Suvremena trgovina 6 2017

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

www.suvremena.hr

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 42, BROJ 6

l

T R G O V I N U

l

Veletrgovina u vrijeme promjena Cjeloživotno učenje za poduzetništvo imperativ ili... Profesionalno usmjeravanje u visokom obrazovanju

l Dualno obrazovanje - moda ili potreba? l Budućnost visokog obrazovanja l Odijelo je više od pukog odijevanja l Marketing u franšizi Tema broja:

Cjeloživotno učenje

Hoćemo li imati koga poučavati za 30 godina

d

ka r t a n v o r a md

ica

PRAKT IČ dm PR AN NAČIN PL ODAVA AĆANJ A ONICA HRVAT MA U R U SVIM SKOJ EPUBL ICI AKTUA LAN IZ NO PROVJE RITI NA S MOGUĆE J E dm BL MOGU AGAJN ĆNOST I UPLAT I KART E GOTO ICOM VINOM NEOGR ANIČEN MINIM ALNOM BROJ UPLAT A IZNOS U OD 1 U 0,00 kn

OVIH BLAGDANA ISPUNITE SRCA I ŽELJE RADOŠĆU Unatoč hladnom zraku dišemo punim plućima jer znamo da se bliži blagdansko vrijeme koje ćemo provesti uz naše najmilije, stvarajući uspomene koje traju cijeli život. Uživajte u neponovljivom ugođaju Božića i ne zaboravite prije svega pokloniti im svoje vrijeme i ljubav poklon koji zaista obogaćuje.

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

JADRANSKI SAJAM BUDVA KALENDAR PRIREDBI 2018 / CALENDAR OF EVENTS 2018 44.

Sajam hrane / Food Fair

22 - 24.

Mart / March

27.

Međunarodna turistička berza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo - METUBES / International Tourism Exchange and Tourism Fair, Equipment for Hotels and Catering - METUBES

22 - 24.

Mart / March

23.

Sajam ekologije / Ecology Fair

22 - 24.

Mart / March

42.

Sajam namještaja, opreme za domaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju / Furniture Fair-Home, Office & Interior Decoration Equipment

11 - 15. April

12.

Sajam umjetnina / Art Expo

11 - 15. April

36.

NAUTIC SHOW - Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju / NAUTIC SHOW - Sport, Camping & Recreation Equipment Fair

25 - 29. April

44.

Bazar robe široke potrošnje / Bazaar of Consumables

15. Maj / May 15. Septembar / September

44.

Ljetnji sajam / Summer Fair

15. Jun / June 15. Septembar / September

40.

Sajam građevinarstva / Civil Engineering Fair

19 - 23. Septembar / September

13.

Sajam vode, vodovodi, sanitarne tehnologije / Water-Water Supply Systems-Sanitary Technologies

19 - 23. Septembar / September

6.

Sajam energetike / Energy Fair

19 - 23. Septembar / September

19.

Sajam automobila / Automobile Show

10 – 14. Oktobar / October

19.

Sajam biznisa / Business fair

26 - 27. Oktobar / October

AD JADRANSKI SAJAM ZADRŽAVA PRAVO IZMJENE KALENDARA / RESERVES THE RIGHT TO CHANGE THIS CALENDAR

A.D. JADRANSKI SAJAM, 85310 Budva, Trg slobode 5, Crna Gora Tel: +382 33 410 400  Fax: +382 33 452 132 e-mail: sajam@jadranskisajam.co.me  jadranskisajam@t-com.me www.adriafair.co.me

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ Uredništvo: doc.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc.

Ljubo JURČIĆ, prof.dr.sc. Nikola KNEGO, prof. Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK, mr.

Branko PAVLOVIĆ, dr.sc. Guste SANTINI, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: • Doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Prof. dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, predsjednik Upravnog odbora, KTC, Križevci • Prof. dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Visoka škola Nikola Šubić Zrinski, Zagreb • Dipl. inž.

Darko KNEZ • Dipl.inž. Zlatan LISICA, KRAŠ, Zagreb • Mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, Celjski sejem, Celje, Slovenija • Berislav PRIBANIĆ, direktor, PRIRODAN PROIZVOD, Samobor • Dipl.oec.

Mijo ŠIMIĆ, član Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVAT­SKE • Dipl.oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije HGK, Zagreb • Prof. dr. sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija Časopis izlazi dvomjesečno Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540 Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: info@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr Tisak: Tiskara Zelina d.d.,Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike, crteži i CD-i vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora.

Na naslovnoj stranici: cjeloživotno učenje

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Vol. 42 br. 6 str. 1-68 Zagreb, prosinac 2017.

Sadržaj Kako pronaći izlaz iz „kvadrature kruga“?

Ante Gavranović 6

Budućnost visokog obrazovanja: hoćemo li imati koga poučavati za 30 godina

dr.sc. Ivica Katavić 8

Cjeloživotno učenje za poduzetništvo imperativ ili… Vitomir Tafra, mag.oec. 10 Perspektive trgovine 2017: Specijalizacija i prilagodba potrošačima u maloprodaji

doc.dr.sc. Kristina Petljak doc.dr.sc. Dora Naletina 11

Od poslodavaca se očekuje zapošljavanje mladih, a nitko ne vodi računa kakve radnike trebaju Organizacijsko učenje u suvremenim poslovnim sustavima

Božo Pavičin 12

dr.sc. Vladimir Grebenar 15

Profesionalno usmjeravanje u visokom obrazovanju u RH: Usluga namijenjena i studentima i poslodavcima

Online obrazovanje – budućnost obrazovanja

Danijel Knežević 16

Dimitrije Milojević, mag.pol. 19

Tokić: Edukacija nikad ne prestaje

Srećko Sertić 20

Dualno obrazovanje - moda ili potreba?

Poljska iskustva (1)

Anton Florijan Barišić 24

Zajedno možemo bolje i više u čarobnom svijetu trgovine Sanja Kelava

Božica Uroić, prof., Mirjana Pavičić, prof. 28 Kako do samodostatnosti? A.G. 30 Kako porezima dinamizirati gospodarski rast

prof.dr.sc. Dragan Roller 32

Marketing u franšizi

doc.dr.sc. Aleksandar Erceg 34

Razumijevanje potrošača – Consumer Insight - 2

prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek 38

Kuharica za Odnose s javnošću u trgovini (10)

Željko Jelić 42

Adizes: Razvijaju li se brže mladi novopostavljeni ili iskusniji menadžeri?

Irena Bulat 46

Implementacija lean managmenta utječe na jačanje konkurentnosti gospodarstva Konferencija: Business logistics in Modern Management

mr.sc. Branko Pavlović 48

Marta Botkuljak, univ.bacc.oec. 52

EBC*L certifikati dostupni i u Hrvatskoj uz Obrtničko učilište

Goran Švast 56

Knjiga: „Ne posustani, ne odustani“ B.P. 60 Kent-corner: KentBank jača trgovinske veze između Hrvatske i Turske 63 Kotka: Odijelo je više od pukog odijevanja A.G. 64 www.suvremena.hr

5

Strategije bez proizvodnje i izvoza?

Kako pronaći izlaz iz „kvadrature kruga“?

N

akon godina tranzicije, poslijeratne obnove i recesije izazvane dubokom krizom Hrvatska se ozbiljno suočava s novim izazovima. Postavljaju se pitanja koja dobivaju prioritet u političkom i gospodarskom smislu.

•

Hoćemo li živjeti u nerazvijenom gospodarstvu na periferiji proširene Europske unije ili ćemo uspjeti zaista postati njena punopravna članica?

•

Kako ubrzati gospodarski rast, povećati zaposlenost i kvalitetu životnog standarda?

•

Kako se integrirati u globalno gospodarstvo i iskoristiti njegove prednosti, a istovremeno izbjeći socijalne rizike koje globalizacija nosi sa sobom?

Zajednički odgovor na sva ova tri izazova je razvoj snažnog i stabilnog gospodarstva temeljenog na konkurentskim prednostima zemlje u cjelini u kojima po-

6

Suvremena trgovina 6(42)

piše|Ante Gavranović

sebno mjesto trebaju imati konkurentna poduzeća i visoko stručna radna snaga.

• •

Shvaćeno je da konkurentnost nije izravno povezana niti s veličinom države, niti dominantno s veličinom javnog sektora, nego znatno prije sposobnošću javnog sektora da bude efikasan, po principu: value for the money – vrijednosti za uloženi novac – poreznih obveznika.

U međuvremenu su se iskristalizirali i najvažniji ciljevi ekonomske politike u narednim godinama. Punopravno članstvo u EU bio je jedan od ključnih strateških ciljeva politike Vlade RH. Osnovne pretpostavke u sklopu tog procesa su: sveukupna konsolidacija sustava; ciljane i neprekinute unutarnje reforme; poticanje i održivost gospodarskog rasta te odlučna i koherentna vanjska politika.

Nacionalno vijeće za konkurentnost utvrdilo je pred desetak godina sedam prioritetnih područja za povećanje konkurentnosti Hrvatske, bez kojih zasigurno nema značajnijeg iskoraka prema gospodarskom i društvenom razvoju: • obrazovanje za rast i razvoj; • pravna država sukladna Europskoj uniji; • troškovna i cjenovna konkurentnost; • razvoj inovativnosti i tehnologije; • jačanje malih i srednjih poduzeća;

regionalni razvoj i razvoj klastera, i stvaranje pozitivnog stava i liderstva.

U skladu s tako postavljenim ciljevima određene su i mjere, pa je jasno da je potrebno održati makroekonomsku politiku usmjerenu na stabilnost, ubrzati restrukturiranje i privatizaciju, smanjiti prepreke za ulazak i izlazak s tržišta, ubrzati reformu zemljišta, nastaviti fiskalnu konsolidaciju, nastaviti strukturne reforme u javnim financijama te nastaviti reformu tržišta rada.

Hrvatska ekonomska znanost i praksa morali bi, i to hitno i pragmatično, odgovoriti na pet pitanja: •

kako ostvariti gospodarski rast veći od 5 posto;

•

kako ostvariti rast zaposlenosti od dva i tri posto;

•

kako osigurati rast izvoza barem dvostruko veći od gospodarskog rasta;

•

kako u tim uvjetima osigurati ekonomsku stabilnost, i

•

kako ubrzano poprimiti i u praksi prihvatiti europske standarde.

Reforme u hrvatskom gospodarstvu i društvu u cjelini Sva istraživanja pokazuju da bez snažne podrške u reformi društva i gospodarstva nije moguće postići postavljene ciljeve daljnjeg rasta i razvoja. Taj proces ide u dva smjera: provođenje potrebnih reformi i restrukturiranje neefikasnih javnih poduzeća u većinskom vlasništvu države. Kad je pak riječ o reformama, onda imamo na umu: reformu zdravstvenog sustava, reformu mirovinskog sustava, reformu javne uprave, reformu pravosuđa i reforme u poljoprivredi.

Sve strukturne reforme imaju za cilj: poduprijeti fiskalnu konsolidaciju države, potaknuti potencijale za gospodarski razvoj i otvoriti prostor za povećanu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

Glavni cilj svih tih nastojanja vezan je uz ostvarenje gospodarskog napretka i općeg razvoja te prilagođavanje europskim standardima u pogledu povećane stručnosti i fiskalne prihvatljivosti.

Kad je riječ o fiskalnoj konsolidaciji treba naglasiti da su ciljevi ekonomske politike usmjereni na daljnje održavanje makroekonomske stabilnosti i smanjenje postojećih mikroekonomskih rizika.

To pretpostavlja fiskalnu konsolidaciju i stabilnu i razvojnu monetarnu politiku te smanjivanje razine javnog i vanjskog duga. Financijska konsolidacija pretpostavlja nastavak rasta proračunskih prihoda, smanjivanje stope rasta proračunskih rashoda, postupno smanjivanje duga središnje države te usporeni rast inozemnog duga, pri čemu opada dug države, a rastu zaduženja poslovnih banaka i poduzeća.

Potrebni novi prioriteti Oni malobrojni koji su imali prigodu upoznati se s temeljnim postavkama razrađenoga programa razvoja hrvatskoga gospodarstva do 2020. godine (to je, prije svega, nacrt Proračuna) tvrde da u tom dokumentu zapravo nema gotovo ničega novog. U konačnici se sve svodi na činjenicu da je izostala temeljita potraga za novim modelom privređivanja, iako svi meritorni čimbenici, posebno tzv. ‘razvojni’ ekonomisti, upozoravaju da sadašnji model vodi u daljnju gospodarsku i socijalnu nestabilnost i time do stvaranja još većih disproporcija između proizvodnje, izvoza i zaposlenosti.

No, sve je očitije da se ne možemo zadržati na sadašnjim makroekonomskim okvirima. Sve više prevladava svijest kako je potrebno svojevrsno postavljanje novih prioriteta u odnosu na sveukupne državne interese i gospodarstvo. Sve više jača i spoznaja da se to može ostvariti isključivo kroz snažnu podršku u poduzetništvu. U većoj se mjeri moraju u društvu

cijeniti napori ljudi koji preuzimaju rizik, koji pokušavaju stvarati nova radna mjesta i osigurati nova tržišta. Mora se, konačno, uspostaviti jasan društveni odnos vrijednosti, u kojem će se valorizirati i honorirati konkretan doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva i društvu u cjelini. Napredak i rast gospodarstva, prije svega kroz jačanje naših izvoznih potencijala, u tom kontekstu postaje presudna karakteristika i najvažnije mjerilo uspješnosti pojedinog društva i države u cjelini.

U dosadašnjem razdoblju bitno je zapostavljena politika obrazovanja, koja je još uvijek daleko od potreba suvremenog društva koje je ušlo s velikim ambicijama u 21. stoljeće. S obzirom da je ono što bi trebalo obilježiti ovo stoljeće upravo znanje, nemoguće je preskočiti tu dimenziju problema. Međutim, veoma je uzak broj poduzeća koje svoj rast i razvoj zasnivaju na vlastitim znanjima i vlastitim rješenjima.

Treća bitna značajka ovoga trenutka je izrazito jasan stav da bez ambicioznijega gospodarskog rasta i napretka nema šanse za ukupni društveni razvoj Hrvatske.

Upravo stoga bi se konsenzusom trebali uspostaviti novi prioriteti, u kojima kvaliteta, novi kvalificirani ljudi, upoznavanje s novim tehnologijama, čvrsta opredijeljenost za uključivanje u Europu postaju dominantna zajednička stremljenja.

Više no ikada potreban nam je društveni konsenzus oko ključnih pitanja, u kojoj ni jedan državni problem ne može biti izvan okvira državne gospodarske politike. Pri tome nam je jasan cilj: stvarno uspostavljanje europskih društvenih vrijednosti i ekonomskih standarda kao stalni lajtmotiv.

Jasno je da se u svim tim novim okolnostima mora voditi računa o nacionalnim interesima. Ali, ti interesi ne smiju prerasti u euroskepticizam, sada dosta naglašen upravo zbog nedovoljne informiranosti s jedne strane, ali i nedovoljne spremnosti hrvatskoga društva u cjelini da prihvati etičke norme i gospodarsko-društvene standarde koje propisuje Europska unija. „Europeizacija“ cijelog hrvatskog društva ne smije se svoditi na regionalnu pripadnost Europi, jer ona nikada i nije bila upitna. Međutim, svakim je danom jasnije da preobrazba cijelog hrvatskog društva, zapravo promjena mentaliteta, nije jednostavan proces, niti se on može provesti u roku od samo ST nekoliko godina. www.suvremena.hr

7

Tema broja:

Cjeloživotno učenje

Budućnost visokog obrazovanja: hoćemo li imati koga poučavati za 30 godina Umjesto da sposobnost studenata procjenjujemo koliko su dobro pripremljeni za buduće učenje, mi i dalje tražimo savladavanje ishoda učenja.

I

ako je nezahvalno predviđati budućnost visokog obrazovanja, istraživanja pokazuju brojne izazove s kojima se susreće akademska zajednica. Jedan od njih je utjecaj robotike i umjetne inteligencije na odgoj i obrazovanje. Robotika i umjetna inteligencija je grubo podcijenjena. Uzmemo li u obzir da se utjecaj tehnologije udvostručuje svakih 18 mjeseci, za 15 godina imat ćemo 10 udvostručenja što znači povećanje za 1024 puta, a za 30 godina povećanje za 1.048.576 puta.

Zamislite da je Vaš mobilni uređaj milijun puta učinkovitiji. To upućuje na zaključak da je moguće da će kreativna napredna tehnologija zamijeniti tradicionalni način poučavanja i učenja.

Nadalje, internetska „razorna snaga“ promijenila je način na koji živimo, komu-

8

Suvremena trgovina 6(42)

niciramo, radimo i razmišljamo. Promijenila je način „kako“ i „gdje“ pristupamo informacijama. Pristup Internetu i mobilnim uređajima omogućilo je formalno i neformalno obrazovanje s bilo koje lokacije u svijetu. Poučavanje i učenje „ovdje“ i „sada“ omogućilo je pristup znanju, informacijama i nastavnom sadržaju bez obzira na vremenske zone i geografski položaj. Stoga raste popularnost online učenja na daljinu i masivnih otvorenih online tečajeva (MOOC) što značajno utječe na tradicionalne modele visokog obrazovanja.

Također, učenje pomoću računala razbija mit da računala mogu učiniti samo ono što im je ljudsko biće naredilo. Sve je više primjera kreativnih računala koja nadmašuju ljudske vještine i sposobnosti. Pri-

piše|dr. sc. Ivica Katavić, prof., v. š.

mjerice, prije 20 godina (1997) IBM-ovo superračunalo „Deep Blue“ pobijedilo je u šahovskom natjecanju tadašnjeg šahovskog svjetskog prvaka Garryja Kasparova. Umjetna inteligencija je u stanju napraviti medicinske dijagnoze, a postoje i robotski kirurzi. ROSS, „super inteligentni odvjetnik“, obučio je IBM-ovo Watsonovo kognitivno računalo da samostalno rješava (za sada) jednostavne pravne slučajeve. Istraživanje Sveučilišta Oxford o budućnosti zapošljavanja pokazuje da je gotovo 50 posto radnih mjesta u SAD-u ugroženo tehnološkim napretkom. Iako optimisti kažu da će se pojaviti novi poslovi, do sada ne postoji niti jedan konkretan primjer. Analogno navedenom, sve će se manje tražiti dokazi akademske sposobnosti za zapošljavanje.

Temeljem gore navedenih činjenica, jasno je da visoka učilišta s tradicionalnim pristupom obrazovanju nemaju budućnosti. Za 30 godina nećemo imati studenata za poučavanje. Tržište rada zahtijeva obrazovanje koje će osigurati konkurentan ljudski kapital s visokim stupanjem znanja, vještinama i kompetencijama koje su dovoljno fleksibilne da se mogu prilagoditi promjenjivim potrebama tržišta rada. To znači da će se studentske diplome valorizirati sukladno zapošljivosti. Poslovi za koje danas pripremamo studente bit će obavljani inteligentnim strojevima. Stoga se postavlja logično pitanje: zašto bi studenti ulazili u dugove (kredite) za školarine za zanimanja koja će obavljati inteligentni strojevi?

Akademski odgovor na tehnološki napredak temelji se na kozmetičkoj uključenosti informatičke tehnologije i programiranja u nastavni plan i program.

To je slično primjeni medicinske kirurške opreme i pomagala iz drugog svjetskog rata na današnjim pacijentima. Masivni otvoreni online tečajevi (MOOC) otvaraju akademske mogućnosti mnogim ljudima samo ako ih podržavaju živući online mentori. Međutim, upitno je do kada. IBM-ov Watson se obučava da odgovori na upite pozivnog centra na izvornom jeziku. Hoćemo li uskoro imati umjetne inteligentne mentore za MOOC i online učenje na daljinu – uvijek dostupni i aktualni.

Štoviše, puno nastavnika koji su kvalificirani za istraživanje i poučavanje ne mogu inspirirati svoje studente i slijepi su za njihove osobne i emocionalne potrebe. Je li alternativa robot koji ima sposobnost razumjeti humor i izraziti emocije? Pepper, jedan od prvih osobnih robota u svijetu za razumijevanje ljudske emocije, rasprodane su s polica u Japanu za manje od minute. Roboti uče simulirati ljubaznost i brigu više od većine ljudi.

No, dok će tradicionalna visoka učilišta otići u povijest, obrazovanje može preživjeti. Uz pretpostavku da ćemo preživjeti tranziciju i globalnu nezaposlenost (uzrokovanu razornom tehnologijom) visoka učilišta trebaju razmotriti načine na koje rade. Primjerice, zašto bi visoko učilište poučavalo studente temeljne financijske predmete kada student može te predmete upisati online i učiti od najboljih u svijetu? Ako visoko učilište nema najbolje nastavnike za predmete koje poučavaju, studente treba potaknuti da koristite Internet kako bi pristupili najboljima u svijetu. Učeći od najboljih, pod mentorstvom predmetnog lokalnog nastavnika, student treba stečeno znanje od najboljih dijeliti i raspraviti s grupom s kojom pohađa nastavu.

S obzirom na središnju kontrolu obrazovnog sustava, koja definira sadržajne modele nastavnog procesa, prostora za uspješno poučavanje i učenje te način procjenjivanja akademskog napret-

ka, transformacija visokog obrazovanja bit će usporena. Umjesto da sposobnost studenata procjenjujemo koliko su dobro pripremljeni za buduće učenje – što treba biti dio misije visokih učilišta, mi i dalje tražimo savladavanje ishoda učenja. U svijetu gdje se radna zanimanja i znanje brzo mijenjaju, kod studenata trebamo mjeriti volju i sposobnost stalnog ST učenja i usavršavanja.

Čestit Božić te sretnu i uspješnu Novu 2018. godinu svim prijateljima želi

Uredništvo časopisa Suvremena trgovina

www.suvremena.hr

9

Cjeloživotno učenje za poduzetništvo imperativ ili… piše|Vitomir Tafra, mag. oec. viši predavač

S

vaki put kad čujemo pojam „cjeloživotno“ učenje ili obrazovanje pomislimo što o tome imamo novo za saznati. Skoro na svakom koraku se susrećemo s tim pojmom i on postaje, htjeli to priznati ili ne, pomalo neatraktivan.

A dali je to stvarno tako?

Pojam učenje može se promišljati i kao konstrukt znanja, vještina i stavova što je sadržajna odrednica kompetencije. Iz procesa učenja nemoguće je isključiti odgojnu komponentu bez obzira na razinu obrazovanja te oblik, vrstu ili trajanje edukacije. Upravo je odgojna komponenta ta koja čini kvalitativnu razliku i omogućava cjelovitije i temeljitije usvajanje znanja i čini pojedinca spremnijim za upotrebu usvojenog konteksta. Zanemarivanje odgojne komponente uvijek u konačnici rezultira problemima u kasnijim razdobljima.

Proces usvajanja znanja nužno je usmjeriti ka razumijevanju rezultata procesa i njegove upotrebne vrijednosti. Analizirajući fokusiranost polaznika na kontekst obrazovnog sadržaja već na prvi pogled možemo uočiti kako sudionici koji su u nekom obliku radnog procesa pokazuju daleko veću zainteresiranost nego ostali. Upravo razumijevanje upotrebne vrijednosti rezultata obrazovnog procesa u

10

Suvremena trgovina 6(42)

kojem sudjeluju omogućava tu povećanu usmjerenost.

Primjerice, kad promatramo djecu u vrtiću koja sudjeluju u projektnim radionicama ranog učenja za poduzetništvo (od 3 -7 godina) uvidjeti ćemo izuzetnu lakoću komuniciranja s ekonomskim kontekstom i njegovim razumijevanjem te usvajanjem osnovnih pojmova. Primjera radi navesti ću samo neke: sirovina, repromaterijal, nabava, proizvodnja, proizvod, rad, prodaja, cijena, novac, banka, račun, dobit, raspodjela i dr. Odgojiteljicama, nakon edukacije, uopće nije problem sve te pojmove upotrebljavati i nakon uspješno završenih radionica jer su ti pojmovi ionako u svakodnevnoj upotrebi. Razumijevanje i upotreba ekonomskog koncepta stvaranja nove vrijednosti čak i na informativnoj razini stvara kvalitativnu pretpostavku za njenu nadgradnju. Djeca nemaju otpor za usvajanjem novih znanja i odlično reagiraju tako da i oni nakon radionica i dalje bez problema nastavljaju razvijati stečeno razumijevanje, naravno uz odgovarajuću potporu. Kad djecu vrtićkog uzrasta cjelovito usmjeravamo na vrijednosti rada, usmjeravamo njihovu radoznalost tako da budu poduzetni i aktivno sudjeluju u zajedničkom radu i raspoređuju rezultat

svojih aktivnosti, tada i ona sve te vrijednosti prihvaćaju bez otpora, doživljavaju ih kao jedan od prostora samorealizacije. To je polazište odgoja.

Kada takovo dijete dođe u poduzetno okruženje osnovne škole tada može samo dalje rasti njegova spremnost za preuzimanje rizika za vlastite postupke. Razredna nastava u osnovnim školama (prvi – četvrti razred), može preuzeti ulogu nastavka razvoja ličnosti, sada učenika, u samostalnu i poduzetnu osobu. Također je veoma važno razumjeti zadaću formalnog obrazovnog procesa i institucija u kojima se to provodi tokom čitavog školovanja i omogućiti sustavno usvajanje poduzetničkih kompetencija.

Poduzetna osoba, bez obzira na područje samorealizacije u radnom procesu, uvijek je otvorena prihvaćanju novih izazova bez otpora. Upravo ta karakteristika pojedinca kao proaktivnog člana društvene zajednice omogućava njen prosperitet.

Sadržaji međupredmetne teme poduzetništva koja se stidljivo kurikularno etabliraju u našem obrazovnom sustavu upravo imaju tu zadaću. S jedne strane stvarati i razvijati poduzetnu osobu a istovremeno upoznati je s ekonomskim kontekstom vlastite realizacije na tržištu rada kao radnika s mogućnosti prelaska

u sferu poduzetništva. Materijalni svijet u kojem se svi individualno realiziramo ima svoje zakonitosti koje je nužno usvajati već od vrtićke dobi. Prihvaćanje vlastite odgovornosti za vlastiti uspjeh sfera je odgoja. Upravo iz tog razloga važno je stalno napominjati važnost i uključenost odgoja u obrazovanje za poduzetništvo.

Predmetna nastava (peti – osmi razred) predstavlja nove mogućnosti razrade ekonomskih i poduzetničkih tema kroz već definirane obrazovne sadržaje, obrazovne ishode i predviđene kompetencije svakog nastavnog predmeta. Posebno se to odnosi na školu kao mikro cjelinu u kojoj se manifestiraju sve značajke okruženja u prostoru gdje su situirane. Te različitosti uvjeta pružaju mogućnost prepoznavanja i usporedbu za lakše razumijevanje prednosti i eventualnih manjkavosti mikro lokacije. Provodeći više od 10 godina radionice senzibilizacije obrazovanja za poduzetništvo i u osnovnim školama

uočene su razlike između pojedinih škola čak kad su jedna i druga u istom kvartu.

Kurikulum škole definiraju svi zaposlenici škole u njegovoj dnevnoj realizaciji.

Sve to definira i utječe na odgoj i obrazovanje učenika. Osam godina odrastanja je prilika za dogradnju mladih osoba u poduzetne osobe koje će moći prepoznati kojim će putem dalje realizirati vlastito postojanje.

U takovom razumijevanju procesa obrazovanja koncept nastavka usavršavanja, bilo formalnog, neformalnog ili informalnog postaje sasvim prirodna i permanentna aktivnost. Koncept cjeloživotnog odgoja i obrazovanja u cilju razvoja individualnih kapaciteta imaju funkcionalnu dimenziju te upotrebnu i kvalitativnu vrijednost svakog pojedinca.

Srednjoškolski odgoj i obrazovanje (tričetiri godine) postavlja nove cjelovitije i odgovornije zadatke u postupcima usvajanja poduzetničke kompetencije. Usmjerenost na realnost rada te njegovu nužnost kao prostora između ostalog za stjecanje materijalnih dobara te financijsku dimenziju u cilju podmirivanja vlastitih troškova života i njihovim upravljanjem, trebala bi dobiti definirani oblik. Takav pristup koristi će i pri izboru eventualnog visokoškolskog programa kao nadgradnji u području samorealizacije.

Funkcionalna primjena principa i postulata cjeloživotnog obrazovanja za poduzetništvo potrebno je razumijevati kao nužnost i pretpostavku opstanka i razvoja svakog pojedinca i društva u cjelini. Kulturološki, ekonomski, financijski, i svi drugi koncepti koje živimo prožeti su sa sposobnošću činjenja i spremnosti na mijenjanje, dakle poduzetnosti. Svako poduzimanje ima materijalnu posljedicu koju nazivamo rezultat. Predlažem da utvrdimo vrijednosti rezultata i da ga ST realiziramo. Sada i odmah.

Što učiniti?

Održan međunarodni znanstveni skup

Perspektive trgovine 2017: Specijalizacija i prilagodba potrošačima u maloprodaji

N

a Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 29. i 30. studenoga 2017. održan je međunarodni znanstveni skup Perspektive trgovine 2017: Specijalizacija i prilagodba potrošačima u maloprodaji / Trade Perspectives 2017: Specialization and Customer Centered Retailing. Na skupu je prezentirano 10 odabranih radova iz zemlje i inozemstva.

Skup je otvorila prodekanica za znanost, poslijediplomske studije i doktorate, prof.dr.sc. Nataša Erjavec, nakon čega su uslijedile prezentacije znanstvenih radova, a neki od prezentatora su bili: dr.sc. Ana Rački Marinović (Državni zavod za intelektualno vlasništvo), Petar Ninić, mag.oec. (Atlantic Grupa d.d.), izv. prof.dr.sc. Svetlana Sokolov Mladenović (Ekonomski fakultet u Nišu), izv.prof.dr.sc. Blaženka Knežević (Ekonomski fakultet Zagreb), Mario Dadić, mag.oec. (Sveučilište u Splitu), izv.prof.dr.sc. Ferhat Ćejvanović (Ekonomski fakultet u Tuzli),

Relations Krakow; Republika Srbija - Ekonomski fakultet Sveučilišta u Nišu, Ekonomski fakultet u Subotici i Visoka poslovna škola strukovnih studija Valjevo), 4 autora iz gospodarske prakse, 3 autora s gospodarskih institucija (HGK, BiCRO, Državni zavod za intelektualno vlasništvo), 3 autora sa Sveučilišta u Splitu (Odjel za stručne studije), 1 autor sa Tekstilno-tehnološkog fakulteta, 1 autor sa Veleučilišta u Rijeci, 4 autora sa Ekonomskog fakulteta u Rijeci i 11 autora sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (od toga 4 diplomiranih studenata).

Josip Mihalić, mag.oec. (Jedinstvo Krapina d.o.o.), Juraj Križanić, mag.oec. (Ekonomski fakultet Zagreb).

Od prezentiranih tema možemo izdualiti radove koji se bave promjenama u međunarodnoj trgovini, nekoliko radova koji objašnjavaju specijalizaciju u prodajnim kanalima, dok se neki bave specijalizacijom prema prodajnom asortimanu te niz radova

koji objašnjavaju različite aspekte elektroničke trgovine kao novog područja specijalizacije.

Skup je popraćen izdavanjem istoimenog Zbornika u kojem je na 236 stranica publicirano 16 radova izrađenih od 40 autora od kojih je 13 iz inozemstva (Bosna i Hercegovina - Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, VITEZ University; Poljska - Faculty of Economics and International

U sklopu konferencije doc.dr.sc.

Petar Sorić održao je i metodološku radionicu „Models and techniques of econometric analysis for scientific research“ za studente doktorskog studija i sudionike konferencije.

Detalje o skupu možete pronaći na http://www.efzg.unizg. hr/trade2017.

doc. dr. sc. Kristina Petljak i doc. dr. sc. Dora Naletina

www.suvremena.hr

11

cjeloživotno učenje

HGK bi u svojoj mreži od 20 regionalnih komora osigurala minimalno jednog djelatnika kojem bi najvažniji zadatak bio prezentiranje prednosti dualnog obrazovanja onim tvrtkama koje su pogodne za uključivanje u program dualnog obrazovanja.

Potrebno je više praktične nastave i to ne u školi nego u stvarnom radnom okruženju kod poslodavaca. Barem ako se učenike pita.

Svaka reforma u posljednjih 20 godine počinje promjenom kurikuluma umjesto da njome završava.

