Suvremena trgovina 4 2016

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 41, BROJ 4

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

Tema broja:

e-trgovina

• • •

Kako stvoriti jaki hotelski brend Stanje u trgovini iz sindikalnog ugla Aspekti elektroničkog poslovanja i elektroničke trgovine

Povratak realnoj ekonomiji

Pozivamo Vas na 28. tradicionalnu, najveæu konferenciju za trgovce i proizvoðaèe

2016

PROCESI KONSOLIDACIJE HRVATSKOGA TRŽIŠTA PROGRAM 09,00 – 09,30

Registracija sudionika

09,30 – 10,00

Pozdravne riječi organizatora i pokrovitelja

10,00 – 11,00

• Trgovina u Hrvatskoj – danas i sutra – Josip Zaher, HGK • Dualni sustav obrazovanja za trgovce – Vitomir Tafra, Obrazovna grupa Zrinski • E-trgovina: projekt Abrakadabra – Ante Todorić, AGROKOR

11,00 – 12,40

Panel: TRENDOVI U RAZVOJU TRGOVINE I PROIZVODNJE Međusobni odnosi, kako dalje? Novi formati na maloprodajnoj pozornici.

Uvodničar: Christian Verschueren, generalni direktor EuroCommerca: TRENDOVI U RAZVOJU TRGOVINE - Aktivnosti EuroCommerca o ujednačavanju uvjeta za plasman roba na jedinstvenom tržištu EU i stanje u Hrvatskoj Panelisti: • Ljerka Puljić, AGROKOR; • Branko Roglić, ORBICO; • Ivan Katavić, KTC; • Darko Radišić, KRAŠ; • Ivo Markotić, BADEL 1862; • Andreas Wendy, KAUFLAND Hrvatska; • Predstavnik, PBZ Card; • Predstavnik Ministarstva gospodarstva; • Ema Culi, HGK – moderator

12,40 – 15,00

Domjenak, prezentacije & B2B razgovori

Kad: 12. listopada 2016.

Gdje: Zagreb, dvorane KRAŠ Auditoriuma, Ravnice 48 Organizatori: Suvremena trgovina i Hrvatska gospodarska komora Suorganizatori: Zaklada Konrad Adenauer i AHK Pokrovitelji: Ministarstvo gospodarstva, Hrvatska obrtnička komora i Hamag-Bicro Organizacijski partner: KRAŠ Smart partner: IBM

12. 10. 2016. - prijavite se odmah na:

http://www.suvremena.hr/30000.aspx

D A R P R I R E D B I

25

Međunarodna turistička berza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo - METUBES International Tourism Exchange and Tourism Fair, Equipment for Hotels and Catering - METUBES

21 - 23. April

Poštovani izlagači i posjetitelji,

Pozivamo Vas da učestvujete NAUTIC SHOW - Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju na sajmovima koji NAUTIC će seSHOW održati - Sport, Camping & Recreation Equipment Fair u listopadu 2016. godine na 11 - 15. Maj / May Jadranskom sajmu u Budvi.

34

3 4 . /NSecurity, AUProtection T I Cand Rescue S HFairOW 35 Sajam bezbjednosti, zaštite i spašavanja 11 - 15. Maj / May SAJAM NAUTIKE I OPREME ZA SPORT, KAMPING I REKREACIJU

22 Sajam ekologije / Ecology Fair C A L E N D A R O F E V E N T S

B u dva, 11 - 1 5. 05. 201 6 .

11 - 15. Maj / May

4 . N AU T I C S H OW Jadranski sajam najavljuje Bazar robe široke potrošnje / Bazaar of Consumables3SAJAM NAUTIKE I OPREME ZA SPORT,

42

42

KAMPING I REKREACIJU 15 Maj / May - 15. Septembar / September

34. NAUTIC B u d va, SHOW 11 - 15 . 0 5 . 2 016 .

Sajam nautike, opreme za sport, kamping i rekreaciju Letnji sajam / Summer Fair Jadranski sajam najavljuje

od 11. do 15. na Jadranskom sajmu u Budvi.

15maja Jun 2016. / Junegodine - 15. Septembar / September

U prepoznatljivom terminu i ambijentu, tradicionalna manifestacija okupiti uvoznike i ovlaštene 34.ćeNAUTIC SHOWprodavače prestižnih brendova automobilske industrije i pratećih grana.

Sajam nautike, opreme za sport, kamping i rekreaciju

Izložba koja afirmacijom različitih segmenata nautičke industrije u kontinuitetu pod

Razlozi koji na ubjedljiv način preporučuju učešće su poslovni rezultati koje2016. izlagači postižu iz godinesajmu godiod 11. do 15. sezone maja godine na Jadranskom u Budvi. razvojSajam nautičkog turizma, pragu turističke posjetiocima u uposlovnom a Civilna Engineering Fair nu, mogućnost da segrađevinarstva na efektan način/ predstave prednosti ponude u odnosu na konkurenciju, sve karakteristavlja ponudu prilagođenu potrebama i specifičnostima nautičkog i turističkog t Izložba koja afirmacijom različitih segmenata nautičke industrije u kontinuitetu podstiče stike modela u okviru kompletne prodajne game, naprave probne vožnje i praktične demonstracije.

Prisustvo 2125.

Septembar /posjetiocima September razvoj nautičkog turizma, na pragu turističke sezone u poslovnom ambim projekata malekupaca brodogradnje u regionu, preko brodskih i vanbrodskih brojneresantnih publike, a posebno potencijalnih i ljubitelja automobila na mjestu najšireg izbora i najpovoljnistavlja ponudu prilagođenu potrebama i specifičnostima nautičkog i turističkog tržišt plovila zajedno sport i razonodu pa sve do zastupnika prestižnih svjetskih mo resantnih projekata male brodogradnje u regionu, preko brodskihbrendova i vanbrodskih moto je kupovine je još značajno obilježje Sajma automobila u Budvi.

38

plovila za sport i razonodu pa sve do zastupnika prestižnih svjetskih brendova motorn i jedrilica koji su nosioci novih tehnologija brodogradnje, ali i inovacija na polju ost i jedrilica koji su nosioci novih tehnologija brodogradnje, ali i inovacija na polju ostalih Sajam vode, vodovodi, sanitarne tehnologije nautičkog biznisa./ Water-Water Supply Systems-Sanitary Technologies nautičkog biznisa.

11

21 - 25. Septembar / September

Nezaobilazan dio manifestacije su oprema za plovila i sportove na vodi, transport i remon

i kamp oprema,čarter i finansijske usluge. na Institucije, ustanove, ud Nezaobilazan dio manifestacije su oprema kompanije za plovila i sportove vodi,školske transport i re specijalizovani mediji i portali su učesnici i partneri Sajma sa kojima po tradiciji pripre i kamp oprema,čarter kompanije i finansijske Institucije, školske ustanov imljive programske aktivnosti, usluge. u skladu sa Vašim promotivnim potrebama i vodećim industrije.

U programskom dijelu omogućavamo učešće i izlagačima, kako bi na zaok specijalizovani mediji i portali su učesnici i partneri Sajma sa kojima po tradiciji pr predstavili svoju ponudu i poslovne aktivnosti tokom manifestacije.

Sajam energetike / Energy Fair imljive programske aktivnosti, u skladu sa Vašim promotivnim potrebama i vode prodajne direktan kontakt sa potencijalnim kupcima 21rezultate, - 25. ostvarite Septembar / September industrije. U programskom Unaprijedite dijelu omogućavamo učešće i izlagačima, kako bi na z partnerima u dinamičnom poslovnom ambijentu, na samom početku nove nautičke 3 4 .

N AU T I C S H OW obali Jadrana.

Za učesnike smo obezbijedili značajne popuste, dizajnirane da podrž predstavili svoju ponudu i poslovne aktivnosti tokom manifestacije.

4

SAJAMrezultat.

NAUTIKE I OPREME ZA SPORT, aktivnosti i omoguće još uspješniji KAMPING I REKREACIJU

19

Uz poziv da blagovremeno prijavite kontakt učešće i iskoristite povoljnosti koje nudimo, Sajam automobila / Automobile Show Unaprijedite prodajne rezultate, ostvarite direktan sa potencijalnim kupcž uspješan sajamski nastup i ugodne trenutke na 34. Sajmu nautike u Budvi.

B u d va, 11 15 .

0 5 .

2 016 . partnerima u dinamičnom poslovnom ambijentu, na Oktobar samom početku nove naut 05 - 09. / October obali Jadrana. Za učesnikeS poštovanjem, smo obezbijedili značajne popuste, dizajnirane da p aktivnosti i omoguće još uspješniji rezultat.

Jadranski sajam najavljuje

Sajam malih i srednjih poduzeća, poslovnih usluga i ženskog poduzetništva namijenjen je promociji privrednih Aleksand Projek subjekata u oblasti usluga i investicija, i srednjih poduzeća i obuhvaća prezentaciju: poslovSajamposlovnih malih i srednjih preduzeća,malih poslovnih usluga i ženskog preduzetništva NAUTIC SHOW koje nudim Uz poziv da blagovremeno prijavite učešće i i34. iskoristite povoljnosti nih banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova, obrazovnih državnih institucija, profesionalnih i Smallsajamski and Mediumnastup Enterprises Fair, Business Services and Women Sajam nautike, opreme Entrepreneurship za sport, kamping i rekreaciju uspješan i ugodne trenutkemalog na 34.

Sajmu nautike u Budvi. strukovnih udruženja, medija, lokalnih samouprava, predstavnika i srednjeg biznisa.

18

27 -razmijenite 29.

Oktobar October Ove manifestacije predstavlju jedinstvenu priliku da uspostavite kontakte, iskustva i/ugovorite po-+382 33 452 13 AD Jadranski sajam, Trg slobode 5, 85310 Budva / Tel: +382 410 423, Fax: fair@jadranskisajam.co.me Izložba koja afirmacijom različitih segmenata nautičke industrije u kontinuitetu podstiče slovne aranžmane. Sajamski nastup daje mogućnost da kroz medijski mix poduzmete snažnu akciju unapređerazvoj nautičkog turizma, nawpragu sezone w wturističke . a d r ina a trzištu. f a iposjetiocima r . c o . m ueposlovnom ambi S poštovanjem, nja vlastitog marketinga i načinite bitne korake u pravcu adekvatnog pozicioniranja stavlja ponudu prilagođenu potrebama i specifičnostima nautičkog i turističkog tržišt od 11. do 15. maja 2016. godine na Jadranskom sajmu u Budvi.

resantnih projekata male brodogradnje u regionu, preko brodskih i vanbrodskih moto plovila za sport i razonodu pa sve do zastupnika prestižnih svjetskih brendova motorn Alek i jedrilica koji su nosioci novih tehnologija brodogradnje, ali i inovacija na polju ostalih nautičkog biznisa.

Pr

A.D. JADRANSKI SAJAM, 85310 Budva, Trg slobode 5, Crna Gora Tel: +382 33 410 400 | Fax: +382 33 452 132 Nezaobilazan dio manifestacije su oprema za plovila i sportove na vodi, transport i remon e-mail: sajam@jadranskisajam.co.me | jadranskisajam@t-com.me

i kamp oprema,čarter kompanije i finansijske usluge. Institucije, školske ustanove, ud specijalizovani mediji i portali su učesnici i partneri Sajma sa kojima po tradiciji pripre imljive programske aktivnosti, u skladu sa Vašim promotivnim potrebama i vodećim industrije. U programskom dijelu omogućavamo učešće i izlagačima, kako bi na zaok

www.adriafair.co.me

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180

Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ Uredništvo: inž. Eduard ČAPKA, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, prof.dr.sc. Nikola KNEGO, prof. Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, dr.sc.

Danko MATASOVIĆ, prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, dr.sc. Guste SANTINI, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Dipl.inž. Vladimir FERDELJI, predsjednik, HUM-CROMA, Zagreb • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Ivan KATAVIĆ, predsjednik Upravnog odbora, KTC, Križevci • Dipl.inž. Darko KNEZ • Dipl.inž. Zlatan LISICA, KRAŠ, Zagreb • Berislav PRIBANIĆ, direktor, PRIRODAN PROIZVOD, Samobor • Dipl.oec.

Mijo ŠIMIĆ, član Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Prof.dr.sc.

Ivica KATAVIĆ, dekan, Visoka škola NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec.

Josip ZAHER, potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije HGK, Zagreb

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Vol. 41 br. 4 str. 1-92 Zagreb, rujan 2016.

Sadržaj Povratak realnoj ekonomiji Tema broja: Neki aspekti elektroničkog poslovanja i elektroničke trgovine

Ante Gavranović

6

gost urednik prof.dr.sc. Nikola Knego

9

Suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije u trgovini

doc.dr.sc. Božidar Jaković

10

doc.dr.sc. Jovana Zoroja prof.dr.sc. Ivan Strugar prof.dr.sc. Mirjana Pejić Bach

13

izv.prof.dr.sc. Blaženka Knežević mag.oec. Mia Delić, doc.dr.sc. Ines Dužević

16

Izrada i troškovi online prodavaonice za mala poduzeća u Hrvatskoj M-trgovina iz perspektive mlađih potrošača u Hrvatskoj

E-trgovinski indeks u funkciji procjene e-tržišta konkretnih zemalja

prof.dr.sc. Nikola Knego

20

Matija Fekeža prof.dr.sc. Ivan Strugar

24

doc.dr.sc. Dario Dunković

28

Ante Gavranović

38

Srećko Sertić

42

prof.dr.sc. Zdenko Segetlija

44

Krivotvorine i nadzor prodaje - serijalizacija Položaj i budućnost zaštite potrošača u on-line kupovini Kako se postaviti prema izazovima 21. stoljeća?

Intervju: Stanje u trgovini iz sindikalnog ugla

Časopis izlazi dvomjesečno Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540 Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Prodajna površina – ukupno i po županijama – problemi u razvoju maloprodaje EuroCommerc: Zastupnik interesa trgovine Fondovi Europske unije, prilike i mogućnosti za rast gospodarstva (II)

51 mag.oec. Mario Šimunković

52

prof.dr.sc. Esad Prohić

56

Neven Obradović

62

Željko Jelić

64

prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek

68

Gospodarski i društveni koncept na putu prema održivom razvitku Zdrava mjesta rada u trgovini Kuharica za Odnose s javnošću u trgovini (3) Kako stvoriti jaki hotelski brend

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor

Stanje zaštite na radu u djelatnosti trgovine

Vitmir Begović

72

e-mail: info@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

Kotka: Novi svjetski izazov - Šivanje po mjeri

A.G.

76

Tisak: Tiskara Zelina d.d.,Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike, crteži i CD-i vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora.

Na naslovnoj stranici: e-trgovina

Hrvatski obrtnici na 49. Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju

82

Tekstilpromet: Betty Barclay nova shopping adresa u srcu Zagreba

84

Jadranski sajam učesnik Poslovnog foruma Crna Gora - Jordan

85

Proizvodi PIK Vrbovca od sada sadrže 25% manje soli

86

HP - Usluge Hrvatske pošte za jednostavnije poslovanje

88

Udžbenik: Zaštita potrošača i poslovno upravljanje

90

prof.dr.sc. Nikola Knego www.suvremena.hr

5

ekonomija

Izlazi iz ekonomskog bespuća

Povratak realnoj ekonomiji Pokazalo se da se stvarni oporavak gospodarstva može postići samo uz dva uvjeta: povećanjem proizvodnje i snažnim rastom izvoza, usklađenog s primjerenim rastom uvoza. Sve ostale mjere, radikalne ili ne, bolne ili manje bolne, donose sa sobom samo nove probleme i nesporazume, ali u suštini ne rješavaju ništa. O tome moraju voditi računa svi kreatori naše ekonomske politike

I

zgleda da postupno naši vrlo političari dolaze k svijesti i sagledavaju činjenicu da sve ipak počiva na ekonomiji. Jedino ona daje prostor za društvenu nadgradnju.

Kampanja oko nedavnih izbora pokazala je nešto više zrelosti od svih dosadašnjih: u prvi plan je ipak dospjelo gospodarstvo i sve ono što je vezano uz nju na uštrb ideoloških zavrzlama. Hoće li takva biti

6

Suvremena trgovina 4(41)

i praksa budućih obnašatelja visokih dužnosti?

U tom smislu poučan je ‘njemački poučak’: snažan rast izvoza, zasnovan na pojačanoj proizvodnji, ubrzao je rast BDP-a iznad očekivanja stručnjaka, predstavio se kao lokomotiva ukupnog rasta unutar Europske unije i brzim koracima otvara nova radna mjesta. Jednostavan, a vrlo učinkovit recept.

Najnoviji pokazatelji ukazuju da se postupno mijenjaju stvari i kod nas. Dokaz tome vidimo u rastu BDP-a po stopama koje nisu predviđali ni optimistični ekonomski stručnjaci, u kontinuiranom rastu proizvodnje, izvanrednoj turističkoj sezoni i snažno prisutnoj tendenciji smanjivanja duga odnosno zaduživanja. Oživjela su i nova ulaganja, posebno u male pogone

piše|Ante Gavranović

prerađivačke industrije, ali i nove hotele, marine.

Hrvatska ima potencijala za rast i razvoj Zašto u takvim uvjetima ipak ukazujemo na dosta kritično stanje u kojem se nalazi hrvatsko društvo? Nekoliko je čim-

benika koji pale „crvene lampice“: visoka nezaposlenost, napose mladih, povećani „odljev mozgova“, pad kapitalizacije realnog sektora i porezno iscrpljivanje sve manjeg gospodarskog potencijala. Na sve to se nadovezuje (još uvijek) nedostatak jasne strategije razvoja hrvatskog društva koja bi uključivala prepoznatljive i poticajne ekonomske politike, zasnovane na povećanju ekonomske aktivnosti, proizvodnje i izvoza te, posebno značajno, poticajnog investicijskog okruženja.

Hrvatska ima dokazano brojne potencijale; treba ih prepoznati i pokrenuti. To se može, međutim, samo poboljšanjem uvjeta poslovanja za koje se stalno zalažemo, stvaranjem uvjeta isplativog investiranja i otvaranja novih radnih mjesta. Svi ti opravdani zahtjevi, zapravo, znače stvaranje uvjeta za dostojanstven život građana ove zemlje.

Zaostajemo u upravljanju ekonomskim procesima Investicije domaćih i inozemnih privatnih ulagača kao jedini mogući i održivi način pokretanja gospodarske aktivnosti mogu Hrvatskoj osigurati stabilnu poziciju na jedinstvenom tržištu EU. Konačno, pristup tržištu od 500 milijuna ljudi zahtijeva povećanu odgovornost u odlučivanju i donošenje dugoročnih strategija odnosno u upravljanju ekonomskim procesima. Činjenica je da smo upravo na tom području vrlo tanki. Stanje pokazuje da nam je više no ikad potrebno zajedništvo u postavljanju jasnih ciljeva gospodarske i socijalne politike, koje bi vodile izlazu iz duboke ekonomske i društvene krize i otvorile perspektive razvoja.

Najnovija upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda i smanjenje rejtinga velikih svjetskih agencija prizemljili su nas: MMF i rejting-agencije ističu kako je glavni razlog lošeg gospodarskog stanja u Hrvatskoj nedostatak konkurentnosti koji je uzrokovala traljavo obavljena privatizacija i, objektivno, veoma prisutna antipoduzetnička klima.

Posebno se ukazuje na nedostatak provođenja potrebnih i korjenitih privrednih reformi. Iako je Hrvatska relativno rano krenula u reforme, očito se nije ustrajalo na njihovom provođenju. MMF poručuje da se mora ustrajati u reformama, rezati socijalne beneficije i smanjivati vanjski dug. Korupcija, kao veliki društveni i ekonomski problem, odbija investitore; a veliki uteg je i iznimno visok javni i vanjski dug. Poruka MMF-a i rejtingagencija veoma je jasna: bez bolnih rezova u gospodarstvu Hrvatska će tapkati u mjestu.

Gospodarska politika zemlje koja se zasniva na samo tri relevantna pokazatelja: stabilnost tečaja, stabilnost cijena i sposobnost države da servisira vanjske dugove, pokazala se uglavnom neuspješnom.

Sučeljavamo se s ogromnim porastom nezaposlenosti, gubitkom radnih mjesta u prerađivačkoj industriji i socijalnom degradacijom ukupnoga društva, pa i njegovim raslojavanjem na bogate i vrlo siromašne. Činjenica je da sadašnji okviri makroekonomske politike pogoduju i dalje upravo tim nepovoljnim refleksijama, a da nemamo ni vizije, a ni ekonomskih instrumenata kojima bismo prevladavali to stanje.

No, ono što je još važnije, sazrijeva saznanje da su nam, pored suštinskih gospodarskih i društvenih reformi, kao ‘kruh nasušni, potrebni i zajedništvo, istinska opredijeljenost da se stanje u Hrvatskoj izmijeni na bolje i stvo-

k a v a r Opo re preduvjeti trajnijeg i ubrzanijeg gospodarskog rasta.

Pokazalo se da takav program nije u stanju ostvariti ni jedna sadašnja politička opcija, bez obzira s kojim ideološkim predznakom. Došlo je vrijeme da se okupe sve glave, bez stranačke opsjednutosti, i da se zajednički potraži izlaz iz „ustajale žabokrečine“. Bez izrazitoga gospodarskog napretka i jasne ekonomske, financijske i ukupne društvene konsolidacije u tome ne možemo uspjeti.

Gdje su izlazi?

Naglasak za realni izlaz iz strukturnih gospodarskih teškoća i poremećaja, tvrdili smo oduvijek, valja tražiti, prije svega, na mjerama mikroekonomije, u nas godinama gotovo potpuno zapostavljene discipline. U gospodarskim analizama gotovo da i nema riječi o efikasnosti, rentabilnosti, akumulaciji, investicijama. Međutim, samo tako se mogu stvarati potrebna sredstva za normalnu socijalnu i gospodarsku politiku jednoga društva, gdje su svi sustavi vrijednosti poremećeni i gdje je poremećen i temeljni odnos aktivnih radnika i broja umirovljenika.

Od Vlade, ali i oporbe, dakle sadašnjih i potencijalnih kreatora gospodarsko-socijalne politike, traži se da uspostave realan makroekonomski okvir u kojem će poduzeća, posebno ona izvozno orijen-

tirana, smoći dovoljno snage i manevarskog prostora za bolje djelovanje u zadanim i pretpostavljenim okvirima. Pritom se sama po sebi nameću pitanja što je s izvozom, zaposlenošću, osiromašenjem najvećega dijela stanovništva, nestankom niza poduzeća?

Kakva je stvarna budućnost umirovljeničkog dijela stanovništva? Iako se opravdano očekivalo pomake upravo na tim područjima, njih jednostavno nema – osim u nerealnim obećanjima.

S obzirom na raspoložive resurse, proizvodne potencijale i stručnu radnu snagu, ovakav je trend objektivno nepotreban. Netko snosi odgovornost za takvo stanje! Svi ozbiljni ekonomski analitičari traže od Vlade ambicioznije programe i projekte. Nažalost, ti zahtjevi uglavnom ne padaju na plodno tlo.

Jačanje poslovne aktivnosti cijeloga društva Ukazujemo uvijek kako samo jačanje hrvatskoga gospodarstva i jačanje svijesti da treba razvijati domaću proizvodnju, na njoj graditi suvisli školski, zdravstveni i umirovljenički sustav, može Hrvatsku izvući iz debeloga kala u kojem se nalazi. To je zaista problem, koji se ne može rješavati za okruglim stolovima ili akademskim raspravama nego isključivo novim zapošljavawww.suvremena.hr

7

ekonomija

Struktura uzvoznika u Hrvatskoj •

60 tvrtki izvozi između 50 do 90,000.000 eura;

•

10 tvrtki izvozi između 100 do 140,000.000 eura;

•

1 tvrtka izvozi više od 225,000.000 eura;

•

1 tvrtka izvozi više od 350,000.000 eura;

•

1 tvrtka izvozi više od 400,000.000 eura;

•

1 tvrtka izvozi više od 800,000.000 eura.

s time da 100. na ljestvici najvećih izvoznika plasira u inozemstvo 25,6 milijuna eura.

njem, povećanim izvozom, ravnomjernijom politikom razvoja ruralnih područja, osmišljenom politikom razvoja turizma, prometa i drugih usluga. Ukratko, jačanjem poslovne aktivnosti cijeloga društva.

Potpuno je jasno da ukupni gospodarski model mora ići na generalni remont.

Ključno je pitanje zašto u tako složenom gospodarskom trenutku nema zajedništva u postavljanju konkretnih ciljeva da bi se to i ostvarilo?

Iskorak umjesto raskoraka Statističko praćenje izvoznih rezultata ukazuje da se vrijednost hrvatskoga izvoza od 1994. godine na ovamo udvostručila, dok se uvoz u istom razdoblju učetverostručio. Takvu nam sliku daju i ovogodišnja vanjskotrgovinska kretanja: u prvih šest mjeseci:

bito u uvjetima tranzicije, kada se pretežito uspostavlja određena neravnoteža u izvoznim mogućnostima i uvoznim potrebama svake od tih zemalja. No, pritom valja imati u vidu barem dvije činjenice. Prvo, kakva je struktura uvoza i u što se ona preusmjerava, i drugo, mijenjaju li se uvozom realne izvozne mogućnosti, tj. omogućava li uvoz opreme bitnije promjene u osposobljenosti hrvatskih izvoznika. Odgovori na oba postavljena pitanja zasad su nepovoljni, i to je ono što u ukupnom stanju zapravo i najviše zabrinjava.

Uvijek iznova se ozbiljni analitičari gospodarskih kretanja pitaju: zašto Hrvatska nije izvozno orijentirana zemlja, iako ima realne pretpostavke za takav odnos?

Možda valja spomenuti samo neke (v. poseban okvir). Razloge valja, uz navedene teze, tražiti i u neprimjerenosti ukupnog gospodarskog položaja hrvatskih izvoznika, previsokom poreznom opte-

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U KUNAMA tis. kuna I.- VI. 2015.

I.- VI. 2016.

42 043 728

43 284 217

28 517 791

29 187 055

Zemlje nečlanice EU-a

13 525 937

14 097 162

Uvoz

69 092 637

71 254 269

54 214 363

56 510 453

Zemlje nečlanice EU-a

14 878 274

14 743 816

Saldo robne razmjene

-27 048 909

-27 970 052

60,9

60,7

Izvoz

2)

Zemlje članice EU-a

2)

2)

Zemlje članice EU-a

2)

Pokrivenost uvoza izvozom, %

Raskorak izvoza i uvoza zapravo je trajna konstanta hrvatskoga gospodarstva i, sam po sebi, ne bi morao označavati negativan ukupni gospodarski odnos, oso-

8

Suvremena trgovina 4(41)

rećenju, relativno visokoj cijeni rada, visokim inputima, koji se ne mogu kompenzirati povećanom produktivnošću ni tehnološkim zahvatima.

Drugo pitanje koje se uvijek iznova nameće je zašto se stvara tako veliki raskorak, na primjer, između Hrvatske i Slovenije. Hrvatski izvoz je u 2015. iznosio 11,5 milijardi eura, dok je slovenski prešao 23 milijarde. Računato po stanovniku iznosio je kod nas 2643 eura; kod Slovenaca je to gotvo 4,5 puta više – 11.500 eura. I nije tragično da imamo tako mali prosjek izvoza. Najteža optužba ukupne ekonomske politike svodi se na činjenicu da je naš prosjek samo 17,25 posto veći od svjetskog prosjeka izvoza po glavi stanovnika. Slovenski je omjer 1:5,33, češki 1: 4,54, mađarski 1: 3,75 ili slovački 1: 3,51.

Vratimo se na početak: izvoz je temeljna pretpostavka ukupne stabilnosti i budućeg razvoja hrvatskog gospodarstva. O tome vjerojatno nema spora niti među najvećim pobornicima drugačijeg strukturiranja gospodarskih kretanja u nas.

Pri tome kao da se zaboravlja da je nepogovorna orijentacija na izvoz neka vrsta naše gospodarske sudbine i da o sposobnosti razrješavanja toga pitanja uvelike ovisi i budući ukupni razvoj hrvatskoga gospodarstva. Hrvatskoj su danas, kao nikada u njenoj povijesti, potrebni rast i razvoj. Kako u tome pronaći vlastiti prostor, prepoznati vlastite šanse, temeljno je umijeće, ali i velika odgovornost onih koji kreiraju ekonomsku politiku ove zemlje.

Iako samo 13% poduzeća u Hrvatskoj izvoze, ona ujedno zapošljavaju polovicu zaposlenih u svim poduzećima; ostvaruju 65% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak 70% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom.

Tema broja:

Neki aspekti elektroničkog poslovanja i elektroničke trgovine

piše gost urednik|prof. dr. sc. Nikola Knego

N

a jednoj od sjednica Uredništva časopisa Suvremena trgovina dogovorili smo se da će tema četvrtog broja časopisa za 2016. godinu biti elektroničko poslovanje odnosno elektronička trgovina te je također dogovoreno da budem svojevrsni animator i koordinator prema kolegicama i kolegama koji se bave različitim aspektima spomenute problematike. Prihvatio sam spomenuti prijedlog vjerujući da ću među kolegicama i kolegama na Ekonomskom fakultetu - Zagreb pronaći dovoljan broj onih koji će pokazati spremnost da dadu stručni doprinos u navedenoj problematici te da različite aspekte elektroničkog poslovanja približe široj čitalačkoj publici.

Jasno je da se radi o složenoj i kompleksnoj problematici i da nije za očekivati da će nekolicina zainteresiranih autora dotaknuti sve moguće aspekte elektroničkog poslovanja odnosno elektroničke trgovine. U Suvremenoj trgovini, u jednom od ranije tiskanih brojeva, razjašnjeni su odnosi između pojmova kakvi su elektroničko poslovanje i elektronička trgovina.

Konzultirajući relevantne izvore navedenim pojmovima je moguće pristupati na tri načina: a) oba pojma su sadržajno ista, odnosno elektroničko poslovanje jednako je elektroničkoj trgovini i obrnuto, b) elektroničko poslovanje je po obuhvatu sadržaja i aktivnosti šire od elektroničke trgovine i c) elektronička trgovina je prema obuhvatu šira od elektroničkog poslovanja. Pojedinačno možemo biti zagovornici jednoga od tri navedena pristupa ili prihvaćati sva tri moguća pristupa uz odgovarajuće obrazloženje.

U procjeni da će moje kolegice i kolege biti spremni uložiti truda da u jednoj kraćoj stručnoj formi obrade neki od aspekata elektroničkog poslovanja nisam se prevario. Kada sam razgovarao s mogućim autorima pred nama je bila ljetna pauza. Tijekom ljeta se nismo čuli, a krajem kolovoza i početkom rujna mi je bilo zadovoljstvo konstatirati da nisu zaboravili prethodni dogovor i da su prema vlastitom izboru obradili neki od aspekata elektroničkog poslovanja odnosno elektroničke trgovine.

Autori su kolegice i kolege s dvije katedre Ekonomskog Fakulteta – Zagreb, Katedre za trgovinu i Katedre za informatiku.

Pažljivo sam pročitao navedene tekstove i predložio Uredništvu časopisa da ih tiska slijedećim redoslijedom: doc. dr. sc.

Božidar Jaković: Suvremene informacijsko komunikacijske tehnologije u trgovini; doc. dr. sc. Jovana Zoroja, prof. dr. sc. Ivan Strugar, prof. dr. sc. Mirjana Pejić Bach: Izrada i troškovi online prodavaonice za mala poduzeća u Hrvatskoj; Izv. prof. dr. sc. Blaženka Knežević, Mia Delić, mag. oec., doc. dr. sc. Ines Dužević: M-trgovina iz perspektive mladih potrošača u Hrvatskoj; prof. dr. sc. Nikola Knego: E-trgovinski indeks u funkciji procjene e-tržišta konkretnih zemalja; Matija Fekeža, prof. dr. sc. Ivan Strugar: Krivotvorine i nadzor prodaje – serijalizacija; doc. dr. sc. Dario Dunković: Položaj i budućnost zaštite potrošača u on-line kupovini.

Zahvaljujem navedenim kolegicama i kolegama što su radovima omogućili da naST vedeno bude ostvareno. www.suvremena.hr

9

tema broja

Suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije u trgovini piše|doc. dr. sc. Božidar Jaković

S

vjedoci smo brzog razvoja različitih inovativnih informacijsko komunikacijskih tehnologija (ICT tehnologija). Živimo u razdoblju tzv. digitalne transformacije poduzeća. Što u stvari znači taj pojam te kako se digitalna transformacija poduzeća može provesti u trgovini. U ovom članku pokušat će se dati prikaz trendova razvoja ICT tehnologija te pružiti niz primjera kako se te tehnologije primjenjuju u trgovini.

Inovativne ICT tehnologije koje mijenjaju poslovanje u trgovini Računarstvo u oblaku Računarstvo u oblaku je skup nekoliko metoda isporuke informacija klijentima koji plaćaju samo ono što stvarno koriste. Ono omogućuje jednostavnu proširivost aplikacija, smanjenje ukupnih troškova obrade podataka, povećanje učinkovitosti resursa, jačanje fleksibilnosti resursa, skraćenje vremena aktivacije aplikacija, brži oporavak nakon eventualnih prekida rada

10

Suvremena trgovina 4(41)

i katastrofa te korištenje infrastrukture po zahtjevu.

Mobilno poslovanje i mobilne aplikacije Mobilno se poslovanje može definirati kao korištenje mobilnih tehnologija u razmjeni dobara, usluga, informacija i znanja. Možemo reći da je mobilno poslovanje izvršavanje transakcija obavljanih pomoću pokretne opreme putem mobilnih mreža. Upravo računarstvo u pokretu odnosno mobilno računarstvo uvodi u elektroničko poslovanje jednu novu dimenziju – dimenziju prostora odnosno lokacije na kojoj se nešto događa.

Najveća prepreka u poslovnom svijetu je nemogućnost pristupu informacijama korisnicima koji su u pokretu, a rješenje tog problema su poslovne mobilne aplikacije.

Poslovne mobilne aplikacije kreirane su za korisnike u pokretu. Pružaju pristup željenim informacija bez obzira gdje se korisnik nalazi i samim time uvelike olakšavaju posao. U nekim se slučajevima od korisnika ne zahtjeva ni pristup Internetu, već je moguće sve izmjene praviti lokalno. Pametni telefoni obično posjeduju određeni broj apli-

kacija koje služe za upravljanje elektroničkom poštom, ažuriranje kalendara, uređivanje dokumenata, slanje SMS i MMS poruka, različite kontakt liste i sl., a povrh toga moguće je preuzeti na tisuće različitih dostupnih aplikacija i tako prilagoditi pametni telefon svojim poslovnim potrebama.

IT odjeli poduzeća mogu kreirati vlastite aplikacije unutar poduzeća te se spojiti s integriranim informacijskim sustavom poduzeća. Pomoću računalne mreže poduzeća pametni telefoni postaju sastavni dio poslovne prakse svakog zaposlenika.

Web 2.0 tehnologije i društvene mreže Web 2.0 tehnologije omogućuju iskorištavanje tzv. mrežnoga učinka (engl. Network Effect) weba koji, u kombinaciji s tehnikama povezivanja informacijskih sadržaja iz većeg broja izvora, mogućnostima stvaranja mikrosadržaja, trendovima društvenoga umrežavanja, razvitkom kolektivne inteligencije i primjenom otvorenih standarda, mijenjaju lice elektroničkoga poslovanja, a samim time i elektroničke trgovine, stavljajući naglasak na interaktivnost kao njegovu najvažniju osobinu.

Roboti Postoji cijeli niz različitih vrsta robota koji se koriste u različitim prigodama. Zajedničko im je da imaju neki oblik mehaničke konstrukcije, okvira ili oblika ovisno o njihovoj funkciji, zatim sadrže i elektroničke komponente koje pokreću i upravljaju mehaničkim komponentama, a i svi posjeduju određeni programski kod koji upravlja svim komponentama i zapravo govori što točno robot treba raditi. U bližoj budućnosti pojavit će se sve više specijaliziranih robota, a u daljoj budućnosti pojavit će se humanoidni roboti sa sposobnošću kompleksnog razmišljanja koji će moći obavljati različite zadatke. Neki autori predviđaju da će velik broj postojećih poslova koje obavljaju ljudi zamijeniti roboti. Neke poslove će zaista zamijeniti roboti, odnosno već su ih i zamijenili, ali generalno možemo reći da će zaposlenici više neće raditi neke operativne i monotone poslove, već će svoju energiju i znanje usmjeriti na mnogo kreativnije poslove, one poslove koje roboti, koliko god razvijeni bili u doglednoj budućnosti, još uvijek neće moći zamijeniti ljudski faktor.

3D printeri 3D printeri su uređaji koji omogućuju trodimenzionalni ispis tj. mogućnost izrade prototipa na temelju računalno generiranih 3D modela. Brojni su razlozi primjene tehnologije 3D ispisa, a možda najvažniji su mogućnost kreiranja vlastitih jedinstvenih proizvoda (posebice igračaka, nakita, dekoracija i sličnih proizvoda), mogućnost kreiranja rezervnih dijelova i na taj način popraviti postojeće proizvode te promjena u lancu opskrbe gdje se smanjuju troškovi prijevoza, troškovi skladištenja, troškovi proizvodnje i drugi troškovi. Kupci će

te razvoj tzv. Big data softvera koji mogu vrlo brzo analizirati velike količine podataka. Ova tehnologija omogućava kreiranje „pametnih povezanih stvari“ poput pametnih televizora, pametnih kuća, pametnih automobila, pametnih satova itd.

Proširena i virtualna stvarnost

jednostavno doći u trgovinu, odabrati proizvod koji žele i on će im se kreirati na nekom 3D printeru odmah čim ga plate te ga odmah nose kući. Mnoga poduzeća će dati mogućnosti kupcima da sami kreiraju vlastite proizvode i na taj način kreiraju jedinstvene proizvode. Postoji i određena bojazan da ljudi više neće ići toliko u trgovine jer će sve moći ispisati kod kuće.

mogu prenositi preteške pakete i na prevelike udaljenosti.

Amazon tu nije jedini, Alibaba također testira dronove u Kini, a DHL za svoje isporuke u Njemačkoj. Dronovi će imati i mnoge druge primjene u trgovini poput poboljšanja logistike, povećanju sigurnosti, analizi prometa i mogućih zastoja i gužvi, upravljanju artiklima, odabiru lokacije prodavaonica itd.

Dronovi

Internet stvari

Dronovi su ustvari bespilotni zrakoplovi odnosno zrakoplovi koji su namijenjeni izvođenju letova bez pilota u zrakoplovu, najčešće su daljinski upravljani ili programirani ili autonomni. U cijelom konceptu elektroničke trgovine možda najizazovniji dio jest sama isporuka proizvoda koji se kupuju putem neke Web trgovine. Amazon kao lider na tom polju već duže vrijeme isprobava tehnologiju dostave paketa pomoću dronova. Sustav funkcionira na način da dron preuzme paket u skladištu, odleti do primatelja i tamo je ispusti. Takvi dronovi sadrže cijeli niz senzora koji prepoznaju i zaobilaze razne prepreke, a glavni cilj jest smanjiti vrijeme isporuke. To je posebno zanimljivo za ruralna područja i za isporuke u vrijeme velikih narudžbi (npr. prije Božića i sl.) Glavni nedostaci su još i to što ne

Koncept Internet stvari predstavlja korištenje Interneta u povezivanju različitih uređaja i senzora. Sve što posjeduje neki oblik senzora koji mogu prikupljati podatke te su povezani na Internet omogućava da se Ti podaci mogu analizirati analitičkim softverom. Temelji te tehnologije su u postojećoj RFID tehnologiji, a njeno širenje omogućili su sve jeftiniji senzori, pad cijene pohrane podataka

Virtualna stvarnost (engl.

Virtual Reality) je računalno simulirano okruženje koje može simulirati fizičku prisutnost u mjestima bilo da se radio o stvarnom ili u zamišljenom svijetu. Ona stvara trodimenzionalnu sliku koja okružuje korisnika i time mu daje potpuni doživljaj nekog mjesta ili situacije kao da je prisutan u tom mjestu ili je dio nekog događaja. Da bi se virtualna stvarnost mogla osjetiti potrebno je imati i neka pomagala. Danas su dostupni brojni oblici tih pomagala, poput naočala, slušalica, rukavica, odijela, palica i drugih perifernih uređaja.

U najpoznatije naočale spadaju: Oculus Rift, HTC Vive, Samsung Gear VR, Microsoft Hololens itd. Kod proširene stvarnosti (engl. Augmented Reality) u stvarni svijet dodaju se kompjuterski generirani virtualni elementi koji onda izgledaju kao da su dio tog stvarnog svijeta. I ovdje su nebrojene mogućnosti primjene u trgovini. Npr. poduzeća koja nude namještaj mogu omogu-

www.suvremena.hr

11

tema broja ćiti kupcima da vide simulaciju kako bi njihov stan izgledao ukoliko uzmu određeni komad namještaja. Kupci nadalje mogu posjećivati virtualne prodavaonice, isprobavati virtualne proizvode i dobiti dojam poput odlaska u trgovinu. Poznata marka Tommy Hilfiger u neke svoje trgovine stavili su Samsung Gear VR naočale putem kojih su posjetitelji mogli pogledati njihovu modnu reviju kao da se nalaze u prvim redovima na samom događanju i na taj način su vidjeli nove komade odjeće kao da su posjetili modnu reviju.

Primjer korištenja besplatnih Web aplikacija Google Disk (eng. Google Drive) je web aplikacija za sinkronizaciju datoteka koji omogućava korisniku centralno spremanje i čuvanje svih njegovih datoteka (dokumente, fotografije, glazbu, video materijale i sl.). Google nudi 15 GB besplatnoga prostora, a za veći prostor može se nadoplatiti. Datotekama se pristupa preko web preglednika, klijenta za Google Disk i mobilne aplikacije za Google Disk.

Sastavni dio Google Diska je skup uredskih web aplikacija pod nazivom Google aplikacije (engl. Google Apps).

Te uredske aplikacije besplatna su zamjena za Microsoft Office ili Open Office aplikacije. Unutar Google Disk aplikacija nalazi se web aplikacija za obradu teksta pod nazivom Google Docs. Zatim je tu aplikacija za proračunske tablice pod nazivom Google Sheets.

Za izradu prezentacija postoji web aplikacija Google Slides, a za crtanje web aplikacija Google Drawings. Moguće je izrađivati različite bilješke, izrađivati grafikone i dijagrame, popise, obrasce.

Osnovna pretpostavka za korištenje Google aplikacija jest postojanje Google korisničkoga računa. Google korisnički račun može se vrlo jednostavno kreirati poput prijave na Gmail servis.

Ukoliko korisnici već imaju Gmail korisnički račun mogu ga koristiti i za pristup Google aplikacijama. Dovoljno je posjetiti web adresu: www.drive.google.com. Sve ove navedene aplikacije svako poduzeće odnosno njihovi zaposlenici mogu besplatno koristiti.

Preporuke za primjenu inovativnih ICT tehnologija u trgovini Mnogi smatraju da za primjenu inovativnih ICT tehnologija treba imati i znatna novčana sredstva za investiranje.

Međutim, nije nužno uvijek tako. Mnoge takve inovativne ICT tehnologije su svima dostupne i što je najvažnije besplatne, plaća se jedino pristup Internetu. Što može napraviti svako poduzeće koje se bavi trgovinom? Za početak, bitno je da takvo poduzeće bude pristupno na društvenim mrežama. Svakako bi trebalo otvoriti profil na Facebook društvenoj mreži. Neka američka istraživanje pokazuju da prosječan posjetitelj društvenih mreža skoro 7 sati provede na Facebook-u i to je definitivno najposjećenija društvena mreža te poduzeće svakako treba biti prisutno na njoj. I u Republici Hrvatskoj ona je najpopularnija društvena mreža te je na njoj preko milijun Hrvata. Poželjno bi bilo napraviti i profile na

ostalim popularnim društvenim mrežama poput Twittera, LinkedIn-a, Instagrama, Pinteresta i drugih popularnih društvenih mreža.

Ključna prednost jest ta što se na Internetu može pronaći cijeli niz besplatnih Web aplikacija koje zamjenjuju skupa softverska rješenja, a obavljaju iste poslove ponekad čak i s poboljšanim funkcionalnostima u odnosu na standardna softverska rješenja. Postoje brojne web i mobilne aplikacije koje zaposlenici poduzeća mogu vrlo jednostavno koristiti u svakodnevnom poslovanju i na taj način olakšati svoje poslove i povećati svoju produktivnost.

Takve aplikacije omogućavaju poslovanje u pokretu te fizička lokacija zaposlenika više nije bitna. Zbog njihove niske cijene, intuitivnosti korištenja te različitih mogućnosti kojih će biti sve više i više, poslovne mobilne aplikacije postat će sastavni dio svakog poduzeća i njegova poslovanja.

Na zaposlenicima i upraviteljima poduzeća je da na vrijeme spoznaju vrijednost takvih aplikacija i uključe ih u svakodnevno poslovanje poduzeća na opće zadovoljstvo njihovih zaposlenika.

Ukoliko imaju dovoljno resursa i sredstava poduzeća mogu napraviti i vlastite mobilne aplikacije koje će onda pomoći njihovim kupcima u upoznavanju s njihovim proizvodima i uslugama.

Ono što je najvažnije jest da se kontinuirano prate trendovi razvoja novih ICT tehnologija.

Upravitelji poduzeća trebali bi stalno pratiti dostupnost novih tehnologija i uvidjeti kako im one mogu pomoći u obavljanju svakodnevnih poslova te u kreiranju konkurentske prednosti njihovih poduzeća.

To će svakako uspjeti uz preduvjet inovativnog i smislenog korištenja dostupnih im ST ICT tehnologija.

12

Suvremena trgovina 4(41)

Izrada i troškovi online prodavaonice za mala poduzeća u Hrvatskoj piše|doc. dr. sc. Jovana Zoroja, prof. dr. sc. Ivan Strugar, prof. dr. sc. Mirjana Pejić Bach

1. Uvod Globalne promjene koje se svakodnevno događaju na svjetskoj razini imaju snažan utjecaj na gospodarstvo, kao i na tržišta na kojima poduzeća posluju. Razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, pri čemu se prvenstveno misli na razvoj Interneta, uvelike je promijenio način poslovanja, zbog nepostojanja vremenskog niti geografskog ograničenja u poslovanju. Prednosti korištenja Interneta i Web servisa doveli su do razvoja elektroničke trgovine čime se uvelike unaprijedila ekonomija razvijenih zemalja, ali i zemalja u razvoju. Elektronička trgovina ima značajnu ulogu za unaprjeđenje poslovanja zbog nekoliko razloga: pove-

ćanje profita, prilagođavanje klijentima, povećanje kvalitete usluge i proizvoda, dostupnost većem broju ljudi, smanjenje troškova poslovanja.

Osnovni modeli elektroničke trgovine s obzirom na sudionike su: • Business-to-business (B2B) – uključuje marketing i dostavu proizvoda/ usluga drugom poduzeću.

• Business-to-customer (B2C) – uključuje marketing i dostavu proizvoda/ usluga direktno kupcima.

