ZANEMARENA KONKURENTNOST PONUDE
Kreativni izvoz nema alternative Nije dovoljno povećavati količinu robe i usluga koje prodajemo na inozemnim tržištima. Još je važnija kvaliteta. Piše: Marijana Ivanov1
Imamo li kapacitet povećati udio izvoza u BDP-u? Što nam je činiti? Kad stane sve, robni izvoz spašava hrvatsku ekonomiju. Izvoznici uspijevaju i u najizazovnijim uvjetima. Ali nisu miljenici nositelja ekonomskih politika. Ponekad nisu ni miljenici medija, jer ističu istinu koja je u Hrvatskoj neshvaćena. Iz neke čudne naivnosti, kod nas se uvriježilo razmišljanje da državni intervencionizam nije kompatibilan s tržišnom ekonomijom, kao da razvijene tržišne ekonomije ne stimuliraju vlastiti izvoz. Pritom, nije poanta u stimuliranju izvoza samo u kvantitativnom smislu, nego je daleko važnija njegova kvalitativna struktura. Niti jedna privreda ne raste po visokim stopama bez direktnog angažmana države koja ulaže u proizvodne kapacitete ili javno i prikriveno podupire najbolje proizvođače i izvoznike u privatnom sektoru – kako bi bili još bolji i povukli u pozitivnom smjeru i ostale segmente gospodarstva. Ali mi se još uvijek branimo od socijalizma misleći da će sustav upravljati samim sobom. Neće, kao što ni avion ne polijeće uz autopilota, a nama očito fale piloti. Neupitno je da je tržište najbolji mehanizam kreacije i destrukcije koja na površini održava ono što valja – što može opstati u terminima dobiti i solventnosti poduzeća, za čime postoji potražnja i što može biti konkurentno u zadovoljenju cjenovnih, sadržajnih, tehničkih, inovativnih i kvalitativnih uvjeta koje traže kupci. Ali savršeni mehanizam tržišta ne znači da su uvjeti poslovanja i mogućnosti povećanja troškovne efikasnosti za sve ponuđače isti, kao ni da svi proizvođači izvoznici na isti način pridonose gospodarskom rastu i razvoju ekonomije – pa čak i onda kada se bilježe učinci na rast izvoza i BDP-a. Smanjenje udjela izvoza velikih poduzeća proizvođača
1
16
Autorica je redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Zagreb
perspektive