Od poslodavaca se očekuje zapošljavanje mladih, a nitko ne vodi računa kakve radnike trebaju Strukovno obrazovanje je ključno za gospodarsku i društvenu održivost Hrvatske. MZO bi trebao poduzeti znatno veće napore, barem kada je u pitanju strukovno obrazovanje. Ono čini gotovo 70 posto ukupnih srednjoškolskih programa pa je nevjerojatno da se o njemu brine tek nekoliko osoba

K

ada je Hrvatska gospodarska komora u suradnji s HAZU-om i pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović prije više od dvije godine pokrenula projekt Zaposlimo Hrvatsku i upozorila na alarmantno stanje na domaćem tržištu rada te na neusklađenost obrazovnog sustava i potreba gospodarstva, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je gotovo 300 tisuća nezaposlenih. Tada se pri svakom vapaju tvrtki da im nedostaju radnici, nakon što ih nisu pronašli na domaćem tržištu, te su tražili povećanje kvota za uvoz stranih radnika, upiralo prstom prema HZZ-u i tražilo rješenje u domaćem nezaposlenom stanovništvu. Rijetki

12

Suvremena trgovina 6(42)

piše|Božo Pavičin

Dualno obrazovanje Dualni model obrazovanja je svaki onaj model obrazovanja u kojem postoje dva mjesta učenja – u školi i kod poslodavca. Dakle, ne radi se o tome da se u školi uči teorija, a u poduzeću obavlja praktična nastava, već da postoje potpuno ravnopravna dva mjesta učenja te da tvrtka nije u nikakvom podređenom položaju u odnosu na školu.

Pogrešno je tumačenje da dualni model obrazovanja predstavlja samo onaj sustav u kojem je učenik radnik. Takav oblik ne postoji nigdje u svijetu! Učenik niti u jednom sustavu ne može biti radnik!

U Hrvatskoj bi tako, uvođenjem dualnog obrazovanja, učenici koji se školuju prema tome modelu i dalje bili redoviti učenici, no za razliku od primjerice gimnazijalaca, oni bi osim u školama učili i u tvrtkama čime bi dobili i radno-pravni status „naučnika“ ili „vježbenika“.

Primjerice u Austriji, čije je sustav dualnog obrazovanja najrazvijeniji, učenik je u dualnom sustavu redoviti učenik u redovitom sustavu obrazovanja, ali koji ujedno uživa posebni radno-pravni status koji je definiran posebnim zakonom (ne Zakonom o radu). Tamo se za „naknadu učenicima“ ne koristi izraz plača (salary) nego nagrada (remuneration). su tada prepoznali inicijativu HGK, bez obzira na to što su neke druge brojke pokazivale jasne trendove smanjenja broja radnika.

U međuvremenu je Hrvatsku napustilo više od 50 tisuća radno sposobnih. U tom smo razdoblju izišli iz recesije, a gospodarski rast bilježi-

mo i u ovoj godini. Raste i industrijska proizvodnja, no još nismo na razini na kojoj smo bili 2008. godine. Kao jednu od mjera za poboljšanje zapo-

Najveći izazov, ne samo za HGK, već za sve uključene u ovaj proces, je promoviranje upisa u deficitarna zanimanja.

Najveći izazov, ne samo za HGK, već za sve uključene u ovaj proces, je promoviranje upisa u To je posebno bitno jer su podaci o upisima i interesu učenika za upise u zanimanja za vezane obrte u deficitarna zanimanja.

Jedinstveni model obrazovanje (JMO sustav), poražavajući.

To je posebno bitno jer su podaci o upisima i interesu učenika za upise u zanimanja za vezane obrte u Naime, u odnosu 2008. godinu, broj učenika upisanih u JMO programe je manji za čak 14 tisuća.

Jedinstveni modelna obrazovanje (JMO sustav), poražavajući.

šljivosti u sklopu projekta Zaposlimo Hrvatsku zatraženo je uvođenje dualnog modela obrazovanja. Ova vremenska ilustracija bila je nužna jer da smo prije dvije godine krenuli s mjerom uvođenja dualnog obrazovanja, sada bismo već imali učenike trećih godina strukovnih škola koji bi u tvrtkama u kojima bi pohađali nastavu mogli gotovo punopravno sudjelovati u radno-proizvodnim procesima.

„Upisivanje“ škole i tvrtke Međutim, nismo krenuli u tom smjeru nego smo se bavili razlozima i preprekama zbog čega takav sustav ne možemo uvesti u Hrvatskoj, a o istim razlozima i preprekama raspravljamo i danas. Kvote za uvoz stranih radnika povećavaju se iz godine u godinu, što pozitivno utječe na konkurentnost gospodarstva, no potrebno je maksimizirati i strateški upravljati svim potencijalima na domaćem tržištu rada. Prvi je korak zasigurno usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva.

Dualno obrazovanje omogućilo bi tvrtkama da postanu ravnopravan partner obrazovnim institucijama, odnosno da učenik paralelno sa školom „upisuje“ i tvrtku u kojoj odrađuje praktičnu nastavu (50 posto vremena ukupnog školovanja). Na taj način poslodavac sam odlučuje koliko će učenika i u koje programe upisati, naravno s obzirom na potrebe koje ima ili će imati za pojedinim zanimanjima. Time se obrazovni sustav usklađuje s potrebama gospodarstva, a učenici dobivaju motivaciju za upis jer im tvrtka uredno plaća za učenje koje odrađuju uz rad kod poslodavca.

Najveći izazov, ne samo za HGK, već za sve uključene u

Naime, u odnosu na 2008. godinu, broj učenika upisanih u JMO programe je manji za čak 14 tisuća.

Broj učenika upisanih u JMO programe

Totalu JMO programe Broj učenika upisanih 30.000,00 30.000,00 25.000,00 25.000,00 20.000,00

vanje i uvažavanje naših i ideja u MZOS-u.

Total

24.142,00 23.962,00 23.585,00 23.345,00

22.475,00

24.142,00 23.962,00 23.585,00 23.345,00

22.475,00

21.224,00 21.224,00

17.912,00 17.912,00 14.269,00

20.000,00 15.000,00

11.203,00

14.269,00

15.000,00 10.000,00

11.203,00

10.000,00 5.000,00

10.051,00 10.051,00

5.000,00 -

Izvor: MZO, obrada Izvor: MZO, obrada autora autora Izvor: MZO, obrada autora Iako je jasan trend Grafikon 1 ukupnog smanjivanja broja upisanih učenika u sve srednjoškolske programe u JMO je programima je pad najznačajniji.

Iako jasan trendtaj ukupnog smanjivanja broja upisanih učenika u sve srednjoškolske programe u JMO programima taj je pad najznačajniji.

180.000,00

180.000,00 160.000,00

162.612,00

156.000,00

162.612,00

156.000,00

160.000,00 140.000,00 140.000,00 120.000,00 120.000,00 100.000,00 100.000,00 80.000,00 80.000,00 60.000,00 60.000,00 40.000,00 40.000,00 20.000,00 20.000,00 -

116.628,00 116.628,00

104.017,00 104.017,00

24.142,00 24.142,00

2008/2009 2008/2009 Srednjoškolski programi Srednjoškolski programi

10.051,00 10.051,00

Strukovni programi Strukovni programi

2017/2018 2017/2018 JMO programi JMO programi

Izvor: MZO, obrada autora

Grafikon 2

ovaj proces, je promoviranje upisa u deficitarna zanimanja.

To je posebno bitno jer su podaci o upisima i interesu učenika za upise u zanimanja za vezane obrte u Jedinstveni model obrazovanje (JMO sustav), poražavajući (grafikon 1).

Naime, u odnosu na 2008. godinu, broj učenika upisanih u JMO programe je manji za čak 14 tisuća.

Iako je jasan trend ukupnog smanjivanja broja upisanih učenika u sve srednjoškolske programe u JMO programima taj je pad najznačajniji (grafikon 2).

To su zabrinjavajući podaci te je krajnje vrijeme da svi zajedno počnemo poduzimati ključne korake kao bismo taj negativni trend preokrenuli.

Pri tome preokretanje trenda ne smije nikako biti zadaća samo Ministarstva obra-

zovanja ili Agencija za strukovno obrazovanja. Promocija strukovnih zanimanja treba biti zadaća svih, gospodarskih udruženja, poslodavaca, obrazovnih institucija ali i medija.

Trenutno je vodstvo Ministarstva obrazovanja prepoznalo u HGK pravog partnera.

HGK će i dalje raditi na tome da hrvatsko strukovno obrazovanje učini kvalitetnijim, fleksibilnijim i što je najvažnije – atraktivnijim. Dodatan poticaj radu je prepozna-

Odgađanje reformi Svaka reforma u posljednjih 20 godine počinje promjenom kurikuluma umjesto da njome završava. Još su uvijek na snazi propisi prema kojima novi kurikulum mora proći eksperimentalnu fazu i vanjsku evaluaciju prije pune primjene. Kako to u praksi izgleda najbolje se ilustrira na primjeru 24 srednjoškolska programa koja su šest godina bila u eksperimentalnoj fazi, a nedavno su stigli i rezultati vanjskog vrednovanja spomenutih programa. Danas su ti programi u punoj primjeni, a zanimljivo je da su učenici ocijenili da su u školi usvojili najmanje praktičnih aktivnosti te da programe treba promijeniti tako da se poveća zanimljivost praktične nastave te uvede sadržaj koji je bliže svakodnevnom životu i radu.

Rezultati vanjskog vrednovanja nedvojbeno pokazuju da je potrebno više praktične nastave i to ne u školi nego u stvarnom radnom okruženju kod poslodavaca. Barem ako se učenike pita.

Puno logičnije i efikasnije bilo bi početi provoditi model koji bi u većoj mjeri uključivao poslodavce, a tek onda mijenjati kurikulum. Oni su ti koji će zapošljavati učenike koje školujemo. Zato je potrebno temeljem inputa poslodavaca

Jedinstveni model obrazovanja JMO sustav je trenutno jedini oblik strukovnog obrazovanja u kojem učenik provodi veliki dio vremena svog školovanja kod poslodavaca.

Jedinstveni model obrazovanja (JMO) za obrtnička zanimanja u primjeni je od 2004. godine, a podrazumijeva zajedništvo obrazovanja u ustanovi za strukovno obrazovanje (školi) i praktične nastave kod poslodavca (obrtnika) čije se ocjene stapaju u jednu ocjenu za određenu stečenu kvalifikaciju.

www.suvremena.hr

13

3500 3000

cjeloživotno učenje 2500 2000

koji provode određene stru1500 kovne programe, prilagođavati ih i1000 mijenjati.

4500 4000

2017/2018 2008/2009

3500

Postojeći500sustav ne funkcioni3000 ra, gotovo02/3 JMO zanimanja imaju pad upisa veći od 50%.

2500 To je dovelo do ozbiljnih po2000 remećaja na tržištu rada. Za1500 nimanja kod kojih bilježimo najveći pad (zanimanja u tu1000 rizmu, građevini i metalur500 Izvor: MZO, obrada autora (Analizom obuhvaćeno deset najupisivanijih zanimanja) giji) su upravo ona zanimanja Mn Loš programnajveća ili učenik po0 za kojima postoji je turada i na samim poslodavcima od kojih se očekuje veća uključenost u programe dualnog tražnjaOdgovornost na tržištu (graobrazovanja jer poslodavac koji ne sudjeluje u provođenju takvih programa može eventualno reći fikon 3).

nom zastupljenošću putem 20 županijskih komora može omogućiti svim svojim članicama koje to žele brzo, jednostavno i financijski prihvatljivo uključenje u sustav. Za to je Komora već osigurala znatna sredstva iz fondova EU. 2017/2018

Regionalne bi komore prikupljale podatke o eventualnim nedostatcima sustava i nedostatcima u strukovnim programima te bi o tome izvještavale nadležna tijela. Također, preuzele bi odgovorkoje kvalifikacije ili kompetencije mu nedostaju kod radnika koji su završili određene programe, ali temeljem takvih podataka teško se može utvrditi je li tomu tako jer je loš program ili je loš učenik. nost utvrđivanja ispunjava li tvrtka uvijete za primanje Konkretno, to bi značilo da bi se u ograničenom broju poduzeća, ovisno o njihovim potrebama, Loš program ili započelo s provedbom postojećih kurikuluma, tako da bi učenici boravili kod poslodavaca učenika te izdavanja potvrde maksimalan broj sati koliko to propisiIzvor: dopuštaju.

MZO,obrada obrada autora (Analizom obuhvaćeno deset najupisivanijih Izvor: MZO, autora (Analizom obuhvaćeno deset najupisivanijih zanimanja) učenik o ispunjavanju uvjeta. HGK bi zanimanja) Da bi projekt uspio, svi uključeni trebali se prilagoditi procesima i ispuniti sve MnbiLoš program ilipotrebnim učenik bila odgovorna za prezentaOdgovornost i na samim preduvjetejezatu provođenje dualnog modela obrazovanja.

Grafikon 3 Škole trebaju učenicima osigurati, uz ciju tvrtki i uvjeta koje daju Odgovornost je tu i na samim poslodavcima od kojih se očekuje veća uključenost u programe dualnog razrednika od i profesore poslodavcima kojih stručnih se oče-predmeta, koordinatora poslova vezanih uz suradnju sa obrazovanja jer poslodavac koji ne sudjeluje u provođenju takvih programa može eventualnoučenicima. reći poslodavcima. kuje veća uključenost u pro2008/2009

koje kvalifikacije ili kompetencije mu nedostaju kod radnika koji su završili određene programe, ali

trebalo bi poduzeti znatno veće napore, kada utvrditi je u pitanju strukovno grameMinistarstvo dualnogobrazovanja obrazovanja trebama, započelo s barem provedkoordinatora poslova vezanih temeljem takvih podataka teško se može je li tomu tako jer je loš program ili je loš učenik. obrazovanje na koje otpada gotovo 70 posto ukupnih srednjoškolskih programa.

Trenutno se u jer poslodavac koji ne sudjeluje bom postojećih kurikuluuz suradnju sa poslodavcima.

Konkretno, to bi značilo da bi se uosoba, ograničenom broju poduzeća, Ministarstvu o čitavom strukovnom obrazovanju brine samo nekoliko što je premalo da bi bilo ovisno o njihovim potrebama, u provođenju takvih progratako bi učenici započelo s provedbom postojećih kurikuluma, tako da bi odjel učenici boravili kod poslodavaca Promocija je koji novi model dobio pravu priliku zama, provođenje uda praksi.

Potrebno jeborazato oformiti poseban Ministarstvo obrazovanja trema može rećimodel kojeobrazovanja maksimalan broj koliko to propisi dopuštaju. vili kod maksikoji eventualno bi se brinuo da novi uspijeposlodavaca i kojisati bi bio ključan za uspješno provođenje sustava balo bi poduzeti znatno veće obrazovanja na radu odnosno dualnog obrazovanja. kvalifikacije ili temeljenog kompetencije malan broj satisvikoliko pro-bi se prilagoditi potrebnim procesima i ispuniti sve ključna Da bi projekt uspio, uključenitotrebali napore, barem kada je u pimu nedostaju kod radnika koji pisi preduvjete za provođenje dualnog modela obrazovanja. Škole trebaju učenicima osigurati, uzKljučno je povećanje atraktivdopuštaju. tanju strukovno obrazovanje razrednika i profesore stručnih predmeta, koordinatora poslova vezanih uz suradnju sa su završili određene progranosti strukovnih zanimanja kojeinfrastrukturom otpada gotovo 70 poDa bi projekt uspio, svi uklju- HGKnasvojom i regionalnom zastupljenošću putem 20 županijskih komora može poslodavcima. me, ali temeljem takvih poomogućiti svim svojim članicama koje to žele brzo, jednostavno financijski prihvatljivo uključenjerou međui mladima i njihovim čeni trebali bi se prilagoditi sto ukupnih srednjoškolskih Ministarstvo obrazovanja trebalo bi poduzeti znatno veće napore, barem kada je u pitanju sustav.

Za to je Komora već osigurala znatna sredstvastrukovno iz fondova EU. dataka teško se može utvrdiditeljima, a promociju je mopotrebnim procesima i ispuprograma.

Trenutno se uTrenutno Mi- se u obrazovanje na koje otpada gotovo 70 posto ukupnih srednjoškolskih programa. ti je li tomu tako jer je loš proRegionalne bi komore prikupljale podatke o eventualnim nedostatcima sustava i nedostatcima u sufinancirati putem EU Ministarstvu o čitavom strukovnom obrazovanju brine samo nekoliko osoba, što je premalo guće da bi bilo niti sve preduvjete za provonistarstvu o čitavom strukovstrukovnim programima te bi o tome izvještavale nadležna tijela. Također, preuzele bi odgovornost gram ili je loš učenik. koji novi model dobio pravu priliku za provođenje u praksi.

Potrebno jeuvijete zato oformiti poseban odjel utvrđivanja ispunjava li tvrtka za primanje učenika te izdavanja o ispunjavanju uvjeta. fondova.

Upotvrde operativnom prođenje dualnog modela obra- nom obrazovanju brine samo koji bi se brinuo da novi model obrazovanjaHGK uspije i koji bi bio ključan za uspješno sustava bi bila odgovorna za prezentaciju tvrtkiprovođenje i uvjeta koje daju učenicima. gramu učinkoviti ljudski poKonkretno, to bi značilo da bi zovanja. Škole trebaju učeninekoliko osoba, što je premalo obrazovanja temeljenog na radu odnosno dualnog obrazovanja.

Promocija je ključna se u ograničenom broju podu- cima osigurati, uz razrednika i Mnda bi bilo koji novi model do- tencijali dostupno je 1,85 mipovećanje atraktivnosti strukovnih zanimanja među mladima i njihovim roditeljima, a bio jepravu priliku za provođe- lijardi eura (grafikon 4). zeća, ovisno o njihovim po- profesore stručnih predmeta, Ključno promociju je moguće sufinancirati putem EU fondova. U operativnom programu učinkoviti ljudski potencijali dostupno je 1,85 milijardi eura.

Cap4App Za ostvarivanje ciljeva HGK je već osigurala novac iz EU fondova točnije iz programa ERASMUS + KA3 – Podrška reformi politika za projekt jačanja kapaciteta komora i partnera za pomoć malim i srednjim poduzećima za uključivanje u naukovanje – Cap4App. Ovim se projektom, vrijednim više od pola milijuna eura, želi ojačati organizacijske kapacitete HGK i partnerskih institucija u suočavanju s izazovima reforme srednjega strukovnog obrazovanja i, u konačnici, pružiti potporu malim i srednjim poduzećima koji već sudjeluju u programu naukovanja ili se tek namjeravaju uključiti.

Suradnjom s austrijskom komorom i upoznavanjem s primjerima dobre prakse, projektni partneri će usvojiti iskustva i znanja koja će moći primijeniti u hrvatskom kontekstu. Cilj je sagledati prepreke na koje MSP-ovi nailaze pri primanju učenika na praksu/naukovanje i osposobiti savjetnike za rad s poduzećima i školama.

Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage Socijalno uključivanje Obrazovanje i cjeloživotno učenje Pametna administracija Tehnička pomoć

Izvor: strukturnifondovi.hr, obrada autora Izvor: strukturnifondovi.hr, obrada autora Članstvo u EU nam 4 pruža i mogućnost primjenjivanja dobrih europskih praksi koje se uspješno nose Grafikon sa izazovima i prilagođavaju svoj sustav obrazovanja potrebama na tržištu rada. Imamo znanje i dostupna sredstava zato nemamo opravdanja za neuspjeh.

nje u praksi. Potrebno je zato Članstvo u EU nam pruža i oformiti poseban odjel koji bi mogućnost primjenjivanja doDualni model obrazovanja je svaki onaj model obrazovanja u kojem postoje dva mjesta učenja - u sei kod brinuo daDakle, novinemodel ob-da se u brih praksi koje se školi poslodavca. radi se o tome školi učieuropskih teorija, a u poduzeću obavlja praktična nastava, već da postoje potpuno dva mjesta učenja te da nije u razovanja uspije i koji biravnopravna bio uspješno nose satvrtka izazovima i nikakvom podređenom položaju u odnosu na školu. ključan za uspješno provođe- prilagođavaju svoj sustav obPogrešno je tumačenje da dualni model obrazovanja predstavlja samo onaj sustav u kojem je učenik nje sustava obrazovanja teme- razovanja potrebama na tržiradnik. Takav oblik ne postoji nigdje u svijetu! Učenik niti u jednom sustavu ne može biti radnik! ljenog na radu odnosno dual- štu rada. Imamo znanje i dosU Hrvatskoj bi tako, uvođenjem dualnog obrazovanja, učenici koji se školuju prema tome modelu i nog obrazovanja.

HGK tupna sredstava nemamo dalje bili redoviti učenici, no za razlikusvojom od primjerice gimnazijalaca, oni bi osim u zato školama učili i u tvrtkama čime bi dobili i radno-pravni status „naučnika“opravdanja ili „vježbenika“. za neuspjeh.

ST infrastrukturom i regionalOKVIR DUALNO OBRAZOVANJE

Primjerice u Austriji, čije je sustav dualnog obrazovanja najrazvijeniji, učenik je u dualnom sustavu redoviti učenik u redovitom sustavu obrazovanja, ali koji ujedno uživa posebni radno-pravni status

14

Suvremena trgovina 6(42)

Organizacijsko učenje u suvremenim poslovnim sustavima

piše|dr. sc. Vladimir Grebenar

K

ontinuirano unapređenje poslovnih procesa u suvremenom trgovinskom poslovanju nužna je poslovna praksa, a na neki način preuzeta iz proizvodnih procesa i tehničke industrije. Nova norma ISO 9001:2015 sadrži zahtjev za kontinuiranim unapređenjem procesa. Svrha kontinuiranog unapređivanja poslovnih procesa u poduzeću je stvaranje novih izvora dodane vrijednosti, odnosno jačanje konkurentnosti.

Uspješne poslovne organizacije uspijevaju bolje od drugih koristiti kreativne kapacitete zaposlenika snažnim delegiranjem odgovornosti na sve razine poslovne organizacije, odnosno na svakog zaposlenika. U učinkovitim poslovnim organizacijama svako je radno mjesto važno i svaki je pojedinac neizostavan dionik poslovnog sustava. Menadžment poduzeća, stoga mora planirati i provoditi sva relevantna stručna osposobljavanja i usavršavanja radnika na svim razinama.

Znanje i inovativnost su u današnje vrijeme, u doba 4. digitalne revolucije ključni pokretač gospodarstva. Informacijske tehnologije sve su više zastupljene u operativnim procesima u kojima sudjeluje ljudski rad. Izvještaj o globalnoj konkurentnosti nacionalnih ekonomija za 2016. godinu savjetuje svim poslodavcima da kontinuirano ulažu u znanje i nove kompetencije radnika na svim razinama kako bi zadržali konkurentnost. Promjene na tržištu su stalne i sve intenzivnije, a to zahtjeva od menadžmenta da organizaciju rada i ljudske resurse kontinuirano prilagođava novim izazovima. Takve okolnosti generiraju nove poslovne prilike koje poslovna organizacija treba prepoznati i spremno na njih odgovoriti. Kapacitet organizacije da uoči i iskoristi tržišne prilike ne ovisi samo o menadžmentu, već jednako i o snazi čitave

poslovne organizacije. Drugim riječima, stara poslovica kaže da je „lanac jak koliko najslabija karika“. Dakle, delegiranje odgovornosti je preduvjet kontinuiranom izgrađivanju organizacije rada i ljudskih resursa.

U vrlo skoro vrijeme, na tržištu rada sve će više biti osim informacijskih tehnologija, zastupljene i nove tehnologije rada koje ljudima trebaju olakšati rad, a ne zamijeniti rad. Međutim, radno aktivne osobe koje zanemare aspekte svih ovih promjena i zanemare važnost osobne izgradnje, u skorijoj budućnosti sve će teže biti konkurentne na tržištu rada, a društvena zajednica će sve manje imati senzibiliteta prema neaktivnim pojedincima. Vrijeme koje dolazi je vrijeme proaktivnih pojedinaca koji su svjesni da su sami odgovorni za svoj uspjeh i da niti društvo u cjelini, niti druge osobe ne mogu biti „krivi“ za vlastitu budućnost. Svatko od nas ima zadaću činiti onoliko dobra koliko nam je dano. Drugim riječima, zaposlenicima se mora omogućiti osobni i profesionalni razvoj kroz poslovnu organizaciju, a na takav će način pojedinac biti koristan poduzeću i široj društvenoj zajednici. To je stalna zadaća svih menadžera koji smatraju da je liderstvo poziv, a ne karijera. Prije svih, suvremeni menadžeri moraju spoznati da ako žele proaktivne zaposlenike, najprije moraju raditi na svom osobnom razvoju i integritetu. Tada menadžment postaje poduzetnički menadžment i ima potencijal postati liderstvo.

Suvremene poslovne organizacije ne mogu se temeljiti na starim navikama i starim načinima rada, jer se poslovna praksa kontinuirano mijenja, a stari načini rada zastarijevaju. Tržišni mehanizmi zahtijevaju da sve razine poslovne organizacije budu efikasne. Niti jedno uspješ-

no poduzeće ne može jačati konkurentnost, povećavati standard i plaće zaposlenicima, ako u poduzeću prevladavaju otpori promjenama i otpori stjecanju novih znanja, jer u suprotnom nije moguć opstanak. Dakle, takve poslovne organizacije osuđene su prije ili nešto malo kasnije na nestanak s tržišta. Promjene nose nove izazove, a ne nove frustracije.

Ako u poduzeću prevladava stav i svijest da su promjene mogućnosti da izgrađujemo sebe i druge tada postoje čvrsti temelji za izgradnju vrlo uspješne poslovne organizacije. Zato je izazov u suvremenom menadžmentu kako transformirati poslovnu organizaciju u organizaciju koja kontinuirano uči, odnosno kako organizacijsko učenje integrirati u procese strateškog i operativnog upravljanja.

Danas se sve više zahtjeva od radnika na svim razinama poslovne organizacije da imaju pozitivne pomake u transformaciji svijesti o osobnoj odgovornosti za obveze radnog mjesta i naravno, za visinu osobnih primanja. Zadaća menadžmenta nije motivirati zaposlenike da rade učinkovitije, naprotiv, menadžment ima temeljni zadatak stvoriti radnu okolinu koja pravedno vrednuje i kompenzira radni učinak. U takvoj radnoj okolini opstaju samo proaktivni zaposlenici, a kreativnost postaje generator novih izvora dodane vrijednosti. U takvoj radnoj okolini organizacijsko učenje postaje radoznalost. ST www.suvremena.hr

15

Profesionalno usmjeravanje u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj: Usluga namijenjena i studentima i poslodavcima piše|Danijel Knežević

R

elevantnost teme profesionalnog usmjeravanja u visokom obrazovanju proizlazi iz aktualnih rasprava o obrazovnoj reformi koja se namjerava provesti u Republici Hrvatskoj.

U prilog navedenom govori i činjenica da je Agencija za znanost i visoko obrazovanje u tekućoj godini organizirala dva seminara na temu stanja i izazova profesionalnog usmjeravanja u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj.

Problematika rada temelji se na podacima s tržišta rada koji pokazuju značajnu neusklađenost između ponude i potražnje za poslovima. Poslodavci teško pronalaze stručnu i obrazovanu radnu snagu

16

Suvremena trgovina 6(42)

s potrebnim kompetencijama za obavljanje poslova koji nude, dok s druge strane postoji veliki broj osoba s kvalifikacijama koje im ne omogućuju pronalazak posla, iz čega se može zaključiti da obrazovne institucije ne prate dovoljno potrebe tržišta rada (Vlada Republike Hrvatske, 2015.). Upravo iz navedenoga proizlazi važnost profesionalnog usmjeravanja koje s jedne strane omogućuje pojedincima unaprjeđenje znanja i kompetencija koje su im potrebne za lakši pronalazak posla (Rezolucije Vijeća Europske unije, 2004., 2008. prema Vladi, 2015.)., dok s druge strane poslodavcima olakšava i skraćuje proces pribavljanja i selekcije zaposlenika (Vlada, 2015.).

Cilj rada je naglasiti mogućnosti koje profesionalno usmjeravanje nudi studentima i poslodavcima, s posebnim osvrtom na poslodavce koji iz praktičnog iskustva ne koriste dovoljno prednosti koje im profesionalno usmjeravanje nudi.

Određenje i načela profesionalnog usmjeravanja Profesionalno usmjeravanje jedan je od najvažnijih čimbenika u suvremenom obrazovanju i jedan od najvažnijih aspekata cjeloživotnog obrazovanja i učenja,

a cilj mu je stjecanje kompetencija koje će studentu omogućiti konkurentnost u suvremenim uvjetima poslovanja. Ipak, koncept profesionalnog usmjeravanja ne odnosi se samo na studentsku populaciju, nego je primjenjiv na sve osobe koje žele konkurirati na tržištu rada. Također, učinci profesionalnog usmjeravanja nisu samo pojedinačni, nego povezuju pojedinca s različitim gospodarskim ciljevima (npr. socijalnim i ekonomskim), a mogu biti vidljivi i na razini pojedinačnih poduzeća, visokoškolskih ustanova ili drugih zajednica (primjerice lokalnih, županijskih ili regionalnih), u kontekstu poboljšanja kompetencija, učinkovitosti i inovativnosti, povećanja populacije obrazovanih, povećanja zaposlenosti i poduzetništva, kao i smanjenja socijalne isključenosti i slično (Vlada Republike Hrvatske, 2015.).

Rezimirajući navedeno, profesionalno usmjeravanje može pomoći pojedincima i poduzećima u povećanju učinkovitosti i konkurentnosti na tržištu rada, kao i boljoj prilagodbi nestabilnim i dinamičnim uvjetima poslovanja (Vlada Republike Hrvatske, 2015.).

Tablica 1. u nastavku prikazuje načela profesionalnog usmjeravanja i njihova obrazloženja, koja mogu biti korisna i pružateljima i korisnicima usluga profesionalnog usmjeravanja.

Profesionalno usmjeravanje na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj: odgovor na dio problema sustava visokog obrazovanja Problemi s kojima se susreće sustav visokog obrazovanja, a posljedično time i mladi ljudi u Republici Hrvatskoj su značajni. Neki od najznačajnijih problema su sljedeći: samo 46% upisanih studenata na kraju i završi fakultet, razdoblje studiranja iznosi 7 godina, udio visokoobrazovanog stanovništva u ukupnoj populaciji je nizak, stopa nezaposlenosti je relativno visoka (posebno stopa nezaposlenosti mladih), a povezanost između visokog obrazovanja i tržišta rada je nedovoljna. Navedeni problemi samo su dio razloga nekonkurentnosti mladih ljudi na tržištu rada (Institut za razvoj obrazovanja, 2006.).

Jedan od načina na koji se može utjecati na neke od ovih problema je postojanje profesionalnog usmjeravanja (odnosi se na visoka učilišta), kao i korištenje usluga koje profesionalno usmjeravanje nudi (odnosi se na studente) (Institut za razvoj obrazovanja, 2006.).

Osim poboljšanja kvalitete studiranja studentima, postojanje profesionalnog usmjeravanja doprinosi i ugledu određene institucije, jer poboljšava položaj i ugled institucije u odnosu na konkurenciju, a informacije o postojanju profesionalnog savjetovanja mogu iskoristiti i u marketinške svrhe. Nadalje, postojanje profesionalnog usmjeravanja kod poslodavaca stvara povjerenje prema visokom učilištu, jer poslodavci mogu lako i uz malo truda dobiti informacije o potencijalno kvalitetnoj radnoj snazi. Zadnje navedeno može dovesti i do sinergijskog efekta, na način da se stvori suradnja između znanosti i prakse, ali i da se poboljša zapošljivost studenata (Institut za razvoj obrazovanja, 2006.).

Međutim, ne postoji jedinstvena i usklađena praksa profesionalnog usmjeravanja na visokoškolskim institucijama u Republici Hrvatskoj. Uglavnom se profesionalno usmjeravanje na visokim učilištima odvija putem centara karijera, koje većina učilišta u Republici Hrvatskoj još nema razvijeno. Osim karijernih centara, profesionalno usmjeravanje na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj organizirano je u sklopu savjetovališta za studente koji trebaju prevladati poteškoće s kojima se susreću tijekom studiranja, na drugima su to formalne organizacijske jedinice, a postoje i karijerni

Tablica 1. Načela profesionalnog usmjeravanja NAČELO

OBRAZLOŽENJE

Integritet korisnika

Označava neovisnost, nepristranost i jednake mogućnosti svakog pojedinca.

Profesionalnost pružatelja usluga

Odnosi se na pristupačnost, kontinuitet, transparentnost, empatiju i odgovornost pružatelja usluga profesionalnog usmjeravanja.

Međuinstitucionalno i suradničko pružanje usluga

Usluge prate sve faze karijernog razvoja u različitim sustavima i nadopunjuju se i nadograđuju za dobro pojedinca i zajednice.

Suvremenost pružanja usluga

Usluge profesionalnog usmjeravanja prate suvremene spoznaje i razvijene prakse Europe i svijeta.

Poštivanje pojedinca

Usluge se pružaju poštivajući različitost pojedinca i odluke koje donosi.

Uključivost

Usluge trebaju biti pristupačne svim građanima, bez obzira na njihova eventualna ograničenja ili navike.

Kvaliteta i ažurnost informacija

Pretpostavka kvalitetnih i ažurnih informacija jesu educirano osoblje, adekvatne metode profesionalnog usmjeravanja, uzimanje u obzir povratne informacije od strane korisnika i kontinuirano unaprjeđenje usluga.

Kompetencijski pristup

Pružatelji usluga profesionalnog usmjeravanja trebaju biti usmjereni na prepoznavanje, stjecanje i razvoj postojećih i novih kompetencija korisnika usluga.

