TEME BROJA
Uvodnik
Hrvatska volontira 2022.
Dodijeljene nagrade “Volonteri godine” za 2022.
Završetak EDUVOL projekta
Radionice u sklopu Programa regionalnog razvoja civilnoga
društva u Republici Hrvatskoj u 2023. godini
Međunarodna konferencija o skupštinama građana u Rijeci
Društveni centar Drenova – Završetak jednog velikog projekta
Fond za aktivno građanstvo u Hrvatskoj
Napredak SMART-ovih projekata
Radius V
Sustineo - Suradnjom, sudjelovanjem, istraživanjem i edukacijom za održivost
LAB – Locally across borders Impressum
UVODNIK
U #65 InfoSMARTu donosimo vam naš pregled 2022. godine, vrlo radne i bogate raznovrsnim aktivnostima.
U svibnju smo bili suorganiza -
tori dugogodišnje manifestacije
Hrvatska volontira, dok smo u prosincu dodijelili nagrade Volonteri godine, ovoga puta u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog
muzeja Hrvatskog primorja.
Priveli smo kraju dva projekta, Društveni centar Drenova, važan i vrijedan projekt za lokalnu zajednicu te EDUVOL koji je tematizirao
učenje zalaganjem u zajednici. U tonu učenja zalaganjem u zajednici nastavljamo dalje kroz novi projekt LAB koji se, uz Hrvatsku, provodi u Poljskoj i Italiji. Temom održivog razvoja nastavili smo se baviti u sklopu projekta SUSTINEO, dok je Radius V bio bogat vrlo različitim aktivnostima – istraživanjima, konferencijama, webinarima.
u procesima donošenja odluka na različitim razinama vlasti.
Donosimo vam osvrt i na najnovije
informacije o Fondu za aktivno građanstvo u Hrvatskoj. A tu je i najava novog ciklusa radionica u sklopu programske suradnje SMART-a i Nacionalne zaklade. Ugodno čitanje!
Upoznali smo se i sa skupštinama građana, kroz međunarodnu konferenciju u Rijeci, kao alatom koji omogućava sudjelovanje građana
HRVATSKA VOLONTIRA 2022.
Od 10. do 14. svibnja 2022. u
sklopu nacionalne manifestacije
Hrvatska volontira održane su mnogobrojne volonterske aktivnosti
koje su uključile tisuće volontera! Ovu
dvanaestu manifestaciju Hrvatska
volontira organizirali su Hrvatski
centar za razvoj volonterstva
i volonterski centri u Hrvatskoj, u partnerstvu s Hrvatskim Crvenim
križem, Mrežom mladih Hrvatske
i Savezom izviđača Hrvatske.
Hrvatska volontira 2022. okupila
je 185 organizatora volontiranja , koji su u preko 90 gradova
uključili nekoliko tisuća građanavolontera i proveli 295 društveno
korisnih volonterskih aktivnosti u zajednici.
Volonterke i volonteri su proveli uistinu raznolike i šarolike aktivnosti, edukativne i kreativne radionice usmjerene raznim skupinama građana, uredili su prostorije i okoliš organizacija, pružali socijalne usluge, proveli aktivnosti namijenjene ranjivim skupinama, pružali ruku
međugeneracijske solidarnosti, izrađivali razne rukotvorine, brinuli o životinjama, proveli akcije zaštite okoliša, brinuli o mentalnom zdravlju, volontirali u kulturi, organizirali izviđačke susrete… Upravo je cilj manifestacije Hrvatska volontira promovirati značaj i dobrobiti volontiranja za razvoj društva .
Ove godine, prateći Europsku godinu mladih , htjeli smo naglasiti potencijale i snagu sustavnijeg angažmana mladih u suočavanju
s izazovima prirodnih i druš -
tvenih kriza kao što su klimatske promjene, COVID-19, nasilje, ratovi i veliki priljev izbjeglica. Povezujući
različite aspekte volontiranja, mlade, krize i održivi razvoj želimo naglasiti kako se otpornost nalazi u kvaliteti interakcije između
pojedinaca i njihovog okruženja, između generacija, između razli-
čitih društvenih grupa i kultura, između sektora i disciplina .
Nadamo se kako će manifestacija Hrvatska volontira dodatno potaknuti mlade na volontiranje koje promiče vrijednosti i načela odr-
živog razvoja , uključujući i one mlade koji žive u ruralnim i udaljenim područjima.
Proteklih nekoliko godina obilježile
su razne krizne situacije, te smo
ovogodišnjom kampanjom željeli
naglasiti važnost angažmana mla-
dih u suočavanju s društvenim i
prirodnim krizama te koliko naše
zajedništvo i solidarnost ubrza-
vaju proces oporavka za vrijeme i
nakon krize, odnosno koliko je važna
snaga volontiranja za otpornost i
održivu budućnost.