• Business-to-goverment (B2G) – uključuje marketing i dostavu proizvoda/usluga vladi ili službenim institucijama.

• Business-to portal (B2P) – uključuje promociju poslovanja na Internetski baziranim portalima koji povezuju kupce i prodavače na jednom značajnom tržištu.

• Business-to-affiliate (B2A) – uključuje marketing affiliate proizvoda/ usluga na komercijalnim Web stranicama u zamjenu za proviziju ili fiksnu naknadu.

U Hrvatskoj sve veći broj poduzeća ima svoje Web stranice kojima komuniciraju s klijentima i omogućavaju online prodaju svojih proizvoda i usluga. Međutim, nije dovoljno samo otvoriti Internet prodavaonicu i očekivati veliki uspjeh, već je potrebno potencijalnim klijentima ponuwww.suvremena.hr

13

tema broja diti sadržaj, povjerenje, kvalitetu. Jedan od primjera može biti i online prodavaonica u kojoj se prodaje opremu za ronjenje. Važno je razumjeti kupce i shvatiti da oni ne traže točno određenu prodavaonicu, već su im potrebne informacije. Odnosno, na svojim web stranicama, potrebno je kupcima ponuditi novosti uz ronjenje, vremensku prognozu, mape, marketinške aktivnosti. Dodatni sadržaji stvaraju povjerenje kod kupca, a nakon što se stvori povjerenje moguće je očekivati i da će obaviti kupovinu.

Prije otvaranja online prodavaonice važno je odlučiti na koju skupinu kupaca će se fokusirati, što znači da je potrebno napraviti analizu profila korisnika Interneta. Kako se mijenja struktura korisnika, mijenja se i struktura potrošnje. Razvoj elektroničke trgovine i korištenje usluga i proizvoda online prodavaonice bilo je rezervirano za mušku populaciju, dok se danas to uvelike promijenilo te se broj ženskih korisnika Interneta izjednačio sa brojem muških korisnika, te odražava u potpunosti udio žena i muškaraca u populaciji.

Uspjeh online prodavaonice uvelike ovisi o dizajnu i funkcionalnosti koju pruža web stranica. Kako bi se i u tom dijelu ostvario uspjeh, važno je da profesionalci ne samo dizajniraju, programiraju, već i održavaju Web stranicu. Takvi profesionalci mogu biti zaposlenici poduzeća, ali se i njihove usluge mogu iznajmiti (putem freelance profesionalaca ili drugih poduzeća koja iznajmljuju takve usluge).

2. Proces i troškovi izrade online prodavaonice u Republici Hrvatskoj U ovom članku opisat ćemo proces i troškove izrade online prodavaonice u Republici Hrvatskoj. U članku je fokus na online prodavaonici koja je jedan od tipičnih primjera B2C e-trgovine. Osnovni primjeri modela B2C elektroničke trgovine su: online bankarstvo, online rezervacije putovanja, te online kupnja proizvoda.

Karakteristike funkcionalnog i uspješno dizajniranog Web mjesta su sljedeće: • • • • • •

mogućnost pretraživanja kataloga; kreiranje osobne online kupovine; personalizacija Web mjesta; sigurnost kupnje; jednostavnost korištenja Web mjesta; mogućnost kupovine 24/7.

14

Suvremena trgovina 4(41)

2.1. Izrada online prodavaonice Prilikom izrade online prodavaonice najbolje je aktivno uključiti stručnjake koji imaju iskustva u području Internet poslovanja. Prilikom razvoja i izrade online prodavaonice moguće je istaknuti tri osnovna koraka.

Prva faza je najvažnija, jer se u njoj donose odluke na kojima se kasnije razvija i unaprjeđuje projekt. U prvoj fazi važno je uključiti službu informatike i marketinga. Osnovni koraci u prvoj fazi su određivanje sadržaja web stranica, kategorije proizvoda, način pretraživanja i ime domene.

Druga faza se odnosi na razvojnu i programsku platformu pri čemu se određuje način povezivanja na Internet kao i osoba zadužena za izradu Web stranice. Treća faza odnosi se na izradu vizualne i logičke organizacije online prodavaonice, prikupljanje podataka i informacija od poduzeća, dogovor oko izgleda prodavaonice (vizualni dizajn). Potom je potrebno napraviti probno testiranje na lokalnoj mreži gdje se pogreške najbolje uočavaju. Važno je dogovoriti način poslovanja s logističkim i kartičarskim tvrtkama.

2.2. Trošak izrade online prodavaonice Prilikom izrade online prodavaonice veliku ulogu imaju troškovi razvoja i održavanja Internet trgovine, a koji uključuju izradu i postavljanje Web mjesta.

Troškovi izrade Web mjesta ovise o funkcionalnosti web stranice. Prema analizi koja je provedena među nekoliko softverskih tvrtki koje se bave izradom Web stranica u nastavku su navedeni troškovi. Cijena osnovne verzije koja je ujedno i najjednostavnija kreće se u rasponu od 3,500 do 6,500 kn, a uključuje naslovnu stranu (Homepage), stranicu s podacima o poduzeću, asortiman proizvoda ili popis djelatnosti, te online prodaju. Cijena složenije Web stranice koja uključuje i mailing-liste (slanje e-mail poruka zainteresiranim kupcima), forum (rasprave posjetitelja) i knjigu gostiju kreće se u rasponu od 6,000 do 20,000 kn.

Softverska tvrtka će osim izrade stranice, sudjelovati i u daljnjem unaprijeđeniju i održavanju iste te je potrebno posao povjeriti tvrtki koja ima iskustva i uspješna je u svom poslu. Također, potrebno je predvidjeti trošak prijave Web mjesta na tražilice i postavljanje istog na poslužitelj, čija je cijena otprilike 400 kuna. Web stranice je moguće izraditi i korištenjem alata kao što su Weebly i Wix, koji korisnicima koji imaju znanja o webu, ali nemaju programerska znanja omogućavaju izradu web stranica, ali i vrlo složenih online prodavaonica.

2.3. Troškovi održavanja web stranice Troškovi održavanja web stranice su sljedeći: (i) zakup domene – adresa online dprodavaonice; ime domene treba biti

kratko i jednostavno te povezano uz djelatnost kojom se online prodavaonica bavi; najčešći nastavci domene su com, net, org, hr, com.hr, a godišnja cijena iznosi otprilike 150 kuna, (ii) zakup prostora na poslužitelju – cijena prostora na poslužitelju (hosting) ovisi o veličini Web stranica i količini prometa te se kreće u rasponu od 400 do 600 kuna godišnje, (iii) održavanje web mjesta – cijena ažuriranja sadržaja kao i održavanje visoke pozicije na otprilike iznosi oko 10% cijene izrade web stranica, (iv) oglašavanje – online oglašavanje, odnosi s kupcima i oglašavanje u medijima i na društvenim mrežama, pri čemu se može koristiti iskustvo iz prakse da je minimalan iznos za oglašavanje Internet trgovine jednak trošku njezine izrade ukoliko se želi ostvariti njezin maksimalan efekt, (v) isporuka – trošak isporuke uvelike ovisi o osobinama proizvoda te se povećava s težinom pošiljke koja se šalje, a najvećim dijelom je već uračunat u cijenu samog proizvoda ili usluge, (vi) transakcije – trošak transakcije uvelike ovisi o obliku naplate te su najniži za naplatu predračunom, za naplatu pri pouzećem troškovi iznose 2% od transakcije; najčešći oblik plaćanja je putem kreditnih kartica, pri čemu postoji trošak provizije kartičarskoj tvrtki od 5% i trošak sigurnosti transakcije. Također, moguće

Tablica 1. Modeli troška online prodavaonice (sadrže prosječne cijene) Početni troškovi

Minimum

Optimum

Maksimum

Izrada Web mjesta

5.000 kn

13.000 kn

40.000 kn

Postavljanje Web mjesta

400 kn

400 kn

400 kn

Ukupno početni troškovi

5.400 kn

13.400 kn

40.400 kn

Fiksni godišnji troškovi Domena

150 kn

150 kn

150 kn

Zakup prostora na poslužitelju

400 kn

500 kn

600 kn

Održavanje Web mjesta

3.000 kn

7.800 kn

24.000 kn

Oglašavanje

5.000 kn

13.000 kn

40.000 kn

Ukupno fiksni godišnji troškovi

8.550 kn

21.450 kn

64.750 kn

ovisno o proizvodu

ovisno o proizvodu

ovisno o proizvodu

2% (max 80 kn)

2% (max 80 kn)

2% (max 80 kn)

Varijabilni troškovi po transakciji Trošak isporuke Trošak naplate pouzećem Trošak naplate kreditnom karticom Trošak sigurnosti transakcije Prosječno vrijeme izrade

5%

5%

5%

3-6 kn

3-6 kn

3-6 kn

10 dana

30 dana

60 dana

Izvor: autori

je koristiti i usluge plaćanja, kao što je PayPal ili Bitcoin.

2.4. Rezime troškova izrade i održavanja online prodavaonice Tablica 1. prikazuje rezime troškova vezanih uz razvoj i izradu online prodavaonice. Navest će se minimalni troškovi koji se odnose na jednostavniju online prodavaonicu, optimalni troškovi koji

se odnose na trošak prosječne Internetske aplikacije za online prodaju i maksimalni troškovi koji uključuju napredne zahtjeve korisnika.

3. Zaključna razmatranja Današnje uspješno poslovanje je nezamislivo bez primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Neophodno je da poduzeća koja žele biti lideri na tržištu, odnosno koja žele biti konkurentni, maksimalno iskoriste tehnološke prednosti te da ulažu u unaprjeđenje poslovanja primjenom inovativnih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Elektroničko poslovanje osigurava direktan odnos s klijentima, mogućnost kupovine tijekom 24 sata sedam dana u tjednu iz udobnosti vlastitog doma, širi se područje poslovanja, uspostavlja se automatizirana razmjena informacija između različitih organizacija. Uspjeh uvelike ovisi o sljedeća tri faktora: kvalitetan proizvod/usluga, funkcionalna Web stranica te upravljanje odnosa s klijentima. U ovom članku prikazali smo orijentacijski primjer troškova online prodavaonice u Hrvatskoj na primjeru malog poduzeća za koji vjerujemo da može biti koristan malim poduzećima u donošenju odluke o takvom obliku prodaST je proizvoda i usluga. www.suvremena.hr

15

gospodarstvo

M-trgovina iz perspektive mlađih potrošača u Hrvatskoj piše|izv. prof. dr. sc. Blaženka Knežević, Mia Delić, mag. oec., doc. dr. sc. Ines Dužević

1. Uvod Suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija ima vrlo snažan utjecaj na ponašanje potrošača, a posebice utječe na mlađe generacije. Većina mlađih potrošača u Hrvatskoj koristi pametne telefone u različitim sferama svakodnevnog života, od komunikacije i zabave, preko pretraživanja i uspoređivanja podataka o proizvodima i uslugama, pa sve do kupnje proizvoda i usluga putem mobilnih aplikacija. Korištenje pametnih telefona i mobilnih aplikacija kao alata za kupovinu od velikog je interesa za maloprodavače neovisno o vrsti proizvoda kojima trguju. U ovom radu ćemo analizirati što mlađi potrošači kupuju putem pametnih telefona i mobilnih aplikacija, što ih motivira na kupnju te koji su njihovi stavovi o nedostacima kupovine putem mobilnih uređaja.

16

Suvremena trgovina 4(41)

2. Definicija i podaci o razvijenosti m-trgovine Prema Turban i dr. (2008., str. 431) mobilna trgovina je svaka ona transakcija i aktivnost elektroničke trgovine koja se u cijelosti ili djelomično odvija u bežičnom okruženju. Laundon i Traver (2007., str.

17) malo sužuju pojam te tvrde kako transakcije mobilne trgovine moraju biti komercijalne naravi (u svrhu kupnje ili prodaje proizvoda ili usluga, op.a.). Chaffey (2007., str. 132) dodaje kako se pojam mobilne trgovine ne odnosi samo na trgovinu putem mobitela nego svih vrsta mobilnih uređaja.

Od 1999. koja se smatra godinom kada je m-trgovina započela rasti (godina izlaska prvih mobilnih telefona temeljenih na WAP protokolu), pa do danas, broj korisnika pametnih telefona na svijetu do-

segao je 1,91 milijarde u 2015. godini što je gotovo jedna četvrtina svjetske populacije, a prognozira se kako će ove godine značajno biti premašena brojka od 2 milijarde korisnika (istraživanju eMarketer, 2015).

Prema podacima dostupnima u Eurostatu (2014a), više od polovice populacije EU koristilo je mobilni pristup Internetu u 2014. godini, a u usporedbi sa 2012. g. broj korisnika mobilnog pristupa Internetu značajno je porastao u svim zemljama EU-a, bez obzira na razinu ekonomskog razvoja države (vidjeti Sliku 1).

Osim toga, podaci Eurostata (2014b) pokazuju da na razini EU-27 u prosjeku 7% stanovništva koristi ručne mobilne uređaje za kupnju, a u nekim europskim državama taj udio je već premašio 15% (Velika Britanija, Švedska, Danska i Norveška).

Slika 1: Udio osoba koje su koristile Internet izvan doma ili radnog 2012. i 2014. u ukupnom stanovništvu (%)

Dakle, bez zadrške možemo tvrditi da su pametni telefoni, mobilni uređaji i mobilne aplikacije široko rasprostranjeni kao potencijalni alati za olakšavanje kupovine te da otvaraju nove mogućnosti za marketing i menadžment u maloprodaji na globalnoj razini. Isto tako, postoji potreba za istraživanjem globalnih i lokalnih trendova u ponašanju potrošača pri uporabi mobilnih tehnologija u svrhu kupnje počevši od faze prije kupnje, za vrijeme kupnje te nakon same kupnje proizvoda ili usluga. U tim istraživanjima valja obratiti pozornost na načine na koje kupci koriste uređaje za komunikaciju, pretraživanje, sam proces kupnje pa sve do načina na koji oni sami kreiraju i dijele sadržaje vezane uz proizvode i usluge koje im maloprodavači nude.

3. Podaci o m-trgovini među mlađim potrošačima u Hrvatskoj Pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na uzorku od 285 studenata, u travnju 2015. godine, provedeno je primarno istraživanje o korištenju pametnih telefona i mobilnih aplikacija kao alata za kupnju. Istraživanje je bilo vrlo opsežno, a ovdje ćemo istaknuti samo neke od rezultata.

Istraživanjem je potvrđena teza koju su iznijeli Turban i dr. (2008., str. 433) o postojanju kulture slušalice (engl. handset culture). Naime, ova teza zasniva se na činjenici da mlađe generacije (između 15 i 25 godina starosti) ne poznaju način života u kojem ne postoji mobilni uređaj koji je nadohvat ruke. Oni su se rodili i rasli u okruženju mobilnih tehnologija te ih intenzivno koriste u različite svrhe od svojeg djetinjstva.

U spomenutom istraživanju provedenom na studentima, razvidno je kako većina studenata koristi pametne telefone kao primarni mobilni uređaj (96,8%). Među ispitanicima je svega nekoliko onih koji ne koriste pametne telefone (3,2%). Nadalje, unutar skupine korisnika pametnih telefona, 81,5% njih ima više od 2 godine iskustva korištenja, 14,5% njih pametne telefone koristi između 1 i 2 godine dana, tek njih 4% pametne telefone koristi kraće od godine dana (vidjeti Tablicu 1). Dakle, možemo zaključiti kako su članovi ove skupine dobro upoznati s mobilnim tehnologijama i to još iz svoje tinejdžerske dobi. Ovom zaključku u

Izvor: Eurostat (2014a) Izvor: Eurostat (2014a)

Slika 1. Udio osoba koje su koristile Internet izvan doma ili radnog 2012. i 2014. u ukupnom stanovništvu (%) Osim toga, podaci Eurostata (2014b) pokazuju da na razini EU-27 u prosjeku 7% stanovništva koristi ručne mobilne uređaje za kupnju, a u nekim europskim državama taj udio je već premašio 15% Tablica 1. Posjedovanje pametnih telefona i vrijeme korištenja mobilnih aplikacija (Velika Britanija, Švedska, Danska i Norveška).

Relativna frekvencija Dakle, Posjedovanje bez zadrške možemo tvrditi telefona da su pametni telefoni, mobilni uređaji i mobilne aplikacije široko pametnog (% od ukupnog broja ispitanika) rasprostranjeni kao potencijalni alati za olakšavanje kupovine te da otvaraju nove mogućnosti za Manje od u1maloprodaji godine 4%potreba za istraživanjem marketing i menadžment na globalnoj razini. Isto tako, postoji godine globalnih i lokalnih 1-2 trendova u ponašanju potrošača pri uporabi mobilnih14,5% tehnologija u svrhu kupnje 2 godine počevši od fazeViše prijeod kupnje, za vrijeme kupnje te nakon same kupnje81,50% proizvoda ili usluga. U tim istraživanjima valja obratiti pozornost na načine na koji kupci koriste za komunikaciju, Relativna uređaje frekvencija Dnevno korištenje pretraživanje, sam procesmobilnih kupnje paaplikacija sve do načina na koji oni kreiraju i broja dijele sadržaje vezane uz (%sami od ukupnog ispitanika proizvode i usluge koje im maloprodavači nude.

0-60 minuta 27,90% 40,20% 60-120 minuta 120-180 minuta 19,90% 3. PodaciViše o m-trgovini mlađim potrošačima u Hrvatskoj 12,00% od 180 među minuta Pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na uzorku od 285 studenata, u travnju 2015. godine, Izvor: vlastito istraživanje provedeno je primarno istraživanje o korištenju pametnih telefona i mobilnih aplikacija kao alata za kupnju. Istraživanje je bilo vrlo opsežno, a ovdje ćemo istaknuti samo neke od rezultata.

prilog idu i podaci koji govore o značaj- cije iz područja životnog stila (engl. lifeIstraživanjem je koje potvrđena koju su dneviznijeli Turban i dr.

(2008, str.

433) ioigre postojanju kulture nom vremenu mlađiteza potrošači style), financije, posao pokazuju poslušalice (engl. handset culture).

Naime, ova teza zasniva se na činjenici da mlađe generacije (između no provedu u korištenju mobilnih apli- djednak udio, između 25-33%.

15 i 25 dnevno godina starosti) ne poznajusati, načinvidježivota u kojem ne postoji mobilni uređaj koji je nadohvat kacija (po nekoliko Ako analiziramo kupovanje putemsvrhe moruke.

Oni su1). se rodili i rasli u okruženju mobilnih tehnologija te ih intenzivno koriste u različite ti Tablicu bilnih uređaja (Slika 2) uočit ćemo kako od svojeg djetinjstva.

Ono što će svakako za marketinške struč- 35,5% ispitanika nikada ne kupuje puU spomenutom provedenom studentima, razvidno jeuređaja, kako većina koristi njake i trgovceistraživanju biti poseban izazov una ovoj tem mobilnih njihstudenata 30,4% kupuje pametne telefone kao primarni mobilni Među ispitanicima je svega nekoliko koji novoj generaciji potrošača jest jošuređaj jedna(96,8%). između 2 i 6 puta godišnje, 26,4%onih kupurazvijena kultura u mobilnom i elektro- je jednom godišnje, dok 7,6% njih koriničkom okruženju, a to je kultura bes- sti ovaj kupovni kanal učestalo i redovplatnosti (engl. culture of freebies). I u pro- no (više od 6 puta godišnje). vedenom istraživanju pokazuje se kako Slika 2: Učestalost mobilne kupovine među mlađom populacijo 86,2% ispitanika koristiti samo besplatne mobilne aplikacije, dok 12,7% ispitanika plaća za korištenje mobilnih aplikacija u situaciji krajnje nužde, dok samo 1,1% ispitanika za preuzimanje mobilnih aplikacija gotovo uvijek plaća. Osim toga, većina nikada neće platiti za dodatne sadržaje na mobilnim aplikacijama (92,8%), a samo 4% ispitanika ponekad će platiti dodatne sadržaje unutar mobilnih aplikacija.

Aplikacije namijenjene društvenim mrežama su najpopularnija kategorija (91,9%) Izvor: vlastito istraživanje među mlađim potrošačima, a slijede apliIzvor: vlastito istraživanje kacije za vijesti (66,3%) i zabavu (46,2%). Slika 2.½Učestalost mobilne kupovine populacijom Dok ostale aplikacije, uključujući aplikaPostojemeđu velike mlađom razlike kada se analizira vrste proizvoda i uslu

mobilnih uređaja (vidjeti Sliku 3). Mobilni kupci obično ku posredstvom mobilne trgovine).

Sljedeća grupa17 proizvoda je " www.suvremena.hr Oko 19% ispitanika kupuje turističke aranžmane, isti postotak i ljepotu. Dok skupine „hrana i piće“, „potrošačka elektronika

su njihovi stavovi važni ne samo za sadašnje nego još više prilagođavati novim tehnološkim trendovima. tema broja Postoje velike razlike kada se analizira vrste proizvoda i usluga koje mladi potrošači kupuju putem mobilnih uređaja (vidjeti Sliku 3). Mobilni kupci obično kupuju ulaznice (63,8% onih koji kupuju posredstvom mobilne trgovine). Sljedeća grupa proizvoda je „odjeća, obuća i modni dodaci“ (42,4%). Oko 19% ispitanika kupuje turističke aranžmane, isti postotak kupuje proizvode i/ili usluge za zdravlje i ljepotu. Dok skupine „hrana i piće“, „potrošačka elektronika“, „knjige i računalna oprema“ kupuje manje od 10% mobilnih kupaca unutar populacije mlađih potrošača. Međutim, u ovoj populaciji potrošača trebaju se pažljivo pratiti trendovi korištenja mobilne trgovine jer će današnja studentska populacija ubrzo, izlaskom na tržište rada i zapošljavanjem, postati značajna kategorija potrošača, pa su njihovi stavovi važni ne samo za sadašnje nego još više za buduće trgovce koji se trebaju prilagođavati novim tehnološkim trendovima.

Nadalje, ispitanici su zamoljeni da procijene motive za korištenje mobilnih aplikacija namijenjenih kupovanju proizvoda i usluga. U Tablici 2 prikazani su motivi rangirani po prosječnoj ocjeni od onih sa najvećim stupnjem slaganja do onih sa najmanjim stupnjem slaganja ispitanika.

Pokazuje se kako su ušteda vremena te mogućnost kupnje 24 sata 7 dana u tjed-

Slika 3: Najzastupljenije kategorije m-trgovine među mlađim pot

Izvor: vlastito istraživanje

Izvor: vlastito istraživanje

Slika 3. Najzastupljenije kategorije m-trgovine među mlađim potrošačima

nu dva najvažnija motiva što je u skladu sti ovaj motiv zauzima tek šesto mjesto s teorijom e-trgovine.

Zatim slijede u ovoj populaciji.

Nadalje, ispitanici sumozamoljeni da procijene motive za korište gućnost pronalaženja zanimljivih proizIako uporaba mobilnih uređaja i mobilkupovanju i usluga.

U Tablici 2 prikazani su motivi ran voda/usluga, izostanakproizvoda pritiska prodajnih aplikacija ima niz prednosti.

Važno nog osoblja te mogućnost lake usporednajvećim stupnjem slaganja do onihi sa najmanjim stupnjem sla je razmotriti koje to nedostatke i rizibe cijene i informacija o proizvodima i uslugama. Kod izjave „U mobilnoj apli- ke potrošači uočavaju kao prepreke vekaciji mogu pregledati recenzije za pro- ćoj i široj uporabi mobilne trgovine. U izvode/usluge“ uočavamo kako je najčešći ovom istraživanju ispitanicima je postavodgovor „iznimno važno“ (u 36,3% slu- ljen niz pitanja o problemima korištečajeva), ali u odnosu na ostale pogodno- nja mobilnih aplikacija u svrhu kupovi-

Tablica 2. Motivi za korištenje mobilnih aplikacija namijenjenih za kupovanje proizvoda/usluga (rangirano po prosječnoj ocjeni) Prosječna ocjena

Najčešći odgovor

Udio najčešćeg odgovora

4,21

iznimno važno

46%

Mogu kupovati 24/7.

4,17

iznimno važno

45,10%

Lakše je pronaći zanimljive proizvode/usluge.

4,07

važno

48,70%

Tvrdnja Štedim vrijeme.

Nema pritiska od strane prodavača kao u klasičnim prodavaonicama.

3,99

važno

38,90%

Lakše je uspoređivati cijene i informacije o proizvodima.

3,96

važno

37,20%

U mobilnoj aplikaciji mogu pregledati recenzije za proizvode/usluge.

3,92

iznimno važno

36,30%

Ponude su puno povoljnije.

3,83

važno

32,70%

Unutar mobilne aplikacije mogu pronaći radna vremena klasičnih prodavaonica.

3,83

važno

37,20%

Mogu pronaći proizvode/usluge koji nisu dostupni u klasičnim prodavaonicama.

3,80

neutralno

31,90%

Proces kupnje je puno jednostavniji i zahtijeva manje truda kada koristim mobilni preglednik.

3,78

važno

31%

U mobilnoj aplikaciji mogu provjeriti dostupnost proizvoda i za klasičnu prodavaonicu.

3,77

važno

30,10%

U aplikaciji mogu locirati tradicionalne prodavaonice.

3,68

neutralno

39,80%

Koristim mobilne kupone ponuđene u aplikaciji kada dođem na klasično prodajno mjesto.

3,37

neutralno

35,40%

Napomena: 1 – nije važno; 5 – iznimno važno Izvor: vlastito istraživanje

18

Suvremena trgovina 4(41)

Tablica 3. Percepcija mlađih potrošača prema problemima i preprekama veæem korištenju mobilnih aplikacija Prosječna ocjena

Najčešći odgovor

Udio najčešćeg odgovora

Korištenje mobilnih aplikacija skraćuje život baterije pametnog telefona.

4,04

Potpuno se slažem

42,5%

Učestalo moram ažurirati mobilne aplikacije.

3,65

Slažem se

40,7%

Previše je neželjenih informacija i zahtjeva (ankete, zahtjevi za osobnim podacima, promotivni oglasi itd).

3,61

Slažem se

33,6%

Tvrdnja

Od maloprodavača dobivam previše obavijesti.

3,60

Slažem se

34,5%

Količina memorijskog prostora koja se zahtijeva je prevelika.

3,60

Slažem se

37,2%

Teško je čitati na ekranu mobilnog uređaja.

3,43

Slažem se

38,1%

Aplikacije nisu dovoljno promovirane (nisam niti svjestan da aplikacije za kupovanje proizvoda/usluga postoje).

3,40

Slažem se

34,5%

Kuponi koje sam dobio putem pametnog telefona nisu prihvaćeni na blagajni klasične prodavaonice.

3,03

Slažem se

44,2%

Napomena: 1 – Uopće se ne slažem; 5 – Potpuno se slažem Izvor: vlastito istraživanje

ne proizvoda i usluga. U Tablici 3 prikazuju se problemi i prepreke m-trgovine rangirani po prosječnoj ocjeni, od onih sa najvećim stupnjem slaganja do onih sa najmanjim stupnjem slaganja ispitanika. Možemo uočiti kako su mlađi potrošači izrazili najveću zabrinutost radi brzog trošenja baterija mobilnih uređaja kada se intenzivno koriste mobilne aplikacije. Osim toga, zabrinjava ih potreba za učestalim ažuriranjem aplikacija te primanje velikog broja neželjenih informacija i zahtjeva.

4. Zaključak Mobilna informacijska tehnologija, posebice pametni telefoni, potaknuli su novi val u elektroničkoj trgovini. U kratkom vremenu mobilna trgovina je zbog niza prednosti postala jedan od ključnih prioriteta u mnogim poslovnim organizacijama koje ulažu značajna sredstva u razvoj mobilnih aplikacija za različite namjene. Trgovačka poduzeća u ovome nisu iznimka te su se na tržištu vrlo brzo pojavile specijalizirane mobilne aplikacije namijenjene prodaji proizvoda i usluga krajnjim potrošačima. Prihvaćenost i zastupljenost mobilne trgovine među potrošačima ovisi o stavovima potrošača prema prednostima koje im nove tehnologije donose, ali i o stavovima prema problemima korištenja novih tehnologija. U ovome radu smo se posebno osvrnuli na percepciju mlađih potrošača u Hrvatskoj temeljem rezultata provedenog istraživanja na studentskoj populaciji. Kategorije proizvoda koje se trenutno pokazuju kao najpogodnije za plasman putem ovoga prodajnog kanala su: ulaznice (više

od polovice mlađih potrošača već je obavilo kupnju putem m-trgovine) te odjeća, obuća i modni dodaci koju je do sada kupovalo preko 40% mlađih potrošača.

Nadalje, mlađi potrošači imaju pozitivno stajalište o većini ponuđenih tvrdnji o motivima za korištenje m-trgovine, a uštedu vremena i mogućnost kupnje 24/7 ocjenjuju kao najvažnije. Od ovdje prikazanih podataka o problemima u m-trgovini dva se u mlađoj populaciji izdvajaju kao vrlo bitna, a to su: skraćenje života baterije pametnog telefona radi uporabe mobilnih aplikacija te pritisak za stalnim ažuriranjem mobilnih aplikacija.

Moramo istaknuti kako su prikazani rezultati samo dio iz opsežnijeg istraživanja provedenog u travnju 2015. godine.

Detaljniji rezultati ovog istraživanja prezentirani su na znanstvenim konferencijama te su objavljeni u znanstvenim publikacijama: Knežević i drugi (2015) te Dužević i drugi (2016).

4.

Eurostat (2014b) Internet use and skills, https://ec.europa.eu/digital-agenda/ sites/digital-agenda/files/DAE%20SCOREBOARD%202013%20-%203-INTERNET%20USE%20AND%20SKILLS.pdf [pristupljeno: 16.04.2015].

5.

Laundon, K. C., Traver, C. G. (2007) E-commerce, Prentice Hall

6.

Turban, E., King, D., McKay, J., Marshall, P., Lee, J., Viehland, D. (2008) Electronic Commerce 2008: A Managerial Perspective, Prentice Hall

Reference 1.

Chaffey, D. (2007) E-Business and E-Commerce, Prentice Hall

2.

eMarketer (2015) http://www.emarketer.com/Article/2-Billion-Consumers-Worldwide-Smartphones-by2016/1011694#sthash.iEpRjxm3.dpuf [pristupljeno: 24.04.2015].

3.

Eurostat (2014a) Internet usage by individuals in 2014, http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/ File:Individuals_who_used_the_internet_away_from_home_or_work,_2012_ and_2014_(%25_of_individuals)2_.png [pristupljeno: 16.04.2015].

Za one koji žele znati više: •

Knežević, B., Delić, M., Knego, N. (2015) Smartphones and Mobile Applications as Shopping Tools - Attitudes of Young Retail Consumers in Croatia. Handel wewnętrzny, 5 (358); str. 188-202.

•

Dužević, I., Delić, M., Knežević, B. (2016) Customer Satisfaction and Loyalty Factors of Mobile Commerce among Young Retail Customers in Croatia u Tome, E., urednik (2016) Proceedings of the International Conference Theory and Applications in the Knowledge Economy ST TAKE 2016, str. 399-412. www.suvremena.hr

19

gospodarstvo

E-trgovinski indeks u funkciji procjene e-tržišta konkretnih zemalja

piše|prof. dr. sc. Nikola Knego

1. Uvod Potpuni klasični ili tradicionalni trgovci sve tri dimenzije kakve su proizvod, mogućnost plaćanja i isporuka imaju u fizičkom odnosno klasičnom obliku. Potpuni ili čisti elektronički trgovci navedene dimenzije imaju u elektroničkom obliku. Kombinacija navedenih dimenzija u klasičnom i elektroničkom obliku je obilježje nepotpunih klasičnih (tradicionalnih) odnosno nepotpunih elektronič-

20

Suvremena trgovina 4(41)

kih trgovaca. Nepotpunost u odnosu na klasične ili elektroničke trgovce može biti manja ili veća jer se barem jedna od navedenih triju dimenzija kod nepotpune tradicionalne (klasične) trgovine javlja u elektroničkom obliku, a kod nepotpune elektroničke trgovine u fizičkom (tradicionalnom) obliku.

Elektroničku trgovinu je nužno prihvatiti, a u kombinaciji s tradicionalnom (klasičnom) trgovinom otvaraju se moguć-

nosti da trgovinsko poduzeće posluje s obje kategorije kupaca prema kriteriju njihovih preferencija tehnološkog pristupa trgovcu i realizaciji kupovine.

U ovom radu će nešto detaljnije biti prikazan e-trgovinski indeks kojim se mjeri tržišna privlačnost e-tržišta različitih zemalja. Navedeni indeks (engl. E-Commerce Index) je moguće sredstvo za procjenu tržišne atraktivnosti tržišta konkretnih zemalja. Spo-

menuto je u funkciji donošenja poslovne odluke o nastupu ili ne na konkretnom e-tržištu.

Kreator spomenutog indeksa je A.T. Kearney globalna menadžerska konzultantska tvrtka koja je razvoj započela kao filijala poznate konzultantske tvrtke McKinsey & Company. E-trgovinski indeks je prvi put utvrđen 2012. godine (A. T. Kearney’s 2012 E-Commerce Index). Desetljeće ranije (2002. godine) kre-

irali su globalni maloprodajni razvojni indeks (engl. Global Retail Development Index) kojim se procjenjuju maloprodajna tržišta.

2. E-trgovinski indeks E-trgovinski indeks je kompozitni indeks. Strukturiran je od četiri skupine varijabli.

To su: a) online tržišna atraktivnost ili privlačnost, b) uspostavljena ili postojeća online infrastruktura, c) zakoni i propisi koji reguliraju digitalno poslovanje i d) maloprodajna razvijenost.

Prva skupina varijabli kojima se procjenjuje online tržišna

atraktivnost ili privlačnost može u strukturi e-trgovinskog indeksa biti zastupljena s maksimalno 50% njegove ukupne vrijednosti. Skupine varijabli pod b (postojeća online infrastruktura) s 20%. Skupine c i d s po 15% mogu maksimalno sudjelovati u strukturi navedenog indeksa. Ukupno 100% (a+b+c+d ili 50% +20%+15%+15% = 100%).

Na Grafikonu 1 je prikaz maksimalno moguće strukture elemenata navedenog kompozitnog indeksa.

Online tržišna privlačnost Postojeća online infrastruktura Zakoni i propisi koji reguliraju digitalno poslovanje Maloprodajna razvijenost

15%

20%

Napomena: izradio autor prema AT Kearney, E-Commerce Is the Next Kako je prema navedenom e- autor Napomena:izradio prema ATKearney, E-Commerce the Next Frontier in Global Ex Frontier in Global Expansion, str. 2. Vidjeti: Is http://www.atkearney.tw/ trgovinskom str.2. indeksu procijeVidjeti: http://www.atkearney.tw/documents/10192/348450/2012-E-Com documents/10192/348450/2012-E-Commerce-Index.pdf/83c81d46njeno i rangirano prvih 10 ze- fa4f-4421-850a-ef501d92afbd (pristupljeno: Index.pdf/83c81d46-fa4f-4421-850a-ef501d92afbd (pristupljeno: 30. kolovoza 30. kolovoza 2016.)2016.) malja u 2012. godini kada je eGrafikon 1. Maksimalno moguæa struktura e-trgovinskog trgovinski indeks Vi-navedenom Kakokreiran? je prema e-trgovinskom indeksu procijenjeno i rangirano prvih 10 zemalja indeksa u 2012. godini. djeti detaljnije Tablicu 1. godini kada je e-trgovinski indeks kreiran? Vidjeti detaljnije Tablicu 1.

Rang prema indeksu e-trgovine

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Tablica 1: Indeks e-trgovine (E-Commerce Index) 2012. godinu Vidljivo je iz prva dva stupca Četiri od desetza prvorangirada je kod nekih zemalja rang nih zemalja imale su po jednu Rang Online Postojeća i Maloprodajna prema Zemlja indeksu e-trgovine od četiri Zakoni skupine procijenje2012. tržišna online propisi razvijenost nih varijabli značajno bolji negoatraktivnost što je bio infrastruktura prema koji na razini (15%)100%.

GRDI (50%) glo- (20%) procijenjeni rang prema Kina kao reguliraju mnogoljudna zemlja digitalno balnom maloprodajnom ra- imala je maksimalnu zastuposlovanje (15%) tržišnu atrakzvojnom indeksu (GRDI). pljenost online 3.

Kina 100 55 58 Izraziti primjeri su bile ze- 56 tivnost, Čile maksimalnu za1.

Brazil 84 56 67 90 mlje kakve i propisa 26.

Rusijasu Rusija 83 i Mek- 39 stupljenost 23 zakona 48 2. Razlika Čile na ljestvici 35 je bila 78 koji reguliraju 100 71 siko. digitalno po28.

Meksiko 53 41 75 26 za 23 pozicije slabija kod ranslovanje, Ujedinjeni Arapski 7.

Ujedinjeni 22 100 77 49 Arapski GRDI u odnogiranja prema Emirati postojeću online inEmirati su na rang prema indeksu e- 78 frastrukturu i Urugvaj malo11.

Malezija 27 79 46 trgovine.

4.

Urugvaj 23 40 prodajnu razvijenost.

71 100 13.

8.

Tablica 1. Indeks e-trgovine (E-Commerce Index) za 2012. godinu Rang prema indeksu e-trgovine

Rang 2012. prema GRDI

Zemlja

1.

3.

Kina

2.

1.

Brazil

3.

26.

4.

2.

5.

28.

50%

15%

Rusija Čile Meksiko Ujedinjeni Arapski Emirati

6.

7.

7.

11.

Malezija

8.

4.

Urugvaj

9.

13.

Turska

10.

8.

Oman

Turska Oman

25 13

76 61

65 97

33 51

Ukupno za 2012. godinu

78 77 60 59 50 50 48 45 43 41

Izvor: http://www.atkearney.in/documents/10192/348450/2012-E-Commerce-Index.pdf/83 Zakoni i Online Postojeća propisi koji 30.kolovoza 2016.), str.2. fa4f-4421-850a-ef501d92afbd (pristupljeno: Maloprodajna tržišna

online infra-

reguliraju

84

56

67

razvijenost

Ukupno za

atraktivnost godinu Vidljivo je iz prva struktura dva stupca da je digitalno kod nekih zemalja (15%) rang prema 2012. indeksu e-trgovine znača (50%) (20%) poslovanje nego što je bio procijenjeni rang prema globalnom maloprodajnom razvojnom indeksu (15%) Izraziti primjeri su bile zemlje kakve su Rusija i Meksiko. Razlika na ljestvici je bila za 23 100 56 55 58 78 slabija kod rangiranja prema GRDI u odnosu na rang prema indeksu e-trgovine.

90

77

Četiri od zemalja imale su po jednu48od četiri skupine 83 deset prvorangiranih 39 23 60 procijenjenih var razini 35 100%. Kina kao mnogoljudna zemlja imala je maksimalnu zastupljenost online 100 71 59 78 atraktivnost, Čile maksimalnu zastupljenost zakona i propisa koji reguliraju digitalno pos 53 41 75 50 Ujedinjeni Arapski Emirati postojeću online infrastrukturu26i Urugvaj maloprodajnu razvijenost 100

77

27

78

79

46

48

23

40

71

100

45

25

76

65

33

43

13

61

97

51

41

22

49

50

Izvor: http://www.atkearney.in/documents/10192/348450/2012-E-Commerce-Index.pdf/83c81d46-fa4f-4421-850a-ef501d92afbd (pristupljeno: 30.kolovoza 2016.), str.2. www.suvremena.hr

21

varijable su: a) veličina online tržišta, b) ponašanje potrošača, c) potencijal za rast i d) in Maksimalni udio navedenih vrednovanih elemenata u strukturi indeksa je: a = 40%, b= 20 d= 20%.

tema broja Prema vrijednosti indeksa e-trgovine Kina je sa 78% od ukupno 100% u 2012. godini bila na prvoj poziciji. U Tablici 2 je prikazan izračun indeksa e-trgovine na primjeru Kine u 2012. godini.

U Tablici 3 je prikaz izračuna e-trgovinskog indeksa za Brazil koji je u 2012. godini bio na drugoj poziciji među deset vodećih zemalja.

Napominjemo da je prvih pet zemalja rangiranih prema etrgovinskom indeksu u 2012. godini imalo ukupno 1,8 milijardi stanovnika.

3. Promjena strukture e-trgovinskog indeksa Već je u 2013. godini došlo do promjene ne samo u strukturi e-trgovinskog indeksa nego i u promjeni elemenata za njegovo vrednovanje te se ispred maloprodajni e-trgovinski in-

Grafikon 2: Maksimalno moguća struktura globalnog e-trgovinskog indeksa u 2013-201 deks stavlja riječ globalni. Tako se od 2013. godine istražuje i rangira 30 vodećih zemalja prema globalnom e-maloprodajnom indeksu.

Veličina online tržišta

Ponašanje potrošača

Potencijal rasta

Infrastruktura

Četiri skupine vrednovanih 20% 40% varijabli su u funkciji utvrđivanja kompozitnog globalnog 20% maloprodajnog e-trgovinskog indeksa odnosno online tržiš20% ne privlačnosti svake od promatranih zemalja. Vrednovane varijable su: a) veličina online tržišta, b) ponašanje potrošača, c) potencijal za Napomena:izradio autor prema izvoru: ATKearney: The 2013 Global Retailizvoru E-Commerce Index OnlineThe Retail Is Front and Center Napomena:izradio prema : ATKearney: 2013 Global Retail E-Comm rast i d) infrastruktura.

Mak- autor in the Questinforthe Growth, strana 2, https://www.atkearney.com/ Online Retail Is Front and Center Quest for Growth, strana 2, simalni udio navedenih vred- documents/10192/3609951/Online+Retail+Is+Front+and+Center+in+t novanih https://www.atkearney.com/documents/10192/3609951/Online+Retail+Is+Front+and+Cen elemenata u struktu- he+Quest+for+Growth.pdf/f6693929-b2d6-459e-afaa-3a892adbf33e Quest+for+Growth.pdf/f6693929-b2d6-459e-afaa-3a892adbf33e (pristupljeno: 30 kolovoz ri indeksa je: a = 40%, b= 20%, (pristupljeno: 30 kolovoza 2016.) c= 20% i d= 20%.

Grafikon Maksimalno moguæa struktura globalnog Sjedinjene Američke Države su 2. u 2015. godini zauzimale vodeću poziciju prema atraktiv

indeksa u 2013-2015. godini Sjedinjene Američke Države maloprodajnog tržišta.e-trgovinskog Njihov globalni maloprodajni e-trgovinski indeks nije u ukupnost su u 2015. godini zauzimale veći od istoga za Kinu iz 2012. godine. Kina je u 2012. godini zauzimala vodeću vodeću poziciju premanavedenog atrakvrijednošću indeksa od 78% od mogućih 100%. Sjedinjene Američke Države tivnosti na online maloprodajprvoj poziciji vrijednost globalnog maloprodajnog e-indeksa od 79,3% od mogućih 100 nog tržišta. Njihov globalni maloprodajni e-trgovinski Tablica 4 sadrži rang prvih deset zemalja prema globalnom maloprodajnom e-trgovinsko indeks nije u ukupnosti bio 2015. godini. znatno veći od istoga za Kinu iz 2012. godine. Kina je u 2012.

Tablica 4: Rang prvih deset zemalja prema globalnom maloprodajnom e-indeksu u 2015. g godini zauzimala vodeću poziciju s vrijednošću Rang navedeZemlja Veličina Ponašanje Potencijal Infrastruktura Ukupno

prema globalnom maloprodajnom Tablica 2. E-trgovinski indeks na primjeru Kine u 2012. godini e-indeksu

e-trgovinski indeks na primjeru Kine – prva pozicija u 2012. godini 1.

SAD Činitelji

Struktura činitelja u %

online tržišta (40%)

potrošača (20%)

100,0 83,2 Stvarno vrednovanje navedenih činitelja

rasta (20%)

(20%)

22,0

91,5

Ukupno

online tržišna aktivnost

50

100

100 x 0,50 = 50,00

online postojeća infrastruktura

20

56

56 x 0,20 = 11,20

regulatorni okvir digitalnog poslovanja

15

55

55 x 0,15 = 8,25

razvijenost maloprodaje

15

58

58 x 0,15 = 8,70

100

-

78,15 (78)

Struktura činitelja u %

Stvarno vrednovanje navedenih činitelja

Ukupno

online tržišna aktivnost

50

84

84 x 0,50 = 42,00

online postojeća infrastruktura

20

56

56 x 0,20 = 11,20

regulatorni okvir digitalnog poslovanja

15

67

67 x 0,15 = 10,05

razvijenost maloprodaje

15

90

90 x 0,15 = 13,05

100

-

76,75 (77)

Ukupno: Napomena: izračun autora prema istom izvoru kao u Tablici 1.

Tablica 3. E-trgovinski indeks na primjeru Brazila u 2012. godini e-trgovinski indeks na primjeru Kine – druga pozicija u 2012. godini Činitelji

Ukupno: Napomena: izračun autora prema istom izvoru kao u Tablici 1.

22

Suvremena trgovina 4(41)

online tržišna atraktivno 79,3

Tablica 4. Rang prvih deset zemalja prema globalnom maloprodajnom e-indeksu u 2015. godini Rang prema globalnom maloprodajnom e-indeksu

Zemlja

1.

Veličina online tržišta (40%)

Ponašanje potrošača (20%)

Potencijal rasta (20%)

Infrastruktura (20%)

Ukupno online tržišna atraktivnost

SAD

100,0

83,2

22,0

91,5

79,3

2.

Kina

100,0

59,4

86,1

43,6

77,8

3.

Ujedinjeno Kraljevstvo

87,9

98,6

11,3

86,4

74,4

4.

Japan

77,6

87,8

10,1

97,7

70,1

5.

Njemačka

63,9

92,6

29,5

83,1

66,6

6.

Francuska

51,9

89,5

21,0

82,1

59,3

7.

Južna Koreja

44,9

98,4

11,3

95,0

58,9

8.

Rusija

29,6

66,4

51,8

66,2

48,7

9.

Belgija

8,3

82,0

48,3

81,1

45,6

10.

Australija

11,9

80,8

28,6

84,8

43,6

Izvor: http://www.slideshare.net/atkearney/global-retail-e-commerce-2015-slide-share (pristupljeno:30.kolovoza 2016.)

Tablica 5. Izračun globalnog maloprodajnog e-indeksa za SAD u 2015. godini Globalni maloprodajni e-indeks za SAD u 2015. godini Struktura činitelja u %

Stvarno vrednovanje navedenih činitelja

Ukupno

veličina online tržišta

40

100,0

100,0 x 0,40 = 40,0

ponašanje potrošača

20

83,2

83,2 x 0,20 = 16,6

potencijal rasta

20

22,0

22,0 x 0,20 = 4,4

infrastruktura

20

91,5

91,5 x 0,20 = 18,3

100

-

79,3

Činitelji

Ukupna vrijednost globalnog maloprodajnog e-indeksa:

Napomena: izračun autora prema istom izvoru kao u Tablici 4.

nog indeksa od 78% od mogućih 100%. Sjedinjene Američke Države su dostigle na prvoj poziciji vrijednost globalnog maloprodajnog e-indeksa od 79,3% od mogućih 100%.

