Uzak krug zemalja u robnoj razmjeni

Ante Gavranović, novinar i publicist ante.gavranovic01@gmail.com

Neodređena politika SAD-a prema Europskoj uniji nagnala je čelnike EU-a da drukčije promišljaju ulogu jedinstvenog tržišta i potenciraju, odnosno, motiviraju svoje članice na veću međusobnu vanjskotrgovinsku suradnju i tako u većoj mjeri iskoriste prednosti koje pruža tržište koje ima više od 400 milijuna potrošača. Europska unija već bilježi nepovoljna ekonomska kretanja, različite interese članica, prekomjernu birokratiziranost i reguliranost te je brojnim projektima previše ubrzane zelene tranzicije potkopala snagu vlastitih ekonomija. Kad se na to dodaju carine i svi ostali novonastali nameti i ograničenja koja je donijela politika Donalda Trumpa, jedina ozbiljna mogućnost oporavka i daljnjeg rasta je u povećanoj gospodarskoj suradnji unutar Eurozone i EU. To je realan pristup i način kako bi trebalo reagirati na sve učestalije trgovinske i geopolitičke promjene.

U2024. godini, trgovinska razmjena unutar Europske unije (intra-EU trgovina) činila je značajan udio ukupne trgovine robom za većinu država članica. Na primjer, Češka (75,7%), Latvija (76,4%), Slovačka (78,8%), Estonija (78,9%) i Luksemburg (87,3%) bilježile su najviše udjele intra-EU trgovine u ukupnoj trgovini robom. Hrvatska je u robnoj razmjeni sa zemljama EU sudjelovala sa 73,1 posto (od toga u izvozu sa 64,6%, a u uvozu sa 78,0%). U kontekstu ukupne intra-EU trgovine, udio Hrvatske je malen. Prema podacima Eurostata, udio Hrvatske u ukupnom izvozu unutar EU-a iznosio je 0,40% u prosincu 2023. godine. Za usporedbu, Njemačka je imala udio od 21,2%, Nizozemska 14,6%, a Belgija 8,5%. Ovi podaci ukazuju na to da, iako je trgovina s EU-om ključna za hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska ima relativno mali udio u ukupnoj trgovinskoj razmjeni unutar EU-a.

U pet zemalja EU-a 70,3 posto izvoza

Glavnina naše robne razmjene temelji se na izvozu u Njemačku, Italiju, Sloveniju, Mađarsku i Austriju. U tih pet zemalja izvezli smo u 2024. robe u vrijednosti 10.893 milijardi eura ili 70,27 posto ukupnog izvoza u zemlje EU-a. U dodatne četiri zemlje – Slovačku, Francusku, Poljsku i Španjolsku – izvezeno je u vrijednosti 2.081 milijardi eura. Međutim, u preostalih 17 zemalja EU-a izvezeno je u vrijednosti 2,53 milijardi eura. Štoviše, analiza robne razmjene, prvenstveno izvoza, pokazuje da je u deset zemalja EU-a naš izvoz u 2024. dosegao samo 513,37 milijuna eura ili 2,13 posto ukupnog izvoza odnosno samo 3,3 posto izvoza u zemlje EU.

U racionalnoj gospodarskoj politici to bi značilo da imamo otvoren manevarski prostor za pojačane napore u vanjskotrgovinskoj razmjeni upravo s dijelom tih zema - lja. Podaci o uskom broju zemalja EU-a s kojima ostvarujemo marginalnu razmjenu, jasno pokazuje nedovoljnu razvijenost vanjskotrgovinskih odnosa s velikim brojem zemalja unutar zajednice koja pruža mnogo više mogućnosti. S obzirom na nove geopolitičke i ekonomske okolnosti vrijeme je da se ozbiljno promisli da li je takva politika održiva i svakako otvara pitanje zašto ne koristimo u većoj mjeri prednosti koje pruža jedinstveno tržište. Članstvom u Europskoj uniji postali smo, naime, dio jedinstvenog tržišta EU-a koje karakterizira nepostojanje carinskih i necarinskih prepreka i gdje su smanjeni troškovi prekograničnog poslovanja.

