Info Smart #55

POLUGODIŠNJE GLASILO UDRUGE ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA SMART

TEME 01

[UVODNIK] Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu

02

[RAZGOVOR] Goran Jeras: “Došlo je vrijeme za alternativne modele razvoja društva”

03

Hrvoje Hafner: “O Crowdfundingu”

10

04

[RAZGOVOR] Ivana Zanze: “U svemu što radimo vode nas iskrenost i dosljednost”

14

05

[AKTUALNO] Crowdfunding kampanja za modernizaciju proizvodnje obiteljske zadružne Mljekare BIZ “Radim mlijeko”

25

06

[PREDSTAVLJAMO] Domaća crowdfunding platforma „Čini pravu stvar“

27

07

Teo Petričević: “Što su društvene inovacije?”

29

08

[RAZGOVOR] Mirna Karzen i Stella Kalac: “Svaka osoba može i mora biti i inovator i inicijator promjene koju želi vidjeti”

32

09

Volontiranje poslovnog sektora kao jedan od oblika filantropije

39

10

[PRISJEĆAMO SE] Kampanja “Gledaj (u)druge”

42

11

[NAJAVA] Poziv na prijavu društvenih inovacija i/ili ideja u području promocije i razvoja civilnoga društva i filantropije u lokalnoj zajednici

46

12

Fotogalerija s radionica o prikupljanju sredstava, izradi proračuna, crowdfundingu, društvenim inovacijama i društvenim mrežama

48

13

Fotogalerija s radionica o korporativnoj filantropiji i društveno odgovornom poslovanju

52

1 2

INFOSMART #55 | 06-07/2016

01 Uvodnik

Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu

1

Poznata izreka Mahatme Gandhija iz naslova činila nam se kao najprimjereniji kratki opis novog, 55. broja Info SMART-a. Na stranicama koje slijede susrest ćete se s pojedincima/kama i organizacijama, konceptima i pristupima, primjerima i aktivnostima koji stvarno mogu doprinijeti, i doprinose, postizanju promjena. Pa čak i u „olovnim i teškim vremenima“ kakva su zahvatila hrvatsko društvo u proteklih pola godine. Nadamo se da će i vas, kao što su nas u SMART-u, razgovori s Ivanom Zanze, Mirnom Karzen, Stellom Kalac i Goranom Jerasom, te tekstovi Hrvoja Hafnera i Tea Petričevića inspirirati i motivirati za daljnji rad i mijenjanje društva nabolje.

Info SMART otvaramo razgovorom s Goranom Jerasom, upraviteljem Zadruge za etično financiranje...

Ugodno čitanje!

Vaš SMART

INFOSMART #55 | 06-07/2016

02 Razgovor

Vjerujemo da Zadrugu za etično financiranje i inicijativu za osnivanje prve etične banke u Hrvatskoj više nije potrebno posebno predstavljati, ali ipak možemo ponoviti osnovne informacije. Zadruga za etično financiranje osnovana je s prvenstvenim ciljem osnivanja prve etične banke u Hrvatskoj te svojim članovima služi kao platforma za umrežavanje, suradnju, savjetovanje i edukaciju. Etična banka u osnivanju je razvojna banka u vlasništvu svojih članova čiji je primarni cilj ulaganje u razvoj zajednice kroz projekte koji su financijski, društveno i okolišno održivi.

Osnivač prve etične banke u Hrvatskoj je Zadruga za etično financiranje. Da biste postali članom Zadruge, potrebno je ispuniti pristupnicu, prihvatiti Pravila zadruge i načela etičnog bankarstva te uplatiti osnovni zadružni ulog u iznosu od 2.500,00 kuna. Zadruga ima više od 450 članova i

trenutno u jeku kampanja koja za cilj ima potaknuti brojne podržavatelje ove inicijative da postanu članovi Zadruge i suvlasnici buduće banke. S Goranom Jerasom, upraviteljem Zadruge za etično financiranje, razgovarali smo o dobroj ekonomiji, osnivanju prve hrvatske etične banke, društvenim inovacijama i podršci razvoju filantropije i civilnoga društva.