Otpornost zajednice i njenu održivost važno je graditi prije kriznih
situacija, pa se građani cijele godine
mogu uključiti u volontiranje, upo -
znati svoje sugrađane i prepoznati
njihove potrebe, učiniti nešto dobro i
pritom se zabaviti, dijeliti i učiti nova
znanja i vještine. Građani se mogu
javiti svojem najbližem volonter-
skom centru i pronaći aktivnosti
za sebe! Kontakti volonterskih cen -
tara u Hrvatskoj dostupni su na web stranici Hrvatskog centra za razvoj volonterstva : www.hcrv.hr/
centri-heading/mapa .
Galeriju fotografija volonterskih
akcija koje su razni organizatori
volontiranja i volonterski centri organizirali tijekom manifestacije
Hrvatska volontira 2022. možete pogledati ovdje.
Detaljan izvještaj o aktivnostima provedenima u sklopu manifestacije Hrvatska volontira možete pročitati ovdje, a video o manifestaciji pogledajte ovdje.
Hvala svima koji su se uključili u aktivnosti manifestacije i u volontiranje tijekom cijele godine.
Dobro je što ste tu!
DODIJELJENE NAGRADE “VOLONTERI GODINE” ZA 2022.
Udruga za razvoj civilnog druš -
tva SMART – Volonterski centar
Rijeka, Primorsko-goranska župa-
nija i Grad Rijeka povodom 5.12.
Međunarodnog dana volontera
dodijelili su za 2022. godinu nagradu „Volonteri godine“ u nekoliko kategorija .
Međunarodni dan volontera obilje -
žava se od 1985. godine, a s ciljem obraćanja pažnje na vrijeme, trud, vještine i znanje koje volonterke i volonteri ulažu u razvoj naše zajednice i tako svojim nesebičnim djelima mijenjaju svijet na bolje. Osim volonterki i volontera, nagradili smo i organizacije koje uključuju volontere, nagradom za kvalitetan rad s volonterima/ kama – “Organizator volontiranja 2022.” Organizacije koje
omogućuju volontiranje u svo -
jim aktivnostima vrlo su važna karika u razvoju volonterstva .
Nagradom za školske volon -
terske klubove prepoznajemo
važnost promoviranja i organiziranja volonterskih aktivnosti u odgojno-obrazovnim ustano -
vama . Škola kao ključni nositelj
odgoja i obrazovanja može imati veliku ulogu u promicanju vrijednosti koje se volontiranjem afirmiraju, kao što su sloboda
izbora, solidarnost, razvoj osobnih potencijala, zaštita ljudskih prava, briga za održivi razvoj i interkulturalno učenje.
je jedna od najvažnijih vrijednosti
koju iskazujemo volontiranjem. Za budućnost našeg planeta moramo
djelovati zajedno i moramo djelo -
vati sada, solidarni jedni s drugima. Volontiranje je transnacionalno, otvoreno, neograničeno, svaka naša
aktivnost u našim zajednicama, ma
koliko mala bila, doprinosi cijeloj
našoj planeti. Rastuće nejednakosti
diljem svijeta zahtijevaju zajednički
rad i suradnju kako bismo pronašli
kvalitetna rješenja. Volonteri, okupljeni u solidarnosti, razvijaju
rješenja za hitne razvojne izazove i za naše opće dobro, a neki od njih i značajno riskiraju svoje
živote volontirajući u kriznim
situacijama, pružajući podršku
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana volontera bila je „Solidarnost kroz volontiranje“. Solidarnost
migrantima i izbjeglicama, volontirajući u zaštiti ljudskih prava.
Volontiranje je mjesto gdje suo -
sjećanje susreće solidarnost.
Oboje dijele iste vrijednosti –
pružanje međusobne podrške s
pozicije povjerenja, poštovanja
i jednakosti.
Nagrade „Volonteri godine“
uručili su riječki gradonačel -
nik Marko Filipović, zamjenica
Župana Primorsko-goranske
županije, Marina Medarić te pred-
stavnice Udruge SMART-a .
Nagrade Grada Rijeke i SMART-a
primili/e su Emina Bašić iz Matice
umirovljenika Rijeka, Mira
Ajdinović, Prihvatilište za beskuć-
nike Ruže Sv. Franje Rijeka,
Nataša Kežman Frančišković iz
Udruge osoba s invaliditetom
Grada Opatije.
Nagrade Primorsko-goranske župa-
nije i SMART-a primili/e su Verner
Marijančić iz Centra za kulturu
dijaloga, Katarina Injić iz Srednje
škole Delnice i Miljenko Husan
iz Kulturno-umjetničke udruge
Sklad, Bakar. SMART-ova nagrada “Organizator volontiranja 2022.” uručena je
Društvu “Naša djeca” Opatija, a nagrada “Školski volonterski klub
2022. dodijeljena je Prvoj riječkoj
hrvatskoj gimnaziji.
Dodijeljene su i pohvale Volonterskog
centra Udruge SMART, a dobili su ih Aleksandra Filipović, SOS
Rijeka – centar za nenasilje i ljud-
ska prava, Đani Latin i Larisa
Grohovac, Društvo za zaštitu
životinja Rijeka, Izabela Lelek
Purić, Udruga osoba s invalidi-
tetom Grada Opatije, Miroslav
Deković, Udruga Kvartovska
Bajka i Ankica Zoldoš, Udruga
žena operiranih dojki Nada –
Rijeka, Planinarsko društvo
Kamenjak Rijeka, Srednja škola
Delnice, Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka i Učenički dom
Podmurvice.
