavnom, turizam hrane i pića podrazumijeva putovanja s ciljem da se hrana doživi, iskusi i da se u tome uživa. Hrana u području turizma nema samo funkcionalno značenje, već je to sredstvo za prodiranje, odnosno putovanje u duboke emocionalne sfere. To je taj emocionalni link važan dio brenda svake destinacije.

Hrana i turizam Hrana je važan dio identiteta i kulture, pa to djeluje na imidž zemlje koja pretendira na turizam. U povijesnom kontekstu hrana i piće vraća se sve više na tradiciju i povezuje se s prirodom, pa zato postaje dio identiteta jednog kraja ili zemlje. Ili kako kaže P. Boniface (Testing Tourism, Routledge, London 2003.), to predstavlja nekonta-

Zanimljivo je da je prva vinska staza osnovana u Njemačkoj 1935. („Weinstarsse“) čime su se povezivali manji proizvođači radi promocije i prodaje svojih vina. Tako je danas i kod nas, a vino više nije samo za „bevandu“ ili „gemišt“. Konzumacija se kreće od količine prema kvaliteti, a konzumenti su educiraniji. Pa i imućniji. Pred dosta godina sam čitao tada velikog eksperta u marketingu prof. Dichtera („Strategija u castvu želja“) o nekom francuskom galeristu koji je bankrotirao, pa je prodao galeriju, ali je zadržao vinski podrum i navodno izjavio: „Može se živjeti bez umjetnosti, ali ne i bez kulture.“ Hm! Ti Francuzi…

U našim krajevima može se u zadnjih desetak godina primijetiti veliki napredak u tom području. Ranije se kod nas „dobro jelo“, porcije su bile obilne, ali ne s mnogo mašte kojima se odlikuju restorani u pojedinim turističkim zemljama koje nude autentičnost, raznolikost i hranu koja mami pogledom i okusima. Kad se primjerice malo zaviri u zagrebačke restorane, napredak koji prati svjetske trendove je očit. Više se o našoj hrani ne priča bez specifičnosti ono – kako se dobro ili solidno jelo, već sa sobom nose doživljaj s dosta oduševljenja. Ponuda je mnogo sofisticiranija. Nije prisutna samo internacionalna kuhinja, već i autentična, regionalna i lokalna. Pored obale, sve više mami i kontinentalna kuhinja – slavonska, posebno baranjska, pa specifično moslavački oblizeki, pa zagorski štrukli, pa međimurski…, pa… Uglavnom u svjetskom kulinarskom području u turizmu prevladavaju tri pravca koji mame i okupljaju turiste. www.suvremena.hr

57


[marketing i pr] Gastronomija se afirmira kao studij jela i kulture. To je način i aktivnosti u pripremi jela i fine hrane. Pa čak je to preraslo i u akademske okvire! Primjer je Le Cordon Bleu Master of Gastronomc Tourism, University of Adelaide, Australija, gdje je organiziran studij gastronomije. Časopis Gourmet Traveller (Sidney, Australija) otkriva atraktivne destinacije cijelog svijeta. Tako se u tom krugu našla i Korčula za koju kažu da se tamo priprema jedna od najboljih morskih hrana u Europi! Hvali se očuvanost starih recepata i naglašava se etički pristup toj kultivaciji i tamo nisu podlegli trendu da se ta tradicija ugasi u ime progresa… Rekli bismo: „Pa ljudi moji…“ Drugo područje je kulinarstvo koje je povezano s kuhanjem i kuhinjom, a kulinarski turizam je povezan sa željom o učenju i poznavanju pripreme hrane u pojedinim turističkim destinacijama. U okviru turizma jela i pića nastaju kulinarske škole koje su važne za prijenos kulinarske kulture i identitet kraja kojeg predstavljaju. Škole u SAD-u, Francuskoj, Italiji, pa čak i Turskoj vrlo su posjećene. Evo i nekoliko primjera. Tuscany kod Firence povezana je s proizvođačima tog kraja, lokalnom kulturom i običajima. Nudi se relaksirajuća atmosfera, osjećaj „…kao da ste kod kuće“. Nude se i nove tehnike kuhanja i inspiracija talijanskim vinom i jelima. Tjestenina Bouitoni u Italiji povezala se s Nestleom, a posjetiteljima nude tajne pripreme jela s tjesteninom. Dolazi mnoštvo Engleza da nešto nauče. U Parizu se organiziraju tečajevi u Le Foodist i otkrivaju francusku kulturu u pripremi hrane i naravno s vinima koja se sljubljuju s pojedinim jelima. Francuski trag susreće se i u SAD-u. Napoleon je 1803. prodao Amerikancima Louisianu, ali su tamo ostali specifični tragovi u glazbi i jelu. Najpoznatija tamošnja kulinarska škola je New Orleans School of Cooking. Bio sam tamo i otkrio da Jambolaya nije žensko ime, već kreolski rižoto s crvenim rakovima, kobasicama i piletinom. U Turskoj, koja je inače poznata po slasticama, Ozlem's Turkish Table podučava turiste i posjetitelje o pripremi njihove bogate kuhinje.

58

Suvremena trgovina 5(44)

I mediji su zaslužni za širenje kulinarske kulture. Primjera ima mnogo, a kod nas je uspješno počelo s „Vegetinom kuhinjom“, čijom zaslugom je od marke dodatka jelima Vegeta – nastao brend koji nudi domaćicama kreativnost u pripremi. Danas na TV-u srećemo nekoliko shou-a na temu kulinarstva, a i internetom se širi ta kultura (primjer Coolinarke). Treći pristup je „Foodies“ koji je postao internacionalni kôd sporazumijevanja za ljubitelje hrane. To je postala zanimljiva socijalna kategorija koja je stalno u porastu. „Foodies“ putuju sa svrhom traženja dobre hrane, recepata. Među sobom komuniciraju, razmjenjuju iskustva, šire dobre vijesti o hrani. Imaju i svoje stranice, a najznačajnija je Foodbuzz. U Hrvatskoj otkrivaju kremšnite, štrukle, kulen, čobanac, crni rižoto… Npr., na Pelješcu otkrivaju ostrige, na Korčuli originalne slastice, pa Marko Polo bombice, na Visu višku pogaču, u Splitu gregadu. Pišu da na tamošnjoj tržnici ima i divljih šparoga… Otkrivaju rožatu, pa ručno rađenu tjesteninu, pa sireve – „cheeeeeeeeese…“. Pojavio se i natpis „Whay is Croatia a Paradies for Foodies“. Rekli bismo u žargonu – „Jeste l’ vi to vid’li?!“ Simpatično mi je da je kod nas nastala zanimljiva poveznica „Budi Fuddie“, sa tendencijom educiranja kulinarskih profesionalaca.

Hrana i polica u prodavaonici Većinom se pakirane živežne namirnice dijele na one po koje se striktno ide u trgovinu i one koje se kupuju dobrim dijelom impulsima na prodajnom mjestu. U prve bi išlo brašno, šećer, sol, kruh, tjestenina, voće i povrće, pa i čokolada za kuhanje, kockice juha, prašak za pecivo i vanilin šećer, kava, ulje, čaj, mineralna voda i dr. One, koje su podložne impulsima, su neke vrste slastica (puding i sl.), neke vrste juha u vrećicama, čokolada, grickalice, keksi… Prve imamo u glavi kad idemo u prodavaonicu, ili su nam zapisane narudžbe „na ceduljici“... Smješteni su većinom u sredini prodavaonice, Promatrajte kupce na toj lokaciji – oni se nikud ne žure, biraju, čitaju upute.

Kod drugih ljudi prolaze brzo i zaustavljaju se kad ih dojam („impackt“) velikog plakata zaustavi. Taj dojam stvaraju prevladavajuće boje (plavo-lila je Milka, plavo je Vegeta, na pola zeleno Knorr…), ili dizajn u čijem je središtu logo (Ledo, Dolcela, Oetker). Primijetit ćete da su na donjoj polici kockice juha, prašak za pecivo, čokolada za kuhanje. Ako se ti proizvodi kupuju s unaprijed zacrtanom namjerom, onda se po njih može i sagnuti. Oni drugi proizvodi istog brenda idu prema više, a najbolji impuls izaziva 10 cm ispod razine oka. Dojam velikog plakata stvara se i zato da se izbjegne onaj preveliki utjecaj nepovoljne visine. Ali unutar police je 50g čokolada postavljena u visini pojasa. Pogađate li zašto? Jednu specifičnost unio je cat. management unutar rasporeda polica (space management). Ako se primjerice kokošja juha prodaje četiri puta više od neke druge, dobit će i četiri puta više „lica“ ( facinga) na polici. Razlog tome zahtjeva da se cijela polica prazni ravnomjerno. A što je pak s inovacijama koje se nude po prvi puta? Ponuđač će za njih morati dokazati da ga kupci prihvaćaju i da će slijediti potpora u oglašavanju. Ili ako zaduženi za kategorije u jednom lancu imaju pred sobom podatke kako se neki novi proizvod ili marka prodaju dobro u okruženju, onda i oni otvaraju vrata. Primijetit ćete da su na čeonim stranicama polica izloženi pojedini brendovi, jer to su površine jako prodajne, pa ih često proizvođači i posebno plaćaju. Na početak prodavaonice se često stavlja voće i povrće. Ako je to svježe (što bi moralo biti), boje izazivaju smirenje i zaustavljanje već na ulazu, jer inače je oku potrebno barem pet koraka da se prilagodi novom okruženju. Lukavi trgovac će pak kruh stavljati na kraju prodavaonice, pa neka je kupac pređe cijelu… Posebni efekti se stvaraju kad se pojedine površine markiraju i zaokruže po temama (kava, djeca, alkohol, ponude za neke blagdane) koje izazivaju i posebne doživljaje. Ponekad se takovi odjeli pune i s mirisima koji su specifični, karakteristični za pojedine kategorije – primjerice slastice i alkohol. Specifičnosti u pojedinim kategorijaST ma u idućim brojevima.


NARODNI TRGOVAÄŒKI LANAC


[marketing i pr]

Marketing i oglašavanje u digitalnoj eri

Učvrstiti načela odgovornog ponašanja Novo izdanje Kodeksa o oglašavanju i marketinškoj komunikaciji donosi globalne smjernice ponašanja i i temelj je samoregulacijskim mehanizmima širom svijeta.