Povećava se jaz izvoza i uvoza Rast vrijednosti izvoza roba i usluga u RH potaknut je pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji i oporavkom Europske unije nakon globalne ekonomske krize. Takav rast doveo je do oporavka hrvatskoga gospodarstva nakon višegodišnje krize. Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do prosinca 2024., prema privremenim podacima, iznosio je 24,0 milijardi eura. Istodobno je uvoz iznosio 41,9 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 17,9 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do prosinca 2024. bila je 57,3% .

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju imao je utjecaj na povećanje robnog izvoza, ali čak i uz to, po udjelu izvoza u BDP-u, RH je ostala na začelju te skupine zemalja. Također, udio robnog deficita u BDP-u najveći je u odnosu na ostale zemlje EU-a. Od ulaska u EU, izvoz nam raste brže no još smo na začelju. Podaci Državnog zavoda za statistiku (2020.) za 2019. godinu, vezani uz robnu razmjenu s inozemstvom, pokazuju da je ukupan izvoz Republike Hrvatske iznosio oko 113 milijardi kuna (15,0 milijardi eura). Ukupan uvoz je u isto vrijeme iznosio oko 185 milijardi kuna (24,568 milijardi eura). Deficit robne razmjene s inozemstvom je iznosio oko 72 milijuna kuna (9,568 milijardi eura). Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila oko 61% u 2019. Od 2019 do 2024. izvoz je porastao na oko 24 milijarde eura (+59,9%), dok je uvoz rastao brže (+70,5%). Zanimljivo je napomenuti da je pokrivenost uvoza u narednim godinama opadala (-3,3%), a posebno se to odnosi na strukturu izvoza, jer je sve više izvoznih proizvoda s malom dodanom vrijednosti i na nižoj tehnološkoj razini. Prerađivačka industrija ima, kao i ranijih godina, najveći utjecaj na porast izvoza i uvoza. U ukupnom izvozu godinama je imala udio iznad 90%, da bi u 2024. taj udio pao na 87 posto. Dijelom je to i rezultat kontinuiranog pada industrijske proi - zvodnje te stalnog pada industrije u BDP-u.

Broj pravih izvoznika, koji izvoze više od 90 posto proizvodnje, u porastu je i od 2005. povećan je tri puta. Sada se zaustavio na brojci od 6.808 tvrtki. Međutim, tek manje od 18 posto od ukupnog broja aktivnih tvrtki sudjeluje u izvoznim transakcijama. Među njima je gotovo trećina „slučajnih izvoznika“ koji izvozom ostvaruju manje od 10 posto ukupnih prihoda. Od 10 do 50 posto prihoda ostvaruje 24 posto izvoznika, a više od 80 posto prihoda od izvoza ostvaruje 43 posto izvoznika. Ipak, od 2008. do 2023. udio izvoza u prihodima svih hrvatskih tvrtki povećan je sa 14 na 21 posto, a udvostručen je i njihov broj.

Lider piše da je početkom 2007. proglašena hrvatska izvozna ofenziva (prema austrijskom modelu) i predviđalo se da će donijeti udvostručenje robnog izvoza u samo tri godine promjenu strukture izvoza i povećati konkurentnost hrvatskih izvoznika. Pila se okrenula naopako: u tri godine robni izvoz je pao 7,5 posto i od tada bilježimo izvoznu defenzivu u kojoj je jaz između izvoza i uvoza sve dublji. Činjenica je da stalno griješimo kad govorimo o utjecaju turizma na ukupne rezultate gospodarstva. Prema izračunu Instituta za turizam taj je utjecaj ispod 12 posto (a ne

20 posto kako se stalno tvrdi), dok je utjecaj prerađivačke industrije, još uvijek perjanice gospodarstva, osjetno veći.