Fotografije s dodjele nagrada
“Volonteri godine” pronađite ovdje.
Virtualnu izložbu svih dosadašnjih dodjela moguće je pogledati ovdje, a na web stranici Volonteri godine , možete pronaći kratke
filmove o nagrađenima .
ZAVRŠETAK EDUVOL PROJEKTA
Priveli smo kraju još jedan nama
posebno drag i zanimljiv projekt
koji se bavio učenjem zalaganjem u zajednici.
U samom foto finišu projekta imali smo priliku sudjelovati na međunarodnoj konferenciji o učenju
zalaganjem u zajednici u Banskoj
Bystrici (Slovačka) i organizirati
konferenciju na istu temu u Rijeci.
U Banskoj Bystrici u ožujku 2022.
čuli smo sjajne primjere projekata koje su vodili i provodili mladi u ško -
lama i lokalnoj zajednici u suradnji s različitim udrugama i ustanovama,
pritom učeći, a za dobrobit drugih i zajednice. Konferencija je uključila i panel diskusiju, radionice i izložbu postera pilot projekata, koji su bili dio EDUVOL projekta.
Na konferenciji održanoj u svibnju 2022. u Rijeci predstavljen je cjelokupni rad na projektu EDUVOL, a svoje iskustvo predstavili su nam
Društvo za istraživanje i potporu
Rijeka (DIP), Volonterski centar Istra
i Info-centar za mlade ZUM i njihovi mladi, te Osnovna škola dr.
Branimira Markovića Ravna Gora , udruge i ustanova koje su pilotirale metodu učenja zalaganjem u zajednici sa svojim mladima.
I mi smo organizirali panel raspravu o potencijalu i iskustvima učenja
zalaganjem u zajednici u formalnom
obrazovnom sustavu (u srednjim školama i na fakultetima) i neformalnom
obrazovanju (kroz rad u udrugama).
Naše panelistice koje su sa sudionicima podijelile vrijedna iskustva
i prakse te naučene lekcije bile su
Ana Ajduković iz Udruge Lori, Marta
Berčić iz DIP-a, Maša Cek iz Udruge
Delta i učenice Ekonomske škole Mije
Mirkovića, Rijeka .
Na konferenciji smo također predsta-
vili razne i korisne materijale za sve one koji žele ovu metodu primijeniti u
svom radu, bilo u formalnom ili nefor-
malnom obrazovnom kontekstu:
• Izobrazba za radnike i radnice s
mladima i priručnik za trenere/ ice
Konferencija Rijeka
• Učenje zalaganjem u zajednici u radu s mladima. Priručnik za radnike s mladima
• Projekti učenja zalaganjem u zajednici. Priručnik za mlade
• Video Putovanje učenjem zalaganjem u zajednici
• Video Učenje zalaganjem u zajednici – korisni materijali
• Komplet flipchartova o učenju zalaganjem u zajednici
• Kartice za refleksiju koje možete koristiti u primjeni ove metode.
Projekt EDUVOL financiran je kroz
program Erasmus+, a provodile su
ga Platforma volonterskih centara
i organizacija iz Slovačke, Pro Vobis
iz Rumunjske, Volunteering Hungary
iz Mađarske i Volonterski centar
Varšava iz Poljske te Udruga SMART
iz Hrvatske.
Učenje zalaganjem u zajednici - mapa
U 2022. godini u sklopu Programa
regionalnog razvoja civilnoga društva u Republici Hrvatskoj održali smo
deset radionica na raznovrsne teme u području menadžmenta neprofitnih organizacija i razvoja lokalne zajednice. Dugogodišnja suradnja
SMART-a i Nacionalne zaklade za
razvoj civilnoga društva nastavit će
se i u 2023. godini tijekom koje ćemo održati sljedeće radionice:
• Upravljanje projektnim ciklusom
i procjena potreba u lokalnoj zajednici
• Razvoj društvenog kapitala u lokalnoj zajednici te modeli partnerstva/suradnje organizacija
civilnoga društva u zajednici
• Osiguranje kvalitetne provedbe
projekata financiranih iz javnih
izvora
• Modeli unutarnjeg i vanjskog
vrednovanja djelovanja/progra-
ma organizacija civilnoga društva
• Kako izraditi strateški i operativni plan organizacija civilnoga društva?
• Inovativni modeli prikupljanja
sredstava za djelovanje organizacija civilnoga društva
• Upravljanje volonterima
• Sustav kvalitete u organizacijama civilnoga društva s primjerima učinkovitih modela upravljanja
• Modeli zagovaranja za pozitivne promjene u lokalnim zajednicama
• Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga druš-
tva
Više informacija o svakoj od radionica, datumi održavanja, rokovi za
prijavu i prijavni obrasci za sudje -
lovanje bit će dostupni na portalu
Financijske podrške. Naravno, najave radionica objavljivat ćemo i na našoj
Facebook i internetskoj stranici te putem našeg newslettera .