Tablica 4 sadrži rang prvih deset zemalja prema globalnom maloprodajnom e-trgovinskom indeksu u 2015. godini.

U Tablici 5 je prikaz izračuna globalnog maloprodajnog eindeksa za SAD u 2015. godini.

4. Umjesto zaključka E-trgovinski indeks je kreiran 2012. godine od strane

A.T. Kearney. U 2013. godini je kreiran globalni maloprodajni e-indeks. Oba indeksa su kompozitni indeksi sastavljeni od četiri skupine činitelja. U 2012. godini su to bili: online tržišna privlačnost s maksimalno mogućim udjelom od 50%, online postojeća infrastruktura s 20%, regulatorni okvir digitalnog poslovanja i razvijenost maloprodaje s po15% . Činitelji strukture globalnog maloprodajnog e-indeksa od 2013. godine su: veličina online tržišta s 40%, ponašanje potrošača, potencijal rasta i infrastruktura svaki s po 20% mogućeg maksimalnog udjela.

Navedeni indeks je od koristi za menadžmente poduzeća koja se bave ili će se baviti e-maloprodajom. U funkciji je prepoznavanja tržišta u nastajanju za ulaganja i ulagače ali i razvoja globalnih etrgovinskih strategija.

Izvori: 1.

ATKearney, E-Commerce Is the Next Frontier in Global Expansion, str. 2. Vidjeti: http://www.atkarney. tw/ docu ments/10192/348450/ 2012-E-Commerce-Index. pdf/83c81d46-fa4f-4421850a-ef501d92af bd (pristupljeno: 30. kolovoza 2016.)

2.

ATKearney: The 2013 Global Retail E-Commerce Index

Online Retail Is Front and Center in the Quest for Growth, strana 2, https:// www.atkearney.com/documents/ 10192/3609951/Onl ine+Retail+Is+Front+and+C enter+in+the+Quest+for+Gr owth.pdf/f6693929-b2d6459e-afaa-3a892adbf33e (pristupljeno: 30 kolovoza 2016.)

3.

http://www.atkearney.in/ documents/10192/348450/ 2012-E-Commerce-Index. pdf/83c81d46-fa4f-4421850a-ef501d92af bd (pristupljeno: 30. kolovoza 2016.)

4.

http://www.slideshare.net/ atkearney/global-retail-ecommerce-2015-slide-share (pristupljeno: 30. kolovoza 2016.)

ST

www.suvremena.hr

23

gospodarstvo

Krivotvorine i nadzor prodaje - serijalizacija piše|Matija Fekeža, prof. dr. sc. Ivan Strugar

P

roces serijalizacije je dodjeljivanje jedinstvene identifikacije svakog pojedinačnog proizvoda koja omogućuje da se sazna sve o proizvodu, ali i porijeklo sirovina od kojih je taj proizvod načinjen. Proizvođača i šifru proizvoda već imamo kroz stupičasti (bar code) kod. Temelji se na posebnom načinu kodiranja tih brojeva i postupku pretvaranja koda u informaciju preko koje se prati put određenog proizvoda od proizvođača do distributera i na kraju korisnika. Na taj se način nastoji organizirati proces i smanjiti mogućnost krivotvorenja bilo kojeg proizvoda u bilo kojoj fazi proizvodnje i korištenja.

Implementacija ovakvog procesa je posebno kritična u farmaceutskoj industriji gdje je vrlo veliki postotak krivotvorenja lijekova, ali se pojavljuje potreba za

24

Suvremena trgovina 4(41)

tim postupkom i u prehrambenoj industriji, automobilskoj industriji i u nizu drugih industrija. Prema procjenama, u lancu distribucije lijekova krivotvori se čak 15% ukupno prodanih lijekova.

Taj postotak u slabije razvijenim dijelovima Afrike i Azije dolazi čak i do 50%, a posebno se ta brojka povećava i na online tržištu lijekova.

Serijalizacija tako pretpostavlja tehnologiju koja je u stanju postavljene kodove na proizvodima ili objektima pretvoriti u informacije koje u bilo kojoj fazi distribucije omogućavaju informacije o podrijetlu proizvoda. Na taj se način provjerenim informacijama nastoji smanjiti mogućnost pogreške i gubljenja proizvoda od proizvođača do korisnika s jedne strane, a s druge strane svi proizvodi koji nemaju poseban kod smatraju se

krivotvorenima i na temelju informacija i poznavanja sustava svaki korisnik ga može prepoznati.

U farmaceutskoj industriji takav je način ključan zbog velikih posljedica koje uzimanje krivotvorenih lijekova može imati za korisnike.

Uvođenje procesa serijalizacije omogućava evidenciju, provjeru i praćenje kretanja lijekova. U dokumentu Direktive o krivotvorenim lijekovima Europske unije tako se u jednom dijelu navodi način organizacije zakonitih i evidentiranih internetskih ljekarni. Kako je prodaja lijekova na Internetu otvorila veliku mogućnost prodaje nesigurnih lijekova krajnjim korisnicima, ovakva serijalizacija i označavanje poslovnih subjekata pruža zaštitu na temelju prepoznavanja određenih oznaka objekata. Tako se prema Direk-

tivi navodi kako će se zakonite Internetske ljekarne moći prepoznati po istom logotipu diljem Europske unije. Klikom na logotip moći će se provjeriti zakonitost ljekarne.

Na području Europske unije doneseno nekoliko dokumenata i direktiva koje određuju način poslovanja poslovnih subjekata uključenih u proizvodnju i distribuciju lijekova.

Kod uvođenja zakona o praćenju stanja lijekova u farmaceutskoj industriji važno je spomenuti The Perscription Drug Marketing Act (PDMA) iz 1987. godine kojemu je glavni cilj bio zaštita lanca distribucije lijekovima. U to je vrijeme na području SAD-a bilo nekoliko velikih farmaceutskih tvrtki kao i mnogo manjih distributera. Bilo je teško kontrolirati stanje s lijekovima kao i zaštiti krajnjeg potrošača od krivotvorenih i često opasnih lijekova. Navedenim je zakonom zabranjeno unošenje lijekova na područje SAD-a te se ograničila prodaja uzoraka na kojima su mnogi zarađivali. Jedan dio navedenog zakona odnosio se na praćenje lijekova od proizvodnje do krajnjeg korisnika, međutim taj dio zakona nikada nije implementiran na farmaceutsko tržište. Tek je 2005. godine počelo postavljanje pitanja praćenja lijekova kao zaštite od krivotvorenih i neučinkovitih sredstava koji su dolazili do krajnjih korisnika preko različitih distributera. Pomak je napravljen u Kaliforniji, koja je posebnim oblikom koda (RFID - Radio Frequency Identification) počela pratiti put pojedinih lijekova od proizvodnje do prodaje krajnjem korisniku bez obzira bili to pojedinci ili primjerice bolnice. FDA je 2007. godine počela s uvođenjem procesa koji bi pratio svaki individualni lijek i taj se proces temeljio na implementaciji RFID sistema, dok je u Europi taj proces uključivao 2D barkod. Problemi koji su nastali javili su se od strane distributera koji su uvođenje takvog procesa povezali s velikim i nepotrebnim troškovima zbog tehnologije koja je bila potrebna za očitavanje navedenih kodova. Danas je, kao utjecaj zakona iz 1987. godine, obavezno uz svaki lijek korisniku pružiti informacije o načinu proizvodnje i djelovanju pojedinog lijeka kao potvrdu njegove učinkovitosti i pravovaljanosti, mogućih posljedica te načina proizvodnje.

Jedan od temeljnih dokumenata te vrste je Direktiva o krivotvorenim lijekovima koja je na snagu stupila 2013. godine. Argumentirana na način da svaki građanin Europske unije ima pravo na sigurne, visokokvalitetne i učinkovite lijekove, ovaj dokument donosi mjere za provjeravanje autentičnosti lijekova i poboljšavanje njihovih sastojaka, čime će se povećati njihova sigurnost na tržištu. Paola Testori Coggi, glavna direktorica za zdravlje i potrošače u Europskoj komisiji ističe tri ključna dijela ove Direktive koji će omogućiti težu nabavu krivotvorenih lijekova kao i korištenje visokokvalitetnih sastojaka u proizvodnji lijekova:

Krivotvoreni i neserijalizirani lijekovi su daleko jeftiniji, za krajnjeg korisnika predstavljaju povoljniju nabavu, ali je ta ušteda povezana s nesigurnim lijekom. Omjeri korištenih sastojaka i aktivnih tvari u krivotvorenim lijekovima ne mogu se kontrolirati tako da korištenje takvih lijekova predstavlja veliku opasnost za zdravlje.

Metode borbe protiv krivotvorenja lijekova uključuju tehnologiju i uređaje kojima je cilj pratiti lanac proizvodnje, distribucije i potrošnje lijekova. Idealna tehnologija protiv krivotvorenja lijekova trebala bi imati visoku razinu sigurnosti, mogućnost brze identifikacije i provjere autentičnosti proizvoda, dokazane standarde, jednostavnu provjeru infor-

•

Lijekovi na liječnički recept na vanjskoj ambalaži moraju imati broj pojedinačne serije i zaštitni pečat koji omogućava provjeru autentičnosti proizvoda kao i sigurnost koja se odnosi na neotvoreno pakovanje

macija, mogućnost korištenja od strane potrošača i metodu proizvodnje po zakonu industrije. FDA preporuča korištenje mjera autentikacije koje se mogu periodično mijenjati kako bi se smanjila mogućnost krivotvorenja u bilo kojoj fazi procesa proizvodnje i distribucije lijekova. Oni smatraju da je takav pristup važan zbog mogućnosti iskorištavanja negativnih čimbenika navedene tehnologije, pa se redovitim radom i unaprjeđivanjem takvo iskorištavanje može svesti na minimum.

Današnja tehnologija protiv krivotvorenja lijekova podrazumijeva tri osnovne razine: - zaštitna ambalaža – u procesu proizvodnje podrazumijeva zatvaranje proizvoda zaštitnim metodama preko kojih se u trenutku kada proizvod dođe do korisnika može vidjeti da do tog trenutka pakovanje nije niti jednom otvoreno

•

Aktivni sastojci lijekova moraju se proizvoditi u skladu s primjerenim i utvrđenim standardima kvalitete bez obzira radi li se o lijekovima proizvedenim u Europsku uniju ili onima uvezenim sa stranih tržišta

- autentikacija proizvoda – podrazumijeva navođenje specifičnih informacija o proizvodu koje podrazumijevaju navođenje prednosti i nedostataka određenog proizvoda kao i potvrdu proizvodnje specifičnog proizvođača, obično se prezentiraju u obliku posebnih uputu koje se nalaze unutar pakiranja ili kao informacije na samom pakiranju

•

Treći se dio odnosi na već spomenutu serijalizaciju objekata koji se bave distribucijom lijekova preko Interneta, a obavezuju takve poslovne subjekte na pružanje informacija o zakonitosti ljekarne.

- praćenje proizvoda – podrazumijeva prisvajanje jedinstvenog broja svakom proizvodu tijekom proizvodnje koji na njemu ostaje do trenutka kada dođe do korisnika te se tada može pratiti put proizvoda kroz cijeli lanac.

U procesu serijalizacije lijekova na području Europske unije važno je spomenuti količinu krivotvorenja lijekova, tehnologije koje se koriste za suzbijanje krivotvorenja, pravni okvir cijelog procesa, ulogu ključnih tijela Europske unije, utjecaj takvog procesa na poslovne subjekte uključene u lanac distribucije, vrijeme prilagodbe te pozitivne i negativne učinke cijelog procesa.

Europska je komisija donijela Direktivu o krivotvorenim lijekovima koja je na snagu stupila 2013. godine. Tim su dokumentom utvrđena pravila potvrđivanja autentičnosti lijekova i poboljšanja sastojaka koji se koriste u njihovoj proizvodnji s ciljem podizanja kvalitete zdravlja korisnika i suzbijanja razine krivotvorenja lijekova na europskom tržištu. Ovaj dokument predstavlja prvi pravi pomak za sigurnost i kvalitetu lijekova na teritoriju Europske unije jer omogućuje teži dolazak krivotvorenih lijekova do korisnika te obavezuje proizvođače na korištenje visoko kvalitetnih i provjerenih sastojaka za proizvodnju lijekova u EU. Prema istoj Direktivi pokrenute su rasprave uvođenja procesa serijalizacije proizvoda zbog bolje kontrole, suzbijanja i www.suvremena.hr

25

tema broja ovakvog procesa na prvom se mjestu navodi kontrola lijekova, njihove proizvodnje, distribucije i prodaje.

prevencije krivotvorenja lijekova. Na temelju istraživanja stručnjaka zaključeno je kako je najbolja opcija ovakvog procesa uvođenje postupka koji se temelji na: • Uvođenju jedinstvenog identifikatora na proizvode koji treba biti usklađen na području cijele EU. Informacije se trebaju pohraniti u 2D barkod koji će sadržavati šifru proizvoda, serijski broj, nacionalni broj, broj serije i rok trajanja.

• Autentičnost proizvoda mora biti osigurana tijekom cijelog lanca distribucije. Proizvodi bi trebali biti potvrđeni na mjestu isporuke za krajnjeg korisnika (npr. ljekarnama) uz posebne provjere za lijekove s većim rizikom za krivotvorenje.

• Sustavom koji sadrži jedinstvene identifikatore treba upravljati objektivna strana s naglaskom na mogućnost nacionalnih nadležnih tijela da pristupe i nadziru navedeni sustav.

Uz rad Europske komisije na području Europske unije ključnu ulogu ima i Eu-

ropska agencija za lijekove. Glavna zadaća Europske agencije za lijekove je štititi i promicati javno zdravlje i zdravlje životinja na temelju ocjena i nadzora lijekova u medicini i veterini. Prema centraliziranom postupku Agencija je zadužena za znanstvenu ocjenu svakog zahtjeva za stavljanjem novog lijeka na tržište Europske unije. Na temelju tih procjena ispituje se učinkovitost lijekova, moguće posljedice, sastav i svi ostali elementi potrebni kako bi se zaštitio krajnji korisnik.

Uvođenje procesa serijalizacije dugo je vremena bila tema raspravljanja na području farmaceutske industrije. S jedne strane zbog sveobuhvatnosti subjekta koji imaju ulogu na tom tržištu i s druge strane zbog potrebe organizacije i nadzora na visokoj razini uz primjenu odgovarajuće tehnologije. Odluke o načinu provedbe procesa serijalizacije počele su se donositi na različitim područjima, pa je tako i na području Europske unije određeno vrijeme do 2023. godine u kojem se svi poslovni subjekti moraju prilagoditi ovom procesu. Kao pozitivne učinke uvođenja

Tako i glavni cilj uvođenja serijalizacije predstavlja borba protiv rastućeg tržišta krivotvorenih lijekova. Nedostatak poznavanja mogućnosti i opcija korištenja lijekova pretvara krivotvorene lijekove u opciju za krajnjeg korisnika koja nosi velike posljedice. Dok je proizvodnja lijekova određena standardima kvalitete sastojaka, omjerima tih sastojaka, načinom skladištenja, transporta, pakiranja i svega ostalog što omogućava siguran proizvod za korisnika, krivotvoreni lijekovi mogu dovesti do posljedica opasnih za život.

Proces uvođenja serijalizacije na područje Europske unije podrazumijeva korištenje napredne tehnologije 2D barkodova koji će u sebi nositi unaprijed određene informacije. Tehnološka opremljenost svih drugih subjekata, koji će preko tih kodova preuzimati potrebne informacije stvara okruženje u kojem se svaki proizvod na tržištu može pratiti.

Na taj se način direktno smanjuje mogućnost nabave krivotvorenih lijekova i povećava se razina sigurnosti na farmaceutskom tržištu. Osim toga, ovaj proces pretpostavlja jednostavniju razmjenu informacija s ciljem daljnjeg razvoja inovacija i istraživanja lijekova koji mogu poboljšati zdravlje čovjeka.

Rješenja za implementaciju sustava serijalizacije nudi više poduzeća u Hrvatskoj (npr. In2Trace i TradeTicity). Očekuje se da će se ovakav sustav iz farmaceutske industrije vrlo brzo prenijeti i na ostale ST industrije i maloprodaju.

4. KRUG

1.KRUG:

odaberite i sudjelujte

1. KRUG

Osvojite Mercedes A klase i još 84 vrijedne nagrade.

Od 1. do 30.9.2016. kupite jedan od odabranih proizvoda i sudjelujte u 1. krugu nagradne igre KTC trgovina.

2. KRUG

26

3. KRUG 3. KRUG

Suvremena trgovina 4(41)

Na poleđini računa ispišite svoje ime, prezime, adresu i broj telefona, te račun ubacite u za to predviđenu kutiju.

Proglašenje pobjednika 1 kruga bit će 10.10.2016.

U završnom izvlačenju sudjeluju svi računi.

Lino lada duo 750g

Kranjske kobasice Sljeme 680g

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Katedra za trgovinu

i

ORGANIZIRAJU MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP

PERSPEKTIVE TRGOVINE 2016: Sigurnost, privatnost i lojalnost 23. i 24. 11. 2016. kongresna dvorana Ekonomskog fakulteta Zagreb

Ciljevi međunarodnog znanstvenog skupa

(1) Istražiti globalna i regionalna kretanja u različitim područjima sigurnosti, privatnosti i lojalnosti u trgovini na veliko i malo. (2) Temeljem razmjene iskustava i saznanja sa znanstvenicima i stručnjacima iz zemlje i inozemstva, obrazložiti izazove u sigurnosti, privatnosti i vjernosti u sve turbulentnijim tržišnim uvjetima. Rezultati znanstvene rasprave doprinijet će boljem razumijevanju promjena koje rezultiraju iz pojave globalnog terorizma, rapidnog razvoja informacijske tehnologije, te izloženosti kupaca enormno velikom broju dostupnih informacija o proizvodima i uslugama.

Izdvojene teme: • • • • • • •

Sigurnost u doba internacionalizacije maloprodaje Uloga kvalitete u sigurnosti lanaca opskrbe hranom Izazovi globalnog terorizma u međunarodnim lancima opskrbe Sigurnost i privatnost u virtualnom prostoru Modeli, politike i praksa zaštite privatnosti potrošača Čimbenici lojalnosti potrošača u tradicionalnoj i elektroničkoj maloprodaji Povezanost sigurnosti i privatnosti s lojalnošću potrošača

Važni datumi, poziv autorima za dostavu radova i upute za autore dostupni su na:

www.efzg.hr/trgovina2016

tema broja

Položaj i budućnost zaštite potrošača u on-line kupovini piše|doc. dr. sc. Dario Dunković

1. Uvod Od potrošača sve se više traži uključenost u on-line procese kako bi zadovoljili potrebe i ispunili svoje želje. On-line kanal otvara nove mogućnosti za inovacije u komunikaciji među ljudima i to značajno utječe na promjene životnih navika, a posebno na način kupovine. Velik je broj potrošača koji su oduševljeni i kupuju redovito on-line i osjećaju se sigurno, međutim, isto tako velika je proporcija i onih koji eksperimentiraju, testiraju mogućnosti, pouzdanost i sigurnost kanala. Ne treba zanemariti znatan broj potrošača koji ga ne koriste, ali taj se broj smanjuje. On-line pretraživanje i kupovanje ima prednosti i nedostataka o kojima ovisi privlačnost ovog kanala i njegova budućnost. Brojni nedostaci internetske maloprodaje uklanjaju se regulacijom kako bi se zaštitio potrošač i kako bi porasla online prodaja, međutim, regulacija je sve stroža prema maloprodavačima jer se to očito pokazalo da utječe pozitivno na povećanje broja online kupaca.

U mnoštvu dokumenata koje je do sada objavila Europska komisija i koje neprestano izrađuje na temu položaja potrošača na tržištu, u kontekstu ovoga rada, izdvojit će se oni vezani za zaštitu položa-

ja potrošača kod online kupovine i približit će se čitateljima neki aktualni prijedlozi Komisije za poboljšanje regulacije na tome planu.

2. Kapacitet i barijere online tržišta u EU Prilagodba tržišta krajnje potrošnje digitalnom dobu jedan je od deset strateških ciljeva Europske komisije zbog čega je i donijela strategiju Digital Single Market - DSM. Civic Consulting procjenjuje za Europsku komisiju kako bi europski potrošači mogli uštedjeti oko 11,7 mlrd € svake godine zahvaljujući većoj ponudi i nižim cijenama koje se nude u online trgovini. Elektronička trgovina imala je udio od 7,2% u ukupnom maloprodajnom prometu ostvareno u 2014. godine dok je u SAD-u dostignut udio od 11,6%.

U posljednjih deset godina zabilježen je velik porast proporcije potrošača u Uniji koji kupuju online, sa 21% u 2005. na 50% u 2015. Povećana je i učestalost transakcija. U Uniji samo 4 od 10 maloprodavača pruža uslugu online prodaje. Pojam online u regulaciji uključuje bilo koju vrstu softwarea, kao što su websiteovi i mobilne aplikacije, kojim upravlja ili kojim se

upravlja za račun trgovca, a preko kojeg se roba i usluge prave dostupnima kako bi se mogla provesti komercijalna transakcija s kupcem.

Glavni je problem slaba prekogranična online kupovina. Prema najnovijim podacima, u prošloj 2015. godini, samo je 15% potrošača obavilo online kupovinu izvan nacionalnog tržišta, dok je 47% kupovinu obavilo isključivo u svojoj zemlji. Preko dvije trećine prihoda od online prodaje dolazi od domaćih kupaca iz zemlje gdje je maloprodavač registriran.

Dakle, procjenjuje se da postoji veliki neiskorišteni kapacitet elektroničkog kanala. Glavne tri mjere za jačanje privlačnosti kanala su: sprječavanje blokiranja geografske lokacije (engl. geo-blocking), zatim veća transparentnost troškova dostave paketa (engl. parcel delivery prices) i ujednačenost pravila kod ugovaranja online potrošačkih odnosa (engl. same set of key contract law rules). Detaljniji pregled aktualnih mjera prikazuje Tablica 1.

Istraživanje pokazuje kako samo 37% europskih maloprodavača ima online operacije, a samo 12% pruža mogućnost prekograničnih transakcija. Trgovci također naglašavaju razloge zbog čega nisu skloni prodavati kroz elektroničke kanale, tako njih 57% objašnjava da troško-

Tablica 1. Nove smjernice u potrošačkoj politici za uklanjanje barijera i razvoj online trgovine u Uniji Bolja online dostupnost roba i usluga

Izgradnja povjerenja kod potrošača i pružanje bolje sigurnosti

 Sprječavanje geo-blockinga kod naručivanja robe i usluga  Ravnomjerna i djelotvornija provedba regulacije diljem EU  Niže cijene usluga dostave paketa kod prekogranične kupovine

 Metoda plaćanja  Ujednačavanje pravila ugovaranja online potrošačkih odnosa  Nove smjernice za uklanjanje nepoštene poslovne prakse na online platformama

Smanjenje transakcijskih troškova i administrativnih  Pojednostavljenje mehanizma obračuna PDV-a u online transakcijama (VAT MOSS)  Smanjiti troškove sklapanja potrošačkih ugovora

Izvor: European Commission (2016) COM(2016) 320: A comprehensive approach to stimulating cross-border e-Commerce for Europe’s citizens and businesses, str 4.

28

Suvremena trgovina 4(41)

vi dostave umanjuju konkurentnost njihovih cijena, zatim navode visoke troškove garancije i povrata robe, a čak 54% tvrdi da ne poznaje dovoljno uvjete i pravila koja moraju poštivati ako prodaju u drugu zemlju. Različitost nacionalnih ugovornih prava među članicama otežava trgovcima postupanje i u slučaju neispravnih proizvoda.

Prema važećoj regulaciji potrošači koji se odluče za online kupovinu iz druge zemlje članice zaštićeni su prema pravima koja vrijede u zemlji trgovca, međutim, u novom prijedlogu regulacije potrošač u prekograničnim transakcijama uživao bi prava koja ima u svojoj zemlji.

Na snazi je i odluka kojom se do 15. lipnja 2017. mora ukloniti barijera visokih i različitih troškova roaminga koji su poskupljivali podatkovni prijenos u inozemstvu i time ograničavali potrošačima pristup Internetu i online kupovinu.

Potrošač će u roamingu plaćati jedinstveni dodatak na domaću tarifu od 0.05 € po MB podataka.

Prijedlozima dvaju direktiva koje uređuju području elektroničke trgovine: • Direktive o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i • Direktive o određenim aspektima ugovora o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu, ostavlja se sloboda članicama da prilagode regulaciju. Odabrane su direktive s potpunim usklađenjem kao instrument jer da je traženo usklađenje uredbom (engl. Regulation) to bi zahtijevalo mnogo detaljniji i sveobuhvatniji sustav zadiranja u nacionalna zakonodavstva. Potpuno usklađenje uklonit će fragmentiranost ugovornog potrošačkog prava vezanog za online trgovinu među državama čime bi se umanjile postojeće prepreke za trgovce.

Od početka 2015. godine na snazi je tzv. postupak “sve na jednom mjestu” (engl.

Mini One Stop Shop - MOSS). Riječ je o novom postupku oporezivanja pružanja digitalnih usluga PDV-om gdje su pružatelji telekomunikacijskih i elektroničkih usluga dužni obračunati PDV na uslu-

gu poslovnom ili krajnjem kupcu prema stopi koja se primjenjuje u zemlji kupca bez obzira gdje je sjedište pružatelja usluge. Ako online maloprodavač iz Hrvatske prodaje software ili video igru krajnjem kupcu u Mađarsku tada u maloprodajnu cijenu mora uračunati stopu PDVa od 27% kolika je važeća stopa u Mađarskoj. Isto tako, ako hrvatski kupac kupuje od njemačkog online trgovca pretplatu na TV kanal tada je njemački trgovac u maloprodajnu cijenu obvezan uključiti stopu PDV-a od 25%.

3. Povjerenje potrošača o online kupovinu Nedostatak povjerenja potrošača u online kupovinu pokazuju podaci iz anketiranja u 2014. godini gdje se 61% potrošača osjeća sigurno ako kupuju na webshopu svojoj zemlji, ali tek svaki treći osjeća se sigurno dok kupuje od online trgovca u drugoj zemlji Potrošače stimulira to što preko online kanala mogu naručivati u bilo koje vrijeme (49% anketiranih) i što im to pruža bolje iskorištenje vlastitog raspoloživog vremena (42%). Mogućnost pretraživanja cijena (49%) ili bar uspoređivanja cijena (37%) daje prednost ovom kanalu u odnosu na ostale. Potrošači smatraju kako je izbor robe online često veći i time privlačniji (36%), a neke proizvode mogu naručiti samo online (25%). Ono što potrošači vrednuju su i alati za ocjenjivanje, razmjenu preporuka i kritika (21%) kao i lakoća usporedbe cijena (20%).

Politika razvoja internetske trgovine već sad daje velik značaj kolaborativnim platformama kao inovativnim poslovnim modelima digitalne ekonomije (engl. collaborative economy) gdje potrošači i osobe pružatelji različitih usluga kao što su prijevoz ili smještaj, međusobno dijele imovinu, resurse, vještine i vrijeme (npr. prijevoz gdje dijele troškove, Airbnb, Uber, blablacar). Ove platforme imaju mnogo poticajniji regulatorni okvir u SADu nego u EU. Posebna prednost ovog poslovnog modela su niske barijere za ula- Glavni čimbenici koji utječu negativno zak individualnih ponuđača na tržište na povjerenje potrošača opisani su zornego što je to u slučaju ulaska poduzeća no na Grafikonu 1. Očito da zlouporaba iznimka, jer Hrvatska, bilježi loše performanse i na ostalim područjima potrošačke politike. Rezultati anketi najučestapružatelja usluga. u Hrvatskoj otkriva kako jeosobnih online maloprodavača 60% njihpodataka zadovoljnopredstavlja i ima povjerenje u online prodaju rob Grafikonu 1. Pet glavnih razloga za nepovjerenje potrošača u online kupovinu.

Izvor: Consumers Conditions Scoreboard 11th edition.

Izvor: Consumers Conditions Scoreboard 11th edition.

Multivarijantna analiza korelacije pokazuje kako onaj segment kupaca koji pretražuje Internet svakodn

Grafikonu 1. Pet glavnih nepovjerenje potrošača u online kupovinu. pokazuje najveće povjerenjerazloga u onlinezakanal.

Oni kupci koji imaju financijskih poteškoća nisu skloni o

kupovini. Može se izdvojiti i očekivani podatak kako populacija starija od 65 godina iskazuje najm povjerenje za online, dok skupina između 25-34 godine starosti ima najveće povjerenje. www.suvremena.hr 29 Potrošači koji ne iskoriste pravo ili ne znaju da ga imaju, zapravo se odriču prava (engl. waiver). Kako bi bio potpunosti upoznat koja su mu prava, od prosječnog posjetitelja se očekuje da pročita i razumije uvjete

tema broja liju prepreku (30% ispitanika označilo je taj razlog). Potrošači nisu sigurni u kojoj mjeri otkrivanje osobnih podataka kod naručivanja može ugroziti njihovu društvenu, financijsku i fizičku sigurnost.

Najveće povjerenje vlada među potrošačima u Danskoj, Austriji, Vel. Britaniji, Švedskoj, Irskoj i Nizozemskoj, dok Hrvatska i Bugarska bilježe najniži indeks povjerenja u online trgovinu roba i usluga. Ovo područje nije iznimka, jer Hrvatska, bilježi loše performanse i na ostalim područjima potrošačke politike. Rezultati anketiranja online maloprodavača u Hrvatskoj otkriva kako je 60% njih zadovoljno i ima povjerenje u online prodaju robe.

Multivarijantna analiza korelacije pokazuje kako onaj segment kupaca koji pretražuje Internet svakodnevno pokazuje najveće povjerenje u online kanal. Oni kupci koji imaju financijskih poteškoća nisu skloni online kupovini. Može se izdvojiti i očekivani podatak kako populacija starija od 65 godina iskazuje najmanje povjerenje za online, dok skupina između 25-34 godine starosti ima najveće povjerenje.

Potrošači koji ne iskoriste pravo ili ne znaju da ga imaju, zapravo se odriču prava (engl. waiver). Kako bi bio u potpunosti upoznat koja su mu prava, od prosječnog posjetitelja se očekuje da pročita i razumije uvjete korištenja. To često iziskuje dosta vremena i nije u skladu sa težnjom brzog pretraživanja informacija na internetu tako da se posjetitelji slažu sa uvjetima “na slijepo”. Jedna studija pokazuje kako prosječnom potrošaču u godinu dana surfanja treba oko 250 sati godišnje, što bi pretvoreno iznosilo 33 radna dana, kako bi zaista pročitao/la sve uvjete korištenja i privatnosti (engl. Privacy Statement) koje traže websiteovi koje posjećuje.

4. Regulatorna reforma u prodaji robe na internetu Cilj je prijedloga nove Direktive o određenim aspektima ugovora o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu dodatno uklanjanje prepreka internetskoj trgovini koje su povezane s potrošačkim ugovornim pravom i pružanje pomoći pri uspostavljanju stvarnog jedinstvenog digitalnog tržišta u korist trgovaca i potrošača.

Nastoji se na razini Unije osigurati bolji usklađeni regulatorni okvir kojim bi se stvorili pristupačniji uvjeti za trgovce koji planiraju prodavati svoju robu u drugim državama članicama. Danas trgovci često blokiraju online pristup kako ne bi morali ulagati napore u prilagodbu ugovornih odnosa s potrošačima koji su uređeni različitim propisima od zemlje do zemlje. Prema prijedlogu novih pravila, trgovci se više neće suočavati sa različitim propisima koji uređuju potrošačke ugovore, nego će ključna pravila za online prodaju robe i preuzimanja digitalnog sadržaja važiti za sve.

Kao dio novih pravila u online prodaji digitalnog sadržaja (software, video, glazba, video igre, tekstualni sadržaj) trgovac je dužan potrošaču navesti interoperabilnost digitalnog sadržaja s računalnom ili programskom opremom za koju trgovac zna ili bi morao znati. Pored toga postoji i obveza informiranja o funkcionalnosti digitalnog sadržaja, ograničenja po pitanju autorskih prava i primjena tehničkih mjera koje mogu utjecati na korištenje (npr. vrijeme trajanja prava korištenja). Na primjer, kupac koji danas plati i preuzme video igru koja nakon instalacije ne funkcionira, može odmah zatražiti obeštećenje, međutim, trgovac u takvoj situaciji obično ne vraća novac nego

U novom regulatornom okviru najvažniji aspekt je uklanjanje tereta dokazivanja. Na primjer, ako hrvatski potrošač danas otkrije da je proizvod koji je kupio online prije više od šest mjeseci postao nefunkcionalan (neispravan) i ako bi zatražio od trgovca da mu ga popravi ili zamjeni, morao bi dokazivati da je nedostatak postojao u trenutku isporuke. Pod novim pravilima, koja bi se uvela novom Direktivom (Europska komisija, 2015a), tijekom čitavog propisanog dvogodišnjeg garantnog roka potrošač će imati pravo na povrat novca bez potrebe da dokazuje postojanje nedostatka kod isporuke.

30

Suvremena trgovina 4(41)

nudi popust kod iduće kupovine. Prema novim pravilima, potrošač će biti u mogućnosti zatražiti rješenje problema, a ukoliko ga trgovac ne uspije riješiti, obvezan je ponuditi potrošaču prekid ugovora i povrat cjelokupnog iznosa.

U završnoj fazi prijedloga je i Uredba o uslugama prekogranične dostave paketa.

Logistika fizičke dostava robe koja se naruči preko interneta ključni je element rasta elektroničke trgovine. Usluge dostave koje nude online maloprodavači jedan su od ključnih čimbenika koji utječu na odluku potrošača da kod njih obave kupovinu. Među gorućim preprekama funkcioniranja elektroničke trgovine između potrošača i trgovaca je dostava i povrat robe.

Potrošači često nisu dovoljno upoznati sa mogućnostima dostave koje im se pružaju, kada i kako im se paket može dostaviti te kako ga mogu vratiti ako to žele. Potrošači su nezadovoljni sa dugim razdobljem dostave i nedostatkom informacija o postupku dostave. Učestala su stajališta kako su cijene prekogranične dostave te dostave u ruralna ili udaljenija područja previsoke. Žale se i da im se dostavljaju oštećeni proizvodi ili im se proizvodi uopće ne dostave te na isporuku pogrešnih proizvoda. Često nisu upoznati s dostupnim mehanizmima pritužbi i pravne zaštite u slučaju kada dođe do problema (Copenhagen Economics, 2013).

Online trgovci, a posebice oni manji sa slabom pregovaračkom moći, slabo mogu utjecati na cijenu usluga dostave koje su im potencijalno dostupne te im je ograničen izbor i dostupnost kvalitetnih i pristupačnih dostavnih rješenja (npr. funkcije traženja i praćenja, fleksibilne mogućnosti dostave za tzv. posljednji kilometar i sl.). Online ili multikanalni maloprodavači rade pod vremenskim pritiskom. Uspješnost njihova poslovanja ovisi o mogućnostima sektora poštanske i kurirske dostave od kojeg se traži da se dostava izvrši po niskoj cijeni i na praktičan način. Mali online trgovci ne mogu tražiti znatne popuste kod pružatelja ovih usluga te im stoga nisu dostupne povoljnije mogućnosti dostave. Istodobno ne raspolažu mogućnostima ulaganja u vlastitu dostavnu mrežu. U okruženju temeljenom na ekonomiji obujma, ne mogu konkurirati većim trgovcima.

Direktivom o pravima potrošača iz 2011. godine napravljen je prvi korak u uklanjanju prepreka vezanih za skrivene troškove i transparentnost cijena kod onli-

ne kupovine, zatim uređena su veća prava o povratu robe i postavljene su obveze informiranja trgovca u pogledu troškova povrata kupljenih predmeta u slučaju odustajanja kupca.

5. Predugovorne obavijesti i obveze online trgovaca prema Zakonu Pružanjem razumljivih informacija i obavijesti može se pomoći korisnicima da donose informirane odluke. Istraživanje pokazuje kako su korisnici u više pogleda ograničeni kada trebaju prikupiti i obraditi informacije koje im trgovci pružaju.

Uvjeti prodaje često nisu jasni i potpuno razumljivi tako da se više čini da su pisani za odvjetnike, a ne prosječne potrošače. Čak i prilagođavanje obavijesti prosječnom potrošaču nije dovoljno djelotvorno za potrošače sa slabijim mogućnostima koji drugačije i sporije pamte i obrađuju informacije. U tome mogu pomoći vizualni i audio isječci koje se može ugraditi u tekst.

Maloprodavač je dužan prema Zakonu o zaštiti potrošača poštivati posebna prava potrošača koja se odnose na online kanal. Osnovna obveza trgovaca je stavljanje predugovorne obavijesti na stranicu webshopa u kojoj trgovac pruža potrošaču važne informacije prije sklapanja ugovora na daljinu odnosno prije nego se obveže odgovarajućom ponudom. Zakon određuje koje su to informacije koje treba pružiti potrošaču na jasan i razumljiv način. Ove informacije utječu na donošenja odluke o kupovini. U praksi se uobičajeno koristi ovakva struktura predugovorne obavijesti : • • • • • • • • • •

osnovni podatci o trgovcu, obavijest o robi ili usluzi, maloprodajna cijena, način plaćanja, uvjeti i rokovi dostave, način tretiranja privatnosti potrošača, postupak podnošenja i rješavanja prigovora potrošača, jamstvo i servis, trajanje ugovora, obavijest o pravima potrošača i uvjetima za jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu pri čemu se često prilaže i obrazac za jednostrani raskid ugovora.

Potvrdom narudžbe sadržaja e-košarice i prihvaćanjem općih uvjeta trgovanja smatra se da je sklopljen ugovor na daljinu između trgovca i potrošača ako su ispunjeni svi uvjeti koje predviđa Zakon. Pravodobno i uredno informiranje trebalo bi osigurati donošenje racionalne i informirane oduke potrošača o ugovoru koji sklapa.

Na webshopu trgovac je dužan isticati ukupne cijene robe ili usluge sa PDVom. Svi mogući dodatni troškovi, kao što je trošak dostave, moraju se istaknuti posebno. Troškovi koji se pojave naknadno, nakon obavljene narudžbe (engl. checkout), kupac nije dužan podmiriti.

Online trgovac i kupac, prema Zakonu, kod online kupovine sklapaju ugovor na daljinu. Kod takve vrste ugovora potrošač ima pravo na odustajanje od kupovine u roku 14 dana od dana kada je preuzeo paket s robom. To znači da potrošač u tome periodu ima pravo raskinuti ugovor o kupoprodaji ili pružanju usluge sklopljene online bez objašnjenja. Ako je riječ o robi, dužan je vratiti neoštećenu robu maloprodavaču na adresu, a ovaj vratiti cjelokupan iznos koji je kupac platio za robu. Obveza je online maloprodavača obavijestiti potrošača prije kupovine o njegovom/njezinom pravu na jednokratni raskid i pravo na povrat ako ocjeni da roba/usluga nije u skladu s očekivanjima. Trgovcu je zabranjeno isticati ovo pravo potrošača u marketinške svrhe kako bi privukao kupca. Pojavljuje se i dodatna obveza za trgovca jer je dužan na stranici webshopa objaviti jedinstveni obrazac za jednokratni raskid koji je istovjetan na cijelom tržištu EU, a kojeg kupac ispunjava kada vraća robu. Ovaj dokument propisan je posebnim Pravilnikom o sadržaju i obliku obavijesti (Narodne novine 72/14).

Druga česta nedoumica kod potrošača vezana je za trošak povrata robe. Trgovac je dužan u predugovornoj obavijesti jasno navesti na koji način potrošač može vratiti robu i tko će u tome slučaju snositi trošak. Ako trgovac ne istakne precizno ovu informaciju u predugovornoj obavijesti to znači da snosi trošak.

Ako je za narudžbu potrebno aktivirati polje na ekranu ili sličnu funkciju, to polje na ekranu ili slična funkcija moraju biti obilježeni na lako uočljiv način riječima “narudžba s obvezom plaćanja” ili sličnim nedvojbenim izrazom kojim se objašnjava da narudžba uključuje obvezu plaćanja. Na mrežnim stranicama trgovca

mora se, najkasnije na početku postupka naručivanja, jasno i čitko naznačiti postoje li određena ograničenja u dostavi te koja su sredstva plaćanja prihvaćena.

Jedan od razloga zašto potrošači i manja poduzeća u većoj mjeri ne sudjeluju međusobno u prekograničnim transakcijama jest što pravila koja se primjenjuju na te transakcije mogu biti zamršena i nejasna te se mogu razlikovati. To što imamo 28 različitih nacionalnih zakona o zaštiti potrošača i isto toliko različitih ugovornih prava, odvraća poduzeća od prekogranične trgovine i onemogućava potrošače da iskoriste cjelokupnu paletu ponuda na internetu i da među njima izaberu konkurentnije.

6. Blokiranje online kupovine geoblockingom Potrošače se potiče na prekograničnu online kupovinu, međutim, postoje trgovci koji postavljaju određena informacijska i transakcijska ograničenja za potrošače izvan domicilnog tržišta. Tako odbijaju prodavati robu ili napraviti prilagodbu uvjeta prodaje potrošaču iz druge zemlje. Zastupljenost ovih ograničenja na temelju geografske lokacije i pripadnosti istražuje se mistery shoppingom čiji posljednji rezultati iz 2015. godine kojima je obuhvaćeno 10.296 webshopova, pokazuju kako je samo 37% pokušaja prekogranične online narudžbe bilo uspješno do posljednjeg koraka, a da su ostali bili blokirani prilikom pristupa ili u nekoj fazi narudžbe. Postoje razlozi zašto trgovci blokiraju: različitosti u ugovornom pravu među zemljama, drugačiji obračun PDV-a, prepreke u distributivnim kanalima kod prekogranične isporuke robe i dr. Unatoč ovim razlozima, stav je regulatora da većina slučajeva gdje je zabilježena blokada nije opravdana stoga se upravo i predlaže nova Uredba (Regulation on addressing geo-blocking) na ovome polju koja bi trebala stupiti na snagu 2017. godine.

Istraživanje otkriva kako je moguće samo na 8% webshopova započeti kupovinu bez prethodne registracije dakle svaki deveti od deset traži prethodnu registraciju. Na takav način cilj je prikupiti podatke o email adresi, broju telefona, načinu plaćanja, a u 14% slučajeva tražila se i aktivacija putem e-mail adrese. Iako postoji nekoliko vrsta geo-blockinga, najčešće se pri rewww.suvremena.hr

31

tema broja gistraciji ili prilikom potvrde narudžbe pojavljuje u obliku neprihvaćanja adrese isporuke robe ili usluge (npr. u 20% slučajeva narudžbe turističkih usluga kupac iz druge zemlje je blokiran).

Geo-blocking se odnosi na praksu online trgovaca kojom se stvara efekt odbijanja pristupa webshopu iz druge zemlje. To uključuje i situacije gdje kupac ima pristup za pretraživanje, ali ne može pristupiti sustavu za plaćanje ili za odabir adrese isporuke. Geo-blocking se javlja i kada kupac zbog lokacije, nema pravo na niže cijene ili povoljnije prodajne uvjete u usporedbi s kupcima iz drugih zemalja. Cilj je regulatora posebnom Uredbom umanjiti zastupljenost geo-blockinga u praksi ograničavanjem ponašanja online trgovaca.

Na Grafikonu 2. zorno je prikazana struktura zastupljenosti pojedinog oblika geoblockinga obzirom na regiju odakle dolazi kupac (Hrvatska pripada Južnoj Europi).

Mystery shopping pokazuje kako je najvi-

še kupaca iz zemalja Istočne Europe bilo blokirano (čak 74%) dok je namjeravalo kupovati iz drugih zemalja. Može se zaključiti kako geo-blocking najviše dolazi do izražaja u fazi isporuke (prilikom unosa adrese dostave). Tako je 27% kupaca iz Južne Europe bilo zaustavljeno u fazi plaćanja, neki kupac je kod jednog trgovca bio blokiran u fazi isporuke, a kod drugog trgovca u fazi registracije i sl. (vrijednosti u Grafikonu 2. nisu ponderirane).

Isto tako korisno je prikazati i zastupljenost geo-blockinga prema tržišnom sektoru online kupovine na Grafikonu 3. Kupci koji kupuju prekogranično uređaje za kućanstvo najviše su izloženi geo-blockingu (zabilježeno čak u 86% slučajeva) pri čemu najčešće u fazi isporuke (58%) dok je nešto bolja proporcija kod kupovine odjeće, obuće i kozmetike u drugim zemljama. (Vrijednosti u Grafikonu 3. nisu ponderirane).

Novi prijedlog regulacije nalaže trgovcima koji prakticiraju blokiranje isporuke

robe u zemlju iz koje dolazi kupac da su mu dužni staviti na raspolaganje robu za preuzimanje u prodavaonici ili skladištu u zemlji gdje je trgovac, ili omogućiti kupcu da sam organizira dostavu na svoju adresu. Na primjer, ako je kupac iz Hrvatske odlučio kupiti robu na webshopu adidas.de sada to ne može izvan Njemačke.

Druga važna promjena odnosi se ne regulatornu zabranu blokiranja pristupa webshopu i automatskog preusmjeravanja bez prethodnog pristanka kupca. Dosadašnjom praksom kupcu se mogao blokirati pristup webshopu istog trgovca u drugim zemljama gdje su cijene i uvjeti možda povoljniji. Na primjer, unatoč tome što kupac namjerava posjetiti talijanski webshop (na talijanskoj domeni), sustav ga automatski preusmjerava na hrvatsku verziju. Uvođenjem nove regulacije uvjet za preusmjeravanje bit će pristanak kupca, a čak i ukoliko kupac pristane na preusmjeravanje na drugu stranicu, mora se omogućiti pristup izvornoj stranici koju je namjeravao/la posjetiti.

Treća promjena vezana je za načine online plaćanja. Iako će trgovac i dalje moći samostalno odlučivati koji su mu načini Na Grafikonu 2. zorno je prikazana struktura zastupljenosti pojedinog oblika geo-blockinga obzirom na plaćanja prihvatljivi za regiju webshop, neće biti odakle dolazi kupac (Hrvatska pripada Južnoj Europi). Mystery shopping pokazujedozvoljeno kako je najviše kupaca iz vršiti diskriminaciju među zemalja Istočne Europe bilo blokirano (čak 74%) dok je namjeravalo kupovati iztim drugih zemalja.oblicima Može se prihvaćenim plaćanja zbog zaključiti kako geo-blocking najviše dolazi do izražaja u fazi isporuke (prilikom unosa adresegdje dostave).

Tako je ili sjedišta lokacije se nalazi račun 27% kupaca iz Južne Europe bilo zaustavljeno u fazi plaćanja, neki kupac je kod jednog trgovca bio blokiran u usluge plapružatelja financijske online fazi isporuke, a kod drugog trgovca u fazi registracije i sl. (vrijednosti u Grafikonu 2. ćanja. nisu ponderirane).