„Marketing je jedna od branši koja se najbrže preselila u digitalni svijet. To ne čudi ako uzmemo u obzir da je gotovo 60% svjetske populacije online i da velika većina njih prati omiljene brendove i kupuje preko interneta. No, doseg marketinga je odavno nadrastao samo biznis. Statistike kažu da svatko od nas, u prosjeku, vidi i do 5000 oglasa dnevno. Ti oglasi su često usmjereni na najmlađe i formiraju njihove potrošačke navike odmalena. Uvjerili smo se da marketing može biti prevaga u političkim kampanjama pa i tim putem utjecati na sve društvene procese. Dakle, oglašavanje dopire praktički do svake pore društva i to mu daje ogromnu moć“, istaknuo je Predsjednik Udruženja marketinga HGK Božidar Abramović na otvaranju konferencije Izazovi odgovornog marketinga i oglašavanja u digitalnoj eri koju su organizirali Međunarodna trgovačka komora (ICC) Hrvatska i Udruženje marketinga Hrvatske gospodarske komore u suradnji s Podravkom. Na konferenciji je predstavljeno novo izdanje Kodeksa ponašanja ICC. „Svrha ovog 10. izdanja Kodeksa je osigurati društvenu odgovornost industrije, zaštitu potrošača i jačanje njihova povjerenja, i to promicanjem visokih etičkih načela u marketinškoj komunikaciji i oglašavanju. Ovo revidirano izdanje usklađeno je s promjenama koje proizlaze iz digitalne transformacije i postavlja zlatni standard ponašanja industrije“, naglasila je Sunči-

60

Suvremena trgovina 5(44)

ca Skupnjak Kapić, uz napomenu da je posebna pozornost usmjerena na zaštitu djece i privatnosti potrošača.

Novosti koje donosi Kodeks Kodeks ICC o oglašavanju i marketinškoj komunikaciji namijenjen je, prije svega, marketarima, agencijama za oglašavanje, regulatorima tržišta i posebno akademskoj zajednici. Konkretne promjene koje donosi Kodeks prezentirala je Raelene Martin iz Komisija ICC-ja za marketing i oglaša-

vanje. „Naglasak smo stavili na novi marketinški ekosustav koji se razvio paralelno s digitalnim tehnologijama. Fokusirali smo se na zaštitu djece i mladih od neprikladnih sadržaja, transparent-nost i iskrenost u oglašavanju. Želimo da reklame koje zavaravaju kupce tvrdeći da su se ljudi pomladili zbog nekakve kreme, a ne photoshopa, postanu stvar prošlosti. Time vraćamo povjerenje kupaca i marketing budućnosti usmjeravamo u zdravom pravcu“, naglasila je Martin. Kodeks donosi ozbiljne novosti, pa ih taksativno i navodimo:


• Poboljšane smjernice za razlikovanje sadržaja marketinške komunikacije od stvarnog uređivačkog i korisničkog sadržaja, • Objašnjenja pravila o oglašavanju za djecu i tinejđere, uključujući nove i precizne definicije, • Objedinjena pravila o izravnom marketingu i digitalnim marketinškim komunikacijama, • Ažuriranu terminologiju i smjernice o primjenjivosti mobilnih telefona i više uređaja na oglašavanje na releju lokacije i interesa, • Proširenu pokrivenost pravila kako bi se obuhvatilo nove medije i sudionike poput društvenih medija, maraketinga omogućenog umjetnom inteligencijom, influencera, blogera, vlogera, partnerskih mreža, analitike podataka i kompanija koje se bave oglašavanjem. O značenju Kodeksa ICC govorio je i Lucas Boudet, glavni direktor Europskog saveza za oglašivačke standarde (EASA) te istakao: „Online svijet omogućio je nove alate, pa je izuzetno važno pitanje kako primijeniti opća načela odgovornog marketinga i oglašavanja. Od najveće je važnosti da oglašivačka industrija zadrži najveći stupanj integriteta i poštovanje utvrđenih standarda kako bi zadobila povjerenje kupaca koje nikada nije bilo na tako niskoj razini kao sada“.

Važno je vratiti povjerenje Boudet je posebno upozorio da povjerenje potrošača u marketing drastično opada i da je stoga iznimno bitno uspostaviti pravila koja će se baviti izazovima odgovornog oglašavanja. „Udio digitalnog oglašavanja raste i za dvije godine će uzimati više od polovice globalnog marketinškog kolača. Stoga moramo razgovarati o influencerima, društvenim mrežama, umjetnoj inteligenciji i velikim tehnološkim kompanijama. Samoregulacija marketinga podrazumijeva brzu prilagodbu na tržišne promjene. „Zato smo nadogradili Kodeks koji sada još više stremi transparentnosti“, rekao je Boudet.

nog marketinga u poslovanju, i drugi, Pravo na zaborav u oglašavanju. Svi panelisti su se složili da zakoni kaskaju za tržištem i da treba donijeti propise koji će dati okvir za budući razvoj, ali i paziti da regulativa ne guši kreativnost i slobodu izražavanja. „Povjerenje je ključno, a da bi ga stekli moramo imati jasna pravila i dugoročnu viziju. Oglašivači moraju paziti da ne razočaraju potrošače jer se izgubljeno povjerenje jako teško vraća. U svakom slučaju trebamo paziti da prereguliranost ne izazove suprotne učinke i počne kočiti tržište. Regulatorni okvir je bitan, ali unutar njega mora biti kreativnosti“. Danas velike kompanije poput Googlea i Facebooka imaju ogromnu moć te to treba izbalansirati. „Sada moramo stvoriti regulaciju i onda ući u ‘zrelo‘ doba

te nove ere“, istaknuto je među ostalim, uz napomenu da se konzumacija određenih medija promijenila. Postoji pritom realna opasnost da korištenjem automatizacije sadržaj na pojedinim platformama postane jednoličan. Kreativa se stoga uvijek mora raditi tako da razmišljamo tko uopće želi gledati neki sadržaj. Osnovna poruka konferencije je da Udruženje marketinga HGK podržava donošenje ICC-jeva Kodeks oglašavanja i marketinškoga komuniciranja i da će uložiti napore da načela odgovornog oglašavanja i marketinške komunikacije zaista zažive u konkretnoj praksi. Poveznica na Kodeks: https://www. hgk.hr/icc-kodeks-oglasavanja-iST marketinskog-komuniciranja

PREPORUČAMO! Knjigu u e-izdanju moguće je preuzeti na linku: https://www.bib.irb. hr/987272  Papirno izdanje, otisnuto u punoj boji može se naručiti na: nsalaj@efzg.hr

U okviru konferencije održana su i dva panela. Prvi, Uloga digitalnog i utjecajwww.suvremena.hr

61


[franšiza]

I LOGISTIČKE USLUGE piše: doc. dr. sc. Aleksandar Erceg

V

eza franšiznog poslovanja i logističkih usluga nije u potpunosti istražena kako u akademskim tako i u stručnim krugovima. Dapiran (1992: 11) istraživao je globalnu logistiku na djelu na primjeru talijanskog proizvođača odjeće Benetton i zaključio da predstavlja primjer organizacije koja je doista shvatila značenje integrirane logistike preko nacionalnih granica i da pravi Benetton proizvod nije ništa manje nego integrirana logistika. Ova je izjava pokazala važnost logistike za franšizne sustave u maloprodaji i da davatelji franšize, ako se žele proširiti na nacionalnoj i/ili međunarodnoj razini, moraju razmišljati o logistici. Carrie, Hayfron i Bititci (2000) pronašli su vezu između franšiznog poslovanja i logistike kako bi umanjili logističke troškove proizvodnje franšize. Fenies, Gautier i Lagrange (2014) u svojim istraživanjima modela odlučivanja u franšiznom sistemu i mreže lanca opskrbe ocijenili su model optimizacije logistike i financijskih tokova u franšiznim mrežama. Pumpinyo i Nitivattananon (2014) istraživali su obrnutu logistiku gospodarenja otpadom i otkrili da franšiza

62

Suvremena trgovina 5(44)

donosi više koristi i organizacije nego ne-franšizne aktivnosti. Postoje i druge studije (Hellstrom & Saghir, 2007; Chanut & Pache, 2011; Junjie & Min, 2013) koje su istraživale utjecaj franšize u logističkim uslugama, ali jedini je rad koji je ispitivao franšizu u logističkom sektoru proučavao dinamiku logističke industrije u Kini i mogućnost TNT franšiznog sustava u Kini. Cen (2005: 35) je pronašao mogućnosti za franšizu logističkih usluga u (i) mreži objekata poput distribucijskih centara ili skladišta kao članova franšize (ii) transportnih kapaciteta poput malih ili srednjih kamionskih kompanija kao franšiznih članova pod jedinstvenom markom davatelji franšize i (iii) lanci usluga poput 7-11, poput disperziranih, neorganiziranih prodavaonica kao članova franšize itd.

Svjetski primjeri franšize u logističkom poslovanju Franšizno poslovanje prisutno je u više od 275 različitih industrijskih sektora i ima značajan utjecaj na ekonomsku proizvodnju. U isto vrijeme davanje

franšize u sve većoj prisutnosti u logističkom sektoru. Širom svijeta postoji više od nekoliko logističkih kompanija koje koriste franšizno poslovanje kao model rasta. Ove tvrtke uključuju tvrtke koje se bave prijevozom, kurirskom službom i skladištenjem te u gotovo svakom dijelu logističkog sektora postoje franšizni sistemi. Tablica 1 prikazuje samo predstavnike različitih franšiznih sistema u logističkom sektoru, a u sljedećem dijelu rada predstavit ćemo neke od glavnih predstavnika franšiznog poslovanja u logističkom sektoru. Na listi Franchise 500 časopisa Entrepreneur nalazi se samo jedna logistička franšiza i to na 410. mjestu - Inxpress, dok su na popisu još četiri logističke kompanije koje koriste franšizu za svoj rast Craters & Freighters, Unishippers Global Logistics LLC, Safe Ship i BluGrace Logistics.