Provedbu programa financira
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O SKUPŠTINAMA GRAĐANA U RIJECI
Na samom kraju lipnja 2022. godine u suradnji s Gradom Rijekom i Friedrich Ebert Stiftung organizirali
smo konferenciju o skupštinama građana. Radi se o alatu koji omogućava sudjelovanje građana u procesima
donošenja odluka na različitim razinama vlasti (od lokalne do europske)
i razmatranje različitih tema i važ-
nih društvenih i političkih pitanja od
strane samih građana koji u struktu-
riranom i vođenom procesu izrađuju
prijedloge i preporuke donositeljima i provoditeljima odluka na zadanu
temu, pitanje ili problem.
Skupštine građana čine građani i građanke koji se biraju slučajnim oda-
birom (ždrijebom) iz cijele populacije
grada, regije ili države vodeći računa
o statističkoj reprezentativnosti i
socijalno-strukturnoj heterogenosti
ukupnog stanovništva zajednice. Uz navedeno, u procesu pozivanja i odabira građana na sudjelovanje u skupštini građana posebno se vodi računa o uključivanju građana koji su u nepovoljnom društvenom položaju
i/ili uglavnom ne sudjeluju u demokratskim procesima. Na konferenciji održanoj u RiHubu
govornici iz Njemačke, Velike
Britanije, Belgije, Poljske i Mađarske
(teoretičari, praktičari, organizatori i građani koji su sudjelovali u skupštinama građana u svojim zemljama) plenarno i u malim grupama raspravljali su o različitim aspektima pripreme i provedbe skupštine građana, iskustvima i naučenim lekcijama, a na konferenciji su sudjelovali i predstavnice/i tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave, akademske zajednice i organizacija civilnoga društva iz Hrvatske.
DRUŠTVENI CENTAR DRENOVA – ZAVRŠETAK
Dvogodišnji i dvomilijunski projekt
„ Društveni centar Drenova“ kojeg
su provodile udruga Bez Granica kao
nositelj, Udruga za očuvanje i pro -
micanje drenjule Dren Rijeka , Grad
Rijeka i SMART, kao partneri, završio
je 11. studenog 2022. godine.
Podsjetimo, ciljevi ovog projekta bili
su ojačati lokalne organizacije civil-
nog društva, obogatiti društveni i
kulturni život zajednice te uspostaviti
Društveni centar Drenova.
Čini nam se da smo i svi zajedno i pojedinačno proveli „bezbroj“ velikih i malih aktivnosti, postigli sve
što smo i planirali postići i ponovno
utvrdili koliko se može napraviti jednim takvim projektom u lokalnoj zajednici, ali i koliko „košta“ vođenje jednog takvog projekta.
vjerujemo, koristiti u daljnjem radu
svim uključenim partnerskim organizacijama, ali i drugima koji požele na sličan način doprinositi razvoju
svojih kvartova i mjesta:
• Izvješće o provedenom istraživanju i mapiranju potreba i potencijala zajednice;
• Pravilnik o suradničkom i sudio-
Umjesto navođenja i opisivanja
pojedinih aktivnost izdvajamo neke od postignutih rezultata koji će,
ničkom modelu upravljanja društvenim centrom;
• Online sustav za sudjelovanje građana u upravljanju društvenim centrom;
• Trogodišnji program rada i financiranja društvenog centra;
• Strateški plan organizacije koja upravlja društvenim centrom;
• Informativno-obrazovni sadržaji
objavljeni na društvenoj mreži
YouTube.
Dio aktivnosti i programa koji su
provedeni u sklopu ovog projekta
možete vidjeti i na fotografijama a
za sve koji žele saznati više tu je web
stranica udruge Bez granica .
Projekt je sufinancirala Europska
unija iz Europskog socijalnog fonda
i Ured za udruge Vlade Republike
Hrvatske. Za provedbu ovog projekta
osigurano je gotovo 2 milijuna kuna
bespovratnih sredstava iz Europskog
socijalnog fonda (85%) te iz proračuna RH kojeg dodjeljuje Ured za
udruge Vlade RH (15%).
Društveni centar
Drenova - Preobrazba
FOND ZA AKTIVNO GRAĐANSTVO U HRVATSKOJ
Fond za aktivno građanstvo u
Hrvatskoj (Active Citizens Fund
Croatia) tijekom 2022. godine objavio
je ukupno tri poziva za financira-
nje projekata domaćih organizacija
civilnoga društva, uz kontinuirano
otvoren Poziv za Ad hoc akcijske projekte.
U okviru Poziva za srednje projekte za financiranje je odabran 21 projekt
u Grupi 1 te 24 projekta u Grupi 2.
U okviru drugog Poziva za male projekte odabran je 21 projekt . Također, u ožujku 2022. godine otvoren je i Poziv za organizacijske podrške u sklopu kojeg je odabrano 7 organizacija koje su dobile navedenu podršku.