Trgovcu će biti zabranjeno blokirati plaćanje ako su ispunjena ova tri uvjeIsto tako korisno je prikazati i zastupljenost geo-blockinga prema tržišnom sektoru online kupovine na je prihvatta: a) kupac plaća u valuti koja Grafikonu 3. Kupci koji kupuju prekogranično uređaje za kućanstvo najviše ljiva su izloženi geo-blockingu trgovcu (npr.

EUR); b) ako trgovac (zabilježeno čak u 86% slučajeva) pri čemu najčešće u fazi isporuke (58%) dok je primjenjuje nešto bolja visoku proporcija kodautorizacije razinu Izvor: European Commission & GfK (2016) kupovine odjeće, obuće i kozmetike u drugim zemljama. (Vrijednosti u Grafikonu 3. nisu ponderirane). plaćanja (npr. PayPal) i c) ako je predviGrafikon 2. Pojavnost geo-blockinga prema regiji odakle dolazi kupac i fazi đeno plaćanje elektroničkom transakcionline kupovine.

Grafikon 3. Pojavnost geo-blockinga prema kategoriji robe i usluge jom (kao što je kartično plaćanje Visom, i fazi online kupovine.

Maestrom i sl.).

Izvor: European Commission & GfK (2016).

Već je Direktivom o uslugama (2006/123/ EZ) propisano kako uvjeti pristupa usluzi, koje pružatelj stavlja na raspolaganje široj javnosti, ne smiju sadržavati diskriminirajuće odredbe s obzirom na državljanstvo ili mjesto prebivališta primatelja. Međutim, u praksi nije evidentiran niti jedan trgovac koji je sankcioniran jer je prekršio ovo pravilo što znači da mjera nije bila djelotvorna.

Treba jasno reći da nova regulacija ne nameće obvezu online trgovcu da robu i usluge na svome webshopu mora prodavati na čitavom tržištu Europe, nego samo Izvor:European European Commission & GfK (2016).

Izvor: Commission & GfK (2016). preciznije određuje kada i u kojim situaciGrafikon 3. Pojavnost geo-blockinga prema kategoriji robe i usluge i faziisporuke online robe jamau diskriminacija Novi prijedlog regulacije nalaže trgovcima koji prakticiraju blokiranje zemlju iz kojei odbijanje dolazi kupca tekupovine. lokacije gdje žive kupac da su mu dužni staviti na raspolaganje robu za preuzimanje u prodavaonici ilimeljem skladištu u zemlji gdjei nacionalnosti je trgovac, ili omogućiti kupcu da sam organizira dostavu na svoju adresu. Na primjer, ako je kupac iz Hrvatske odlučio kupiti robu na webshopu adidas.de sada to ne može izvan Njemačke.

32

Suvremena trgovina 4(41)

Druga važna promjena odnosi se ne regulatornu zabranu blokiranja pristupa webshopu i automatskog

neće biti dozvoljeno. Novom regulacijom geo-blockinga regulator se ne upliće u razine i formiranje cijena. Trgovci će i dalje moći nuditi robu i usluge po drugačijim cijenama u različitim zemljama kako bi privlačili kupce iz tih zemalja. Važno je da se kupcima omogući da mogu kupovati i po uvjetima koje imaju domaći kupci u zemlji iz koje dolazi online trgovac.

7. Nova regulacija isporuke robe kupljene online Za izgradnju povjerenja potrošača u online trgovinu važno je osigurati povoljne cijene i visokokvalitetnu uslugu dostave paketnih pošiljki (engl. parcel delivery) koja neće značajno odstupati među zemljama (paketnom pošiljkom se u smislu regulacije smatra predmet ne teži od 31,5 Kg pri čemu najmanja dimenzija prelazi 20mm). Niže i približno ujednačene cijene prekogranične dostave paketa povećale bi privlačnost online kupovine.

Manjak transparentnosti cijena dostave otežava trgovcima da jamče kupcima troškove dostave u druge zemlje. Tako slanje istog paketa iz Nizozemske u Španjolsku stoji 13 EUR, a u obrnutom smjeru 32 EUR. Regulator ima za cilj uvesti nadzor nad cijenama poštanske dostave paketa i osigurati njihovu veću transparentnost za trgovce i kupce.

Kupci robe preko interneta često ne znaju koje su im mogućnosti dostave dostupne, kada i kako im se paket može dostaviti te kako ga mogu vratiti ako to žele. Žale se na dugo razdoblje dostave i nedostatak informacija o postupku dostave. Učestali su i stavovi da su cijene pre-

kogranične dostave te dostave u ruralna ili udaljenija područja previsoke. Žale se i da im se dostavljaju oštećeni proizvodi ili im se proizvodi uopće ne dostave te na dostavu pogrešnih proizvoda.

Operatori distribucije poštanskih pošiljaka sa više od 50 zaposlenih i koji imaju operacije u dvije ili više zemalja bit će dužni slati nacionalnom regulatornom tijelu osnovne informacije o svojim operacijama (volumenu pošiljaka, prometu i kretanju zaposlenih). Druga mjera je javna objava cjenika osnovnih usluga (npr. slanje paketa od 2 Kg). Ovime se želi osigurati online trgovcima bolji pristup informacijama. Važno je da se mogu lakše informirati o bitnim značajkama raznih mogućnosti dostave (prvenstveno informacije o razdoblju dostave, mogućnostima praćenja, raznim mogućnostima dostave za tzv. posljednji kilometar, tarifama za dostavu i povrat) i s njima povezanih tarifa.

Na Grafikonu 4. otkivaju se rezultati anketnog pitanja “Koliko su vam važne ove značajke pri ocjeni usluge dostave?”. Tako na primjer, 80% kupaca navodi kako im je online praćenje kretanja pošiljke (engl. track and trace) vrlo važan čimbenik kad ocjenjuju kvalitetu dostave. Na vrhu je cijena (93%) - trošak dostave, što govori ako je cijena neočekivano visoka da će to negativno utjecati na predodžbu o usluzi više nego druge stvari.

U tim novim regulatornim uvjetima koji predstoje, uzimat će se u obzir nekoliko kriterija kako bi se mogla odrediti objektivna cijena prekogranične isporuke: cijena u domaćem prometu pošiljaka, udaljenost odredišta, terminske naknade (naknada kod prijenosa odgovornosti na drugog operatera u drugoj zemlji),

troškovi prijevoza i rukovanja te količina pošiljaka. Ovakav regulatorni model najviše će koristiti malim online trgovcima koji ne mogu dogovoriti bolje uvjete sa glavnim igračima što se u konačnici negativno odražava na njihovu cjenovnu konkurentnost. Uvođenjem nadzora i transparentnosti cijena usluge dostave pošiljki na razini Unije, stvara se konkurentnije tržište distribucije paketa što bi prema procjeni moglo stimulirati online promet za 4,3% i povećati broj online trgovaca za 6,2%.

Povoljne i visokokvalitetne usluge prekogranične dostave mogu izgraditi povjerenje potrošača u prekograničnu prodaju na internetu. Dionici se tuže na pomanjkanje transparentnosti, prekomjerne troškove za male pošiljke i pomanjkanje usklađenosti među različitim operaterima koji su uobičajeno uključeni u dostavu prekograničnih pošiljki. Sve su to izvori nepraktičnosti za potrošača. Od poduzeća koja trenutačno ne prodaju na internetu, već to kane, 62 % navelo je da problem predstavljaju previsoki troškovi dostave. Procjenjuje se da su navedene cijene za prekograničnu dostavu paketa koje zaračunavaju nacionalni poštanski operateri dva do pet puta više od domaćih cijena.

8. Dinamičnost cijena u online trgovini Dinamične cijene roba i usluga postale su uobičajen način privlačenja kupaca. Cijene na webshopu se neprestano mijenjaju ovisno o ponudi i potražnji, ali i ovisno o vremenskoj prognozi, danu u tjednu, Izvor: Copenhagen Economics (2013).

Izvor: Copenhagen Economics (2013). ponudi konkurencije i sl. Bez obzira na Grafikon 4.

Važnost pojedinih značajki kod ocjene usluge dostave. česte promjene se u jedU tim novim regulatornim uvjetima koji predstoje, uzimat će se u obzir nekoliko kriterija svim kakoshopperima bi se mogla

odrediti objektivna cijena prekogranične isporuke: cijena u domaćem prometu pošiljaka, udaljenost odredišta, terminske naknade (naknada kod prijenosa odgovornosti na drugog operatera u drugoj zemlji), troškovi prijevoza 33 www.suvremena.hr i rukovanja te količina pošiljaka. Ovakav regulatorni model najviše će koristiti malim online trgovcima koji ne mogu dogovoriti bolje uvjete sa glavnim igračima što se u konačnici negativno odražava na njihovu cjenovnu

tema broja nom trenutku nude iste cijene za određeni proizvod ili uslugu. Tako na primjer, ima slučajeva gdje proizvod u jednom danu promijeniti cijenu nekoliko puta.

Druga cjenovna tehnika, česta u online trgovini, je postavljanje individualne cijene prema značajkama kupca. To znači da se ista roba različitim kupcima nudi po drugačijoj cijeni. Kupcu kojeg treba privlačiti i više poticati na kupovinu ponudit će se po nižoj cijeni. Software koji upravlja webshopom može diferencirati cijenu na osnovu informacija iz kolačića (engl. cookies) pohranjenih na računalu posjetitelja, identifikacijom uređaja preko kojeg posjetitelj pristupa siteu (mobilni uređaj ili računalo) ili pak ovisno o lokaciji sa koje pristupa (poštanski broj ili IP adresa). U praksi nije lako doći do primjera individualnih cijena vjerojatno zato što su trgovci oprezni u korištenju cjenovne diferencijacije i osjetljivom postavljanju takvih cijena jer slute negativne reakcije kupaca koji bi to mogli smatrati nepoštenim načinom prodaje.

Kupci koji koristi online alate za pretraživanje i uspoređivanje cijena (npr. nabava.net) kako bi pronašli najpovoljnijeg ponuđača, smatraju se cjenovno osjetljivim kupcima (80% ih uspoređuje cijene, a samo 8% pretražuje zbog ocjena i mišljenja). Tako posjetitelja kojeg na webshop preusmjeri platforma za uspoređivanje vjerojatno je cjenovno osjetljiviji od onoga koji posjeti webshop izravno.

Ovo je pretpostavka jer neke studije pokazuju kako se cijena za takve posjetitelje smanjivala i do 25% u usporedbi s cijenom koja se nudila izravnim posjetiteljima webshopa.

Dinamičnost online cijena i individualno postavljanje cijena na webshopu nije ograničeno i zabranjeno regulativom. Ipak, važno je obavijestiti posjetitelja na koji je način cijena određena odnosno Direktiva o pravima potrošača zahtijeva da trgovac informira ako je cijena individualno

Websiteovi za uspoređivanje ponuda (engl. comparision tools) mogu ohrabriti potrošače i povećati transparentnost tržišta i zato su vrlo osjetljiva tema uz koju se vežu i mnogi primjeri nepoštene poslovne prakse ili koji s njom graniče.

34

Suvremena trgovina 4(41)

postavljena ili ako se rabi mehanizam automatskih dinamičnih cijena koje online platforma postavlja ovisno o značajkama posjetitelja. Riječ je zapravo o nužnosti informiranja shoppera o kriterijima prema kojima se formira visina cijene, na primjer, prema podacima posjećenosti drugih stranica, lokaciji, IP adresi, uređaju sa kojeg pristupa, povijesti kupovine i sl. U ovome kontekstu jasno je da se koriste i osjetljivi podaci za čije bi iskorištavanje trgovac trebao tražiti pristanak.

Dio ovog mehanizma zaštite je pružanje informacije o tome kako website koristi kolačiće za praćenje posjeta.

9. Rangiranje ponuda na online platformama Potrošači su na internetu toliko izloženi brojim ponudama da im to često otežava donošenje prave odluke o odabiru i kupovini. Iz toga razloga traže načine kako će lakše uspoređivati ponude i olakšati si proces donošenja odluke.

Na primjer, ako kupac kupuje turistički aranžman na booking.com i uz ponudu mu se pojavi informacija “još samo 2 sobe na raspolaganju” - da li to znači: a) da promatrani hotel ima samo još dvije sobe u tom terminu; b) da se nude samo još dvije sobe po toj cijeni; c) da samo toliko još nudi agent preko ovog websitea; ili nešto drugo? Ovakve informacije djeluju zbunjujuće na posjetitelje i svakako vrše pritisak na kupca da skrati vrijeme potrebno za odluku.

Platforme se mogu opisati kao poslovni modeli koji nastaju u uvjetima digitalne ekonomije kao što su: one za pretraživanje (Google, Yahoo), društvene mreže (Facebook, Twitter), ocjenjivanje (Tripadvisor), uspoređivanje ponuda (booking. com, nabava.com), kolaborativne (Uber), marketplaces (Amazon, Ebay, Njuškalo) i dr. Online platforme za usporedbu proizvoda i cijena trebale bi doprinositi jačanju transparentnosti ponude tako da kupci mogu lakše doći do nižih cijena, međutim, u praksi one ne postižu uvijek tu svrhu jer su pod utjecajem komercijalnih odnosa operatera koji upravljaju platformom i trgovaca čija se roba i usluge rangiraju na tim websiteovima. Neki siteovi primjenjuju poslovne modele zasnovane na komercijalnim uvjetima tako da zapravo prikazuju potrošačima zavaravajuće informacije o tome što je povoljnije/ vrjednije. U praksi se pojavljuje nekoli-

Od alata za usporedbu se očekuje neutralnost i objektivnost u pružanju informacija i rangiranju ponuda ili, ako to nisu, da bar pruže istinitu informaciju korisniku ako postoje neki drugi uvjeti promicanja pozicije robe i usluga na ljestvici. Skrivanjem tih drugih uvjeta rangiranjem se obmanjuju potrošači i gubi se njihovo povjerenje jer pozicioniranje nije u njihovom interesu. Kada se takvi dojmovi potrošača prošire stvara se negativan utjecaj na gospodarstvo i online trgovinu u cjelini. ko takvih poslovnih modela koji narušavaju neutralnost kao što su: naknada po kliku (engl. fee per click), naknada po transakciji (engl. pay-per-order), provizija i promocija. Plaćanje promocije najčešće se pojavljuje kao razlog visokog pozicioniranja proizvoda/usluge.

U sudskom slučaju iz 2015. godine gdje je hotelijer tužio operatera platforme za ocjenjivanje koji je objavio kritiku kupca kako u “sobi po cijeni 37 EUR po noćenju ima stjenica” u određenom hotelu, njemački sud je dosudio u korist operatera jer je procijenio kako je uloga platforme neutralna i da odgovornost operatera leži samo u dijelu da vrši provjere navoda. Online platforme posreduju između trgovaca i potrošača i ako se, prema sudskoj praksi, kod potrošača stvara dojam da platforma prodaje robu ili uslugu tada će operater platforme i biti odgovoran za rješavanje problema i povrat robe jer je to rezultat zavaravajuće poslovne prakse.

Oglašavanje i rezultati sponzoriranog rangiranja ponuda mora biti vizualno odvojeno od izvornog uspoređivanja. Mora se jasno omogućiti odabir kriterija za rangiranje. Potrošači moraju biti jasno informirani o odnosu između trgovca i operatera koji upravlja platformom i mora im se omogućiti da na platformi mogu odabrati nepristran način uspoređivanja i rangiranja. Kako bi se odmakli od nepoštene poslovne prakse, operater plat-

nose optimalno provedbi potrošačke politike što uzrokuje nepotrebne dodatne administrativne troškove u proračunu.

Jedan argument pokazuje kako 37% online maloprodavača gledajući 2014. godinu, nije poštivalo zakonska prava potrošača, a procjenjuje se da su potrošači koji su te godine kupovali online u drugim zemljama oštećeni za ukupno 770 mil EUR.

forme treba dati obavijest ukoliko postoje vlasnički odnosi između operatera platforme i trgovca čija se roba ili usluge alatom uspoređuju (na stranici FAQ ili “O nama”). Ako se ponude vrednuju prema cijeni, tada se mora uzeti u obzir konačna maloprodajna cijena. Obzirom da platforme često ne pružaju i dodatne informacije o troškovima dostave, bilo bi korisno da se uloži napor u prikupljanje bar standardnih troškova dostave.

Svi kriteriji i komercijalni odnosi koji stvaraju devijaciju online platforme i time štete ekonomskim interesima potrošača, moraju biti na odgovarajući način otkrivene potrošaču (lako dostupne).

Dakle, od pružatelja ovih on-line usluga traži se da naznače kriterije kako se ponude rangiraju jer to utječe na proces donošenja odluke. Postoje slučajevi u praksi gdje trgovac diskretno uskraćuje kritike, a daje prednost preporukama kod ocjenjivanja robe ili usluge što predstavlja radnju sa popisa nepoštene poslovne prakse. Primjer je uvjeravanje potrošača kako je rangiranje ponude na temelju ocjene (engl. user review, customer rating), a zapravo je riječ o lažnoj preporuci povezanoj s promocijom. Takve sponzorirane ocjene ne bi se smjele ubrajati niti u agregirani broj ocjena (engl. total reviews) koji se ističe uz ponudu robe.

10. Rješavanje sporova iz online kupovine Regulacijom se pokušava ojačati B2C trgovina uklanjanjem što više prepreka s kojima se potrošači suočavaju kod online kupovine. Jedna od prepreka je i pronalaženje alternativnih izvansudskih rješenja svojih sporova nastalih u prekogra-

ničnim online transakcijama, ali i sporova nastalih sa nacionalnim trgovcima.

Donošenjem Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova prihvatila bi se Direktiva o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova iz 2013. godine čime bi se stvorile olakšavajuće okolnosti i za potrošače koji kupuju online u drugim zemljama. Ovaj instrument donosi nešto značajno za internetsku trgovinu, a to je uvođenje online platforme za rješavanje sporova nastalih upravo u ovome kanalu (engl. online dispute resolution, ODR). Podnošenje pritužbi i rješavanje sporova preko novo razvijene interaktivne web platforme olakšalo bi potrošačima rješavanje problema s trgovcima kod kupovine robe i usluga.

11. Reforma koordinacije i uloge regulatornih institucija Zbog donošenja Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu javila se i potreba za reformom mehanizma koordinacije između nacionalnih nadležnih tijela.

Tako se obvezujućim zakonskim aktom za sve zemlje članice koji se mora u cijelosti primjenjivati, novom Uredbom (engl.

CPC Regulation), cilja na bolju provedbu potrošačke politike u EU kroz unapređenje suradnje između nacionalnih ureda odgovornih za provedbu zaštite potrošača. U Hrvatskoj je deset takvih nadležnih tijela (HANFA, HNB, HAKOM, Min. financija, Min. zdravlja, CCAA i dr.) među kojima Ministarstvo gospodarstva ima ulogu jedinstvenog ureda za vezu. Istraživanje pokazuje kako u praksi ova tijela nisu dobro koordinirana i da ne dopri-

Glavni motiv za reformu je nastanak novih uvjeta za razvoj digitalnog gospodarstva i prekogranične maloprodaje. Riječ je od dodijeli dodatne moći tim tijelima kako bi radili brže i učinkovitije. Predviđena su dodatna ovlaštenja za provedbu istrage nedopuštenih postupaka trgovaca, popisivanje trgovaca koji krše prava potrošača, sankcioniranje naplaćivanjem kazni trgovcima koji na nedopušten način steknu korist i sl. Rezultati anketiranja trgovaca o ovim prijedlozima širenja ovlasti nadzornih tijela pokazuju kako čak 62% trgovaca podržava takve mjere. Posebno je osjetljiva uloga trgovaca koji stvaraju razlike, koriste teritorijalna i druga ograničenja čime u cjelini otežavaju provedbu politike.

Ova reforma u mehanizmu međuinstitucionalne suradnje utjecat će pozitivno na sve potrošače, i one koji kupuju robu i usluge u online okruženju i one u offline kanalima. Trebala bi se povećati njihova sigurnost dok kupuju i očekuje se smanjenje ukupne štete koju potrošači sada plaćaju zbog kršenja njihovih prava, kao na primjer, kada im se ne isporuči roba koju su kupili u drugoj zemlji ili kada im se pružaju obmanjujuće informacije o načinu plaćanja. Mjere koje uključuje reforma testirane su na pet online tržišta i njihov učinak je smanjenje spomenutog kritičnog postotka od 37% problematičnih maloprodavača za 10 postotnih poena. To znači da bi se šteta smanjila sa 770 na 539 mil EUR odnosno za 30%. Naravno da se ovo ukupno prognozirano smanjenje neće jednako raspodijeliti na sve sektore nego ovisno od sektora do sektora, tako se na primjer procjenjuje da će šteta za europske potrošače koji kupuju iz mobilnih aplikacija (engl. in-app purchase) biti smanjena za 68 mil EUR. Ovaj oblik kupovine uključuje kupovinu bodova u mobilnim igricama, plaćanje nadogradnje mobilne aplikacije, plaćanje za uklanjanje promotivnih oglasa (engl. ads), kupovinu navigacijskih mapa, plaćanje pretplate na časopise ili sportske događaje i dr. www.suvremena.hr

35

tema broja trust/ecommerce_swd_en.pdf, [pristup: 22.6.2016].

10. European Commission (2016) Guidance on the implementation/application of Directive 2005/29/EC on Unfair commercial practices, COM (2016) 320. Dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/consumer-marketing/files/ucp_guidance_en.pdf, [pristup: 22.6.2016].

12. Zaključak Online trgovci mogu očekivati provedbu najavljene sofisticiranije regulacije i nadzora aktivnosti povezanih sa tržištem online trgovine roba i usluga uključujući regulaciju dostave paketnih pošiljki. Planira se širenje načina podnošenja prigovora potrošača i novi način rješavanja prekograničnih potrošačkih sporova online.

Predlaže se uklanjanje barijera i ujednačavanje ugovornog prava kod online kupovine tako da neće biti problem ako se kupac osloni na svoje nacionalno ugovorno pravo. Navedene su neke preporuke kako ukloniti značajke nepoštene poslovne prakse na webshopovima, platformama za usporedbu cijena i u drugim procesima kao što je dostava robe i preuzimanje digitalnog sadržaja.

Regulator ima u planu proširiti ovlasti nadzornih tijela u zemljama članicama kako bi mogle djelotvornije nadzirati zastupljenost nepoštene poslovne prakse u online maloprodaji zbog čega je donio i posebne smjernice (engl. Guidance) koje u sebi sadrže i posebne odrednice za online trgovce. Nastajanjem novih poslovnih modela u digitalnoj ekonomiji otvaraju se nove mogućnosti za rast e-trgovine, ali i nastanak nekih koji nisu dozvoljeni, a što će sve utjecati i na položaj i zaštitu potrošača. Definicija trgovca (engl. trader) ubrzo će se u ovakvim uvjetima promijeniti jer internet omogućuje individualno online trgovanje resursima koje je ekonomičnije i ozbiljno konkurira poduzećima.

2.

3.

36

Civic Consulting i European Commission (2011) Consumer market study on the functioning of e-commerce and Internet marketing and selling techniques in the retail of goods. Dostupno na: http://www.civicconsulting.de/reports/study_ecommerce_ goods_en.pdf, [pristup: 22.6.2016].

Suvremena trgovina 4(41)

Deloitte i ECME Consortium (2013) Study on the coverage, functioning and consumer use of comparison tools. Dostupno na: http://ec.europa.eu/consumers/consumer_evidence/market_studies/docs/final_ report_study_on_comparison_tools.pdf, [pristup: 22.6.2016].

4.

Dunković, D. (2016) Zaštita potrošača i poslovno upravljanje, Zagreb: Ekonomski fakultet.

5.

European Commission & GfK (2016) Mystery shopping survey on territorial restrictions and geo-blocking in the European digital Single market. Dostupno na: http://ec.europa.eu/consumers/consumer_evidence/market_studies/docs/geoblocking-exec-summary_en.pdf, [pristup: 22.6.2016].

6.

7.

European Commission (2015) Consumers Conditions Scoreboard 11th edition Consumers at home in the Single Market.

Luxembourg: Publications Office of the European Union. Dostupno na: http:// ec.europa.eu/consumers/consumer_evidence/consumer_scoreboards/11_edition/ docs/ccs2015scoreboard_en.pdf, [pristup: 22.6.2016].

European Commission (2016) A European agenda for the collaborative economy, COM(2016) 356 final. Dostupno na: http://ec.europa.eu/DocsRoom/documents/16881/attachments/2/translations/ en/renditions/native, [pristup: 22.6.2016].

12. European Commission (2016) Proposal for a Regulation on addressing geo-blocking and other forms of discrimination based on customers’ nationality, place of residence or place of establishment within the internal market, COM (2016) 289 final.

Dostupno na: http://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=15952, [pristup: 22.6.2016].

13. European Commission (2016) Proposal for a regulation on cooperation between national authorities responsible for the enforcement of consumer protection laws. (COD) 2016/0148. Dostupno na: http://ec.europa. eu/consumers/consumer_rights/unfair-trade/docs/cpc-revision-proposal_en.pdf, [pristup: 22.6.2016].

14. European Commission (2016) Proposal for Regulation on cross-border parcel delivery services, 2016/0149 (COD). Dostupno na: https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/ rep/1/2016/EN/1-2016-285-EN-F1-1.PDF, [pristup: 22.6.2016].

15. Europska komisija (2015a) Prijedlog Direktive o određenim aspektima ugovora o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu. COM (2015) 635 final. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri= CELEX:52015PC0635&from=EN, [pristup: 22.6.2016].

16. Europska komisija (2015b) Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu, Staff Working Document: SWD (2015) 100 final. Dostupno na: http://eur-lex. europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/? uri=CELEX:52015DC0192&from=EN, [pristup: 22.6.2016].

8.

European Commission (2016) Advancing the Internet of Things in Europe, Staff Working Document: SWD (2016) 110/2.

Dostupno na: http://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=15276, [pristup: 22.6.2016].

17. Europska komisija (2016) Plan za ostvarenje jedinstvenog tržišta za dostavu paketa - Izgradnja povjerenja u dostavne usluge i poticanje internetske prodaje, COM(2013) 886 final. Dostupno na: http://eur-lex. europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/? uri=CELEX:52013DC0886&from=EN, [pristup: 22.6.2016].

9.

European Commission (2016) Geo-blocking practices in e-commerce - Issues paper presenting initial findings of the e-commerce sector inquiry, Staff Working Document: SWD (2016) 70 final. Dostupno na: http://ec.europa.eu/competition/anti-

18. TNS i Europska komisija (2015) Izvještaj o pravima potrošača u Hrvatskoj - treći val istraživanja. Dostupno na: http://www. prava-potrosaca.hr/media/1235/f l4007croatia-iii-report-hr-v1.pdf, [pristup: ST 22.6.2016].

Literatura 1.

Copenhagen Economics (2013) E-commerce and delivery A study of the state of play of EU parcel markets with particular emphasis on e-commerce. Dostupno na: http://ec.europa.eu/internal_market/ post/doc/studies/20130715_ce_e-commerce-and-delivery-final-report_en.pdf, [pristup: 22.6.2016].

11. European Commission (2016) Key principles for comparison tools. Dostupno na: http://ec.europa.eu/consumers/consumer_ rights/unfair-trade/docs/key_principles_ for_comparison_tools_en.pdf, [pristup: 22.6.2016].

INA*

* dokazano najbolja

Vaša vjernost je naša misija Gradeći uspjeh na tradiciji, iskustvu i inovativnosti, pomičemo granice u naftnom i plinskom poslovanju te pružamo najvišu kvalitetu proizvoda i usluga. Hrvatska proizvodnja, europska kvaliteta, stroga kontrola, potpuna odgovornost.

Turizam u Hrvatskoj

Kako se postaviti prema izazovima 21. stoljeća? piše|Ante Gavranović

U

dio turizma u BDP-u ove će godine narasti na 20 posto. To je u svom posljednjem intervjuu izjavio aktualni ministar turizma.U srpnju ove godine ostvareno je 26,6 milijuna turističkih noćenja, a za kolovoz se očekuje još veća brojka, što uključuje i povećani broj dolazaka stranih i domaćih gostiju. To znači da se u dva mjeseca ostvaruje nešto oko 53-55 milijuna noćenja od ukupno 75-ak milijuna koliko se objektivno očekuje. Prošle godine ostvareno je 71,605 milijun noćenja. Drugim riječima, u samo dva mjeseca se ostvaruje blizu 70 posto ukupnoga broja ostvarenih noćenja. Uvijek iznova postavlja se pitanje da li takvi trendovi odgovaraju ukupnom razvoju hrvatskoga turizma. Pravo je pitanje u kojoj mjeri UPRAVLJAMO turizmom ili u kojoj mjeri se on SPONTANO događa?

38

Suvremena trgovina 4(41)

To opetovano stavlja u prvi plan temeljni problem hrvatskoga turizma: Pitanje sezonalne distribucije turističkog prometa u Hrvatskoj u kontinuitetu je jedna od najaktualnijih tema, s naglaskom na nastojanjima da se turistička sezona ravnomjernije proširi na razdoblja izvan „vršnih“ ljetnih mjeseci. Afirmacija pred i posezonskog razdoblja postavljena je i kao jedan od strateških ciljeva hrvatskog turizma, za subjekte javnog te posebice privatnog sektora, za koje je duža sezona i bolja iskorištenost smještajnih kapaciteta jedan od ključnih čimbenika profitabilnosti.

U svrhu boljeg razumijevanja navedene problematike potrebno je (uvijek iznova) naglasiti kako analiza ukupnog turističkog prometa u Republici Hrvatskoj (strani i domaći turisti) ukazuje na snažno izraženu sezonalnost – približno 55%

turističkih dolazaka, kao i više od 65% turističkih noćenja bilježi se u svega dva mjeseca visoke sezone – srpnju i kolovozu (dakle, usko fokusirana sezonalnost još je snažnije izražena kada su u pitanju turistička noćenja, nego li kada je riječ o dolascima). Govorimo li o mjesecima visoke sezone, primjetan je trend povećanja udjela kolovoza te istovremeno blago smanjenje udjela srpnja u ukupnom prometu. Govorimo li pak o pred i posezoni, uočljiv je trend kontinuiranog blagog rasta prometa u rujnu i listopadu, no istovremeno stagnacija ili pad prometa u lipnju. Rezultati svibnja u posljednje dvije godine bolji su nego li u prethodnom trogodišnjem razdoblju, dok rezultati ožujka i travnja značajno variraju, ovisno o terminu Uskrsa. Preostali mjeseci gotovo su zanemarivi u sveukupnoj strukturi turističkog prometa.

Poremećaji u prometu i korištenju turističke infrastrukture

Proizvodnja za turizam

‘Zeleno’

Više od sunca i mora

Ê

Ê

Inovativni tržišni nastup

Cijeli prostor Autentičnost i kreativnost

Ê

Ê

Hotelijerstvo kao pokretač investicija

Ê

Poznati stručnjak za pitanja turizma, organiziranog odmora i slobodnog vremena Horst. W. Opaschowski tvrdi da zahtjevi turista u tom pogledu stalno rastu, ponuda je sofisticiranija, a svijet odmora sve savršeniji. Turist budućnosti ne zadovoljava se više bezbrižnošću i neusiljenošću iz ranijih godina; traži se perfekcija i – iluzija. „Najljepše doba godine mora se nanovo definirati. Sazrelo je vrijeme za nove koncepcije odmora izme-

Deregulacija

Ê

Kako ovu snažnu poruku pretočiti u praksu? Mišljenje je stručnjaka da turizam 21. stoljeća može svašta podnijeti i prevladati: ratove, krize, katastrofe. Jedino što ne može prevladati jest - DOSADA. Velika je stoga odgovornost da na području organizacije slobodnoga vremena pronađemo prave odgovore.

Ê

Ê

Unatoč tim jasnim postavkama, stvari ne teku onako kako je zacrtano. Dinamičan razvoj donosi sa sobom sjenke i realne opasnosti. To se posebno odnosi na povećan teret onečišćenja tla, zraka i vode, ali i na nepovoljne sociološko-kulturne posljedice. Najveći broj nesporazuma i konflikata organizatora turističkih putovanja i domicilnog stanovništva u turističkim odredištima i nastaje zbog nedovoljne koordinacije i nedovoljnog protoka informacija o običajima i navikama zemlje-domaćina. To nameće zadatak uspostave bolje i potpunije komunikacije između turista i mjesnog stanovništva, i to kao dio društvene odgovornosti, to jest poslovne filozofije

Partnerstvo

Ê

„Kvaliteti naših putovanja ne pripada samo pokušaj da gosti budu prihvaćeni, nego da budu i dobrodošli“! To je jedno od osnovnih poslovnih pravila suvremenih kretanja u turizmu. Sve se to temelji na zadanoj formuli: DESTINACIJA + OKOLIŠ = UGODAN ODMOR. Pokazalo se da ni jedan drugi globalni gospodarski sektor nije u tolikoj mjeri ovisan o čistim plažama i vodi, čistom zraku i nedirnutoj prirodi, kao što je to slučaj s turizmom. Logično je stoga da turizam i zaštita okoliša idu ruku pod ruku i da su prirodni saveznici. Stoga se s pravom očekuje da se upravo kroz turizam i njegovu povećanu važnost u budućnosti pokuša osigurati zaštita prirode i okoliša.

Kultura kvalitete

Ê

Izvor: Strategija razvoja hrvatskog turizma, 2013.

đu zelenih oaza i umjetnih vodenih rajeva, do avanturističkih dogodovština, i to puna 24 sata.“1 Što to, konkretno, znači? Stratezi organizacije odmora moraju postaviti određene prioritete, ponuditi varijabilne programe i potražiti nove zanimljive interesne niše koje bi pobudile zanimanje turista.

Bitno je spomenuti da u tim nastojanjima mora biti puno više duha no u ranijim ponudama, mnogo više mašte i perfekcije, kako bi korisnici stvarno ‘sanjali’ svoje snove i ‘doživjeli’ ih u stvarnosti.

Opaschowski postavlja i pitanje je li uopće u takvim uvjetima moguće organizirati individualnu turističku ponudu. Buduće turističko tržište u tolikoj je mjeri individualizirano da priređivačima mega priredbi i organizatorima stvara velike dodatne probleme. Razmišljanja se temelje na procjeni da će se masovni turizam u budućnosti razvijati u smjeru jasnih ciljnih skupina s uslugom prilagođenom individualnim interesima. Taj novi individualizam samo je ostvarenje starih ljudskih snova – osjećaj određene kvalitete života. To znači da će pojam „odmora za oporavak“ ubuduće zamijeniti pojam „turizam događanja“, koji postaje dominantna okosnica.

U povijesti čovječanstva nije bilo generacije koja je imala toliko slobodnog vremena na raspolaganju i koja je ujedno bila tako mobilna. EVENT –TURIZAM nosi sa sobom potpuno nove poglede. Ljudi sami odabiru highlights svojih interesa.

Recimo, najave poput ovih: Jose Careras Mallorca Classic Nights, Lady Gaga dolazi u Zagreb, Bruce Springfield ima koncert u Beču, Garden festival u Tisnom, Ultra u Splitu ili Špancirfest u Varaždinu dovoljni su poticaji za okupljanje zainteresiranih turista, ne samo domicilnih. Danas gotovo da i nema sportske priredbe, kulturološkog događaja ili atraktivne zabavne manifestacije koja bi bila previše udaljena. To je, svakako, novost u ukupnom turističkom životu. No, to zahtijeva i povećanu kvalitetu u prihvatu, ali i stvaranje vlastitoga profila svakog turističkog odredišta. Sve to treba sagledati u procjeni pet turističkih tržišta kojima se predviđa osobito brz rast: kruzerski turizam, kontinentalni turizam, zdravstveni , kulturni i gradski turizam.

Pojmovi koji će snažno utjecati na turistička kretanja u 21. stoljeću mogu se svesti na njih nekoliko: klimatske promjene, promjene strukture potražnje i ponude, izrazite demografske promjene, kultura, komunikacija i druželjubivost, kvaliteta

Opaschowski, H.W.: Tourismus im 21. Jahrhundert. Entwicklung und Perspektiven, Sektrum Freizeit, 1997.

1

www.suvremena.hr

39

turizam

Udio u noćenjima po zemljama Poljska 13%

3%

Češka

20%

Njemačka

3%

Slovenija 5%

Bosna i Hercegovina

5%

15%

7%

Francuska Hrvatska Slovačka

8% 8%

13%

Austrija Mađarska Ostale zemlje

usluga, orijentacija prema doživljajima i sve veća briga za zdravlje.

Raznolikost ponude donosi dodanu vrijednost Pokazalo se da upravo razvoj specifičnih oblika turizma i široka razgranatost djelatnosti vezanih za takve oblike pridonosi boljem pozicioniranju na svjetskoj i, posebno, europskoj turističkoj pozornici.

Zadaća je turizma da u gospodarskom smislu osmisli prodaju iluzija, maštovitosti i kreativnih poduzetničkih ideja kako bi se postigao temeljni cilj: POVEĆANJE PRIHODA IZ TURIZMA U OKVIRIMA PREPOZNATLJIVOG HRVATSKOG TURISTIČKOG PROIZVODA, odnosno STVARANJE DODANE VRIJEDNOSTI. Na tim osnovama Hrvatska treba tražiti svoj turistički identitet i, upravo kroz različitost, opravdati svoj nezamjenjivi položaj na Mediteranu.

Glavni ciljevi hrvatskoga turizma svode se na što potpuniju valorizaciju i zaštitu svih resursa, izgradnju novog identiteta i tržišnog repozicioniranja, povećanje udjela hrvatskog turizma na sredozemnom tržištu, osobito u pogledu ostvarenih prihoda, te osiguranje dodatnog tržišta za brojne domaće proizvode, čime se potiču komplementarne djelatnosti.

Ciljevi su dosta precizno postavljeni, ali je (još uvijek) upitna njihova praktična provedba: pozicionirati zemlju kao makro-destinaciju na globalnom tržištu; afirmirati osnovne prednosti sa stajali-

40

Suvremena trgovina 4(41)

šta već uspostavljenih i novih turističkih proizvoda i perspektive kvalitete; usvojiti novu filozofiju i politiku marketinga koja će se, osim prema tržištima, usmjeriti i prema oblikovanju proizvoda na razini destinacija i regija. Ti se ciljevi podjednako odnose na same turističke čimbenike, ali postavljaju i sasvim određene zadatke pred sve medije koji bi morali koncentriranim nastojanjima pridonijeti tim ciljevima. Uvijek iznova valja preispitivati jesu li jasno i realno postavljeni CILJEVI turističkoga razvitka i imamo li zaista potpuno jasnu i provedivu VIZIJU toga razvitka? Jesmo li OSPOSOBLJENI za DESTINACIJSKI PROIZVOD koji se nameće kao temeljni razvojni cilj i što to znači za uže prostorne i funkcionalne razvojne sredine? Konkretno, dovodi li to do novoga razgraničenja i razdvajanja onoga što uvjetno nazivamo JADRANSKIM TURIZMOM? Imamo li realne preduvjete za RESTRUKTURIRANJE PONUDE SMJEŠTAJA kao temeljnog iskoraka u ukupnoj turističkoj ponudi? Prai turistički znalci tvrde da pravog turizma (koji donosi i prave prihode) nema bez hotelskih smještaja. U našoj ukupnoj smještajnoj ponudi hoteli čine, nažalost, samo 13,1 posto.

U najrazvikanijim turističkim središtima imamo proširenu sezonu tijekom većeg dijela godine. Mogli bismo, međutim, gotovo na dvije ruke nabrojiti hotele na Jadranu koji su otvoreni u razdoblju od studenog do travnja. Selektivni oblici turizma, koji su sve razvijeniji, otvaraju prostor, prije svega, za proširenje sezone, a zatim za stvaranje novih prihoda kroz specifičnu ponudu. Trenutačno se

zadovoljavamo sadašnjom razinom prihoda, smatrajući to velikim gospodarskim uspjehom. No, dok ne shvatimo da turizam, kao široka djelatnost, može egzistirati samo u uvjetima PRIVLAČENJA ODGOVARAJUĆE KLIJENTELE U MJESECIMA IZVAN GLAVNE SEZONE on neće davati one prihode koje bismo objektivno mogli postizati.

Kakav turistički proizvod?

Analiza rezultata u najrazvijenijim turističkim zemljama u 2012. pokazuje neke zanimljivosti koje moramo imati u vidu kada govorimo o budućim smjerovima razvoja turizma u Hrvatskoj. U svjetlu konvergencije zatvorenog kruga turističke ponude oblikuje se nova ponuda koju namećemo turističkoj potražnji. Za to je potreban potpuno novi oblik promidžbe turističkog i samog turističkog proizvoda.

•

Zadržimo se na kulturnom turizmu (baština i umjetnost), širem pristupu (lifestyle i kreativne industrije), kombinirajmo s turizmom za mlade - proširena ponuda selektivnih oblika ponude uvelike može potaknuti zanimanje širih krugova turista, domaćih i stranih.

•

Naime, u najvećem dijelu te selektivne ponude turizam mora, s obzirom na sve veću konkurenciju, u sebi sadržavati i elemente različitosti, etnografije, kulinarstva, mode i dizajna, arhitekture kulturnih institucija, zatim festivale kulture i razna druga događanja, evente, koji privlače pozornost potencijalnih turista.

•

Konkretna praksa uči nas da dodanu vrijednost u turizmu ne može dati samo broj noćenja ili dolazaka domaćih i stranih gostiju, nego da financijski rezultati sezone ovise, prije svega, o kvalitetnoj ponudi u dužem razdoblju i tijekom cijele godine.

•

Nove strateške odrednice podrazumijevaju jačanje konkurentnosti, time što će se turistima ponuditi novi motivi dolaska, dodatni sadržaji i dodana vrijednost, te je potrebno prevladati uobičajenu percepciju Hrvatske kao destinacije koja ima samo prekrasnu prirodu, sunce i more.

•

Hrvatski novi turistički model mora se stoga temeljiti na sustavu doživljaja, emocija, autentičnosti i na tome

Procjena povećanja broja stanovnika zbog dolaska turista 43,9% 50%

Grad Dubrovnik Grad Šibenik Grad Zadar

28,2% 32,2% 14,7% 18,6% 89,3%

Istarska županija Zadarska županija

46,6% 53,6%

Šibensko-kninska županija Primorsko-goranska županija Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija

da smo za srednju Europu najbliže toplo more.2 •

•

•

Temeljni je preduvjet stoga proširenje turističke sezone, jer bi nastojanje za porast broja dolazaka stranih turista samo unutar glavne sezone postalo kontraproduktivno.

Hrvatska je s oko 12 milijuna dolazaka stranih gostiju (oko 70 posto u dva ljetna mjeseca) vjerojatno dosegnula svoje granice u pogledu održivog razvoja, pa je tim važnije kako postići dodanu vrijednost u tim okvirima, a ne težiti daljem povećanju dolazaka (samo) u mjesecima glavne sezone, jer bi to moglo ugroziti temeljne vrijednosti i kvalitetu ponuđenog turističkog proizvoda. Naši infrastrukturni kapaciteti i sadašnji gospodarski resursi jednostavno govore protiv takve prakse i nameću drugačiju logiku razvoja.

Inovativna snaga određene grane ili djelatnosti dokaz je njezine sposobnosti za budućnost. Valja se stoga zapitati kolika je inovativna snaga turizma? Što turistička industrija uopće nudi kao svoj program odgovarajući na takav očiti izazov? Što priprema za budućnost?

Za one koji društvenu odgovornost za održivi razvoj postavljaju u prvi plan rješenje je vrlo jasno: vizija je da turizam Isto

2

105,4%

49,2% 57,1%

41%

48,8%

39% 44,4% 29% 32,8%

u konkurenciji s ostalim djelatnostima - postane najveća svjetska organizacija za zaštitu okoliša, i to u smislu očuvanja biološke raznolikosti i na korist čovjeku.

Ali, budućnost se ostvaruje samo kroz dijalog - zajednička razmišljanja, diskusiju i - vlastiti angažman.

Gdje se stvaraju pravi efekti turizma?

U novim strateškim ciljevima hrvatskog turizma sadržano je i nastojanje da „Hrvatska postane zemlja koja je razvojem selektivnih oblika turizma produljila sezonu, te postala prepoznatljiva destinacija i za vikend goste. Treba ojačati konkurentnost, te turistima pružiti nove motive dolaska, dodatne sadržaje i dodanu vrijednost“. Nova strategija hrvatskog turizma temelji se na tim postavkama.

Kreatori hrvatske gospodarske politike, ako im je na srcu i turizam, moraju napokon shvatiti da efekti turizma nisu samo učinci komercijalnog uspjeha ili neuspjeha hotelskog dijela, marina ili kampova.

U Španjolskoj, ono što mi nazivamo i doživljavamo kao turizam, sudjeluje u ukupnom turističkom kolaču s jedva 20 posto. Sve ostalo odnosi se na promet i usluge koje se pružaju gostima: trgovinu, industriju hrane i pića, pa industriju zabave, sporta, proizvodnju raznih predmeta za uspomenu, turističke priručnike, razglednice i turističku galanteriju u širem smislu, te proizvode od tekstila

srpanj kolovoz

Izvor: Jutarnji list

i obuće. Sve je to u funkciji šarolike ponude i obogaćivanja turističkog proizvoda i sve to donosi prihode poduzetnicima i samoj državi.

Ukratko, treba razvijati svijest i spoznaju da dodanu vrijednost u turizmu ne može dati samo broj noćenja ili dolazaka domaćih i stranih gostiju, nego da financijski rezultati sezone ovise, prije svega, o kvalitetnoj i svestranoj ponudi. Na neki način to označava i povratak mikroekonomiji, gdje će svaki sudionik, svaki čimbenik, pokazati svoju pravu vrijednost, svoju predanost turizmu i odlučnost da se tim poslom ne bavi samo povremeno, nego kao osnovnom djelatnošću i u kontinuitetu.

Turizam je svakako široko i veliko dodatno tržište za cijeli niz proizvoda i usluga.

Hrvatski poduzetnici velikim dijelom još uvijek ne pronalaze dugoročniji gospodarski interes u ulaganjima u turizam ili djelatnosti bliske turizmu. Turistička sezona kod nas je, nažalost, još uvijek vrlo kratka, a ulaganja u takav poslovni ambijent objektivno su previše rizična, pa ostalo gospodarstvo jednostavno ne pronalazi dublju motivaciju i trajniji interes za drugačije poslovno ponašanje.

Došlo je vrijeme da Hrvatska postane veći brand od njezina dosadašnjeg, prepoznatljivog turizma. Tu dodatnu vrijednost može osigurati samo jasna i raznolika ponuda, ali prije svega kvalitetno produženje turističke sezone. Pitanje je hoćemo li izdržati i znati prave odgoST vore na te nove izazove? www.suvremena.hr

41

intervju

Govori Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske

Stanje u trgovini iz sindikalnog ugla Pokazatelji učestalo prikazuju povećanje prometa i rast trgovine.

Unatoč tome, otkazivanjem kolektivnog ugovora za djelatnost situacija u odnosu na prava radnika je sve teža. Trgovci kao da se trude tko će manje platiti radnika.

Radnici rade duže, povećanja plaće nema, a to znači i daljnje snižavanje cijene rada i manje novca radnicima.

dikata trgovine Hrvatske, koja nam je na tu temu iznijela dosta poražavajuće podatke.

