ZAGREB, EKSCENTRIČNA METROPOLA
Velegrad pretvoren u provinciju Globalno tržište sve pretvara u robu, uključujući ljude i njihove djelatnosti, afirmirajući apsolutni sadašnji interes i namećući potpunu amneziju budućnosti Piše: Marko Grčić1 Često sam se, proživjevši više od šezdeset godina u Zagrebu kao sinjski dotepenec i obujmivši ga emocionalno i intelektualno kao svoj istinski zavičaj, pitao što je njegova temeljna mentalitetna značajka koja ga, od 19. st. do danas – nakon mnogobrojnih povijesnih turbulencija i dva katastrofalna potresa, 1880. i 2020. – sprečava da, umjesto da postane prava nacionalna metropola, i dalje ostaje koalicija nedovoljno dobro povezanih sela. Premda o tome ni do danas nemamo moderno sociološko istraživanje kako bismo potkrijepili ovu tvrdnju, golo me iskustvo učvrstilo u uvjerenju da u granicama područja što ga nazivamo imenom Zagreb žive stotine tisuća ljudi koji nemaju nikakve veze s njegovim višim urbanim funkcijama, osobito društvenim, političkim i kulturnim. Grad se, kao što je poznato, 2015. kandidirao za ugledni, premda uglavnom simbolički, status Prijestolnice europske kulture, ali je u tom kontinentalnom natjecanju 2016. pobijedila Rijeka. Vjerujući da se, zbog dugogodišnjega iskustva, ponešto razumijem u medijsku prezentaciju današnjih i budućih zagrebačkih domaćih i europskih vrijednosti, gradske su me vlasti pozvale da se priključim ekipi specijalista što su radili na definiciji cijeloga programa. Kao što sam već rekao, projekt se, možda i opravdano, izjalovio, ali je iza njega ostala izvanredno bogata dokumentacija koja, neovisno o trenutnoj svrsi, može imati dugoročnu vrijednosti, premda, koliko znam, više nikada ni za što nije upotrijebljena.
Vanjske sile kroje identitet od pamtivijeka Davno sam se oprostio sa svim idealnim iluzijama o gradskim poglavarima koji bi svoje služenje metropoli ispunjavali, i doživljavali, kao neku vrstu nesebičnoga samožrtvovanja radi postizanja budućih ciljeva. Globalno tržište sve pretvara u robu, uključujući ljude i njihove djelatnosti, afirmirajući apsolutni sadašnji interes i, 1
112
Autor je novinar, književnik i prevoditelj
perspektive