Diskretnost

Prilikom pružanja usluga profesionalnog usmjeravanja trebaju biti zaštićeni osobni podaci korisnika usluga.

Izvor: Izrada autora prema Vladi Republike Hrvatske (2015.) www.suvremena.hr

17

cjeloživotno učenje centri na razini sveučilišta (Vlada Republike Hrvatske, 2015.).

Prema Vladi Republike Hrvatske (2015.), centar karijera mjesto je gdje se ljudima pruža profesionalno karijerno usmjeravanje i nude različite usluge vezane uz razvoj karijera. To su, primjerice, materijali za samopomoć, usluge savjetnika za profesionalno usmjeravanje i slično.

Savjetovališta za studente osnivaju se s ciljem olakšavanja odlučivanja o karijernom odabiru. Aktivnosti koje savjetovališta za studente provode su uglavnom sljedeće (Institut za razvoj obrazovanja, 2016.): 1. usmjeravanje pojedinca u akademskom ili profesionalnom odabiru, 2. nuđenje studijskim i poslovnim mogućnostima, kao i povezivanje s poslodavcima, 3. edukacije za poboljšanje kompetencija koje će im olakšati zapošljavanje.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj, u svrhu utvrđivanja stanja i izazova karijernog savjetovanja u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj, provela je istraživanje u kojemu je, u dijelu istraživanja, ispitala članove uprava visokih učilišta o motivaciji i planovima za osnivanjem karijernih centara, o poteškoćama s kojima se susreću pri osnivanju karijernih centara, održivosti rada i prevladavanju izazova s kojima se susreću u radu karijernih centara, kao i o ključnim pokazateljima uspješnosti rada karijernih centara (Đorđević, 2017.).

Prema rezultatima njihova istraživanja, od 50 visokih učilišta koja su ispunila anketni upitnik, njih 27 navodi da ima formalnu organizacijsku jedinicu za profesionalno usmjeravanje studenata (Đorđević, 2017.).

Predstavnici visokih učilišta koji imaju karijerne centre kao najvažniji razlog osnivanja takve organizacijske jedinice navode omogućavanje kandidatima boljeg uvida u vlastite kompetencije, znanja i interese kako bi pronašli studij koji im odgovara, dok je na drugom mjestu bilo pružanje mogućnosti studentima za suradnju s poslodavcima, prilagodbu kompetencija uvjetima na tržištu rada i povećanje konkurentnosti studenata na tržištu rada, kao i želja za poboljšanjem iskustva studiranja studentima i alumnijima. Na zadnjem mjestu nalazio se od-

18

Suvremena trgovina 6(42)

govor da su osnovali karijerni centar sa željom smanjenja odustajanja studenata od studija na način da im pruže podršku postavljanjem boljih obrazovnih ciljeva i karijernih planova (Đorđević, 2017.).

Nadalje, kao najznačajniju poteškoću pri osnivanju karijernih centara na visokim učilištima članovi uprava visokih učilišta navode financijske mogućnosti visokih učilišta, jer je za osnivanje karijernih centara potrebno zaposliti stručnu osobu, što predstavlja dodatno financijsko opterećenje za visoka učilišta. Na drugom mjestu navode poteškoće kod motiviranje nastavnika za uključivanje u rad takvog centra, jer rad u njemu zahtijeva dodatna opterećenja za nastavnike, dok su kao najmanje značajnu poteškoću kod osnivanja karijernih centara naveli potrebu za dodatnim informiranjem ili educiranjem nastavnika o radu centara karijera (Đorđević, 2017.). Što se tiče planova za osnivanjem karijernih centara, 20 od ukupno 32 predstavnika visokih učilišta koji nemaju ustrojen karijerni centar, navodi da ih planira uvesti u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Kao prvi razlog za osnivanjem karijernog centra većina njih navodi povećanje zadovoljstva poslodavaca kompetencijama koje su njihovi bivši studenti stekli, na drugom mjestu jednak broj njih navodi dvije stvari: povezivanje studenata s poslodavcima i povećanje njihovih mogućnosti zapošljavanja i osiguranje ishoda učenja studijskih programa sa zahtjevima poslodavaca i tržišta rada, dok se na zadnjem mjestu još jednom našao odgovor da su osnovali karijerni centar sa željom smanjenja odustajanja studenata od studija na kroz postavljanje boljih obrazovnih ciljeva i karijernih planova (Đorđević, 2017.).

Kao najznačajnije poteškoće s kojima će se susretati kod osnivanja karijernih centara navode financijske mogućnosti i dodatno opterećenje nastavnika koje osnivanje karijernog centra sa sobom nosi, dok

su motiviranje nastavnika u uključivanje rada centra karijera naveli kao najmanje značajnu poteškoću (Đorđević, 2017.).

Mogućnosti koje profesionalno usmjeravanje nudi poslodavcima Kao što je u radu navedeno, profesionalno usmjeravanje ne donosi prednosti samo studentima, nego i poslodavcima. Suradnjom s karijernim centrima ili savjetovalištima za studente poslodavci mogu postići značajne prednosti i uštede u odnosu na konkurenciju. Prije svega, olakšano im je planiranje zapošljavanja u budućnosti, jer u svakom trenutku mogu imati uvid u profil studenata koji će uskoro biti dostupni za zapošljavanje. Također, mogu pratiti rad pojedinih studenata i razvijati njihove kompetencije prema svojim potrebama, tako da nakon što student završi studij, nemaju dodatnih ulaganja u njega. Sve to ubrzava proces selekcije i zapošljavanja, smanjuje troškove, a dovodi i do stabilnosti poslovnog planiranja manjom fluktuacijom zaposlenika, što je izuzetno bitno svakom poduzeću koje posluje u suvremenim poslovnim uvjetima.

Literatura 1.

Đorđević, M. (2017.) Izvješće o istraživanju aktualnog stanja i izazova u pogledu djelovanja centara karijera i profesionalnog usmjeravanja na visokim učilištima, Zagreb

2.

Institut za razvoj obrazovanja (2006.)

Službe za profesionalno savjetovanje na hrvatskim sveučilištima, priručnik, Zagreb

3.

Vlada Republike Hrvatske (2015.) Strategija Cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici HrvatST skoj 2016.-2020., Zagreb

Online obrazovanje – budućnost obrazovanja U svijetu u kojem svakim danom svjedočimo razvoju ICT tehnologije u svim aspektima života, važno je biti svjestan potencijala koje tehnologija pruža u obrazovanju.

Zapitajte se možete li identificirati jednu industriju koja nije prošla radikalnu promjenu u posljednjih sto godina. Pokušamo li identificirati industrijski sektor u kojemu se metode proizvodnje i/ili poslovanja nisu radikalno izmijenile ulaskom čovječanstva u informacijsko doba digitalnom i ICT revolucijom, vrlo brzo ćemo zaključiti kako je teško identificirati industriju koja se nije izmijenila pod utjecajem tehnologije. No ako analiziramo obrazovanje, nameće se zaključak kako se ono nije puno promijenilo u posljednjih stotinjak godina. Svakako je došlo do novih metodičko-didaktičkih spoznaja koje su unaprijedile obrazovanje, no u kontekstu digitalne revolucije nameće se zaključak kako se ne iskorištavaju potencijali koji su se pojavili ulaskom informacijsko-komunikacijskih tehnologija u većinu kućanstava te rasprostranjenošću širokopojasnog interneta.

Online obrazovanje je oblik obrazovanja koji se isporučuje i kojim se upravlja pomoću interneta. Online obrazovanje može se podijeliti u nekoliko kategorija, ovisno o opsegu i količini online učenja koji je uključen u nastavni sadržaj, a varira od tradicionalnog učenja licem u lice preko kombiniranog (Blended / Hybrid) učenja u kojemu se dio nastavnih procesa izvodi korištenjem interneta pa sve do nastavnih procesa koji se izvode isključivo online. Tako u stručnoj terminologiji razlikujemo:

– Online izvođenje nastave (100% nastavnih sadržaja migriralo u online okruženje); – Hibridno izvođenje nastave (npr. 50% u učionici, 50% online); – E-učenje (informacijsko komunikacijske tehnologije u službi poboljšanja klasične nastave; npr. prezentacije, video materijali, smartboard); – On Ground izvođenje nastave (tradicionalno izvođenje nastave face to face).

U Republici Hrvatskoj, regulatorne pretpostavke za pokretanje („migraciju“) studijskih programa u online okruženje pojavile su se 2013. godine usvajanjem Kriterija za vrednovanje online studija od strane Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, a Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski postala je prva visokoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj koja je uspješno zadovoljila sve kriterije te od 2015. godine svoje studijske programe izvodi putem sustava učenja na daljinu – online.

Pri vrednovanju online studija, važno je imati na umu kako se akademski nazivi koji se stječu online studiranjem smatraju ravnopravnima s ostalim oblicima pro-

vođenja nastave u visokoškolskom obrazovanju, a ishodi učenja i izlazne kompetencije studenata se ne razlikuju od ishoda i kompetencija stečenih klasičnim, on ground obrazovanjem.

Iskustvo Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski pokazuje kako postoji značajan interes za online studijske programe, a postojeći studenti koji studiraju na programima koji se izvode online izražavaju zadovoljstvo prednostima koje imaju pri online studiranju – manje troškove (prijevoza, smještaja), mogućnost sudjelovanja u nastavnom procesu s bilo koje lokacije te fleksibilnošću u upravljanju vlastitim vremenom. Online studij tako predstavlja odličan izbor pojedincima koji imaju posao i obitelj, a žele visoko obrazovanje i fleksibilnost u obrazovnom procesu, ali poželjan je način obrazovanja i onima koji nakon završetka srednje škole ne žele biti vezani uz jedno mjesto tradicionalnim načinom studiranja. Pozitivne reakcije naših studenata, kao i porast interesa za online studiranjem pokazuje koliko je online način studiranja bio potreban na našem tržištu.

Dimitrije Milojević, mag. pol. www.suvremena.hr

19

Tokić Edukacijski Centar

Edukacija nikad ne prestaje

pripremio|Srećko Sertić

Tvrtka Tokić otvaranjem Tokić Edukacijskog Centara (TEC) stvara preduvjete povećavanja kvalitete usluga automehaničarima i serviserima uopće. Projekt je osmišljen u svrhu kako bi se cijela usluga podigla na višu razinu i zaokružila ideja s mrežom ACC servisa. Pokrivenost tržišta je značajna jer su specijalni alati TEC-a u vrlo kratkom roku obuhvatili rad s ECU centralnim jedinicama Boscha, Siemensa i Delphija koji pokrivaju veliku većinu automobila. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 800.000 eura, a uopće nema sumnje da će TEC pridonijeti boljoj kvaliteti ukupnih usluga i cjelovitijem odnosu servis-vozač.

S

pecijalno projektiran i osmišljen prostor Tokić Edukacijskog Centra za pružanje stručne edukacije i naobrazbe automehaničarima i serviserima jedinstven je na ovim prostorima. Kroz seminare TEC-a koji nadograđuje postojeća znanja, automatski se podiže i kvaliteta usluge servisa u cijeloj zemlji. Mladi i neiskusni mehaničari, ruku pod ruku sa iskusnima, u radionicama se susreću s kompliciranim protokolima dijagnostika i još kompleksnijim novim tehnologijama na automobilima.

20

Suvremena trgovina 6(42)

Nove vještine se u TEC-u ne usvajaju kroz suho teoretiziranje, već polaznik - automehaničar ili autoelektričar - uz stručno vodstvo izlazi pred postavljeni problem na automobilu. Takav „problem“ može biti skriven ili ciljano postavljen kako bi ukazao na usputne komplikacije i tu do izražaja dolaze specijalni alati koji očekuju polaznike TEC-a. Od opreme imamo: četiri demo-automobila, dva stacionarna motora, jednu klima stanicu, jednu CAN-Bus stanicu i dva presijeka DSG mjenjača.

Polaznici edukacijskog centra mogu biti svi koji žele osvježiti postojeće znanje, ali i usvojiti nove vještine. Naime, automobilska industrija se razvija strahovitom brzinom i današnji automehaničari i autoelektričari istom brzinom trebaju usvajati nova znanja i vještine da bi ostali konkurentni u obavljanju potrebnih usluga.

Praksa je pokazala da je dobra dijagnostika u rukama prosječnog mehaničara ipak samo prosječna dijagnostika. U današnje vrijeme velike primjene elektronike i hidraulike te drugih brojnih teh-

ničkih i tehnoloških rješenja to nije dovoljno. Centar TEC u Slavonskoj aveniji 4 u Zagrebu služi upravo tome kako bi premostio taj problem.

To su moduli za aktivaciju pogrešaka na automobilu i konektori koji ubrzavaju proces. Odnosno, u TEC-u se ne gubi vrijeme na uhodane stvari poput otvaranja konektora i traženja žice ili otvaranja poklopaca. Radionice mogu prihvatiti do 16 polaznika i osmišljene su za traganje za jezgrom problema tako da su svi pinovi konektora lako dostupni i izvučeni na posebnim postoljima iznad motora. Odnosno, svi signali stoje nadohvat ruke, a polaznik će naučiti kako ih čitati i što s njima. Ugrađenu grešku će logičnim slijedom identificirati, a potom i ukloniti.

Voditelj TEC-a i predavač Ivan Jurčević u objašnjavanju stvarnih mogućnosti TECa kaže: „Možemo simulirati sve greške koje se događaju u svakodnevnici - na ECU-motora, mjenjaču, ABS/ESP te čak i na sustavu CAN-bus te cijeloj komfornoj elektrici. Moguće je simulirati greške da vozilo uopće neće upaliti ili da ne radi jedan cilindar. Mogućnosti su bezbrojne, s obzirom da se velik broj grešaka može kombinirati kao posljedica nekog kvara. U svakom slučaju želimo biti partner našim polaznicima i svatko tko prođe kod nas neku od ponuđenih obuka imat će mogućnost da nam se u sva-

kom trenutku obrati. TEC nije samo mjesto edukacija, već i mjesto razmjena iskustava i znanja od svih sudionika“.

Važno je spomenuti da je pokrivenost tržišta značajna jer su specijalni alati TECa, u vrlo kratkom roku, obuhvatili rad s ECU centralnim jedinicama Boscha, Siemensa i Delphija koji pokrivaju veliku većinu potrebnih usluga na automobilima.

Praktična nastava u TEC-u Potreba za ovakvim prostorom za usavršavanje je zaista velika iz razloga što teh-

Praktična nastava

nologija svakim danom ubrzano napreduje i dobru uslugu u servisu je nemoguće zamisliti bez pravog dijagnostičara. Praksa stalno pokazuje da su domaći serviseri najslabiji upravo na području dijagnostike te elektrike i zato je uspješno stvorena prirodna spona koja polaznike Obrtničkog učilišta pretvara u sposobne dijagnostičare. Praktični program koji se održava u TEC-u njima je dodatno proširen i apsolutno ih osposobljava za dijagnostiku modernih automobila multimetrom, osciloskopom, a potom i profesionalnim tipiziranim dijagnostikama.

Naime, TEC je u posjedu najnovijih dijagnostičkih uređaja koji se pronalaze u servisima. I zato, polaznik koji uspješno položi ispit u svakom će trenutku biti spreman izvesti dijagnostiku problema na svakom automobilu, i to bez obzira kakav mu se alat nađe u rukama. Program osposobljavanja Servisnog tehničara - dijagnostičara zamišljen je kao satnica od šest radnih dana (48 sati), s time da se po jednom seminaru moraju odraditi najmanje četiri radna sata. Polaznici su raspoređeni u dvije grupe: Vrbovec i Zaprešić-Jaska i u TEC-u odrađuju praktični dio nastave.

Po završetku seminara naći će se pred problemom (simuliranom greškom na automobilu) koju će pred ispitivačem morati dijagnosticirati. Svečano će im biti uručena diploma Obrtničkog učilišta www.suvremena.hr

21

tokić - TEC Tvrtka Tokić istovremeno nastoji naše učenike iz srednjih strukovnih škola učiniti što konkurentnijima na tržištu rada, gdje bi se postojeći kurikulum za automehaničara i automehatroničara znatno modernizirao uz pomoć sredstava iz EU fondova.

Sustavan i kontinuiran razvoj TEC-a TEC nudi vrlo široku lepeza pojedinačnih stručnih seminara, vezanih uz pojedine segmente. Spomenut ćemo samo neke: • DIZEL-MOTORI Sustavi pumpa-brizgaljka i Common Rail • ELEKTRIKA • ELEKTRIKA Senzori i aktuatori • ELEKTRIKA Dijagnoza upravljačkih jedinica gdje će biti upoznati sa svim teoretskim znanjima i po završetku, novo će zvanje biti upisano u radnu knjižicu. Uostalom, vrijednost tog programa prepoznalo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja samim priznanjem da se novo stečeno zvanje upisuje i u radnu knjižicu.

Vodeći se činjenicom da edukacija nikad ne prestaje, TEC je pored dopune kurikuluma za automehatroničare nabavio još jedno kompletno vozilo za školovanje, a djelovanjem stručne radne skupine tvrtka Tokić se uključila u modernizaciju postojećeg stručnog školskog programa. U tom smislu se krenulo s radom na dopunama kurikuluma za automehatroničare. Novost su tehnologije Senzori i aktuatori, odnosno Električna i hibridna vozila. Istovremeno, redovni program nastavlja s radom. Uvele su se dvije nove edukacije - Benzinski motori i Aktivni sigurnosni sustavi (ABS/ASR/ESP/SBC) a stalno se uvode i nove.

U dopunskom radu posebna pozornost se posvećuje radu i organizaciji servisa.

Sistematizacija vlastitog posla u servisu je puno kompleksnija od urednih papira na stolu i primanju stranaka. Seminar je posvećen apsolutnoj optimizaciji i usavršavanju vlastite logike rada, ali i problemima pri komunikaciji s ljudima.

Projekti i fondovi EU Pored redovitih seminara za tehničko usavršavanje, TEC je uspješno pristupio i projektima koji su se financirali iz fon-

22

Suvremena trgovina 6(42)

dova Europske unije. TEC je, naime, jedna od rijetkih institucija na ovim prostorima koja može ponuditi logistiku i u službene svrhe, a to donosi sljedeće: tvrtka Tokić kroz edukacijski centar sudjelovala je u stručnom usavršavanju kandidata koje se upisuje u radnu knjižicu, a usavršavali su se i profesori te se radilo na kurikulumu za zvanje mehatroničara.

Na razini Zagrebačke županije, u suradnji s Obrtničkim učilištem koje djeluje u sklopu Obrtničke komore, tvrtka Tokić pristupila je nekim projektima koje je financirala i sufinancirala Europska unija, a prvi od njih je već zaživio. Obrtničko učilište u Zagrebu izabralo je 26 kandidata - mehaničara, električara ili mehatroničara spremnih za specijalizaciju za zvanje servisnog tehničara - dijagnostičara - titula od koje je jače samo zvanje „majstora“. Štoviše, po znanju vezanom uz automobile „servisni tehničar“ i „majstor“ su izjednačeni, samo što je „majstor“ obučen i za strateško te ekonomsko upravljanje servisom.

Zajedno sa zadarskom strukovnom školom u Zadru i ravnateljem Tihomirom Tomčićem tvrtka Tokić aplicirala je za projekt potpuno financiran iz europskih fondova. Projekt je osmišljen za usavršavanje 10 profesora iz hrvatskih srednjih škola, koji su po završetku uhvatili priključak s najmodernijim tehnologijama. No, tu je tek početak jer upravo su ti profesori zajedno s voditeljem TEC-a Ivanom Jurčevićem oformili stručni tim koji se bacio na pisanje novog kurikuluma za titulu „mehatroničara“.

• ELEKTRIKA Napajanje vozila, punjenje i startanje • CAN / LIN – BUS KOMUNIKACIJA • KLIMA SUSTAV • UPRAVLJANJE SERVISOM • BENZINSKI MOTORI Sustavi ubrizgavanja • ELEKTRONIKA KOMFORA • DIJAGNOSTIKA VIBRACIJA • ABS/ASR/ESP/SBC Aktivni sustavi sigurnosti • OVJES • PASIVNI SIGURNOSNI SUSTAVI • MJENJAČ S DVIJE SPOJKE DSG mjenjač • AUTOMATSKI MJENJAČ.

TEC je opremljen i novim modul za klime, klima-stanicom, na kojoj se može simulirati 15-ak najčešćih i problematičnih kvarova. Također, motor 1,6 TDI CR s DPF-filtrom čestica pretvoren je u modul s više od 35 grešaka. Na koncu, tu su i CAN-BUS te COMFOR-stanice, a vodstvo TEC-a prošlo je i sveobuhvatni program specijalizacije u Njemačkoj gospodarskoj komori gdje su se upoznavali s novim tehnologijama (elektronika, FlexRay).

Svaki od spomenutih modula precizno je razrađen, pa samim time osigurava visoko stručno znanje i kvalitetan prijenos iskustava, koji su u uvjetima brzog tehničkog i tehnološkoga razvoja od presudST ne važnosti.

Bijela knjiga stranih ulagača

Prespore promjene usporavaju rast

U

druženje stranih ulagača predstavilo je peto izdanje Bijele knjige – publikacije o poslovnoj i investicijskoj klimi te preprekama za ulaganja u Hrvatskoj. Strana ulaganja u Hrvatskoj ključna su za rast hrvatskog gospodarstva, zato Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj od 2013. godine izdaje publikaciju s prijedlozima. Ovogodišnju bijelu knjigu predstavio je Hrvoje Stojić, glavni urednik, detaljno pojasnivši konkretne prijedloge za poboljšanje investicijske i poslovne klime u šest područja. Uz prijedloge vezane uz porezna pitanja, parafiskalne namete, uvjete financiranja i javnu upravu te pravosuđe, Udruženje stranih ulagača iznijelo je i prijedloge koji se tiču pitanja tržišta rada.

Bijela Knjiga, o stranim ulaganjima u Hrvatsku i njihovom utjecaju na gospodarstvo i društvo, je prvi dokument takve vrste koji daje pregled trenutne situacije stranih ulaganja kao i preporuke za poticanje promjena u hrvatskom poslovnom okruženju. Publikacija je prvi korak prema osiguravanju boljeg vlasničkog upravljanja između stranih društava i Vlade, kao i ostalih relevantnih subjekata, što bi potaklo strana ulaganja u zemlji. Bijela knjiga izdaje se redovito od 2013. godine od strane Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj.

U uvodnom izlaganju Fogec je istaknuo da se značaj hrvatskih tvrtki u stranom vlasništvu svake godine povećava, posebice u području prihoda, investicija i izvoza u hrvatskom gospodarstvu. „U Hrvatskoj je potrebna promjena mentaliteta i način na koji se percipiraju strani ulagači“, zaključio je Fogec uz zahvale Vladi Republike Hrvatske na trenutnim naporima koje čini da bi ubrzala reforme nužne za povećanje stranih i domaćih ulaganja.

No, Hrvatska se mora jasno opredijeliti što hoće i mogu li pojedine građanske inicijative usporavati baš svaki investicijski projekt. Tu je presudna uloga lokalnih vlasti, koje su najčešće i glavna prepreka razvoju, što unosi nepovoljnu poduzetničku klimu i odašilje negativan impuls potencijalnim ulagačima.

Sve je očitije da produktivnost tvrtki utječe na izvoz i investicije. Iako su se investicije počele oporavljati, one su i dalje slabije nego prije krize, rečeno je na skupu, uz napomenu da je ključni generator rasta izravnih stranih ulaganja i dalje zadržana dobit, dok su vlasnička ulaga-

nja skromna. Obrazovanje i ljudski kapital ključni su za ekonomski rast, pa je zaista vrijeme da se Hrvatska započne uspoređivati s najboljima u izgradnji vlastitih mjera i politika. Činjenica da imamo najnižu stopu rasta među tranzicijskim zemljama nije najbolja preporuka za promjenu ponašanja stranih ulagača.

Kao poslovno udruženje, FIC je odlučan pridonijeti stvaranju povoljnije investicijske i poslovne klime u Hrvatskoj. Vjerujemo da FIC ima pravu strukturu i snagu koja proizlazi iz veličine, važnosti, znanja i vještina najvećih društava koja posluju u Hrvatskoj. Konkretno, to znači fokusiranje na osiguranje pravne predvidljivosti, učinkovite administracije, transparentnosti te podršku na nacionalnoj i lokalnoj razini – sve što je potrebno da Hrvatska krene naprijed i omogući poslovno okruženje koje će pružiti povoljnu klimu za društva koja već posluju na tom području, kao i da dokaže da nudi pravu priliku za druga strana i domaća društva. (A.G.)

www.suvremena.hr

23

cjeloživotno učenje

Dualno obrazovanje moda ili potreba?

Poljska iskustva (1) piše|Anton Florijan Barišić

D

ualni sustav obrazovanja, koji se još naziva i alternativnim ili dvosmjernim, jest praktično izučavanje zanimanja koje organizira poslodavac i teorijsko i opće obrazovanje u školskom sustavu ili nekom od vanškolskih oblika nastave. Dualno obrazovanje vrlo je popularno u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Norveškoj i Francuskoj, a bilo je vrlo razvijeno i u Hrvatskoj do Šuvarove reforme školstva kada je praktički ugašeno.

Strukovno osposobljavanje u obrtu je poznati oblik stjecanja znanja, vještina i stručne kompetencije. U tom procesu imaju jednaku ulogu poslodavci i strukovne škole, kao i obrazovne institucije.

U mnogim službenim dokumentima, također europskim, ovaj oblik organizacije strukovnog obrazovanja naziva se dualno obrazovanje ili alternativno usavršavanje ili naukovanje. Svrha strukovnog obrazovanja je stjecanje osnovnog strukovnog obrazovanja i stručnog osposobljavanja, tj. svjedodžbe o obrtničkom osposobljavanju (kalfa) (polaganje ispita pred ispitnim povjerenstvom Komore) (Samujło & Samujło, 2009).

Dio sustava dualnog obrazovanja (prema dokumentima Europske komisije: naukovanje ili alternativni sustav) čine elementi kao što su: •

24

ugovor o radu s ciljem osposobljavanja za stručnu pripremu, potpisan između učenika i poslodavca, zbog isplate plaća (i plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje) maloljetnom zaposleniku (npr. u Francuskoj se to zove pripravnik); Suvremena trgovina 6(42)

•

odnos teorije i prakse u omjeru od najmanje 50% teorije u školi i 50% prakse na radnom mjestu u poduzeću.

U Europi najveće iskustvo na području dualnog obrazovanja ima Njemačka, gdje je ta vrsta obrazovanja uređena zakonom. Više od 2/3 mladih koji završavaju osnovnoškolsko obrazovanje bira dualni obrazovni sustav kao svoj budući profesionalni put, kasnije pronalazeći zaposlenje najčešće kod poslodavca kod kojeg su se usavršavali. Praktična nastava izvodi se tri do četiri dana u tjednu, a preostali dani provode se u školi. Praktično osposobljavanje za struku provodi se i u obliku blokova od nekoliko tjedana. Praktičnu nastavu nadopunjuju centri za obuku kojima upravljaju trgovačke komore i industrijsko trgovačke komore. Učenici u srednjem obrazovanju općenito uče 3 godine rada u školi i na poslu u skladu s odabranom strukom ili u specijaliziranim strukovnim školama pod isključivim nadzorom države. Postoji i dualni sustav za osobe od 16 godina bez ulaska u gornju granicu. To znači da se može i provodi na svim razinama obrazovanja. Institucije na saveznoj razini (Ministarstvo prosvjete i istraživanja), komore, trgovina i obrti, poslodavci i studenti uključeni su u dualni sustav obrazovanja u Njemačkoj. Učenici sami nalaze poslodavce u odabranoj struci.

Prema anketi Eurostata 2013., u grupi nezaposlenih do 26 godina, među zemljama EU, samo Njemačka (7,9%) i Austrija (9,2%) godina, imaju rezultate ispod 10%. U obje zemlje dominira dualni su-

stav strukovnog obrazovanja i stručno usavršavanje u obliku ugovora s poslodavcem.

Strukovno obrazovanje je visoko razvijeno i u Švicarskoj. Oslonjeno je duboko na prošlost i tradiciju obrta a također i danas u obrazovnom sustavu stavljen je naglasak na strukovno obrazovanje. Takovo strukovno obrazovanje u Švicarskoj se temelji na izmjeničnom obrazovanju u školi i praktičnoj nastavi na radnom mjestu (tj. dualni sustav). Mladi ljudi u dobi od 16 i više godina pohađaju nastavu. Učenik koji upiše strukovnu školu dužan je sklopiti ugovor s poslodavcem za praktično usavršavanje.

Gledajući njemačka postignuća, predlagana je implementacija ovog dokazanog sustava i u Poljskoj. Treba napomenuti da u Poljskoj dualni sustav nije novost i dugi niz godina se koristi u obrtništvu, također se koristi u školama u kojima se odvijalo obrazovanje osoblja i obrazovanje učenika zaposlenih kod poslodavca/obrtnika. Iako u obrazovnom sustavu nema takvih škola, to ne znači da takav sustav obrazovanja ne postoji. Ovo obrazovanje već dugi niz godina ostvaruje „poljski dualni sustav“, tj. strukovno obrazovanje mladih radnika (Smela, 2007).

Trenutačno u Poljskoj dualni sustav obrazovanja u kojem se 50% nastave odvija na radnom mjestu realizira se u dijelu osnovnih strukovnih škola u obliku strukovne izobrazbe (Olszewska, 2013). Karakteristika takova sustava obrazovanja u Poljskoj je da maloljetni zaposlenik na praksi ima dvije vrste pravnog statusa:

•

•

On je istodobno „maloljetni radnik“ i „učenik“ - to je slučaj kada se maloljetni radnik obrazuje u osnovnoj strukovnoj školi. U tom se slučaju primjenjuju odredbe Zakona o radu i provedbeni propisi kao i odredbe Zakona o obrazovnom sustavu i provedbeni propisi.

On je samo „maloljetni“ zaposlenik – to je situacija u kojoj se teorijska obuka pruža u vanškolskom sustavu.

U ovom slučaju primjenjuju se samo odredbe Zakona o radu i provedbenih propisa. Ova je formula znatno manje popularna, a u slučaju obrtničkih tvrtki obuhvaća oko 9% maloljetnih učenika.

Model strukovnog obrazovanja nazvan dualnim sustavom podrazumijeva kombinaciju prakse i teorijskog učenja. Praksa je definirana kao zapošljavanje temeljem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika, kao što je slučaj u obrazovanju maloljetnih radnika u Poljskoj. Valja napomenuti da se stručno usavršavanje u Poljskoj u smislu Uredbe o praktičnom stručnom osposobljavanju pogrešno poistovjećuje s profesionalnom praksom u Njemačkoj, što zapravo predstavlja nastavu struke kroz rad u poduzeću (Kwiatkowski,2006).

Početkom devedesetih godina 20. stoljeća počinje pad strukovnog obrazovanja, a politička transformacija dovela je do kolapsa mnogih tvrtki koje su financirale strukovne škole i pružale poslove.

Završeni učenici koji su bili obučeni prema starim metodama imali su probleme s prilagodbom novim potrebama tržišta rada. To je smanjilo atraktivnost strukovnih škola za studente. Osim toga, reforma obrazovanja krajem 1990-ih smanjila je prestiž i važnost strukovnih škola u prilog općeg obrazovanja, jeftinijeg za financiranje. Nepovoljne trendove dodatno je pogoršala gospodarska kriza.

Posljedice tog kolapsa strukovnog obrazovanja osjećaju se i danas. Broj strukovnih škola stalno je smanjivan: 2005. godine bilo je 5009, a samo 4026 u 2015. godini. Istodobno, na tržištu rada nedostaje sve više radnika s praktičnim vještinama vezanim za određena zanimanja.

Poslodavci upozoravaju na nezadovoljavajuću kvalitetu strukovnog osposobljavanja. Potrošena i zastarjela sredstva za rad na radnom mjestu i loše opremljene škole nisu u stanju educirati tražene profesionalce na tržištu. Ponuda škola

ne reagira uvijek na potražnju na tržištu (Moss & Sienna, 2007).

Prema dijagnozi iz Izvješća o ljudskom kapitalu koju je provela Poljska agencija za razvoj poduzetništva, 75% poduzetnika suočava se s problemom pronalaženja kandidata za rad koji odgovara njihovim potrebama. Zasebno pitanje je društvena kompetencija, koja u većini škola, čak i onih najboljih, nije uključena u nastavni plan i program, a koje poduzetnici tretiraju jednako kao i stručne kompetencije.

Od 2012. godine poljsko Ministarstvo obrazovanja počelo je mijenjati sustav strukovnog obrazovanja. Obuhvaćeni su među ostalim, reorganizacija strukture strukovnog obrazovanja, promjena profesionalne klasifikacije, provedba moderniziranog kurikula strukovnog osposobljavanja i ujednačenje sustava ispita koji potvrđuju stručne kvalifikacije. Ministarstvo je također izmijenilo i propise o praktičnom strukovnom osposobljavanju uvođenjem dualnog sustava strukovnog obrazovanja u rujnu 2015. godine, što pretpostavlja da se teorijsko osposobljavanje odvija u školi, a praktične vještine stječu učenici tijekom praktičnog usavršavanja kod poslodavaca.