Poziv za Ad hoc akcijske projekte je trajno otvoren poziv do 24. kolovoza
2023. ili do iskorištenja financijskih sredstava, a pregled do sada odobrenih i ugovorenih projekata možete pronaći ovdje. Sve organizacije koje su zainteresirane za prijavu Ad hoc akcijskih projekata svoje upite i prijave za online savjetovanje mogu slati na adhoc.podrska@acfcroatia. hr a preporučuje se i gledanje videa
koji dodatno pojašnjava što su AHA
projekti i koja je njihova svrha .
Uz ugovorenih novih 70 projekata i 7 organizacijskih podrški, članice konzorcija tijekom 2022. godine
provele su i više od 200 sati individualnih konzultacija za razvoj
projekata i preko 70 sati različitih radionica za prijavitelje i korisnike
kao dio aktivnosti jačanja kapaciteta
OCD-a. Fond za aktivno građan -
stvo u Hrvatskoj suorganizirao je i regionalni anti-burnout kamp za
preko 80 aktivista/ica iz 13 zemalja, a predstavnici hrvatskih OCD-a su sudjelovali na regionalnim ACF događajima u Portugalu i Norveškoj.
Zainteresirane organizacije sve
novosti Fonda mogu pratiti na web
stranici acfcroatia.hr i Facebook
stranici acf.hrvatska . Za sva pita-
nja možete se javiti na podrska@ acfcroatia.hr.
Upravitelje Fonda u Hrvatskoj čine
4 organizacije koje su odabrane na
javnom natječaju: Slagalica - Zaklada
za razvoj lokalne zajednice, u konzor-
ciju sa Zakladom za ljudska prava i
solidarnost SOLIDARNA , Centrom
za informiranje, suradnju i razvoj
nevladinih organizacija – CNVOS i
Udrugom za razvoj civilnog društva
SMART.
RADIUS V
Projekt „Radius V“ za ciljeve ima
stvoriti poticajno okruženje za daljnji
razvoj volonterstva kroz: a) jačanje
stručnih, analitičkih i zagovarač-
kih kapaciteta OCD-a i b) poticanje
umrežavanja, suradnje i strukturira-
nog dijaloga između OCD-a, lokalne
i regionalne samouprave, socijalnih partnera, visokoobrazovnih i znan -
stvenih ustanova s ciljem razvoja
učinkovitih javnih politika u području
razvoja volonterstva. Također, cilj mu je uspostaviti i pilotirati jedin -
stvenu metodologiju za sustavno i kontinuirano praćenje, istraživanje
i mjerenje utjecaja volontiranja na
društveno-ekonomski razvoj RH kroz
udruživanje stručnih kompetencija
volonterskih centara i akademske
zajednice (Filozofski fakultet Rijeka
i drugi stručnjaci koji se bave znanstvenim radom u području volonterstva).
Znatni dio projekta usmjeren je na jačanje mreže za razvoj volon -
terstva , i u tu svrhu su organizirani
webinari o volontiranju na velikim
događajima, koje je vodio Stuart Garland iz Volunteer Ireland , organizacije koja ima puno iskustva u upravljanju volonterima na velikim
događanjima kao i webinar o obiteljskom volontiranju.
Provedba ispitivanja javnog mnijenja također je dio projekta Radius
V, a provedeno je jedno ispitivanje o utjecaju pandemije na razvoj volonterskih programa i uključivanje građana u volontiranje. Rezultati
istraživanja pokazuju da su se
organizatori volontiranja i volonteri
susretali sa stresnijim organiziranjem volontiranja/volontiranjem, većom potrebom za podrškom te rjeđe organiziranim aktivnostima/ volontiranjem. Nakon pandemije, odnosno nakon obustave mjera
zaštite od koronavirusa, organizatori volontiranja primjećuju da se volonteri, osobito generacije mladih
koje su svoje akademsko obrazovanje započele 2020., teško snalaze u novim uvjetima. Nedostaju im organizacijske vještine, nestrpljivi su, sve
žele odjednom i generalni problem predstavlja nedostatak sustavne
podrške mladima. Kako bi se doprinijelo oporavku volontiranja nakon
pandemije potrebno je unaprijediti
volonterske programe u skladu s
novim trendovima koji se odnose na veću fleksibilnost volontiranja,
uvođenje inovacija u rad i komuni-
kaciju s volonterima, vrednovanje
volonterskog angažmana, otvaranje prema zajednici i suradnja s obrazovnim ustanovama s ciljem motiviranja mladih na volontiranje i osiguranje
kvalitete u provedbi volonterskih programa. U tijeku je i znanstveno istraživa-
nje o mladima , kojime želimo dobiti
uvid u stanje volontiranja mladih iz
vrijednosne perspektive, odnosno
koliko je i na koji način volontiranje
mladih povezano s i usmjereno na vrijednosti, s naglaskom na doprinos
volontiranja Europskim vrijednostima. Istraživanje provodi DKolektiv – organizacija za društveni razvoj iz
Osijeka, u suradnji s istraživačkim
timom kojeg čine izv. prof. dr. sc.