Goran Jeras: “Došlo je vrijeme za alternativne modele razvoja društva”

2

INFOSMART #55 | 06-07/2016

Goran Jeras

Među osnivačima ZEF nalazi se velik broj organizacija civilnoga društva. Koji su glavni razlozi tako snažnoj podršci osnivanju etične banke od strane neprofitnih organizacija?

Organizacije civilnoga društva su općenito i u Hrvatskoj i u svijetu uglavnom neprepoznate od strane klasičnih komercijalnih 3

02 GORAN JERAS: DOŠLO JE VRIJEME ZA ALTERNATIVNE MODELE RAZVOJA DRUŠTVA

banaka čije procedure i metodologije jednostavno nisu usklađene s potrebama i specifičnostima rada organizacija civilnoga društva koje zbog toga imaju često praktičnih problema u svome radu. Organizacijama civilnoga društva je, obično bez obzira na njihove dokazane kapaciteta osiguravanja financiranja svoga rada, u pravilu vrlo teško ili nemoguće dobiti čak i kratkoročni kredit od strane komercijalnih banaka, a u slučajevima kada im se taj kredit i odobrava, obično su potrebne i osobne garancije članova udruge što često predstavlja problem i nepotrebno opterećenje zaposlenicima udruga.

Slijedeći dobra iskustva iz drugih država u kojima etične banke uspješno funkcioniraju, jedan od prioriteta etičnih banaka je i financiranje tzv. trećeg sektora odnosno neprofitnih organizacija među koje spadaju i organizacije civilnoga društva. Etične

banke su uspjele pronaći modele kroz koje prate rad i razvoj organizacija civilnoga društva pritom im pomažući da ostvare financijsku stabilnost i povećaju učinke i doseg svoga rada. Ukratko, etične banke neprofitnim organizacijama pružaju svoje usluge isto na neprofitan način i time omogućavaju organizacijama civilnoga društva povoljnije, učinkovitije i pravednije financiranje koje je prilagođeno njihovim potrebama i specifičnostima. Konkretno se tu radi o kreditima s niskim kamatnim stopama (do najviše. 4%), s primjerenim instrumentima osiguranja, bez valutnih klauzula, uz razumijevanje sustava financiranja putem javnih sredstava (državnih i EU fondova) te cijelim nizom popratnih nefinancijskih instrumenata podrške iz praktički svih sfera poslovanja (pravna, porezna, marketinška, informatička itd.) koja se pruža putem drugih članova

INFOSMART #55 | 06-07/2016

ZEF-a.

Osim toga interesu i podršci organizacija civilnoga društva etičnoj banci je svakako pomogla i trenutna društveno-ekonomska situacija koja pokazuje da trenutni model razvoja nije adekvatan i dugoročno održiv i stvara potrebu promišljanja alternativnih razvojnih modela u svim segmentima društva. Etične banke sigurno jesu jedan od takvih alternativnih modela financiranja koji će igrati veliku ulogu u održivom društvenom razvoju budućnosti i organizacije civilnoga društva koje svaka na svoj način također promišljaju kako bi društvo moglo napredovati u budućnosti su to i prepoznale.

02 GORAN JERAS: DOŠLO JE VRIJEME ZA ALTERNATIVNE MODELE RAZVOJA INFOSMART #54 DRUŠTVA | 12/2015

Hoće li i, ako da, na koji će način Etična banka podržavati razvoj civilnoga društva u Hrvatskoj? Vidite li mogućnost pružanja podrške razvoju filantropije u Hrvatskoj?