T

Štulić: Ako to prevedemo na konkretne slučajeve, trgovina u RH može teoretski raditi 168 sati u tjednu (7 dana x 24 sata.

Sva dosadašnja naša nastojanja da se pitanje radnog vremena regulira drukčije dosad nije dalo rezultata. U Hrvatskoj je bilo raznih akcija i pokušaja da se nedjelja ponovo odredi kao dan tjednog odmora odnosno kao neradni dan, ali dolazak velikih trgovačkih sustava i nastajanje istih tzv. doma-

ako imamo dva potpuno različita pogleda na stanje u trgovini. Jednom ekonomsko, gdje stvari ne stoje loše s obzirom da se povećava osobna potrošnja i raste promet u trgovini. S druge strane veliko nezadovoljstvo radnika u trgovini s obzirom da im se sve izrazitije uskraćuju prava.

Na temu položaja radnika u trgovini razgovarali smo sa Zlaticom Štulić, predsjednicom Sin-

42

Suvremena trgovina 4(41)

Štulić: Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske iz 2009. utvrdila je da su odredbe Zakona o trgovini, koje ograničavaju rad u trgovini i koje utvrđuje pojedine iznimke, neustavne. U dva navrata ograničen je rad u trgovini Zakonom o trgovini, ali Ustavni sud RH dva puta ukida iste odredbe 2004. i 2009. i rad nedjeljom je sada lišen svih ograničenja.

Naglašeno je da su ograničene slobode poduzetništva te da se prava radnika ne mogu štititi na uštrb poduzetničkih prava i sloboda. Činjenica je, međutim, da Hrvatska ima potpisan međunarodni ugovor sa Svetom Stolicom o pravnim pitanjima gdje u čl. 9 jasno stoji da je nedjelja neradni dan u Republici Hrvatskoj. Taj je Ugovor potvrdio i Hrvatski Sabor, 13.02.1997. ali se isti ne primjenjuje.

ST: To znači da je Ustavni sud osnažio i potvrdio praksu da u Hrvatskoj u djelatnosti trgovine rad može biti organiziran od 0 do 24 sata, svih 365 dana u godini?

ćih, dovelo je do toga, da je interes kapitala i tržišta, postao važniji od drugih interesa, posebno radnika i njegovih obitelji. Nema nikakve ekonomske niti društvene opravdanosti rada 365 dana po 24 sata.

Sindikat trgovine Hrvatske godinama upozorava da je takav rad potrebno ograničiti, urediti i stvoriti uvjete rada, kao i u zemljama na koje se volimo pozivati, i ugledati se na njih, a koje su po tradiciji bliske RH. Hrvatska mora donijeti odluku želi li biti uređena zemlja, u kojoj radnici rade i žive dostojanstveno, koja poštuje svoje zakone i međunarodne ugovore. U protivnom će se položaj radnika u trgovini samo pogoršavati.

priredio|Srećko Sertić

ST: Zakon o blagdanima je u nas stvarno mrtvo slovo na papiru? Štulić: Sindikat trgovine Hrvatske se neprekidno, svojim aktivnostima već više od 15 godina zalaže za neradnu nedjelju, jer radnici žele nedjelju provesti sa svojim obiteljima. Radnici ne žele zamjenske dane odmora. Komocija građana ne smije imati prednost pred pravima i interesima radnika.

Kako se to pitanje ne rješava, bili smo prisiljeni obratiti se pismom i zatražiti pomoć Vlade i Crkve, apelirati da se stanje izmijeni jer je aktualno stanje u trgovini, s gledišta radnika, zaista vrlo složeno i, što je posebno opasno, stalno se dalje

BRUTO PLAĆE NKD

15/05

15/06

15/07

15/08

15/09

15/10

15/11

15/12

15/13

15/14

G

Trgovina ukupno

120,5

114,2

107,5

100,9

99,9

99,1

97,8

96,9

96,2

94,6

45

Trgovina motornim vozilima

96,1

90,5

86,0

81,4

84,2

84,9

83,3

84,0

82,5

79,8

46

Trgovina na veliko

135,0

127,1

118,1

110,2

102,5

99,0

95,7

92,7

91,4

89,2

47

Trgovina na malo

120,6

116,0

111,4

104,5

100,0

100,7

100,7

100,5

100,2

99,4

Gospodarstvo

121,8

114,7

108,0

101,3

98,7

99,1

97,6

96,6

95,9

95,8

pogoršava. Trgovine mogu u nas raditi od 0 do 24 sata svih dana u godini (osim tri blagdana 25.12., 01.01. i na Uskrs).

ST: Europski savez za nedjelju podržava zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika i njihovo pravo na ograničenje najdužeg trajanja radnog vremena i pravo na razdoblje tjednog odmora koje u pravilu podrazumijeva nedjelju. Podržava i poštivanje kolektivnih ugovora koji obuhvaćaju i organizaciju rada, a koji predstavljaju temelj društvenog ugovora u modernom europskom društvu. Zašto se u nas ne poštuju barem ta načela? Štulić: Europski savez za nedjelju ujedno upozorava na rastući gospodarski pritisak koji potkopava nacionalne regulative na području uvjeta rada, obvezuje se braniti i promicati nedjelju slobodnu od rada i dostojanstveno radno vrijeme te zahtijeva od institucija EU da štite princip nedjelje kao zajedničkog dana tjednog odmora u EU. Također zahtijeva od EU da europsko zakonodavstvo i pravila zajedničkog tržišta učinkovitije jamče središnje mjesto zdravlja i sigurnosti, ravnoteže radnog i privatnog života i socijalne kohezije, putem pokretanja relevantnih inicijativa za osiguranje nedjelje slobodne od rada i dostojanstvenog radnog vremena. Poziva vlade država članica da preuzmu svoju odgovornost za unapređenje i primjenu u praksi postojećeg zakonodavstva i praksi, kao i za poštovanje kolektivnih ugovora.

ST: Na koji način Europski savez za nedjelju nastoji provesti takva stajališta? Štulić: Europski savez za nedjelju poziva civilno društvo

nacionalne i lokalne saveze za neradnu nedjelju, sindikalni pokret, socijalno odgovorne poslodavce, crkve i vjerske organizacije da pokreću inicijativu za osiguranje nedjelje slobodne od rada i dostojanstvenog radnog vremena. Pozivaju se demokratske političke stranke da podrže ovu akciju i poduzmu potrebne korake kroz demokratske institucije i medije da promiču zaštitu nedjelje slobodne od rada dostojanstvenog radnog vremena.

ST: Na koji se način STH nastoji uklopiti u spomenute aktivnosti?

Sindikat trgovine Hrvatske poduzimao je mnoge aktivnosti: bio je dio aktivnosti skupljenih cca 300.000 potpisa za slobodnu nedjelju zajedno sa Franjevačkim institutom za kulturu mira, pisma predsjednicima RH, saborskim zastupnicima, političkim strankama, obraćanjem velikodostojnicima katoličke crkve, ali bez trajnih rezultata.

ST: Koje su najčešće pritužbe radnika? Štulić: U RH se potpuno zaboravlja da zaradu i profit ostvaruju radnici. A njih se najmanje poštuje i o njima se vodi najmanje računa. Niti jedan ozbiljan i odgovoran poslodavac, kojemu su radnici bitni, ne bi premještao radnika, samohranog roditelja, na udaljenost od 100 km da svakodnevno putuje na posao, ne bi mu radnici radili po 13 sati dnevno, ne bi s radnikom sklapao ugovore po mjesec dana, nekoliko godina uzastopce, ne bi dopustio rad na crno kroz neevidentiranje i neplaćanje prekovremenog rada, uskraćivao i tražio od radnika da prihvaćaju smanjivanje GO, dana tjednog odmora i dnevne stanke.

Više od 90% novozaposlenih radi na određeno vrijeme. Institut rada na određeno vrijeme treba izmijeniti, jer se ovako definiran strašno zloupotrebljava. Velik broj radnika je na svoj teret preuzeo sve rizike poslovanja, jer isti moraju sami platiti sav manjak koji nije nastao njihovom krivicom.

ST: Spomenuli ste Austriju, zemlju s kojom imamo mnogo dodirnih točaka i sličnosti.

Možete li malo pobliže pojasniti kakav je status radnika u trgovini u toj zemlji? Štulić: U Austriji koja je značajno razvijenija i bogatija zemlja od nas trgovine rade maksimalno 72 sata tjedno. Nedjeljom se u Austriji ne radi (strogo su utvrđene iznimke), a subotom samo do 18 sati. Rad subotom iza 13 sati plaća se više (50%), jer se taj rad smatra nedruštvenim radnim vremenom. Kad radnik radi od 18,30 do 20 sati plaća mu se naknada više od 50 do 70%, a nakon 20 sati 100%. Studentski rad u Austriji postoji također u trgovini i oni su plaćeni isti kao i ostali radnici. Plaća u trgovini početnika u Austriji iznosi (uvijek bruto) 1.523,00 eura po Kolektivnom ugovoru. Voditelj poslovnice sa 18 godina radnog staža ima plaću 2.743,00 eura. Nadalje, puno radno vrijeme prodavača iznosi 38,5 sati tjedno, bez plaćene pauze, a odmor između dva radna dana je minimalno 11 sati. Radnik ne može raditi sve subote u mjesecu: dvije radi, dvije je slobodan. U prosincu, četiri subote prije Božića, mogu raditi sve subote, ali dobiju plaću uvećanu 100%. Na dane (14) blagdana u Austriji trgovine ne rade, 24.12. se radi do 14 sati. Na 31.12. radnici mogu raditi do 15 sati, što je zakonom uređeno. Valja poseb-

no istaknuti da je 97% radnika pokriveno kolektivnim ugovorima. Prekovremeni sati se plaćaju od 50 do 100% više, ovisno o broju odrađenih sati taj dan.

Ukupan radni tjedan ne može biti dulji od 50 sati, odnosno 10 sati na dan s prekovremenim radom.

ST: Kako se kreću plaće u trgovini u nas? Štulić: Sve je vidljivo iz priložene tablice s napomenom da se plaće radnika u trgovini, u poddjelatnosti Trgovina na malo, nisu mijenjale od 2009. godine.

ST: O radu nedjeljom i blagdanima puno se govori, a posebno pred same blagdane. Postoji Zakon koji to regulira, ali ga se trgovci uglavnom ne pridržavaju. Ima li tome kraja? Štulić: Svaka nedjelja i blagdan i rad na te dane stresni su za radnike u trgovini i to je notorna stvar. Mjesec prosinac je udarni mjesec u trgovini i radnici su toga svjesni i spremni su odraditi, ali im je frustrirajuće to što rade na blagdane, protivno propisima. Hrvatska ima potpisan međunarodni ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima, od 1997. godine. Postavljamo si sve učestalije pitanje da li ovaj Zakon možda više nije na snazi? Ili, još jasnije, poštuje li hrvatska vlast isti ugovor? Sindikat trgovine Hrvatske svakako ne odustaje od svoje borbe za nedjelju oslobođenu od rada. Ponovo će krenuti prema novom sazivu Sabora, a podržava i Europarlamentarce koji se zalažu za ideju nedjelje kao slobodnog dana i očekuje konstruktivnu suradnju s njima – zaključuje predsjednica STH. www.suvremena.hr

43

maloprodaja

Prodajna površina – ukupno i po županijama – problemi u razvoju maloprodaje piše|prof. dr. sc. Zdenko Segetlija

Sažetak U ovome se radu daje pregled izabranih novijih pokazatelja za analizu razvoja, važnosti, razvijenosti i učinaka maloprodaje u Republici Hrvatskoj ukupno i po županijama. Temeljem dostupnih podataka vrši se kratka analiza dosadašnjega razvoja i ukazuje na suvremene probleme slabe iskorištenosti i viška maloprodajnih kapaciteta u nekim područjima (i time povećavanja praznih lokala). U tom smislu ovaj rad treba doprinijeti uočavanju razvojnih problema u maloprodaji u Republici Hrvatskoj, vezano uz njezinu učinkovitost.

Ključne riječi: maloprodajni kapaciteti, prodajna površina, razvijenost maloprodaje, hrvatske županije, učinci maloprodaje, bruto domaći proizvod (BDP).

1. Uvod Dinamičan razvoj maloprodaje uvjetovan je jakom povezanošću maloprodaje i njezina okružja. Stoga je i problematika razvoja maloprodaje vrlo široka.

U ovome se radu analiziraju izabrani pokazatelji razvoja, važnosti i učinkovitosti maloprodaje i maloprodajnih kapaciteta u Republici Hrvatskoj u usporedbi s drugim (izabra-

44

Suvremena trgovina 4(41)

nim) zamljama. Osim toga, razvoj maloprodaje u Republici Hrvatskoj raščlanjuje se i prema županijama, kako bi se lakše uočili stanoviti problemi.

U ovoj kratkoj analizi se upotrebljavaju statističke metode povijesne i komparativne analize, te grafičkog prikazivanja. Koriste se noviji dostupni statistički podaci kao i podaci i spoznaje ranije izvršenih analiza.

Svrha je ovoga rada u pružanju temeljnih informacija o stanju razvijenosti maloprodaje kao sastavnice distributivne trgovine u hrvatskim županijama.

Dakako, rad bi mogao poslužiti i kao osnovica za daljnja istraživanja u razvoju maloprodajnih kapaciteta, upravljanja prostorom, oživljavanje gradskih središta i sl. U svakome slučaju potrebna su daljnja istraživanja mogućnosti i potreba razvijanja distributivne trgovine u funkciji ukupnoga društveno – gospodarskog razvoja Republike Hrvatske, odnosno svih pojedinih hrvatskih županija.

2. Izabrani pokazatelji Od mnogo pokazatelja za analizu maloprodaje (Segetlija, 2012., str. 55 – 62) u ovome su radu izabrani pokazatelji: (1) za razvoj: kretanje prometa, prodajne površine i broja zaposlenih.

(2) za važnost: udio maloprodajnog prometa u bruto

1

domaćem (BDP);

proizvodu

(3) za razvijenost: (a) prodajna površina prodavaonica u m2 po 1 stanovniku, i (b) prodajna površina prodavaonica u m2 na 10.000 EUR-a BDP-a; (4) za rezultate (učinke): (a) promet u maloprodaji po l m2 prodajne površine.

Navedeni pokazatelji analizirat će se za Republiku Hrvatsku (u određenom vremenskom razdoblju i u odnosu na druge izabrane zemlje), a neki od njih i za županije unutar Republike Hrvatske.

Analiza maloprodajnih kapaciteta – prodajnih površina u Republici Hrvatskoj ima za sada posebno značenje i stoga, što maloprodaja putem pošte ili putem Interneta još nije značajnije razvjena. Naime, maloprodaja putem pošte i putem Interneta u 2014. godini dostiže svega 0,61 % od prometa u grupi 47 (maloprodaja osim maloprodaje motornim vozilima i motociklima)1.

Vidjeti: Strukturne poslovne statistike poduzeća, Godišnji strukturno-poslovni pokazatelji poduzeća prema NKD-u 2007. za djelatnosti Trgovine (područje G, NKD 2007.)m dostupno na: www.dzs.hr (pristup: 28.08.2016.).

Republici Hrvatskoj za razdoblje 1989. – 2014. prikazuje se na grafikonims 1 i 2.

Grafikon 1. Kretanje prodajne površine i broja zaposleih u prodavaonicama u Hrvatskoj 1989. – 2014.*

3. Pokazatelji razvoja i važnosti maloprodaje Kretanje prodajne površine, broja zaposlenih i prometa u prodavaonicama u maloprodaji u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1989. – 2014. prikazuje se na grafikonimsa 1 i 2.

Prodajna površinau 000 m2

Broj zaposlenih u prodavaonicama u 000 130,4

6000 5000

125,3

140 120

105,2

100

4000

77,4

80

3000 2000

3.503

4.402

4.466

60 40

Prikazani podaci o ostvare1000 20 1.600 nom prometu i broju zaposle0 0 nih su specifični, jer je polazi1989 2004 2009 2014 šte za njihov obuhvat bio postojeći prodajni prostor. TeProdajna površina u 000 m2 Broj zaposlenih u 000 meljem takvog pristupa iz prii otvorenog prodajnog prostora na benzinskim stanicama. Zastanicama.

1989. godinuZabez apoteka. kazanih grafikona 1 i 2 proi-*Bez* kioska Bez kioska i otvorenog prodajnog prostora na benzinskim 1989. godinu bez apoteka. (a) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1989., Dokumentacija 809, Republički zavod za statistiku, Zagreb,1991. zlazi da bi u razdoblju 1989.Izvor:Izvor: (a) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1989., Dokumentacija 809, Republički zavod zaZagreb, statistiku, (b) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2004, Statistička izvjšća 1293, Dražvni zavod za statistiku, 2006.

1991.; (b) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2004, Statistička izvjšća 1293, Dražvni – 2014. prosječne godišnje sto- Zagreb, © Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2009., Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28. travnja 2011., Dražvni zavodzavod za statistiku, za statistiku, pe rasta bile: RepublikeZagreb, Hrvatske,2006.; Zagrebc) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2009., Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28.

- prodajne površine 7,1% - broja zaposlenih u prodavaonicama 3,3%

travnja 2011.,kapaciteti Dražvniuzavod zanastatistiku, Republike Hrvatske, Zagreb; Prodajni kapaciteti u trgovini (d) Prodajni trgovini malo u 2014., Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28.(d) travnja 2016., Dražvni zavod za statistiku, na malo u 2014., Priopćenje, Republike Hrvatske, Zagreb Br. 4.1.3. od 28. travnja 2016., Dražvni zavod za statistiku, Republike Hrvatske, Zagreb

Grafikon 1. Kretanje prodajne površine i broja zaposleih u prodavaonicama u Hrvatskoj 1 Vidjeti: 1989.

– Strukturne 2014.* poslovne statistike poduzeća, Godišnji strukturno-poslovni pokazatelji poduzeća prema NKD-u 2007.

2. Kretanje ostvarenog u prodavaonicama Hrvatskoj 1989. – djelatnosti Trgovine (područje G, NKD prometa 2007.)m dostupno na: www.dzs.hru(pristup: 28.08.2016.).

- prometa u prodavaonica-za Grafikon 2014.* ma 2,0%.

Kao bazna godina uzeta je 1989. (bilo je to još vrijeme socijalizma), da bi se sagledao razvoj u novom društveno-gospodarskom sustavu.

Dakako, nakon 2008. godine nastaje krizno razdoblje i BDP opada, što se odražava i na smanjenje maloprodajnog prometa i, dalje, na stagnaciju u razvoju maloprodajnih kapaciteta i broja zaposlenih u prodavaonicama.

Promet u mil. Kn 100.000 80.000 60.000 40.000

68.806

79.812

96.001

92.909

2009

2014

20.000 0

1989

2004

* Bez kioska i otvorenog prodajnog benzinskim stanicama.

1989. godinu bez apoteka. *Bez kioska i otvorenog prodajnog prostora naprostora benzinskimna stanicama.

Za 1989. godinu bezZa apoteka.

po po cijenama 2004.2004. (nominalni promet korigiran indeksima cijena na malo).cijena na malo).

Važnost maloprodaje u Repu- Promet Promet cijenama (nominalni promets korigiran s indeksima Izvor: (a) (a) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1989., Dokumentacija 809, Republički809, zavod za statistiku, Zagreb,1991.

Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1989., Dokumentacija Republički zavod za statistiku, blici Hrvatskoj može se ana- Izvor: (b) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2004, Statistička izvjšća 1293, Dražvni zavod za statistiku, Zagreb, 2006. (b) Prodajni kapaciteti trgovini na maloBr. u 2004, izvjšća 1293,zavod Dražvni zavod © Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u u 2009., Priopćenje, 4.1.3. odStatistička 28. travnja 2011., Dražvni za statistiku, lizirati temeljem pokazate- Zagreb,1991.; za statistiku, Zagreb, 2006.; Hrvatske, Zagrebc) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2009., Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28. lja udjela njezinog prometa travnjaRepublike 2011., Dražvni zana statistiku, Republike Hrvatske, (d) Prodajni kapaciteti u za trgovini na (d) Prodajni kapaciteti zavod u trgovini malo u 2014., Priopćenje, Br. 4.1.3.Zagreb; od 28. travnja 2016., Dražvni zavod statistiku, u bruto domaćem proizvodu malo uRepublike Hrvatske, Zagreb 2014., Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28. travnja 2016., Dražvni zavod za statistiku, Republike Hrvatske, (e) Mjesečno statističko izvješće, Razni brojevi.Razni Državni zavod za statistikuzavod Republike Hrvatske, Zagreb.

(BDP). Na grafikonu 3 prika- Zagreb; (e) Mjesečno statističko izvješće, brojevi.

Državni za statistiku Republike Hrvatske, (f) SLJH, Razna godišta, zavod za statistiku, (f) SLJH, RaznaDržavni godišta, Državni zavodZagreb. za statistiku, Zagreb. zani su udjeli maloprodaje u Zagreb; BDP-u u Republici Hrvatskoj Grafikon podaci 2. Kretanje ostvarenog prometa u prodavaonicama u Hrvatskoj – 2014.* Prikazani o ostvarenom prometu i broju zaposlenih su specifični, jer 1989. je polazište za u 2005., i 2008. – 2014., a na njihov obuhvat bio postojeći prodajni prostor. Temeljem takvog pristupa iz prikazanih grafikona grafikonu 4 udjeli malopro- 1 i 2 proizlazi da bi u razdoblju 1989. – 2014. prosječne godišnje stope rasta bile: stanovništva, daje u BDP-u u izabranim eu- nju- domicilnog prodajne površine 7,1 % su podaci o kretanju prodajne (b) Jadranska Hrvatska (županije: Primorsko-gorankoja nije u skladu s gospodarpovršine3,3% prema grupama hrropskim zemljama 2014.

- broja zaposlenih u prodavaonicama ska, Ličko-senjska, Zaskim ostvarenjem (raste vanjvatskih županija, kako slijedi: - prometa u prodavaonicama 2,0%.

Svakako, veće je značenje madarska, Šibensko-kninska zaduženost i sl. ). (a) Istočna (župaloprodaje ukoliko su njezini Kao bazna godina uzeta je 1989. (bilo je to jošHrvatska vrijeme socijalizma), daska, bi se sagledao razvoj u Splitsko-dalmatinPodacidruštveno-gospodarskom o prodajnim kapacite- sustavu. nije:Dakako, Virovitičko-podravudjeli veći zbog, npr., veće novom nakon 2008. godine ska, nastaje kriznoDubrovačrazdoblje i Istarska, timaopada, postoješto za se hrvatske žu-i na smanjenje ska, Požeško-slavonska, kupovine turista. Ukoliko se BDP odražava maloprodajnog prometa ko-neretvanska); i, dalje, na stagnaciju u Brodsko-posavska, Osječpanije maloprodajnih (i grad Zagreb)kapaciteta prema i broja pak radi o dezindustrijalizira- razvoju zaposlenih u prodavaonicama. ko-baranjska i Vukovar- (c) Grad Zagreb; noj zemlji, onda ti veći udjeli popisima 2004., 2009. i 2014. znače relativno veću potroš- Važnost sko-srijemska); godine. maloprodaje Na grafikonuu 5Republici dani Hrvatskoj može se analizirati temeljem pokazatelja udjela njezinog prometa u bruto domaćem proizvodu (BDP). Na grafikonu 3 prikazani su udjeli maloprodaje u BDP-u u Republici Hrvatskoj u 2005., i 2008.-2014., a na grafikonu 4 udjeli www.suvremena.hr 45 maloprodaje u BDP-u u izabranim europskim zemljama 2014.

maloprodaja (d) Zagrebačka županija; (e) Ostala kontinentalna Hrvatska (županije: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka).

U promatranih deset godina (2004. – 2014.) prodajna je površina u Republici Hrvatskoj porasla za 27,5%. U Zagrebačkoj županiji porasla je za 41,4%, u gradu Zagrebu za 36,5%, u Jadranskoj Hrvatskoj za 35,2%, u ostaloj kontinentalnoj Hrvatskoj za 16,3% i u Istočnoj Hrvatskoj za 9,6%.

Najveći porast prodajnih površina u vremenu 2004. – 2014. bilježe Zadarska županija (56,3%), Primorsko-goranska županija (55,5%), Šibensko-kninska županija (44,0%) i Zagrebačka župsnija (41,4%).

Međutim, u pojedinim županijama taj bi porast bio veći da nije došlo do napuštanja određenih maloprodajnih površina i lokacija. U 2014.u odnosu na 2009. godinu smanjenje prodajnih površina najveće je u Varaždinskoj županiji (54.284 m2 ili 24,4%), te u Zagrebačkoj županiji (50.088 m2 ili 15,8%). Smanjenje prodajnih površina u vremenu 2009.

– 2014. zabilježeno je kod 11 županija. No, ako se uzme da je u tim županijama građen i novi prodajni prostor, a da su se napuštene prodajne površine javile i kod drugih županija u kojima se ukupni prodajni prostor povećao, onda se

Grafikon 3. Udijeli maloprodaje* u BDP-u u Republici Hrvatskoj 2005. i 2008.-2014.

Grafikon 3. Udijeli maloprodaje* u BDP-u u Republici Hrvatskoj 2005. i 2008.-2014.

Udio u %

Udio u %

30 29

29

29

29

29 27,6

28

28,3

28

27,6 26,6

26,3

27

26,3

28

26,8

26,6

26,8

28,3

26 25 24

2005

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2005

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

za 2005. maloprodaja kao pretežna djelatnost, grupa 52 (osim maloprodaje motornim vozilima i motociklima), a za 2014. grupa kao 47 (maloprodaja osim maloprodaje motornih vozila i motornim motocikla).  za 2008.

2005. –maloprodaja pretežna djelatnost, grupa 52 (osim maloprodaje vozilima i motociklima), a Izvor: za 2005.

SLJH 2006.,grupa st.

19647 i 677.

• za (a) 2005. maloprodaja kao pretežna djelatnost, grupa motornih 52 (osim maloprodaje za 2008.

– 2014. (maloprodaja osim maloprodaje vozila i motocikla).motornim vozilima i (b) za GDP andSLJH main components (output, expenditure and income) [nama_10_gdp] , Eurostat, 2016.

Izvor: (a) 2005. st.– 196 i 677. motociklima), a za 2006., 2008.

2014. grupatrade 47 (maloprodaja osim maloprodaje motornih vozila i motocikla). (c) Annual detailed enterprise statistics (NACE Rev. 2 G), Eurostat, 2016., Eurostat, 2016. (b) GDP and main components (output,for expenditure and income) [nama_10_gdp] 

Izvor:(c) (a)Annual za 2005.

SLJH 2006., st. 196 i 677.; (b) GDP main components (output, expenditure and detailed enterprise statistics for trade (NACE Rev. 2and G), Eurostat, 2016.

income) [nama_10_gdp], Eurostat, 2016.; (c) Annualsu detailed statistics trade (NACE Rev. Svakako, veće je značenje maloprodaje ukoliko njezinienterprise udjeli veći zbog, for npr., veće kupovine 2 G), Eurostat, 2016. turista. Ukoliko pak radimaloprodaje o dezindustrijaliziranoj zemlji,udjeli ondaveći ti veći udjeli relativno Svakako, veće jeseznačenje ukoliko su njezini zbog, npr.,znače veće kupovine veću potrošnju domicilnog kojaunije u zemlji, skladuHrvatskoj s gospodarskim (raste turista.

Ukoliko se pak radistanovništva, o dezindustrijaliziranoj onda ti veći udjeli znače relativno Grafikon 3. Udijeli maloprodaje* u BDP-u Republici 2005. i ostvarenjem 2008.

– 2014. vanjska zaduženost i sl. ). stanovništva, koja nije u skladu s gospodarskim ostvarenjem (raste veću potrošnju domicilnog vanjska zaduženost i sl. ).

Grafikon 4. Udio maloprodaje* u BDP-u u izabranim europskim zemljama 2014.

Grafikon Udio u % 4. Udio maloprodaje* u BDP-u u izabranim europskim zemljama 2014.

35

33

35 30

33

30 25 25

18,7

19

28,3

25,6

25

25,6

25

25,2 20,4

18,5

28,3

25,2

20 17,1 20,4 (i grad Zagreb) prema popisima Podaci o prodajnim kapacitetima postoje za hrvatske županije 19 18,7 18,5 20 17,1i 2014. godine. Na grafikonu 5 dani su podaci o kretanju prodajne površine prema 15 2004., 2009. grupama hrvatskih županija, kako slijedi: 15 10 (a) Istočna Hrvatska (županije: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko10 5 posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska); (b)05 Jadranska Hrvatska (županije: Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, ŠibenskoNjemačka Austrija Italija Slovenija Mađarska Grčka Ujed.Kralj. Finska Poljska Hrvatska 0 kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska, Dubrovačko-neretvanska); Njemačka Austrija Italija Slovenija Mađarska Grčka Ujed.Kralj. Finska Poljska Hrvatska © Grad Zagreb; osim maloprodaje motornih vozila i motocikla).

• Grupa 47Grupa (maloprodaja 47 (maloprodaja osim maloprodaje motornih vozila i motocikla). (d) (a) Zagrebačka županija; Izvor: GDP and main components expenditure andvozila income) [nama_10_gdp] , Eurostat, 2016.

Izvor: (a) GDP and components (output, expenditure and income) [nama_10_gdp] , Eurostat, 2016.; Grupa 47main (maloprodaja osim(output, maloprodaje motornih i motocikla). (b) Annual detailed enterpriseHrvatska statistics for trade (NACE Rev. 2 G), Eurostat, 2016. (e) Ostala kontinentalna (županije: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Izvor: (a)detailed GDP and enterprise main components (output,for expenditure and income) , Eurostat, 2016. (b) Annual statistics trade (NACE Rev.[nama_10_gdp] 2 G), Eurostat, 2016. (b) Annual detailed enterprise statistics for trade (NACE Rev. 2 G), Eurostat, 2016.

Koprivničko-križevačka, Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Karlovačka i SisačkoGrafikonmoslavačka).

4. Udio maloprodaje* u BDP-u u izabranim europskim zemljama 2014.

Grafikon 5. Kretanje prodajne površine u 2004., 2009. i 2014. godini u gradu Zagrebu i grupama hrvatskih županija 000 m2 prodajne površine 1800

1595

1600

1710

1265

1400 1200 1000 800 600

759 698 637

729

863

996

400

189

200 0

867 686

Istočna Hrvatrska

Jadranska Hrvatska 2004.

Grad Zagreb 2009.

794

318 268

Zagrebačka županija

Ostala kont.Hrvatska

2014.

Izvor:(a) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2004, Statistička izvjšća 1293, Dražvni zavod za statistiku, Zagreb, 2006.

Izvor: (a) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2004, Statistička izvjšća 1293, Dražvni zavod za statistiku, (b) Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2009., Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28. travnja 2011., Dražvni zavod za statistiku, Zagreb, 2006., (b)Hrvatske, Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2009., Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28. travnja Republike Zagreb 2011., (c) Dražvni zavod za statistiku, Republike Hrvatske, Zagreb; (c) Prodajni kapaciteti u trgovini naza malo u Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2014., Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28. travnja 2016., Dražvni zavod statistiku, 2014., Priopćenje, Br. 4.1.3.Zagreb. od 28. travnja 2016., Dražvni zavod za statistiku, Republike Hrvatske, Zagreb.

Republike Hrvatske,

Grafikon 5. Kretanje prodajne površine u 2004., 2009. i 2014. godini u gradu Zagrebu i U promatranih deset godina (2004.

– 2014.) prodajna je površina u Republici Hrvatskoj porasla grupama županija za 27,5%.hrvatskih U Zagrebačkoj županiji porasla je za 41,4%, u gradu Zagrebu za 36,5%, u Jadranskoj

46

Suvremena trgovina 4(41)

Hrvatskoj za 35,2%, u ostaloj kontinentalnoj Hrvatskoj za 16,3% i u Istočnoj Hrvatskoj za 9,6%.

Najveći porast prodajnih površina u vremenu 2004. – 2014. bilježe Zadarska županija (56,3%),

Razina razvijenosti maloprodaje u kvantitativnom smislu izražena je, prije svega, pokazateljem prodajne površine (u m2) po 1 stanovniku. Taj razvoj za Republiku Hrvatsku prikazan je na grafikonu 6.

Grafikon 6. Prodajna površina u Republici Hrvatskoj 1989.-2014. po 1 stanovniku

brojka od cca 210.000 m napuštenih prodajnih površina svakako treba još znatno povećati. U rješavanju probema praznih lokala, odnosno napuštenih prodajnih površina, nastaje potreba novog menadžmenta tim zgradama i površinama,odnosno gradskim središtima i izvangradskim trgovinskim centrima.

2

4. Pokazatelji razvijenosti maloprodaje Razina razvijenosti maloprodaje u kvantitativnom smislu izražena je, prije svega, pokazateljem prodajne površine (u m2) po 1 stanovniku. Taj razvoj za Republiku Hrvatsku prikazan je na grafikonu 6.

Na grafikonu 7 prikazana je prodajna površina po 1 stanovniku u izabranin europskim zemljama 2014. godine.

Prodajna površina po 1 stanovniku posljednjih godina u pojedinim zemljama (kakva je i Republika Hrvatska) rasla je više zbog smanjenja broja stanovnika2, nego zbog samog porasta prodajnih površina3.

Prodajna površina po jedinici ostvarenog BDP-a u izabranim europskim zemljama za 2013. godinu prikazana je na grafikonu 8.

Zbog bržeg razvoja izvanprodavaoničke maloprodaje (osobito internetske), uvođenja suvremene tehnologije i u stacionarnu maloprodaju, kao i drugih razloga (dostignute razine, skupoće zemljišta, boljeg prostornog planiranja i sl.) u gospodarski razvijenim zemljama zaustavlja se porast prodajnih površina. Kao što je već istaknuto, u Republici Hr-

m2 po 1 stanovniku 1,2

1,05

0,99

1 0,79

0,8 0,6 0,34

0,4 0,2 0

1989

2004

2009

2014

Izvor uz grafikon 1.

Izvor ii napomene: napomene: KaoKao uz grafikon 1.

Grafikon 6. Prodajna površina u Republici Hrvatskoj 1989.-2014. po 1 stanovniku

Na 2grafikonu 7 prikazana je prodajna površina po 1 stanovniku u izabranin europskim zemljama 1,74 2014. godine. Prodajna površina po 1 stanovniku posljednjih godina u pojedinim zemljama 1,8 (kakva je i Republika Hrvatska) rasla je više zbog smanjenja broja stanovnika2, nego zbog samog 1,6 1,46 3 1,43 porasta prodajnih površina .

2 1,4 1,74

1,8 1,2

1,12

1,1

1,08

1,01 1 Grafikon 7. Prodajna površina (u m2) po 1 stanovniku u izabranim europskim zemljama 2014.

1,6 0,92 1 1,4 0,8

1,46

0,74

1,2 0,6 1 0,4 2

1,43

1

1,12

1,1

1,01

1,08 0,92

0,74

0,8 0,2

Prema procjenama stanovništva Republike Hrvatske je broj stanovnika u Republici Hrvatskoj iznosio sredinom godine: 2004.

0,6 0 mil,, 2009. 4,429 mil., te 2014. 4,238 mil. Vidjeti: (a) Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2007., Priopćenje, 4,439 Austrija Italijastanovništva Slovenija Mađarska Grčka Finska odPoljska Hrvatska 0,4 Njemačka Br.7.1.4. od 17.09.2008.; (b) Procjena Republike Hrvatske u 2009.,Ujed.Kralj.

Priopćenje, Br.7.1.4.

15.09.2010.; (c)Procjene stanovništva Republike Hrvatske u 2014., Priopćenje, Br.7.1.4. od 11.09.2015.

0,2 3 Podaci za Republiku Hrvatsku razlikuju od onih nedavno objevljenih u Priopćenju Državnog zavoda za statistiku Republike Izvor: Einzelhandel in Europa 2015., GfK se GeoMarketing Magazin 02-2016., str. 16.

0 Hrvatske, što može biti uvjetovano vremenom kada se obavljao popis.

Njemačka

Austrija

Italija

Slovenija

Mađarska

Grčka

Ujed.Kralj.

Finska

Poljska

Hrvatska

Prodajna površina jedinici ostvarenog BDP-a02-2016., uMagazin izabranim europskim Izvor: Einzelhandel in po Europa 2015., GfK GeoMarketing 02-2016., str. 16. zemljama za 2013.

Izvor: Einzelhandel in Europa 2015., GfK GeoMarketing Magazin str. 16. godinu prikazana je na grafikonu 8.

Grafikon 7. Prodajna površina (u m2) po 1 stanovniku u izabranim europskim zemljama 2014.

Grafikon Prodajna m2) u odnosu na ostvareni BDP ueuropskim izabranim europskim Prodajna 8. površina popovršina jedinici(uostvarenog BDP-a u izabranim zemljama za 2013. zemljama godinu prikazana je na2013. grafikonu 8. m na 10.000 EUR BDP-apovršina (u m2) u odnosu na ostvareni BDP u izabranim europskim Grafikon 8. Prodajna zemljama 2013.

0,8 2

0,67

0,7 0,6 0,8 0,5 0,7

0,54 0,46

0,4 0,6 0,3 0,5

0,53 0,4

0,54 0,46

0,53

0,59 0,51 0,59

0,4

0,2 0,4

0,39

0,51 0,67

0,41

0,39

0,41

Grčka

Ujed.Kralj.

0,51

0,51

Finska

Poljska

0,1 0,3 0 0,2

Njemačka

Austrija

Italija

Slovenija

Mađarska

Hrvatska

0,1

Napomene: BDP prema standardu kupovne kupovne snage; za Grčku BDPza procijenjen.

Napomene: BDP prema standardu snage; Grčku BDP procijenjen.

0

Izvor: (a) Einzelhandel Europa 2014., GfK Studie zu den Handelsindikatoren 2013. und Prognose für 2014., April 2014.

Njemačka Austrija Italija–2014., Slovenija Mađarska Grčka Ujed.Kralj.

Finska Hrvatska für Izvor: (a) Einzelhandel Europa GfK Studie zu2015. den Handelsindikatoren 2013.Poljska und Prognose (b) GDP and main components Current prices, Eurostat, 2014., April 2014.; (b) GDP and main components – Current prices, Eurostat, 2015.

Napomene: BDP prema standardu kupovne snage; za Grčku BDP procijenjen.

Zbog bržeg razvoja izvanprodavaoničke maloprodaje (osobito suvremene Izvor: (a) Einzelhandel Europa 2014., GfK Studie 2zu den Handelsindikatoren 2013.internetske), und Prognose für uvođenja 2014., April 2014.

Grafikon 8. Prodajna površina (u m ) u odnosu ostvareni BDP u izabranim europskim tehnologije i umain stacionarnu kao2015. i na drugih razloga (dostignute razine, skupoće (b) GDP and components –maloprodaju, Current prices, Eurostat, zemljama zemljišta, 2013. boljeg prostornog planiranja i sl.) u gospodarski razvijenim zemljama zaustavlja se

Zbog razvoja izvanprodavaoničke internetske), suvremene porastbržeg prodajnih površina.

Kao što je većmaloprodaje istaknuto, u(osobito Republici Hrvatskoj jeuvođenja za sada internetska tehnologije islabo u stacionarnu maloprodaju, kao1 stanovniku i drugih razloga maloprodaja razvijena. Također, BDP po (prema(dostignute stadndardu razine, kupovneskupoće snage) zemljišta, boljeg prostornog planiranja i sl.) u gospodarski razvijenim zemljama zaustavlja se 2 Prema procjenama stanovništva Republike je broj stanovnika Republici iznosio sredinomHrvatskoj godine: 2004. mil,,internetska 2009. 4,429 porastHrvatske prodajnih površina.

Kaou što je većHrvatskoj istaknuto, u Republici je4,439 za sada mil., te 2014. 4,238 mil. Vidjeti: (a) Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2007., Priopćenje, Br.7.1.4. od 17.09.2008.; (b) Procjena stanovništva maloprodaja slabo razvijena. Također, BDP po 1 stanovniku (prema stadndardu kupovne snage) Republike Hrvatske u 2009., Priopćenje, Br.7.1.4. od 15.09.2010.; (c)Procjene stanovništva Republike Hrvatske u 2014., Priopćenje, Br.7.1.4. od 11.09.2015.

Podaci za Republiku Hrvatsku razlikuju se od onih nedavno objevljenih u Priopćenju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, što može biti uvjetovano vremenom kada se obavljao popis.

3

www.suvremena.hr

47

maloprodaja

Grafikon 9. KRETANJE PROIZVODNOSTI PRODAJNE POVRŠINE U REPUBLICI HRVATSKOJ 1989.- 2014.

vatskoj je za sada internetska maloprodaja slabo razvijena.

Također, BDP po 1 stanovniku (prema stadndardu kupovne snage) iznosio je 2013. godine tek 59% od prosjeka EU-28 4, te se može ocijeniti da je u 2013. godini prodajna površina bila u nesrazmjeru prema razini gospodarske razvijenosti.

Prodajna površinau 000 m2 5000

Promet u 000 po 1 m2 50

43

4500 4000

40

35

3500

28

3000

30

2500

22

21

21

3503

4402

4466

20

2000 1500

2698

2078 10 1000 Analizom dostignute prodaj1600 ne površine po 1 stanovniku 500 u 2014. po hrvatskim župani0 0 1989 1994 1999 2004 2009 2014 jama može se uočiti da je ona najviša u Primorsko-goran2 prodajna površina promet po 1 m2 skoj županiji (1,38m2 po stanovniku), a najniža u Kra- Napomene: Napomene: pinsko-zagorskoj županiji *Bez*Bez kioska i otvorenog prodajnog na benzinskim Zabez 1989. godinu bez apoteka. kioska i otvorenog prodajnog prostora prostora na benzinskim stanicama. Zastanicama.

1989. godinu apoteka.

2 (0,67m po 1 stanovniku).

Promet po cijenama (nominalni promet korigiran indeksima cijena na malo).

Promet po cijenama 2004. 2004. (nominalni promet korigiran s indeksimas cijena na malo).

1994. i 1999. procjena na temelju prosječnih Za Za 1994. i 1999. procjena na temelju prosječnih stopa rasta stopa 1989.- rasta 2004. 1989. – 2004.

Izvor: KaoKao uz grafikon 1.

Izvor: uz grafikon 1.

5. Pokazatelji rezultata (učinaka) maloprodaje

Grafikon 9. Kretanje proizvodnosti u Republici Hrvatskoj 1989. – 2014.

Zbog promjene strukture ostvarenogaprodajne prometapovršine u maloprodaji podaci u prikazanom dugom razdoblju nisu potpuno usporedivi, ali su, svakako, indikativni.

Kretanje proizvodnosti prodajne površine u Republici Hrvatskoj u razdoblju 1989.2014. prikazano je na grafikonu 9.

Zbog promjene strukture ostvarenoga prometa u maloprodaji podaci u prikazanom dugom razdoblju nisu potpuno usporedivi, ali su, svakako, indikativni.

Usporedba proizvodnosti prodajne površine u Republici Hrvatskoj i izabranim europskim zemljama u 2014. godini vidljiva je iz matrice na slici 1.

Zbog različite strukture prometa i različitih razina maloprodajnih cijena ni ovi podaci nisu potpuno uporedivi, ali odslikavaju iskorištenost prodajne površine i u skladu su s podacima iz grafikona 7.

Na slici 2 prikazana je proizvodnost prodajne površine po hrvatskim županijama u 2014. godini.

U idućem se razdoblju može očekivati da će se prodajne

Slika 1. Proizvodnost prodajne površine u izabranim europskim zemljama 2014.

4

Prodajna GDP per capita in PPS, Eurostat, 2016. površina u m2 po 1 do 3 000 EUR-a stanovniku

3 000 – 4 000 EUR-a 4 000 – 5 000 EUR-a 5 000 EUR-a i više

1,60 m2 i više

Austrija 1,74 m2

1,30–1,60 m2

Njemačka 1,46 m2

1,00–1,30 m2

Hrvatska 1,08 m2 Mađarska 1,01 m2

do 1,00 m2

Poljska 0,92 m2

GDP per capita in PPS, Eurostat, 2016.

48

Suvremena trgovina 4(41)

Slovenija 1,12 m2

Finska 1,43 m2

Italija 1,00 m2

Ujedinjeno Kraljevstvo 1,10 m2

Grčka 0,74 m2

Izvor: Einzelhandel in Europa 2015., GfK GeoMarketing Magazin 02-2016., str. 16 i 19.

Slika 2. Proizvodnost prodajne površine u hrvatskim županijama u 2014.

Prodajna površina u m2 po 1 stanovniku

Promet po 1 m2 u Kn do 25.000 Kn

25. 000 – 30. 000 Kn

30.000 Kn i više

Primorsko-goranska 1,38 m Zadarska 1,35 m2 Istarska 1,35 m2 Šibensko-kninska 1,27 m2 Grad Zagreb 1,25 m2 Zagrebačka 0,84 m2 Sisačko-moslavačka 0,84 m2 2

1,20 m2 i više

1,00-1,20 m2

Međimurska 1,01 m2

Splitsko-dalmatinska 1,13 m2

0,80-1,00 m

Osječko-baranjska 0,98 m Virovitičko-podravska 0,98 m2 Brodsko-posavska 0,87 m2 Koprivničko-križevačka 0,84 m2

Varaždinska 0,97 m

Požeško-slavonska 0,78 m2 Vukovarsko-srijemska 0,78 m2

Bjelovarsko-bilogorska 0,78 m2

2

do 0,80 m2 4

Promet po 1 m2 u EUR

2

2

Dubrovačkoneretvanska 0,95 m2 Ličko-senjska 0,92 m2 Karlovačka 0,81 m2 Krapinsko-zagorska 0,67 m2

Izvor: Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2014., Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28. travnja 2016., Dražvni zavod za statistiku, Republike Hrvatske, Zagreb

nosti prenamjene napuštenih površina i njihovoga prilagođavanja gradu. No, potrebno je i preispitivanje kvalitete ranijih investicijskih odluka, kako se slične greške loše procjene buduće potražnje ne bi ponavljale i ubuduće.

Literatura i izvori 1.

površine povećati u županijama s višom proizvodnošću prodajnih površina. No, do izvjesnog prestrukturiranja će doći u svim gradovima i županijama.

6. Zaključna razmatranja Prodajna površina u Republici Hrvatskoj razvijala se u posljednjih 25 godina po stopi od 7,1% godišnje. Na taj način, po razini razvijenosti prodajnih površina (u kvantitativnom smislu), Republika Hrvatska je, zajedno sa Slovenijom, u samom vrhu među tranzicijskim zemljama. No, u odnosu na razinu ukupne gospodarske razvijenosti Republika Hrvatska ima čelnu poziciju po razvijenosti prodajnih površina, te je zbog toga potrebna daljnja analiza funkcioniranja njezina ukupnog gospodarstva, kao i učinkovitosti njezine maloprodaje. S tim u svezi valja istaknuti, da je Republika Hrvatska 2014. godine, zajedno s Mađarskom i Poljskom, među promatranim zemljama imala najnižu proizvodnost prodajne površine.