Željka Tonković, izv. prof. dr. sc. Sven
Marcelić te izv. prof. dr. sc. Krešimir
Krolo. Održane su i dvije nacionalne konferencije o volonterstvu , jedna online, u veljači 2022. i jedna uživo u prosincu 2022. u Zagrebu. Online
konferencija „Važna društvena
mreža: Potencijal volontira -
nja za oporavak i otpornost
zajednice“ okupila je više od 100 međunarodnih i domaćih sudionika, predstavnika volonterskih centara, organizatora volontiranja i drugih dionika. U prvom dijelu konferencije, kao uvod u temu, predstavljeni su relevantni dokumenti i istraživanje, „Plan za europsko volontiranje do 2030. godine“ ( Blueprint for European Volunteering 2030, „Vodič sa smjernicama i primjerima dobre prakse uključivanja volontera u
krizne situacije“ te rezultati istraži-
vanja „Iskustva volontiranja u krizi
nakon potresa na području Sisačkomoslavačke županije“.
Konferencija je uključila i među -
narodni panel, „Potencijal
volontiranja za oporavak i otpornost zajednice“ u kojem su
sudjelovali Stuart Garland iz organizacije Volunteer Ireland, Tamara
Jovičić iz Udruge IKS iz Petrinje, Leo
Staković iz Mreže mladih Hrvatske,
Igor Čović iz tvrtke GlobalLogic i
Branko Ančić s Instituta za druš -
tvena istraživanja. Zaključeno je da kriza može biti prilika, a za to je
potrebna transformativna energija, i upravo je volontiranje glavni faktor
istinske društvene transformacije.
Ono podržava socijalnu uključe -
nost i solidarnost, podupire aktivno
građanstvo, otpornost zajednice
i društveni angažman, promiče zajedničke odgovornosti i europske
vrijednosti. Iskustva s terena, kao i provedeno istraživanje o iskustvima
volontera na potresom pogođenom području nedvosmisleno ukazuju
na potrebu razvoja strategije reagiranja u kriznim situacijama koja
bi trebala jasno reflektirati ogro -
man potencijal i kompetencije koje
donose organizacije civilnog društva i građani – volonteri, te važnost
međusektorskog i partnerskog pristupa olakšavanju kriznih situacija.
Konferencija uživo, „Razvoj volonterstva – trebaju li nam novi putokazi?“ okupila je više od 90 sudionika, predstavnika organizacija civilnog društva (volonterskih
centara i organizatora volontiranja), neformalnih inicijativa, akademske
zajednice, obrazovnih ustanova i tijela javne uprave. Konferencija je uključila četiri radionice o neformalnom i školskom volontiranju, o oporavku volontiranja nakon pandemije te o Europskoj dimenziji u volonterstvu.
Okosnicu konferencije činila je panel rasprava „Razvoj volonterstva – trebaju li nam novi putokazi?“
koja je tematizirala potrebu za strateškim pristupom razvoju volonterstva. Panel je moderirao Domagoj Novokmet, a panelisti dr.sc. Igor Vidačak (Fakultet političkih znanosti Zagreb), dr. sc. Jasmina Božić (Filozofski fakultet Zagreb), Julijana Kulušić (Ministarstvo rada, mirovin -
skoga sustava, obitelji i socijalne politike) i Lejla Šehić Relić (Centre for European Volunteering/Hrvatski centar za razvoj volonterstva)
razgovarali su o tome koliko je okruženje u kojem djelujemo poticajno za
razvoj volonterstva, treba li nam strateški pristup razvoju volonterstva, je
li volonterstvo zastupljeno kroz javne politike i što nam nedostaje. Osnovni zaključci proizašli s panel rasprave:
• Razvoj volonterstva, kao i razvoj civilnog društva, trebaju strateški pristup i javne politike. Unatoč brojim dokazima koji govore u prilog višestrukim dobrobitima volonterstva, ono se još uvijek nalazi na marginama interesa javnih politika i državnih institucija. To je posebno problematično u vremenima kriza kad su se volonteri našli u prvim redovima pomoći i podrške. Nacionalni plan oporavka i otpornosti jedva da spominje civilno društvo i volontere.
• Volontiranje kao horizontalna aktivnost zahtijeva naprednu koordinaciju raznih sektora stoga je važno da se javne politike kreiraju šire od Zakona o volonterstvu.
• S obzirom na učestale krize i
društvene trendove demografskih promjena, snažnog tehnološkog napretka, digitalizacije, migracija ali i slabljenja demokracije, snažnijih podjela, polarizacije i sužavanja prostora za
djelovanje civilnog društva, fenomen volontiranja treba sagledavati u kontekstu potencijala
koje ono može imati za demo-
kraciju, društvenu koheziju, bolje odnose među ljudima, otpornost
i revitalizaciju zajednica, jačanje
temeljnih civilizacijskih vrijednosti i postizanje ciljeva održivog razvoja.