Razvoj civilnoga društva je svakako jedan od temeljnih prioriteta svake etične bank pa će tako biti i kod nas u Hrvatskoj. Etične banke koje se pri svojim odlukama o financiranju vode na način da ne gledaju samo maksimizaciju profita nego zapravo prije samog profita inzistiraju na pozitivnoj društvenoj i ekološkoj dimenziji svake investicije isto tako shvaćaju da su organizacije civilnoga društva jedan od ključnih stupova društvenog razvoja. Kako bi one mogle nesmetano funkcionirati, potrebno je osigurati diversificiranost njihovog financiranja. Naravno, velik dio financiranja civilnoga društva treba ostati vezan uz

sustav javnog financiranja s obzirom na važnost civilnoga društva za cjelokupni razvoj svake države, međutim kako bi se proširili kapaciteti organizacija civilnoga društva te kako bi se osigurala njihova neovisnost i autonomija na političke promjene koje se događaju, nužno je razvijati i alternativne mehanizme financiranja, bilo putem društvenih poduzeća cilj kojih bi bio ostvareni profit reinvestirati projekte organizacija civilnoga društva, bilo putem filantropskih aktivnosti kao što je to slučaj u SAD-u i mnogim zapadnoeuropskim državama. Etična banka će svakako aktivno poticati poslovne subjekte da dio svojih profita također izdvoje za filantropske aktivnosti, nudeći povoljnije uvjete financiranja poduzećima koja to redovito rade. Također, s obzirom da ima obavezu svoj vlastiti profit reinvestirati, dio tih sredstava će također odlaziti kroz 4

INFOSMART #55 | 06-07/2016

02 GORAN JERAS: DOŠLO JE VRIJEME ZA ALTERNATIVNE MODELE RAZVOJA DRUŠTVA

bespovratne potpore organizacijama civilnoga društva sukladno odluci članova ZEF-a. Mislimo da je vrijeme konačno sazrelo da građani počnu aktivnije participirati u društvu putem filantropskih aktivnosti, a da je tome tako pokazuje i činjenica o nekoliko novoosnovanih filantropskih zaklada koje su upravo u zadnjih godinu dana počele s uspostavljanjem svojih aktivnosti.

Sve su brojnije organizacije civilnoga društva koje promiču i koriste pojam „dobra ekonomija“ u opisivanju onoga što i kako rade. Kako se ZEF i Etična banka uklapaju u taj koncept?

Pojam «dobra ekonomija» stvarno najbolje opisuje upravo sve ono za što se ZEF i etična banka zalažu i za što će se zalagati u 5

Silvana Vujnović i Goran Jeras

INFOSMART #55 | 06-07/2016

budućnosti. Taj pojam je toliko jednostavan, širok i inkluzivan, a opet vrlo precizan u ocrtavanju vizije svijeta i ekonomije koja se pod njime krije da čak do neke mjere postaje potpuno nezamislivo raditi bilo kakav projekt koji namjerava biti održiv, a da se pri tome ne bi trebao zapitati da li se uklapa u definiciju i vrijednosti dobre ekonomije. U potpunosti podržavamo koncept dobre ekonomije za koji je evidentno da ekonomiju stavlja u kontekst i službu promicanja pozitivnih društvenih vrijednosti i vjerujemo da je ona preduvjet dugoročnom opstanku ljudske vrste i civilizacije na Zemlji.

Nedavno je u Splitu održana konferencija Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA) pod nazivom "SOCINNOVETHICS: Sinergija etičnog

02 GORAN JERAS: DOŠLO JE VRIJEME ZA ALTERNATIVNE MODELE RAZVOJA INFOSMART #54 DRUŠTVA | 12/2015

financiranja s društvenim i tehnološkim inovacijama". Da li u Hrvatskoj postoje temelji za postizanje te sinergija i povezivanje ZEF i Ebanke s društvenim inovatorima?