Dualni sustav (izmjenični, dvostruki, paralelni) organiziraju poslodavci, škole ili obrazovne institucije. U ovom sustavu: • osposobljava se za određenu struku, specijalnost ili kvalifikaciju, • profesionalno obrazovanje (tzv. praksa) odvija se kod poslodavca ili obrtnika, • zapošljava se na temelju ugovora o radu i određene naknade za obavljeni posao, • teorijsko osposobljavanje organizira se u školskim ili izvanškolskim oblicima, • obrazovanje završava dobivanjem formalne kvalifikacije – zanimanja • dostupne su dodatne svjedodžbe.

Dualni sustav trebao bi učenicima pružiti teorijska znanja, istodobno pružajući izravni kontakt s tržištem rada. Sastoji se od: •

•

strukovne izobrazbe koju organizira poslodavac i teorijske i opće strukovne izobrazbe u osnovnoj strukovnoj školi ili gdje škola nije u mogućnosti pružiti teorijsku strukovnu izobrazbu u vanškolskim nastavnim programima (treća razina obrazovanja prema ISCED-u 2011), izobrazbe učenika/studenata zaposlenih na radnom mjestu uz pohađanje visokog obrazovanja (peti i šesti stupanj obrazovanja prema ISCED-u 2011).

Treba napomenuti da se često u obrazovnom kontekstu dualni sustav (posebice u promotivnim aktivnostima) definira kao didaktička nastava i praksa kod poslodavca, iako nije bilo radnog odnosa sa studentom. To je vjerojatno zbog dvosmislenosti koncepta „učenja struke kod poslodavca“ na praktičnim satima. Koristi se naizmjence kako bi se definiralo dva različita procesa: •

•

„Praktično učenje profesije učenika koje organizira škola“. Praktičnu nastavu drži poslodavac (kao mjesto), a provode ga nastavnici zaposleni u školi. U ovom slučaju govorimo o školskoj suradnji s poslodavcem. „Praktično stručno osposobljavanje organizira poslodavac koji je s učenikom sklopio ugovor o radu u svrhu stručnog usavršavanja“. Praktična obuka odvija se kod poslodavca (kao mjesto), a provode ga stručni instruktori koji su zaposleni kod poslodavca. U ovom slučaju možemo govoriti o dualnom sustavu.

Stoga je važno razjasniti ove pojmove u svakom slučaju kako bi se utvrdilo da li je riječ o dualnom sustavu obrazovanja ili obliku suradnje s poslodavcem/obrtnikom. U oba slučaja navedeni termin podrazumijeva suradnju s poslodavcima u obrazovanju za tržište rada (Płock, 2014).

Drugi važan problem je da mladi ljudi ne znaju uvijek u kojem smislu će se razvijati. Poslodavci često navode da mladi ljudi pokazuju simptome socijalne neuklopljenosti, imaju poteškoće u učenju ili traže posao bez potrebne stručne kvalifikacije. Glavna svrha strukovnog savjetovanja je pomoći mladima identificirati njihove individualne obrazovne i profesionalne puteve. Savjetovanje uključuwww.suvremena.hr

25

cjeloživotno učenje

Praksa

➔ ➔

Teorija

je i prilagodbu planirane karijere za zapošljavanja na lokalnom tržištu rada. Uz pomoć savjetnika za karijeru, mladi ljudi mogu donositi informirane i obrazovne i profesionalne odluke i proširivati svoje obrazovne i profesionalne perspektive. Poslodavcima se na taj način otvara mogućnost pronalaženja odgovarajuće pripremljenih kandidata koji su svjesniji potreba tržišta rada.

Vezano za strukovno savjetovanje, istraživanje je pokazalo da stručni savjetnik radi samo u 12-13% škola, a u oko 70% funkciju savjetnika iz oblasti obrazovanja i stručnog savjetovanja za zapošljavanje obavljaju nastavnici. U oko 7% škola stručnom savjetovanju posvećen je jedan sat godišnje, a četvrtina ispitanih škola ima najviše 4 nastavna sata godišnje s savjetnikom za karijeru (Gach, Kasianiuk & Krzesiński, 2013).

Poljski nacionalni centar za promicanje stručnog i kontinuiranog obrazovanja kreirao je tražilicu zanimanja kao vodič za strukovno obrazovanje. Svako zanimanje je opisano na posebnoj kartici zanimanja. Takva kartica sadrži sve kvalifikacije koje se zahtijevaju u struci, to jest sve kvalifikacije koje se moraju dobiti radi obavljanja zanimanja kao i informacije o prirodi posla, uvjetima rada, mogućnostima kontinuiranog obrazovanja i razvoja karijere u određenoj struci.

U izradi su mape zanimanja i mape kvalifikacija kao dio integriranog registra kvalifikacija (IRK). U tom smislu IRK bi trebao biti ne samo registar u kojem su definirane kvalifikacije sa svojim razinama, već i izvor informacija o tome koji su ishodi učenja povezani s tim kvalifikacijama (Bednarczyk, Jaszczyk, Wozniak, 2008). Što se tiče nastavnika zaposlenih u strukovnim obrazovnim ustanovama, kao i u ustanovama za kontinuirano obrazovanje, praktičnim centrima za obuku i centrima daljnjeg obrazovanja i osposobljavanja, Zakon, odnosno, Povelja učitelja prepoznaje dvije nastavničke skupine za koje je određene veličina tjedne obvezne nastave i odgoja, koji se izravno provodi s učenicima (didaktičko učenje): • •

nastavnici teorijskih predmeta – 18 sati tjedno, nastavnici praktične nastave – 22 sata tjedno.

Potrebne kvalifikacije nastavnika zaposlenih u školama za strukovno obrazovanje, uključujući i učitelja naukovanja, definirane su Uredbom ministra prosvjete od 12. ožujka 2009. o posebnim kvalifikacijama nastavnika i definiciji škola i slučajevima u kojima se može zaposliti učitelje bez višeg obrazovanja ili završenog osposobljavanja za učitelje, a u propisima o praktičnoj izobrazbi za zanimanja, navode se uvjeti za osposobljavanje instruktora koji izvode strukovnu nastavu kod poslodavaca. Zato je prioritet u poljskim strukovnim školama obučavanje mladih stručnjaka za specifične potrebe poslodavca. Strukovne škole već dugo se smatraju školama za one koji su lošiji, odnosno, manje sposobni.

Sada predstoje napori na popravku ugleda strukovnih škola i njihova uvažavanja u javnom mnijenju. U tom smislu, naša je zadaća poboljšati kvalitetu poučavanja

općih kompetencija u strukovnim školama (Moss, Sienna, 2007).

U novoj financijskoj perspektivi (20142020), u okviru Operativnog programa Razvoj Obrazovanje Znanje (OP ROZ), na raspolaganju će biti 120 milijuna eura koji će se posvetiti razvitku strukovnog obrazovanja. Središnje ispitivačko povjerenstvo provoditi će projekt koji osigurava opsežnu suradnju s poslodavcima u izradi ispita koja uključuje njihovo sudjelovanje u svakoj fazi, od stvaranja zadatka, kroz recenziranje, do uloge ispitivača.

Planirane aktivnosti na području strukovnog obrazovanja uključuju, među ostalima: opremanje škola i ustanova koje pružaju strukovno usavršavanje odgovarajućom opremom i materijalima potrebnim za obavljanje stručnog usavršavanja. U razdoblju 2014. – 2020. provodit će se regionalni projekti, koji će povećati dostupnost suvremenih tehnologija i opreme. Značajni resursi predviđeni su za podupiranje regija za stvaranje uvjeta u školama i ustanovama koje, blizu stvarnog radnog okruženja, trebaju osigurati adekvatnu obuku i ispitivanje.

U novoj perspektivi provode se mjere za razvijanje suradnje strukovnih škola sa njihovim socioekonomskim okruženjem: poslodavcima, institucijama tržišta rada, sveučilištima. U narednim godinama posebna pažnja će biti usmjerena na širenje svih oblika suradnje između strukovnih škola i poslodavaca u strukovnom obrazovanju na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ova će suradnja, među ostalima, uključivati: pružanje obrazovanja u školama i izvanškolskim oblicima nastave, zajedničku pripremu kurikula za struku, organiziranje prakse i praktične obuke za učenike, organiziranje stažiranja i naukovanja za nastavnike strukovne izobrazbe i osnivanje centara za ispitivanje poslodavaca (Bednarczyk, Jaszczyk, Wozniak, 2008).

Izmjenom Zakona o obrazovnom sustavu od 20. veljače 2015. nije bilo značajnih promjena u području strukovnog obrazovanja, uključujući dualni sustav obrazovanja. Promjene koje se uvode u tom smislu odnose se na ispite za potvrdu stručnih kvalifikacija i sastoje se, između ostalog, u mogućnosti organiziranja ispita koji potvrđuju osposobljenost vježbenika u strukovnom osposobljavanju i pružaju poslodavcima pristup statusu ispitivača.

(Nastavak u idućem broju.)

26

Suvremena trgovina 6(42)

Potpisan ugovor između EIB-a i PBZ-a

Božo Prka, predsjednik PBZ-a i Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a

E

IB povećava podršku malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj te Mid-Cap poduzećima i projektima javnog sektora kroz suradnju s Privrednom bankom Zagreb.

Europska investicijska banka (EIB) zaključila je s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) Ugovor o kreditu u iznosu od 60 milijuna eura koji je namijenjen financiranju projekata koje provode mala i srednja poduzeća, Mid-Cap poduzeća, kao i za ostale prioritete (projekte javnog sektora).

Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a, izjavio je: „Partnerstvo između Europske investicijske banke i Privredne banke Zagreb, učiniti će dostupnim dodatna sredstva za dugoročno financiranje hrvatskim kompanijama, te osloboditi dodatni kapital za provedbu njihovih projekata i značajno ojačati konkurentnost malih i srednjih poduzeća, koji su glavni pokretač ekonomskog rasta u Hrvatskoj.“ Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-

a je rekao: „PBZ stalno poboljšava svoj asortiman proizvoda namijenjenih SME segmentu s novim programima razvijenim za poticanje i osnaženje rasta i razvoja poduzetničkih aktivnosti i inicijativa u zemlji. Zadovoljstvo nam je što je PBZ EIB-ov partner i u ovoj novoj kreditnoj liniji u iznosu od 60 milijuna eura kojom će se staviti na raspolaganje dodatna sredstva namijenjena financiranju projekata koje provode mala i srednja poduzeća te Mid-Cap poduzeća i za projekte javnog sektora“.

Ovaj kredit je u skladu s EIB-ovim prioritetom olakšavanja pristupa povoljnim izvorima financiranja europskim malim i srednjim poduzećima.

U tu svrhu EIB udružuje snage s financijskim institucijama, kao što je PBZ, koje poznaju lokalna tržišta i čiju su klijenti, između ostalih, mala i srednja poduzeća, Mid-cap poduzeća i javna poduzeća. Ovim kreditom nastavlja se dugogodišnja uspješna poslovna suradnje između EIB-a i PBZ-

a. Uz ovaj kredit EIB je PBZ odobrio pet kredita u ukupnom iznosu od 136 milijuna eura i to 2001., 2008. 2011., 2014. i 2016. Svi prethodno odobreni krediti uspješno su iskorišteni za unapređenje poslovanja hrvatskih malih i srednjih poduzetnika te jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Europska investicijska banka je financijska institucija Europske unije za dugoročno kreditiranje, u vlasništvu je njenih država članica. EIB osigurava dugoročne investicijske kredite kako bi pridonio ostvarenju ciljeva politike EU. Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) članica Intesa Sanpaolo Grupe, druga je po veličini banka u Hrvatskoj, s preko 1,6 milijuna klijenta i najrazgranatijom poslovnom mrežom oko 195 poslovnica diljem zemlje. Osim bankarskih usluga i proizvoda, PBZ Grupa nudi i raznoliku paletu specijaliziranih usluga uključujući leasing, kartično poslovanje, poslovanje s nekretninama, ST upravljanje imovinom.

www.suvremena.hr

27

cjeloživotno učenje

Prodajni razgovori u Krašu

Zajedno možemo bolje, više u čarobnom svijetu trgovine

D

ana 23. listopada 2017. održan je stručni skup za nastavnike ekonomske skupine predmeta u prehrambenoj industriji d. d. Kraš u Zagrebu. Teme stručnoga skupa bile su: Prodajni razgovor i učeničke zadruge – primjer poduzetništva. Prisutnima se na početku skupa obratila Sanja Kelava, viša stručna savjetnica za ekonomiju, trgovinu i poslovnu administraciju i predstavila program stručnoga skupa. Božica Uroić, prof. savjetnik, održala je predavanje na temu: Prodajni razgovor i upotpunila ga primjerima iz prakse. Mirjana Pavičić, prof., upoznala je sudionike skupa kako pokrenuti osnivanje učeničkih zadruga kroz primjere poduzetništva, i iskustva drugih škola koje su već ostvarile veliki uspjeh, upravo pomoću učeničkih zadruga. U stručnom skupu sudjelovalo je 27 nastavnika/ca ekonomske skupine predmeta, 11 poslovođa prodavaonica Kraš i dva predstavnika časopisa Suvremena trgovina.

Najavljenu temu Prodajni razgovor predstavila je prof. savjetnica Božica Uroić iz Trgovačke škole Zagreb. Kroz faze prodajnoga razgovora s primjerima iz prakse željela sam potaknuti kolege iz obrazovanja, ali i poslovođe iz prodavaonica koji su mentori našim učenicima na praktičnoj nastavi da razmisle, koliko su brze promjene na tržištu i koliko svi moramo svakodnevno učiti kako bismo bili ukorak s novim naraštajima učenika i novim izazovima koji dolaze. Cjeloživotno učenje danas je imperativ u svim zanimanjima, promjene traže od prodavača da se stalno usavršavaju, i to psihički, stručno i tjelesno kako bi lakše mogli udovoljiti potrebama i željama kupaca i profe-

28

Suvremena trgovina 6(42)

sionalno obaviti svoj posao. Od prodavača kupci danas traže da ih savjetuje o korisnosti proizvoda koji kupuju, ali isto tako kupcima je bitno da se ugodno osjećaju u prodajnome prostoru. Sve to prodavač će moći odraditi u prodavaonici ako ima znanja, vještina, ali i usklađenu verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Jer, kupac vidi sve! Ako u prvim sekundama kupac stekne loš dojam o prodavaču zbog njegovog lošega držanja tijela, neprimjerenog tona glasa ili lica bez osmijeha, puno teže će realizirati prodaju. U svakoj fazi prodajnoga razgovora prodavač mora biti potpuno orijentiran na kupca. Svaki kupac je drugačiji i mora se primijeniti subjektivistički pristup. Ne možemo odrediti koja je faza razgovora najvažnija, jer sve su jednako važne, a je li prodavač odradio dobro svoj posao, vrlo brzo će dobiti odgovor kupca. Ako se kupac ponovno vrati u prodavaonicu i još pohvali rad prodavača, to je onda najveća nagrada za njegov rad. Zajedničkim radom profesora i poslovođa u prodavaonici u obrazovanju novih naraštaja prodavača zasigurno ćemo odgojiti prodavače koji vole svoj posao i predano ga rade. Jer svijet trgovine je čaroban, a prodavači su ti koji u prodavaonici stvaraju čaroliju u kojoj uživaju kupci. Jer kupac je kralj i zaslužuje da se prodavači prema njemu tako ponašaju.

Najavljenu temu Učeničke zadruge, primjer poduzetništva predstavila je prof.Mirjana Pavičić.

Kroz temu zadruge posebno se razvijaju i njeguju radne navike, radne vrijednosti i kreativnost, stječu znanje i svijest o načinima i potrebi očuvanja prirode kao i njegovanja kulturne baštine. Cilj je upoznati nove tehnike kreativnog izražavanja te stvaranja preduvjeta za prijenos i praktičnu primjenu znanja u životu i lokalnoj sredini, odnosno na tržištu rada, razvijati ljubav prema prirodi i vrijednostima koje je čovjek stvorio svojim radom te svijesti o nužnosti očuvanja ravnoteže u prirodi, zaštite okoliša i njegovanja baštine. Omogućiti razvitak sposobnosti i ostvarenje osobnih interesa, a time i samopotvrđivanje te spoznaju vlastitih sklonosti i sposobnosti. Kroz kvalitetno poduzetništvo, i na taj način, sudjelovati u gospodarstvu zemlje, zahvaljujući edukaciji učitelja i profesora, koji kroz praktičnu i teorijsku nastavu pripremaju buduće naraštaje za zahtjevno tržište.

Sanja Kelava, viša stručna savjetnica za ekonomiju, trgovinu i poslovnu administraciju Božica Uroić, prof. savjetnik Mirjana Pavičić, prof.

NAJVEĆA POSLOVNO-SAJAMSKA PRIREDBA U REGIJI

51.

Bi

z

us

S

Pl

MO

S

MO

11

.

.

18 20 J A A N I AM JN V E AJ RU O I S S L LJSK

-1

6.

MO

MO S

Do

ST eh

m

MO

ST ur

MOS Biz - poslovne usluge i poslovne prilike u inozem vu MOS Teh - oprema i materijali za obrtništvo i indu riju MOS Tur - kamping i karavaning, turizam i prehrana MOS Plus - proizvodi široke potrošnje MOS Dom - gradnja i obnova doma

ww

w.

ce

-se

jem

.si

CE

www.suvremena.hr

29

gospodarstvo

Kako do samodostatnosti?

Na zelenim tržnicama i u trgovinama može se tako pronaći argentinski limun, španjolske jagode, rajčice i paprike, austrijski luk ili talijanski krumpir, talijanske jabuke ili makedonsko grožđe. Najmanje je voća iz domaće proizvodnje. Voćarstvo se u nas predugo nije doživljavalo kao grana proizvodnje u koju vrijedi ulagati.

Jedino voće u kojem je Hrvatska samodostatna je mandarina, pa donekle i jabuka.

Ostaloga voća uvozimo u prosjeku između 90 i 95 posto. Stručnjaci iz područja agrara tvrde da je na uvoz voća u proteklim godinama državne samostalnosti utrošeno znatno više od tri milijarde eura. Samo ove godine je na uvoz voća i povrća „otišlo“ više od 300 milijuna eura.

U isto vrijeme naglašavaju da bi, prema nekim procjenama koje su izradili u Hrvatskoj voćarskoj zajednici, bilo potrebno samo jednu milijardu eura ulaganja u voćarstvo da bismo se oslobodili uvoza onog voća koje možemo doma proizvoditi. Ako se nastavi s ulaganjima u voćarstvo, te se poveća interes mladih ljudi za tim poslom, u idućih pet-šest godina Hrvatska bi mogla biti samodostatna u čak 70 posto potrošnje voća. Ovo tim više što je, uz Francusku i Italiju, Hrvatska jedina zemlja u Europi koja ima preduvjete za uzgoj i kontinentalnog i mediteranskog i suptropskog voća. Međutim, Hrvatska je u toj grupi na zadnjemu mjestu. Moramo se zapitati - ZAŠTO? Slična su razmišljanja i u Zajednici udruga hrvatskih povrćara. Sve dosadašnje analize pokazuju da bi Hrvatska s današnjim tempom ulaganja mogla samodostatnost u 80 posto potrošnje povrća postići u roku

od samo dvije do tri godine. Ovo tim više što krajnji korisnici, građani i veletrgovci, sve više traže domaće povrće. Ono što svakako otežava stanje je što u domaćem povrtlarstvu nedostaje mreža u koju bi se povezali povrtlari iz cijele zemlje.

Komaparativne prednosti Hrvatska ima komparativne prednosti u proizvodnji jabuka, mandarina, višanja, a kada je riječ o povrću u prvom redu su to zelje, češnjak, rajčica i dr., istaknula je Katja Logatcheva sa sveučilišta u Wageningenu, koja je jedna od koautorica studije o faktorima uspješnosti ovog sektora. Hrvatski sektor voća i povrća ima dobru perspektivu i potencijal za ostvarenje rasta i uspješne proizvodnje, a trendovi potrošnje u EU su stabilni, dok domaće tržište s domaćom potrošnjom i turizmom ima mogućnosti daljnjeg razvoja.

Domaća potrošnja je i dalje najznačajniji pokretač za ovaj sektor. Unatoč tome Hrvatska je i dalje veliki uvoznik voća i povrća, a sektor godišnje na uvoz potroši oko 300 milijuna eura, dok je vrijednost domaće proizvodnje oko 155 milijuna eura (bez krumpira, grožđa i maslina), naglašeno je na forumu „Izazovi razvoja sektora voća i povrća u Hrvatskoj“, održanom početkom studenoga ove godine. Hrvatska, naime, proizvodi 157.000 tona povrće i 130.000 tona voća, no to je još uvijek nedovoljno iako su potencijalni za povećanje proizvodnje ogromni. Čak 70 posto proizvodnje povrća odvija se u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je voće, posebice agrumi, dominantno u području primorske Hrvatske.

Cijene maslaca i dalje rastu u Njemačkoj Indeks potrošačkih cijena za maslac

Ukupni indeks potrošačkih cijena

EU aktivno podupire sektor voća i povrća kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i organizaciju tržišta te je postavila četiri važna cilja i to da sektor mora biti konkurentniji i tržišno orijentiran, da je potrebno osigurati da dolazi do manjih udara na farme povezane s krizama u prihodima proizvođača, te kako je potrebno poticati veću potrošnju, kaže neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić.

Na forumu je zaključeno kako je za povećanje konkurentnosti proizvodnje potrebno osigurati veće poljoprivredne posjede jer su sada premali, te osigurati jeftina kreditna sredstava za kupnju zemljišta.

Situacija u maloprodaji ukazuje na visoku konkurenciju i za očekivati je smanjenje marži, pa proizvođači ne mogu očekivati da će moći dobiti više cijene na račun veleprodajnih ili maloprodajnih marži.

Uz to prerađivačka industrija često počiva na uvoznim sirovinama a da bi se mogla osloniti u većoj mjeri na domaće proiz-vođače važno je povećati efikasnost proizvođača, stabilnu proizvodnju, dovoljne količine i cijenu. Za to je potrebno osigurati horizontalnu integraciju poljoprivrednih proizvođača i vertikalnu suradnju u lancu. U odnosu na ostale zemlje članice EU izuzetno mali dio tržišta voća i povrća zauzimaju udruženi proizvođači kroz zadruge i proizvođačke organizacije, zaključeno je na spomenutom forumu. Naše je pitanje: mora li biti tako? (A.G.)

Posljedice „mliječne krize“ Potrošači su zapazili da cijena maslaca raste, i to nezadrživo.

Ulaskom u trgovinu vidljivo je da cijene maslaca rastu i preko 100 posto s tendencijom daljnjeg rasta.

Nažalost, posljedica je to koja se osjeća i šire, konkretno u Njemačkoj. Razlozi porasta cijena različiti su: povećana potražnja na strani potrošača, manje proizvođača mlijeka, nedostatak zaliha i smanjena ponuda uzrokovana lošim vremenskim prilikama u zemljama proizvodnje poput Australije i Novog Zelanda.

Stručnjaci predviđaju da će uskoro doći do blagog pada cijena maslaca, ali ujedno upozoravaju da ne treba računati s cijenama od prije dvije godine, koje se više nikada, po njihovom mišljenju, neće ostvariti.

30

Suvremena trgovina 6(42)

Veletrgovina u vrijeme promjena – kako EU može pomoći?

V

eletrgovina ima izrazito važnu ulogu u vrijednosnom lancu u mnogim sektorima. To se počesto ne vidi, ali je upravo veletrgovina „stroj za radna mjesta“ i igra izuzetno važnu ulogu u posredovanju između proizvođača, uvoznika, industrije, maloprodaje i uslužnih djelatnosti. Važno je dodatno napomenuti da su najvećim dijelom ljudi zaposleni u malim i srednjim poduzećima.

S tehnološkim napretkom, posebno uz pomoć digitalizacije, ali i drugih vanjskih čimbenika, B2B i servisne kompanije moraju ipak preispitati svoju ulogu i poslovne modele u novonastalim okolnostima. Digitalne tehnologije mijenjaju veleprodaju kao i druge dijelove poslovnih procesa i potrebne su nove vještine kako bi se iskoristilo nove izazove

i pridonijelo ukupno povećanoj konkurentnosti EU ekonomije.

duktivnost i konkurentnost radne snage unutar EU“.

Zanimljivo stajalište u tom pogledu izneseno je na nedavno održanim 5. Danima veletrgovine, što ih je organizirao EuroCommerce. „Europski parlament je spreman pojačati napore kako bi se stekle vještine potrebne za transformaciju ekonomije uz pomoć digitalizacije u ukupnoj europskoj industriji i na sektoru usluga. Veleprodaja se mora uključiti u te procese, iskoristiti promjene našeg doba te pridonijeti mnogobrojnim prednostima koje obilježavaju B2B aktivnosti. Kroz promociju digitalnih vještina želimo zaposlenicima i poslovnim ljudima pomoći da u što većoj mjeri prihvate nove tehnologije. EU New Skill Agenda usmjerena je na digitalni fokus i nastoji povećati pro-

U EU postoji oko dva milijuna veleprodajnih kompanija, koje ostvaruju godišnje oko šest bilijuna eura prometa i zapošljavaju 10 milijuna ljudi. Kao krovna organizacija veleprodaje i maloprodaje u EU, EuroCommerce se zalaže da kreatori politike prepoznaju doprinos B2B ukupnom gospodarskom rastu, zaposlenosti i ekonomskom zdravlju unutar EU i ujedno donose mjere i propise koji bi pomogli sektoru trgovine da aktivno sudjeluje i pridonosi zacrtanim ciljevima – učinkovitosti i povećanoj produktivnosti.

Kenneth Bengston, predsjednik EuroCommerce-a, posebno pozdravlja svaku inicijativu koja ide u tom pravcu i podržava trans-

formaciju sektora trgovine – veleprodaje i maloprodaje. „Veleprodaja je ključna za rast i zaposlenost unutar EU. Veleprodajne tvrtke su srce trgovine u prodaji i uslugama, opskrbljujući potrošače proizvodima iz svih dijelova svijeta. Tražimo pomoć EU da pomogne u uklanjanju prepreka tržištima i omogući veletrgovini da jednostavnije uvozi i izvozi dobra i usluge“.

U EuroCommerce-u posebno ističu važnost partnerstva veletrgovine i trgovačkih odnosno poslovnih škola koje bi morale polaznicima osigurati potrebna znanja i vještine kako bi spremnije ulazili u sferu realnog života i bili osposobljeni za velike promjene koje digitalizacija i uopće nove tehnologije nose sa sobom u sektoru ST trgovine. (AG)

Nagrada koja će ti promijeniti život Veliko završno izvlačenje 29.12.2017. na klizalištu u Križevcima!

- sudjeluju računi sva 4 kruga -

2. nagrada

1. nagrada

X12

X12

X12

POKLON BON GORIVO 500 KN

POKLON BON 1.000 KN

X12

POKLON BON 1.000 KN

OPEL ASTRA K ENJOY 1,4

POKLON BON 1.000 KN

OBITELJSKO LJETOVANJE

4 OSOBE 7 DANA

X12

3. nagrada

POKLON BON GORIVO 500 KN

X12

POKLON BON GORIVO 500 KN

sudjeluj kupnjom Stolni margarin 500g

ILI Dorina čokolada 200g ili više

www.suvremena.hr

31

porezi

Osvrt na konferenciju Porezi – Zagreb 2017.

Kako porezima dinamizirati gospodarski rast

piše|prof. dr. sc. Dragan Roller1

Ivana Maletić

P

orezi i porezna politika imaju značajnu ulogu u dinamiziranju gospodarskog rasta, ali to nije uvijek slučaj. Postavlja se pitanje: Da li porezi i porezna politika omogućuju rast ako se propišu odgovarajuće porezne mjere? Dakako, da to ovisi i o svim ostalim čimbenicima unutar gospodarskog okruženja.

Zapravo, treba uvijek početi od početka, a to je odgovor na pitanje što mi želimo i kakva je strategija? Kada znamo što želimo postići, tada možemo propisati sve moguće mjere unutar gospodarske politike, uz uvjet da su uvjeti za to ispunjeni.

Primjerice, ako nema pravne sigurnosti ili nema materijalnih i kadrovskih uvjeta mjerama porezne politike neće se postići željeni rezultat i sl.

Uvodničari, panelisti, predavači, gospodarstvenici i drugi sudionici konferencije „Porezi 2017“ ukazali su na novosti u poreznoj politici: EU, Republike Hrvatske, regionalne i lokalne samouprave, te na probleme s kojima se susreću gospodarstvenici u praksi. Istaknuti su problemi nejednakosti u oporezivanju po-

jedinih kategorija obveznika poreza, posebice kada je riječ o agresivnom poreznom planiranju, neadekvatnoj obučenosti djelatnika porezne uprave, još uvijek nedovoljnoj primjeni suvremenih tehnoloških dostignuća, iako je na tom polju već učinjeno veoma mnogo (fiskalizacija, oslobađanje podnošenja porezne prijave za većinu obveznika poreza na dohodak i sl.).

Osim na poreze gospodarstvenici se žale na fiskalnu presiju parafiskalnih nameta (doprinosa i drugih davanja) koja ponekad u obvezama poduzetnika iznose daleko više nego sami porezi.

Razvoj razmjene usluga na globalnoj razini, proizvodnja proizvoda u milijardama primjeraka, uvođenje tzv. on-line poslovanja odnosno digitalne ekonomije, pružanje usluga putem pametnih telefona predstavlja novi izazov za poduzetnike a i za kreatore nove ekonomske i porezne politike. Imperativ poticanja investicija i novog zapošljavanja, te stalna borba protiv poreznih prijevara i evazije poreza traži nova i nova istraživanja. Odlazak kvalificirane radne snage u inozemstvo traži nove uvjete koji omogućuju bolju poduzetničku klimu, a posebno kada je riječ o samozapošljavanju. Poduzetnički inkubatori su samo prvi korak ka samozapošljavanju. Treba stvoriti nove prostore i uvjete za samozapošljavanje. Valja pri-

mijeniti i nove koncepcije države blagostanja2 (welfare state). Međutim, financijska kriza 2007. – 2011. godine dovodi u pitanje pojedine ciljeve tih koncepcija.

Problemi se nastavljaju. Osobito je velik problem nedovoljnog rješavanja nezaposlenosti mladih. Nezaposlenost mladih, a i inače opća nezaposlenost ugrožava sustav financiranja socijalnih pogodnosti, mirovinski i zdravstveni sustav. Neki se problemi naziru i u budućnosti. Na primjer, nezaposlenost mladih, smanjenje broja djece uz sve brojniju stariju generaciju koja odlazi u mirovinu (Baby Boom generacija3) stvaraju se problemi u budućem financiranju dostignuća države blagostanja. Uska populacijska baza radno aktivnog stanovništva dovodi u pitanje primjenu generacijske solidarnosti u financiranju mirovina, zdravstvenog osiguranja i zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba. Zbog nedostatka sredstava u pitanje dolaze i drugi programi države blagostanja. Posebno su se osjetili programi štednje koje su provele u posljednje vrijeme razvijene zemlje EU: Italija, Nizozemska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo. Bitan su trag ostavile krize u Irskoj, Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj čije se posljedice vide i danas posebno u Grčkoj i Španjolskoj. Italija također ima stanovitih problema. Promjene su se dogodile i u Nordijskim zemljama, posebice u Danskoj i Švedskoj koje su posljednjih trideset godina imale najviše razvijen koncept države blagostanja. Svijetao primjer je Irska koja je prva izašla iz krize promijenivši svoj porezni sustav iz temelja, iako je njezin dotadašnji porezni sustav bio jedan od najmodernijih u Europi. Prosto je nevjerojatno kako je Irska

Redoviti profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Rijeci Više o tome u: Hemerijck, Anton: „Changing Welfare States”, Oxford University Press, UK, 2013., str. 1. do 485. Knjiga sadrži i 850 bibliografskih jedinica plus izvori sa Interneta.

3 Salt, Bernard: „The big tilt: what happens when the boomers bust and the Xers and Ys inherit the earth“, Hardie Grant Books, London, 2011.