UPS Store franšiza UPS Store franšiza nudi usluge prijema, pakiranja i otpreme pošte i paketa koristeći prijevoznike različitih ku-


Tablica 1. Franšiza u logistici Sektor

Primjeri

Usluge skladištenja i selidbe

Zippy Shell U’Haul Smartbox

Usluge brze pošte i mikrologistike

UPS Store DHL TNT MailBox Etc PostNet

Špedicija i prijevoz

rirskih kompanija i pruža širok spektar drugih proizvoda i usluga (tiskanje, kopiranje, uredski materijal i notarske usluge). Lokacije ciljaju potrebe svih tvrtki bez obzira na veličinu, malih ureda / kućnih ureda i svih ostalih kupaca koji žele uštedjeti vrijeme i troškove u logistici. UPS Store nudi niz vrsta lokacija koje su namijenjene željama svojih primatelja franšize. Početni troškovi franšize različiti su ovisno o veličini lokacije i lokacije centra (UPS Store, 2018). Franšizna mreža trenutno broji 4.600 lokacija i oni su vodeća franšiza u kategoriji poštanskih i poslovnih usluga prema popisu časopisa Entrepreneur za 2018. godinu. Primatelji franšize dobivaju stalnu podršku i sveobuhvatan program obuke, reklamne i marketinške kampanje, mrežu dobro poznatih i posvećenih primatelja franšize; prepoznavanje imena i ugled. S druge strane, davatelj franšize koristi resurse franšize za rast mreže i poslovanja. Tvrtka koristi samo franšizu za daljnji rast i otvorila je više od 200 novih lokacija u posljednje dvije godine, a trenutno je prisutna u SAD-u i Kanadi s nekoliko lokacija širom svijeta.

InXpress InXpress je počeo koristiti franšizni poslovni model 1999. godine i kontinuiranim rastom postao je najveći svjetski davatelj franšize usluge ekspresne isporuke i prijevoza na svjetskoj razini (Franchise Business Review, 2019). Tvrtka posluje u 13 zemalja s ambicioznim planovima za novi rast na svim tržištima. Trenutno posluju sa oko 300 primatelja franšiza širom svijeta (oko 100 u SAD-u i 200 širom svijeta). Tvrtka surađuje s DHL-om i otprema u više

BlueGrace logistics Inxpress

od 220 zemalja (InXpress, 2019). Upotreba franšiznog poslovnog modela za rast rezultirala je rastućim tempom od 20% u odnosu na godinu. Važno je napomenuti da se InXpress odnosi na otpremu te da nisu franšiza otpreme. Oni su distributer usluga temeljen na uspostavljanju veze i uspostavljanju odnosa. Ukupni promet franšiznog sistema iznosi gotovo 150 milijuna USD godišnje, a njihov je cilj pomoći razvoju malih i srednjih poduzeća pružajući kontakt s najboljim mogućim pošiljateljima po sniženim cijenama koje se obično nude velikim korporacijama. Prijevoznici imaju koristi od outsourcinga nekih korisničkih usluga na InXpress, dok primatelji franšize zarađuju novac pronalazeći kupce koji žele imati bolju uslugu i niže troškove. InXpress koristi svoje globalne sporazume s prijevoznicima svjetske klase (poput one s DHL-om) kako bi ostvarili povlaštene cijene za pružanje različitih načina isporuke (domaći i međunarodni brzi, poštanski i teretni) kupcima. Cijene su ustupljene klijentu primatelja franšize InXpress. Primatelji franšize upravljaju odnosima s kupcima pružajući najbolje moguće usluge kupcima i obavljaju administrativne aktivnosti (tj. fakturiranje, računovodstvo, prikupljanje novca itd.) s klijentom.

BlueGrace logistics BlueGrace logistics jedan je od najbrže rastućih logističkih kompanija u ovoj rastućoj industriji. Oni su američki franšizni sustav s više od 200 lokacija u zemlji. Tvrtka nudi B2B prodaju i savjetovanje, a njihovi primatelji franšize uključeni su u pomaganju malim i srednjim tvrtkama u pronala-

ženju učinkovitijih ili naprednijih rješenja za otpremu (BlueGrace, 2018). Oni su dobavljači tehnologije u logističkom sektoru koji nude internetski sustav upravljanja transportom nazvan BlueShip za savjetovanje s malim i srednjim tvrtkama u pojednostavljivanju i optimizaciji njihovih prometnih potreba. Slično tome, kao InXpress, BluGrace koristi svoje snažne tehničke mogućnosti i odnose s prijevoznicima kako bi ponudili klijentima outsourcing procesa prijevoza. Nude prednosti prijevoznih potreba konsolidacije, nižih troškova, moderne tehnologije i najbolje moguće usluge kupcima. Njihov poslovni model rezultirao je rastom prihoda od 7,4% godišnje. Na temelju postignutog rasta, odlučili su stvoriti franšizni sustav za daljnje širenje. Njihove franšize pomažu malim i srednjim poduzećima u boljem upravljanju njihovim transportnim potrebama pomoću gore spomenutih BlueShip IT rješenja, pružajući rješenja za isporuku izrađena za svako malo i srednje poduzeće, posebno tražeći brže prijevoznike ili prijevoznike s povoljnijim cijenama, ili čak postaju outsourcing odjel logistike. Glavni kupci BlueGrace logistike su mala i srednja poduzeća, distributeri i trgovci koji moraju prevoziti robu s jednog mjesta na drugo i to rade redovno, ali ne zahtijevaju čitav kamion. Te tvrtke obično troše ogromne količine novca na otpremu, pa im BluGrace nudi izrađeno logističko rješenje koje je znatno bolje od onog što mala i srednja poduzeća mogu raditi sami.

MailBox Etc MailBox Etc zajedno s UPS Storeom jedna je od najvećih franšiznih mreža centara koji tvrtkama nude usluge poslovne logistike. Njihov glavni cilj je poboljšati produktivnost klijenta outsourcingom različitih procesa poput otpreme koji nisu osnovne aktivnosti kupca. Nakon što je UPS kupio američki dio njihove mreže i preimenova ih u UPS Stores, MBE Worldwide iz Italije je kupio preostali dio. Tvrtka je danas uglavnom prisutna u 38 zemalja širom svijeta. U Europi su prisutni u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Velikoj Briwww.suvremena.hr

63


[franšiza] Tablica 2. Franšizni sistemi u logistici Karakteristika

BlueGrace

Inxpress

MailBox ETC

UPS Store

Osnutak

2007

1999

1980

1980

Početak franšiznog sistema

2011

2006

1980

1980

Broj franšiznih lokacija

200

300

1500 + PostNet lokacije

4600

10

N/A

N/A

N/A

Franšizna pristojba

22,000 – 82,500 USD

50,000 USD

20,000 EUR

9,950 – 29,950 USD

Ukupna investicija

39,500 – 181,250 USD

65,000 USD

40,000 EUR

166,659 – 398,323 USD

15-19%

30%

6%

5%

2%

N/A

2.5% + 1.5%

2.5% + 1.5%

Vlastite lokacije

Tantijemi Pristojba za marketing

taniji i odnedavno u Hrvatskoj. Širom svijeta imali su 1.600 lokacija u 2016. godini, a ukupni promet iznosio je 427 milijuna EUR-a. Tvrtka se na američko tržište vratila 2017. godine kada su kupili PostNet International Franchise Corporation. Danas MailBoxes Etc ima više od 2500 lokacija širom svijeta (Mailboxes Etc, 2019). Glavni klijenti MBE su mikro i mala poduzeća te samostalni profesionalci gdje MBE može u potpunosti voditi brigu o logističkim poslovima. Glavne usluge koje takvi klijenti koriste za registraciju adresa i iznajmljivanje poštanskih sandučića, slanje i primanja pošte, prikupljanje, slanje i prosljeđivanje itd. Za srednje i velike tvrtke MBE uglavnom pomaže u poboljšanju procesa isporuke paketa, posebnog pakiranja i mikro logistike.

Rasti ili ne – franšiza može biti odgovor Ako u Googleu koristimo frazu za pretraživanje „franšiza za slanje tereta“, kao rezultat ćemo dobiti desetke različitih logističkih tvrtki (tj. InterCargo, Cargocall, RPX, JML Corporation, AllCargo Worldwide Service, itd.) koje nude franšizni poslovni model. Sličan rezultat u velikom broju tvrtki (tj. InXpress, BluGrace, SupplyPoint, Nexterus, Diamond Logistics itd.) može se primijetiti ako se na Googleu upotrebljava izraz „logistička franšiza“. Ovi rezultati potvrđuju da franšizni poslovni model može biti odgovor za rast u logističkom sektoru. U prethodnom smo dijelu predstavili nekoliko uspješnih franšiznih mreža u logističkom sektoru čiji rast i prisutnost u svijetu ne bi bili mogući bez

64

Suvremena trgovina 5(44)

davanja franšize (tablica 2). Njihov rast bez franšize bio bi ograničen vlastitim resursima. Dakle, njihov rast i upotreba franšize potvrđuju teoriju nedostatka resursa. Teorija nedostatka resursa kaže da kompanija započinje s franšizom zbog nedostatka resursa za širenje. Potrebno je naglasiti da ti resursi nisu samo financijski (nedostatak kapitala), već mogu biti organizacijski (za širenje), menadžerski (temeljen na znanju) itd. (Elango i Jawahar, 2002). Shane (1996.) je zaključio da rast franšiznog poslovanja dodjeljuje vlasnička prava menadžerima prodajnih mjesta (franšize). U poslovnom formatu franšize (koristi se za rast u logističkom sektoru) davatelj franšize zadržava ograničeno vlasništvo i ovlasti u pogledu poslovnih procedura, upotrebe trgovačkog imena, lokacije franšiznog poduzeća i franšiznog ugovora dok franšize upravljaju poslovnicama (Child, 1987). Ranije navedene karakteristike za odabranu mrežu logističke franšize pokazuju da započinjanje kao primatelj franšize u ovom poslu nije jeftino. No ime koje primatelj franšize nosi sa sobom donosi posao i za davatelja franšize, to predstavlja daljnji rast na tržištu na kojem davatelj franšize možda ne bi poslovao. Ovo potvrđuje da je franšizno poslovanje moguće koristiti kao mogućnost rasta u logističkom poslu. Velika logistička i ekspresna kurirska kompanija TNT koristila je franšize za širenje na novo tržište – Kinu, ali njihova priča nije se uspješno završila. Namjera im je bila uspostaviti franšizni model mreže kamionskog prijevoza za pokrivanje cijele Kine, jer u Kini nije postojala tvrtka koja je bila prisutna na cijelom tržištu 2004. godine. Epizoda