Navedene činjenice upućuju na zaključak o potrebnim procesima restrukturiranja koji su već započeli. Naime, višak prodajnih površina i proble-

5

mi praznih maloprodajnih lokala pojavili su se, prije svega, zbog recesijskih kretanja, ali i drugih razloga (npr. loše procjene buduće potražnje).

Doduše, smanjena maloprodajna potražnja javlja se na određenim lokacijama i u normalnijim uvjetima u razvijenome svijetu zbog gubitka kvalitete određenh lokacija i konkurentkih pritiska velikih maloprodajnih lanaca, zasićenja prodajnim površinama, razvoja maloprodaje putem pošte i prodora online maloprodaje, smanjenja broja stanovnika (u nekim područjima) i sl. U takvim uvjetima zabilježen je u maloprodaji razvoj koncepta „trading down“5.

Problemi u ostvarivanju proizvodnosti prodajnih površina u Republici Hrvatskoj doveli su do napuštenih prostora i praznih lokala ne samo u gradskim središtima, nego su zatvoreni i neki trgovinski centri. Analizom pojedinih gradskih središta i izvangradskih trgovinskih centara mogle bi se u Republici Hrvatskoj uočiti i određene specifičnosti u korištenju napuštenih maloprodajnih površina (npr. smiještanjem u takve lokale proizvodnje odjevnih predmeta).

U svakom slučaju, u sadašnjim bi okolnostima bilo potrebno i nadalje iznalaženje moguć-

2.

3.

Annual detailed enterprise statistics for trade (NACE Rev. 2 G), Eurostat, 2016., dostupno na: www.eurostat.eu (pristup 20.08.2015.).

Einzelhandel in Europa 2015., GfK GeoMarketing magazin 02-2016., str. 16 ,dostupno na: http://www. gfk-geomarketing.de/fileadmin/gfkgeomarketing/ de/gf k _ geomarketing _ magazin/ GGM_02_2015. pdf (pristup 20.08.2016.).

Einzelhandel Europa 2014., GfK Studie zu den Handelsindikatoren 2013. und Prognose für 2014., April 2014., dostupno na: http:// www.oberursel.de/fileadmin/inhalte/dokumente/wifoe/Handel-Europa-2014_Gf K_Studie.pdf (pristup 20.08.2016.).

4.

GDP and main components – Current prices, Eurostat, 2015., dostupno na: www.eurostat.eu (pristup 20.08.2015.).

5.

GDP and main components (output, expenditure and income) [nama_10_gdp] , Eurostat, 2016., dostupno na: www.eurostat.eu (pristup 20.08.2015.).

6.

GDP per capita in PPS, Eurostat, 2016. ., dostupno na: www.eurostat.eu (pristup 25.08.2015.).

7.

8.

Karutz, M.: Innenstadtmanagement GREVENBROICH, CIMA Beratung + Management GmbH, 2015., dostupno na: http://www. grevenbroich.de (pristup 20.08.2016.).

Mjesečno statističko izvješće, Razni brojevi. Državni

zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb.

9.

Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2007., Priopćenje, Br.7.1.4. od 17.09.2008., dostupno na: http://www.dzs.hr , pristup 15.08.2016).

10. Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2009., Priopćenje, Br.7.1.4. od 15.09.2010., dostupno na: http://www.dzs.hr , pristup 15.08.2016).

11. Procjene stanovništva Republike Hrvatske u 2014., Priopćenje, Br.7.1.4. od 11.09.2015., dostupno na: http://www.dzs.hr , pristup 15.08.2016).

12. Xxx (1991). Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1989., Dokumentacija 809, Republički zavod za statistiku, Zagreb.

13. Xxx (2006). Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2004, Statistička izvjšća 1293, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske Zagreb.

14. Xxx (2011). Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2009., Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28. travnja 2011., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb. [dostupno na: http://www.dzs.hr, pristup 15.07.2016].

15. Xxx (2016). Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2014., Priopćenje, Br. 4.1.3. od 28. travnja 2016., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb [dostupno na: http://www.dzs.hr , pristup 15.07. 2016].

16. Segetlija, Z. (2012): Maloprodaja u Republici Hrvatskoj, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek.

17.

Xxx (1995. – 2015.). Statistički ljetopis Hrvatske (SLJH), Razna godišta, Državni zavod za statistiku, Zagreb (poslije 2006 dostupno na: www.dzs.hr , priST stup 15.07.2016).

„Trading-down“ proces nedostatnoga korištenja maloprodajnoga prostora u gradskom središtu mogao bi se ilustrirati sljedom oblika maloprodajne poslovne jedinice: (1) strukovna prodavaonica, (2) prodavaonica diskontera – velikog filijalnog sustava, (3) „1 EURO“ – prodavaonica, (4) Igračnica, (5) Trajno prazni lokal (v. Karutz, 2015., str. 21).

www.suvremena.hr

49

Zastupnik interesa trgovine

E

uroCommerce je glas za šest milijuna maloprodaju, veleprodaju i drugih trgovačkih društava unutar Europske unije. Motto u djelovanju ove organizacije mogao bi se svesti na sljedeće; Mi stojimo za konkurentnu, održivu i fer maloprodaju i trgovinu u Europi. Uloga je povezati cjelokupni sektor trgovine (maloprodaju, veleprodaju, međunarodnu trgovinu); osigurati da se na jedinstven način komuniciraju pitanja trgovine u europskom gospodarstvu i da zakonodvana i gospodarska politika budu usaglašene s načilima EU. EuroCommerce nastoji ta načela provoditi sa snažnom ekipom savjetnika za javne politike, komunikacijskih stručnjaka i ljudi koji ih podržavaju. Oni pokrivaju sljedeća područja politike:

Prava potrošača

Logistika

podarska kretanja vodeći računa o svim sektorima. Često te mjere nisu međusobno dovoljno povezane.

EuroCommerce navodi glavne stupove za djelovanje u tom pogledu. To se svodi na stvarnu uspostavu jedinstvenoga tržišta, zatim na stvarno slobodan protok robe i ulaganja, uklanjanje bespotrebnih birokratskih barijera i svojevrsnog protekcionizma.: Potpuno suprotno tim načelima javlja se trend diskriminacijskih mjera u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi, usvajanjem novih prodajnih poreza, namijenjenih uglavnom stranim trgovačkim lancima. Verschueren smatra da se kroz to vidi „jasan smjer politike u srednjoj i istočnoj Europi usvajanjem zakona favo-

E-commerce Društvena odgovornost

Sustavi plaæanja

EuroCommerce a njegovi članovi uputili su nedavno europskim šefovima država i vlada te predsjedniku Europske komisije, Europskog parlamenta i Europskog vijeća zahtjev za novi pristup za vraćanje povjerenja u Europi i stvaranje mogućnosti rasta i radnih mjesta. Direktor Christian Verschueren je ponovno istakao kako sektor trgovine ima važnu ulogu u stvaranju radnih mjesta i rastu, te naglasio velike štete ako potrošači gube povjerenje u te stavke. Po njemu, europski donositelji odluka trebaju pažljivo promatrati utjecaj mjera koje se u tom pogledu donose i njihov refleks na ukupna gos-

Okolina

Mala i srednja poduzeæa

Unutarnje tržište

Zapošljavanje i socijalna pitanja

riziranja lokalnih trgovaca i dobavljača preko stranih tvrtki, potkopavajući temelje konkurencije i interese lokalnih potrošača. Ovaj najnoviji zakon će jednostavno odvratiti strane natjecatelje od investiranja, i potkopati njihov doprinos pružajući izbor i inovacije“.

Maloprodajna pristojba je strukturirana na način koji pogoduje lokalnim tvrtkama: veliki maloprodajni lanci će u završnici plaćati nerazmjerno veliki dio novog poreza. Na tržištu hrane inozemni maloprodajni lanac će platiti i do 5 puta više poreza nego lokalni lanci. Porez je,

tvrde u EuroCOmmerce-u, jasno diskriminirajući, a Europska komisija treba što prije istražiti je li porez u skladu s propisima EU. EuroCommerce će istražiti mogućnost podnošenja službene žalbe. Pritom se pozivaju na činjenicu da je moderni maloprodajni sektor uložio više od 100 milijardi eura u regiji nakon ulaska zemalja srednje i istočne Europe u EU. Sektor je bitno utjecao na modernizaciju trgovine, ulaganja u logistiku, osigurao podršku dobavljačima te pridonio uvođenju visoke kvalitete i sigurnosnih standarda i proširenju asortimana novih proizvoda.

Sektor pruža više od 400.000 radnih mjesta, te je otvorio više od 8.000 novih prodajnih mjesta, nudeći potrošačima širok spektar kvalitetnih proizvoda - od kojih

Hrana, prehrana i zdravlje

Opskrbni lanac

Međunarodna trgovina

je oko 70% izvorno lokalnog porijekla po povoljnijim cijenama.

Očito je, međutim, da postoji snažan otpor djelovanju velikih međunarodnih trgovačkih lanaca u pojedinim zemljama, pa valja imati razumijevanja za reakcije i ne prelamati stvari preko koljena. Uz pozitivne utjecaje, koji su nesumnjivi, javlja se i velik broj nepovoljnih kretanja, koje izazivaju reakciju, ponekad možda i neprimjerenu. Analiza stvarnih kretanja koja bi imala i potrebnu sociološku komponentu dobro bi došla. (ag)

www.suvremena.hr

51

eu fondovi

Fondovi Europske unije, prilike i mogućnosti za rast gospodarstva (Dio II: Osnove projektnog planiranja) piše|Mario Šimunković, mag. oec.

P

oduzetnici se često prilikom odluke o eventualnoj prijavi projekta susreću sa sljedećim pitanjima: koji problem želimo riješiti, što se već ranije pokušavalo, zašto već ne postoji nešto slično onome što želimo postići, koje će biti posljedice ako ne riješimo, zašto je rezultat projekta važan, kako će rezultat biti korišten, kako ćete se dugo služiti rezultatom, gdje će se rezultat koristiti, gdje je projekt na našoj listi prioriteta, tko će biti krajnji korisnik, tko će pružati podršku, tko će upravljati projektom, kada će projekt biti korišten, kada ćemo raspustiti tim i mnoga slična pitanja?

Kod projektnog planiranja prije svega potrebno je krenuti od samih osnova imajući u vidu da je kod projektnog planiranja bitno imati formalno ili neformalno obrazovanje u projektnom planiranju ili angažirati poduzeća s iskustvom u projektnom planiranju.

Pristup logičke matrice Kod projektnog planiranja služimo se Pristupom logičke matrice (PLM). To je analitički alat koji omogućuje lakše snalaženje u procesu pla-

52

Suvremena trgovina 4(41)

niranja, provedbe, praćenja i evaluacije projekata, odnosno skup međunarodno prepoznatih metoda koje se koriste za većinu razvojnih projekata. Omogućuje provjeru izvedivosti i relevantnosti projektnog prijedloga.

Sredinom prošlog stoljeća međunarodne organizacije i pojedine vlade kreću s provedbom razvojnih projekata, a unatoč trošenju velikih resursa – očekivanja nisu bila ispunjena i ciljevi nisu bili postignuti.

Razlog tome je to što projekti nisu odgovorili na specifične potrebe korisnika, rezultati nisu bili vidljivi i bili su kratkotrajni, troškovi su bili veći od koristi, a ciljne skupine nisu osjetile koristi od projekata.

PLM je razvijen krajem šezdesetih godina kao pomoć Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID) radi unapređenja sustava planiranja i evaluacije projekata i koristi ga kao standardni dio sustava upravljanja projektima. Od 1993. godine Europska komisija zahtijeva primjenu PLMa kao dio svog sustava upravljanja projektnim ciklusom.

PLM u fazi identifikacije uključuje elemente analitičke i kreativne faze pripreme:

• Analiza situacije • Analiza dionika (Stakeholders) • Analiza problema • Analiza ciljeva • Analiza strategije • Studija izvedivosti (Feasibility study) • Analiza troškova i koristi (Cost-benefit analysis) Glavni dokument faze identifikacije je sažetak projekta (Concept note) Logička matrica izrađuje se na temelju: • analize dionika • analize problema • analize ciljeva • analize strategije Prije svega trebamo napraviti preliminarnu analiza odnosno analizu situacije, upoznati se s programskim dokumentima i drugim relevantnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim strategijama, zakonodavnim okvirom, prije nego što se krene u razradu projektnog prijedloga.

Analiza situacije odnosno SWOT analiza uključuje tri osnovne faze: • Identificiranje unutarnjih snaga (S) i slabosti (W) organizacije te vanjskih prilika (O) i prijetnji (T)

• Traženje načina kako iskoristiti snage (S) kako bi se riješile slabosti (W) i iskoristile prilike (O) za smanjenje potencijalnih prijetnji (T) • Formulacija strategije za poboljšanje postojećeg stanja

Faza pristupa logičke matrice Temeljne faze pristupa logičke matrice su faze analize i planiranja. Faza analize uključuje analizu dionika, analizu problema, analizu ciljeva i analizu strategije. Faza planiranja uključuje izradu logičke matrice, razradu detaljnih aktivnosti projekta i izradu proračuna.

Analiza dionika Dionici su pojedinci, organizacije, institucije, tvrtke ili skupine ljudi koje imaju ili mogu imati značajan interes za uspjeh ili neuspjeh projekta i na koje projekt može pozitivno ili negativno utjecati svojim rezultatima ili oni mogu pozitivno ili negativno utjecati na provedbu projekta.

Važno je postaviti si sljedeća pitanja kod analize dionika:

čija su iskustva i perspektive važni, tko će odlučivati o projektu, čija je aktivna podrška neophodna za uspjeh projekta, tko ima pravo biti uključen u projekt, kome je projekt prijetnja?

Analiza problema Analiza problema identificira negativnu postojeću situaciju. To je ključna metoda, jer se sve ostale akcije zasnivaju na njenim rezultatima, a korisna za pismeno uobličavanje opisa problema u prijedlogu projekta. Ona je prikaz negativne slike postojećeg stanja i utvrđivanje odnosa “uzroka i posljedice” između prepoznatih problema.

Problemsko stablo nam pomaže u boljem razumijevanju uzročno-posljedičnih veza, razvijanju konsenzusa među dionicima oko rješavanja zajedničkih problema, identificiranju stvarnih problema s kojima se suočava ciljna skupina, kvalitetnijoj izradi analize problema (u aplikacijskom obrascu).

Izrada problemskog stabla provodi se u 3 koraka: • Definicija problema i subjekata analize • Identifikacija glavnih problema s kojima se suočavaju ciljne skupine i korisnici • Vizualizacija problema u obliku dijagrama – stabla problema – gdje su uzroci na dnu a posljedice na vrhu Nema točnog stabla, ali je bitno da ono predstavlja konsenzus ključnih aktera o negativ-

noj slici situacije. Moguće je napraviti više stabala kako bi se usporedile različite perspektive pojedinih dionika.

Koraci u izradi problemskog stabla: • Okupljanje grupe dionika (20-30 ljudi) • Identificiranje problema koje sudionici doživljavaju kao prioritetne – zapisivanje svakog problema na zasebnu karticu • Odabir glavnog problema (između svih navedenih) – postavljanje glavnog problema centralno, na „deblo stabla” • Identifikacija problema koji su povezani s ključnim problemom • Uspostava uzročno posljedične hijerarhije – uzroci ključnog problema ispod centralnog problema a posljedice iznad centralnog problema • Povezivanje problema linijama (strelicama) koje prikazuju uzročno posljedične veze Završeno problemsko stablo predstavlja sažetak negativnog stanja, ali problemsko stablo ne smije biti preopširno jer se lako se izgubiti u mnoštvu detalja.

Analiza ciljeva Svrha analize ciljeva je opisati buduću pozitivnu situaciju, definirati hijerarhiju ciljeva i grafički prikazati odnos sredstava i ciljeva, a negativno stanje iz problemskog stabla pretvara se u pozitivno dostignuće.

Logička matrica

Koraci u izradi analize ciljeva:

Logička matrica

• Preformulirati probleme u pozitivna dostignuća koja su poželjna i realistična

Logička matrica je sažet tabelarni prikaz projekta koji služi kvalitetnom i logičnom planiranju i formuliranju projekta, jasnoj prezentaciji projekta (donatorima i ostalim dionicima) i praćenju provedbe i ocjeni projekta.

• Provjeriti međusobne veze kako bi se osigurala potpunost hijerarhije • Ukoliko je potrebno, dodati nove ciljeve ako su potrebni i relevantni za postizanje cilja na višoj razini • Ukoliko je potrebno, izbaciti ciljeve koji nisu prikladni ili potrebni Pozitivni oblik problemskog stabla – problem postaje cilj, a odnos uzrok-posljedica’ postaje odnos ‘cilja i sredstva’.

Ono što je za preporučiti je da ciljeve sličnih tema možemo grupirati, a analizu ciljeva trebamo raditi u konzultaciji sa ključnim dionicima.

Analiza strategije Analiza strategije je završni korak u fazi analize. Odlučuje se što će biti uključeno u projekt i koji problemi će se rješavati (definira se obujam projekta), odnosno s čime ćemo se baviti u projektu - projekt neće riješiti sve aspekte problema, treba odabrati one čije je ostvarenje u moći organizacije.

Jedan projekt ne može riješiti sve probleme i treba odrediti što u projekt ulazi, a što ne. Izabrana strategija se koristi u formulaciji prvog stupca logičke matrice – logika intervencije (opći cilj, specifični cilj, rezultati i aktivnosti).

U kontekstu logičke matrice, projekt se definira u smislu hijerarhije ciljeva (unosa, aktivnosti, rezultata, svrhe i općih ciljeva) uz niz definiranih pretpostavki i okvir za nadzor i evaluaciju postignuća projekta (pokazatelji i izvori provjere).

Logička matrica sadrži: • Opis projektnih ciljeva prikazan hijerarhijski (intervencijsku logiku projekta) • Ključni vanjski čimbenici koji su van kontrole projektnog tima a koji su važni za uspjeh projekta (pretpostavke i preduvjeti) • Način na koji ćemo pratiti i vrednovati dostignuća projekta (pokazatelji uspjeha (indikatori) i izvori provjere • Sredstva za provedbu projekta (ljudi, alati, materijali, oprema i sl.) i troškovi projekta Nakon izrade logičke matrice slijede faze razrada detaljnih aktivnosti projekta i izrada proračuna koje će detaljnije biti obrađene u sljedećem broju kada će biti obrađena izrada projektnog prijedloga. www.suvremena.hr

53

eu fondovi

Aktualni i otvoreni natječaji: U prošlom broju časopisa Suvremena trgovina dali smo pregled otvorenih natječaja za male i srednje poduzetnike. U međuvremenu otvorena su još dva natječaja za male i srednje poduzetnike: E-impuls u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj otvoren je od 21. srpnja 2016. do 30. rujna 2016. godine za područja malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo, a prihvatljivi prijavitelji su mali i srednji poduzetnici, obrtnici.

Cilj Poziva je potaknuti mikro i mala poduzeća u sektoru proizvodnje i proizvodnih usluga bespovratnim potporama u svrhu jačanja konkurentnosti. Predmet Poziva su investicije u početna ulaganja mikro i malih poduzetnika povezane s osnivanjem nove poslovne jedinice ili proširenjem kapaciteta postojeće poslovne jedinice u sektorima proizvodnje i proizvodnih usluga.

Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 30.000 kuna, a ukupna državna potpora ne može prijeći prag od 300.000 kuna. Maksimalan intenzitet potpore koja se može dodijeliti poduzeću prema veličini iznosi malom poduzeću 65%, mikro poduzeću 85%.

Poticanje društvenog poduzetništva u okviru Europskog socijalnog fonda otvoren je od 1. srpnja 2016. do 23. rujna 2016. godine, za područje socijalna uključenost, a prihvatljivi prijavitelji su mali i srednji poduzetnici, neprofitne organizacije, organizacije civilnog društva.

Ova operacija predstavlja prvi korak u stvaranju sustavne podrške razvoju društvenog poduzetništva. Uključivat će financiranje niza informativnih i edukacijskih aktivnosti kojima će se unaprijediti status društvenog poduzetništva u području vidljivosti i prepoznatljivosti. Također, uključuje i financijsku podršku poslovanju postojećim društvenim poduzećima, kao i podupiranje svih oblika poslovnih aktivnosti organizacija zainteresiranih za otvaranje društvenog poduzeća ili pokretanje društveno-poduzetničke djelatnosti. Glavna ideja ovog Poziva je ispitati stanje društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i utvrditi koje su potrebe društvenih poduzetnika te će poslužiti kao osnova za kreiranje budućih poziva usmjerenih na razvoj društvenog poduzetništva, kao i na visinu sredstava koja će se u sklopu tih poziva dodjeljivati.

Badel1862 predstavio novi Svarog za novu eru na tržištu Nova dimenzija premium proizvoda

B

ogat i jedinstven portfelj proizvoda vrhunske kvalitete i dugovječnih brandova tvrtke Badel1862 od sada uključuje i novo lice Svaroga, koje je upotpunjeno osvježenim izgledom i poboljšanim okusom. Velikom broju poslovnih partnera, suradnika i osoba iz javnog života, voditeljice Iva Jerković i Vanja Halilović predstavile su next level Svaroga kroz zanimljiv program 19. rujna u prigodno uređenom prostoru Laube.

Magična priča o staroslavenskom Bogu sunca Svarogu pretočena u redizajniranu bocu predstavljena je ekskluzivno po prvi put na klupskom programu Badelovog eventa.

Vrhunac večeri bilo je svečano otkrivanje nove boce i uzvanici su imali jedinstvenu priliku među prvima vidjeti novu, modernu i klupski atraktivnu bocu Svarog i isprobati poboljšan okus. „Premium vodka Svarog je već četiri godine na tržištu i željeli smo novim dizajnom još više se uklopiti u klupsku po-

54

Suvremena trgovina 4(41)

nudu. Osim novog izgleda, poboljšana je i kvaliteta proizvoda te je postignut još bolji balans žestine i lakoće okusa.

Sigurni smo da ćemo ovim potezom osvojiti novi dio tržišta i drago nam je da imamo u širokoj ponudi i ovakav premium proizvod iza kojeg stoji odlična priča gdje smo povezali staroslavensku legendu s poznatim pićem i stvorili vrhunski hrvatski proizvod čija kvaliteta je prepoznata i van naših granica.“ – izjavila je direktorica marketinga Badela1862 Kristina Bocak Gojun.

Atraktivni voditeljski duo, Iva i Vanja ispunile su večer zanimljivostima, a party su uljepšale i plesačice na svili, kolutu, Bailando plesna skupina, performer s vatrom, saksofonist i DJ-i koji su zabavljali goste najvećim klupskim hitovima do kasno u noć.

Premium vodka Svarog trostruko je destilirana best tasting vodka koja je rađena od vrhunskih sastojaka i s izvorski čistom hrvatskom vodom najboljim metodama filtracije.

BUSINESS LOGISTICS in Modern Management

October 13, 2016 | Osijek (Croatia) JOSIP JURAJ STROSSMAYER UNIVERSITY IN OSIJEK

ORGANIZED AND HOSTED BY: ZNANJEM DO IZVRSNOSTI FACULTY OF ECONOMICS IN OSIJEK

SUPPL CHAINS SUPPLY

INFORMAT A ION AT TECHNOLOGY VALUE CHAINS 16 T H INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE

OCTOBER 13, 2016 - OSIJEK, CROATIA

RET RETAILING GREEN SUPPLY L LY

TRANSPORTA TAT TA AT ION

CALL T R E N D S FOR PAPERS E C U C AT IONAL CHALLENGES Venue 16th international scientific conference Business Logistics in Modern Management 2016 organized by Faculty of Economics in Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek will be held on October 13, 2016 at Faculty of Economics in Osijek, Croatia. Scientific conference will proceed in paper presentations and round-table discussion.

Accepted papers from this year's conference topics will be published in our periodical publication Proceedings of International scientific Conference Business Logistics in Modern Management with ISSN number.

WWW.BLMM-CONFERENCE.COM

cirkularna ekonomija

Gospodarski i društveni koncept na putu prema održivom razvitku piše|prof. dr. sc. Esad Prohić

1. Uvod Cirkularna ekonomija je generički pojam koji zamjenjuje pojam industrijske ekonomije koja ne proizvodi otpad niti zagađuje radnu sredinu i okoliš, i bazirana je na dizajnu cijelog proizvodnog procesa ili namjere da se ide u tom pravcu, i u kojoj je materijal koji kruži u procesu od dva tipa : biološke hranjive tvari (nutrijenti) koje su osmišljene da se ponovo vrate u biosferu na siguran način, i tehnički nutrijenti, koji su osmišljeni da cirkuliraju na visokom nivou kvalitete u proizvodnom sustavu, ali bez ulaženja u biosferu, bilo da su samoobnovljivi ili samoproizvodljivi.

Termin podrazumijeva više od same proizvodnje i konzumacije proizvoda i produkata i uključuje, primjerice, i pomak od fosilnih goriva prema obnovljivim izvorima energije te uključuje i važnost diverzifikacije u procesu, posebno u odnosu na korištenje proizvodnih i energetskih sirovina.

Koncept pretpostavlja mogućnost da razumijemo kako komponente procesa i uzajamno djeluju unutar cjeline.

Cirkularna ekonomija slijedi primjere iz prirode gdje ne postoje (ili su jako rijetki i ne karakteriziraju prirodu u njezinoj bitnosti) linearni sustavi već cijela priroda živi i ob-

56

Suvremena trgovina 4(41)

navlja se u kružnom sustavu.

To su otvoreni sustavi kao primjerice, meteorološki sustavi, sustavi oceanskih struja, pa čak i sustav Zemljine rotacije.

Temeljna postavka cirkularne ekonomije je da OTPAD NE POSTOJI……biološke i tehničke komponente (znani kao nutrijenti u konceptu cirkularne ekonomije) namjerno su projektirane da se u životnom ciklusu mogu razgraditi bez stvaranja novog otpada ili upotrijebiti na neki drugi način koristeći neku drugu vrijednost materijala. Biološka komponenta je netoksična po definiciji te se .jednostavno kompostira . Tehnički nutrijenti – polimeri, razne legure i drugi od čovjeka stvoreni materijali, su dizajnirani na način da se mogu ponovo upotrijebiti uz minimalnu upotrebu energije.

Cirkularna ekonomija predstavlja danas pokušaj praktičnog rješenja nadolazećeg iscrpljivanja Zemljinih resursa.

Rezerve ključnih resursa modernog doba i modernih tehnologija kao što su, primjerice, rijetke zemlje, vrijedni rijetki metali i minerali se smanjuju, a u isto vrijeme rastu troškovi njihove eksploatacije i ekstrakcije.

Dosadašnja „uzmi-izradi-odloži“ linearna ekonomija rezultirala je stvaranju velikih količina otpada.

Prema knjizi Richarda Girlinga iz 2005. naslova „Rubbish“: (Dirt on our hands and crisis ahead) 90% sirovine koja se koristi postane otpad prije nego produkt napusti tvornicu, a čak 80% materijala postane otpad tijekom prvih šest mjeseci životnog vijeka produkta.

U kombinaciji s tenzijama vezanih za nedostatak strateških sirovina i globalne geopolitike u kojoj se natječu oni koji posjeduju strateške sirovine i oni koji ih trebaju, koncept cirkularne ekonomije prelazi okvire samo težnje za ekološki prihvatljivim konceptom razvoja i poprima, usudio bih reći, snažne sigurnosno-političke aspekte vezane za globalnu politiku nadmetanja za prevlast nad strateškim sirovinama.

Iako se kao sinonim za cirkularnu ekonomiju često koristi i pojam „zelena ekonomija“ težeći da se na taj način naglasi važnost tog koncepta za očuvanje i poboljšanje stanja okoliša ali i uklapanje u strategiju održivog razvitka, odnosno približavanja idealnom modelu održivosti društva, ipak, zajedno s okoliš-prijateljskim pristupom, nikako ne treba zanemariti onaj poslovni, profitu orijentirani dio koncepta cirkularne ekonomije.

Analize poznate globalne konzultantsko-financijske grupacije McKinsey dale su procje-

nu da bi prijelaz na cirkularni model dodao i do 1 trilijuna dolara globalnoj ekonomiji do 2025 uz otvaranje čak i do 100.000 novih radnih mjesta u narednih pet godina. Druga procjena odnosi se na procjenu iz programa EU „ Under the Waste & Resources Action Programme Programme’s Circular Economy 2020 Vision, prema kojoj procjeni bi trgovinska razmjena porasla za 90 milijardi funti uz otvaranje 160.000 novih radnih mjesta. Bez obzira koja je od procjena točnija ostaje činjenica da je ekonomski efekt prelaska s linearnog modela na cirkularni model ogroman.

2. Počeci koncepta cirkularne ekonomije Koncept cirkularne ekonomije je prvi put spomenut od dvojice engleskih ekonomista s područja ekonomije okoliša, Pearcea i Turnera u njihovom radu iz 1989., „Economics of Natural Resources and the Environment, gdje oni utvrđuju da je tradicionalno ekonomija zasnovana na principu „započni i završi“ razvijena bez tendencija recikliranja, što se reflektira u shvaćanju okoliša kao „rezeorvara za otpad“. Linearni model i njegova maksima :“ Uzmi, Napravi, Odloži“ nesumnjivo vodi iscrpljivanju ograničenih rezervi na način da u procesu gdje

se stvara produkt isti završava svoj životni ciklus u površinskim odlagalištima otpada ili u spalionicama otpada.

Cirkularni model zamjenjuje linearni model pa se koncept „od kolijevke do groba“ („cradle to grave“) zamjenjuje konceptom „od kolijevke do kolijevke „ („cradle to cradle“).

Izrazi kao : „zeleno gospodarstvo“, „plavo gospodarstvo“,“ industrijska ekologija“, „biomimikrija“ sve su to pojmovi koji opisuju temeljne postavke cirkularne ekonomije. Jedan od temeljnih postavki cirkularne ekonomije je orijentacija prema optimizaciju cijelog sustava, a ne pojedinačnih komponenti sustava.

Možda najbolje koncept cirkularne ekonomije objašnjava njezin zamjenski pojam „biomimikrija“, biološki pojam koji naizgled nema poveznicu sa gospodarskim pojmom cirkularne ekonomije.

Janine Benyus, autorica knjige „Biomimicry: Innovation Inspired by Nature“, definira svoj pristup kao „novu disciplinu koja studira najbolje ideje i primjere iz prirode i zatim imitira te dizajne i procese u želji da riješi probleme humane populacije“. Primjerice, studirajući list i životne procese na listu dobija se ideja za poboljšanje rada solarnih ćelija.

Autorica to naziva „ inovacija inspirirana prirodom“. Biomimikrija se temelji na tri ključna principa: • Priroda kao model: Biomimikrija studira prirodne modele i imitira te forme, procese, sustave i strategije u svrhu rješavanja problema humane populacije..

• Priroda kao mjera: Biomimikrija upotrebljava ekološke standarde da bi procijenila održivost našeg inovativnog rješenja..

• Priroda kao mentor: Biomimikrija je način promatranja i vrednovanja prirode. Ona je uvod u novu eru koja se temelji ne samo na

tome koliko mi možemo ekstrahirati iz svijeta prirode, nego što možemo naučiti iz prirode.

Ovi se principi mogu shvatiti i kao kameni temeljci za ono što se danas naziva cirkularna ekonomija.

Slijede drugi radovi koji postaju svojevrsne upute za shvaćanje i proceduru cirkularne ekonomije.

Tako je u siječnju 2012, objavljeno izvješće pod naslovom „Towards the Circular Economy: Economic and business rationale for an accelerated transition.“ To izvješće pod sponzorstvom Ellen MacArthur Foundation i razvijeno od McKinsey & Company, bilo je prvo od sličnih izvješća koja razmatraju ekonomske i poslovne prilike u tranziciji prema obnovljivom cirkularnom modelu. Koristeći primjere iz prakse i ekonomske analize, to izvješće daje detalje značajnih benefita u cijelom prostoru zajedničkog tržišta EU. Izvješće postavlja tezu da pojedine subdiscipline gospodarstva EU zajedno mogu realizirati i do 630 milijardi US$ ušteda do 2025. Uz uvjet aktivne stimulacije ekonomskih aktivnosti u područjima razvoja produkta (dizajna), reproizvodnje i prerade.

Izvješće Towards the Circular Economy također identificira ključne građevne blokove za prijelaz prema konceptu cirkularne ekonomije .

ovdje ograničiti samo na dva proizvodna procesa u kojima se proizvodi otpad i koji se mogu razmatrati u konceptu 4R (Reduce – Reuse – Recycle – Recover,), a to su, prema našoj procjeni, proizvodnja hrane i nastajanje i gospodarenje tzv. „food wastes“ i gospodarenje električkim i elektronskim otpadom (WEE). Više je razloga zašto smo odabrali baš te dvije gospodarske grane: po jednom viđenju, stvaranje otpada u tim granama eksponencijalno raste zbog rasta same proizvodnje primarnog produkta i, drugo, otpad koji se stvara u te dvije grane gospodarstva na određeni način najslikovitije objašnjava potrebu za novim konceptom gospodarske strategije koji se pronalazi u konceptu cirkularne ekonomije.

3. Koncept cirkularne ekonomije na primjeru električkog i elektroničkog otpada Možda najbolji primjer za objašnjenje potreba gospodarstva i društva za novim konceptom cirkularne ekonomije je primjer električnog i elektroničkog otpada (Wa-

ste Electrical and Electronic WEE,), jer isti sadržava dvije sastavnice bitne za razumijevanje potrebe za novim konceptom : WEE sadrži odbačene i tvari opasne po okoliš ali i vrlo vrijedne tvari koji se mogu ponovo upotrijebiti.

Pa, primjerice, mobiteli, tableti, kompjuteri i drugi mobilni elektronički uređaji sadrže vrijedne metale, kao, primjerice, zlato, srebro, platinu, paladijum, bakar, ali također i opasne kemijske tvari kao, primjerice, olovo, živu i kadmij.

Korisnici tih uređaja modernog društva mogu vrlo malo učiniti na promjeni tehnologije mobilnih uređaja u smislu smanjenja sadržaja opasnih tvari u njima, ali mogu učiniti mnogo da socijalnim dijalogom ili drugim oblikom pritiska ohrabri proizvođače tih uređaja da krenu putem od linearne ka održivoj cirkularnoj ekonomiji kod dizajna njihove proizvodnje.

Električki i elektronički otpad je postao globalni okolišni problem iz dva osnovna razloga: 1. WEE sadrži preko 1000 različitih kemijskih tvari od kojih su mnogu otrovni i/ ili opasni za okoliš;.i 2. Količine WEE se alarmantno povećavaju.

Kao što je vidljivo na slici 1. Eotpad se smatra danas najbr-

Nadalje, u siječnju 2015. Tiskano je izvješće „Definitive Guide to The Circular Economy“ (izdavač COARA) s posebnom namjerom da podigne svijest među generalnom populacijom o problemima u okolišu koji su uzrokovani našom „kulturom odbacivanja“.

Koristi cirkularne ekonomije, naravno, ovise i o grani gospodarstva odnosno vrsti produkta ili servisa koji promatramo. Mogli bi razmatrati različite grane, svaki sa svojim specifičnostima ali mi ćemo se

Slika 1. Osnovni podaci o e-otpadu

www.suvremena.hr

57

cirkularna ekonomija že rastućim tipom otpada, a podatak iz 2012. Govori o 45 milijuna tona te vrste otpada (u usporedbi s 24 milijuna iz 2002., odnosno 14 milijuna iz 1992.) i, naravno najviše se tog otpada stvara u SAD + Kanada i EU, s time da Kina i Indija dolaze sve bliže tim dvijema glavnim područjima stvaranja E-otpada.

Na slici 2. Možemo vidjeti da u električkim i elektroničkim uređajima („Electric and Electronic Equipments –EEE) možemo naći čak 57 elemenata iz periodne tabele elemenata, od onih plemenitih, rijetkih i vrijednih do onih opasnih po okoliš.

Općenito, metali u e-otpadu mogu se grupirati u pet grupa : 1. PMs: vrijedni metali („precious metals“): Au, Ag; 2. PGMS: elementi grupe platine: Pd, Pt, Rh, Ir i Ru;

3. BMs: Cu, Al, Ni, Sn, Zn i Fe 4. MCs: metali koji zahtijevaju oprez (opasni) („metals of concern“):Hg, Be, In, Pb, Cd, As i Sb; 5. Ses: rijetki elementi („scarce elements“): Te, Ga, Se, Ta i Ge. Kad bi reciklirali taj otpad ne samo da bi uštedjeli vrijeme i energiju u proizvodnji tih metala već, prema procjenama, od svake tone mobilnih elektronskih uređaja možemo dobiti 15.000 US$ vrijednih metala. To znači da ti rijetki metali mogu bit dobiveni recikliranjem umjesto da se proizvode iz njihovih ruda čime se može uštedjeti i do 60% ukupne energije potrebne za ekstrakciju metala iz rude.

Prisutnost opasnih tvari u WEE je, da tako kažemo, samo jedna strana priče. Druga nam priča govori o ekonomskoj vri-

Slika 2. Elementi iz periodne table koji su prisutni u EEE

jednosti otpada koji nastaje nakon iskorištenja radnog vijeka ili jednostavnog odlaganja WEE. Slika br. 4. nam pokazuje odnos sadržaja nekih vrijednih kemijskih tvar u primarnim (prirodnim) ležištima u odnosu na sadržaj tih istih tvari u električkim i elektroničkim uređajima ili i nekim njihovim dijelovima, ako što su to tiskane ploče. Ne bez razloga izdvajanje tih vrijed-

nih tvari iz električkog i elektroničkog otpada nazivaju se urbanim rudarenjem za razliku od prirodnog rudarenja, pa u nekim slučajevima možemo ići toliko daleko da možemo govoriti o većim efektima urbanog rudarenja od prirodnog rudarenja, posebno kada je riječ o „čistoći“ (sadržaju u odnosu na matriks) rudne sirovine. Na slikama 5a i b. možemo vidjeti čistoću frakcija bakra i

Slika 4. Prisutnost nekih vrijednih i rijetkih metala u primarnim ležištima i u uređajima električkih i elektronskih Slika 5. Prisutnost nekih vrijednih i rijetkih metala u primarnim ležištima uređaja i u uređajima električkih i elektronskih uređaja

Slika 3. Otvorne tvari u e-otpadu

Slika 6a. Frakcije bakra nakon recikliranja e-otpada Slika 6b Frakcije aluminija nakon recikliranja e-otpada Slika 5b. Frakcije aluminija Slika 5a. Frakcije bakra 9 A kakva je danas situacija, primjerice u Hrvatskoj? Studije kažu da većina otpada završava na nakon recikliranja e-otpada nakon recikliranja e-otpada odlagalištima ili spalionicama i da oko 70% teških metala koji se mogu naći na odlagalištima potječu od elektroničkog otpada, a samo 3% takvog otpada se ponovo upotrebi (sa otvaranjem nekih reciklažnih otpada specijaliziranim za E-otpad situacija se bitno popravlja ali još ne i dovoljno

58

Suvremena trgovina 4(41)

brzo).

4. Otpad iz proizvodnje i konzumacije hrane

kao primjer primjene koncepta cirkularne ekonomije

aluminija, kao jednih od primjera vrijednih tvari ekstrahiranih iz električkog i elektroničkog otpada. Te čistoće su puno veće od onih u prirodi.

navskim zemljama), uzimajući u obzir da su fosfatne stijene na listi EU-a kritičnih sirovina koje nedostaju. Ekstrakcija fosfora iz stajskog gnojiva ne samo da stvara novu vrijednu sirovinu već i smanjuje pritisak stajskog gnojiva na okoliš koji se manifestira najvećim dijelom u eutrofikaciji( gušenju vodenih ekosustava kao posljedica smanjenja iskorištenog kisika) zatvorenih vodenih tijela, pa je pozitivni efekt takvog (cirkularnog) pristupa najmanje dvojak.

A kakva je danas situacija, primjerice u Hrvatskoj? Studije kažu da većina otpada završava na odlagalištima ili spalionicama i da oko 70% teških metala koji se mogu naći na odlagalištima potječu od elektroničkog otpada, a samo 3% takvog otpada se ponovo upotrebi (sa otvaranjem nekih reciklažnih otpada specijaliziranim za E-otpad situacija se bitno popravlja ali još ne i dovoljno brzo).

4. Otpad iz proizvodnje i konzumacije hrane kao primjer primjene koncepta cirkularne ekonomije Od niza primjera potrebe za promjenom koncepta linearne ekonomije ka cirkularnoj uzeli smo i onja koji je spomenut i u UN Milenijskim ciljevima, a to je problem gladi u svijetu, makar kao pokušaj da se taj problem makar dijelom ublaži.

Koncept cirkularne ekonomije u proizvodnji i konzumaciji te odbacivanju viška ili neupotrebljenog dijela hrane, ide u tom smjeru.

4.1. Osmišljavanje strategije za tranziciju od „hrane kao otpada“ do „hrane kao resursa“ Porast troškova odlaganja na površinskim odlagalištima (uz sve strožije zahtjeve za zaštitom okoliša, poboljšanjem tehnologije odlaganja i sve većim sigurnosnim zahtjevima u dijelu građevinske izved-

Slika 7. Kružni tok hrane Slika 6. Kružni tok hrane

4.1 . Što Europska komisija čini da spriječi trajno odbacivanje jestive hrane?

be odlagališta kao građevin4.2. Što Europska Zajednoobjekta sa svojim članicama Komisija će poduzeti mjere da pojasni i poboljša EU legislativu koja se skog sa svim pratekomisija čini da odnosi na otpad,ljudsku te hranu i stočnu hranu s namjerom da omogući redistribuciju sigurne jestive ćim objektima, rasta otpohrane za potrebite, i gdje je to moguće i sigurno po zdravlje, upotrebi tutrajno odbačenu hranu kao resurs u spriječi ra otvaranju novih odlagališta proizvodnji hrane za životinje. To će omogućiti, primjerice, da odbačena hrana (kao što su to slomljeni odkeksi, strane neformalnih grupa i odbacivanje jestive biskviti ili slično te stari ali ipak jestivi kruh) ne bude više, ni u legislativi tretirana kao otpad lokalnih zajednica, sveživotinjske veći hrane. nego kao resurs za proizvodnjute hrane Komisija će također razviti, u suradnji sa hrane? naglasak na principe «reduce, 12 Zajedno sa svojim članicama re-use, recycle i recover» poveKomisija će poduzeti mjere ćavaju vrijednost i značaj otda pojasni i poboljša EU lepadnog materijala. U takvoj gislativu koja se odnosi na općoj situaciji u gospodarstvu otpad,ljudsku hranu i stočnu ali i društvu cirkularni model hranu s namjerom da omogući koji promatra otpad od hraredistribuciju sigurne jestive ne kao resurs a ne kao nežehrane za potrebite, i gdje je to ljeni i štetan materijal u okomoguće i sigurno po zdravlje, lišu. Tako umjesto odbacivaupotrebi tu odbačenu hranu nja iskorištenog produkta, cirkao resurs u proizvodnji hrakularna ekonomija preuzima ne za životinje. To će omoguneželjeni produkt kao i iskoćiti, primjerice, da odbačena rištava ga u proizvodnji novog hrana (kao što su to slomljeprodukta. ni keksi, biskviti ili slično te Koristeći sve one mjere koje stari ali ipak jestivi kruh) ne prihvaća koncept cirkularne bude više, ni u legislativi treekonomije mogu se „odrezatirana kao otpad nego kao reti“ pravci odlaganja otpada i surs za proizvodnju hrane žizadržati resursne vrijednosti votinjske hrane. Komisija će hrane u klasičnom kružnom također razviti, u suradnji sa ciklusu hrane. svojim članicama, sustav donorstva hrane kao i banke hraNa sljedećem dijagramu vidine za korištenje unutar EU ali mo kretanje otpada od proii šire, gdje se pokaže potreba. zvodnje hrane i moguće dijelove kružnog ciklusa u kojem Kao svojevrsni primjer cirkuse, u konceptu cirkularne ekolarne ekonomije može se shvanomije, neželjeni otpad može titi i primjer ekstrakcije fosprevesti u resurs i/ili novu vrifora iz stajskog gnojiva (projednost. ces osobiti razvijen u Skandi-

5. Što europske institucije trebaju učiniti da dosegnu ciljeve cirkularne ekonomije Da dosegne taj cilj Europska komisija će: • Ustanoviti zajednički EU cilj za recikliranje najmanje 65% komunalnog otpada do 2030; • Ustanoviti zajednički EU cilj za recikliranje najmanje 75% ambalažnog otpada do 2030; • Ustanoviti obvezujući cilj smanjenja odlaganja komunalnog otpada na površinskim odlagalištima na maksimalno 10% proizvedenog otpada u kućanstvu do 2030; • Uskladiti svoj rad sa državama članicama na poboljšanju politike gospodarenja otpadom; • Pojednostaviti i poboljšati definicije u području gospodarenja otpadom i harmonizirati ih u međusobnoj komunikaciji između zemalja članica; • Osigurati da se strukturni fondovi EU koriste za glavne odrednice EU legislative u području otpada vođenom EU hijerarhijom u području gospodarenja www.suvremena.hr

59

cirkularna ekonomija otpadom – što pretpostavlja red prioriteta u što ulazi najbolja rješenja za okoliš, poboljšanje prevencije, priprema za ponovnu oporabu, recilkliranje i poboljšanje energetske učinkovitosti i obnovljivosti posebno kod površinskog odlaganja otpada.

Kod realizacije ovih preporuka treba imati u vidu činjenicu da Europa trenutno gubi svake godine oko 600 milijuna tona materijala sadržanog u otpadu (ne samo u Eotpadu ili otpada od hrane), koje bi se, moguće, moglo reciklirati i ponovo upotrijebi-

2. Biomimicry Institute (2013): review of the circular ecoti. Slika Europe je sasvim dru“What is Biomimicry?” 11-20 nomy in China: moving gačija; samo oko 40% komufrom rhetoric to implemen3. COM/2014/0398 (2014): nalnog otpada proizvedenog tation”. Journal of Cleaner Towards a circular economy: u europskim kućanstvima se Production.

A zero waste programme for reciklira sa stupnjem recikliEurope.

Mirabella N, Castellani V, 8. ranja u nekim dijelovima Eu4. Ellen MacArthur FoundatiSala S, (2013): Current optirope i do 80% pa sve do svega on (2012): Towards the Cirons for the valorization of 5% u nekim drugim područcular Economy: an economic food manufacturing waste: jima. Prevođenje otpada u siand business rationale for an a review, Journal of Cleaner rovine je bitan dio povećanja accelerated transition.. . p. 60 Production. učinkovitosti sirovina, slije5. Ellen MacArthur Foundati9. Pearce, W., D. and R. Kerry deći principe i pravila cirkuon (2015): Towards a circular Turner, R. K. (1989).

EconoSvoj brand smo utemeljili krozeconomy: kontinuiranu 12-godišnju organizaciju uspješnih Business rationalarne ekonomije. mics of Natural Resources konferencija i time se nametnuli lekao pouzdan i transiodan partner svima s kojima smo for an accelerated and the Environment. Johns tion, 19U pp. želji da zadržimo status središnje Fleet surađivali tijekom svih ovih godina.

Hopkins University Press.