1

2

32

Suvremena trgovina 6(42)

kao mala zemlja prihvatila stotine tisuća radnika iz novih članica EU.

stanja. Tzv. socijalna investicijska perspektiva, postaje obrazac za ponovno usmjeravanje procesa blagostanja. To se prije svega odnosi na:

Sve to nameće potrebu za redefiniranjem koncepta države blagostanja, iako su temeljni ciljevi utvrđeni dokumentima EU, međunarodnim konvencijama, odlukama zemalja G20 i dr. Koncept države blagostanja transformira se od ranijeg razdoblja kad je sve bilo temeljeno na zaposlenosti hranitelja obitelji te zaštiti samohranih roditelja i djece. Danas se sve usmjerava prema zapošljavanju dva člana obitelji (engl. „dual earner“). Žene su obrazovanije i sve više učestvuju u zaposlenoj populaciji. Posebno je značajno za funkcioniranje obiteljskog života tzv. „part-time“ zapošljavanje ženske populacije. To podrazumijeva i promjene u radnom i socijalnom zakonodavstvu i načinu funkcioniranja gospodarstva. Odlazak u mirovinu pomiče se prema 70-oj godini. Aktualno umirovljenje sa 67 godina usvojile su mnoge zemlje pa i Republika Hrvatska. Programi cijelo-životnog učenja postaju sve rašireniji. Na taj način dobivamo fleksibilniju radnu snagu za promjene koje se događaju u gospodarstvu. Koncept razvitka novih tehnologija i povrata proizvodnje u matične zemlje (engl. „re-sourcing“), traži obrazovaniju i stručniju radnu snagu. Suvremena informatička i komunikacijska tehnologija omogućava tzv. „rad kod kuće“, što omogućuje i šire tzv. part-time zapošljavanje.

– socijalnu investicijsku strategiju okrenutu djeci i ljepšem djetinjstvu (edukacija i usluge zbrinjavanja), – guranje investicija u ljudske kapitale (cijelo-životno učenje i osposobljavanje), – uravnoteženje sa fleksibilnošću tržišta rada za sve, – pomirenje rada sa životom obitelji, – kasnije i fleksibilno umirovljenje, – integracija imigranata kroz edukaciju i participaciju, – minimalne potpore u dohotku i osposobljavanju propisa o uslugama, – održivo financiranje i oporezivanje, ugrađivanje temelja države blagostanja u fiskalne sustave, uz poboljšanje fiskalne discipline te borba protiv tzv. „poreznih rajeva“ i porezne evazije, – osnaživanje institucijskih mogućnosti i dr.

No bez obzira na krizu, zemlje Europe nastoje poboljšati svoj koncept države blago-

Za realizaciju tih programa postoje niz mogućnosti, od korištenja euro-obvezni-

Guste Santini ca, strukturnih fondova do javnih fondova (računa) socijalnog investiranja. Mnogo toga je definirano u strategiji EU 2020.

Dakako, uz sve moguće što stoji na raspolaganju, potrebno je imati i odgovarajući „socijalni pragmatizam“, kako bi se mogli pomiriti mnogobrojni ciljevi, zahtjevi i kriteriji što se nudi u okviru koncepta države blagostanja. Sve to valja ugraditi u porezni sustav i porezne politike.

Republika Hrvatska ima velike mogućnosti za razvoj na temelju poljoprivrede i šumarstva, ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, ulaganja u obrazovanje i dr. Poreznu politiku treba usmjeriti na maksimalno poticanje samozapošljavanja, posebno mladih. Valja koristiti efikasna iskustva drugih država posebice Danske i Irske. Sve ovo, dakako, ST uz svestranu pomoć fondova EU.

Pretplaćujemo se za 2018. godinu na kompleta časopisa SUVREMENA TRGOVINA.

www.suvremena.hr

SENIKO studio d.o.o.

Nove Rašljice 2, 10090 Zagreb tel./faks: (01) 3499 034, e: info@suvremena.hr



33

marketing

Marketing u franšizi priše|doc. dr. sc. Aleksandar Erceg

M

arketing u franšiznom sistemu moguće je promatrati sa sva stajališta: marketing davatelja franšize i marketing primatelja franšize.

Kako je davatelj franšize tvrtka koja pokreće i vodi franšizni sistem prvo ćemo obraditi njegove marketinške aktivnosti.

Marketing franšiznog sistema – davatelj franšize Glavna svrha marketinga davatelja franšize je povećati svijest o franšizi između potencijalnih primatelja franšiza, potaknuti njihov interes za franšizu i potaknuti ih da kupe franšize. Potrebno je imati na umu kako marketing franšiznog sistema treba biti u potpunosti odualen od vaših uobičajenih marketinških aktivnosti s ciljem povećanja svijesti o vašem franšiznom poslovanju i motiviranja krajnjih kupaca da kupuju vaše proizvode ili usluge. Iako se marketing franšiznog sistema i marketing poslovanja mogu međusobno nadopunjavati, ove dvije marketinške aktivnosti treba planirati, implementirati i vrednovati neovisno jedna od druge.

Marketinške aktivnosti franšiznog sistema imaju dva cilja: izgradnja jakog brenda i privlačenje kupaca njihovih proizvoda i usluga kao i kupaca franšize. Izgradnja snažnog brenda zahtijeva od davatelja franšize slanje dosljednih poruka budućim i aktualnim korisnicima njihovih proizvoda i usluga. Iz tog razloga davatelji franšize u dobro osmišljenim i postavljenim franšiznim sustavima postavljaju stroga pravila za korištenje njihovih zaštitnih znakova i kontroliraju upotrebu i stvaranje marketinških i reklamnih materijala.

Kako raditi U skladu s činjenicom da je većina franšiza zasnovana na B2C (business-to-cu-

34

Suvremena trgovina 6(42)

stomer) poslovanju, često se dogodi da novi davatelji franšize primjenjuju njihove B2C marketinške vještine u promociji svojih franšiznih sistema. Međutim, marketing davatelja franšize je B2B (business-to-business) marketing. Stoga će mu biti potrebne specifične B2B marketinške vještine kako bi pravilno promovirao svoj franšizni sistem.

Za početak, davatelj franšize treba kreirati jednostavnu marketinšku strategiju i akcijski plan. Postoje brojne metodologije i alati za pripremu marketinške strategije.

Davatelj može odabrati bilo koju koja će mu omogućiti definiranje osnovnih elemenata franšizne strategije na jasan, potpun i učinkovit način. Davatelj treba definirati strateške marketinške izbore (ciljevi, tipovi strategije, ciljna segmentacija, diferencijacija i konkurentske prednosti, pozicioniranje, itd.), marketing mix (7P) i alate za nadziranje i ocjenjivanje provođenja strategije.

Budući da se marketinška strategija obično priprema za srednjoročno i dugoročno razdoblje, davatelj franšiza treba ipak razviti i kratkoročni akcijski plan izvršenja. Potrebno je stoga opisati marketinške aktivnosti, mjere i kanale kao i odgovorne ljude za provedbu istih, resurse, raspored i ciljeve koji se žele ostvariti provedbom kratkoročnog akcijskog plana.

Dobro oblikovani marketinški akcijski plan ne samo da treba jasno definirati provedbu marketinških aktivnosti, već treba pokazati odnos svake marketinške mjere s odredbama marketinške strategije. Potrebno je istaknuti kako se mjere marketinga franšiznog sistema mogu razlikovati ovisno o davatelju franšize.

No neke od najčešće korištenih su sljedeće: kratka franšizna brošura, detaljna franšizna brošura, franšizni izložbeni štand na sajmu franšize, internetska stranica itd. Ove mjere predstavljaju minimalni skup bitnih mjera franšize marketinga koji se po potrebi mogu nadopuniti drugim mjera.

Što je uključeno u marketing davatelja franšize

Zaštitni znakovi i marketinški materijali Davatelji franšize ulažu značajne napore te imaju velike troškove kako bi razvili ime svojeg proizvoda ili usluge, stvorili identitet ili „osobnost marke“ te osigurali njihovu pravnu zaštitu. Za zdravlje franšiznog sustava, stoga je važno da primatelji franšize koriste odobrene zaštitne znakove franšiznog sistema u skladu s utvrđenim smjernicama.

Zlouporaba zaštitnih znakova može štetiti marki i ugroziti poslovanje primatelja franšize. Davatelji franšize najčešće daju primateljima franšize svoje zaštitne znakove u elektronskom obliku, uz uvjet da se isti ne mogu mijenjati na bilo koji način. Veliki i poznati franšizni sistemi osiguravaju svojim primateljima franšize predloške marketinških i promotivnih materijala koje primatelj franšize može prilagođavati svojem lokalnom tržištu. U franšiznim sistemima u kojima primatelj franšize ima mogućnost kreiranja marketinškog materijala, iste mora dati na odobrenje davatelju franšize prije nego ih počne koristiti.

Marketing davatelja franšize Većina davatelja franšize ima kreiran marketinški plan za cjelokupni franšizni sistem. Nacionalni marketing plan obično uključuje promotivne kampanje, reklame za televiziju i radio, internetsko oglašavanje, aktivnosti na društvenim mrežama, odnose s javnošću te direktno oglašavanje. Za izgradnju franšiznog sistema, davatelji moraju razviti marketinški plan koji identificira ciljno tržite njihovog programa i kreira marketinške aktivnosti koje će biti korištene za re-

grutiranje i razvoj potencijalnih primatelja franšize.

tarne proizvodima i uslugama franšiznog sistema.

• Proizvod – Prva faza u marketing planu davatelja franšize je odabir proizvoda odnosno koju vrstu franšize će nuditi. Davatelj se može odlučiti između dvije vrste i to: franšiza distribucije proizvoda i franšiza poslovnog formata. Pri franšizi distribucije proizvoda, primatelj franšize obično prodaje proizvod koji je proizveo davatelj franšize.

Proizvodi koji se prodaju u franšizama distribucije proizvoda obično prije prodaje zahtijevaju pripremne radnje primatelja franšize ili dodatne usluge nakon prodaje. U franšizi distribucije proizvoda, davatelj franšize licencira svoje trgovačko ime i logotip primatelju franšize, no ne osigurava sustav za poslovanje. U franšizi poslovnog formata primatelj franšize se koristi trgovačkim imenom i logom davatelja te dobiva kompletan sustav za poslovanje i isporučivanje proizvoda ili usluga. U ovom tipu franšize davatelj franšize daje primatelju franšize priručnik za poslovanje koji sadrži informacije o tome kako i gdje naručiti potrebne proizvode, kako pripremiti proizvode i kako ih prezentirati kupcima – cjelokupni sistem poslovanja.

• Regrutacija – Marketing plan davatelja franšize mora odrediti način komuniciranja s potencijalnim primateljima franšize. Franšizni sistem se treba promovirati u časopisima koji su vezani za vaš industrijski sektor ili u časopisima koji su specijalizirani za franšizno poslovanje. Davatelj treba koristiti svoj web-site i društvene mreže za prezentaciju svojeg franšiznog sistema i koristi koje potencijalni primatelj može imati.

• Prihodi – Marketinški plan davatelja franšize treba odrediti prihode i troškove. Davatelj franšize treba odrediti proračun za regrutiranje primatelja franšize koji će pokriti promociju i ostale troškove prodaje. Na strani prihoda programa, franšiza distribucije proizvoda će osigurati brojne jednokratne uplate svakog primatelja franšize. Primatelji franšize poslovnog formata plaćaju ulaznu pristojbu i tantijeme tijekom trajanja ugovora koji su vezani za rezultate poslovanja. No potrebno je istaknuti kako je od tantijema potrebno pokriti troškove neprekidne potpore primateljima franšize.

• Pokretanje franšiznog sistema – Za davatelja franšize iznimno je bitan brzi rast sistema. Snaga franšize dolazi iz koristi od promocije i grupnih olakšica za nabavu te snage brenda poznatog franšiznog imena. Te koristi nisu vidljive dok sistem raste. Stoga marketing plan davatelja franšize mora identificirati potencijalne primatelje franšize koje može brzo regrutirati u sistem. To mogu biti bivši zaposlenici ili druge tvrtke koje nude proizvode i usluge koje su komplemen-

• Savjetovanje – Ukoliko davatelj franšize nema dovoljno vlastitih resursa za provođenje marketinškog programa za privlačenje potencijalnih primatelja franšize, može koristiti usluge konzultanata koji su specijalizirani za marketing franšiza. Oni pružaju vrijednu potporu malim tvrtkama u ranim fazama franšiznog razvoja provođenjem ključnih marketinških aktivnosti brže nego što bi to napravio davatelj franšize.

Marketinški kanali Davatelju franšize na raspolaganju su određeni marketinški kanali koji su vrlo popularni u franšiznom poslovanju: • Internet – davatelji trebaju prezentirati svoj franšizni sistem na web-siteu. Treba iskoristit personifikaciju, povezanost s igrama i ostale moderne trendove angažmana posjetitelja kako bi napravili franšizni web-site što je moguće više atraktivno. Davatelj treba iskoristiti mogućnosti koje pruža optimalizacije pretraživača (eng. Search engine optimization – SEO) i internetsko oglašavanje kako bi privukao što je više moguće potencijalnih kandidata na svoj web-site.

• Društvene mreže – kreiranjem profila na značajnim društvenim mrežama te primjenom društvenih marketinških tehnika davatelj franšize može komunicirati sa svojim pratiteljima te osigurati zanimljiv sadržaj te uključiti pratitelje u razne diskusije, igre i slično.

• Sajmovi franšiza i ostali slični događaji – ovaj kanal namijenjen uspostavljanju direktnog kontakta s potencijalnim primateljima franšize i još uvijek predstavlja vrlo važan alat u marketingu franšize. Davatelj treba iden-

tificirati glavne franšizne događaje na njegovom ciljnom tržištu razvoja, pripremiti se pažljivo, sudjelovati te pratiti uspostavljene kontakte tijekom događanja.

• Franšizni katalozi – na većini tržišta Internet katalozi su zamijenili tiskane kataloge prije dosta vremena. U mnogim državama prisustvo u lokalnim Internet franšiznim katalozima je obaveza za davatelja koji želi ući na to tržište. Dodatno tome, vlasnici takvih franšiznih kataloga imaju velike baze podataka potencijalnih primatelja franšize koji se mogu koristiti u daljnjoj promociji franšiznog sistema.

• Specijalizirani časopisi – ukoliko davatelj franšize želi pronaći primatelje franšize koje zanima poslovanje u njihovom industrijskom sektoru tada treba koristiti specijalizirane medijske kanale (web-site, časopise, novine, forume, blogove, itd.) koji su poveazni s tim sektorom.

• Trenutni primatelji franšize – davatelj treba koristiti svoje kontakte što je više moguće za promociju franšiznog sistema. Zadovoljni primatelji franšize koji promoviraju franšizni sistem je najbolji način privlačenja novih primatelja.

Davatelj treba opremiti svoje primatelje s jednostavnim marketinškim alatima te ih ohrabriti za „širenje riječi“ o davateljevom franšiznom sistemu.

• Franšizni brokeri – tvrtke koje djeluju na komercijalnoj osnovi i vrlo su učinkovite po pitanju generiranja potencijalnih kupaca franšize. Brokeri koji su dugo prisutni na tržištu u mogućnosti su generirati veliki broj kvalitetnih potencijalnih primatelja franšize u vrlo kratkom razdoblju zahvaljujući činjenici da posjeduju bazu i kontakte potencijalnih primatelja franwww.suvremena.hr

35

marketing

marketinškog fonda dobiti od trenutnih primatelja sustava. Ako su primatelji spremni podijeliti informacije o upotrebi sredstava iz marketinškog fonda, potencijalni primatelj može zaključiti kako svi oni imaju koristi od marketinškog fonda. No, ako nisu spremni podijeliti informacije, to je znak potencijalnom primatelju da bolje istraži to pitanje i pričeka s donošenjem odluke o ulasku franšiznu investiciju.

Slika 1: Marketing mix franšiznog poslovanja

Slika 2: Elementi uspješnog marketing programa franšiznog sistema

Jedan od ključnih razloga za kupnju franšize i plaćanje tantijema predstavlja korist koju primatelj franšize dobiva snažnim marketinškim programom franšize. Takvi programi osiguravaju prednosti postojanjem zajedničkog fonda namijenjenog građenju brenda i privlačenju kupaca. Većina franšiznih marketinških programa zahtijeva od svakog primatelja franšize uplatu ili fiksnog mjesečnog iznosa ili određenog postotka bruto prodaje u fond. Novcem obično upravlja davatelj franšize, a primatelj često ima neku vrstu kontrole. Marketinški fond kreiran od uplata primatelja franšize koristi se u prvom redu za tri stvari koje čine marketinški mix franšiznog poslovanja (Slika 1).

Uključivanje primatelja u svaki korak marketinškog procesa Traženje povratnih informacija od primatelja i zaposlenika Upravljanje marketinškim aktivnostima

Kreiranje promotivnih materijala

Kupovina prostora za promociju u medijima

Poticanje učinkovite provedbe kampanje na razini primatelja Testiranje, ocjenjivanje i prilagođavanje prema potrebi Ohrabrivanje primatelja franšize na zajednički rad

USlika cilju ocjenjivanja uspješnosti marketinškog programa franšiznog sustava, potencijalni primatelj 2. Elementi uspješnog marketing programa franšiznog treba dobiti odgovore na pitanja o rezultatima marketinških napora sustava. Potencijalni primatelj sistema. treba postaviti pitanja bi li napravili nešto drugačije da ponovno rade i ako da zašto, dobivaju li dobre rezultate za uložena sredstava i slično. Također treba imati na umu da će i on vjerojatno biti nezadovoljan ako je većina trenutnih primatelja nezadovoljna trenutnim marketinškim programom.

Neuspješan marketinški program možeketinškog predstavljati velik problem za potencijalni uspjeh poslovanja. ta primatelja franšize koristi se u prvom fonda, potencijalni primatelj Osim nacionalnog marketinškog fonda i aktivnosti na nacionalnoj razini, primatelj je često u obvezi može zaključiti kako svi oni imaju koriredu za tri stvari provoditi koje čine marketinšaktivnosti na lokalnoj razini, odnosno na razini svoje lokacije. Obveze marketinških na lokalnoj razini pokrivene na razini ugovorafonda. o franšizi.No, Aktivnosti uključuju od marketinškog ako nisu ki mix franšiznogaktivnosti poslovanja (Slika 1).često susti suradnju sa školama, lokalnim novinama i raznim aktivnostima koje se događaju u mjestu gdje se spremni podijeliti informacije, to je znak nalazi franšiza i koje uključuju Marketinški program franšize može demografsku skupinu potencijalnih kupaca. Za sve aktivnosti koje potencijalnom boljei istraži primatelj provodi na lokalnoj razini, davatelj daje suglasnostprimatelju za provođenje da programa nadzire način objavljivati promotivne na lo- materijala, način objave). Velik broj franšiznih sustava ima gotove provođenjaporuke (izgled promotivnih to pitanje i pričeka s donošenjem odluke predloške kojima se primatelji mogu koristiti u svojim lokalnim promotivnim aktivnostima. kalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razi-

Marketinški program franšize može objavljivati promotivne poruke na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini, ovisno o ukupnom iznosu novca i ciljevima koji se nastoje postići promocijom. Pri pregovorima o franšizi, davatelj treba biti spreman objasniti sve detalje o načinu rada marketinškog programa franšize za koju je potencijalni primatelj zainteresiran. Marketinški program franšize uobičajen je u franšizi i ako se njima pravilno upravlja, donosi dugoročne prednosti i davatelju i primatelju franšize. Davatelj franšize obično spremno prezentira informacije o provedenim marketinškim naporima potencijalnom primatelju franšize kako bi mu ukazao na važnost marketinškog fonda sustava. Te informacije mogu potencijalnom primatelju pomoći pri kreiranju mišljenja o kvaliteti rada davatelja franšize. Potencijalni primatelj treba zatražiti na pregled marketinške upute davatelja franšize. Upute mogu ukazati na moguće strategije kojima se sustav koristi za unapređenje nastupa primatelja franšize na tržištu. Postojanje uputa ukazuje na ozbiljnost poslovanja davatelja franšize te na to da su usavršili svoj sustav do točke gdje imaju sve dokumentirano u uputama i ostalim alatima potpore. Potencijalni primatelj treba dobiti informaciju koji su načini kontrole korištenja sredstava iz marketinškog fonda i davanja prijedloga za njegovo korištenje. Iako su gotovo svi marketinški fondovi pod direktnom kontrolom davatelja franšize, postoje znatne razlike koliko primatelj franšize može utjecati na donošenje konačne odluke o upotrebi sredstava. Potencijalni će primatelj najbolje informacije o korištenju sredstava iz

Slika 1. Marketing mix franšiznog poslovanja

šize. Davatelji bi trebali identificirati takve brokere koji posluju na ciljnom tržištu te ocijeniti mogućnosti suradnje s njima.

• Franšizne udruge – nacionalne franšizne udruge i slične organizacije posvećene promociji franšiznog poslovanja postoje u gotovo svim zemljama svijeta. Članstvo u takvoj asocijaciji ili partnerstvo s takvom organizacijom povećava kredibilitet davatelja franšize te omogućava korištenje njihovih komunikacijskih kanala za promociju franšiznog sistema.

Prethodno opisani primjeri marketinških kanala su samo neki od potencijalnih kanala koje može koristiti davatelj franšize za promociju franšiznog sistema. Svaki davatelj franšize može koristiti druge kanale za prezentaciju vrijednosti svoje franšizne ponude ciljnom segmentu potencijalnih primatelja franšize. U svakom slučaju, najvažniji cilj svake marketinške aktivnosti franšiznog sistema je stvaranje preduvjeta u povećanje broja upita te povećanje kvalitete potencijalnih primatelja franšize.

Marketing program franšize i primatelj franšize Jedan od ključnih razloga za kupnju franšize i plaćanje tantijema predstavlja korist koju primatelj franšize dobiva snažnim marketinškim programom franšize. Takvi programi osiguravaju prednosti postojanjem zajedničkog fonda namijenjenog građenju brenda i privlačenju kupaca.

Većina franšiznih marketinških programa zahtijeva od svakog primatelja franšize uplatu ili fiksnog mjesečnog iznosa ili određenog postotka bruto prodaje u fond.

Novcem obično upravlja davatelj franšize, a primatelj često ima neku vrstu kontrole. Marketinški fond kreiran od upla-

36

Suvremena trgovina 6(42)

o ulasku franšiznu investiciju. ni, ovisno o ukupnom iznosu novca i ciljeDodatne informacije o franšiznom poslovanju moguće je pročitati u knjizi Franšiza – način pokretanja U poslovanja cilju ocjenjivanja uspješnosti markevima koji se nastoje postići promocijom. poduzetničkog pothvata i strategija rasta autora Aleksandra Ercega u izdanju Ekonomskog u Osijeku.

Pri pregovorima o fakulteta franšizi, davatelj treba tinškog programa franšiznog sustava, pobiti spreman objasniti sve detalje o nači- tencijalni primatelj treba dobiti odgovoDoc. dr. sc. Aleksandar Erceg nu rada marketinškog programa franši- re na pitanja o rezultatima marketinšze za koju je potencijalni primatelj zain- kih napora sustava. Potencijalni primateresiran. Marketinški program franšize telj treba postaviti pitanja bi li napravili uobičajen je u franšizi i ako se njima pra- nešto drugačije da ponovno rade i ako da vilno upravlja, donosi dugoročne predno- zašto, dobivaju li dobre rezultate za uložesti i davatelju i primatelju franšize. Da- na sredstava i slično. Također treba imavatelj franšize obično spremno prezenti- ti na umu da će i on vjerojatno biti nezara informacije o provedenim marketinš- dovoljan ako je većina trenutnih primakim naporima potencijalnom primatelju telja nezadovoljna trenutnim marketinšfranšize kako bi mu ukazao na važnost kim programom. Neuspješan marketinšmarketinškog fonda sustava. Te infor- ki program može predstavljati velik promacije mogu potencijalnom primatelju blem za potencijalni uspjeh poslovanja. pomoći pri kreiranju mišljenja o kvali- Osim nacionalnog marketinškog fonda i teti rada davatelja franšize. aktivnosti na nacionalnoj razini, primaPotencijalni primatelj treba zatražiti na pregled marketinške upute davatelja franšize. Upute mogu ukazati na moguće strategije kojima se sustav koristi za unapređenje nastupa primatelja franšize na tržištu. Postojanje uputa ukazuje na ozbiljnost poslovanja davatelja franšize te na to da su usavršili svoj sustav do točke gdje imaju sve dokumentirano u uputama i ostalim alatima potpore. Potencijalni primatelj treba dobiti informaciju koji su načini kontrole korištenja sredstava iz marketinškog fonda i davanja prijedloga za njegovo korištenje. Iako su gotovo svi marketinški fondovi pod direktnom kontrolom davatelja franšize, postoje znatne razlike koliko primatelj franšize može utjecati na donošenje konačne odluke o upotrebi sredstava. Potencijalni će primatelj najbolje informacije o korištenju sredstava iz marketinškog fonda dobiti od trenutnih primatelja sustava.

Ako su primatelji spremni podijeliti informacije o upotrebi sredstava iz mar-

telj je često u obvezi provoditi aktivnosti na lokalnoj razini, odnosno na razini svoje lokacije. Obveze marketinških aktivnosti na lokalnoj razini često su pokrivene na razini ugovora o franšizi. Aktivnosti uključuju suradnju sa školama, lokalnim novinama i raznim aktivnostima koje se događaju u mjestu gdje se nalazi franšiza i koje uključuju demografsku skupinu potencijalnih kupaca. Za sve aktivnosti koje primatelj provodi na lokalnoj razini, davatelj daje suglasnost za provođenje programa i nadzire način provođenja (izgled promotivnih materijala, način objave). Velik broj franšiznih sustava ima gotove predloške kojima se primatelji mogu koristiti u svojim lokalnim promotivnim aktivnostima.

Dodatne informacije o franšiznom poslovanju moguće je pročitati u knjizi Franšiza – način pokretanja poduzetničkog pothvata i strategija rasta poslovanja, autora Aleksandra Ercega u izdanju EkoST nomskog fakulteta u Osijeku.

FESTIVAL KAVE 14.ZdravALTERMED način života

3.

SLOVENIJA

41. APISLOVENIJA 17. POROKA Dani pčelarstva u Celju Sve za vjenčanje

3.Festival KULINART hrane i pića

Sve za vrt, dom i okoliš

23. FLORA Slovenija, Celjski sajam, 17. i 18. ožujka 2018.

www.ce-sejem.si

www.suvremena.hr

37

gospodarstvo

Razumijevanje potrošača – Consumer Insight - 2 piše|prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek

C

onsumer Insight (CI) ili „uvid u dušu potrošača“ početak je svake uspješne priče u marketingu. Da se posjetimo iz prošlog broja. CI je skup motivacija, emocija i osobnog iskustva, odnosno životne vrijednosti koje se stvaraju iskustvom, obrazovanjem, odgojem.

To je veza s potrošačima, na temelju koje se kroji proizvod, komunikacije kao završnica cijelog procesa kojeg nazivamo branding. U taj kompleks nije lako ni prodrijeti. Kako do toga doći i kako se to u praksi u komunikacijama manifestira, pokušajmo to dokučiti.

Specifičnosti u oglašavanju Kad se spoje CI i brend, onda smo pogodili pravu komunikaciju, jer će to potrošač doživjeti kao relevantno za njega, za njegove želje, stremljenja, mogućnosti.

Ljudi ne kupuju samo ono što moraju,

38

Suvremena trgovina 6(42)

već i što žele, jer imaju svoje preferencije, osjećaje. Zašto baš neku kravatu, zašto baš taj auto, tu haljinu, to pivo...? Znači da je svaka prodaja osobna, a iz toga slijedi da oglas nije pod kontrolom oglašivača, već potrošača. Zato se CI-om inspiriraju ljudi u marketingu, kao i oni koji rade na razvoju proizvoda, pakiranja, komunikacijskim djelatnostima. Ali to je i inspiracija za vas pojedinačno – bilo da ste glavni menadžer u poduzeću (jer ono zavisi od potrošača), u marketingu, dizajner, kreativni direktor, pisac tekstova (copywriter), tehnolog u razvoju, account planer u agenciji, prodavač. Kod onih uspješnih inspiracija dolazi baš od CI. Nekada je marketing bio okrenut proizvodu, unikatnosti, prednostima. To su tzv. prodajne propozicije (UPS) koje je zagovarao R. Revers (Reality in Advertising, Knopf, NY, 1961.). Takovo stajalište se može razumjeti, jer je nastalo u doba kad je potrošač bio gladan informacija.

Kad je došlo do saturacije, javlja se veća potreba za diferenciranjem i fokusiranjem na ono gdje osjećamo da smo najjači. Tako je prednost dobilo pozicioniranje, jer brend je uspješan ako je superioran u glavi potrošača. Brend postaje ideja, sociološki i kulturološki fenomen, distinktivno obilježje identiteta, jer se na temelju poistovjećivanja s brendom može procjenjivati kakovi smo, kakove su nam vrijednosti. Zato spoj CI i bredna stvara pobjednika na tržištu.

Evo i jednog prikladnog primjera. Osobno mi imponira pristup Leo Burnett-a koji je još pedesetih lansirao jednu od najuspješnijih kampanja u 20 stoljeću – Marlboro.

Nije govorio o cigaretama, prednostima proizvoda. Na ekranima, oglasima, plakatima pojavljuje se cowboy koji simbolizira nešto o čemu Amerikanci sanjaju i čemu teže – veliki horizont, otvoreni prostor, sloboda, nezavisnost, snaga i zamislite – čist zrak. Kakav paradoks! Cigarete i čisti zrak... A tek uspjeh!

Ljudi izbjegavaju oglase ako nisu zanimljivi i ako ih se ne tiču. Oglasi nas mogu zabavljati, ali to nije dovoljno. To služi samo za skretanje pozornosti. Vi ćete usvojiti oglas koji je važan za vas, koji se nalazi na liniji vaše osobne istine. Još više ćete ga pamtiti i usvojiti, ako je pogođena vaša emocionalna crta. Pogledajte sljedeće primjere.

U Nike-u je ta crta „Just do it“ – imaš tijelo, a evo ti oprema kao u slavnih i – ajdmo! Ili kod J&J će mama biti sretna kad nema više suza – a po cijelom svijetu kažu – „No more tears“. Ili nekad je Lee imao slogan – „The brand that fits“. Vidjeli su kako se mi potrošači mučimo s time – je li nam broj i kroj odgovara. Ili VW je u SAD postao relevantan tek kad su to bila „Druga kola u familiji“. Ovi primjeri nisu samo nešto što je funkcionalna potreba, već i nešto u što ljudi vjeruju, a kod VW je bila riječ o statusnom pitanju. Naime, ranije je vlasnik VW bube bio onaj koji nije imao novaca, pa sad znači da ima novce i za druga kola... Tipično američki.

Svi oglašivači teže da uspiju. Završetak procesa – oglašavanje mora se osloniti na CI, jer je oglašavanje potrošačima i namijenjeno. Zato zaboravite hvalospjeve – ja sam najbolji, najjači, naj...

Kako doći do CI? Polazište U današnje vrijeme smo suočeni sa brzim promjenama na svim razinama života.

Prošlo je vrijeme stabilnosti, jer se svijet brzo mijenja. Pobjeđuju oni koji se brže prilagođavaju tim promjenama, koji ih i anticipiraju, koji su fleksibilni i brzo odgovaraju izazovima. Javljaju se nove prilike i treba ih iskoristiti prije drugih, kako bi se održala konkurentnost i išlo naprijed. Istovremeno imamo sve manje vremena, ali to nas baš tjera da ne zaspimo.

Oni koji pogađaju CI, katkad to rade vrlo brzo, dok je za većinu potrebna postepenost. Nisu svi S. Jobs ili Zukerberger, ali ta dualica su itekako pogodili CI, iako su išli popriječenim putem.

Idemo li klasičnim putem, onda se držimo već poznatih metoda istraživanja tržišta. To mogu biti primarna istraživanja koje u nekim slučajevima radimo sami ili se naručuju i plaćaju za to specijaliziranim institucijama. Sekundarna su ona koja su dostupna putem javnih publikacija ili izdanja pojedinih institucija.

Informacije i analize su važne da bismo locirali i segmentirali potrošače, procijenili njihov potencijal. Prvi osjećaj je najčešće subjektivan, pa zato moramo objektivizirati, ići prema faktima – kako je tržište veliko, za koga je, kakovi su trendovi, konkurencija, pozicija brenda. To su podaci u koje se treba uklopiti CI. Kada se stvori dobra osnova, to je onda i dobra startna pozicija. Nakon toga se lijevak inforamcije suzuje u liniju koja ide prema CI. Informacije su karta tržišta koje su na meti istraživanja. Važno je da se utvrdi ciljana skupina, segmenti koji su nam relevantni. Zato ljude svrstavamo u pojedine grupe kako bi mogli s njima komunicirati što efikasnije i osmišljenije poznavajući njihove temeljne karakteristike. Bilo da su to geografska područja, demografske osobine, profesije, životni stil, običaji (posebno u hrani), sklonosti (naročito kod automobila – Volvo je sigurnost, a drugi su sportski, pouzdani, moderni, ekološki, statusni simboli...).

Osim definiranih segmenata po karakteristikama, za svjetsko tržište posebna se važnost daje životnom stilu, odnosno onima koji preferiraju posebnosti u pojedinim područjima kao što je oblačenje, kreativno kulinarstvo, sportske aktivnosti, kompjutorske igre i dr. Tada su nam cilj oni koji vole kreativnost, koji se oblače u „casual“ varijantu, oni koji... itd.