• Volontiranje mladih i uključiva-
nje obrazovnih institucija predstavlja ključnu točku razvoja
volonterstva. Za uključivanje
obrazovnih institucija izrazito
je važno imati sustavan pristup
i podršku politike obrazovanja. Iako u ovom trenutku mladi predstavljaju najveći udio volontera u ukupnom broju onih koji volontiraju, radi se o još uvijek niskom postotku ukupnog broja populacije mladih. Nove generacije traže nove oblike i mogućnosti volontiranja. Kod kreiranja programa promocije i motiviranja mladih na volontiranje važno je prilagoditi ih generacijskoj kulturi. Osim toga, mladi trebaju biti aktivni sudionici razvoja volonterskih programa za mlade, trebamo ih kreirati s mladima, a ne za mlade.
• Od 2013. godine u pripremi je i Nacionalni program za razvoj volonterstva koji je prošao i nekoliko javnih savjetovanja, ali nažalost do danas nije usvo-
jen. Budući da je prošlo puno vremena i društvene okolnosti su se promijenile, potrebno je pokretanje novog procesa konzultacija za izradu nacionalnog dokumenta koji će obuhvatiti volontere, organizatore volontiranja, obrazovne ustanove, akademsku zajednicu i donositelje odluka te tako, osim što će nas dovesti do novih spoznaja, ciljeva i rješenja, može doprinijeti revitalizaciji nove energije aktivnog angažmana u zajednici.
Preduvjet za to je da ne centraliziramo ciljeve i prioritete, već da slušamo i čujemo ljude i radimo ciljane intervencije. Kako bismo razvijali održivo volontiranje koje zaista može imati transformativnu snagu našeg društva, važno je da Vlada Republike Hr-
vatske jasno iskaže smjer razvoja i važnost volonterstva.
• U svijetu raste spoznaja da bi aktivnosti za jačanje otpornosti na krizne situacija trebale biti usklađene sa širom izgradnjom otpornosti u zajednici i obrnuto. To je integracija formalnih i
neformalnih oblika volontiranja u čitav spektar prevencije, pripreme, reagiranja i oporavka od prirodnih i društvenih nepogoda.
Mi, nažalost, ovakav sustav nismo uspostavili.
Nositelj projekta je DKolektiv –organizacija za društveni razvoj, a partneri na projektu su: Hrvatski centar za razvoj volonterstva , Volonterski centar Zagreb, Udruga
„MI“ – Split , Udruga za razvoj civilnog društva SMART, Centar za civilne
inicijative , ACT Grupa , Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Grad Split , Grad Rijeka , PRONI Centar za socijalno podučavanje.
Projekt je financiran kroz Europski socijalni fond – Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj
te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada, a trajat će od 30.10.2020. do
29.10.2023.
SUSTINEO - SURADNJOM, SUDJELOVANJEM, ISTRAŽIVANJEM I EDUKACIJOM ZA ODRŽIVOST
Hrvatskoj na reprezentativnom uzorku putem ankete (ispitivanje stavova, percepcija, prioriteta i iskustava građana RH o praksama upravljanja OR-om);
Tijekom 2022. intenzivno se radilo na projektu „SUSTINEO – Suradnjom, sudjelovanjem, istraživanjem i edukacijom za održivost“. Aktivnosti na kojima se aktivno radilo su:
• a) Provedba ispitivanja javnog mnijenja i ispitivanje potreba društva: provedeno je jedno ispitivanje javnog mnijenja o potrebama izmjene upravljačkih praksi povezanih s održivim razvojem u Republici
• b) Provedba znanstvenih istraživanja u području utvrđene potrebne društvene promjene: provedeno je jedno znanstveno istraživanje institucionalne dimenzije upravljanja održivim razvojem dubinskim polu-strukturiranim intervjuima s političkim i tehničkim razinama donositelja odluka te je napisan jedan znanstveni članak "Što znači pojam governance i kako ga treba prevoditi? prof.dr.sc. Gojko Bežovan";
• c) Provedba strukturiranog dijaloga svih dionika i donositelja odluka: provedena su
tri strukturirana dijaloga, u Puli, Dubrovniku i Osijeku. U Puli je u
ožujku 2022. organizirana panel
rasprava na temu “Energetska
tranzicija - grad, građani i lokalne zajednice” s ciljem upoznavanja šire zajednice s pozitivnim tranzicijskim inicijativama.
Razgovaralo se o energetskim
zadrugama KLIK iz Križeva-
ca te cresko-lošinjskoj zadruzi
Apsyrtides i projektu izgradnje
komunalnih solarnih elektrana, dekarbonizaciji otoka Cresa i
Lošinja, klimatskoj neutralnosti Križevaca, kao i solarizaciji
Pule. U Dubrovniku je u travnju
2022. organizirana rasprava
„Poduzetništvo po mjeri održivog razvoja“ u fokusu je bio 8.
cilj održivog razvoja - promica-
ti kontinuiran, uključiv i održiv
gospodarski rast, produktivnu i u punom radnom vremenu zaposlenost i dostojanstven rad
za sve i potrebe lokalne zajednice i ciljnih skupina, održivosti poslovanja u kriznim vremenima
te daljnjim planovima za održiv
razvoj lokalne zajednice u skla-
du s Agendom 2030. U Osijeku je u listopadu 2022. organiziran
skup "Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a – prema jačim, povezanim, otpornijim i naprednijim ruralnim područjima" i panel-rasprava "Holistički pristup
za održivi i pravedan ruralno-ur-
bani razvoj". Teme rasprava bile
su: dugoročna vizija za ruralna
područja EU-a i Ruralni pakt, održivi razvoj ruralnih zajednica
u Slavoniji, ruralni razvoj iz aspekta LAG-ova te je predstavljeno istraživanje "Utjecaj LAG-ova na održivi i lokalni razvoj".