Management poslovne platforme hrvatskom ulagat ćemo svoje maksimalne 6. na Girling, R. (2005):tržištu, Rubbish!

10. RoHS Directive 2002/95/EC Literatura (Dirt oninovirati our hands andpristup. crinapore pri održavanju istog i kontinuirano naš

11. WEEE Directive (Directive sis ahead).

Benyus, M.,J. (2012): Biomi2002/96/EC) micry: Innovation Inspired 7. Huang, K, Guo, J, and Pridružite nam se i razvijte poslovnu suradnju s upraviteljima voznih parkova i

by Nature Zhenming XU (2012): “A 12. WEEE Directive 2012/19/EU 1.

svim ključnim sudionicima industrije!

NAJAVA Druga godišnja konferencija o upravljanju poslovnim voznim parkovima

D

ruga godišnja konferencija o upravljanju poslovnim voznim parkovima održat će se 26. listopada 2016. godine u hotelu Esplanade Zagreb.

Konferencija predstavlja prvi poslovni skup takve vrste na kojem se mogu susresti, upoznati i izmijeniti iskustva svi sudionici industrije voznih parkova, te ima za cilj otvoriti diskusiju o učinkovitom upravljanju voznim parkovima i smanjenju troškova poslovanja. Želja nam je da Konferencija postane redoviti poslovni su-

60

Suvremena trgovina 4(41)

sret svih sudionika industri- su svojim dugogodišnjim ra- kao pouzdan i odan partner Detaljne Konferenciji www.filipovic-advisory.com/hr/ . dompogledajte i uspjesimana stvorili ime u svima s kojima smo surađije voznihinformacije parkova kojio aktivno rade na unapređenju sve- industriji u kojoj posluju. Su- vali tijekom svih ovih godiukupnog poslovanja i kao ta- dionici godišnje konferencije na. U želji da zadržimo status kav donosi korist svim sudi- o upravljanju poslovnim vo- središnje Fleet Management znim parkovima su preven- poslovne platforme na hronicima Konferencije. stveno upravitelji poslovnih vatskom tržištu, ulagat ćemo Glavne teme Druge Konferen- voznih parkova, zatim bansvoje maksimalne napore pri cije u Zagrebu bit će: kari, osiguravatelji, predstav- održavanju istog i kontinuira• Nabava vozila – financira- nici leasing-kuća, uvoznici i no inovirati naš pristup. nje i leasing distributeri vozila, isporučitelji i serviseri različitih teh- Pridružite nam se i razvijte • Održavanje vozila nologija, dodatne opreme i re- poslovnu suradnju s upravi• Osiguranje voznog parka zervnih dijelova, te konačno teljima voznih parkova i svim • Povećanje učinkovitosti svi zaposleni u auto industriji. ključnim sudionicima induvozača strije!

Svoj brand smo utemeljili kroz • Učinkovito trošenje goriva kontinuiranu 12-godišnju or- Detaljne informacije o KonKao i do sada, predavači će ganizaciju uspješnih konfe- ferenciji pogledajte na www. biti najstručnije osobe, koje rencija i time2se nametnuli filipovic-advisory.com/hr/.

DRUGA GODIŠNJA KONFERENCIJA O UPRAVLJANJU POSLOVNIM VOZNIM PARKOVIMA BUSINESS FLEET MANAGEMENT

26. listopada 2016. Esplanade Zagreb Hotel Organizator

Official Fleet Management Conference Partner

Sponzori

Brončani sponzori

Medijski pokrovitelji

zdravlje

Zdrava mjesta rada u trgovini

piše|Neven Obradović

U

napređenje djelatnosti trgovine i suvremeni način poslovanja nezamisliv je bez sustavnog provođenja politike zaštite na radu te unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika. Zaštita na radu kao sustavno organizirano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka koje poslodavac ostvaruje primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije. Prema Ustavu RH svatko ima pravo na zdrav život. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša. Tako je svaki poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika. Prije stupanja radnika na rad, dužnost je omogućiti mu da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima, organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu. Propisi o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu moraju se na prikladan način učiniti dostupnima radnicima. Poslodavac je dužan i pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja. Također, radnici se obavještavaju i educiraju o opasnostima posla koje obavljaju te osposobljavaju za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.

to čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje. Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na:

Rastući problem u djelatnosti trgovine je stres na radu. Obveza poslodavaca je provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobi-

– opći sanitarni i zdravstveni uvjeti i uvjeti sukladni propisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i oso-

62

Suvremena trgovina 4(41)

• organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.)

• radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buku, vrućinu, hladnoću, opasne kemikalije i dr.)

• komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene i sl.)

• subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.).

Za obavljanje trgovine moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: – minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina te drugi uvjeti propisani posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine,

be koje neposredno posluju s robom, koja može utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima.

U RH 2015. godine ukupan broj zaposlenih iznosio je 1 356 568.

Od toga je u djelatnosti trgovine bilo zaposleno 202 752 ili udio od 14,95 %. Ukupan broj registriranih poslovnih subjekata iznosio je 312 354. U djelatnosti trgovine taj broj je iznosio 86 733 ili 27,77 %.

Svake se godine znatan broj zaposlenika ozlijedi na radu ili oboli zbog štetnog utjecaja radnog mjesta. Materijalne i nematerijalne posljedice su velike, a snose ih radnici, poslo-

davci i država. S aspekta radnika, nematerijalne su posljedice bol, patnja, smanjeno samopouzdanje, promjene u načinu života itd., a materijalne izgubljeni dohodak, moguće smanjenje radne sposobnosti i medicinski troškovi. Poslodavcima može biti narušen ugled ili se mogu promijeniti radni odnosi u tvrtki, a s materijalne strane dolazi do pada produktivnosti, potrebe novog zapošljavanja, naknada štete, pravnih troškova. Za državu je nematerijalna posljedica smanjenje ljudskih potencijala, a istovremeno joj se povećavaju rashodi zbog troškova liječenja, rehabilitacije i bo-

otklanjanje ili smanjivanje istih.

Rizici u djelatnosti trgovine su: • mehaničke opasnosti od alata, strojeva i opreme (noževi, strojevi za rezanje , sredstva za horizontalni prijenos,..)

• padovi i rušenja zbog opasnih izbočina, rupa, nagiba, klizavosti, nedovoljne osvijetljenosti,…

• električna struja (nedostaci, neispravne, oštećene instalacije, radna oprema, zaštitne naprave,…) lovanja, ranijeg odlaska u mirovinu ili određenih socijalnih naknada.

Prema dostupnim podacima1, u 2015. godini u Republici Hrvatskoj prijavljeno je ukupno 16.013 ozljeda na radu u svim djelatnostima. Od ukupnog broja ozljeda na radu, 13.161 (82,19%) se dogodilo na mjestu rada, a 2.852 (17,81%) na putu na posao i na putu s posla. Stopa ozljeda na radu (broj ozljeda na 1000 zaposlenih) iznosi 11,8.

Od 16.013 ozljeda na radu. U djelatnosti trgovine ozlijedio se 2.341 radnik, od toga na mjestu rada 1.977 (84,45 %), a 364 (15,54 %) na putu na posao i na putu s posla. Stopa ozljeda na radu (broj ozljeda na 1000 zaposlenih) iznosi 11,55.

Od ukupnog broja ozlijeđenih na mjestu rada u djelatnosti trgovine 244 je teških ozljeda, 1 skupna ozljeda, 1729 lakih ozljeda i za 3 ozljede nema podataka.

Najčešće ozljede prema vrsti ozljeda na radu koje se događaju su: rane i površinske ozljede (696 ili 35,20 %), iščašenja, uganuća i istegnuća (455 ili 23,01 %), prijelomi kostiju (245 ili 12,39 %) itd. Za 35 ozljeda nije precizno utvrđena vrsta ozljede.

41,63 % od svih ozljeda u trgovini, zatim slijedi industrijska zona (655 ili 33,13 %), preciznije zona koja se koristi za skladištenje, utovar i istovar (438 ili 22.15 %).

U odnosu na radni proces koji je ozlijeđeni izvodio u vrijeme ozljede na mjestu rada u trgovini, najveći broj ozljeda dogodio se prilikom: izrade, prerade, obrade, skladištenja – sve vrste – nespecificirano (580 ili 29,34 %), te u uslužnoj djelatnosti, intelektualnoj djelatnosti - nespecificirano (540 ili 27,31 %).

Najčešća aktivnost koju je radnik izvodio u momentu ozljede je kretanje – nespecificirano (471 ozljeda). Slijedi rukovanje predmetima – nespecificirano (346 ozljede). Na trećem mjestu po broju ozljeda je prisutnost - nespecificirano ( 260 ozljeda).

Kada promatramo poremećaje koji su doveli do ozljede radnika, najčešći je gubitak kontrole nad strojem, prijevoznim sredstvom opremom, ručnim alatom, predmetom, životinjom – nespecificirano (420 ozljeda).

Zatim slijedi šok, strah, nasilje, agresija, prijetnje – nespecificirano (414 ozljeda) te pokliznuće, spoticanje, pad osobe – nespecificirano (364 ozljeda).

Promatrajući najčešće ozlijeđeni dio tijela kod ozljeda na mjestu rada u trgovini, to su gornji ekstremiteti (721 ili 36,47 %), a unutar te grupe su prsti (425 ili 21,50 %), slijede donji ekstremiteti (499 ili 25,24 %), a unutar te grupe su koljeno i potkoljenica (163 ili 8,24 %).

Najučestaliji način ozljeđivanja radnika je kontakt s oštrim, šiljatim, grubim materijalnim sredstvom – nespecificirano (454 ozljeda), fizički ili psihički stres – nespecificirano (452 ozljede), horizontalni ili vertikalni udar sa stacionarnim predmetom (žrtva je u pokretu) – nespecificirano ( 434 ozljede).

Najveći broj ozljeda na mjestu rada u trgovini u odnosu na radni okoliš dogodio se u maloprodajnim i veleprodajnim objektima (uključujući uličnu prodaju) i iznosi 823 ozljede ili

Zdrava mjesta rada osiguravamo provođenjem zaštite na radu na temelju općih načela prevencije, procjenjivanjem rizika (opasnosti, štetnosti i napori) i provođenjem mjera za

Raspoloživi podaci korišteni su od institucija RH

1

• termičke opasnosti (pećnice, vruća voda, para, smrznuti proizvodi,…); • kemijske štetnosti (sredstva za čišćenje, kemikalije – kiseline, lužine, senzibilizatori, prašine,…)

• biološke štetnosti (zaraženi ljudi, zarazni materijal,…)

• fizikalne štetnosti (nepovoljni mikroklimatski uvjeti – rad na otvorenom, vrući okoliš, visoka vlažnost, hladan okoliš, nedovoljna osvijetljenost,…)

• statodinamički napori - statički: prisilan položaj tijela pri radu (stalno sjedenje, stalno stajanje, pognut položaj tijela, rad u skučenom prostoru,…), dinamički: fizički rad (ponavljajući pokreti sa i bez primjene sile, brzi rad, dizanje i nošenje tereta, guranje i vučenje tereta, težak fizički rad,…)

• psihofiziološki napori (nepovoljan ritam rada: rad na normu, ritam uvjetovan radnim procesom, neujednačen ritam; poremećen bioritam: noćni rad, produljeni rad; remećenje socijalnih potreba: terenski rad, rad na daljinu; radni zahtjevi: neodgovarajući kvantitativni zahtjevi premalo ili previše rada,…)

Mjere zaštite na radu na temelju općih načela prevencije su: • izbjegavanja rizika • procjenjivanja rizika • sprječavanja rizika na njihovom izvoru • prilagođavanja rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te načinom rada i radnim postupcima radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s nametnutim ritmom, rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te ostalih napora

s ciljem smanjenja njihovog štetnog učinka na zdravlje • prilagođavanja tehničkom napretku • zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim • razvoja dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okoliša • davanja prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim • odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika • besplatnosti prevencije, odnosno mjera zaštite na radu za radnike Rad je dobar za fizičko i mentalno zdravlje, a dobro upravljanje sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu povećava se produktivnost i učinkovitost. U teškim gospodarskim vremenima važno je imati na umu da loša sigurnost i zdravlje na radnom mjestu predstavljaju trošak.

Materijalne i nematerijalne posljedice su velike, kako za radnika, tako i za poslodavca te u konačnici i samu državu. S aspekta radnika, posljedice se očituju u gubitku samopouzdanja, boli, stresa, smanjenju redovnih primanja, radne sposobnosti itd.

Poslodavcima može biti smanjen ugled i konkurentnost na tržištu kao i materijalni troškovi kod zapošljavanja novih radnika, povećanja premija osiguranja, naknada štete i sl. Za državu je nematerijalna posljedica smanjenje ljudskih potencijala, a istovremeno joj se povećavaju rashodi zbog troškova liječenja, rehabilitacije i bolovanja, ranijeg odlaska u mirovinu ili određenih socijalnih naknada. Zaključno s navedenim, dobro upravljanje sustavima sigurnosti i zaštite zdravlja štedi vrijedne resurse i donosi brojne prednosti kao što su: • poboljšana produktivnost kroz manju odsutnost zbog bolesti • smanjenje troškova zdravstvene skrbi • zadržavanje starijih radnika u radnom procesu • poticanje učinkovitijih radnih metoda i tehnologija.

Takav proaktivan pristup zaštiti na radu zajednički je interes i dobrobit za poslodavce, radnike i širu društvenu zajednicu.

www.suvremena.hr

63

pr

Kuharica za

Odnose s javnošću u trgovini (3) Krenimo konkretno stvarati komunikacijski program – STRATEGIJU (Prvi dio – ciljevi, javnosti, poruke) piše|Željko Jelić

K

ada smo završili prvu fazu – istraživanje i analizu, možemo nastaviti raditi naš komunikacijski program. Temeljem prikupljenih informacija i podataka (iz prve faze) napravit ćemo komunikacijski program. Nakon kvalitetne analize slijedi sinteza. Sada, kada znamo što se događa, definiramo što moramo reći, promijeniti ili napraviti, kome to želimo priopćiti, te što s time želimo postići i na koji način. Sve to je naš komunikacijski program, naše strateško planiranje komunikacijskog programa, naša komunikacijska strategija.

Krenimo redom:

1. Ciljevi Moramo odrediti komunikacijske ciljeve (što realnije i što jednostavnije). Definirajmo prvo osnovni strateški cilj (ako ga već nemamo, a obično se može izvući iz misije i vizije organizacije). Strateški ciljevi obično su dugoročni, veći, globalni, a za njih su vezani taktički ciljevi, koji su obično kratkoročni, manji, vezani za jedan segment ili fazu planiranja. Ukupnostima („sumama“) taktičkih ciljeva postiže se strateški cilj/ciljevi.

Taktički ciljevi definiraju se u skladu s rezultatima istraživanja i analize. Osnovno u odnosima s javnošću je utjecati na stav i ponašanje (kupnja, željena akcija, željeno ponašanje…).

Možemo: potaknuti upoznavanje s nama i našom robom, unaprijediti razumijevanje, premostiti nerazumijevanje i ravnodušnost, informirati, razviti znanje, preusmjeriti predrasude, potaknuti vjerovanje, utvrditi ili promijeniti percepciju, djelovati u nekom smjeru…

Ciljevi su jako važni jer nam govore gdje želimo (st)ići!

Potrebno je postaviti mjerljive ciljeve kako bi planirani program imao smjer i mjerljive rezultate.

Osnovni strateški cilj (pojednostavljen) može biti, primjerice: „Želimo zadovoljiti potrebe za određenom robom u kvartu, gradu, regiji ili zemlji na zadovoljstvo potrošača izborom, uz što niže cijene, uz kvalitetnu uslugu, uz zadovoljstvo naših radnika, ali i uz visoke kriterije održivog razvoja i zaštite čovjekove okoline, dugi niz godina.“

Kod postavljanja ciljeva moramo postaviti glavni cilj kojeg želimo ostvariti. To je ono što želimo da ciljane publike znaju/misle/učine kao rezultat našeg rada.

Možemo ga odrediti kad istražimo korijen problema i kad odredimo na koja znanja, stavove ili ponašanje trebamo utjecati da bi ga riješili.

64

Suvremena trgovina 4(41)

Uz glavni cilj postavljamo i nekoliko manjih ciljeva koji su konkretni, mjerljivi i ostvarivi, a koji će poduprijeti ostvarenje glavnog cilja. Moramo i predvidjeti što će se dogoditi ako se problem ne riješi / iskoristi.

PR kampanje imaju obično i informacijske i motivacijske ciljeve.

2. Javnosti Ciljeve (realne, ostvarive) smo odabrali i time odgovorili na pitanje „Kamo idemo?“, pa postavljamo slijedeće pitanje: „S kim ćemo razgovarati?“ - dakle definiramo javnosti.

Javnosti definiramo temeljem istraživanja (prva faza). Istraživanja nam ukazuju na javnosti (ili su se već same pokazale) kojima bi se organizacija trebala obraćati.

Treba izbjeći tzv. „opće javnosti“, jer one ne postoje. Trebaju nam definirane „ci-

KUHARICA Prvo glavno jelo - ciljevi Određivanje realnih (ostvarljivih) ciljeva

8 ZLATNIH PRAVILA ZA ODREĐIVANJA CILJEVA (na što treba paziti kod određivanja ciljeva)1 1. Ciljevi moraju biti povezani s organizacijskom cjelinom. Programi odnosa s javnošću moraju podržavati korporativne ciljeve. Oni niti u jednom segmentu ne mogu biti „protiv“, „mimo“, „paralelni“, „mi mislimo u odnosima s javnošću da su ovi bolji“.

2. Odrediti realne ciljeve odnosa s javnošću. Uvijek odrediti ciljeve koji „imaju šansu“ biti dosegnuti. „Odnosi s javnošću povećat će posjećenost XXY za 20%.“ Realno je za cilj postaviti „Odnosi s javnošću će upoznati 48% potencijalnih klijenata s novom prodavaonicom!“ A da li će rezultati biti 20% …

3. Ciljevi moraju biti precizni i jasni. „Odnosi s javnošću će upoznati 48% potencijalnih klijenata s novom uslugom do 18.12.2006.!“je jasan cilj, a cilj „Odnosi s javnošću povećati će poznatost usluge XXY za 48%“ Koga?, Do kada? Kako?, nije realni cilj jer je neprecizno postavljen.

4. Napraviti ostvarljivo. Bolje je postaviti skromnije ciljeve i ostvariti ih (eventualno premašiti), nego „podbaciti“ u ostvarenju (jer se na naše rezultate nadovezuje netko drugi – prodaja, marketing, financije).

5. Upotrijebiti ciljeve koji su mjerljivi kad god je to moguće. To olakšava konačnu evaluaciju, ali i međuevaluaciju, kad još uvijek možemo korigirati izvođenje 6. Držati se terminskog plana. Kad se izradi precizan terminski plan, s ostvarivim fazama, treba ga se držati, jer jedanput usporen ritam izvođenja akcije, teško je ponovno ubrzati (naročito ako se radi u koordinaciji s drugima).

7. Držati se budžeta. Unaprijed dobro i precizno planirati, a onda se toga pridržavati.

8. Raditi prema listi prioriteta. Nikada ne dozvoliti da se manje važan zadatak nametne važnijem zadatku, jer „mora biti gotovo jučer“. Upozoriti na takve stvari, upoznati što pati zbog takvog rada.

CILJEVI po sistemu SMART (da lakše zapamtimo) SPECIFIC Specifični – konkretno određene aktivnosti i način na koji je cilj potrebno ostvariti…

MEASURABLE Mjerljivi – rezultat u smislu kvalitete, kvantitete, troškova, utrošenog vremena ATTAINABLE Ostvarivi – usklađeni sa znanjem i iskustvom, sposobnostima, rokovima, uvjetima RELEVANT Relevantni – usmjereni na ostvarivanje poslovne strategije organizacije TIME-BOUND Vezani za rok Glavno jelo potrebno je kuhati na laganoj vatri uz često provjeravanje!

1

prema Ane Gregory

ljane javnosti“, jer one su pravi primatelji poruka. „Javnost je bilo koja grupa koja ima stvarni ili potencijalni interes za uspjeh tvrtke ili može utjecati na sposobnost tvrtke da postigne svoj cilj.“ (Philip Kotler) Kako identificirati javnosti, kako ih podijeliti?

Ukupnu javnost je nemoguće dohvatiti.

Zapravo moguće je, ali nitko nema dovoljno sredstava da je dohvati, a i što će mu?

Što će lokalnom dućanu javnost veća od njegovog kvarta, kao i što će lancu trgovina koji je rasprostranjen u nekoj regiji, cijela javnost Hrvatske? Što će sportašima usnik za klarinet? Iz toga proizlaze pomoćne podjele na skupine (segmentacija) da si olakšamo posao. Umjesto ulaganja napora da bi se uspostavili odnosi na svim prostorima i sa svim ciljnim grupama javnosti, trebamo identificirati nama najatraktivnije segmente javnosti,

s kojima je najrealnije očekivati uspješne i dugoročne odnose.

Evo nekoliko mogućih skupina koje nam mogu pomoći kod određivanja ciljnih javnosti: 1. Zemljopisne skupine: trnjanska javnost, zadarska javnost, hrvatska javnost, europska javnost… 2. „Interesne“ skupine: sportska javnost, glazbena javnost, kulturna javnost, stručna javnost... 3. Dewww.suvremena.hr

65

pr

KUHARICA Prilog glavnom jelu – ciljne javnosti Određivanje ciljnih javnosti

Što je važno pri odabiru naših ciljnih javnosti? − zanemariti „opću javnost“ − početi od općeg (najšireg) i onda sužavati prema specifičnim javnostima (stalno prateći njihovu povezanost s organizacijom) mografske skupine: podjela po spolu, prema starosti, veličini porodice, zanimanju, primanjima, obrazovanju, religiji, rasi, nacionalnosti... 4. Psihografska obilježja: podjela prema pripadnosti društvenom sloju, osobnim karakteristikama, načinu života… Naravno, možemo si pomoći stvaranjem skupina koje nama najviše odgovaraju.

− šire kategorije podijeliti u grupe − postaviti prioritete (prepoznati „aktivne vođe“, lidere – pojedince ili grupe) − baze podataka (adresare), koristiti e-adrese (prikupljene preko pitanja, nagradnih igara, anketa) koje smo stvorili − „prijateljstva“ na društvenim mrežama − ne zaboravite internu javnost Poslužiti toplo!

3. Poruke Kad smo definirali javnosti, odredili specifične grupe i podgrupe i postavili prioritete, moramo odlučiti što im želimo reći, što im želimo komunicirati. Uputit ćemo im poruke. Poruka (ili više njih) je svrha kontakta između organizacije i njenih javnosti. Ona pokazuju učinkovitost komunikacije. (Primjer: upotrijebili smo neku poruku na društvenim mrežama. Ako istraživanjem „pronađemo“ emitiranu poruku – lajkana je ili je proslijeđena – poruka je asimilirana – uspjeli smo! Ako poruku ne pronađemo, poruka je neprihvaćena – dakle radi se o lošoj poruci.)

KUHARICA Prilog glavnom jelu – poruke Kakva mora biti naša poruka

Kod kreiranja i predstavljanja poruka moramo voditi računa i o slijedećim elementima Format – kako se poruka prenosi, vizuali, prikladne riječi…

Ton – izbor atmosfere, raspoloženja, stil…, pričajte onako kako govorite

Kvalitetna poruka privlači pozornost i tjera na akciju.

Vrijeme – plasirati poruku u vremenu kad je ona odgovarajuća

Kod određivanja poruka moramo istražiti kako je dosad bilo oblikovano i percipirano ono što komuniciramo, kao i što se može promijeniti i što se takvim promjenama može postići. Moramo odrediti elemente uvjeravanja (kakvo je činjenično stanje) i osigurati da se poruci vjeruje i da je se može plasirati. Moramo imati na umu kojim putevima se poruka može plasirati, jer sve poruke nisu jednako prijemljive za razne medije (negdje slika, negdje tekst)…

Originalnost – je nužna kako bi se naša poruka probila kroz šumu ostalih poruka. Osmislite vlastiti rječnik za vaše poruke, možete koristiti i lokalizme

Poruku moramo prilagoditi publici, ne smijemo si dozvoliti da poruka bude nerazumljiva, komplicirana. Testirajmo naše poruke. Ako ne zadovoljavaju – miST jenjajmo ih.

Koristite vaše „vječne“, poruke − („Pij malo, pij dobro“ – Badel 1862, „Uvijek sa srcem“ – Podravka, „S vama kroz život“ – Konzum)

66

Suvremena trgovina 4(41)

Ponavljanje – uvjeravajte ponavljanjem, paziti na zamor

Ključ je ideja – najbolje ideje daju se opisati jedinom rečenicom koja će onda zaokupiti pažnju Vaša je poruka vijest – ne smije sličiti reklami, ona mora biti indirektno komunicirana Testirajte poruku – kako na nju reagiraju ljudi kojima je i namijenjena Prilagodite poruku – ako je šaljete raznim kanalima komunikacije (specijalizirani časopis, šareni tisak, internet, društvene mreže)

Prilog mora biti krasno aranžiran da djeluje primamljivo na tanjuru!

kent-corner

Trade finance

- usluga kojom je obogaćena ponuda KentBank za poduzetnike U okviru proizvoda i usluga za poslovne subjekte, KentBank d.d. nudi izdavanje kunskih i deviznih garancija, otvaranje akreditiva te kratkoročni okvir za akreditive i garancije (kunske i/ili devizne)

K

entBank izdaje garancije u zemlji i inozemstvu za redovno poslovanje, kao i garancije prilagođene za neku posebnu svrhu. Kunske garancije Banka izdaje u svrhu podrške realizaciji, izvođenju i garantiranju novih poslova svojih klijenata, kao i podrške kvalitetnoj realizaciji njihovih poslovnih projekata, te uspješnom tekućem poslovanju u tuzemstvu.

Devizne garancije i akreditivi klijentu osiguravaju kvalitetniju suradnju s ino-

zemnim partnerima, te odgodu plaćanja u svrhu poboljšanja novčanog toka i efikasnosti poslovanja.

Također, KentBank pruža uslugu provjere vjerodostojnosti garancije, daje stručno mišljenje o sadržaju garancije, a po potrebi predlaže i izmjene teksta garancije.

Akreditiv predstavlja najsigurniji instrument plaćanja koji maksimalno štiti kako uvoznika ili kupca, tako i izvoznika ili prodavatelja te je vrlo često korišten instrument plaćanja u trgovini jer pogoduje

V

U dobrim ste rukama.

objema stranama. Akreditivno poslovanje smanjuje rizik naplate kad su kupac i prodavatelj novi partneri u trgovinskom poslovanju. Akreditiv je instrument plaćanja kod kojeg banka vrši plaćanje pri urednoj prezentaciji dokumenta po akreditivu, dok se kod garancija plaćanje vrši u slučaju neispunjenja obveze plaćanja ili drugih ugovornih obveza.

Klijentima čija priroda poslovanja zahtjeva češće korištenje garancija i akreditiva, odobrava se kratkoročni okvir za korištenje garancija i/ili akreditiva koji im omogućava bržu i jednostavniju proceduru odobravanja, te brzo i efikasno korištenje istih.

Korištenje akreditiva i garancija je izuzetno kvalitetna zaštita u poslovanju poslovnih subjekata, obzirom na to da je ST garant banka.

Kako stvoriti jaki hotelski brend

piše|prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek

Sažetak Što je to brend u hotelijerstvu? Isto kao i u turizmu – obećanje koje će privući gosta za kojeg je ono relevantno. Gost očekuje da će se to obećanje ispuniti, a ispunjenje je ključ pravog brenda. Zato je uvjet dobrog brenda – gostoprimstvo. Dobar hotel nije samo odraz lijepe zgrade, opremljenosti, okoline. Presudnu ulogu ima ljudski faktora koji ispunjava očekivanja gostiju. Upravo ljudski faktor stvara doživljaj i atmosferu u kojoj se gost osjeća ugodno, prema svojim očekivanjima. Nije riječ samo o ugodnoj atmosferi, susretljivosti već i o širini koja ide od društvenih zbivanja do avanturizma, ako se i to očekuje.

Ključne riječi: identitet, imidž, uspješni brend, lojalnost, profit

Budućnost luksuznih hotela Evo jedne fascinantne tendencije koje bi trebala usmjeriti pozornost na luksuzni tip hotela koji sa stajališta ulaganja, ekonomskih učinaka i otvaranja vrata budućnosti, izaziva i posebni interes. Prema istraživanju Europe travel Monitor početkom ovog desetljeća, hoteli luksuznog

68

Suvremena trgovina 4(41)

tipa dobivaju sve istaknutije mjesto.

Naime, europskih turista u tom segmentu je bilo samo 5%, ali u ukupnoj potrošnji su sudjelovali s 27%.

S druge strane tzv. low-cost područje u ukupnom putovanju sudjeluje s 62%, a u potrošnji svega 26%. Srednji sloj pak s 33% putovanja sudjeluje s 47% u potrošnji.

To samo govori zašto za nacionalnu ekonomiju i ulagače nije više vrijeme masovnog turizma, sunca i mora, već se pozornost mora usmjeriti prema rastujućem segmentu.

Luksuz nije samo percipirana skupoća i prestiž, već ono čemu suvremeni turist teži – autentičnost i kvalitetan boravak u stilu života koji se očekuje od više kategorije. Za taj segment je uobičajena uzrečica – dom za urbane putnike („urban traveller home“).

Zašto luksuzni hoteli dobivaju sve više na značenju?

Razlog je suvremeni gost, putnik koji je sve više individualiziran – želi si sam određivati put, birati okoliš koji želi posjećivati, birati jela, biti slobodan i u drugim izborima. To je razlika između masovnog i rastujućeg individualnog turiste. No, nije niti sve u hotelima s pet zvjezdica, standardiziranih pod istim imenom u cijelom svijetu. Tu gost zna na što može računati – na prostor, prehranu, higijenu, wllness i druge standardizirane usluge. To je tzv. point of parity, odnosno točka jednakih standarda koja se susreće u cijelom lancu pod istim nazivom. Doduše, svaki od naziva, brenda ima i svoje specifičnosti zbog kojih ga određena pu-

blika preferira više. Primjerice, Kempinski je tipičan hotel s izrazitim luksuzom, dok Robinson gaji luksuz kao klupski hotel. To je rezultat traženja konkurentskih prednosti unutar iste klase.

Za razliku od standardnih pojavljuju se luksuzni hoteli s vrlo naglašenom individualnošću koji pružaju dodatne usluge i smješteni su uglavnom u dijelovima s naglašenom destinacijom koje turisti biraju prema specifičnim interesima – priroda, avanture, kultura, sport, zabava. Takove destinacije i hoteli razvijaju point of difference, tj. točku razlikovanja po čemu su prepoznatljivi i meta su specifičnih interesa. Unutar te kategorije postoje hoteli koji su i sami postali destinacije jer su sa svojom lepezom usluga i postali ciljevi specifičnih posjetitelja. Naročito je to i izraženo u ekskluzivnim područjima zdravstvenog turizma.

Iz prošlih vremena su u kategoriji luksuza još ostali tzv.

Grand hoteli koji se dalje više ne šire i sačuvali su se ili za izbranu svjetsku elitu kojoj je važno da budu viđeni na takovim svojevrsnim pozornicama, ili pak zadržavaju taj kult nekadašnje slave. Kako su građeni u tradicionalnom

stilu, neki se ne prilagođavaju suvremenim zahtjevima pa su ostali „grand“, ali gube zvjezdice.

Budućnost i tendencije Luksuzni hoteli naravno neće nikad prevladati po broju noćenja, ali su na njihovom području najizražajnije tendencije koje znače budućnost zbog navedenog porasta individualizma. Renesansu doživljavaju hoteli koji se tom individualizmu približavaju, koji nude neposrednost i tzv. distancu iz blizine u kojoj se osjeća briga, ali nenametljiva.

Za point of difference važna je autentičnost. Najviše u tome doprinosi priroda, a ne više umjetna atmosfera s pozlatama... Hoteli koji su usred destinacije, ili su sami destinacija, omogućavaju ostvarenje specifičnih doživljaja u sportu, wellnessu, kulturi i dr. To zahtjeva razvoj specifičnih servisa. Destinacija nudi nešto što ostaje u sjećanju, budi emocije i to jača snagu brenda.

Jedan ekstremno specifični primjer je Ice Hotel u Švedskoj (Jukkasjärvi) kojeg velikodušno osigurava „majka priroda“, ali se mora ponovo graditi svake zime. U tom hotelu su sve sobe različite. U svakoj prostoriji su postavljeni blokovi od leda prekriveni kožom od irvasa, grandiozni ledeni lusteri kao i televizor od leda.

Temperatura u unutrašnjosti Ice Hotela je između -5°C do -8°C, a može se podnijeti jer se dobije zimski kombinezon i čizme... Može se uživati u ledenom baru, iskusiti zimski safari (hodanje po snijegu), u vožnji saonicama s psećom zapregom, u hodanju po snijegu (snowshoeing).

To nam se može pričiniti malo ekstremno, ali pogledajmo drugi slučaj. To je hotel Jungbrunn u Austriji. Pozivaju nas da dođemo u prvi „Alpi-

Ice Hotel u Švedskoj

ne Lifestile Hotel“ gdje ćemo doživjeti srdačnost, wellness i užitak – od prvog do zadnjeg trenutka boravka. To je pravi hotel-destinacija. Zamislite, nalazi se u austrijskom Tirolu, a gosti dolaze i iz Švicarske i kažu da su doživjeli obećano. To je imanentno pravom brendu. „Posada“ hotela sebe naziva familijom koja gostima pruža zadovoljstvo ne samo kao konobari, kuhari, već ih podučavaju i plesu, društvenim igrama.

Valja imati na umu da se umjesto destinacija područja javlja i tendencija – destinacija JA. To znači krug u kojem JA tražim za vrijeme putovanja, odmora – sebe.

Valja spomenuti nešto što je postalo nezaobilazni uvjet (conditio sine qua non), a to je digitalizacija koja ne samo da omogućuje gostu biranje, mogućnost internetske komunikacije, već i kontrolu transparentnosti hotela, njegovih obećanja koja čine brend. Često je prvi susret s hotelom njegova web stranica. Zato ona mora biti suvremena, ali jednostavna pogotovo u navigaciji. Još će dosta vremena proći

dok svi pretraživači u svijetu postanu „maheri“, ali za sada se ne smije pretjerivati u sofisticiranim tehnikama koje mogu savladati samo napredni. Atraktivni hoteli koji računaju na svoju budućnost moraju biti transparentni, naći dijalog sa posjetiteljima i obećanje na web stranici mora se ispuniti. Iz toga nastaje priča WOW – „od uha do uha“, ili WOM – od „miša do miša“.

Važna stvar za stvaranje identiteta hotela i njegovog brenda je – kulinarika! Hrana nije samo potreba za opstankom, već je i društveni čin, doživljaj koji osjećamo sa svih pet senzora... Kad se ljudi vraćaju iz neke destinacije ili putovanja, pričaju što su jeli, kako su uživali, kako se hrana priprema, kako je prijalo... Dobar hotel, hotel brend ima barem četiri kombinacije hrane o kojoj se priča. U klasičnom smislu to je kombinacija internacionalne kuhinje i domaće autentične. U hotelu Europa u Sarajevu se za doručak nađe dimljeni losos i čuvena visočka pečenica – dimljena teleća ružica. Čuveni hotelski restorani imaju pored toga i dvije spe-

cifičnosti o kojima se prenose glasovi („buzz“) – jela kuharske mašte koja se odvajaju po okusu i izgledu, te iznenađenja glavnog kuhara koji daje posebna imena svojim originalnim kreacijama (podsjetilo me to jelo iz dramaljskog Domina gdje ne možete dobiti jednostavna jela jer će Drago, jedan od najboljih kuhara na Jadranu, i u „obični“ rižoto saviti škampa i dati mu ime „violinski ključ“).

Identitet – prvi korak u stvaranju uspješnog brenda Stvaranje uspješnog brenda počinje sa stvaranjem identiteta. Kao dio brenda hotela, identitet znači ono što taj brend predstavlja i što ga čini jedinstvenim, značajke po kojima se razlikuje od drugih i obećanje iza kojeg stoji. U izgradnji brenda time se određuje njegova svrha, njegovo značenje i pravac kojim se kreće.

Kad na web stranicama pogledate Jungbrunn, u samoj definiciji lifestile otkriti ćete www.suvremena.hr

69

marketing nije suština i glavno obilježje marke/brenda.

Hotel Jungbrunn

njegove glavne atribute i obećanja iza koje taj brend stoji i njegovu jezgru (core identity).

Kad pogledate sliku „posade“, ispod piše „Die Jungbrunn Familie“, proklamirali su (obećanje) kako se kod njih broji samo jedno – da nas oduševe. Time smo otkrili i pravu dušu tog brenda (brand essence), koja nije samo fraza, jer se u praksi pokazala stvarnom.

U identitet će se ubrajati vrijednosti koje ne leže samo u opremanju i okolici hotela, već u stupnju kvalitete usluga, programu koji se nudi, kulturi i na ljudima – vještini i ophođenju. Ljudi u hotelu su ključni dio identiteta brenda. Oni ispunjavaju obećanje, iskazuju gostu pažnju i respekt, alimentiraju čitavu atmosferu oko gostiju, ostvaruju oduševljenje ili revolt... Evo živog primjera. Hotel Jägerhorn u Zagrebu je 2014. dobio najveće priznaje od stranih posjetitelja, iako nema lift... No njegovi ljudi gostima pružaju potreban zadovoljstva i djeluju jako prijazno. Ili obiteljski hotel Die Post u Austriji gostima pruža posebnu atmosferu u koju je uključena cijela obitelj vlasnika. Svakog Božića šalju čestitke svojim vjer-

70

Suvremena trgovina 4(41)

nim gostima, a najmlađa kćer se „potpisivala“ otiskom bose nogice... To stvara među gostima dodatno raspoloženje, interakciju i simpatiju.

Odnos prema gostima proizlazi u mnogome iz odnosa menadžmenta i zaposlenika. Ako šef viče na čistačicu, ona je neraspoložena, revoltirana i to se prenosi. Ako se pak postupa kao u familiji, ili po onom zlatnom biblijskom pravilu – čini drugima ono što misliš da drugi trebaju činiti tebi, stvara se drugačije ozračje. To pravilo vodi do prave atmosfere koja se prenosi i na goste, a onda u toj interakciji nastaje oduševljenje koje je glavni „krivac“ dobrih glasina i besplatnog publiciteta.

Dobar i poseban servis u brendiranim hotelima razlikuje se od onog standardnog i generičkog, te spada u posebnu kulturu koja je kombinacija običaja, uvjerenja, tradicije, stajališta, ali i treninga, uvježbavanja, vođenja, a ne vikanja... Zato u respektabilnim kompanijama važi uzrečica – „živjeti brend“. To znači poštovati vrijednosti brenda, vrijednosti kompanije i razvijati ih.

Tako se stvara esencija brenda u smislu oduševljenja kojeg naglašava Jungbrunn. Ako se tim zaposlenika ponaša kao aktivni dio brenda, onda to osjete i gosti. Oduševljenje je u tim relacijama najviši stadij emocija koje se u vrednovanju brenda nalaze u samom vrhu piramide i daju temeljnu razliku i distancu u odnosu na druge. Za to treba zaposlenike i motivirati. Na motivaciju koja vodi zadovoljstvu zaposlenika, ili čak prema njihovom entuzijazmu, prema teoriji1 djeluju intristički faktori kao što su priznanja, napredovanja, odgovornost, osjećaj povezanosti u timu, te ekstristični faktori („higijena“), kao što je plaća, sigurnost i uvjeti rada. Stara je poslovica da po licu konobara ili prodavača vidiš odnos njegovog gazde, ali i kolika mu je plaća...

Slogani i imena hotela Onaj dio koji je vezan primjerice na logo, dizajn, slogan zovemo prošireni identitet (extendent identity), jer to 1

Slogan je kratka informacija kojom se komunicira s publikom o tome što brend predstavlja i to na izazivan i uvjerljiv način. Slogan odaje dušu brenda, pa zato mora biti pamtljiv, kratak, može biti kao imperativ (primjerice nenadmašan Nike – „Just do it“); može biti i superlativ ako je uvjerljiv (BMW – „The ultimate driving mashine“); deskriptivan (Erns&Jung konzultanti: „From tought to finish“); provokativan (Viagra: „Let the dance begin“). Od poznatih hotela uzmimo one koji idu na emocije - „Take me to the Hilton“; „Feel the Hyatt Touch“; Sheraton: „Who’s taking care of you“; Ametyst, Prag „Stay with us, and feel like home…“; Holiday Inn: „We put a smile back on your face“.

Kako izbrati ime hotela?

Doduše, u nazivima susrećemo i prezimena kao što su Kempinski, Hilton, ali oni su stekli svoju reputaciju u prošlosti kao i automobili Mercedes.

Kojih bi se pravila morali držati za nove?

Primjerice za internacionalne bi se morali pridržavati jednostavnosti, lakog izgovora i pamćenja. Dobro je da ime sadrži pozitivne asocijacije. Primjerice Novotel je skraćenica koja dolazi od novelty i hotel, a pretendira na moderan i komforan hotel. Allegro Hotel podsjeća na veselo, a susrećemo ga u Beču, Ljubljani i Rapcu... Imena se mogu vezati i na čuvena mjesta kao što je Westin LA, Metropolitan Hollywood.

Simboli igraju važnu ulogu u prepoznavanju hotela i podsjećanju. Ako je dovoljno ja-

J. Baldoni: Greate Motivation Secrets, McGrow Hill, NY, 2005.

san, privlačan, asocijativan i jednostavan, onda čak ni ime nije u prvom planu jer je prepoznatljiv znak2. Mercedes, VW, Apple, Nike, Firefox… ćete prepoznati po znaku.

Ogledalo uspješnog hotelskog brenda Zadovoljstvo gostiju, ili na višoj razini oduševljenje, rezultira mjerljivom uspjehu brenda. Pritom valja naglasiti da je zadovoljstvo nešto što mora biti, a treba težiti oduševljenju. Ako se reakcije klijenata mjere razinama od 1-10, onda su ocjene od 9-10 najviši stupanj u kojem se izražava oduševljenje. Tim klijentima treba posvetiti najviše pažnje!

Oni koji su nisko i samo mrmljaju, prigovaraju, ako nema pravih osnova, treba ih pustiti, a ne na njima gubiti energiju i vrijeme. Oduševljenima treba posvetiti najviše pažnje zato, jer oni su ti koji šire dobar glas koji je jači od direktnih financijskih ulaganja u promotivne aktivnosti.

Samo zadovoljstvo se kao mjera odnosi na klijentov utisak, percepciju koju stječe tijekom

i nakon boravka, što može biti pozitivno ili negativno. U glavi nastaje slika, imidž, mentalno stanje koje ne korespondira uvijek sa identitetom i tako nastaje diskrapanca koju je dobila naziv „implementation gap“3. Kao što govori i sam naziv – implementacija, identitet se pretvara u imidž izvođenjima u kojima veliku ulogu ima ljudski faktor.

Zadovoljstvo će se izražavati emocionalno putem simpatije, vjernosti, a može se i mjeriti u retenciji gostiju, ponovljenom bukiranju, dolaskom novih potaknutih onima koji šire pozitivan glas. To su elementi koji tvore lojalnost klijenata, koji vjeruju u svoju marku/brend, a ne žele je promijeniti jer odgovara njihovom životnom stilu, navikama, željama.

Prvi korak prema lojalnosti može se ogledati u ponovnom bukiranju. To još uvijek ne znači punu lojalnost, jer ponovo bukiranje može doći i iz drugih pobuda kao što je dogovor s drugima, na prikladnom je putu gostiju, jedini hotel u tom području... To je samo dobra šansa za bukiranje, ali nasuprot toga retencija koja se može mjeriti točno, odražava komponentu namje-

re. Gost se vraća jer to baš želi, tu se osjećao kako mu odgovara i to do najvišeg stupnja – oduševljenja. No, ipak i tu ima ograničenja koja ne odgovaraju spontanoj lojalnosti. Retencija je u dosta slučajeva povezana s drugim benefitima kao što je cijena, specijalne ponude, a često s karticama lojalnosti koje srećemo i u trgovinama, te avio prijevozu. To je tzv. kupljena lojalnost. Retencija može biti i posljedica rutine, ali su takovi klijenti vrlo ranjivi kad im se ukaže druga prilika.

U ove dvije pojave se klijent javlja često u pasivnoj ulazi prihvaćajući date uvjete.

Najviši stupanj lojalnosti je posljedica aktivnog procesa, koji je afirmativan, jer nastaje kao pozitivno stajalište gostiju prema hotelu. To je emocionalno povezivanje koje izaziva želju za boravkom i povratkom.

Uzmemo li u obzir napore koje pojedini hoteli ili lanci ulažu u promocije prema vani, onda lojalnost pridonosi većoj profitabilnosti. U jednom istraživanju došlo se do zaključka da ako se snizi napuštanje klijenata za 5%, to u pojedinim branšama može donijeti porast profita za 85%!4 U tim se

relacijama može naći i hotelska branša.

Lojalnost je rezultanta ponude i izvođenja koja djeluje na psihološkoj razini, na osjećaje, na emociije. To znači da lojalnost, pored drugih faktora (destinacija npr.) djeluje na konkurentsku prednost i u dobroj je korelaciji s ekonomskim elementima kao što je profitabilnost i promet.

Zaključak Brend hotela stvara se na temelju opreme, specifičnih servsa i priredbi, a najviše tome pridonosi ljudski faktor.

Odnos klijenata, gostiju prema hotelu i njihova percepcija u kojoj stvaraju svoju sliku, predstavlja emocionalnu vezu iz koje proizlazi stupanj lojalnosti. Dobra slika daje povod za usmenu predaju, ili prijenos putem interneta u društvenim vezama. Lojalnost je važna jer su i ekonomski učinci pozitivni u pogledu profita i prometa. Zato je investiranje u ljudske resurse neminovno za stvaranje jakog brenda i ekonomsku korisnost.

Korištena literatura 1.

J. Barlow, P. Stewart: Branded Customer Service, The New Compatitive Edge, Berrett-Koehler.San Francisco 2004.

2.

J. Baldoni: Greate Motivation Secrets, McGrow Hill, NY, 2005.

3.

z.Pavlek: Branding, NEP, Zagreb 2008.

4.

A.M. Morrison: Hospitality and Travel Marketing, Albany, NY, 2010.

5.

F.R, Esch: Strategie und Technik der Marketingführung, F. Vahlen, ST München, 2014.

Hodanje po snijegu

2

3 4

U vlastitoj kreaciji tabela za ocjenjivanje novih simbola postavio sam jedno ključno pitanje: „Biste li taj simbol rado nosili na majici?“. Ključno je zato jer se majica sa simbolom nedovoljno prikladnog imidža ne može naturivati.

Prema F.R, Esch: Strategie und Technik der Marketingführung, F. Vahlen, München, 2014.