Pazite, nisu svi potrošači koji pripadaju određenom segmentu isti ili slični, ali imaju nešto zajedničko. Primjerice, svjedok sam u nekoliko navrata analize profila potrošača koji se služe internetskim receptima za kulinarstvo. Neki su samci, zatim majka s troje djece, zatim zaposlene domaćice... Taj naoko heterogeni skup osoba dobio je naziv „personas“, ali svima im je zajedničko ne samo praktičnost već i potraga za novim, kreativnim receptima.

U području turizma razvio se pokret „foodis“ u kojem su ljudi različitih profila, ali zajedničko im je potraga za dobrom hranom, autentičnim i originalnim receptima, imaju svoje web stranice, u vezi su...

Iako smo puni informacija, mi još nismo doprli do razumijevanja potrošača i uvida u razloge njihovog ponašanja. Zato treba napraviti skok iz svijeta podataka u svijet hipoteza. Tada nastupa sposobnost koja proizlazi iz kreativnosti, intuicije, upornosti, kako bi se došlo odgovora na ZAŠTO. Do fakata može prodrijeti svatko tko za to ima resurse u sredstvima,

financijama i kadrovima, ali ono pravo što stvara prednost pred konkurencijom je – CI. Kad smo došli do CI, ipak to još uvijek nije gotovo. Lideri su ti koji kanaliziraju timove da se iz toga rodi – proizvod, pakiranje, oglašavanje koje korespondira s CI, uvidom u dušu potrošača. Tako da oni koji upotrebljavaju proizvod, koji slijede brend, dobiju osjećaj da je to za njih, pa se poduzima sve da to i osjete. To je taj integralni proces koji spaja CI i ono što se za potrošača stvara.

Treba imati na umu da se tržišta razlikuju, pa se ne može uvijek automatski prenijeti iz jednog u drugo, što je osobito izraženo kod prehrane.

Primjerice, Jell’O koji je General Foods lansirao oko 1970. kao lagani desert u SAD, proziran je, njiše se na tanjuru, pa su ga potrošači prihvatili kao lagano, ukusno jelo koje izaziva veselje za stolom.

Pokušaj da se 2001. to lansira na naše tržište nije uspio, ali ni razlozi nisu još do kraja rasvijetljeni. Možda je predstavljen veoma funkcionalno, ali u SAD-u kad dršće na tanjuru, djeca se smiješe... No, u svakom slučaju, ono što je izazvalo prijelomnu točku kod američkih potrošača, nije i kod nas, pa je publika ostala indiferentna.

Osobni pristup Znanstvenici koji isključivo brane heuristički pristup, često su u nedoumici nad Einsteinovom konstatacijom da se najviši rang zadatka fizičara koji teže da dostignu univerzalni zakon prema kojem je kozmos građen, postiže čistom dedukcijom. Nema logičnog traga, prema tome – u pitanju je samo intuicija koja počiva na osobnim sposobnostima i iskustvu. Tim putem može se kretati i na području tragova koji idu prema CI. No, ne pada sve „iz vedra neba“. Potrebna su i predznanja koja proističu iz istraživanja. U primarnim istraživanjima, radi dobivanja uvida u potrošačevo mišljenje, osjećaje, emocije, motive, stavove, najviše su prisutni dubinski intervjui i fokus grupe. Moja je preporuka da to vode trenirani, profesionalni intervjuisti. Ne treba ni na tome stati, već krenuti i u osobno istraživanje.

No i u osobnom pristupu su potrebne vještine, ali i kreativnost, te intuicija kako bi se prodrlo u dušu potrošača. Spomewww.suvremena.hr

39

marketing

Promatranje Osobno provodim mnogo vremena u prodavaonicama, gdje promatram ljude kako kupuju, pitam ako želim nešto saznati. Naučio sam da su najbolja pitanja ona kad tražim savjet od onoga koji nešto kupuje. Onda je on „glavni“, a ja dobivam relevantne odgovore. To su prodavaonice prehrane, cipela, odijela, dječjih igtračaka, namještaja, kućanskih aparata, ljekarne...

nut ću naoko jednu bizarnu stvar kojoj smo stalni svjedoci. Promatrajte djecu kako ona intuitivno reagiraju, pa izmame povlastice kod roditelja, djedova i baka...

Djeca se mogu iskreno otvoriti i prema nama ako osjete da imamo iskrene namjere. Kod djece je instinkt razvijeniji nego kod nas starijih, a ona su i otvorenija, pa su odgovori autentični, bez špekulacija. Želite li se i sami upustiti u istraživanja, moja preporuka je da naučite promatrati, pitati, slušati, ali i tu su potrebne vještine, pa idemo redom.

Introspekcija Freud je rekao da ako smo potpuno iskreni prema samom sebi, to je dobra vježba.

Zato naučite se čitati samog sebe, odnosno pokušajte vježbati na samom sebi. Uzmite u ruke primjerice Bajaderu. Zašto ste je kupili? Možete li je osjetiti sa svih pet osjetila? Jeste li možda anticipirali njenu sliku, okus, miris? Kako se osjećate kad je primite u ruke? Ili ste očekivali možda nešto drugo? Jeste ju namijenili drugome? Što mislite kako će je on prihvatiti? Kad ste je počeli jesti, je li to bilo zbog gladi ili vas je privuklo nešto drugo? Što?

Možda se tim opservacijama našlo nešto na što prije niste obraćali pažnju.

L.A. Fortini-Campbelll (Hitting the Sweet Spot, Chicago, 2001.) kaže da ako želite razumijeti druge, morate razumjeti sebe.

U toj introspekciji preporuča da se preispitate: • •

Drugo je kod upotrebe u kućama. Što se tamo promatra? Majka i dijete, pranje suđa, veša, peglanje, ljudi kod ručka, za kompjutorskim igricama – i sve u akciji.

Tako se dolazi čak i do ideja za nove proizvode. Učiti ćete kako brend, proizvod djeluje i kako se na njih reagira. Osjećaji se manifestiraju u reakcijama. Ako se tome posvetite, saznat ćete što se to krije iza ogledala. Iznenadit ćete se...

U prošlom broju je naveden slučaj P&G, čiji predsjednik nekoliko puta godišnje boravi u domaćinstvima, kako bi uz pismene izvještaje i brojke osobno bolje razumio potrošača. Pa P&G živi od potrošača.

Suvremena trgovina 6(42)

•

Idite od općeg prema specifičnom – najprije pitajte oko kategorije (npr. juhe), a onda idite prema brendu.

•

Pazite – ne slušajte samo sadržaj, već i kako se ljudi izražavaju – tijelom, mimikom, uzdahom...

•

Ne uzimajte uvijek izreke i navode doslovno. Primjerice, ljudi su u nekim restoranima pretjerano oduševljeni ili razočarani. Ne idite s nijekanjem, već pokušajte saznati zašto.

•

To – zašto, zašto – jako je važno. Slušajte malu djecu koja to stalno pitaju dok ne dobe odgovor, pa tako i vi.

Primjerice – zašto ujutro jedete cerealije ili jaja... Idite do kraja, a potrošač će se i sam naći u proturječnoj situaciji, ili će se otkriti odmah, pa reći da je to navika, zdravo, kalorije, pa djeca su me motivirala...

U doznavanju istine oni profesionalniji služe se sljedećim tehnikama (ako niste vješti, prepustite i to stručnjacima): •

Projektivne tehnike su tipična psihološka vještina kojom se otkriva povezanost s nekim doživljajem, familijom, nekim željama. Primjerice – što biste učinili kad bi dobili na lutriji...?

•

Personalizacijom se brend spaja s ljudskim osobinama, tako da možete otkriti njegovu poziciju u glavi potrošača. Ja osobno dosta upotrebljavam tu tehniku da bi našao poziciju za novi brend u odnosu na postojeći, jaki. Primjerice, Oetker je funkcionalan, pa smo Dolcelu projicirali kao emocionalnu, kreativnu.

•

„Laddering“ ili tehnika ljestava. Nizaju se atributi brenda ili karakteristike koje se spajaju s koristima proizvoda iz čega proizlazi vrijednost.

Intervju Želite li se upuštati i u intervju, postavljati pitanja, evo nekoliko savjeta. Naime, pitanja je lako postaviti, ali teže je slušati ili čitati između redaka. Ljudi vam neće reći direktno što osjećaju – radije će kazati ono što vi volite čuti. To je zamka koju istrenirani intervjuisti znaju izbjeći. No, morate u prvom redu imati na umu da je zvijezda intervjua potrošač (!) a ne vi.

Evo i nekoliko savjeta: •

Ljude treba ohrabriti za intervju.

Moraju se osjećati kao gosti, a ne kao subjekt. Kad potrošač osjeća jaču vezu s vama, iz njega ćete putem intervjua više izvući.

•

Nemojte da sve bude kao prisiljeno, jer se onda ispitanik boji hoće li odgovor biti dobar ili ne. Uvjeri-

Kakav doživljaj imam s proizvodom?

Koji osjećaji se stvaraju u meni na temelju doživljaja proizvoda?

Na temelju tog saznanja – kakav se doživljaj stvara u meni, onda mogu lakše prodrijeti i u druge osobe.

40

Kako sam u konzultantskom poslu obuhvatio nekoliko kategorija, o njima sam naučio najviše na licu mjesta, pa sam i danima, osim u prodavaonicama, znao boraviti uz šaltere osiguravajućih društava, banaka i u drugim institucijama gdje se dolazi u neposredne kontakte.

Tako se najlakše upozna kategorija i to kroz oči klijenata.

te ga da vas naprosto zanima njegovo mišljenje, stajališta....

Atributi su karakteristike brenda. Koristi govore u kakovim je brend relacijama s osobom. Primjer – krema koja vlaži kožu. Vrijednosti su ono što brend pruža – štedi vrijeme, daje poticaj za kreativno kulinarstvo, drži lice lijepim, estetske vrijednosti i dr. Ako stalno ponavljamo taj „Zašto?“ kao mala djeca, dođemo na kraju do krajnje vrijednosti.

Kad dođete do CI, to je još uvijek hipoteza – može biti dobra ili promašaj. Najbolje se to odražava u oglašavanju, a to čiST tajte u nastavku u idućem broju.

.

E O T A N J R L U Š IG MI S Z A A N R E T I D AKO I U, T I D E O KR

PBZ krediti uz niže kamate i bez naknade do 31.12.2017.

Ušteda uz otplatu na rate.

SVIJET MOGUĆEG.

www.pbz.hr Ovaj oglas je informativnog karaktera i nije obvezujući za PBZ.

Bank of www.suvremena.hr

41

marketing

Kuharica za Odnose s javnošću u trgovini (10) ODNOSI S MEDIJIMA

Rad s medijima INTERVJU, JAVNI NASTUP Nastup u medijima izvanredna je prilika!

Koji je oblik nastupa?

Sekunde na televiziji ili radiju i prostor u novinama su prilično skupi! Priča će biti objavljena s vama ili bez vas! Najširi krug ljudi će vas upoznati isključivo kroz kameru i riječi novinara! Iskoristite to!

Tko su drugi učesnici nastupa?

Kao „piarovac“ možemo se naći u situaciji da ste vi taj koji ima javni nastup ili da ste u ulozi pripreme javnog nastupa za nekoga u vašoj organizaciji.

Koji je vaš/njihov deadline?

U fazi pripreme za nastup obavezno strukturirajmo svoju izjavu, tako da točno znamo što i kojim redom želimo iznijeti. Unaprijed planirajmo koje činjenice, podatke, mišljenja želimo iznijeti, a o kojima ne želimo govoriti.

Kad jednom pristanemo na nastup, ne možemo se više

Uvijek imajte na umu da su velike razlike u intervjuu ili

Dobar nastup su DOBRE PRIPREME! Prvi kontakt s novinarom Prije nego pristanemo na neki medijski nastup potrebno je saznati mnoštvo informacija, temeljem kojih ćete sebe ili onoga koji ima javni nastup pripremiti za njega.

Konačno, temeljem tih informacija možemo odlučiti da li ćemo uopće sudjelovati u intervjuu, u nekoj emisiji ili dati izjavu za neki prilog.

Najbitnije informacije koje moramo saznati su: Tko će biti novinar?

U kojem mediju, te emisiji / rubrici će prilog biti objavljen?

42

Suvremena trgovina 6(42)

Koja je tema nastupa?

Na koje aspekte će se nastup posebno fokusirati? Koji je povod za temu?

Kada će nastup biti emitiran/ objavljen?

Da li su vam potrebne detaljnije informacije o našoj organizaciji te o temi nastupa?

predomisliti osim u krajnje ozbiljnim slučajevima. Ako nastup otkazujemo – otkazujemo ga što je ranije moguće, osobno te svakako i usmenim i pismenim putem.

KUHARICA Tehnike premošćivanja Da bi jelo nakraju ispalo odlično, moramo se ponekad služiti tehnikama premošćivanja, Kad nam se postavi neko neugodno ili nevažno pitanje. Tako „elegantno“ prelazimo s pitanja na koje ne želite odgovoriti na druge teme o kojima želimo govoriti. Vježbajte!

Primjeri premošćivanja (mostovi) koje možemo koristiti tijekom nastupa: „Stvarni je problem u tome što…“ „Dopustite da dodam kako…“ „Važno je naglasiti…“ „Važno je ne ispustiti iz vida…“ „Ono što je još važnije…” „Točno, ali moram…“ „Dopustite da to stavim u kontekst…“ …

piše|Željko Jelić (CSOJ)

sudjelovanju u emisiji za radio i televiziju koje idu u „živo“ i davanju intervjua ili izjave za tiskane medije. „U živo“ nema popravaka!

Televizija i radio Idealno bi bilo da za svaki intervju prođete sva moguća pitanja oko najavljene teme, ali i sva pitanja koja se mogu postaviti, a izlaze iz uskog konteksta.

Ako pripremate nekoga za takav nastup, napravite popis svih očekivanih pitanja i prođite ih s osobom koju pripremate.

Predvidimo i neugodna pitanja na način da pripremimo listu neugodnih pitanja prema temi nastupa, imajmo osnovne upute za odgovore prema različitim temama, uputite ga na tehnike premošćivanja. Koliko god da novinar inzistira na negativnom i neugodnom pitanju intervjuirani mora ostati pozitivan i ugodan.

U slobodnom razgovoru definirajte odgovore. Poslije toga preuzmite ulogu novinara i obavite cijeli zamišljeni intervju, ubacujući i „neugodna“ pitanja.

Pri odlasku osobe na intervju, obavezno je da „piarovac“ bude u pratnji. Vi morate znati

gdje će biti nastup (koja zgrada, koji hodnik, koji studio), vi ste taj koji mora provjeriti sve detalje (odjeća, frizura, šminka…), možda treba na brzinu proći koje pitanje, a i „držite strah“ intervjuiranoj osobi.

Pripreme za nastup na televiziji Na televiziji mogu biti različite vrste nastupa. a) nastup u programu uživo i

KUHARICA Kako postupiti kad je objavljena stvarno bitna greška Ako presolite juhu dodajte krumpir u nju, upit će višak soli. Ako nešto zagori, pažljivo odstranite nezagoreni dio, promijenite posudu i kuhajte dalje.

Evo kako postupiti kod zahtjeva za ispravak: U slučaju pogrešno objavljenih informacija – imate pravo na autorizaciju intervjua, sačuvajte original autorizacije; ako je objavljen tekst različit od teksta autorizacije – reagirajte, – pravo na popravak i odgovor u 30 dana nakon objave, – zahtjev naslovite na izdavača, na urednika i novinara, – navodimo: spornu informaciju, naslov priloga, datum objave, stranu ili vrijeme objave, – poričemo činjenice/okolnosti, dajemo ispravan tekst (koji u pravilu ne smije biti duži od spornog objavljenog), – ne dodajemo nove dijelove teksta, već se referiramo samo na sporno, – istaknite koji je dio teksta sporan (stavite ga u navodnike, napišite drugim fontom, drugom veličinom fonta, a na isti način obradite i dio koji želite da bude objavljen kao ispravak), – medij je dužan objavu u jednakom (jednakovrijednom) dijelu u prvom, a najkasnije u drugom sljedećem izdanju (emisiji) objaviti ispravku ili odgovor, a ne smije biti dodan komentar, – tužbu protiv odgovornoga urednika možemo predati na civilnopravnom sudu u 30 dana nakon roka za objavu odgovora ili ispravka.

Svako se jelo može spasit!

ZLATNO PRAVILO ZA JAVNI NASTUP Svaki nastup strukturirajmo u tri dijela: Uvod – Glavni dio – Zaključak Netko je to duhovito sročio kao: „Recite im o čemu ćete govoriti – to im recite – recite im što ste rekli!“

b) snimljen i montiran nastup.

vinarom dogovorite o autorizaciji:

Nastup može biti izjava ili intervju. Za nastup na televiziji treba posvetite pažnju svom izgledu (bez agresivne odjeće – karirano, jarke boje, usko, kratko…), ne pretjerujte s detaljima (nakitom, kravatama, satovima…), koristiti puder za nastup pred kamerama (u studiju to šminkeri mogu napraviti za vas) jer se inače na ćelavoj glavi ili oznojenom čelu mogu vidjeti svi reflektori u studiju. Pazite da je izgled adekvatan temi nastupa i obratite pažnju da je izgled u skladu sa prostorom u kojem se odvija nastup.

„Molim vas da mi prilog dostavite na autorizaciju.“ To je sasvim normalni zahtjev koji upućujete novinaru – prije intervjua. Novinar će, možda, neke odgovore skratiti, spojiti, preformulirati. Može se ispustiti iz teksta dio koji je vama važan, može se dogoditi neka nespretna formulacija, krive brojke. Ispravite to i pošaljite autoriziran tekst. Nastojte što manje dodavati novih dijelova ili cijela pitanja i odgovore (konzultirajte se s novinarom).

Ako je snimanje kod vas u organizaciji, pažljivo odaberite prostor (kada god je moguće, birajte „domaći“ teren), izaberite reprezentativan prostor ili onaj koji je primjeren temi nastupa, paziti na pozadinu i ono što je pred vama (očistite brda papira sa stola), izaberite udoban položaj, ne zaboraviti na „znak“ vaše organizacije (zastavica, proizvod…), ali da ne bude previše agresivan. Pazite da za vrijeme intervjua sjedite tako da niste u kontra svijetlu, pazite da nema zvučnih smetnji u prostoru (isključite mobitel!), zvonjave telefona. Osigurajte da vas nitko ne ometa i ne prekida u prostoru za vrijeme nastupa.

Pismena pitanja Ako je intervju s pripremljenim pitanjima, zamolite novinara da vam ih pošalje dovoljno rano. Prođite kroz pitanja i skicirajte odgovore.

Odgovore na pitanja intervjuirani može sam napisati ili ih izdiktirati.

Napravite posljednju reviziju teksta i poslije toga ih pokažite, ako ima još nešto za ispraviti ili dodati.

U fazi dogovaranja intervjua sasvim je normalno da se s no-

Zapamtite da ne možete utjecati na opremu teksta (naslov, nadnaslov, podnaslov, međunaslove, izdualene dijelove teksta i fotke (eventualno dame mogu prigovoriti na fotografiju), jer to je u nadležnosti urednika i uređivačke politike medija.

A što kad se dogodi da je objavljena kriva, netočna ili uvredljiva informacija?

Sjednite i pročitajte objavljeni tekst još nekoliko puta, konzultirajte se s onim kojeg se to tiče. Normalno da je insajderima to velika pogreška, ponekad uvreda, ono što izaziva ljutnju („Sve ću ih tužiti!“, „Piši ispravak!“, „Piši demantij!“).

Dobro razmislite da li to stvarno treba.

Istraživanja su pokazala da demantiji izazivaju zanimanje (bez obzira što su, u pravilu, objavljeni na nevažnom mjestu, sitnim slovima), pa će mnogi, koji nisu pročitali tekst ili vidjeli prilog i nisu to niti zamijetili, posegnuti za originalnim tekstom – pa se greška, zapravo, multiplicira.

A mnogi koji su pročitali tekst to zapravo nisu ni primijetili. www.suvremena.hr

43

marketing

KUHARICA Što smijete, a što ne smijete u javnom nastupu Nije dobro presoliti jelo, dodati previše masnoće, izostaviti neki od bitnih sastojaka recepta. Naučite, izvježbajte, kako se ponašati na javnom nastupu.

Morate biti dobro pripremljeni i suvereno vladati temom o kojoj se očekuje da govorite! Što „DA“ u javnom nastupu:

Što „NE“ u javnom nastupu

– naučiti savladati strah i tremu od javnog nastupa (vježbe dubokog disanja), – predstaviti se, napraviti uvod, – bilješke pisati na kartice A5 formata, – gledati publiku, voditelja, sugovornike, – provjeravati reakcije na vaše riječi, – govoriti polako i izražajno, s pauzama, – koristiti „otvorene“ pokrete ruku, – završiti efektno (citatom, pozivom, šalom).

– ispričavati se zbog nepripremljenosti (ako ste nepripremljeni – zašto ste uopće došli?, radije nemojte govoriti), – mahati kažiprstom, (jer je to nepristojno), – najaviti kraj i govoriti još 15 minuta, – piti vodu pokraj mikrofona, – napisati govor od riječi do riječi na A4 formatu, – čitati s papira ne dižući pogled, – dopustiti tremi da vas savlada,

Neka od pravila uspješnog nastupa – – – – – –

Biti pozitivan, ne gubiti živcec.

Biti pozoran.

Odbiti pogrešne pretpostavke.

Ne dozvoliti prekidanje u izlaganju.

Ne biti defanzivan.

Ako novinar ponovi izjavu, paziti da je točno ponovljena. Ako nije odmah ga upozoriti.

– Izbjegavajte eee-kanje i paa-kanje na početku rečenice.

– Ne dozvoliti da vas uvuku u druge teme.

– Gledati u novinara da ne bi gledali u pogrešnu kameru.

– – – –

Ne dozvoliti iznenađenja.

Ne pružati irelevantne informacije.

Ne odgovarati samo s da ili ne.

Kontrolirati glas – pokušati intonacijom naznačiti zagrade, točke, uskličnike i upitnike.

– Kontrolirati govor tijela, gestikulacijom naglasiti riječi.

Povremeno se osmjehnuti.

– Ne zvati novinara imenom.

– Nikada ne pokušati popuniti prazninu između vašeg odgovora i novinarskog pitanja. To je novinarski posao.

Uspješno pripremljen obrok ne trpi monoton glas, neuvjerljiv nastup, nepotrebna ili neprikladna vizualna pomagala, čitanje izlaganja.

Nikada ne odgovarajte – „bez komentara“ jer to ostavlja dojam kao da nešto skrivate, iznesite stvarni razlog zašto mu ne možete odgovoriti.

Ako ne znate odgovor na pitanje recite – „žao mi je još nemam tu informaciju ali nastojat ću vam naknadno odgovoriti!“ ili sl. (a onda to stvarno i učinite!)

Ne upotrebljavajte s novinarom „off the records“ izjave, tj. „nije za objavu, ali u povjerenju ću vam reći…“. Velika je šansa da to sutra osvane na naslovnici!

Nije svaka greška toliko krucijalna da se na nju mora reagirati.

tu organizaciji ili predstavlja uvredu s punim pravom reagirajte.

Ako je objavljeno nešto što stvarno može izazvati šte-

A ni urednici ni novinari to jako ne vole!

44

Suvremena trgovina 6(42)

Iznosim primjer greške objavljene u centralnom Dnevniku jedne naše televizijske kuće, kad je objavljeno da je organizacija ušla u stečaj, a bilo je riječ o drugoj organizaciji sličnog imena. Sutra dan „pala je centrala“ te krivo navedene organizacije od poziva dobavljača i kooperanata „Što je s našim potraživanjima?“.

Ispravak je objavljen sutra dan, u prvim minutama Dnevnika, te smirio situaciju.

1.

Medunarodni tehnološki sajam Slovenija, Celjski sajam,18. - 21. travnja 2018.

Energetika Terote – indu rijsko održavanje i čišćenje Automatizacija, mehatronika i indu rijska elektronika Strojevi za obradu drva, alata i repromaterijal, šumarska tehnologija

Energetika, održavanje, drvna indu rija, automatizacija na jednom mje u.

Besplatno za pozvane poslovne partnere.

Logi ički najmodernije sajmište u Sloveniji.

Medijski partner

45 www.ce-sejem.si

www.suvremena.hr

menadžment

Razvijaju li se brže mladi novopostavljeni ili iskusniji menadžeri?

Pretpostavka je da mladi ljudi predstavljaju tabulu razu u trenutku zapošljavanja i/ili prvog promoviranja, te da se radom i utjecajem mogu brzo oblikovati u pravcu koji je željen od strane kompanije. Narodna mudrost „teško je starog psa naučiti novim trikovima“ isto tako ukazuje da je grupu mlađih zaposlenika lakše „oblikovati po mjeri kompanije“.

N

a osnovu iskustva u okviru Adizes Leadership Programa i četrdeset menadžera čije su izlazne evaluacije do sada napravljene, gore navedena pretpostavka može se staviti pod povečalo.

mjetniji kod učesnika sa 6 do 10 godina menadžerskog iskustva nego kod onih koji ga imaju godinu - dvije i koji predstavljaju 'čisti list papira'. Dakle, suprotno očekivanju, ali nakon desetine intervjua mislim ipak logično.

Program je dvogodišnji razvoj menadžera, jer bez vlastitog razvoja gubimo sposobnost da razvijamo druge iako imamo prilike. Kao što se zaposleni guraju u pravcu poželjnog ponašanja u kompanijama, tako se učesnici kontinuirano izlažu argumentima, alatima i primjerima postavke uzajamnog povjerenja i poštovanja koje prakticira Adizes SEE. Oblikovanje u okviru Programa znači podrška razvoju potencijala koji postoje u granama u kojima je učesnik dovoljno dobar da može postati izvrstan, te promocija modela uzajamnog poštovanja i povjerenja.

Zahvaljujući ulazno-izlaznim testiranjima moguće je argumentirano sagledavati rezultate procesa razvoja i postignuća ciljeva koje su učesnici postavili pri upisu Adizes Leadership Programa. Imajući u vidu namjeru da se u okviru jedne generacije polaznika povežu nespojivi, osim različitosti u obrazovanju, porijeklu, djelatnostima, učesnici su različiti i po godinama života i iskustva.

Svi mlađi učesnici pokazuju u ulaznim testovima radikalnije stavove, vrlo isključiv doživljaj poslovnog okruženja i života uopće. Iako u prednosti po pitanju malog iskustva, ono što su vrijednosna ograničenja, mnogo su izraženija jer unaprijed blokiraju i mogućnosti isprobavanja. Za ovu grupu zaposlenih život je brz, potraga za iskustvima stalna, želja za uspjehom izražena i trijaža koncepata, alata radi se lakonski na osnovu vrijednosnih premisa koje su radikalne. DA-NE, MOŽE-NE MOŽE... malo čemu se daje prilika ako otpadne na prvi pogled, a napominjem da pogled ide isključivo kroz vrijednosne naočale. Sve ovo utječe da se razvoj sporije događa, iako se vještine mogu naučiti vrlo brzo (mladi utrenirani mozak ), ali cilj nije znati loviti ribu već napraviti udicu i naučiti druge da love ribu.

Analizirajući akumulirane izlazne testove i intervjue, dolazim do zanimljivog zaključka - da je promena u smislu vrijednosnih stavova i poslovne orijentacije u aposlutnim iskazima manja kod mlađih učesnika. Zapanjujuće je da je razvoj pri-

46

Suvremena trgovina 6(42)

Naravno da razvoj postoji i kod njih i osobno sam posebno ponosna na neke od tih mladih ljudi kao najbolji dio Adizes Leadership Programa. Njihov razvoj, ako stojite na vrhu piramide, i ne izgleda fascinantan, ali za njihovu budućnost a i budućnost kompanija u kojima će raditi, možda je i ključan. Ako uvedemo analizu korisnosti i mjerimo korisnost

ove promjene na tim mladim ljudima za dugoročni razvoj kompanija, rezultati su zavidni.

Kao ilustraciju tog mogućeg razvoja navodim mladog učesnika Programa od 29 godina za koga su dvije godine zajedničkog rada bile istovremeno i prve dvije menadžerske godine. Na početku kao njegov cilj usaglasili smo razvoj menadžerskih vještina i povećanje sposobnosti vođenja ljudi. Za ovu priliku izdvajam samo ulazno izlazne testove njegovog vrijednosnog sustava korištenjem alata Spiralne dinamike. Prvi pogled na sliku 1 pokazuje radikalni pogled na život – crnobijeli svijet u kojem se mladi čovjek kreće bez puno promišljanja i pravolinijski.

Početno stanje jeste da je riječ o izuzetno ambicioznoj osobi (narančasto) agresivnog i dominantnog stila ponašanja (crveno), sa čak odbojnošću prema drugim ljudima i ideji dijeljenja i istinskog timskog rada (odbijanje zelenog). Sve ovo prisutno je u mladom čovjeku izuzetne inteligencije, odlično obrazovanom, elokventnom i s vrlo izraženim socijalnim vještinama. U svrhu željenog cilja potrebna je bila promjena k „omekšavanju“ pristupa i smanjivanju agresivne crte, iskreno razumijevanje drugih bez zahtjeva slaganja, uz razvoj empatičnijeg pristupa. Izlazni test pokazuje prvo relativizaciju kao posljedica iskustva i izloženosti drugačijim stavovima kolega iz razreda. A zatim i promjene u vrijednosnim stavovima po pitanju prihvaćanja drugih (pot-

Company Unit: REVIEW OF Spiral Dynamics - Personal Acceptance and Rejection Assessment:

2014 ALP

Workplace: Company:

ALP

Company Unit: XXXXX Candidate: Assessment: 2014 ALP Workplace: XXXXX

Candidate:

Rejection dinamike – osobno prihvaćanje Acceptance Pregled spiralne i odbijanje TU

Odbijanje Rejection

YE TU

15 %

GR YE

18 % 15 %

OR GR

10 %

2%

10 %

2%

Prihvaćanje Acceptance 15 %

15 % 34 %

18 %

0%

17 %

10 % 0%

RE BL

34 %

0%

34 %

17 %

PU RE

10 %

30 %

0% 0%

BE PU

34 %

10 %

5%

30 % 40

35

0% 30

25

20

15

BE

10

5

0 0

5

10 % 40

35

MY COMPANY

Svakako da možemo diskutirati o slici 2 koja ne predstavlja sliku vašeg najpoželjnijeg menadžera, ali pričamo priču o mladom čovjeku koji je krenuo od slike 1, a pred kojim je još 10 godina razvoja na putu ka top menadžerskoj poziciji za koju ima predispozicije.

0% 0%

BL OR

puno odbijanje se mijenja u razumijevanju tuđih stavova u zelenom) i dominantnom i sebičnom promišljanju (ublažavanje crvene linije).

30

25

20

15

10

15

20

25

30

35

40

10

15

20

25

30

35

40

5% 10

5

0 0

5

GENERAL ORIENTATION

MY COMPANY

'I' Orientation

88%

REVIEW OF Spiral Dynamics - Personal Acceptance12% and Rejection 'WE' Orientation Company: Company Unit:

GENERAL ORIENTATION

ALP

REVIEW OF Spiral Assessment: ALP

'I' Orientation 88% Dynamics - Personal and AVOIDANCE ANDAcceptance SUPPRESSION 12% 'WE' Orientation

Workplace: Company: ALP Candidate: XXXXX Company Unit: Assessment:

Suppression 'I' Orientation

25%

Suppression 'WE' Orientation

75%

AVOIDANCE AND SUPPRESSION

ALP

Workplace:Adizes

Rejection

Suppression 'I' Orientation Institute, Adizes Southeast Europe, 2005.

25%

Suppression 'WE' Orientation

Candidate: XXXXX

75%

Rejection

Acceptance

© Adizes 25 % 2005 TUInstitute, Adizes Southeast Europe,

2%

Odbijanje Rejection

YE

Prihvaćanje Acceptance

10 %

10 %

© Adizes Institute, Adizes Southeast Europe, 25 % 2005

TU

2%

GR

5%

YE

11 %

10 %

10 %

OR

0%

GR

39 %

5%

BL

11 %

20 %

8%

OR

0%

RE

39 %

5%

BL

24 %

20 %

PU

8%

25 %

3%

RE

5%

BE

24 %

10 %

PU

3%

25 % 45

40

35

30

3% 25

20

BE

15

10

5

0 0

10 % 45

40

35

30

25

20

15

5

10

15

20

25

30

35

40

45

10

15

20

25

30

35

40

45

3% 10

5

0 0

5

GENERAL ORIENTATION 'I' Orientation

76%

'WE' Orientation

24%

GENERAL ORIENTATION 'I' Orientation 76% AVOIDANCE AND SUPPRESSION 24% 'WE' Orientation Suppression 'I' Orientation 25% Suppression 'WE' Orientation

Za iskusne je menadžere i direktore poruka da je pogrešno dignuti ruke od mladih menadžera i lamentirati nad njihovom nestalnosti i konfliktnosti. Potrebno je razumijevanje da njihovo ultra brzo usvajanje alata i vještina, koje može biti praćeno i isto tako brzom promocijom kroz redove kompanije nije praćeno simultanim razvojem. Za ovakve menadžere potrebno je puno više vremena i brige da se zaista razviju. Njihov razvoj mora biti pažljivo i brižno nadgledan, te podržan u smislu mentorstva. Iako se čini da mogu odmah 'letjeti', taj let treba biti podržavan i asistiran duže vremena – i vidljivo i nevidljivo.