franšize TNT-a nije bila uspješna, a tvrtka je imala velike gubitke od poslovanja u Kini. S druge strane, jedna od najvećih logističkih i kurirskih kompanija DHL (dio Deutsche Post Network-a) obično ne koristi franšizno poslovanje za svoj rast, ali zbog propisa u Kini počeli su koristiti zajedničko ulaganje, a u Indiji koriste franšizno poslovanje za rast mreže. Velike logističke tvrtke u SAD-u prodaju transportne ili dostavne rute kao franšizu (npr. FedEx), što je još jedan način povećanja krajnjeg širenja logističkog poslovanja. Davanje franšize uglavnom koriste tvrtke koje žele proširiti svoje poslovanje na međunarodnoj razini, a to je slučaj i s logističkim kompanijama. Tako veliki igrači poput FedEx-a i UPS-a koriste franšize za manja tržišta, poput Hrvatske, gdje obje tvrtke imaju primatelja franšize ili ovlaštenog zastupnika (npr. Rhea d.o.o. Zagreb). Potreba za pouzdanim logističkim uslugama raste širom svijeta, pa tvrtke trebaju pokriti taj zahtjev širenjem svoje prisutnosti na tržištu. Davanje franšize vjerojatno je najbolji način za tu svrhu zbog pogodnosti koje pruža za obje strane i za krajnjeg kupca. Davanje franšize može pomoći logističkim tvrtkama u rješavanju problema s resursima jer ih primatelji franšize imaju, a istovremeno poznaju tržište na kojem otvaraju franšizu. Prezentirana situacija u logistici u vezi s franšizom potvrđuje da se franšizno poslovanje može koristiti za rast i širenje bez obzira je li nacionalno ili međunarodno. Svi primjeri koriste franšizno poslovanje za svoj rast i svi su uspjeli u tom rastu iako je, kao i uvijek, bilo neST kih propusta u ovom procesu.


[franšiza]

Održan Prvi hrvatski Forum franšiza piše: Hrvoje Serdarušić

S

kup pod nazivom „Forum franšiza“, prvi takve vrste, okupio je dvjestotinjak gostiju u Kongresnom centru FORUM u organizaciji Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore. U uvodnom pozdravu ispred organizatora istaknuto je da u Hrvatskoj franšiza postoji od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Neke od prvih velikih franšiza u Hrvatskoj su Diners, American Express i Hotel Esplanade. Voditeljica konferencije bila je radijska voditeljica Tamara Loos s Antene Zagreb.

Uslijedila su tri dvadesetominutna predavanja (Andrija Čolak iz Surf’n’Fries, Ljiljana Kukec iz Body Creator te guru franšiznog poslovanja Joel Silverstein, ewhospitality.com). Zatim su, nakon kratke pauze, uslijedila dva panela.

U Hrvatskoj ne vodimo statistiku o franšizama

Surf and fries & how to franchise

Na otvaranju je Josip Zaher, potpredsjednik HGK za trgovinu i financije,

Čolak je dopredsjednik udruženja franšizera pri HGK. Izjavio je kako je

66

Suvremena trgovina 5(44)

istaknuo kako u nas postoji oko 200 franšiznih organizacija koje zapošljavaju oko 17.000 ljudi. Podaci se temelje na procjenama Svjetskog franšiznog vijeća. U Hrvatskoj nema posebne statistike jer nema posebnog označavanja takvih organizacija, premda se uviđa potreba za tim.

za „obične krumpiriće morao napraviti puno pogrešaka u ovih 10 godina postojanja da dođe do velikog izvoznog franšizera u 20 zemalja“. Naslov je prezentacije bio provokativan „Are you stupid?“. Pokazao je kako je krenuo od 27 kvadrata i došao do globalne ekspanzije. Čolak je i pokretač svoje konzultantske kuće CFCG (Colak Franchise Consulting Group), a u predavanju je istaknuo važnost koncentracije u jednu točku. Također, istaknuo je hrvatski turizam kao HUB, gdje su stranci primijetili inovaciju oko pakiranja krumpira. Do ideje je došao nakon brojnih upita ljudi kako to rade i želje da otvore nešto slično u svojim mjestima. To je Čolaka navelo da s Amazona naruči literaturu „How to Franchise“. Fran-


šizni koncept poslovanja pomogao mu je podijeliti poslovni model, bez ulaganja puno novca i snage da bi stigao do, primjerice, Vijetnama. Mentalitet franšiznog poslovanja nije autokratski, ne ide za tim da sve kontrolira. Zarada dolazi od tantijema i ulazne franšize, a nema ulaznih investicija od davatelja franšize. Time je i rizik puno manji. Ista osoba u prosjeku ostvaruje puno bolji rezultat (čak i do 30%) u ulozi franšizera nego u ulozi menadžera. Značajna je i razlika u riziku tijekom godina poslovanja. Tako gotovo pet puta više franšizera preživi prvih pet godina u odnosu na uobičajene privatne investicije.

Jesu li franšize američki koncept? Ljiljana Kukec (HGK i Udruga za franšizno poslovanje) istaknula je da 50% maloprodaje u svijetu ide preko franšiza, iako za krajnjeg kupca to nije relevantno. Mit o amerikanizaciji franšiznog poslovanja pokušao se pobiti činjenicom da pola franšiza dolazi iz Europe (oko 12.600 davatelja u odnosu na ukupnih 24.500 u svijetu). Ipak, upada u oči da franšize u SAD-u zapošljavaju 18 milijuna ljudi u odnosu na 3 mil. u EU. To se objašnjava početkom franšiznog poslovanja u SAD-u koje je trebalo pokriti hranom i gorivom, kako je na pitanje dodatno odgovorila profesorica trgovačkog prava u mirovini, Deša Mlikotin Tomić. Iza svega je stajala ljubav, s obzirom na to da je određen dio američkih vojnika ostajao u Europi. Velik broj ljudi zaposlen je kod dobavljača, a manji dio kod davatelja franšize. Franšiza se ne kupuje ili prodaje, već se ustupa na neko određeno vrijeme. Stoga se radije govori o ustupanju franšize, prije svega jer se radi o intelektualnom kapitalu. Na koncu, predavačica je predstavila istraživanja Svjetskog franšiznog vijeća te članak o stanju franšiza iz 2013. Zaključila je kako je franšiza dobar alat u internacionalizaciji poslovanja. Njene tri osnovne prednosti su novac, vrijeme i ljudi.

Kolika marža je potrebna za franšiziranje posla? O uspješnom plasmanu brenda na međunarodnom tržištu govorio je Joel Sil-

verstein. Ovaj franšizni broker živi preko 30 godina u Aziji, a njegova kompanije ima sjedište u Hong Kongu. Navodi da nije moguće franšizirati svoj posao ako vlastiti originalni posao nije lukrativan. To za Silversteina znači najmanje 20-25% EBITDA marže. Što je proizvod manje autentičan (geografski), veća je šansa za internacionalizaciju poslovanja na većoj razini. Takvi projekti su lakše proširivi na susjedne zemlje, koji imaju sličniju kulturu i običaje. Primjerice, u Indiji koncept vježbanja za djecu ne funkcionira, jer Indijci smatraju da je učenje važno poslije škole. U SAD-u funkcionira dobro, i to iz obrnutog razloga. Silverstein dodaje i da franšizni posao nije stabilan, već labilan i promjenjiv. Događa se puno promjena u okruženju na koje se treba brzo prilagođavati. Silverstein je nekoliko dana bio u Zagrebu, a rijetko je u ovom dijelu Europe. Njega je na konferenciju pozvao Andrija Čolak.

Intelektualno vlasništvo i peta kolona Na panelu su istaknuti primjeri i iskustva hrvatskih poduzetnika koji su u funkciji davatelja, ali i primatelja franšiza. Neke su franšize fleksibilne, druge ne, kopiranja koncepata idu toliko daleko da se krade i samo ime. Kako je hrvatski pravni sustav dosta spor, ne isplati se tužiti. Što je inovativnost poslovnog modela veća, to je podložnija kopiranju. Povreda intelektualnog vlasništva u Francuskoj utužuje se tako da se upućuje dopis odvjetnika strani

koja kopira. U Hrvatskoj je to drukčije i puno teže je ostvariti pravnu zaštitu. Prema Tomislavu Pamukoviću (Muzej iluzija), bolje je koncentrirati se na model kojeg je teže kopirati sljedbenicima (onima koji kopiraju, pogotovo na ne-etičan način). Po Kristini Ercegović (Business Cafe), najvažnije je kako izabrati prave partnere i ljude. Bilo je i malo kontroverze, jer je Pamuković izjavio da su neki od kopiranata prisutni na samoj konferenciji. To je neminovno izazvalo malo komešanje u publici. Najopušteniji na panelu bio je Krešimir Dvorski (Nextbike), koji je nekoliko puta nasmijao publiku svojim ležernim, ali nipošto neozbiljnim stilom, koji je također ispričao kako je izgradio svoju franšizu.

Franšiza se ne može zaštititi bez zaštite žiga Nadam se da se u pauzi za kavu prije predavanja profesorice Romane Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta u Zagrebu (Katedra za građansko pravo) to ipak razriješilo. Ona je izlagala o pravnim pojmovima vezanim uz važnost intelektualnog vlasništva u franšiznom poslovanju i povrede na tržištu. Iako na prvi pogled predavanje nije obećavalo, zapravo je bilo izuzetno korisno. Matanovac Vučković ističe da nema zaštite franšize bez zaštite žiga, bilo konvencionalnog, bilo nekonvencionalnog. Laicima je ovo posebno zanimljivo, s obzirom na to da se pojam žiga javno žigoše, pa čak i na YouTube. www.suvremena.hr

67


[franšiza] Važno obilježje žiga jest da traje zauvijek. Najdulji žigovi dolaze od imena osoba, koji su preživjeli razne države i poretke. Bilo je riječi i ostalim pravima intelektualnog vlasništva, a to su: industrijski dizajn, poslovna tajna, autorsko pravo i patent. Industrijski dizajn se teško može registrirati na klasično shvaćen način, a ispituje se samo u slučaju da konkurencija traži da se ispita. Treba ga se shvatiti u obliku depozita. U Americi patent i industrijski dizajn (vanjski oblik proizvoda) su istoznačnice, no u Europi ga nije moguće tako zaštititi. Svakako valja bolje proučiti ove pojmove prilikom ulaska u poslovni pothvat, kao i trajanje ovih prava na zaštitu intelektualnog vlasništva (npr. od kopiranja).