Naravno da postoje! Čak i da budemo neskromni pa gledamo samo projekt osnivanja etične banke već on je sam po sebi društvena inovacija koja je moguća upravo zato što je cijeli niz postojećih društvenih inovacija i inovatora uspjela okupiti i pokazati im potencijale umrežavanja u zajedničku platformu koja će omogućiti daljnji rast i bujanje društvenih inovacija u svim mogućim aspektima i sektorima u Hrvatskoj. Mislim da je upravo kriza kroz koju prolazimo odličan katalizator koji je potaknuo veći broj građana da počnu razmišljati o svijetu oko sebe, da se počnu zapitivati da li su zadovoljni

funkcioniranjem društvenih i ekonomskih odnosa u svojoj okolini i počnu tražiti načine koji će te odnose poboljšati. Ljudi su postali aktivniji, nužda ih je natjerala da ne očekuju više rješenja od institucija nego da počinju sami razmišljati kako se udružiti i zajednički doći do rješenja. Optimisti smo, gledamo da se taj isti proces događa ne samo u Hrvatskoj nego i posvuda po svijetu.

Dolazi vrijeme koje će čovjeka i prirodu i njihove potrebe staviti na prvo mjesto po važnosti i na taj način osigurati održivi razvoj. Ta transformacija će biti satkana od ogromnog broja društvenih inovacija, a mi svi smo odgovorni da ih prepoznamo, pokrenemo i aktivno sudjelujemo u njima.

Da li, i ako da, kako trenutna društvena i politička situacija u Hrvatskoj utječe na proces osnivanja Etične banke? U tom procesu očekivala se i snažna podrška 6

INFOSMART #55 | 06-07/2016

Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Je li ta podrška dovedena u pitanje?

Mi se od samog početka pokušavamo pozicionirati na način da politička situacija što je moguće manje utječe na proces osnivanja etične banke jer vjerujemo da će koristi od njega imati svi građani Hrvatske neovisno o svom političkom, vjerskom ili bilo kojem drugom opredjeljenju. Upravo zbog toga smo u svom radu svima pristupili maksimalno inkluzivno, pokušavajući promovirati univerzalne vrijednosti koje će Zadruga i etična banka provoditi u svom radu: solidarnost, pravednost, transparentnost, otvorenost, iskrenost i tolerantnost. To se već i sada pokazalo izuzetno dobrim pristupom jer smo trenutno stvarno jedna od najraznolikijih organizacija u Hrvatskoj s obzirom na sastav svojih članova. Osim 7

02 GORAN JERAS: DOŠLO JE VRIJEME ZA ALTERNATIVNE MODELE RAZVOJA DRUŠTVA

toga vjerujemo da nam društvena kriza u kojoj se nalazimo ide u prilog jer su građani otvoreniji prema promjenama i uvođenju novih modela funkcioniranja društva s obzirom na akumulirano nezadovoljstvo postojećima koji očigledno nisu u stanju riješiti nagomilane društvene probleme.

Neovisno o tome, naravno da na nas negativno utječe svaka situacija koja se negativno odražava na naše članove.

Ishitrenom i nepromišljenom odlukom Vlade o drastičnom smanjivanju raspoloživih sredstava Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva te institucionalnom blokadom rada Zaklade kroz neimenovanje novog Upravnog odbora od strane Vlade RH, mnoge organizacije civilnoga društva dovedene su u vrlo tešku situaciju u kojoj ne samo da neće biti u mogućnosti izvršiti svoje planirane aktivnosti tijekom

ove godine, već će u velikom broju slučajeva morati i smanjivati broj zaposlenih usred provođenja već odobrenih i planiranih aktivnosti. Takva situacija se vrlo negativno reflektira na samu Zadrugu za etično financiranje koja je trenutno u procesu prikupljanja novih članova s ciljem što bržeg stvaranja kritične mase i pokretanja rada etične banke zato jer organizacije i njihovi članovi kojima su drastično smanjena sredstva sigurno ne vide kao svoj prvi prioritet učlanjivanje u ZEF i podršku stvaranje etičnoj banci u Hrvatskoj. Osim toga, s obzirom da i ZEF ima s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva sklopljen Sporazum o razvojnoj suradnji, također je i izravno financijski pogođen smanjivanjem količine dostupnih sredstava ne uzimajući u obzir i nemogućnost planiranog proširenja razvojne suradnje u budućnosti koja je trenutno zbog institucio-

INFOSMART #55 | 06-07/2016

nalne blokade nemoguća. Međutim, trudimo se koliko možemo i putem svojih članova, kontakata, istupa i savjeta pomoći u rješavanju tog problema i nadamo se da će se vrlo ubrzo i ta institucionalna blokada Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i smanjivanje dostupnih sredstava razriješiti.