Da se vratimo na pitanje 'starih pasa i novih trikova' i razmotrimo rezultate Programa kod učesnika koji imaju od 35 do 40 godina i više od 6 godina menadžer1skog staža pri upisu. Naime, iskazan je značajan razvoj i postignuće cilja u više od 90% slučajeva. Promjene su velike i po1 zitivne, ali treba imati na umu prisutni voljni faktor kod ovih polaznika. Usljed značajnog životnog iskustva postoji izražen moralno-voljni faktor želje za promjenom i razvojem, što sigurno utječe na odlične rezultate. Zato ne treba generalizirati ove ishode na sve zaposlene istih godina i iskustva. Potreban je predkorak da bismo mogli očekivati ovako dobre rezultate, a to je generiranje motivacije kod ovih menadžera da pristupe afirmativno promjenama i potencijalnom osobnom i kompanijskom razvoju.

Rad u okviru Programa pruža učesnicima postizanje individualnih ciljeva, ali i mogućnost da doprinesu ovakvim generalnim promišljanjima koja mogu biti od koristi kompanijama uopće.

I jedan i drugi put u radu s menadžerima, mladim ili iskusnijim, opet nas vraća na osnovni posao – razvoj ljudi.

75%

Irena Bulat, direktorica Adizes SEE Leadership Programa irena.bulat@asee.biz

AVOIDANCE AND SUPPRESSION

2009. Asee

© 2009 Asee

Suppression 'I' Orientation

25%

Suppression 'WE' Orientation

75%

7

www.suvremena.hr

47

konkurentnost

GALP 2017 - Green and Lean Production

Implementacija lean managmenta utječe na jačanje konkurentnosti gospodarstva

piše|mr. sc. Branko Pavlović

P

rema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti za 2017. – 2018. Svjetskog gospodarskog foruma Hrvatska se nalazi na 74 mjestu, kao i prošle godine.

Uočen je trend pada inovativnosti u područjima digitalnih i smar-tindustrija, a stagniranje konkurentnosti na globalnoj razini uzrokovano je sporim provođenjem reformi u područjima obrazovanja, infrastrukture i financiranja inovacija. Na ljestvici Global Inovation Indexa Hrvatska se u 2017. nalazi na 41. mjestu (2016. bila je 47.) a najveće zamjerke u području inovacija su loša suradnja znastvenog i gospodarskog sektora te nedostatak aktivnosti istraživanja i razvoja.

Stoga nas ne smije začuditi, već moramo podržati napore GALP-a i poruke sedme konferencije. Digitalizacija industrije i društva milenijski je važan događaj i za Hrvatsku. Uspješni prelazak na industriju 4.0 i industrije 5.0... i dalje, trebao bi donijeti poduzećima, gospodarstvu i društvu, modernizaciju, veću zaposlenost, veću konkurentnost, nove vrste proizvoda i usluga. Naše tradicionalne industrije i obrti moraju se značajno unaprijediti i postati konkurentni. I upravo zato je 7. GALP KONFERENCIJA predstavila DUALNU STRATEGIJU za brzi razvoj i rast industrijskih i uslužnih tvrtki koja se bazira na LEAN menadžmentu i digitalizaciji.

Pojam Lean managmenata odnosi se na sustavni pristup ukupnom poslovanju organizacije tako, da se uz što manje utrošenih resursa, odnosno izvora, ostvare

48

Suvremena trgovina 6(42)

što bolji rezultati. Temeljna karakteristika lean managementa je usmjerenost na korisnike, odnosno kupce proizvoda ili usluga. Lean pristup upravljanja usmjeren je na kontinuirano unapređenje svih poslovnih procesa i odnosa s korisnicima, kupcima, zaposlenicima i menadžmentom. On kao takav podupire koncept Industrije 4.0, digitalizaciju poslovnih procesa uz smanjenje troškova i unapređenje produktivnosti i kvalitete. Kako je odlika učinkovite proizvodnje da se proizvodi ono što korisnik ili kupac želi, vrstu, kvalitetu i količinu proizvoda izravno diktira potražnja tržišta. Ovaj pristup poslovanju uključuje i potiče digitalizaciju poslovnih procesa. Pametna proizvodnja povećava kvalitetu industrijskih

proizvoda, smanjuje troškove proizvodnje i rezultira konkurentnim proizvodima po specifikaciji kupaca i regulatornim zahtjevima.

Lean pristup poslovanju može se primjeniti u svim granama gospodrastva, jer je osnovna pretpostavka za uvođenje orijentacija na procese. Pri tome je vrlo važno da se tvrtke reorganiziraju od struktura prema funkcijama, prema procesima. To ne vrijedi samo za proizvodne tvrtke već i za usluge. Može se primjeniti i za sveučilišta, odnosno da fakulteti ne budu organizirani samo prema zavodima, nego i da prate svoje procese, tj. pojedine studije – uvode kulturu odgoja i obrazovanja za poduzetništvo.

Prema iskustvima, uvođenje lean managementa u naše tvrtke, kako proizvodne tako i uslužne, lean se najčešće može primjeniti u privatnim tvrtkama orijentiranim na globalno svjetsko tržište, dakle, našim izvoznicima te poduzećima u kojima je večinski vlasnik inozemni vlasnik. Sve više tvrtki u Hrvatskoj primjenjuje lean management u svom poslovanju, pa je i bilo za očekivati da na konferenciji učestvuju Končar energetski sustavi, Eko međimurje, OptimIT i Vipnet, Motorola i Micro-link, Juran i Metroteka, Stemi, Oprema, Proel i GoSoft, kao i Končar energetski transformatori, Metalind Assa Abloy, Carel Adriatic, Tehnika, Kraljevi metala, Končar EVA, Oprema, Klinički bolnički centar zagreb, Županijske ceste zagrebačke županije, Reiffeisen Banka, Croatia osiguranje i mnoge

druge. 9-10 tvrtki ne samo da je razmjenilo iskustva, već je potvrdilo nužnost DUALNE STRATEGIJE za brzi rast industrijskih i uslužnih poduzeća koja su bazirana na Lean manadžmentu i digitalizaciji. Kao i predavači, tako su i tvtrke, predstavile metodologiju DIGITALIZACIJE proizvoda u pet faza. Promjenom te tehnologije poduzeća mogu u relativno kratkom vremenu unaprijediti svoje proizvode ili usluge, te ih učiniti konkurentnima na zahtjevnom međunarodnom tržištu.

Glavni cilj konferencije bio je potaknuti modernizaciju gospodarstva i društva u Hrvatskoj primjenom najmodernijih svjetskih koncepata, metodologija i tehnologija. Uporište ovom cilju organizatori su našli i u činjenici da se kod

nas broj poduzeća koja primjenjuju lean management kreće oko 1-2% . U odnosu na konkurenciju u regiji i Europi taj broj je vrlo mali. Stoga je upravo i misija 7. po redu konferencije GALP-a potaknuti proizvodne i uslužne tvrtke, te javnu upravu da započnu u što većem broju i čim prije s uvođenjem lean managementa u svoje procese i poslovanje. Obzirom da je ekonomičnost, djelotvornost i učinkovitost opći cilj svih ekonomskih aktivnosti, implementacija lean managementa u većem broju tvrtki utjecala bi na jačanje konkurentnosti našeg gospodarstva, jer je okrenutost prema korisnicima uz optimalno korištenje resursa te usmjerenost rezultatima preduvjet učinkovitog i uspješnog poslovanja svih pojedinačnih gospodarskih subjekata te gosST podarstva u cjelini.

Otvoren

Novi KTC trgovački centar u Murskom Središću timan kućnih potrepština.

Prodajni prostor supermarketa izgrađen je na blizu 800 četvornih metara (a cijeli trgovački centar na oko 2200 četvornih metara).

Uz supermarket biti će poljoljekarna i restoran za 200 gostiju u kojem će se nuditi dnevno svježa topla jela, a moći će se organizirati svadbene i druge svečanosti.

P

rvog prosinca otvoren je novi KTC-ov trgovački centar koji se nalazi u centru grada, a bit će otvoren svaki dan od 7 do 21 sat, nedjeljom od 7 do 14 sati.

U ponudi supermarketa bit će vrlo bogat asortiman prehrane (dnevno svježe meso, suhomesnata i mliječna roba, voće i povrće, kruh) pića, čistila, kozmetike i odabrani asor-

KTC općenito KTC ove godine obilježava punih 25 godina poslovanja tvrtke, a svoje poslovne prostore ima u 25 gradova Lijepe naše. KTC se kao osnovnom djelatnošću bavi trgovinom, a kao dopuna ponude su 22 poljoljekarne, 12 benzinskih postaja i 19 restorana. Tvrtka ima i dva hotela na Jadranu (Baška Voda i Makarska), te jedan hotel na kontinentu.

KTC zapošljava 1300 djelatnika, a u 2016. godini ostvaren je promet od milijardu i 550 milijuna kuna.

U trgovačkom centru ukupno je zaposleno 35 djelatnika, a investicija je vrijedna 2,5 mil eura.

Izvršna direktorica za marketing Melanija Zorko www.suvremena.hr

49

hotelijerstvo

Održan Kongres hotelijera

Hotelijerstvo lokomotiva turizma i gospodarstva „Iako investicijska klima u Hrvatskoj još nije dobra, hotelijeri ipak moraju nastaviti ulagati jer to traži tržište, pogotovo što se u svijetu dnevno pojavi deset novih hotela što je više od 3.600 godišnje.

Ulaganja su stoga nužna i u Hrvatskoj da bi uhvatili korak sa svijetom“, poručio je Korotaj.

H

rvatsko hotelijerstvo je ‘lokomotiva’ turizma i ukupnog gospodarstva, a ta se njegova važnost još ne razumije dovoljno pa ni na razini Vlade, koja svake godine poduzima male, ali još nedovoljne korake za bolju investicijsku klimu i poslovanje sektora, poručio je na nedavnom kongresu hotelijera predsjednik UPUHH-a Ronald Korotaj.

Dvodnevni kongres organizirala je Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), a okupio je brojne domaće i strane hotelijere, predstavnike turizma, državnih i financijskih institucija, konzultantskih kuća i druge koji su raspravili globalne trendove te izazove, probleme i ideje za bolje poslovanje hotelijera. „Zbog velikog udjela turizma u BDP-u, čemu znatno pridonose hotelijeri s investicijama i ukupnim poslovanjem, na svakoj sjednici Vlade bi se trebalo razgovarati o turizmu, na kojega se gleda kao na ‘staru kravu koju treba pomusti do kraja’, a to je zapravo ‘mlado tele koje može dati još puno mlijeka’“, slikovito se izrazio Korotaj.

Među mjerama za koje se zalažu hotelijeri izdvojio je uz ostalo fiskalno rasterećenje, bolje uređeno radno zakonodavstvo, adekvatan zakon o turističkom zemljištu te PDV od 10 posto, jer se pokazalo da se samo uz takvu stopu investicije ubrzavaju.

50

Suvremena trgovina 6(42)

I direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić ističe da Vlada mora prepoznati turizam i hotelijerstvo kao najvažnije gospodarske sektore, kojima je za dalji rast i razvoj potreban stabilni pravni i fiskalni okvir, a HTZ će sa svoje strane činiti sve što može za kvalitetniju promociju i pozicioniranje na tržištima. „Nužan sinergijski pristup svih u zajednici važan je za taj razvoj“, ocijenila je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić, koja je istaknula i kako je više od 80 posto noćenja u Zagrebu ostvareno u njegova 62 hotela, kao i da se spremaju investicije u nove i obnovu postojećih hotela u glavnom gradu.

Izaslanik i savjetnik hrvatske Predsjednice Davorin Štetner upozorio je na problematiku iseljavanja koja šteti i pronalasku radne snage za turizam te za građevinu bez koje nema novih objekata. „Najvažniji je stabilan regulatorni okvir, a ne da se pravila mijenjaju svake godine, pri čemu je primjer smanjenja poreza na dobit dobar smjer za rezanje i drugih nameta jer to bi dalo veće prihode i vjerujemo da to Vlada može“, smatra Štetner.

Napominje kako je Hrvatska jako turistički tražena, ali ima i veliki javni dug i još uvijek nepovoljne uvjete financiranja s troškovima i do pet puta većim nego primjerice u Njemačkoj. Tomislav Čorak iz konzultantske kuće Boston Consulting Group smatra kako bi jedno od rješenja za ‘lakše’ investiranje bio model javnoprivatnog partnerstva i ‘crowdfundinga’, koji se slabo primjenjuje u Hrvatskoj,

a dobro bi došao, pogotovo turizmu u gradovima i u manjim iznosima. „Turistička potražnja za Hrvatskom u pet godina rasla je 50 posto brže nego globalno i nema više dvojbe da je atraktivna destinacija. Moguće da joj više ne trebaju ni veliki promotivni spotovi, ali problem je što je u zadnjih nekoliko godina porast noćenja bio blizu 10 posto, a porast broja kreveta u hotelima tek 2,5 posto. To nam ukazuje i da smo u ovo razdoblje ušli pomalo nespremni za toliku potražnju. Hotelskih kreveta sad već jako nedostaje, jer bez toga nema ni jačeg produljenja sezone ni viših prihoda i tu bi pojačanu potražnju trebalo bolje iskoristiti i za investicije u hotele“, rekao je Čorak.

Rješenje za jače investicije u hotelijerstvu ne vidi u EU fondovima, jer se na to ne bi smjeli previše oslanjati, možda do 10 posto, a ostalo je na privatnim i javnim investicijama, koje su u turizmu i svijetu ogromne. Do 2025. bi trebale dosegnuti gotovo 9 trilijuna eura, a samo u Europi više od 2 trilijuna eura. I Hrvatska bi se morala tome ‘priključiti.

Patrick Hayat, vlasnik istoimenog francuskog lanca malih hotela u Parizu, Wang WenHui iz kineskog lanca hotela Shenzhen Skylight te Jan Karl Farrugia iz tvrtke Hospitality Ventures International, na panelu o utjecaju investicija na destinacije istaknuli su prije svega važnost stavova lokalnog stanovništva, kulture i gostoljubivosti, a potom i regulativu, uređenu infrastrukturu, pogotovo prometnu i komunalnu, makro okruženje i najbitnije – kvalitetnu radnu snagu koja će turistima najbolje dočarati šarm, atmosferu i druge specifičnosti svake destinacije.

Na Kongresu hotelijera UPUHH je svečano obilježio 25 godina djelovanje udruge te dodijelio brojna priznanja za doprinos hotelijerstvu pojedincima i udrugama, među kojima i nagrade za životno djelo ST Niki Buliću i Francu Palmi. (H)

e se Prijavit

HOTEL &

GASTROTEH 10. međunarodni sajam gastronomije, hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa

21. - 25. 2. 2018.

!

PONUDITE

potencijalnim kupcima iz Hrvatske i regije Vaše najbolje proizvode i usluge.

ISTRAŽITE

nove poslovne prilike na domaćem i regionalnom tržištu.

SUDJELUJTE

u bogatom stručnopratećem programu.

U istom terminu održava se 27. međunarodni sajam nautike DODATNE INFORMACIJE: Zagrebački velesajam, Avenija Dubrovnik 15, HR-10020 Zagreb Tel. +385-1-6503-437, E-mail: bojan.markov@zgh.hr

www.zv.hr

www.suvremena.hr

51

logistika

E

konomski fakultet u Osijeku je i sedamnaestu godinu zaredom domaćin međunarodne znanstvene konferencije „Business logistics in Modern Management“, stoga se i ove godine 12. i 13. listopada rezervirao za ugošćivanje brojnih znanstvenika iz svijeta logistike. Za sudjelovanje na konferenciji, formiranoj sada već davne 2001. godine, odlučili su se znanstvenici iz čak 7 europskih zemalja – Estonije, Mađarske, Njemačke, Poljske, Slovačke, Srbije te Hrvatske.

Pozdrav dobrodošlice brojnim sudionicima, gostima i studentima, uputio je član Uredništva i predsjednik Organizacijskog odbora konferencije izv.prof.dr.sc.

Davor Dujak koji se na samom otvaranju konferencije zahvalio inicijatoru i osnivaču današnje ovako uspješne konferencije, prof.dr.sc. Zdenku Segetliji. Srdačne pozdrave gostima te želju za plodonosnim radom izrazio je i Dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Boris Crnković, a kao i svake godine čast otvorenja međunarodne znanstvene konferencije, koja djeluje pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, pripala je izaslaniku gradonačelnika grada Osijeka, gospodinu Srećku Kukiću.

Otvaranje znanstvenog dijela 17. Međunarodne znanstvene konferencije pripalo je istaknutom prof. dr. Stefanu Seuringu sa Sveučilišta u Kasselu u Njemačkoj, koji je svojim plenarnim predavanjem kao keynote speaker, ukazao na najnovije rezultate znanstvenih istraživanja u području razmatranja zelenih opskrbnih lanaca, s naglaskom na tržište automobilske industrije te maloprodajnih lanaca.

Konferencija se nastavila u istom ritmu, a izlaganja su bila podijeljena u devet tematskih područja. Zbornik radova, koji se publicira svake godine, objedinjuje doista zavidnu razinu teorijskih i praktičnih znanja, a ovogodišnje izdanje, 2017. godine, obuhvaća čak 39 iscrpnih radova europskih stručnjaka.

52

Suvremena trgovina 6(42)

Temu transporta predvodila je prof.dr.sc.

Edna Mrnjavac, a otvoreno je predstavljanjem rada Helge Pavlić Skender, Petre Adelajde Mirković te Vinka Zaninovića (University of Rijeka, Hrvatska) govoreći o testiranju Gibratova zakona na hrvatskom teretnom prijevozu i logističkim tvrtkama. O sinergiji u logističkim procesima u željezničkom prometu govorio je Borna Abramović predstavljajući rad s Evom Nedeliakovom, Michalom Panakom te Denisom Šipušom (University of Zagreb, Hrvatska, University of Žilina, Slovačka). O optimalnoj ruti trgovanja kontejnerima između Azije i Slovačke govorili su Jozef Gašparik, Andrej Dávid i Lukáš Hanšút (University of Žilina, Slovačka), dok su zrakolovni sustav bespilotnih letjelica u logistici predstavili Aleksandar Erceg, Biljana Činčurak Erceg te Aleksandra Vasilj (University of Osijek, Hrvatska). Temu transporta zatvorila je Jelizaveta Janno u radu s Ottom Koppelom (Tallin University of Technology, Estonija) govoreći o ljudskom faktoru kao glavnom operativnom problemu u transportnom lancu opasnih dobara.

U tematskom području proizvodne logistike, Dagmar Piotr Tomanek i Jürgen Schröder (Technische Hochschule Ingolstadt, Njemačka) analizirali su vrijednost protoka informacija korištenjem toplinskih mapa dodane vrijednosti, dok su

Maciej Bielecki i Barbara Galińska (Lodz Universit of Technology, Poljska) predstavili koncept i načela upravljanja logistikom u proizvodnji poduzeća. Analizu proizvodnih linija – identifikaciju i način upravljanja predstavili su Joanna Kolińska i Roman Domański (Poznan School of Logistics, Poljska), dok su o utjecaju okruženja na učinkovitost protoka materijala govorili Michał Adamczak i Piotr Cyplik (Poznań School of Logistics, Poljska). Tematsko područje u logistici proizvodnje zatvarilo se radom Karoline Kolinske, Boguslawa Sliwczynskog, Lukasza Hadasa i Adama Kolinskog (Poznan School of Logistics, Poljska) o opertivnom upravljanju i kontroliranju dostupnosti rezervnih dijelova.

Treće tematsko područje – logistiku nabave – predvodio je Piotr Cyplik. Rasprava je započeta predstavljanjem 7 koraka mijenjanja strategije kupnje, rada Jaroslawa Milczareka, Piotra Cyplika i Sebastiana Wieczerniaka (Poznan School of Logistics, Poljska). Piotr Cyplik i Robert Uberman (Poznan School of Logistics, Poljska) pozabavili su se analizom slučaja – Troškovi temeljeni na aktivnostima kao alat za učinkovito korištenje outsourcinga u upravljanju opskrbnim lancem. Procesni pristup nabave u javnim visokoobrazovnim institucijama razmatrali su Zbigniew Wisniewski i Joanna Mnich (Lodz

University of Technology, Poljska), dok se rasprava o logistici nabave zaključila radom Barbare Galinske i Macieja Bieleckog o evaluaciji dobavljača u odjevnoj industriji.

Izazovi opskrbnih lanaca otvoreni su razmatranjem izazova u razvoju intermodalnog tržišta u Poljskoj, autorice Joanne Miklińske (Gdynia Maritime University, Poljska). Peter Bajor predstavio je rad s Noémi Piricz i Csillom Fejes (University of Dunaujvaros, Mađarska) o ulozi potrošačke uključenosti u optimizaciju opskrbnog lanca električne energije. Robert Bašić (Lagermax Autotransport d.o.o.) u radu s Helgom Pavlić Skender (University of Rijeka, Hrvatska) predstavio je faktore uspješnog opskrbnog lanca u automobilskoj industriji, dok su kompatitivne prednosti u troškovno osjetljivoj industriji stakla razradili Milivoj Marković, Nikola Drašković i Jasminka Samardžija (Rochester institut za tehnologiju, Hrvatska). Zaključak četvrte tematske jedinice pripao je Davoru Dujaku (Sveučilište J.J. Strossmaer u Osijeku, Hrvatska) prezentiranjem izazova u opskrbnom lancu prirodnog plina.

Logistiku maloprodaje i distribucije otvorio je Volker Trauzettel (Pforzheim University, Njemačka) govoreći o izazovima u maloprodaji – natjecanju proizvođača i trgovaca-maloprodavača, a raspravu su nastavili i doc.dr.sc. Ivan Kristek, Hrvoje Serdarušić te Mladen Pancić (Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska) koji su se u svom znanstvenom radu pozabavili stanjem maloprodajne industrije u Republici Hrvatskoj. Također, maloprodajnu industriju u Republici Hrvatskoj razmatrali su i Zdenko Segetlija te Jelena Franjković (Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska) koji su ukazali na važnost te na razvoj čimbenika maloprodajne poslovne logistike. Govoreći o cjenovnoj promociji, predstavili su se Jelena Franjković, Davor Dujak te Dario Šebalj (Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska), čime je zatvorena temat-

ska jedinica maloprodaje i distribucije.

Posljednja tematska jedinica prvog konferencijskog dana, tehnologija u logistici, obuhvatila je četiri rada, a započela je predstavljanjem rada Branimira Dukića, Sanje Dugandžić te Stojanke Dukić (Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska) o primjeni modela prikupljanja podataka u upravljanju odnosima s kupcima. Samu ulogu upravljanja odnosima s kupcima u opskrbnim lancima predstavili su Jozef Gašparik, Vladislav Zitricky, Borna Abramović te Andrej David (University of Žilina, Slovačka; Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska). Dominika Crnjac Milić, Ivana Hartmann Tolić i Marina Peko sa Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku predstavile su ulogu modernih informacijskih tehnologija kao oblika poslovne inteligencije u procesu optimizacije logističkih sustava. Kao zaključak na ovu temu, Petra Škrobot izložila je rad s Blaženkom Knežević i Miom Delić (Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska) o primjeni novih proizvodnih tehnologija u automobilskom opskrbnom lancu.

Drugi dan ovogodišnje konferencije, 13. listopada, započeo je razmatranjem logistike u pomorstvu. Cezary Mankowski (University of Gdansk, Poljska) predstavio je inovativne sustave na kontejnerskim terminalima u Gdansku, a s iskustvima iz Poljske nastavio je i Robert Marek (Gdynia Maritime University, Poljska) predstavljajući ulogu carine u pomorskim lukama.

Jędrzej Charłampowicz (Gdynia Maritime University, Poljska) predstavio je svoja mjerenja učinkovitosti opskrbnih lanaca, dok su Goran Vučur, Ivica Miloslavić i Maro Bošnjak (Sveučilište u Dubrovniku; Pomorska i tehnička škola Dubrovnik, Hrvatska) predstavili utjecaj poboljšanog standarda na upravljanje ljudskim resursima u pomorstvu.

O zelenoj logistici govorila je Marzenna Cichosz (Warsaw School of Economics, Poljska) predstavljajući suradnju zelene logistike i uhodanih opskrbnih lanaca ke-

mijske industrije. O razvojnim mogućnostima zelene logistike, statusu quo te inicijativama za „ozeljenjivanje“ logistike na poljskom tržištu govorili su Magdalena Klopott i Joanna Miklińska (Gdynia Maritime University, Poljska). Svoja eksploratorna istraživanja o bacanju hrane, Ana-Maria Cuglin, Kristina Petljak i Dora Naletina (Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska) predočile su u preventivne mjere, dok je Karolina Gwarda (Gdynia Maritime University, Poljska) predstavila eko-inovacije u upravljanju komunalnim otpadom.

Interdisciplinarnost u logističkoj praksi bilo je posljednje tematsko područje znanstvenog dijela konferencije.

Drago Pupavac i Mimo Drašković (Veleučilište u Rijeci, Hrvatska; Fakultet pomorskih studija u Kotoru, Crna Gora) analizirali su logističke performanse u jugoistočnim europskim zemljama, dok su profitabilnost sudionika u opskrbnom lancu razmatrali Darko Karić i Đuro Horvat s Visokog učilišta Effectus. Izazove marketinških kanala predstavile su Jelena Končar, Sonja Leković te Zita Petrović Katai (Sveučilište u Novom Sadu, Srbija).

Za sam zaključak tematske jedinice interdisciplinarnosti, Sebastian Wieczerniak, Piotr Cyplik te Jaroslaw Milczarek (Poznan School of Logistics, Poljska), predstavili su analizu uzroka kao alat efektivnih promjena.

Posebnom zahvalom svim sudionicima, prof.dr.sc. Davor Dujak zaključio je sedamnaestu po redu Međunarodnu znanstvenu konferenciju BLMM 2017.

Društveni program konferencije započeo je obilaskom vinarije Belje gdje su sudionici konferencije imali priliku posjetiti jednu od najsuvremenijih vinarija na području Republike Hrvatske, kao i uživati u posjetu vinogradima te podrumu same vinarije. Već tradicionalno, uspješno završena konferencija nastavila se ugodnim druženjem u Baranji, gdje su sudionici uz tradicionalnu gastronomiju razmijenili kontakte te u ugodnom razgovoru izmijenili ideje za buduće suradnje.

Cjelokupni Zbornik konferencije može se pronaći na službenoj web stranici konferencije www.blmm-conference.com te se očekuje da i ove godine bude uvršten u najprestižniju svjetsku znanstvenu bazu podataka Web of Science, točnije u njihov Conference Proceedings Citation Indeks – Social Science & Humanities, kao što su bila i prethodna dva izdanja.

Marta Botkuljak, univ. bacc. oec. www.suvremena.hr

53

konferencije

Osvrt i zaključci 7. Međunarodne konferencije o učenju za poduzetništvo - ICEL

O

ve godine, u organizaciji Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, održana je 7.

Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo – ICEL (u daljnjem tekstu: ICEL konferencija).

Brojni stručnjaci, znanstvenici, studenti i praktičari razmjenjivali su svoja iskustva i znanja na temu inovacija i poduzetništva, a posebno se razgovaralo o važnosti digitalnih kompetencija u procesu obrazovanja budućih poduzetnika. Dominantan stav sudionika konferencije bio je da je važno prilagoditi obrazovni sustav novim potrebama na tržištu i digitalnoj transformaciji, a razmišljanja u ovom smjeru potaknuo je i dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, prof. Ivica Katavić izjavom prilikom otvaranja konferencije: „S obzirom na to da obrazujemo studente za zanimanja koji uopće ne postoje, da će ti studenti koristiti tehnologije koje još nisu izumljene, da će ti studenti rješavati probleme za koje još ne znamo da postoje, postavlja se pitanje: koje kompetencije profesor, nastavnik treba imati kako bi što kvalitetnije obrazovao buduću generaciju poduzetnika (preuzeto s: http://www.icelconf.eu).

Nakon inspirativnih predavanja glavnih govornika konferencije, prof. dr. sc. Davora Pavune, koji je motivirao sve prisutne da se ohrabre i budu najbolji u onome što rade, i prof. dr. sc. Velimira Sriće, koji je prikazao brojne primjere korištenja inovacija u poslovanju, održana su tri zanimljiva panela putem kojih su brojni autori iznosili teme i zaključke svojih znanstvenih radova i stručnih radova (preuzeto s: http://www.icelconf.eu).

Da u strukturi negativnih čimbenika ključno mjesto zauzima velika zastupljenost malih i srednjih poslovnih subjekata u gospodarstvu hrvatske (99,7%), kao i da je njihova razina spremnosti na inovacijski vođen razvoj niska.

Da je usvajanje digitalnih kompetencija u cilju povećanja efikasnosti poslovnog subjekta svedeno na nužne minimalne prilagodbe izazvane eksternim poticajima i da je posljedica toga niska razina kapaciteta apsorpcije eksterno generiranih inovacija.

Da su panelisti ukazivali i na problem nepostojanja odgovarajućih resursa koji bi inovacijski utemeljili razvoj poslovnih subjekata.

Prvi panel bio je posvećen inovacijama i digitalnim kompetencijama u poduzetništvu.

Moderator panela, Vitomir Tafra s Visoke škole Nikola Šubić Zrinski, kao zaključke prvog panela navodi:

Kako je povezanost malih i srednjih poslovnih subjekata s istraživačko-razvojnim organizacijama među najnižima u zemljama Europske Unije, a svedena je na pojedinačne uspješne slučajeve.

Da su međuzavisnost inovacija i digitalnih kompetencija u poduzetništvu te stupanj znanja izuzetno bitni za svako gospodarstvo odnosno za njegov održivi razvoj.

Da je jedan od izazova osigurati kulturu dijeljenja tehnoloških znanja i informacija koja poduzetnicima može osigurati kvalitetnije tržišne odnose, kao i da je razina zaštite intelektualnog vlasništva (mjereno brojem prijava) vrlo niska, što predstavlja bitno ograničenje u razvoju.

Da se uvidom u relevantna istraživanja može zaključiti da je utjecaj znanosti, tehnologije i inovacija na razvoj hrvatskog gospodarstva, odnosno razvoj poduzetništva još uvijek vrlo slab.

Kako je diskrapancija između spoznaje i organiziranog djelovanja na usvajanju i efikasnoj primjeni postignuća još uvijek velika, posebno s vremenskog aspekta i upravo tu vidi prostor (kao i drugi sudionici panela), za implementaciju i ostvarenje mogućeg bitnog doprinosa postojanijem i bržem razvoju poduzetništva na nacionalnoj razini.

54

Suvremena trgovina 6(42)

sobnosti ne odgovaraju stvarnim potrebama poslovnih subjekata i realnim mogućnostima raspoloživih financijskih poticaja. Na osnovu navedenog opći je zaključak da je raskorak između navedenih aktivnosti izuzetno velik, ali i da taj raskorak nudi prostor za napredak, koji nije moguć bez potrebnih prilagodbi i znanja, kao i da je vrlo važno prevladavati asimetričan odnos koji se pritom sustavno provodi u odnosu prema javnim (državnim) i privatnim poslovnim subjektima predstavljajući element rasprostranjene antipoduzetničke klime.

Da su sudionici panela kao glavna područja društvenih napora na razvijanju inovacijske kulture, odnosno na znanju i inovacijama utemeljenog gospodarstva, izdvojili edukaciju donositelja odluka u malim i srednjim poduzećima u vidu cjeloživotnog obrazovanja, koje predstavlja mogući središnji prostor kreativnog uključivanja visokoškolskih institucija koje svojim programima i aktivnostima mogu (u okviru progresivnog eksperimentalizma) razvijati funkcionalna rješenja koja polaze od prepoznavanja problema (problem solving) ili se usmjeravaju nalaženju originalnih i nedeterminiranih rješenja (solution finding).

Da za razliku od malih i srednjih poduzetnika, velika poduzeća relativno lakše ostvaruju pomake u privlačenju podrške ulaganjima u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije.

U drugom panelu razgovaralo se o marketinškim, poduzetničkim i upravljačkim znanjima poduzetnika.

Da smo danas preplavljeni naoko povoljnim prilikama dolaska do prijeko potrebnih investicijskih sredstava (strukturni fondovi, programi na razini EU, financiranje u suradnji s financijskim institucijama), ali da sustavne aktivnosti na podizanju apsorpcijske spo-

1. konzultantstvo u Republici Hrvatskoj i Mađarskoj,

Moderator drugog panela, dr. sc. Vladimir Grebenar, identificirao je područja kojima pripadaju radovi predstavljeni u okviru drugog panela, a ta područja su:

2. korištenje naprednih IT tehnologija za pohranjivanje i komunikaciju digitalnih podataka (Cloud), 3. stanje poduzetničke svijesti studenata u BiH, 4. kapaciteti poduzetničkih inkubatora u RH, 5. mjerenje poslovne učinkovitosti radnika u poslovnoj organizaciji i

Jadranski sajam u posjeti Tirani povodom održavanja sastanka Upravnog odbora CEFE (Alijansa Sajmova Centralne Europe) i 24. Međunarodnog sajma „Klik Expo“

6. organizacijsko učenje.