Čini mi se da trebam pravnika. Još nešto? Nakon nje je izlagala vještakinja za marketing i intelektualno vlasništvo te ravnateljica Instituta za neuromarketing, doc.dr.sc. Hedda Martina Šola. Pokazala je važnost u praksi brenda kao kapitala tvrtke. Co-branding je, isto tako, veoma važna tema (tzv. višerazinski marketing). Ta strategija u marketingu može pomoći u jačanju brenda na tržištu, istaknula je Šola i dala primjere Versacea i H&M-a, McDonaldsa i Coca-Cole, Nikea i Applea. Dodala je da ugovore nije dobro kopirati iz drugih slučajeva ili marketinških kampanji. Sudski vještaci mogu utvrditi da se radi o povredi intelektualnog vlasništva. Bolje je, stoga, angažirati stručnjake. Upozorila je da je internet potencijalani „neprijatelj“ franšizerima. Na koncu, ističe da se autorska prava u Hrvatskoj ne mogu prenijeti, no mogu se ustupiti. Na osobite probleme može se naići kod dijeljenja fotografija.

Temelj franšiznog odnosa je povjerenje Mladen Vukmir, odvjetnik koji se bavi zaštitom patenata i čest je govornik na konferencijama koje obrađuju ova pitanja, pokazao je važnost ugovora kao temelja svake franšize. Priroda franšiznog ugovora je kompleksna (50-60 stranica ugovora, bez dodatne prateće dokumentacije), a i dugotrajna. Stoga

68

Suvremena trgovina 5(44)

davatelji franšize nikad preko noći ne idu u potpisivanje ugovora s primateljem, jer je temelj odnosa povjerenje. Vukmir je pomalo renesansni čovjek, s bogatim iskustvom. Kao posebnost ističe da je voditelj emisije na radiju Yammat FM kao ljubitelj rock-glazbe. Uz to je i potpredsjednik ECTM, europske agencije koja se bavi ovim pitanjima.

Otkud dolazi riječ franšiza? Posebno mi je bilo zanimljivo proučiti etimologiju riječi franšiza, koja je srednjovjekovnog podrijetla. Originalno dolazi iz religijskog okvira, i označava stanje slobode prije originalnog (izvornog ili istočnog grijeha) prvih ljudi, o čemu se raspravljalo između Mladena Vukmira i profesorice Deše Mlikotin Tomić, koja je govorila o „porto franco“ (slobodnim lukama i čak spominjala velikog El Cida u kontekstu toga). Naime, Europska unija nastoji štiti pravo konkurentnosti poduzetništva. Stoga pazi na prirodu franšiznih ugovora da ne bi kršili to pravo, jer se u suštini radi o ekskluzivnim ugovorima i monopolima.

Institucije i franšizno poslovanje: ping-pong Tema posljednjeg panela bile su mogućnosti franšiznog poslovanja. Moderator s Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof.dr.sc. Aleksandar Erceg istaknuo kako banke u Hrvatskoj, mahom u stranom vlasništvu, u svojim matičnim zemljama imaju odjele za franšize, a toga u Hrvatskoj nemaju. Nives Erceg iz HPB, ni u kojoj povezanosti s moderatorom, nije se složila s tim. Istaknula je da nije istina da nema kreditnih proizvoda po bankama koji prate ovu djelatnost. Činjenica je da još uvijek broj franšiznih organizacija nije takav da traži zaseban segment ili odjel po poslovnim bankama. Slično o broju zahtjeva je istaknula i Josipa Kutla Stepančić iz HAMAGBICRO-a, no i ti pridošli malobrojni zahtjevi nisu bili kvalitetno razrađeni, a upravo je to važno u franšiznom poslovanju (op. dakle, ti su zahtjevi bili uglavnom na razini ideja). Marija Halić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje istaknula je mjeru „potpora za sa-

mozapošljavanje“, kao pomoć osobama koje žele pokrenuti vlastiti posao, pa i za franšize. Poduzetnici početnici moraju proći obvezne edukacije, kako bi primili takve potpore. Jedan od prihvatljivih troškova jest kupnja franšize, kako stoji u popisu za 2019. Istaknula je važnost Udruge za franšizno poslovanje koja pomaže u ocjeni prihvatljivosti troškova.

Slaba pravna uređenost franšiza Mirela Đuran iz HBOR-a ističe kako nema posebno razvijenog programa bilo za davatelje bilo za primatelje franšiza, kako je mali broj takvih klijenata koji primaju, a još manji broj onih koji žele franšizirati svoj posao. U to se uključila Ljiljana Kukec da je prije stajalo kako HBOR ima navedene prihvatljive korisnike „kupnje franšize“, te da su se Udruzi javljali oni koji su imali loša iskustva s komplikacijom oko procedure u HBOR-u. Dvorski je na panelu zahvalio HZZ-u na tim potporama, koje je kasnije uzela Porezna uprava. Na internetu se može naći mišljenje Porezne uprave na ovu temu. Ujedno je dao primjere dobrih, ali i loših iskustava s navedenim institucijama. Nives Erceg iz HPB-a istaknula je važnost potpune razmjene informacije između poduzetnika i banke, a gotovo 70% kreditne ocjene dolazi iz kredibilnosti i povjerenja u samog poduzetnika. Profesorica Mlikotin Tomić je istaknula kako je franšiza uređena slabije pravno, osim Uredbom o EU i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja, koja je i doktorirala na temu ST franšiznih ugovora.


� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

dm-drogerie markt d.o.o., Kovinska 5a, HR-10090 Zagreb

UŽIVAJ BEZ GLUTENA UZ dmBio! EKO kontrolni broj: HR-EKO-007


[nove knjige]

Financijska pismenost i odgovorna potrošnja u svakodnevnom životu

A

utorice doc. dr. sc. Dajana Barbić i doc. dr. sc. Andrea Lučić u knjizi „Financijska pismenost i odgovorna potrošnja u svakodnevnom životu“ upoznaju publiku s temeljnim spoznajama vezanim uz financijsku pismenost i odgovornu potrošnju. Na jednostavan i zanimljiv način detaljno je obrađena tematika financijske pismenosti koja je posljednjih godina sve više zastupljena te bitna u procesu odgovornog i uspješnog upravljanja osobnim financijama. Naime, financijska pismenost vrlo je važna zbog njezine uloge u društvu, implikacija i načina na koji pojedinci zarađuju, troše, investiraju i štede svoj novac. Štoviše, znanja stečena u području financijske pismenosti pomažu pojedincu u donošenju informiranih i odgovornih odluka o raspolaganju vlastitim novčanim sredstvima. Knjiga je strukturirana u šest logično poredanih poglavlja. Rukopis je u svim poglavljima usklađen te utemeljen na recentnoj znanstvenoj i stručnoj literaturi. Posebnu vrijednost povezivanju teorijskih i praktičnih spoznaja daju mnogobrojni primjeri i ilustracije iz svakodnevnog života, te smjernice za odgovorno potrošačko ponašanje u situacijama s kojima se svi pojedinci susreću. Prvo poglavlje, pod nazivom „Financijska i medijska pismenost sa svrhom zaštite potrošača“, posvećeno je definiranju i višerazinskom opisivanju financijske pismenosti s naglaskom na zaštiti potrošača. Detaljno su opisane odrednice, važnost te primjena financijske pismenosti u praksi. Unutar ovog poglavlja objašnjena je i uloga marketinga te važnost razvoja medijske pismenosti kao takve u svakodnevnom životu. Također, predstavljeni su i protumačeni elementi zaštite potrošača. Unutar drugog poglavlja „Psihologija potrošnje i odnos prema novcu“, autorice uz samu analizu psihologije

70

Suvremena trgovina 5(44)

novca, predstavljaju i kognitivne pristranosti i odlučnost u kupnji te razmatraju kako dominantne karakteristike ličnosti utječu na odnos prema novcu, a samim time i na način na koji potrošači donose odluke te ostvaruju pojedine financijske rezultate. Autorice nas u trećem poglavlju knjige upoznaju s pojmom „Odgovorne potrošnje“ pri čemu počinju s razmatranjem konzumerizma i materijalizma unutar kulturološkog konteksta prevelike potrošnje. Također, unutar ovog poglavlja dan je uvid te okvir aktivnosti na kojima bi se trebalo temeljiti odgovorno financijsko ponašanje i društveno odgovorna potrošnja. U nastavku ovog poglavlja detaljno je razrađen proces donošenja odluka o kupnji te je definirana i objašnjena impulzivna kupnja kao jedan od najvećih neprijatelja odgovorne potrošnje. Na kraju poglavlja dani su savjeti kao smjernice pojedincu u suzbijanju impulzivne kupovine i ostvarenju odgovornog financijskog ponašanja. Kroz četvrto poglavlje pod nazivom „Osnove financijskog planiranja“ detaljno su objašnjeni teorijski pristupi planiranja osobnih financija, te sami procesi i faze financijskog planiranja. Također, unutar ovog poglavlja dan je uvid u izradu dobrog financijskog plana te predviđanje osobnih poreznih davanja kao bitnog dijela plana potrošnje, plana zaštite od rizika i plana akumulacije kapitala. Uz predviđanje osobnih poreznih davanja, dan je uvid i u planiranje ulaganja i upravljanje rizikom koji su također dio planova zaštite od rizika i akumulacije kapitala. U petom poglavlju „Upravljanje osobnim proračunom“ autorice detaljno i sveobuhvatno razrađuju korake i faze u oblikovanju osobnog proračuna te analiziraju osobnu potrošnju kroz troškove života i zaduživanje. Uz potrošnju, autorice analiziraju i osobnu štednju kao bitnu komponentu osiguranja određenog životnog standarda u

budućnosti. Također, autorice unutar ovog poglavlja objašnjavaju zašto su iracionalno ponašanje i niska samokontrola najveći neprijatelji uspješnog upravljanja osobnim financijama te navode smjernice i savjete kako što uspješnije upravljati osobnim proračunom i brinuti o financijskoj budućnosti. U posljednjem poglavlju pod nazivom „Ključni životni događaji i financijsko upravljanje“ autorice objašnjavaju važnost financijskog upravljanja na životnim događajima poput kupnje automobila, najma ili kupnje stana. Također, analiziraju kako upravljati osobnim financijama prilikom života u dvoje, te kako razgovarati s djecom o novcu. Zadnji dio ovog poglavlja posvećen je planiranju umirovljenja s naglaskom na štednji za mirovinu. Osobita vrijednost ove knjige leži u činjenici da nije samo literatura za preddiplomske sveučilišne i stručne studije koji se bave izučavanjem osobnih financija, ponašanjem potrošača i potrošnjom općenito, već je literatura namijenjena široj javnosti obzirom da na jednostavan, sistematičan i zanimljiv način opisuje složenu ekonomsku tematiku. Ova knjiga na sveobuhvatan i razumljiv način pojašnjava temu koja je u hrvatskoj znanstvenoj produkciji prilično zapostavljena te povećava svijest o načinima kreiranja uspješnog osobnog financijskog plana i potiče na optimalnu potrošnju i odgovorno financijsko ponašanje. Autorica prikaza knjige: dr.sc. Petra Palić, Hrvatsko katoličko sveučilište


Umijeće javnog nastupa Cjeloviti vodič za unapređenje komunikacijskih vještina i javnog nastupa

M

• • • • •

nogi su pokleknuli pred strašnim zloduhom zvanim strah pa se nisu ni usudili pojaviti u javnosti. Mnoge je upravo taj strah kočio u ostvarenju najvećih životnih i poslovnih pothvata. No, bilo je i onih koji su uspjeli! I vi možete biti među njima!