Očekuje se da će Etična banka biti osnovana do kraja ove godine. Hoće li se ispuniti to očekivanje? U kojoj je fazi taj proces trenutno?

Vrlo je nezahvalno govoriti o rokovima pogotovo pred onima koji osnivanje etične banke čekaju već dvije godine. Međutim, činjenica je da u dosadašnjem radu nismo imali apsolutne prepreke niti probleme od bilo koje institucije već da je proces

02 GORAN JERAS: DOŠLO JE VRIJEME ZA ALTERNATIVNE MODELE INFOSMART RAZVOJA #54 DRUŠTVA | 12/2015

osnivanja dugotrajan iz dva osnovna razloga.

Jedan je taj da se radi o iznimno kompleksnom i opsežnom procesu koji zahtijeva veliku količinu rada i znanja da bi se mogao uspješno provesti. Za osnivanje udruge ili otvaranje najjednostavnijeg poduzeća potrebno je vrijeme, a kamoli za osnivanje banke koja je organizacijski i operativno iznimno reguliran i složen sustav. Međutim, mi smo u posljednje dvije godine uspjeli riješiti praktično sve organizacijske i operativne probleme – pronašli smo vrhunske kandidate za članove uprave i nadzornog odbora banke, završili smo projektnu dokumentaciju, osigurali da svi naši procesi budu u skladu sa zakonskim odredbama i zahtjevima regulatora, pozicionirali smo se kao centar znanja i informacija u cijelom nizu ekonomskih i društvenih područja koja

se odnose na politike održivosti, decentraliziranog i društveno pravednog razvoja, prepoznati smo od strane Federacije etičnih i alternativnih banaka Europe kao organizacija s trenutno najnaprednijim modelom etičnog bankarstva na svijetu – praktički nas smatraju sljedećim korakom u razvoju etičnog bankarstva.

Uglavnom, uspješno smo odradili cijeli taj tehnički dio čime smo došli do drugog preduvjeta za osnivanje etične banke, a to je podrška javnosti, organizacija i pojedinaca koji žele imati i biti korisnici etične banke u budućnosti. Da bi banka mogla početi s radom, potrebno je stvoriti kritičnu masu budućih klijenata i korisnika kako bismo demonstrirali interes i želju pojedinaca i organizacija za postojanjem takve banke u Hrvatskoj. Da bi naš model bankarstva bio održiv, potrebno je da banka 8

INFOSMART #55 | 06-07/2016

02 GORAN JERAS: DOŠLO JE VRIJEME ZA ALTERNATIVNE MODELE RAZVOJA DRUŠTVA

ima oko 15.000 klijenata. S obzirom na to da u etičnoj banci samo članovi ZEF-a mogu biti klijenti banke, to znači da nam treba oko 15.000 članova koje planiramo imati unutar prve tri godine poslovanja. Međutim, potrebno je od nekud početi i prema našem modelu, realan minimalni broj članova s kojima bi banka mogla početi s radom bi bio oko 1.500. Mi sada nakon 2 godine rada imamo 450 članova i glavni prioritet nam je taj broj povećati. Zbog toga pozivamo sve naše (pasivne) podržavatelje da se aktiviraju i uključe. To je jedini način kako banka može krenuti s radom i svi zajedno možemo imati dovoljno snage da banka stvarno bude osnovana do kraja godine.