Prema J. Barlow, P. Stewart: Branded Customer Service, The New Compatitive Edge, Berrett-Koehler.San Francisco 2004. www.suvremena.hr

71

zaštita na radu

Stanje zaštite na radu u djelatnosti trgovine piše|Vitomir Begović

Z

avod za unapređivanje zaštite na radu kao središnja javna ustanova nadležna za praćenje stanja i unapređivanje zaštite na radu na osnovu dostupnih podataka analizira kretanja te potiče poduzimanje odgovarajućih aktivnosti u suradnji s predstavnicima poslodavaca i sindikata, te drugim dionicima. Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrijednosti su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj, a zaštita na radu kao organizirano sustavno djelovanje od posebnog je interesa. Sprječavanje ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti radnika te promicanje zdravlja tijekom cijelog radnog vijeka, od prvog posla nadalje, ključni su čimbenici za očuvanje radne sposobnosti radnika.

U djelatnosti trgovine najčešće povrede su prilikom slaganja robe (previsoke i nesigurne police), podizanja tereta te nepravilnog rukovanja viljuškarima s kojima mora raditi sve veći broj radnika, iako svi nisu osposobljeni za to. Zaštita takvih radnika nije dostatna što se očituje u broju ozljeda na radu koji je u konstantnom porastu već nekoliko godina uzastopno.

Osim zaštite na radu, veliki problem u trgovini predstavljaju i sve učestaliji napadi na prodavače pa je tako zabilježen veliki broj poremećaja u radu izazvanih šokom, strahom, nasiljem, agresijom, prijetnjama i sl.

Stanje zaštite na radu na nacionalnoj razini, u pojedinim djelatnostima kao i na području županija moguće je sagledati na osnovu dostupnih podataka1. Istovremeno pokazatelji upućuju na aktivnosti koje je potrebno poduzimati na poboljšanju i unapređivanju zaštite zdravlja i zaštite na radu. Naravno pri tome je osobito značajno analizirati stanje i na razini pojedinih poslovnih subjekata te planirati odgovarajuće aktivnosti.

po redu djelatnost prema ukupnom broju ozljeda na radu, sa stopom ozljede na radu 9.63% (promatrano na 1000 radnika), dok je najveća stopa ozljede na radu u Prerađivačkoj industriji sa stopom 14.78%. Promatrajući broj ozljeda prema djelatnosti u 2014. godini, najveći broj ozljeda na radu dogodio se u Prerađivačkoj industriji što čini 24,14% (uku-

pno 3.363 ozljede), zatim u Trgovini na veliko i malo s 13,52% (1.883 ozljede), te značajan broj ozljeda dogodio se u Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s 10,4% (1.448 ozljede) (slika 2).

Ukupan broj ozljeda na radu u djelatnosti Trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala od 2011. godine u konstantnom je po-

Slika 1

Stanje zaštite na radu u djelatnosti trgovine U 2014. godini ukupan broj priznatih ozljeda na radu bio je 13.9292 , dok je u 2015. godini priznato 13.784 ozljeda.3 Pokazatelji o kretanju ozljeda na radu u Hrvatskoj u 2015. godini na nacionalnoj razini još su u izradi (slika 1).

Trgovina na veliko i malo u Republici Hrvatskoj druga je

Slika 2

Određeni raspoloživi podaci korišteni su od određenih institucija za 2014. godinu te djelomično za 2015. godinu, a cjeloviti podaci za 2015. godinu bit će dostupni nakon završetka obrade tih institucija 2 Prema podacima HZZZSR za 2014. godinu 3 Prema podacima HZZO za 2015. godinu 1

72

Suvremena trgovina 4(41)

Slika 4

Slika 5 Slika 3

rastu pri čemu je zabilježen i porast ozljeda na radu na mjestu rada (slika 3).

U djelatnosti Trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala najveći broj ozljeda na radu dogodio se u odjeljku Trgovina na veliko i malo i to u uslužnim i trgovačkim zanimanjima sa čak 60% ozljeda od ukupnog broja u toj djelatnosti.

Prema teritorijalnoj rasprostranjenosti najveći broj ozljeda na radu bilježi se u Gradu Zagrebu (35,95%), zatim u Zagrebačkoj županiji (10,57%), Splitsko-dalmatinskoj županiji (9,72%) te u Primorskogoranskoj županiji (7,45%).

Najčešće dijagnoze postavljene prilikom pregleda i ozljeđivanja radnika odnose se na akutne reakcije na stres, otvorene rane prsta(iju) bez oštećenja nokta, otvorene rane ručnog zgloba i šake, te površinske ozljede glave i dr. Zanimljivo je da od ukupnog broja ozljeda na radu u 1.720 slučajeva (91,34%) radnici su bili

osposobljeni za rad na siguran način, te da je 1.370 radnika (72,76%) koristilo osobnu zaštitnu opremu (OZO) prilikom nastanka ozljede na radu (slike 4 i 5).

Promatrajući ozljede prema danu u tjednu najveći broj ozljeda na radu dogodio se petkom (325 ozljede) od ukupno 1883 ozljede, što je 17,26% (slika 6.

Najviše ozljeda na radu u djelatnosti trgovine prema veličini poslodavca dogodilo se kod poslodavaca s 500 i više zaposlenih (888 ozljeda), što je 47,16%. Najviše ozljeda na radu prema vrsti ozljede je površinskih ozljeda (242), te ostalih vrsta iščašenja, uganuća i istegnuća (222) (slika 7).

Slika 6

Slika 7

Prema zanimanju (NKZ – 10) u djelatnosti trgovine najviše su se ozljeđivali prodavači/prodavačice u trgovinama (866 ozljeda), zatim vozači/vozačice teretnih vozila i kamiona (108 ozljeda), te skladišni službenici/skladišne službenice (100 ozljeda) (slika 8).

Slika 8 www.suvremena.hr

73

zaštita na radu cima te isticanjem koristi od upravljanja psihosocijalnim rizicima za radnike i poslodavce, što je ujedno i obveza iz Zakona o zaštiti na radu.

Kampanja EU-OSHA 2016. – 2017. „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ prilika je za promicanje održivog rada i zdravog starenja od samog početka radne aktivnosti pa do završetka radnog vijeka ispunjenjem uvjeta za punu starosnu mirovnu.

Slika 9

Obzirom na predmet, proces rada ili okolnost koja je izazvala ozljedu na radu u djelatnosti trgovine, najviše ozljeda dogodilo se uslijed vertikalnog gibanja (393 ozljede), zatim kontakta s oštrim materijalnim sredstvima (314), te radi psihičkog stresa ili šoka (198 ozljeda) (slika 9).

Zaključno Propusti u provedbi mjera zaštite na radu u djelatnosti trgovine (djelatnost s povećanom opasnosti) ogledaju se u nepridržavanju propisa, osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. Radni postupci moraju biti postavljeni tako da je zdravlje i sigurnost radnika na prvome mjestu, a poslodavac je u svrhu zaštite na radu obvezan osigurati da se mjesta rada redovito održavaju, a utvrđeni nedostaci odmah otklone, te da se sigurnosna oprema i uređaji namijenjeni za sprječavanje ili uklanjanje rizika redovito održavaju i provjeravaju.

74

Suvremena trgovina 4(41)

O tehnologiji i načinu organizacije rada moraju odlučivati stručnjaci koji se bave upravljanjem radnim procesima i dovoljno su educirani za odabir najprimjerenijih alata i tehnologije. Ključne su i mjere prevencije te upravljanja psihosocijalnim rizicima te se njima može upravljati kroz podizanje svijesti i poboljšanje razumijevanja stresa i psihosocijalnih rizika na radnom mjestu, pružanjem smjernica, potpore i praktičnih alata za upravljanje rizi-

Predviđa se da će u brojnim europskim zemljama do 2030. godine, više od 30 posto radne snage činiti radnici između 55 i 64 godine starosti. Starenje radne snage donosi razne izazove za sve koji su uključeni u upravljanje zaštitom na radu.

Dulji radni vijek može dovesti do duljeg izlaganja rizicima. Više radnika imat će kronične zdravstvene probleme i specifične potrebe. Radnici starije dobi mogu biti osjetljiviji na pojedine sigurnosne i zdravstvene opasnosti. Mora se uzeti u obzir povećana učestalost zdravstvenih problema povezanih s radom u određenim sektorima i poslovima s teškim fizičkim i/ili duševnim opterećenjem, fizičkim radom ili neuobičajenim radnim vremenom. Zato je izuzetno važna prevencija invalidnosti, rehabilitacija te povratak na posao.

Cilj ove kao i kampanje koja je u pripremi pod nazivom „STOP ozljedama na radu“ je ost variti sinergijske pozitivne učinke kroz razvoj socijalnog dijaloga, analizu postojećeg stanja, donošenje akcijskih planova i konkretnih mjera, kvalitetnu izradu procjene rizika, planiranje i provedbu preventivnih aktivnosti, učinkovitiju organizaciju i upravljanje zaštitom na radu na mikro razini, a što bi trebalo rezultirati smanjenjem broja ozljeda na radu, izostanaka s rada zbog bolovanja, a time i očuvanjem radne sposobnosti i većom radnom učinkovitošću radnika.

Razvoj kulture prevencije rizika, promicanje boljih radnih uvjeta, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, interes je poslodavaca, radnika i društva u najširem smislu. U provedbi mjera i aktivnosti na području zaštite na radu od osobite je važnosti informiranje, edukacija, suradnja i partnerstvo poslodavaca i predstavnika radnika, odnosno sindikata.

Pravo na zaštitu na radu je osnovno ljudsko pravo, i zato je zadaća svih ključnih čimbenika djelovati na stvaranje stimulativne, sigurne i zdrave radne, ali i životne okoline, u kojoj će radnici biti zadovoljni i produktivni, poslodavci uspješni, konkurentni i odgovorni što su preduvjeti za ostvarivanje gospodarskog rasta i razvoja zemlje, a djelatnost trgovine je svakako jedna od značajnih djelatnosti koja utječe na ostvarivaST nje tih preduvjeta.

www.suvremena.hr

75

odijevanje

KONFEKCIJA PO MJERI

KONFEKCIJA KRAPINA

Ivica Cerovečki

Novi svjetski izazov Konfekcija po mjeri veliki je svjetski izazov i novi modni trend kojeg mogu ostvarivati samo kvalitetne konfekcijske kuće. KOTKA se upustila u tu poslovnu avanturu.

O

dijelo po mjeri za one je muškarce koji žele imati nešto posebno, drugim riječima za individualiste ili osobe s izraženim smislom za kvalitetu. Svejedno, radi li se o svadbi, važnom javnom nastupu ili običnoj svakodnevici, odijelo po mjeri uvijek ostavlja pravi utisak. Pravi znalci uvijek će po-

76

Suvremena trgovina 4(41)

zornost obratiti na individualizirane pojedinosti, velikim dijelom sitnice, koje svako odijelo po mjeri čine unikatnim.

Tri su glavna razloga zbog kojih treba imati odijelo po mjeri u ormaru svakog pojedinca koji drži do sebe ili svoje profesije.

piše|Ante Gavranović

• Prvi se odnosi na činjenicu da odijelo po mjeri, u odnosu na klasičnu konfekciju, odlikuje vrlo kvalitetna ručna obrada i visoka kvaliteta sukna što ga čini posebno živahnim. Tu se ne može dogoditi da su ramena preširoka, rukavi prekratki ili da se odabere pogrešna boja. To su oni problemi s ko-

jima se potrošač najčešće susreće kad kupuje odijelo sa „štange“.

• Odijelo po mjeri ima perfektnu formu, prilagođenu tijelu pojedinca, pa samim time djeluje udobno, bez obzira na sam izgled korisnika.

• Kad je riječ o odijelu po mjeri uvijek mislimo na UNIKAT. Zašto? Pa korisnik sam odabire sukno, dugmad, unutarnju podstavu. Ustvari, sve detalje odabire sam i time se njegovo odijelo bitno razlikuje od klasičnih konfekcijskih odijela.

U tu zahtjevnu avanturu upustila se konfekcija KOTKA s programom ŠIVANJE PO MJERI. Na nedavnom otvorenju novouređene prodavaonice u Krapini okupio se veći broj uzvanika i poslovnih suradnika i tom je prigodom dio menadžmenta Kotke predstavio taj program.

Program je na oko jednostavan: učiniti odijelo zanimljivim, posebnim i na odredeni način unikatnim sastavim dijelom osvješćenoga muškarca. To je i cilj dodatnog usavršavanja i doškolavanja, kojeg je za svoje stručne djelatnike, majstore - krojače organizirala Kotka d.d. Krapina. U tome im je pomogao vrsni njemački krojač i modelist za šivanje po mjeri, Josef Moser, iz najbolje robne kuće Lodenfrey iz Münchena.

Kruno Cerovečki i Anita Pavić

Ivica Cerovečki i Josef Moser

”Kotkinom timu krojača sada predstoji samostalan rad i stjecanje osobnih iskustava, jer svaki dobar majstor-krojač ima svoj način rada i ophođenja.

Kad je o ophođenju riječ, o tome će im se više govoriti pri slijedećem susretu, najavljuje Josef Moser i dodaje Komunikacija s kupcima ” mora biti dobra, krojači svoju osobnost moraju prenijeti na ljude“ — pojašnjava Moser i navodi zanimljivost iz svojeg bogatog iskustva.

Zadatak je krojača informirati kupca, upoznati ” ga s mogućnostima, koje omogućava tkanina, nenametljivo sugerirati koja tkanina pristaje uz koji futer, preuzeti inicijativu, učiniti odijelo zanimljivim i interesantnim, posebnim i na odredeni način unikatnim“ — navodi ovaj vrsni majstor-krojač, a u šali dodaje — vidjeti što i žena hoće“. ”

Uzimanje mjere

www.suvremena.hr

77

odijevanje

Dio uzvanika i menadžmenta

ŠIVANJE PO MJERI 1. KORAK Kupac se interesira za izradu perfektnog odijela (šivanje po mjeri) 2. KORAK Informacije kupcu kako se odvija proces narudžbe šivanja odijela po mjeri, kao i dobivanje informacija od kupca kakvo odijelo zapravo treba, odnosno želi (prema tim informacijama savjetuje mu se izbor štofa) 3. KORAK Razrada naloga za šivanje po mjeri: a) lzbor štofa (najvažnije je dati informaciju o utjecaju cijene štofa na konačnu cijenu odijela) b) Personaliziranje - različite opcije npr. izbor futera, gumba za kant i rukave, eventualno stavljanje monograma, itd. c) Izabrati model i veličinu za: SAKO: slim, regular, ležerno, jednoredno ili dvoredno, polupodstavljeni, fazona, šlicevi, džepovi, itd.

HLAČE: „bequem“ ili klasične, uže i moderne, sa šlingicama ili tregerima, itd. d) UZIMANJE MJERA - kao i razgovor u kojem modelu se osjeća udobno (sako, hlače, prsluk) — to traje cca 30 minuta 4. KORAK Vrijeme izrade odijela po mjeri: proba odijela slijedi za cca 7 - 10 dana, eventualno potrebne korekcije obavljaju se u najkraćem mogućem roku 5. KORAK Svako odijelo šivano po mjeri je UNIKATNO ODIJELO — izrađeno prema individualnoj želji i zahtjevu kupca

78

Suvremena trgovina 4(41)

„Anita Pavić, Stjepan Peček i Mirko Hršak nakon prvih poduka koje smo zajedno prošli ovdje u Kotki d.d., zavidno su napredovali. Zapravo, pri ovom našem drugom ciklusu obrazovanja učenici su postali majstori, a ja sam više bio mentor, koji bi im pridodao još koju sugestiju pri uzimanju mjera što je posebno osjetljiv dio postupka u šivanju po mjeri“ - ističe Josef Moser. „U ovom drugom mom posjetu KOTKI radili smo na finesama programa. Od petnaestak zainteresiranih uzeli smo mjere i zajedno s njima analizirali izbor štofova te potreban materijal, od kojih će im biti sašivena odijela. Sada su majstori, nakon prvih iskustava, više radili na intuiciju, a manje školski, zapravo više se razmišljalo... radile su se finese procesa, jer nije samo važno izmjeriti čovjeka, već treba vidjeti kako će to odijelo njemu pristajati“ — objašnjava Moser.

Modeli šivanja po mjeri u Kotki d.d. rade se u šest klasičnih i dva specijalna modela, a kupci mogu sami izabrati tkanine od najpoznatijih talijanskih proizvodača, kao što su: Loro Piana, Ermenegildo Zegan, Zignone, Vitale Barberis... koji proizvode i za najveće svjetske modne kuće.

U izradi ovih tkanina uglavnom se koristi najkvalitetnija vuna, koja se može kombinirati uz svilu, pamuk, te zimi uz kašmir. Ovaj osnovni materijal ima svojstva u kojima koža diše te se nećete znojiti. Tako sašivena odijela lako su nosiva, praktična i elegantna za razne prigode i prilike, ne gužvaju se i lako se održavaju. „Danas smo imali prilike iskusiti tajne personalizma. Muškarci su različite gra-

đe i treba izabrati ono što će im pristajati — tkanine, futer, dugmad... O majstoru-krojaču, koji uzima mjeru i upoznat je s građom osobe, ovisi i kasnija dorada do savršenstva svakog detalja na sakou i hlačama, što šivanje po mjeri razlikuje od konfekcijskog“ — objašnjava Anita Pavić. Mnogi se ne uklapaju u konfekcijske veličine i zato je poželjno imati svog majstora-krojača, koji može odrediti linije tijela, uzeti ispravne mjere — anatomski i skrojiti savršeno odijelo.

Jasno, tu je od velike važnosti ponuda konfekcionera po mjeri, jer ipak on daje ton čitavoj priči i korisnik-potrošač se može kretati samo u okvirima onoga što stoji u ponudi. Važan je odnos prema potencijalnom potrošaču, jer on traži individualnu obradu svojih želja. Usklađivane tih želja i stvarnih mogućnosti predstavlja upravo tu dodatnu dimenziju. Pritom je važna spoznaja da je odijelo po mjeri umjetnost sama za sebe i taj „feeling“ valja prenijeti i kupcu.

Dio procesa „Šivanja po mjeri“

Kvaliteta obrade odijela ne mora biti vidljiva na prvi pogled.

Recimo, visokokvalitetna odijela imaju posebnu podstavu od pamuka i roshara koja osigurava da odijelo „diše“, ima odgovarajući manevarski prostor i dodatno se prilagođava građi tijela.

Ručna obrada olakšava „disanje“ i odijelo dulje zadržava svoju formu. Nat na reveru ranije je stabilizirao unutarnju podstavu. Danas više nema tu funkciju, ali je indicija za kvalitetan majstorski rad. Recimo, otvori za dugmad na rukavima moraju zaista biti otvoreni, a ne samo ušiveni.

Kod odabira boja važna je sugestija konfekcionera po mjeri, pri čemu valja podržavati generalne trendove. Ove sezone se, na primjer, puno traži siva i plava boja. Općenito, svjetije boje djeST luju posebno dobro kod visoko kvalitetnih sukana.

Otvorenje novouređene prodavaonice u Krapini

www.suvremena.hr

79

KOTK

KONFEKCIJA KRAPINA

Drugo ime za vrhuns

• Svakodnevna briga za uredan i profinjen izgled suvremen

• Visoka udobnost nošenja, odlično pristajanje, prirodni kv osnovna su obilježja KOTKA odijela • Prepoznatljivost je posebna odlika

KOTKA stoga poručuje: Budi poseban, bu

KA

sko muško odijelo

nog muškarca uključuje pažljiv odabir kvalitetnog odijela

valitetni materijali, postojanost te jednostavno održavanje

udi svoj, budi zapažen, budi MOJ!

ZAGREB D.T.R., Ilica 25 MODIANA, City Center one West, Jankomir 33 MODIANA, Vukovarska 269b NAMA, Ilica d.d. u stečaju NAMA Kvatrić d.d. u stečaju, Kvaternikov trg TEKSTILPROMET, Dubrava 45 TEKSTILPROMET, Frane Petrića 7 TEKSTILPROMET, Meštrovićev trg 1J VELIKA GORICA MODIANA, Slavka Kolara 2 KRAPINA KOTKA, prodavaonica br. 1, Krambergerova 2 PULA RT - STIL, Flanatička 3 VESNA – STIL d.o.o., Sergejevaca 35 SOLIN MODIANA, Matoševa 10 ÐAKOVO MODIANA, Vladimira Nazora 6 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Porta Nova, Svilajska 31a TEKSTIKPROMET, Trg slobode 3 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, trg sv. Stošije 3 MODIANA, Ul. Bleiburških žrtava 17 SPLIT Butique Mister Mot, Domovinskog rata 39 ŠIBENIK M – club, Trg kralja Držislava 4

MOS - HOK

Hrvatski obrtnici na 49. Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju Na 49. Međunarodnom obrtničkom sajmu (MOS) u Celju, svoje proizvode predstavilo je i 26 hrvatskih obrtnika, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke komore.

Na otvorenju izlagača kazao je kako HOK potiče svoje članove da izlaze na sajmove, posebice one koji imaju proizvod i uslugu s kojom mogu osvojiti zahtjevno europsko tržište. „Ovdje su izlagači koji imaju proizvod za Europu i za njih je ovo velika prilika“, kazao je Ranogajec te dodao kako naši obrtnici žele izaći na nova tržišta, predstaviti svoje proizvode, ali i vidjeti što radi konkurencija. Ranogajec je uvjeren da hrvatski obrtnici na sajmu u Celju ostvaruju puno dobrih kontakata i dogovaraju nove poslove.

Uzvanici na hrvatskom štandu

N

a otvorenju se prisutnima obratio predsjednik slovenske vlade dr. Miro Cerar. „To je naš zajednički uspjeh. To si moramo napokon početi priznavati. I moramo konačno reči, da možemo. Istina je, da smo kritični, polemični i da se ne smijemo samo žaliti. Slovenija može“, optimističan je bio Cerar. Izlagače sajma je pozvao, da gledaju naprijed, da ne zaborave na mlade kao ni na starije.

Kako je ocjijenio, žurno trebaju razvoj i modernizaciju što si je zadao u zadatak zajedno s ministrima. „Kao premier moram gledati na sve segmente društva, sve treba uskladiti i nitko ne može napredovati sam ili na na račun drugih.

Svi smo mi dio tog velikoga organizma, pa ne smijemo ni na koga u tom procesu zaboraviti“, dodao je.

82

Suvremena trgovina 4(41)

21. je to bio nastup hrvatskih obrtnika na sajmu u Celju, a od 26 izlagača njih troje nastupali su po prvi put. HOK uz organizaciju nastupa i praćenje obrtnika na sajmu u Celju, sufinancira nastup svojih članova s 30 posto troškova standardno uređenog izložbenog prostora. Sajam je posjetio i tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat koji je kazao kako je on interesantan za hrvatske obrtnike i poduzetnike te kako je to mjesto na kojem se stječu novi poslovni kontakti. Rekao je i kako je na sastanku sa slovenskim ministrom za gospodarski razvoj i tehnologiju Zdravkom Počivalšekom dogovorio partnerski odnos u kojem će se sljedeće godine prvi puta kao zemlja partner pojaviti Hrvatska.

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, tijekom obilaska izložbe i hrvatskih

Hrvatski su se obrtnici u Celju predstavili na 36 četvornih metara izložbenog prostora, a u suradnji s Obrtničkom komorom Krapinsko-zagorske županije na sajmu se prezentirao i katalog tradicijskih i umjetničkih obrta Krapinsko-zagorske županije te uzorci proizvoda 15 tradicijskih obrta. Također su se predstavila i dva nova kataloga metaloprerađivača i građevinskog sektora, kao i baze poslovnih kontakata HOK-a na CD-u- „Poslovne informacije 2016“.

U suradnji s Obrtno-podjetniškom zbornicom Slovenije, u okviru popratnih događanja MOS-a, održali su se i poslovni razgovori poduzetnika iz država članica EU i država jugoistočne Europe, na kojima su u organizaciji HOK-a sudjelovali i hrvatski obrtnici i poduzetnici. Poslovni razgovori bili su namijenjeni obrtnicima i poduzetnicima iz proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, obrade metala, prerade plastičnih masa, prerade drva, građevinarstva i elektro-industrije. Na ovogodišnjem MOS-u predstavilo se više od ST 1.500 izlagača iz 36 zemalja.

Otvaranje novog specijaliziranog shopa Betty Barclay u zagrebačkoj Ilici 13 obilježila je poznata glumica Mirna Medaković Stepinac zaštitno lice ove nove modne adrese.

Moderne, a ujedno i elegantne linije nove kolekcije jesen/zima 2016 savršeno pristaju i ocrtavaju Mirnin karakter i životni stil pa tako uzajamna suradnja ne predstavlja ništa drugo već prirodan slijed.

Betty Barclay nova shopping adresa u srcu Zagreba T

ekstilpromet, vodeći distributer tekstilom u regiji, na hrvatsko tržište donosi još jedno poznato modno ime zaokružujući tako svoj portfelj brandova na više od 20 modnih marki.

U suradnji s poznatim njemačkim proizvođačem odjeće i modnih dodataka za žene otvorio je novi specijalizirani Betty Barclay shop u Hrvatskoj.

Betty Barclay FASHION GROUP predstavlja izvrsnost u modi, visoke standarde, duh vremena i sofisticiranost, a možete ga pronaći u više od 60 zemalja diljem svijeta.

Kao jedna od vodećih tvrtki u ženskom modnom svijetu, nudi suvremene kolekcije za moderne žene s podlinijama Vera Mont i Cartoon, te u Zagrebu dostupnim Betty Barclay i Gil Bret kojima uspjeva prenijeti način i stil života s kojim se lako poistovjetiti.

Zalaže se za kombiniranje modernog dizajna i suvremenih trendova uz maksimalnu udobnost i trajnost, tako da se žene u odjeći osjećaju udobno i lijepo odjevene za svaku prigodu, vješto kombinira-

84

Suvremena trgovina 4(41)

jući odjeću za posao i slobodno vrijeme.

Brand predstavlja duh vremena i načina života modernih žena koje uživaju u modi i ženstvenosti. Tumačenje svjetskih modnih trendova u modernom dizajnu, to je Betty Barclay moda.

Betty Barclay modni noviteti dostupni su u reprezentativnom i ekskluzivnom shopu koji se prostire na više od 100 m2 prodajnog prostora predstavljajući tako novo savršeno mjesto za sve ljubitelje odjeće i modnih dodataka u samom centru metropole. Uskoro ga se može očekivati i u drugim većim gradovima Hrvatske na raST dost i ostalih modnih sljedbenica.

sajmovi

JADRANSKI SAJAM UČESNIK POSLOVNOG FORUMA CRNA GORA ‡ JORDAN Privredna komora Crne Gore (PKCG), Privredna komora Jordana (PKJ) kao i Jordansko – evropska poslovna asocijacija (JEBA) organizirali su Poslovni forum privrednika dvije zemlje u Podgorici. Forum je održan 25. srpnja 2016. godine u prostorijama Privredne komore Crne Gore.

VAŠ PARTNER

USPJEŠNOG POSLOVANJA

IZVOZ - UVOZ

POSREDOVANJE

P

rivrednicima su prezentirane informacije o crnogorskom i jordanskom poslovnom ambijentu, poslije čega su uslijedili mnogobrojni B2B susreti u kojima su predstavnici kompanija ostvarili direktne poslovne kontakte.

Među predstavnicima renomiranih crnogorskih kompanija, na forumu su svoje učešće uzeli i predstavnici Jadranskog sajma BudRajko Bujković va. U intenzivnim bilateralnim sastancima stekao se utisak da postoji veliki interes članova jordanske delegacije za suradnjom sa Crnom Gorom kao i za pronalaženje poslovnih partnera među domaćim gospodarstvenicima.

Prema podacima MONSTAT-a, u periodu 2014. – svibanj 2016. ukupna robna razmjena Crne Gore i Jordana iznosila je svega 220.715 eura što ST ostavlja mogućnost za višestruko povećanje.

3 4 . N AU T I C S H OW SAJAM NAUTIKE I OPREME ZA SPORT, KAMPING I REKREACIJU

B u d va , 1 1 - 1 5 . 0 5 . 2 01 6 .

Jadranski sajam najavljuje

34. NAUTIC SHOW Sajam nautike, opreme za sport, kamping i rekreaciju od 11. do 15. maja 2016. godine na Jadranskom sajmu u Budvi.

MARKETING

OBRATITE SE S POVJERENJEM

Poslovna delegacija iz Jordana svoju posjetu Crnoj Gori nastavila je obilaskom crnogorskih kompanija i lokaliteta na kojima se planiraju različite greenfield investicije. Najavljena je uzvratna posjeta crnogorskih privrednika Jordanu kako bi se intenzivirala suradnja, budući da je ona prema statističkim podacima do sada bila na zanemarivo niskoj razini.

KUPNJA - PRODAJA

SAVJETOVANJA

Nekoliko kompanija iz oblasti građevinske industrije, obnovljivih izvora energije, IT tehnologija i proizvodnje hrane iskazalo je poseban interes da učini korak dalje u promociji svog posla. S tim u svezi, u Budvi, na narednim međunarodnim sajamskim manifestacijama u organizaciji Jadranskog sajma, možemo očekivati izlagačke nastupe jordanskih privrednika.

Izložba koja afirmacijom različitih segmenata nautičke industrije u kontinuitetu podstiče i podržava razvoj nautičkog turizma, na pragu turističke sezone posjetiocima u poslovnom ambijentu predstavlja ponudu prilagođenu potrebama i specifičnostima nautičkog i turističkog tržišta – od interesantnih projekata male brodogradnje u regionu, preko brodskih i vanbrodskih motora, radnih i plovila za sport i razonodu pa sve do zastupnika prestižnih svjetskih brendova motornih brodova i jedrilica koji su nosioci novih tehnologija brodogradnje, ali i inovacija na polju ostalih segmenata nautičkog biznisa.

Nezaobilazan dio manifestacije su oprema za plovila i sportove na vodi, transport i remont, ribolovna i kamp oprema,čarter kompanije i finansijske usluge. Institucije, školske ustanove, udruženja, te specijalizovani mediji i portali su učesnici i partneri Sajma sa kojima po tradiciji pripremamo zanimljive programske aktivnosti, u skladu sa Vašim promotivnim potrebama i vodećim trendovima industrije. U programskom dijelu omogućavamo učešće i izlagačima, kako bi na zaokružen način predstavili svoju ponudu i poslovne aktivnosti tokom manifestacije.

Unaprijedite prodajne rezultate, ostvarite direktan kontakt sa potencijalnim kupcima i poslovnim partnerima u dinamičnom poslovnom ambijentu, na samom početku nove nautičke sezone na obali Jadrana. Za učesnike smo obezbijedili značajne popuste, dizajnirane da podrže prodajne

Manje soli, a isti okus

Proizvodi PIK Vrbovca od sada sadrže 25% manje soli Manje soli više je za naše zdravlje

P

repoznajući potrebe potrošača za zdravijim, a jednako kvalitetnim i ukusnim proizvodima, PIK Vrbovec otišao je korak dalje te potvrdio da je inovativna kompanija koja prati trendove i prilagođava se tržištu. Vodeći se smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, ali i slijedeći strategiju Republike Hrvatske o smanjenju prekomjernog unosa kuhinjske soli, PIK Vrbovec prvi je u Hrvatskoj predstavio mesne proizvode sa smanjenim udjelom soli. Tako proizvodi pod brendom PIK od sada sadrže 25% manje soli, a istog su prepoznatljivog okusa i vrhunske kvalitete.

Zašto smanjiti unos soli?

Hrvatski građani u prosjeku dnevno unesu 11,6 grama kuhinjske soli, a što je dvostruko više od preporučenog dnevnog unosa koji iznosi 5-6 grama. Unatoč tome, većina građana smatra da ne jede preslanu hranu, a brojna istraživanja potvrđu-

86

Suvremena trgovina 4(41)

ju kako je jedan od glavnih razloga - nedovoljna educiranost i svjesnost o štetnim učincima prekomjernog unosa kuhinjske soli.

Jeste li znali?

• Prekomjeran unos soli u organizam vrlo je često razlog uzroka dijabetesa, pretilosti, srčanih, bubrežnih i plućnih bolesti.

• Smanjenje unosa soli na preporučenu dnevnu dozu pomaže u smanjenju krvnog tlaka i rizika od kadriovaskularnih bolesti, te moždanog i srčanog udara.

• Ukoliko bi se potrošnja soli smanjila na preporučene količine, globalne procjene govore da bi se moglo spasiti preko 2,5 milijuna života godišnje.

Kako smanjiti prekomjeran unos soli?

Najveću količinu soli u organizam unosimo nesvjesno kroz hranu, a uz nekoliko jednostavnih trikova moguće je ograničiti prekomjeran unos soli: • Kod pripreme jela veliku žlicu za dodavanje soli zamijenite manjom.

• Maknite soljenku sa stola.

• Poigrajte se začinima koji će nadomjestiti sol te uobičajena jela učiniti drugačijima, no prije svega zdravijima.

• Čitajte deklaracije i birajte proizvode s manjim udjelom soli.

Cijeli asortiman mesnih prerađevina pod brendom PIK od sada sadrži 25% manje soli u odnosu na proizvode prije smanjenja. Redukcija soli nadogradnja je PIKovog projekta MANJE JE VIŠE koji tržištu jamči proizvode bez pojačivača okusa, bez umjetnih bojila, bez glutena i bez soje, a od sada i sa smanjenim udjelom soli. Ako ST želite znati što jedete, birajte PIK!

POSLOVNI POKLONI I PROMO ARTIKLI

www.galko.com

GALKO

GALKO

VAŠ LOGO

GALKO

G

AL

KO Stari most u Rastokama, vodeničkom naselju nedaleko grada Slunja. Foto: Slavko Bionda The old bridge in a waterwheel village Rastoke near the town called Slunj. Photo: Slavko Bionda

PROSINAC DECEMBER 2016 VELJAČA FEBRUARY 2017

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

GALK O

IzdavaË je nositelj prava industrijskog obliËja D20020179

Posjetite GALKO showrooms: Braće Radića 43 42231 Mali Bukovec TEL: +385 (0)42 379 440 galko@galko.com

Radnička cesta 55 10000 Zagreb TEL: +385 (0)1 2014 615 galkozg@galko.com

2017

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 NOVA GODINA

SVETA TRI KRALJA

1 SIJEČANJ JANUARY

PRAVOSLAVNI BOŽIĆ

hp

Digitalizirajte svoje poslovanje i uštedite

Usluge Hrvatske pošte za jednostavnije poslovanje Predstavljamo dvije digitalne usluge Hrvatske pošte koje mogu značajno olakšati vaše poslovanje.

Elektronička prijamna knjiga Elektronička prijamna knjiga (e-PK) sustav je koji omogućuje predaju prijamnih knjiga s podatcima o pošiljkama u elektroničkom obliku. Uz pomoć intuitivnoga korisničkog internetskog sučelja vaše će prijamne knjige u nekoliko koraka biti odaslane prema određenome poštanskom uredu i ondje „čekati“ na dopremu vaših pošiljaka.

Kao dodana vrijednost našim uslugama, sustav e-PK za vas je potpuno besplatan, a za njegovo korištenje treba vam samo internetski preglednik. Sustav e-PK omogućuje vam brže i kvalitetnije korištenje poštanskih usluga te vam nudi optimizaciju procesa predaje pošiljaka.

- istodobni rad na unosu pošiljaka na više radnih mjesta - izbjegavanje ručnog ispisivanja prijamnih knjiga - brzinu protoka informacija - dobivanje kontinuirane povratne informacije o statusima predanih pošiljaka u unutarnjem i međunarodnom prometu - skraćenje roka traženja i potraživanja pošiljaka - čuvanje i pohranjivanje podataka o pošiljkama (PK) u elektroničkom obliku - uštedu papira i zaštitu okoliša - pripremu podataka o pošiljkama i u vlastitom sustavu  datoteke kreirane iz vašega poslovnog sustava možete prema zadanim standardima predati u sustav e-PK (u tekstualnom obliku) ili u formatu XML - B2B korisnici – izravno povezivanje vašeg sustava sa sustavom Hrvatske pošte uz automatiziranu razmjenu svih podataka o pošiljkama te povratne informacije o statusima svih poslanih pošiljaka.

Koristi koje vam donosi sustav e-PK: - znatne uštede u vremenu pripreme pošiljaka za predaju u poštanskom uredu - sveukupno smanjenje troškova - kontrolu i mogućnost korekcije pri unosu podataka

88

Suvremena trgovina 4(41)

ePošta radi za vas Trošite mnogo novca na ispis i dostavu računa, obavijesti i promotivnih materijala svojim korisnicima? Želite uštedjeti i pojednostavniti svoje poslovanje? Servis ePošta Hrvatske pošte može vas elek-

tronički povezati sa svojih 125.000 korisnika. Korisnici servisa ePošta servisom primaju račune i ostale dokumente u elektroničkom obliku i usto mogu plaćati račune kreditnim i debitnim karticama bez obzira na to jesu li ih primili servisom ePošta ili na kućnu adresu.

Elektronička i fizička distribucija dokumenata u jednom koraku Jedna od najvećih prednosti servisa ePošta za pravne osobe je bezbrižno postupanje s mjesečnim računima koje ispostavljaju korisnicima. Dovoljno je podatke za račune ili bilo koje druge dokumente prenijeti u servis ePošta, a Hrvatska pošta dostavlja korisnicima servisa dokumente u elektroničkom obliku, dok ih ostalima uručuje prethodno ispisane i kuvertirane u fizičkom obliku na kućne adrese. Iako je usluge elektroničke distribucije, ispisa, kuvertiranja i fizičke distribucije moguće odvojiti te koristiti samo jednu ili dvije usluge, najjednostavnije je objediniti sve tri usluge i prepustiti Hrvatskoj pošti brigu o računima.

Znatne su i uštede koje servis ePošta donosi poslovnim korisnicima. Smanjuju se troškovi manipulacije i tiskanja računa, troškovi omotnica, tonera, skladištenja, djelatnika, a sve to uz cijenu slanja dokumenata nižu nego u fizičkom svijetu.

Korištenjem digitalnih usluga Hrvatske pošte posvetite se vlastitom poslu, a svoje pošiljke prepustite nama.

Prikaz udžbenika

Zaštita potrošača i poslovno upravljanje

pripremio|prof. dr. sc. Nikola Knego

Autor: doc. dr. sc. Dario Dunković

sheme za održivo ekološko upravljanje i sigurnost proizvoda, održivu potrošnju i upravljanje održivom maloprodajom.

Opis udžbenika

Politika zaštite potrošača na nacionalnoj razini naslov je osmog poglavlja, str. 169 – 180.

Obrađen je institucionalni i regulatorni okvir zaštite potrošača u Hrvatskoj te sadržaj Zakona o zaštiti potrošača.

Doc dr. sc. Dario Dunković je autor sveučilišnog udžbenika Zaštita potrošača i poslovno upravljanje (ISBN-13 978-953-346-030-7) koji je tiskan u Zagrebu, 2016. godine, a čiji je nakladnik Ekonomski fakultet-Zagreb. Recenzenti rukopisa su: prof. dr. sc. Nikola Knego, Ekonomski fakultet-Zagreb, prof. dr. sc. Stipe Lovreta, Ekonomski fakultet u Beogradu i prof. dr. sc. Hana Horak, Ekonomski fakultet-Zagreb. Knjigu je tiskala Sveučilišna tiskara u Zagrebu.

Udžbenik se sastoji od osam poglavlja od kojih je svako poglavlje razrađeno na dvije do osam podtema. Prvi dio udžbenika je naslovljen Polazište zaštite potrošača u društvu i gospodarstvu, str. 1-22, s četiri podteme (odnos proizvođača i trgovaca prema potrošaču, poimanje potrošačke politike, strategije vođenja potrošačke politike, učinak potrošačkog konzumerizma).

Bihevioralna ekonomika u potrošačkoj politici naslov je drugog poglavlja, str. 23 – 42, a strukturirano je od četiri podteme ( razvitak bihevioralne ekonomike, model ponašanja potrošača, ponašanje potrošača u kontekstu potrošačke politike, poticanje na odluku – nudging).

Naslov trećeg poglavlja je Razvoj i dostignuća potrošačke politike u Europi, str. 43 – 70.

Naslovljena problematika je cjelovito obrađena kroz pet podtema ( temeljna prava potrošača, dostignuća potrošačke politike u Europskoj uniji, razvoj i analiza nacionalnog okvira za zaštitu potrošača, mehanizam rješavanja potrošačkih sporova izvan suda, udruživanje potrošača).

Strategije i marketinški menadžment u uvjetima širenja prava potrošača je naslov četvrtog poglavlja, str. 71 – 102. Osam podtema ( utjecaj potrošačke politike na operacije trgovca i operatera, marketinška strategija trgovca i interes potrošača, utjecaj transparentnosti cijena na odluke potrošača, nepoštena poslovna praksa trgovca, upravljanje pritužbama potrošača, garancija usluge, postizanje društvene odgovornosti trgovca i etičnost marketinga i etični potrošač).

Naslov petog poglavlja je Pružanje javnih usluga u osjetljivim područjima za zaštitu potrošača, str. 103 – 124. Poglavlje je strukturirano od šest podtema: svojstva i kvaliteta usluge, upravljanje osjetljivim procesima u on-line prodaji, položaj potrošača na tržištu financijskih usluga, zaštita potrošača na tržištu telekomunikacijskih usluga, zaštita potrošača kod komunalnih usluga i usluge prijevoza u okvirima zaštite potrošača.

Pokazatelji funkcioniranja i djelotvornosti zaštite potrošača je naslov šestog poglavlja, str.

125 – 146. Ovo poglavlje čine tri podteme: performanse tržišta i politike zaštite potrošača, istraživanje stavova maloprodavača o poštivanju prava potrošača i nadzor sigurnosti proizvoda na unutarnjem tržištu.

Sedmo poglavlje je Održiva potrošnja i povezanost zaštite potrošača i zaštite okoliša, str.

147 – 169. Autor u ovom poglavlju obrađuje:

90

Suvremena trgovina 4(41)

Istraživanoj problematici zaštite potrošača i poslovnom upravljanju prethodi Predgovor u kom autor obrazlaže komu je djelo namijenjeno i koji su mu ključni ciljevi. Naslovna problematika je obrađena na 186 stranica teksta. U udžbeniku je: 15 tablica, 23 grafikona i 22 slike. Udžbenik se temelji na 148 izvora literature navedenih u bibliografiji s dominantnim udjelom inozemnih izvora. U udžbeniku je 326 referenci. Na kraju djela je: bibliografija, popis tablica, grafikona i slika te kazalo pojmova. Nakon svakog poglavlja su pitanja za provjeru stečenog znanja.

Mišljenje o udžbeniku Udžbenik Zaštita potrošača i poslovno upravljanje u potpunosti odgovara kolegiju Zaštita potrošača koji se izvodi kao izborni kolegij na sveučilišnom diplomskom studiju smjera Trgovina na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Udžbenik je metodički prilagođen navedenom kolegiju. Obrađeni sadržaj je u potpunom suglasju s nastavnim programom kolegija koji ima za cilj obraditi položaj potrošača s motrišta poslovnog upravljanja u uvjetima tržišne regulacije.

Cilj kolegija je upoznati studente s kompleksnom i aktualnom problematikom zaštite potrošača čemu u potpunosti doprinosi ovaj rukopis. U udžbeniku su na cjelovit, konzistentan, razumljiv i metodološki ispravan način obrađene teorijske i aktualne praktične teme iz područja zaštite potrošača. Udžbenik doprinosi razumijevanju upravljanja marketingom trgovca u uvjetima sve složenije i strože regulacije i širenja prava potrošača. Ovo djelo omogućava da se studenti, kao njegovi korisnici, upoznaju s dostignućima, funkcioniranjem i performansama politike odnosa prema potrošačima u zemljama Europske unije te ulogom i važnošću zaštite potrošača za gospodarski rast zemlje i život u globaliziranom i digitaliziranom svijetu.

Jasnoća teksta i ključnih pojmova olakšava studentima savladavanje problematike zaštite potrošača, a pitanja za vlastitu provjeru znanja, nakon svakoga poglavlja omogućavaju im provjeru usvojenoga.

Autor je pripremu i obradu sadržaja temeljio na 148 izvora aktualne literature koja tretira različite aspekte zaštite potrošača. Lako se može zapaziti da su dominantno zastupljeni inozemni izvori literature. Širok je horizont zaštite potrošača i autor s pravom ističe da se unutar toga horizonta mogu smjestiti gotovo sve djelatnosti, ali da trgovina i maloprodaja predstavljaju središnje područje tržišne regulacije jer se potrošači svakodnevno informiraju, donose odluke i kupuju proizvode i usluge. Najveći broj izvora korištene literature je u funkciji istraživačkog napora autora da istraži i obradi zaštitu potrošača i njezine implikacije na poslovno upravljanje unutar veoma značajnog segmen-

ta svakoga gospodarstva kakav je trgovina te implikacije različitih aspekata zaštite potrošača na trgovinski menadžment.

Popis literature je veoma obiman i aktualan jer sadrži najnovije izvore kakvi su članci, knjige i studije koje istražuju i obrađuju različite aspekte zaštite potrošača u uvjetima tržišne regulacije. Ovo djelo je u velikom stupnju izvorni rad kojega je teško uspoređivati s drugim djelima koja istražuju problematiku zaštite potrošača, u pravilu s pravnog aspekta njihove zaštite. U ovom udžbeniku predmet su autorova interesa glavna i neka posebna gledišta zaštite potrošača. Istražen je položaj potrošača paralelno sa zahtjevima koji se postavljaju pred menadžment trgovačkih poduzeća i operatera s ciljem smanjenja poslovnog rizika. Autor je pošao od uloge potrošačke politike i utjecaja konzumerizma na gospodarstvo i društvo. Razmotrio je bihevioralnu ekonomiku i ponašanje potrošača kao ključne discipline u oblikovanju profila potrošača. Istražio je i obradio razvoj i dostignuća potrošačke politike u Europi. Poznavanje svega navedenoga olakšava oblikovanje marketinške strategije trgovca uzimajući u obzir ograničenja koja se smatraju nepoštenom poslovnom praksom. Istaknuo je osjetljiva područja zaštite potrošača na kojima interesi potrošača nisu podjednako zaštićeni na svim tržištima, odnosno podjednako na svakom segmentu jedinstvenog tržišta Europske unije. Izraziti primjeri toga su online maloprodaja, pružanje financijskih usluga te nekih novih oblika poslovanja koji remete ustaljena, tradicionalna, viđenja locirana na fragmentima jedinstvenog EU tržišta kakvi su tržišta konkretnih zemalja EU članica.

Rad je terminološki korektno interpretiran te su sve mjerne jedinice, u mjeri koliko se spominju, usklađene s postojećim propisima i praksom.

Sadržaj ovog sveučilišnog udžbenika, redoslijed poglavlja i podtema u poglavljima je jasan, pregledan, logičan i konzistentan.

Osim što primarno služi studentskoj populaciji koja se educira u segmentu zaštite potrošača knjiga može biti od koristi za sve one koji se direktno ili indirektno bave problematikom zaštite potrošača.

I na kraju dodajem da mi je bilo izuzetno zadovoljstvo recenzirati tekst ove knjige i kao jedan od trojice recenzenata predložiti ga Sveučilištu u Zagrebu da ga prihvati kao djelo u nizu Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis.

www.suvremena.hr

91