Knjiga obiluje vježbama i primjerima, a posebne cjeline posvetila sam pripremi javnog nastupa, koja vam pomaže da samostalno unaprijedite svoje komunikacijske i prezentacijske vještine, te primjerima dobre prakse koji će vam poslužiti kao dodatna motivacija i inspiracija na svom putu napretka.

Pred vama je knjiga koja vas korak po korak vodi kroz javni nastup, a kreće od osvještavanja. Biti svjestan sebe i svog nastupa preduvjet je bilo koje i kakve promjene. Želimo li nešto promijeniti, moramo najprije biti svjesni toga što ne radimo dobro ili što želimo promijeniti. Brojna literatura o javnom nastupu naglasak stavlja na govorništvo, no govor je samo jedan od čak sedam važnih elemenata koji čine javni nastup koje sam identificirala, a onda i detaljno obradila u ovoj knjizi čemu su najviše doprinijeli dugogodišnje iskustvo rada u medijima i u održavanju edukacija o komunikacijskim vještinama.

neverbalna komunikacija, publika, poruka, okolina i uvjeta, tehnički elementi.

Ne dopustite da izlike i strahovi vladaju vašim životom, a da pravi snovi zbog toga ostanu neostvareni!

Ova knjiga jedinstvena je upravo po tome što se bavi svim aspektima javnog nastupa: • govornik, • govor,

Izdavač: Kreacija j. d. o. o. Tiskara: Grafomark d. o. o. Godina izdanja: 2019. Format: 17 x 24 cm Broj stranica: 232 Meki uvez lSBN 978-953-59688-1-8 Redovna cijena: 199,00 kn

Marijeta Matijaš Po struci sam profesorica hrvatskog jezika i književnosti i lektorica. Više od deset godina radila sam u medijima kao novinarka, urednica i voditeljica televizijskog programa. Stekla sam neprocjenjivo iskustvo u komuniciranju s različitim profilima osoba, ali i naučila kako prilagoditi način komuniciranja situaciji u kojoj se nalazimo i publici kojoj se obraćamo. Kako je knjiga oduvijek bila moj veliki prijatelj, krenula sam u izdavaštvo. Nakon niza naslova na kojima sam bila lektorica i urednica, napokon u 2017. objavljujem i svoju prvu knjigu Mali jezični savjetnik za bolju poslovnu komunikaciju koja doživljava veliki uspjeh na tržištu te u samo godini dana rasprodaje se čitava naklada. Bila je to dovoljna motivacija da svoje znanje obogaćeno višegodišnjim iskustvom u javnom nastupu uokvirim u još jedan naslov. Umijeće javnog nastupa nova je knjiga s kojom započinjemo 2019. godinu. Od poziva da podučavam o onome što najviše volim, a to su jezik i komunikacija, i povežem ih s poduzetništvom koje mi je omogućilo da najbolje ostvarim sebe i svoje potencijale, bilo je nemoguće pobjeći pa sam tako kreirala niz edukacijskih programa i gostovala na brojnim konferencijama s ciljem podizanja svijesti o pravilnom i jasnom komuniciranju kako bismo izbjegli nesuglasice, pogreške u poslovanju, ali i financijske gubitke. Rezultat višegodišnjih edukacijskih aktivnosti jesu online programi kreirani s ciljem da edukaciju učinim dostupnu svima. Autorica fotografije: Sara Šijan

www.suvremena.hr

71


[nove knjige]

Znanje u digitalnom dobu

K

ada sam po prvi puta preletio Jandrićevu knjigu Znanje u digitalnom dobu, Razgovori s djecom jedne male revolucije osjetio sam olakšanje. Radovalo me suočavanje s tekstom, no semestar se bližio kraju i trebao mi je odmor od napornih predavanja. Nisam očekivao dosadnu knjigu, no pripremio sam se za standardno težak, gusto pisan akademski tekst. Međutim, ubrzo se pokazalo da je sadržaj knjige zaista gust i mjestimice težak, no format pisanja knjigu čini lakom za čitanje. Knjiga nije samo kolekcija dijaloga između Jandrića i brojnih mislioca i aktivista, već taj dijalog zadobiva oblik istraživačkih pitanja. Jandrić piše o knjizi kao o nekoj vrsti tuluma, i tekst zaista poprima tulumsku atmosferu koja čitatelja stavlja u ulogu promatrača koji nema drugog izbora već aktivno prisluškivati što se događa. U akademskom svijetu koji se sve više razdvaja u sve manje i manje specijalizacije i podspecijalizacije, Znanje u digitalnom dobu, Razgovori s djecom jedne male revolucije opire se tom trendu i prkosno prodire iz autorova vlastita položaja u znanosti o obrazovanju i tehnologijama prema širini tema koja ostavlja bez daha. Taj tulum po ničemu nije dosadan ili homogen. To je možda razlog zašto je originalna verzija knjige objavljena u biblioteci Obrazovne budućnosti urednika Michaela Petersa: forma i sadržaj knjige mogu se čitati kao aspiracija ili kao određena vrsta zamišljene obrazovne budućnosti. Ovu recenziju želim oblikovati kao odgovor na tu aspiraciju, kao potvrdu njenih obećanja i kao analizu njenih ograničenja. Transdisciplinarnost knjige dopušta stvaranje novih misaonih poveznica u svakom intervjuu i u knjizi kao cjelini. Jandrić počinje s pitanjima o istraživanjima svojih sugovornika, što čitatelju istovremeno daje teoretsku i praktičnu pozadinu. Naravno, ova pozadina oblikuje ostatak razgovora na specifične načine koji su motivirani Jandrićevim interesima i koji oblikuju knjigu u cjelinu. Jedan od tih trendova je od-školovanje, o kojem Jandrić pita

72

Suvremena trgovina 5(44)

Larryja Cubana, Andrewa Feenberga, McKenzie Warka, Henryja Girouxa, Petera McLarena, Astru Taylor, Marcella Marsa, Tomislava Medaka i Dmitrija Vilenskog. Iz njihovih odgovora dobivamo kompleksan opis koncepta. Primjerice, Cuban poentira da pristalice od-školovanja previđaju kritičnu funkciju škole kao javnog prostora, što potvrđuje Astra Taylor koja je odškolovana u mladosti. Taylor piše da je zahvalna za vlastito od-školovanje, no i da joj je „nedostajala veća zajednica“ (str. 248). Razgovori postaju najzanimljiviji kada Jandrić postavlja pitanja koja snažno podsjećaju na test. Primjerice, Andrewa Feenberga pita, „Možete li pojasniti veze između tehnologije i demokracije?“ (str. 36); Michaela Petersa pita „Možete li preobrazbu iz masovnog društva, čija su značajka jednosmjerne analogne tehnologije, u umreženo društvo čije su obilježje digitalni mediji, smjestiti u povijesni kontekst?“ (str. 59). Ovo Jandrićev tulum čini obrazovnim: taj tulum je strukturiran kao transdisciplinarni test. Jandrić je ovdje neka vrsta proktora tuluma.

sto na strani slabih i obespravljenih“? Kako bi to učinili potrebno je ocijeniti testove i odrediti kriterije ocjenjivanja. Jandrić je možda previše skroman za tako nešto, ili će pak možda inzistirati da je ocjenjivanje i određivanje kriterija moguće jedino u kolektivu. Slažem se da bilo kakvo ocjenjivanje treba biti kolektivno, no pojedina knjiga zasigurno može pridonijeti tom kolektivnom naporu.

Dok testove danas bije loš glas – jer ih se povezuje s zaglupljujućom standardizacijom – testovi su krucijalni za sve oblike proizvodnje: testiramo ideje, prijateljstva, i kroz te testove dolazimo do različitih oblika znanja. Jandrićevi testovi su provedeni no nisu ocijenjeni. Jedva da ima neke povratne informacije. Usprkos tome što mnogo obećava, široko polje djelovanja knjige istodobno je i njeno ograničenje. Naprosto ima previše toga za reći, previše pitanja za postaviti. Na neki način to je simptomatično za digitalno doba u kojem smo konstantno bombardirani slikama, zagušeni podacima, i preplavljeni efektima. Kako u sve to unijeti neki smisao?

Sljedeći povezani element je potreba za transformacijom znanja i vještina u smisleno djelovanje usmjereno na „kritičku emancipaciju“ kako je knjiga vidi; antagonizam. Sudjelujući na ovom tulumu osjećam da je Jandrić previše indiferentan domaćin. Naravno, znanost je brutalno mjesto na kojem ima previše nasilja i animoziteta, i to obično sitnih. No antagonizam je nešto drugo. On je produktivan napor koji razjašnjava, promiče, razdvaja, i traži pristanak i razumijevanje. Ako je znanost obilježena s previše animoziteta, onda je i Jandrićeva knjiga obilježena s previše dobronamjernosti. Imao sam zadovoljstvo Jandrića upoznati uživo i sa njim raditi na nekoliko projekata pa znam da je ponekad itekako kritičan – to je razlog zašto toliko cijenim njegovo prijateljstvo.