9

Web stranica Zadruge za etično financiranje

INFOSMART #55 | 06-07/2016

Subversive Film Festival koji se ove godine održao po deveti put zbog političke je krize na kulturnoj sceni bio primoran pronaći nov izvor financiranja. Dosad financiran iz javnih izvora (Ministarstvo kulture, Grad Zagreb, HAVC), ovog puta financijsku konstrukciju pokušao je zatvoriti marketinškom kampanjom za grupno financiranje, odnosno crowdfundingom.

Hrvoje Hafner

Što je crowdfunding?

Crowdfunding je alternativni način financiranja projekata u kojem pokretač prezentira projekt, obično kratkim videom, opisom i grafikom, tražeći mali financijski doprinos, odnosno uplatu. Osnovna premisa je da će veliki broj malih uplata u ograničenom vremenskom periodu (obično 30 dana) doseći unaprijed zacrtani i objavljeni financijski cilj. Kako bi pokretač privukao publiku odnosno građane da sudjeluju u projektu on im može ponuditi opipljive i virtualne nagrade. Cijeli proces potpuno je transparentan, a odvija se putem tzv. crowdfunding platformi specijaliziranim za ovakav način prikupljanja sredstava. Svaka uplata javno je vidljiva na stranici projekta i u svakom trenutku moguće je vidjeti koliko novca je prikupio pokretač odnosno projekt.

03

Hrvoje Hafner: “O Crowdfundingu”

Piše: Hrvoje Hafner Crowdfunding.hr / Doniralica 10

03 HRVOJE HAFNER: “O CROWDFUNDINGU”

INFOSMART #55 | 06-07/2016

Uključivanje građana u kampanje solidarnosti za humanitarne aktivnosti nisu nikakva novost. Građani Hrvatske su i do sada aktivno sudjelovali u produkcijski velikim kampanjama za prikupljanje donacija osobama kojima je pomoć bila potrebna poput „Dajmo da čuju“ iz 2001. godine, „Želim život!“ iz 2006. te „Hrvatska pomaže“ iz 2014. kada je prikupljeno preko 60 milijuna kuna za pomoć stradalima u poplavama u Slavoniji. Isto tako neki su pojedinci savladali društvene mreže poput Facebooka te vlastitim naporima senzibilizirali javnost za vlastite potrebe poput Nore Šitum (2013.).

Potencijali i izazovi grupnog financiranja Ono što crowdfunding mijenja je odnos prema ciljevima projekata. Grupno 11

financiranje više nije rezervirano samo za humanitarne kampanje već se sada vrata otvaraju i kreativnim pojedincima da svoje projekte realiziraju tako što angažiraju vlastite zajednice odnosno ljude kojima je stalo do toga da njihovi projekti zažive.

Crowdfunding platforme poput Kickstartera i Indiegogoa koje su počele s radom upravo u vrijeme najveće svjetske gospodarske krize ovog stoljeća dale su šansu novim poduzetnicima koji su potencijal svojih vlastitih izuma iz tehnološke industrije poput 3D printera, pametnih satova, računalnih i društvenih igara testirali koristeći ih kao alat za istraživanje tržišta.

Iako dolaze uz veliku dozu transparentnosti crowdfunding platforme za sada još uvijek ne nude mogućnost praćenja realizacije projekta jednom kada je novac prikupljen.

To ostaje na pokretaču koji u svakom trenutku putem platforme može komunicirati sa svim svojim podržavateljima na vrlo jednostavan način. Budući da se za ovakav način financiranja često odlučuju kreativci i poduzetnici s relativno skromnim financijskim i proizvodnim iskustvom za očekivati je da provedba projekta unatoč prikupljenom potrebnom novcu kasni. U nekim slučajevima financirani projekti bivaju čak i otkazani.

Nije rijetkost da mali timovi „iz garaže“ prikupe desetke tisuća podržavatelja koji svojim uplatama prikupe stotine tisuća ili čak nekoliko milijuna dolara za realizaciju projekata. Dakako, više su iznimka nego pravilo.