Također, moderator ovog panela, dr. sc. Vladimir Grebenar, zaključke panela opisao je na sljedeći način: 1. Profesija konzultantstva iz perspektive poduzetnika nije u dovoljnoj mjeri pozitivno percipirana, a osim toga u poduzetničkoj kulturi u Republici Hrvatskoj usluge konzultantstva nisu niti dovoljno zastupljene u osjetljivim razdobljima rasta poduzeća. Razlog tome je što se profesija konzultantstva u Republici Hrvatskoj nije dovoljno diferencirala, jer ne postoje strukovne udruge koje bi promovirale važnost ove profesije, ali i stručna usavršavanja i profesionalni razvoj konzultanata na globalnom tržištu.

2. Obrazovanje o korištenju naprednih cloud tehnologija nužno je uvesti u procese što ranijeg obrazovanja.

3. Stanje poduzetničke svijesti u Bosni i Hercegovini je posljedica kulturoloških prilagodbi starim sistemskim načinima školovanja, a to je problem i u drugim postranzicijskim zemljama.

4. Postoji problem u kadroviranju konzultanata i savjetodavnog osoblja u poduzetničkim inkubatorima i razvojnim agencijama iz perspektive ekspertize, a čija je svrha stručna i savjetodavna podrška poduzećima.

5. Mjerenje poslovne učinkovitosti vrlo je kompleksan problem svake organizacije, a rješenje takvog problema zahtjeva individualan pristup i primjenu suvremenih znanstvenih metoda.

U okviru trećeg panela, pod temom specifičnih oblika suvremenog poduzetništva, raspravljalo se o prilikama i izazovima poduzetnika treće životne dobi, manjina, žena i drugih. Također, unutar rasprave u trećem panelu predstavljene su brojne mogućnosti društvenog poduzetništva. Moderatorica trećeg panela, profesorica Zrinka Gregov, povezala je glavnu temu konferencije „Digitalne kompetencije i poduzetnička znanja“ s davno pročitanom prognozom da će „20. stoljeće biti stoljeće informacija, a 21. stoljeće, stoljeće mudrosti“. Nadalje, profesorica Gregov navodi kako je „uz brz napredak informacijsko-komunikacijskih tehnologija koje nas zatrpavaju mnoštvom podataka i informacija, izazivajući stres, gutajući dragocjeno vrijeme i ostale resurse, zaista teško prijeći na intelligence i posvetiti se samo akcijskim informacijama koje služe za donošenje što boljih odluka. U postizanju takve životne i poduzetničke mudrosti pomaže međugeneracijska suradnja prisutna u mnogim specifičnim oblicima suvremenog poduzetništva kao što su žensko, obiteljsko, socijalno, manjinsko, poduzetništvo marginaliziranih skupina i poduzetnišST tvo treće životne dobi.“

N

a sastanku kojem su prisustvovali učesnici iz kompanija članica Alijanse definirani su razvojni ciljevi Alijanse za 2018. godinu. Usvojen je izvještaj za 2017. godinu, izmjene Statuta i članarine za 2018. i prezentirani planirani događaji za 2018. godinu.

Na sastanku je u ime Jadranskog sajma, punopravnog člana Alijanse, u radu tijela učestvovao izvršni direktor Rajko Bujković, koji je izložio plan aktivnosti na Jadranskom sajmu u Budvi i prezentirao Kalendar sajamskih manifestacija za 2018., naglašavajući da Jadranski sajam naredne godine obilježava 50 godina postojanja i da je planirano da centralna proslava bude organizirana tokom održavanja jubilarnog 40. Sajma građevinarstva. Također je predloženo da se u istom periodu odrganizira određeni CEFA događaj.

24. Međunarodni sajam u Tirani - „Klik Expo“ Domaćin ovogodišnjeg jesenjeg okupljanja članica CEFE bio je Luan Muhametaj, predsjednik i Elona Agoli direktorica Klik Expo Groupe, koji su organizatori 24. Međunarodnog sajma u Tirani. Priredba predstavlja najveću sajamsku manifestaciju u Albaniji, koja okuplja kompanije iz svih grana privrede i pruža priliku za susrete proizvođača, trgovinskih lanaca, uvoznika i distributera iz Albanije.

Rajko Bujković i Blendi Klosi

Učesnici CEFA Upravnog odbora prisustvovali su ceremoniji otvaranja 24.

Međunarodnog sajma, koji je svečano otvorio premijer Albanije Edi Rama.

Tijekom ceremonije otvaranja i prijema u kraljevskoj Palači, izvršni direktor Jadranskog sajma Rajko Bujković susreo se i razgovarao s Ministrom životne sredine i turizma Albanije Blendijem Klosijem, Ministricom za zaštitu poduzetništva Sonilom Qato i Predsjednicom Unije privrednih komora Albanije Ines Mucostepa. Tijekom razgovora predstavljene su aktivnosti Jadranskog sajma, značajan jubilej koji obilježava naredne godine, kao i ST mogućnosti ostvarivanja suradnje.

www.suvremena.hr

55

obrtništvo

EBC*L certifikati dostupni i u Hrvatskoj uz Obrtničko učilište piše|Goran Švast

O

snovna ekonomska znanja u današnje vrijeme neophodna su u svim gospodarskim sektorima, nevezano kojim poslom se bavimo. Nemogućnost stjecanja temeljnih poslovnih znanja kroz formalno obrazovanja za osobe koje nisu ekonomske struke, a uključene su u poslovanje i donošenje odluka iz ekonomskog područja, dovela je do potrebe da im se posveti posebna pažnja.

Stoga je razvijen program EBC*L (European Business Competence* Licence) kao svjetski standard obrazovanja u području poslovne administracije koji je usmjeren na poticanje poduzetništva i razvoj poduzetničkih kompetencija. Opći cilj programa EBC*L je doprinijeti pismenosti u gospodarskom području, a provodi se u više od 35 zemalja (Austrija, Njemačka, Nizozemska, Švicarska, Poljska, Španjolska, Azerbajdžan, Iran, Meksiko...) na četiri kontinenta u posljednjih 15 godina. Specifičnost EBC*L-a je što na jednostavan i lako razumljiv način omogućava polaznicima stjecanje temeljnih ekonomskih znanja. Osnovni cilj je potaknuti praktično razmišljanje i primjenu znanja, a ne samo učenje činjenica.

EBC*L je namijenjen: osobama koje ne posjeduju ekonomska znanja a vode poslovanje, studentima, obrtnicima, poduzetnicima, osobama koje planiraju pokre-

56

Suvremena trgovina 6(42)

nuti vlastito poslovanje itd. Uspostavljen je kao certifikat poslovnih znanja potrebnih za prvi ulazak u poslovni svijet, pokretanje vlastitog poslovanja, donošenje financijskih odluka, nadzor i upravljanje financijskom stanom projekta. Kroz program ćete steći te unaprijediti svoje poduzetničke kompetencije, a posjedovanje EBC*L certifikata pomoći će Vam da se istaknete na tržištu rada ili napredujete u karijeri.

EBC*L je podijeljen u tri stupnja A, B i C stupanj. EBC*L, Stupanj A je početni korak u savladavanju osnovnih ekonomskih znanja, a uključuje: osnove računovodstva, poslovne ciljeve i pokazatelje, izradu kalkulacija cijena te osnove poslovnog zakonodavstva. EBC*L, Stupanj B je viši nivo ekonomskog znanja usmjeren prvenstveno na poslovno planiranje, kao i na marketinške aktivnosti.

EBC*L, Stupanj C usmjeren je na upravljanje ljudskim potencijalima, vođenje i organizaciju. Stupnjevi nisu međusobno uvjetovani, što omogućava odabir stupnja, ovisno o znanjima koja su polazniku potrebna. Trenutno se u Hrvatskoj provode Stupnjevi A i B, dok je Stupanj C još uvijek u fazi razvoja.

Stečena poslovna znanja se provjeravaju putem polaganja međunarodno stan-

dardiziranog ispita čime se jamči usporedivost rezultata što u globaliziranom poslovnom svijetu ima veliki značaj. EBC*L ispit može se polagati na 25 jezika, uključujući engleski i hrvatski. EBC*L osigurava najvišu razinu transparentnosti i priznat je od strane gospodarstva, posebice industrije (npr. Siemens, T-Mobile, Xerox, Bayer, Uniqa, Samsung integrirali su EBC*L u svoje razvojne programe za zaposlenike).

Od 2016. godine Obrtničko učilište je nacionalno predstavništvo u Hrvatskoj zaduženo za razvoj i provedbu EBC*L programa te koordinaciju obrazovnih i ispitnih centara. Uz Obrtničko učilište EBC*L program provode: Aranea – agencija za savjetovanje i marketing iz Pule, obrazovni i ispitni centar te Visoko učilište Effectus iz Zagreba, obrazovni centar. U budućnosti se planira daljnji razvoj te osnivanje novih obrazovnih i ispitnih centara na području cijele Hrvatske, a što ne ograničava EBC*L obrazovanje na cijelom teritoriju RH već sada. Naime, ukoliko postoji interes Obrtničko učilište je u mogućnosti organizirati edukaciju u bilo kojem gradu u Hrvatskoj.

Sve informacije o prijavi i provedbi edukacija za stjecanje EBC*L certifikata možete dobiti u Obrtničkom učilištu (Adresa: Ilica 49/I, Zagreb; Tel: 01/4826012; E-mail: ebcl@obrtnicko-uciliste.hr ).

Također, više informacija o samom programu EBC*L možete pronaći na web stranicama: www.ebcl.hr ili www.obrtST nicko-uciliste.hr.

Najava konferencije

Kongres poduzetnica Hrvatske i regije u Zagrebu na Dan žena Po drugi puta će se, u nazočnosti više od 600 sudionica iz Hrvatske i regije, održati Kongres poduzetnica Hrvatske i regije

R

iječ je o najvećem poslovnom okupljanju žena u poduzetništvu jugoistočne Europe od kada postoji tržišna ekonomija u ovom dijelu Starog kontinenta.

Kongres kao jedan od projekata na jačanju poduzetništva, posebice u žena, organi-

zira Virtualni ženski poduzetnički centar, koji je osnovan 01. 01. 2016. i broji više od 2.300 članica i 75 članova – poduzetnica i poduzetnika Hrvatske i regije.

Snaga ženskog poduzetništva u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi zorno je iskazana i tijekom prvog Kongresa ove godine u Zagrebu, s kojeg je odaslana poruka zajedničkog djelovanja poduzetnica radi učinkovitog tržišnog nastupa, nerijetko i udruženog s više adresa i iz različitih država. Žensko je poduzetništvo postalo iznimno značajan zamašnjak gospodarstava jugoistočne Europe. Kongres po-

duzetnica 2018. organizira se s ciljem da se još više potakne na zajednički rad i suradnju žene u poduzetništvu radi rasta i razvoja gospodarstava. Rezervirajte si taj dan i

družite se sa ženama poduzetnicama 8. 3. 2018. u City Plaza Zagreb Event centru, Slavonska avenija 6, Zagreb. Više o svemu saznajte na http://konST gres.poduzetnica.hr/

www.suvremena.hr

57

projekti

Predstavljanje projekta

SHare, Improve, develop: today’s excelleNce for tomorrow’s HVET – SHINE 2015-1-IT01-KA2012-004792

Strategije pametnih specijalizacija

P

rojekt strateškog partnerstva SHINE odobren je u okviru ERASMUS+ programa, poziv za 2015. godinu, ukupne vrijednosti od 441.773 eura.

Trajanje projekta: 01.9.2015. – 31.8.2018.

Nositelj projekta: • Istituto Formazione Operatori Aziendali – IFOA, Italija Partneri: • Confindustria Veneto SIAV S.p.A, – SIAV, Italija • Ufficio Scolastio Regionale per il Veneto – USRV, Italija • Westachsische Hohschule Zwickau – WHZ, Njemačka • Gotteborgs Tekniska College AG – GTC, Švedska • Colegiul Tehnik Ion I. C. Bratianu – CTB, Rumunjska • Obrtničko učilište – OUZG, Hrvatska • European Forum of Technical and Vocational Education and Training – Ef VET Europskoj uniji potrebne su kompetencije, inovacije te uravnotežen i integriran teritorijalni razvoj kako bi se povećao gos-

58

Suvremena trgovina 6(42)

podarski rast. Inovacije nisu samo linearni procesi i rezultat istraživanja i razvoja. Naprotiv, sve više inovacija niče u širokim, multisektorskim socio-ekonomskim kontekstima orijentiranim na primjenu i to kroz kompleksne procese integracije top-down (na temelju politika gospodarskog razvoja) i bottom-up (korisnički i tržišno orijentiran) pristupa.

Ciljna skupina projekta SHINE su sudionici koji upravljaju i rukovode programima postsekundarnog/predtercijarnog strukovnog obrazovanja. Cilj je premostiti razlike između pojedinih lokalnih ekonomskih konteksta i ciljeva strategija

za pametan razvoj, potvrđivanjem uloge inovacijskog potencijala strukovnog obrazovanja na razini 5. U Hrvatskoj razina 5 EQF-a dotiče se Postsekundarnog i predtercijarnog obrazovanja, a uključuje programe usavršavanja za pametne specijalizacije, majstorske ispite te stručne studije za „pristupnika“ u trajanju manje od 2.5 godine čine se stiče najviše 180 ECTS bodova.

Također, postoji rastuća potreba za obrazovanjem koje bi ponudilo veću fleksibilnost kombinirajući formalno i neformalno učenje, posebice u kontekstu učenja kroz rad (WBL – Work-based learning).

Razina kvalifikacija 5 može biti vrlo važan element u takvoj strategiji, održavajući snažne veze s tržištem rada te pružajući priliku za povezivanje obrazovnih sektora.

Više strukovno obrazovanje i osposobljavanje (Higher Vocational Education and Training) – HVET, posebno kvalifikacije oko 5. razine Europskog kvalifikacijskog okvira imaju važnu ulogu i neograničen potencijal u ovom segmentu. Nastavni planovi i programi ove razine su: • usko povezani s visoko tehnološkim proizvodnim sektorima • bez akademskih zvanja, udovoljavaju zahtjevima tržišta za tehničarima s novim visoko tehnološkim kompetencijama, omogućuju jačanje inovacija, vođenje i upravljanje naprednim organizacijskim i proizvodnim procesima • nalaze se između srednje škole i fakulteta, upravo u središtu između obrazovanja, fakulteta i poslovanja • njima upravljaju i nadziru ih zajednički javne vlasti, škole, obrazovna tijela i tvrtke • iznimno su interesantna polaznicima jer nude perspektivu na nekoliko područja: brzo zapošljavanje, napredak u karijeri i cjeloživotno učenje.

Očekivani ishodi: • poboljšanje obrazovne ponude partnerskih institucija • unapređenje kompetencija nastavnika/trenera • uspostavljanje snažne europske mreže • jačanje kapaciteta donositelja odluka • provjera proaktivne politike upravljanja postsekundarnim/predtercijarnim strukovnim obrazovanjem.

Upravo zbog ovog potencijala projekt SHINE je usmjeren na skupine koje upravljaju i nadziru HVET programe, studente-polaznike s ciljem premošćivanja individualnih lokalnih ekonomskih uvjeta i ciljevima određenim regionalnim Strategijama pametnih specijalizacija.

UKLJUČITE SE I VI!

VIŠE INFORMACIJA: http://www.projectshine.eu/

Interakcija i povezanost dionika čini postsekundarno/predtercijarno strukovno obrazovanje tako uspješnim: svi sudionici (uključujući učenike) unutar četverostruke uzvojnice trebali bi biti akST tivirani i uključeni. www.suvremena.hr

59

prikaz knjige

„Ne posustani, ne odustani“ Autorica: Sanela Dropulić

P

oduzetništvo ima nemjerljiv značaj za ekonomski i sveukupni društveni rast i razvoj. No, prema njemu i poduzetnicima, a posebno PODUZETNICAMA, društvo se neopravdano ne odnosi na takav način. To je tako, jer prije svega, poduzetništvo nije dovoljno i kvalitetno promovirano kao: temeljni generator razvoja, siguran generator zapošljavanja, pouzdan generator razvoja društvene nadogradnje, nezamjenjiv generator izgradnje društva optimizma, jedini dugoročni i realni generator socijalnog i društvenog blagostanja.

Poduzetništvo pokreće društvo. Ono ga čini sadržajnim. Kad bi bilo više odvažnih da postanu poduzetnikci, ni jedno društvo ne bi imalo nezaposlenih, više bi se proizvodilo, stvaralo bi se više nove vrijednosti, ne bi bilo siromašnih. Ono održava ravnotežu. Poduzetnici su zaslužni što imamo fondove, što razvijamo kulturu, sport, zdravstvo, obrazovanje i znanost. Poduzetništvo je temelj razvoja zajednice, a poduzetnici i PODUZETNICE su njeni graditelji. Zbog toga je nužno poduzetništvo razvijati, predstavljati dobre poduzetničke primjere i prakse, promovirati značaj poduzetništva, nagrađivati najbolje, podsticati i druge da se odvaže, da doprinesu sebi, svojoj obitelji i svojoj zajednici.

Upravo, pozivajući se na ova čvrsta uvjerenja da su žene poduzetrnice ne samo ravnopravne, već reklo bi se i lideri u stvaranju poduzetničke kulture života, Sanela Dropulić i sama poduzetnica, u tijeku jedne godine javlja se s dvije knjige – dva uđbenika-mo-

litvenika poduzetničke kulture. U kasnu jesen/zimu 2016., pred sam Kongres žena poduzetnica Jugoistočne Europe, pri čemu ne smijmo zaboraviti da je ta majka četiri kćeri osivačica i pokretačica kongresa, se javlja s knjigom Ja (ne)mogu bit poduzetnica (koautorstvo Sanela Dropulić, Ivana Radić).

U studenome 2017. točnije na Svjetski dan žena poduzetnica, svjetlo dana ugledala je druga njena knjiga „Ne posustani ne odustani“ i ove retke posvećujemo upravo toj knjizi, jer ona nije samo vodić za žene poduzetnice, već i veliki motivator za poduzetničku aktivnost.Ova uspješna poduzetnica znalački i nesebično vodi čitateljice i čitatelje putem koji je sama prošla i koji danas prolazi. Daje čitateljima sadašnjim i budućim PODUZETNICAMA i poduzetnicima smjernice, ukazuje na probleme na koje će naići i prepreke na koje se mogu spotaknuti, ukazuje na svijetlo na kraju tunela koje će čitatelji(ce) sigurno ugledati odluče li se na poduzetništvo.

Poklanja nam svoje bogato iskustvo i punim srcem daje da ga poduzetnice utkaju u svoju poduzetničku priću, bilo onu koju žive ili onu koju sanjaju - govori jedna od recenzentica knjige – Adisa Tufo, žena, majka, poduzetnica/vlasnica i direktorica tvrtke ČIP Sistemi Sarajevo. Prema, Adisi Tufo i drugim recenzenticama (Valentina Disoska – Makedonija, Sofija Janković – Srbija, Zora Jaklin – Slovenija, Mirela Glavaš – Hrvatska), ovo je jedno pitko motivacijsko štivo koje se lakoćom čita, ali na koje se i stalno vraća.

Autorica pokazuje da odlično poznaje men-

talni sklop poduzetnica i poduzetnika. Daje upute kao uopće postići poduzetnički način razmišljanja, kako procjenom trenutnih poslovnih performansi i uočavanjem poslovne prilike uspostaviti poduzetnički okvir i formirati realne, ali i visoke ciljeve koji bi mogli predstavljati izazov. Činjenica je da se budućnost poduzetništva čini vrlo svijetlom, pa i poduzetnštva žena. „Žene su trenutačno najbrže rastući segment u poduzetništvu i kontroliraju ukupnu globalnu potrošnju. Isporučuju 35% veći povrat investicija od muških kolega i donose 12% veće prihode u biznisima rizičnog kapitala“, kaže Ingrid Vanderveldt, najpopularnija američka poduzetnica i glavna gošća i predavačica 7. Međunarodne konferencije „Žene u biznisu“. U takvom okruženju ovakva i slična tiskana izdanja, nadamo se i iz pera autorice, stjecati će sve veću popularnost i sve veću potražnju (samo da napomenemo - prva knjiga autorice „Ja (ne)mogu biti poduzetnica“ 'planula' je samo 30 dana nakon izlaska iz tiska) posebno u zemljama u kojima filozofija poduzetništva ulazi na širom otvorena vrata. Živimo u vremenu kada trebamo biti svjesni da smo baš mi nositelji te filozofije poduzetništva i da razvoj poduzetništva znači i razvoj društva u celini. Stoga je ova knjiga, kao i druge koje očekujemo, neophodna kao motivator za one koji tek počinju s realizacijom svoje ideje i svog poduzetničkog sna. U uvjerenju da će i 3. Kongres žena poduzetnica ove regije (8. ožujka 2018. u Zagrebu) u organizaciji Sanele Dropulić i njenog poduzetničkog tima, inspirirati autoricu na nove tiskovine – nove svjetiljke na poduzetničkom putu.

pripremio: mr. sc. Branko Pavlović

60

Suvremena trgovina 6(42)

www.suvremena.hr

61

dm

Konačni oproštaj s ljetom uz pravi parfem

Vrijeme je da se zaogrneš

zimskim mirisom

Z

ima je ušla na velika vrata, a dopratio ju je i onaj većini mrzak zadatak: „rošada“ ormara. Kratke haljine, japanke i majice bez rukava ustupile su mjesto vunenim haljinama, čizmama i debelim puloverima. Svi znamo da lagana odjeća nije prikladna za zimske uvjete, ali često zaboravljamo da isto vrijedi i za naše parfeme. Prozračne arome ne odgovaraju hladnoći – zimi se treba ogrnuti težim mirisima i pamtljivim notama.

Mirisi se sastoje od gornjih, srednjih i baznih nota, a na ove potonje zimi je još važnije obratiti pozornost nego inače. Naime, bazne su note komponenta mirisa koja se najduže zadržava za razliku od gornjih nota koje brzo ispare. Pri odabiru mirisa koji ćete koristiti zimi, birajte one s težim baznim notama. Naravno, osobni ukus najvažniji je pri odabiru idealnog zimskog mirisa, ali postoje određene note koje kreiraju osjećaj topline i ugode koji nam toliko treba tijekom tog godišnjeg doba.

Možete odabrati slatkasti parfem koji će vas podsjećati na miris vašeg omilje-

62

Suvremena trgovina 6(42)

nog blagdanskog kolača uz arome kao što su vanilija, praline, karamela i čokolada. Ako preferirate mirise bazirane na začinima, nema boljeg od baznih nota koje sadrže ci-

U izboru idealnog zimskog parfema za sebe ili za dragu osobu kao božićni poklon pomoći će vam i dm jer u sklopu programa Dobre cijene u svako vrijeme nudi više od 200 odabranih mirisa i parfema koji su sniženi i do 40%. Sigurni smo da ćete pronaći onaj pravi! A ako potraga potraje – ne brinite – program Dobre cijene u svako vrijeme jamči vam povoljniju cijenu tijekom najmanje četiri mjeseca.

met, muškatni oraščić ili kardamom. Drvenaste i zemljane note također se dobro slažu sa zimom – u zimskim mirisima najčešći su bor, bergamot, pačuli i slično. Naravno, kao i u svemu, pravi odabir uvijek je ono u čemu se vi sami osjećate najbolje. Ako se nikako ne možete odualiti od svojeg omiljenog ljetnog mirisa, nema veze, nabavite ga i za zimu i neka vas podsjeća na toplije, bezbrižne dane.

Dodatne informacije potražite na dmovoj internetskoj stranici, a kako ne biste propustili ni jedan novitet pratite dm ST na Facebooku i Instagramu.

kent-corner

KentBank jača trgovinske veze između Hrvatske i Turske KentBank d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Hrvatska, osnovala je poseban Turkish Desk u Zagrebu i Predstavništvo u Istanbulu kako bi poduprla trgovinsku razmjenu između Hrvatske i Turske.

K

entBank d.d. je u studenom 2017. službeno otvorila Predstavništvo u Istanbulu, Turska. KentBank posebnu pažnju posvećuje gospodarskoj suradnji hrvatskih i turskih tvrtki. Kroz svoje specijalizirane odjele, Turkish Desk u Zagrebu i Predstavništvo u Istanbulu, partnerima i klijentima pruža informativno-savjetodavnu podršku. Banka ima za cilj stvarati nove poslovne prilike za poduzetnike iz Hrvatske i Turske i biti most koji će spajati gospodarstva ove dvije zemlje.

Proteklih godina Hrvatska je prepoznata kao dobra zemlja za turska ulaganja, pogotovo u sektor turizma. A putem Koridora X koji prolazi kroz Hrvatsku i spaja Tursku sa Zapadnom Europom, godišnje prođe oko 190.000 turskih kamiona ili oko 500 dnevno! Jasno je kako trgovinska razmjena između Hrvatske i Turske ima neograničene mogućnosti, KentBank je prepoznala taj neiskorišteni potencijal, te je pravo mjesto za uvozno-izvozne poslove.

Kroz Turkish Desk u Zagrebu i Predstavništvo u Istanbulu, KentBank želi omogućiti velikim, srednjim i malim poduzetnicima puni pristup sveobuhvatnim rješenjima za sve njihove potrebe za financiranjem poslovanja, kao i pristup međunarodnim bankarskim proizvodima i uslugama.

KONTAKTI: KentBank d.d. Turkish Desk Sektor poslova s gospodarstvom Gundulićeva 1, Zagreb, Hrvatska tel: +385 1 4981 912 e-mail: turkishdesk@kentbank.hr

U dobrim ste rukama.

KentBank d.d. Predstavništvo u Istanbulu gđa. Pelin Yurdunol Askerocaği Cad. Süzer Plaza Kat: 26, No: 2607 34367 Şişli-Istanbul, Turska tel: +902 12 3344 072 e-mail: sevgipelin.atik@kentbank.hr

kotka

Novi trendovi u muškom odijevanju

Odijelo je više od pukog odijevanja

piše|Ante Gavranović

Iako je elegantna muška moda sada znatno opuštenija nego u ranija vremena, ona i dalje ostaje apsolutno nedodirljiva i naglašena kao trend. Pritom je odlučujuće da je elegancija prisutna ne samo na području poslovnog odijevanja, jer elegancija s ponekim tragovima luksuza prisutna je i kod određenih proslava i događanja.

K

rilatica da „odijelo ne čini čovjeka“ samo je djelomice točna. Dobro odjeven čovjek ostavlja, barem na prvi pogled, uvijek bolji dojam od nekoga tko je u svom odijevanju nemaran, ili čak zapušten. U poslovnom svijetu je to ZAKON. Zapravo, svaki bi muškarac trebao imati elegantno odijelo. U novim modnim trendovima traži se mogućnost da to odijelo kombinira s modernim sakoom i ljetnom košuljom za večernji izlazak. Time se zadržava elegancija, ali se ujedno dobiva na jednostavnosti odijevanja, prozračnosti same odjeće, a posebno na većoj i slobodnijoj pokretljivosti. Široka paleta kombinatorike u odijevanju – a da se pritom zadrži elegancija – traži ipak određenu dozu opreza, jer i najmanji detalj može pokvariti cjelinu izgleda.

Najnoviji trendovi u muškom odijevanju

64

Suvremena trgovina 6(42)

pokazuju da je odijelo puno više od samog predmeta odijevanja i postupno prerasta u način i stil života pojedinca. U svijetu tolikih razlika čovjek teži svojoj osobnosti, pa se i način odijevanja pokušava individualizirati. Pritom valja uzeti u obzir činjenicu da je svaki čovjek drukčiji, svoj tip. Moda i odijevanje su sve drugo osim uniforme, pa svaki za sebe treba pronaći i svoj vlastiti stil. Taj pokušaj stvaranja vlastite elegancije i naglašavanja osobnosti potpunije dolazi do izražaja kad je odijelo ŠIVANO PO MJERI. Kao vrhunac u proizvodnji muških odijela predstavlja „šivanje po mjeri“ koje je vrlo prisutno u Njemačkoj, a pogotovo u Italiji, gdje se predviđa da će u skorije vrijeme šivanje po mjeri biti zastupljeno cca 40% od ukupno proizvedenih muških odijela.

Kako nebi Kotka zaostajala za Njemačkom i Italijom, na čija tržišta godišnje izveze preko 160.000 pari muških odijela, vrlo ozbiljno i studiozno pristupili smo 2016. godine tom programu.

KOTKA je ušla u poseban program ručno šivanih odijela, pri čemu se stvara osjetno veća dodana vrijednost i ujedno podiže ukupna kvaliteta gotovog proizvoda. U tu proizvodnju krenuli su nakon opsežnih priprema i pod budnom paskom poznatog svjetskog stručnjaka Josefa Mosera, koji je obučio mali ali vrlo potentan tim u ovoj krapinskoj tvornici.

Na gornjoj slici je gospodin Joseph Moser, modni krojač iz robne kuće „Lodenfrie“ iz Münchena, koji je kroz cijelu 2016. godinu i djelomično u 2017. instruirao i radio sa stručnim timom iz Kotke u sastavu Mario Gradečak, Anita Pavić i Stjepan Pavić, kako pristupiti mušterijama kod uzimanja mjera, savjetima oko izbora tkanine i pribora.

Ujedno je g. Moser dao puno savjeta što je to „dress code“ – poslovno odijevanje, a također je kod šivanja po mjeri vrlo važna diskrecija za koje osobe i iz kojih materijala se odijela izrađuju, te takvi podaci ostaju kao poslovna tajna samo u stručnim dokumentima Kotke.

industriju i prodorom u segment najzahtijevnijega segmenta, šivanjem po mjeri, dokazati svoju prodornost, ali i sposobnost stalnog prilagođavanja naovim trendovima u muškom odijevanju. „Kotka“ u ponudi šivanja po mjeri nudi svojim kupcima, od uzimanja mjere uz minimalno jedne probe, isporuku odijela u roku od 10 do 12 dana po pristupačnim i povoljnim cijenama.

Kod odijela po mjeri važno je točno izmjeriti širinu ramena.

Treba jako paziti na dužinu nogavica kod hlača. Dužina je pravilna ako se hlače samo jedanput „lome“ na cipeli s prednje strane, a na petama dolaze do sredine pete cipele.

Širina nogavice hlača vrlo često varira. Trenutno je modni trend što uža nogavica. Međutim, tu treba biti oprezan, jer preuska nogavica ne djeluje elegantno.

„Tek smo na početku, ali smo već sašili vrhunska odijela za mnoge naše poslovne ljude i istaknute pojedince u društvenom i političkom životu. Dosad smo imali oko 500 takvih kupaca, s velikim mogućnostima da ta brojka ubrzo vrlo ozbiljno poraste. Za nas je šivanje po mjeri nov izazov i predstavlja samo mali dio naše proizvodnje koju u 98 posto izvozimo na najzahtjevnija europska tržišta.

Međutim, snažna konkurencija nas primorava da tražimo nove niše poslovanja i nova tržišta za plasman ove nove usluge“ tvrde nam u KOTKI. ŠIVANJE PO MJERI traži u povećanoj mjeri pridržavanje temeljnih pravila odijevanja. Kombinacijom kreativnosti i obrtničkog savršenstva KOTKA pokušava unijeti nove vjetrove u našu odjevnu

Sako mora ležati na ramenima bez posebnih nabora, a rukavi moraju glatko i normalno „padati“ po ruci.

Pozornost se posvećuje dužini rukava na sakou. U pravilu dužina rukava dolazi iznad zglobne kosti šake, a minimalno je da se košulja vidi 1 do 1,5 cm od dužine rukava sakoa.

Kod šivanja po mjeri vodi se računa o svakom detalju.

Anita Pavić i Joseph Moser Uzimanje mjera za sada se vrši u tvornici u Krapini radnim danom od 7,00 do 19,00 sati, subotom od 7,00 do 15,00 sati, a uskoro ćemo ovu uslugu vršiti i u Zagrebu. ST www.suvremena.hr

65

Šivanje po mjeri

ZAGREB MODIANA, Radnička cesta 49 MODIANA, Velika gorica, Slavka Kolara 2 NAMA, Ilica 4 NAMA Kvatrić, Kvaternikov trg ORLJAVA, Gundulićeva 11 KRAPINA KOTKA, prodavaonica, Krambergerova 2 PULA RT - STIL, Flanatička 3 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Porta Nova, Svilajska 31a TEKSTILPROMET, Trg slobode 3 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Franka Lisice 6 ŠIBENIK M – club, Trg kralja Držislava 4

Erste Bank je dio zaštićene tvrtke Erste&Steiermärkische Bank d.d. www.erstebank.hr Info telefon: 0800 7890

Naša zemlja treba ljude koji vjeruju u sebe.

I banku koja vjeruje u njih. #vjerujusebe