Ruku na srce, potraga za nadilaženjem okvira za razumijevanje „digitalnog doba“ i za djelovanje u njemu jedan je od ciljeva knjige. Knjiga zaista nudi neke odgovore. No kako prevesti te odgovore – te podatke – u smisleno djelovanje, naročito ako je knjiga, kao što kaže opis s njenih korica, „čvr-

U završnom poglavlju knjige, koje je prigodno intervju s Jandrićem o knjizi i njegovom radu, čitatelj napokon dobiva neki osjećaj o tome što se nalazi iza pitanja. Jandrić prenosi svoja razmišljanja o povijesti i napretku, feminizmu i tehnologiji, visokom školstvu i obrazovanju, čak i čudovištima.


Nadam se da ovo zaključno poglavlje nije i kraj knjige. Naučio sam mnogo čitajući, no želim znati više. Ne tražim više informacija, nego više sinteze i više jasnoće. Kako pristupiti kontradikcijama među sugovornicima? Primjerice, Henry Giroux uzdiže ulogu „javnih intelektualaca“ (u koje i sebe ubraja), dok Fred Turner odbija tu kategoriju tvrdnjom da nova vrsta intelektualaca ne objavljuje knjige nego gradi mreže. Mnogi sugovornici koriste termin „neolibera-

lizam“ no McKenzie Wark kaže da neoliberalno ne smatra „osobito korisnim opisom“ (str. 131). Richard Barbrook kaže Jandriću da su Internet „izvorno stvorili znanstvenici, hakeri i hobisti“ (str. 107), ali Andrew Feenberg kaže da ga je „osmislila anerička vojska“ (str. 43), kao i Fred Turner (str. 77). Radi svog skoro enciklopedijskog znanja, nagona i strasti, Jandrić je upravo onakva vrsta mislioca i aktivista kakva nam može pomoći u navigaciji tim teritorijem.

Autor: Derek R. Ford, DePauw University, Greencastle, Indiana, USA S engleskog prevela: Ida Popčević Tekst je izvorno objavljen u članku Ryberg, T., Suoranta, J., & Ford, D. (2018). Book Review Symposium: Petar Jandrić (2017) Learning in the Age of Digital Reason. Series: Educational Futures: Rethinking theory and practice. Rotterdam: Sense. ISBN 978-946351-075-2. Journal for Critical Education Policy Studies, 16(1), 292-312. ST

Brojne aktivnosti PBZ-a povodom obilježavanja Svjetskog dana štednje

Umjetnost štednje Tijekom listopada oko 15 PBZ Edu volontera održalo je više od 20 radionica u osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske. Za istaknuti je da je PBZ povodom inicijative Umjetnost štednje koja je pokrenuta 2017. godine i u kojoj sudjeluju međunarodne banke supsidijari Intesa Sanpaolo Grupe, formirao tim od 50 edu-volontera koji su do sada u 57 škola diljem zemlje proveli više od 215 radionica za djecu. Također, nastavljaju i s organizacijom posjeta škola poslovnicama Banke gdje se djeca upoznaju s osnovnim financijskim pojmovima, poslovima bankarskog službenika i alatima kojima se koriste u bankarskom poslovanju.

V

iše od 20 radionica u osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske održalo je 15 PBZ Edu volontera.

strateškoga volontiranja u svrhu provođenja financijske edukacije kojima je namjena obuhvatiti što veći broj mladih i odraslih.

U sklopu međunarodne inicijative Intese Sanpaolo i Muzeja štednje u Torinu - Umjetnost štednje, Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) i ove je godine povodom Svjetskog dana štednje (koji se obilježava 31. listopada) nastavila s brojnim edukativnim aktivnostima mladih. Podsjećamo, cilj projekta Umjetnost štednje ima za cilj uvođenje

U osnovnim školama održavaju se radionice Djeca i štednja i Ti odlučuješ, a u srednjim školama provode se radionice pod nazivom Financijski savjetnik. Početkom godine volonteri PBZ-a pripremili su i novu edukaciju na temu „Sigurnost na internetu“. Ova tema predviđena je za starije razrede osnovnih škola kao i za srednje škole.

www.suvremena.hr

73


[tvrtke i tržišta]

Quality Austria Adriatic d.o.o. – Succeed with Quality

Q

uality Austria, renomirana je certifikacijska kuća iz Austrije koja je početkom 2019. godine registrirala svoju tvrtku u Zagrebu, pod nazivom Quality Austria Adriatic. Quality Austria Adriatic d.o.o. posluje na području Hrvatske i Slovenije. Quality Austria Adriatic d.o.o. provodi certifikaciju sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001), sigurnosti hrane (HACCP, ISO 22000, FSSC 22000, IFS), zaštite okoliša (ISO 14001), zaštite zdravlja i sigurnosti na radu (ISO 45001, SCC) i mnogih drugih sustava upravljanja prema zahtjevima međunarodnih normi. Opseg i način rada tvrtke Quality Austria Adriatic osigurava klijentima dugoročno unapređenje procesa i strukture. Visoki stupanj pouzdanosti svih organizacijskih procesa znači jasnu uštedu vremena i troškova za svaku organizaciju. Oslobođeni resursi koji tada nastanu, mogu se koristiti za nova unapređenja organizacije i time joj donijeti uštedu. Samim tim, Quality Austria Adriatic pomaže bolje pozicioniranje organizacija na domaćem i stranom tržištu, nezavisno od veličine i djelatnosti. Uz certifikaciju sustava, jedna od najvažnijih aktivnosti tvrtke Quality Austria Adriatic je i ekskluzivno pravo organizacije edukacija, in-house treninga i seminara po razvijenoj shemi školovanja Quality Austria i EOQ (European Organization for Quality) sa završnim certifikatom QA i EOQ. Quality Austria Adriatic surađuje s certifikacijskom kućom LSQA iz Urugvaja kada je u pitanju certifikacija prema GlobalG.A.P. standardu i s certifikacijskom kućom CIS – CERTIFICATION & INFORMATION SECURITY SERVICES GMBH izAustrije, kada je u pitanju certifikacija prema zahtjevima ISO/IEC 27001.

74

Suvremena trgovina 5(44)

Quality Austria GmbH je akreditirana za certifikaciju osoba prema zahtjevima ISO 17024 od strane Ministarstva gospodarstva. Quality Austria GmbH pruža svjetski cijenjene i priznate programe edukacija koji obuhvaćaju preko 500 edukacija godišnje u području sustava upravljanja kvalitetom, sigurnošću hrane, zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti na radu kao i posebnim edukacijama namijenjenim specifičnim djelatnostima i granama industrije. Certifikati Quality Austria su priznati širom svijeta zahvaljujući normi ISO 17024 koji pruža okvire za proces ispitivanja, monitoringa i periodičnog ponovnog ocjenjivanja. Također, certifikati imaju odličnu reputaciju kao objektivan dokaz stručnosti. Quality Austria Adriatic posluje prema pravilima svoje matične certifikacijske kuće Quality Austria koja je akreditirana prema zahtjevima norme ÖVE/ÖNORM EN ISO/IEC 17021 i ÖVE/ÖNORM EN ISO/IEC 17024 za procese koji su u opsegu djelatnosti Quality Austria Adriatic. Svi važeći certifikati izdaju se od strane Quality Austria – Trainings, Zertifizierungs und Begutachtungs GmbH na osnovu izvještaja koje formiraju auditori, predavači i ispitivači koji su angažirani u okviru Quality Austria Adriatic.

Tvrtka Quality Austria Adriatic d.o.o. iz Zagreba imala je mogućnost prezentirati svoje usluge na poslovnom događaju koji je organiziran od strane Advantage Austria, a u suradnji s Quality Austria Adriatic. Austrian Business Circle poslovni je događaj koji je redovno organizira od strane Advantage Austria Hrvatska. Za ovu priliku, odabrana je tvrtka Quality Austria Adriatic d.o.o. kako bi prezentirala usluge certifikacije i edukacija iz područja međunarodnih sustava upravljanja. Ovaj događaj održan je 12.09.2019. godine u Zagrebu uz prisustvo više od 60 sudionika iz različitih poslovnih djelatnosti. Uvodni govor održala je direktorica Adventage Austria Sonja HolocherErtl nakon čega se sudionicima obratio Friedrich Khuen-Belasi iz Quality Austria Beč koji je prezentirao strategiju i djelovanje Quality Austria. Događaju je prisustvovao Veleposlanik Austrije u Zagrebu Markus Wuketich. Nakon uvodnih obraćanja nastavljen je stručni dio izlaganja koji su održali Igor Panin, generalni direktor QAA i Andrea Ivezić, izvršna direktorica. Tijekom izlaganja sudionicima je dana prilika da upoznaju način rada Quality Austria Adriatic d.o.o. Hrvatska je dobrodošlicom dočekala certifikacijsku tvrtku Quality Austria. A.I. ST


dm potvrdio lidersku poziciju na tržištu

dm u Hrvatskoj ostvario rast prometa od 4,8 posto Prodajne regije u dm-u. Briga o djelatnicima jedan je od temelja poslovanja dm-a, a prosječna neto plaća u dm prodavaonicama protekle je godine iznosila 10.200 kuna. Više od 1.300 djelatnika dm-a provelo je 191 dan na edukacijama, a 587 djelatnika i djelatnica volontiralo je u 198 ustanova diljem Hrvatske.