Kroz Mrežu za održivi lokalni razvoj,
koja okuplja 16 aktivnih dionika
civilnog društva u Hrvatskoj koji se
bave različitim aspektima održivog
lokalnog razvoja intenzivno se raz-
mjenjivalo znanje, iskustva i primjeri
dobre prakse na održivom razvoju
lokalnih zajednica.
Uz nositelja projekta, Udrugu „Odraz – Održivi razvoj zajednice“, i SMART, u provedbi ovog projekta sudje -
luju i Fakultet političkih znanosti
Sveučilišta u Zagrebu , Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu , Centar za razvoj neprofitnih organizacija
CERANEO, Udruga “Zelena Istra“, DEŠA Dubrovnik , Zaklada za razvoj
lokalne zajednice Slagalica, Udruga
gradova u RH , Udruga “ZvoniMir”
Knin i Hrvatska mreža za ruralni
razvoj – HMRR . Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda – Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada.
LAB – LOCALLY ACROSS BORDERS
Provedba projekta trajat će od trav-
Započeli smo s provedbom novog međunarodnog projekta pod nazivom
LAB - Locally Across Borders, u partnerstvu s Volonterskim centrom
Varšava iz Poljske i Volontari Senior Professionali iz Italije.
nja 2022. do ožujka 2024. godine, a omogućit će mladima da zaista promijene svoje okruženje, pod vlastitim uvjetima i brigom za svoj razvoj, a dat će im i priliku da se upoznaju i povežu sa svojim vršnjacima iz Italije i Poljske. Projekt se zahuktao odlaskom u
Varšavu od 19. – 22.09. kada smo za naše partnere proveli trening za
trenere u području učenja zalaga-
njem u zajednici (eng. service-learning)
te sudjelovali na edukaciji o online
volontiranju koju su nam održali
Good Network Foundation . Uz to, susret smo iskoristili za dogovaranje nadolazećih aktivnosti u projektu, od kojih su neke (možda i najvaž-
nije) edukacije za radnike s mladima
i nastavnike na lokalnoj razini, pro -
jekti učenja zalaganjem u zajednici
u Poljskoj, Italiji i Hrvatskoj koje će
provoditi mladi, izrada online vodiča o učenju zalaganjem u zajednici za
mlade te završna online međunarodna konferencija.
Godinu smo priveli kraju upravo s
edukacijom o učenju zalaganjem u zajednici i online volontiranju za
predstavnike udruga i ustanova s
područja Rijeke. Tijekom edukacije
sudionice i sudionici upoznali su se s metodom učenja zalaganjem u zajednici, njezinim ključnim načelima u radu s mladima, osnovnim koracima u primjeni ove metode te sličnostima i razlikama između online volontiranja i tradicionalnog volontiranja, uživo. Puno smo još tema načeli, isprobali različite metode neformalnog obrazovanja i stekli neka nova poznanstva.
U 2023. godini očekuje nas podrška radnicama s mladima i nastavnicima koji će mentorirati mlade u pripremi i provedbi njihovih projekata učenja zalaganjem u zajednici. Veseli nas vidjeti što će sve mladi osmisliti. A bliži nam se i međunarodni susret s mladima i njihovim mentorima iz Italije, Poljske i Hrvatske koji će se održati u ožujku 2023. Popratite novosti na našim društvenim mrežama ;).
Projekt LAB financiran je kroz pro -
gram Erasmus+ Mala partnerstva, a provode ga Volonterski centar
Varšava iz Poljske (nositelj pro -
jekta) te partneri Volontari Senior
Professionali iz Italije i Udruga
SMART iz Hrvatske.
IMPRESSUM
Udruga SMART
Udruga za razvoj civilnog društva SMART potiče djelotvornost neprofitnog sektora i međusektorske suradnje te promiče razvoj volonterstva. U svom radu SMART povezuje neformalno obrazovanje sa savjetovanjem, informiranjem i utjecanjem na javne politike. SMART surađuje s organizacijama civilnog društva, javnim ustanovama, lokalnom i regionalnom samoupravom i građanskim inicijativama na načelima
odgovornosti, aktivnog uključivanja i poštivanja različitosti.
Kontakti SMART Rijeka
Adresa: Blaža Polića 2/IV, Rijeka
Telefon: 051/332-750
E-mail: smart@smart.hr
Web: www.smart.hr
SMART Zagreb
Adresa: Ljudevita Posavskog 2/4, Zagreb
Telefon: 01/4655-201
E-mail: smart@smart.hr
Impressum
Lektura: Sanja Bezjak
Izdavač: Udruga za razvoj civilnog
društva SMART
Grafičko oblikovanje: Studio Pixel, Rijeka