Tablica 1. Problem određivanja cijene za koju se ostvaruje maksimalan ukupni prihod
Tablica 2. Optimalno profitno rješenje dinamičkog određivanja cijene robe
blema za opciju dinamičkog određivanja cijena. Temeljem podataka iz Tablice 2 vidljivo je da se dinamičkim određivanjem cijena maksimalni ukupni prihod od prodaje ulja ostvaruje u iznosu od 14.558,58, odnosno maksimalni neto prihod iznosio bi 11.298,86. Značajno je istaknuti da su zahvaljujući dinamičkom određivanju cijena rasprodane sve količine ulja. Da bi se izveo valjan zaključak o dobivenom ishodu funkcije, rezultat iz Tablica 2 usporedit će se s rezultatima u slučajevima kada bi menadžment prodavaonice odlučio formirati fiksnu cijenu od 9,90 odnosno 12,49 kuna (Tablica 3). Postupak izračuna je isti, osim što je u postavljeni model potrebno dodati još jedno ograničenje. U prvom slučaju da je B12:B26=9,90 odnosno u drugom slučaju da je B12:B26=12,49. U konačnici prema podatcima iz Tablice 3 vidljivo je kako se politici dinamičkog određivanja cijena treba dati prednost jer se njome na kraju razdoblja postiže maksimalni ukupni i neto prihod bez završnih zaliha.
Zaključak
Tablica 3. Usporedba dobivenih rezultata pri različitom određivanju cijena Ukupni prihod
Troškovi zaliha
Neto prihod
9,90
14.456,48
3.247,30
11.209,18
40
12,49
14.114,01
4.171,93
9.942,08
370
Dinamičke cijene
14.558,58
3.259,73
11.298,86
-
Cijena
$B$12:$B$26;$E$12:$E$26. Varijable odlučivanja koje se izračunavaju u tom adresnom nizu definiraju optimalno
Stanje zaliha
rješenja problema, ondosno maksimalni ukupni i neto prihod. U Tablici 2 prikazano je optimalno rješenje pro-
Politika dinamičkog određivanja cijena postaje, naravno uz potporu računalne tehnologije, sve raširenija praksa u konvencionalnoj i online maloprodaji. Sve veći broj trgovaca drži cijene u stalnoj dinamici smanjujući ih ili povećavajući u ovisnosti o brojnim promjenljivim tržišnim varijablama. Politika dinamičkog određivanja cijena nudi neke važne prednosti koje su opisane u radu. Na praktičnom primjeru utjecaja dinamičnih cijena na maloprodajne rezultate na kraju promatranog razdoblja pokazalo se kako upravo ova cjenovna praksa može polučiti najbolji rezultat jer stvara maksi-
malni ukupni i neto prihod bez ostatka zaliha.
Literatura 1.
Bolton, R., Shankar, V. i Montoya, D. (2010) Pricing: recent trends and emerging practices in retailer pricing. U: Kraft, M. i Mantrala, M. (ur). Retailing in 21st century, 2nd ed. Heidelberg: Springer, 245-269. 2. Cohen-Vernik, D. i Pazgal, A. (2017) Price adjustment policy with partial refunds. Journal of Retailing, 93(4), 507-526. 3. Dunković, D. (2015) Poslovno upravljanje u trgovini. Zagreb: Ekonomski fakultet. 4. Dunković, D., Baković, T. i Kovač, I. (2018) Trendovi razvoja maloprodajnog menadžmenta. U: Dunković, D., Kovač, I. i Baković, T. (ur). Poslovni aspekti trgovine. Zagreb: Ekonomski fakultet. 5. Dunković, D. (2018) Dinamično mjerenje performansi trgovaca. Računovodstvo i financije, 64 (3), 30-35. 6. Dunković, D. (2016) Promotivne cijene i profitabilnost maloprodavača. Računovodstvo i financije. 62(6); 46-49. 7. Gauri, D. K., Ratchford, B., Pancras, J. i Talukdar, D. (2017) An Empirical Analysis of the Impact of Promotional Discounts on Store Performance. Journal of Retailing, 93(3), 283-303. 8. Grewal, D. i dr. (2011) Innovations in Retail Pricing and Promotions. Journal of Retailing, 87S(1), S43-S52. 9. Kopalle, P. i dr. (2009) Retailer pricing and competitive effects. Journal of Retailing, 85(1), 56-70. 10. Planet Retail RNG (2017) Retailer Strategic Initiatives Q3 2017, London, Velika Britanija: Planet Retail Ltd. 11. Roggeveen, A. L., Grewal, D. i Nordfält, J., 2017. The Future of Retailing. Journal of Retailing, 93(1), 1-6. 12. Watson, I., Wood, S. i Fernie, J., 2015. “Passivity”: a model of grocery retail price decision-making practice. European Journal of Marketing, ST 49(7/8), 1040-1066. www.suvremena.hr
31