Nelogičnosti robne razmjene

Od devet zemalja u koje najviše izvozimo bilježimo u 2024. samo u četiri zemlje rast (Njemačka 1,9%, Slovenija 2,0%, Španjolska 2,2% i Slovačka čak 122,2%). U Italiji, godinama vodećoj zemlji našeg izvoza, bilježimo pad od 2,3%, Austriji 5,3%, Francuskoj 3,3%, Mađarskoj 3,1% i Poljskoj 7,4%.

U tim zemljama bilježimo, međutim, osjetan rast uvoza: Austrija (+7,4%), Češka (+4,0%). Francuska (+54,8%), Italija (+1,7%), Mađarska (+9,8%), Njemačka (+5,8%), Poljska (+7,4%), Slovačka (+18,3%), Slovenija (+ 4.6%) i Španjolska (+4,4%).

Upada u oči da je izvoz u Češku iznosio 388,7 milijuna eura, dok je uvoz iz te zemlje dosegao vrijednost 946,7 milijuna ili 2,4 puta više. Slično je i s Francuskom gdje je izvoz dosegao 566,8 milijuna, a uvoz premašio 1.658,6 milijuna (odnos 1:2,9), Poljskom (odnos 1:3,2), Španjolskom (odnos 1:2,4). Zanimljivo je da s najvećim partnerima imamo ipak veću uravnoteženost: s Njemačkom taj odnos iznosi 1:2, s Italijom također 1:2, sa Slovenijom 1:1,8.

Pad ekonomske klime

Ovih dana objavljeno je izvješće Europske komisije o Indeksu ekonomske klime. U izvješću stoji da je u Hrvatskoj ESI na najnižoj razini od kolovoza 2023. godine. Posebno je istaknut val pesimizma u uslužnom sektoru u kojemu je ESI pao za čak 10,7 bodova. Ističe se i da menadžeri znatno lošije ocjenjuju poslovanje i potražnju i imaju pesimistične prognoze za proljeće. Ukratko, neizvjesnost je vrlo izražena.

Razlog pada ekonomske klime i u Hrvatskoj i u EU treba tražiti u geopolitičkoj nestabilnosti, a ona je u ovom trenutku ozbiljno ugrožena. Mir je temeljna pretpostavka ekonomskoj aktivnosti, a u ovom trenutku na svijetu postoji nekoliko kriznih žarišta. Ovdje su to Istočna Europa, Baltik i zapadni Balkan, a izvan Europe Bliski istok i novi sukob Indije i Pakistana. Drugi razlog su carine. Slobodno tržište ne poznaje carine kao takve. Uz postojeću inflaciju, carine dodatno narušavaju uspostavljene cjenovne ravnoteže. Treći razlog je pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj. Dobavljači iz ostalih dijelova EU-a bilježe pad potražnje što utječe na pad robne razmjene odnosno smanjeni izvoz.

Nas zabrinjava naglašeni rast pesimizma u uslužnom sektoru. Premda prva iskustva u ovoj godini govore da je turistička sezona krenula uspješno, ovi signali dolaze u pravo vrijeme. Hrvatska se značajno oslanja na turizam, što donosi visoke prihode, ali i povećava gospodarsku ranjivost na sezonske i globalne promjene. Većina turističkih aktivnosti koncentrirana je u ljetnim mjesecima, što dovodi do sezonskih oscilacija u zaposlenosti i prihodima. Ugroze se odnose i na vanjske šokove. Gospodarstvo je osjetljivo na globalne krize, koje u ovom trenutku stvarno prijete i unose nemir, stvarajući neizvjesnost. ST

Tvrtka KTC d.d. posluje od 1992. godine. Danas zapošljava više od 1700 djelatnika, a sjedište tvrtke je u Križevcima.

Primarna djelatnost je trgovina. Naša je vizija osigurati kupcima bogatu ponudu a gostima odličnu ugostiteljsku uslugu na jednom mjestu.

Većina naših trgovačkih centara u 27 hrvatskih gradova, osim supermarketa ima u svom sastavu benzinsku postaju, poljoljekarnu, restoran ili caffe bar.

Na makarskoj rivijeri posluje nekoliko hotela visoke kategorije.