Č

lanovi Uprave dm-a predstavili su poslovne rezultate koji potvrđuju vodeću poziciju dm-a na tržištu drogerijskih proizvoda. U poslovnoj godini 2018./2019. dm je u Hrvatskoj ostvario rast prometa od 4,8 posto koji iznosi 2,22 milijarde kuna, a u širenje i modernizaciju prodajne mreže uloženo je 53,7 milijuna kuna. „Protekle poslovne godine nastavili smo ulagati u širenje prodajne mreže te smo otvorili četiri nove prodavaonice i modernizirali njih 18. Otvorili smo i tri nova OTC odjela, a u OTC segmentu imamo rast prometa od 31,23 posto. Zabilježili smo i rast broja kupaca – više od 88.000 kupaca svakodnevno posjeti dm prodavaonice, a rastao je i iznos prosječne kupovine“, istaknuo je Mirko Mrakužić, direktor dm-a. Prema istraživanju agencije Ipsos dm je najpopularnija prodavaonica deko-

rativne kozmetike, proizvoda za osobnu njegu i higijenu te brigu o kućanstvu, a ispitanici smatraju da je dm trgovački lanac koji najviše ulaže u lokalnu zajednicu (43 posto), potiče kupce na razvijanje zdravih životnih navika (52 posto) te se najviše brine o djelatnicima (67 posto). Čak 92 posto ispitanika kupuje proizvode dm-ovih robnih marki, primarno zbog izvrsne kvalitete i cijene. „Osluškujući potrebe i navike svojih kupaca, nastavili smo razvijati asortiman i usluge u dm prodavaonicama. Police dm-a obogatili smo novim dm markama poput premium robne marke SEINZ, za mušku njegu te domaćim proizvodima poput linije za njegu tijela BELLA by Izabel Kovačić. Kupcima smo ponudili i novu uslugu Savjetnice za šminkanje u sklopu koje su naše djelatnice našminkale 3.500 žena i djevojaka“, naglasila je Gordana Picek, voditeljica Nabave, Marketinga i PR-a te

„Želimo biti potpora svojim djelatnicima i djelatnicama i tijekom važnih događaja u njihovom životu te smo ove godine povisili potporu za svako novorođeno i posvojeno dijete koja sada iznosi 10.000 kuna, a svim roditeljima prvašića poklanjamo i slobodan, plaćen dan na prvi dan škole“, rekla je Ana FostačKrilčić, voditeljica Ljudskih resursa i Prodajne regije. Tijekom protekle poslovne godine dm je u zajednicu uložio 1,9 milijuna kuna s jakim fokusom na osjetljive skupine u društvu poput djece i oboljelih. U društveno odgovorne inicijative dm redovito uključuje i građane, a ove se godine dm ženskoj utrci, najmasovnijoj rekreativnoj utrci u Hrvatskoj, pridružilo rekordnih 15.000 trkačica i djece koji su promicali zdrav život te uplatom kotizacija podržali udrugu Europa Donna Hrvatska. U osmoj po redu akciji „Zeleni korak“ sudjelovalo je više od 10 posto svih osnovnoškolaca u Hrvatskoj koji su prikupljali stari papir za recikliranje i time spasili više od 45.000 stabala. Danas dm posluje u 161 prodavaonici u 61 gradu gdje zapošljava 1.565 djelatnica i djelatnika. U poslovnoj godini 2019./2020. dm će uložiti 61,5 milijuna kuna u modernizaciju prodavaST onica i razvoj asortimana. www.suvremena.hr

75


TRANSFORMACIJA tekstilnog tržišta piše: Ante Gavranović

Jesu li globalni potrošači spremni prigrliti održivu modu?

J

edna od najistaknutijih svjetskih konzultantskih kuća, KPMG, razradila je studiju o budućnosti tržišta tekstilom. Ključni cilj ovog istraživanja bio je istražiti sadašnje razumijevanje održivosti modnih kretanja i, vezano uz to, što bi moglo pomoći u poticanju odgovornog ponašanja kupaca. Anketa je provedena u Hong Kongu, Londonu, New Yorku, Šangaju i Tokiju, s najmanje 1.000 ljudi u svakom gradu, a prikupljala je stajališta o definiciji „održive mode“, potpori trendu i spremnosti ljudi da podrže i plate ideje o mogućim mjerama koje bi

76

Suvremena trgovina 5(44)

modna industrija trebala usvojiti kako bi se promicala održivost. Anketa je pokazala značajne varijacije u stavovima među gradovima. Na primjer, ispitanici iz Šangaja čini se da su najveće pristaše ideje. Ima, međutim, i primjetnih razlika. London i New York, na primjer, u prvi plan stavljaju socioekonomske čimbenike kao presudne za održivost. Hong Kong, Šangaj i Tokio, s druge strane, više se fokusiraju na ekološke čimbenike. Bilo je zadovoljstvo otkriti da je velika većina ljudi obuhvaćenih anketom – gotovo četiri od pet – zabrinuta zbog ekoloških

pitanja te da gotovo dvije trećine njih podupiru projekt održive mode. Iako je istraživanjem utvrđeno da je malo ljudi spremno takav pristup i platiti. Iako održivost i utjecaj na okoliš možda neće biti visoko na popisu čimbenika kada ljudi kupuju modu, budućnost se čini obećavajuća. Mlađi ljudi, posebno oni u dobi od 18-24, snažno podupiru ideje održive mode. Stoga predstoji puno posla: kako uvjeriti ljude da identificiraju održivost s brendovima, a ne proizvodima, ili potiču veću uporabu označavanja održivosti u proizvodima. Rješavanjem tih i


drugih izazova u svijetu u kojem svi kupuju modu, ima nade da se uspostavi novi model i prošire mogućnosti globalne modne industrije.

Svijest o ekologiji Prema odgovorima, primarna značajka koja definira održivu modu je visokokvalitetni, izdržljivi proizvodi, a slijedi proizvodni proces bez onečišćenja koji ne koristi opasne kemikalije. U dvama zapadnim gradovima (London i New York), etička i poštena trgovina/radna praksa smatra se glavnim elementom promocije održive mode, dok su tri azijska grada (Hong Kong, Šangaj i Tokyo) usredotočene uglavnom na zabrinutost u području zaštite okoliša. Diljem svijeta, malo ljudi kaže kako su voljni platiti više za održiv način. Čak i u Šangaju, grad najviše podupire koncept, samo 22 posto ljudi kažu da su spremni platiti premiju za održivu modu. Potencijalne mogućnosti za poticanje održive mode uključuju više označavanja ili drugih informacija o održivosti modnog proizvoda, što bi moglo potaknuti ljude da više pozornosti obraćaju na ekološki aspekt. Poduzeća bi se također moglo poticati da definiraju svoje brandove kao održive marke kojima ljudi mogu vjerovati, a ne da se kupci usredotoče na pojedinačne proizvode. Cilj je poduprijeti održivi razvoj opskrbnih lanaca kupaca i poticati novi razvoj poslovanja i održivi međunarodni rast malih i srednjih poduzeća (MSPova) i poduzetnika. U konačnici, to bi trebalo rezultirati boljom suradnjom s kupcima, nevladinim organizacijama i drugim dionicima za transformaciju lanaca opskrbe prema održivosti.

Outsourcing u tekstilnoj industriji Zanimljivo je da se, uz nastojanja da se pristupi ekološki osvješćenoj proizvodnji i plasmanu modnih uradaka, javljaju i nedoumice odnosno nepovoljna gledišta vezano za izmiještanje proizvodnje. Pokazalo se, naime da outsourcing može imati nepovoljan utjecaj na tekstilnu industriju u cjelini. Kako i zašto?

Outsourcing je zajednička poslovna praksa, posebno u modnoj industriji, gdje se u različitim regijama svijeta često javljaju troškovno učinkovitiji partneri. Pokazalo se da uštede troškova koji proizlaze iz outsourcinga u odjevnoji industriji mogu biti znatne, pa time i jako privlačne. Praksa istodobno pokazuje da outsourcing sa sobom nosi i nedostatke koji dugoročno slabe poziciju proizvođača. Spomenut ćemo samo poneke. Nedostatak nadzora: Veliki problem s outsourcing radom u modnoj industriji je posebno nedostatak nadzornog potencijala za tvrtke koje izmiještaju svoju proizvodnju. Na primjer, dizajnerska kuća koja ugovori s proizvodnim tvrtkama u Aziji vrlo često ne može znati uvjete rada u tim područjima. Ovaj nedostatak nadzora može imati katastrofalne posljedice ako ispada da je odjeća koju prodaju zapravo proizvedena od strane neprimjereno plaćenih radnika u zemljama trećeg svijeta.

Zemljopisne komplikacije: Osim toga, zemljopisne komplikacije outsourcing rada mogu biti vrlo neugodne za tvrtke – naručitelje odjeće. Rad s nekim u kući – ili barem u blizini – ima prednost da poslovni vlasnik može vidjeti način praktičnoga ponašanja u transportu i distribuciji. Pokazalo se u mnogo slučajeva da nalozi i intencije naručitelja i isporučitelja nisu usklađene, štoviše često su suprotne. Međutim, kako naručitelj nije mogao pratiti proces, nije bilo načina da sazna konačni ishod. To počesto dovodi do velikih nesporazuma. Dodatni troškovi: U nekim slučajevima outsourcing rad može dovesti do nepredviđenih troškova koji utječu na troškovnu učinkovitost samog procesa izmiještanja. Od slanja odjeće i materijala natrag i naprijed kada je potrebno koristiti poseban materijal, na trošak uvoza ili izvoza materijala u i iz zemlje (ako je outsourcing međunarodni), ti troškovi mogu biti znatni. To bi moglo dovesti neke tvrtke da propituju učinkovitost outsourcing modne industrije. Ostala razmatranja: Svaki poslovni model je različit i traži stalnu prilagodbu. Tako je i s modelom outsourcinga. Tvrtke koje žele potpunu kontrolu nad svim aspektima dizajna, proizvodnje i proizvodnog procesa – a tome se očito teži – sve češče dolaze do spoznaje kako outsourcing nije (više) održiva opcija. Stoga imamo trend povratka proizvodnje u domicilne zemlje, kao i čvršću kontrolu nad svim dijelovima ST procesa u lancu opskrbe. www.suvremena.hr

77


Šivanje po mjeri

ZAGREB NAMA, Ilica 4 NAMA Kvatrić, Kvaternikov trg ORLJAVA, Gundulićeva 11 KRAPINA KOTKA, prodavaonica, Krambergerova 2 PULA RT - STIL, Flanatička 3 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Trg slobode 3 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Franka Lisice 6 ŠIBENIK M – club, Trg kralja Držislava 4 POŽEGA Orljava – prod. 7, Florjanova 5


BROJNI MIRISI TRAJNO SNIŽENI I DO 40%!

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr Promocija traje od 31.10.2019. � www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr


Postanite korisnik Premium Visa Gold kartice bez upisnine i članarine* • najveći paket osiguranja • najnaprednije beskontaktno plaćanje • najveći program nagrađivanja za vašu vjernost

www.pbz.hr

www.pbzcard-premium.hr

* Pogodnost vrijedi za prvu godinu korištenja Premium Visa Gold kartice, za sve pristupnice primljene od 3.7. do 31.12.2019. Ovaj oglas je informativnog karaktera i ne predstavlja obvezujuću ponudu za PBZ i PBZ Card.

Bank o f

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2019  

Magros 2019 Digitalizacija u prodajnim kanalima

Suvremena trgovina 5 2019  

Magros 2019 Digitalizacija u prodajnim kanalima