Pokretači i podržavatelji u crowdfundingu sudjeluju u dobroj vjeri i povjerenju, a budući da se radi o uplatama manjeg iznosa rizik za podržavatelja je malen. Puno veći rizik snosi osoba koja pokreće projekt,

03 HRVOJE HAFNER: “O CROWDFUNDINGU”

INFOSMART #55 | 06-07/2016

a ne realizira ga jer je njegov ulog osobni kredibilitet koji ostaje izložen kritici javnosti u slučaju zlouporabe ili neuspjeha.

Hrvatske uspješnice Svjetska istraživanja govore o nekoliko desetaka milijardi dolara prikupljenim na raznim platformama za grupno financiranje. U Hrvatskoj je do sada prema istraživanju objavljenom na blogu Crowdfunding.hr prikupljeno preko 10 milijuna kuna za različite projekte, a trend pokazuje da se sve više pojedinaca i organizacija odlučuje na ovakav način financiranja svojih aktivnosti. Neki od najuspješnijih domaćih primjera su kampanje za igru na ploči Machina Arcana u kojoj je prikupljeno milijun kuna, uređaj za mjerenje razine vitamina u tijelu Vitastiq sa 600.000 kuna,

računalna igra The Red Solstice sa 400.000 kuna, te Zagrebački inkubator poduzetništva i startup Trillenium s kampanjama kojima su financirani udjeli u novoosnovanim tvrtkama.

Prošle godine u jeku izbjegličke krize pokrenute su crowdfunding kampanje kojima je cilj bio pomoći rješavanju nekih od njihovih problema. Kampanja „Lighten the load“ imala je za cilj opskrbiti nosiljke za bebe za majke na tam dugačkom i iscrpljujućem putu prema zapadnoj Europi dok je kampanje „Taste of home“ usmjerena na integraciju izbjeglica u naše društvo otvaranjem restorana u kojem rade izbjeglice, a u kojem pripremaju autohtona jela iz zemalja iz kojih dolaze.

Javno financiranje javnih potreba Da se vratimo kampanji s početka priče.

Glavni narativ kampanje bio da se Ministarstvu kulture pokaže kako je publici stalo do festivala i da će se on održati unatoč dokinutom financiranju iz javnih izvora što je u neku ruku dvosjekli mač jer daje za pravo političarima u smanjivanju budžeta za javne potrebe, u kulturi ili u drugim sektorima. U Hrvatskoj smo već imali crowdfunding kampanju koja je pokrenuta da bi se opremila školska knjižnica u novo izgrađenoj osnovnoj školi u Velikom Čiču pokraj Velike Gorice što je realna javna potreba i tradicionalno se financira javnim izvorima. Dugoročno, ovakve aktivnosti mogu imati ozbiljne posljedice na financiranje javnih potreba.

Mladi poduzetnici i kreativci crowdfundingom zasigurno dobivaju prijeko potreban 12

INFOSMART #55 | 06-07/2016

03 HRVOJE HAFNER: “O CROWDFUNDINGU”

vjetar u leđa, ali ne smijemo zaboraviti da građani porezima već sada financiraju rad državnog aparata što uključuje i brigu o javnom interesu.

Vizual crowdfunding kampanje za 9. Subversive Festival

13

INFOSMART #55 | 06-07/2016

04 Razgovor

Udruga Roditelji u akciji - RODA skupina je zainteresiranih građanki i građana koja se zauzima za dostojanstvenu trudnoću, roditeljstvo i djetinjstvo u Hrvatskoj. Roda je danas vjerojatno jedna od najpoznatijih organizacija civilnoga društva, prepoznata po svojoj odgovornosti, angažiranosti, hrabrosti, ali i inovativnosti i poduzetnosti.

U razgovoru s Ivanom Zanze, izvršnom direktoricom Udruge, saznali smo nešto više o dosad provedenim crowdfunding kampanjama i naučenim lekcijama, Rodinom letu i društvenom poduzetništvu, izazovima u održavanju financijske stabilnosti udruga i diverzifikaciji izvora sredstava, o aktivizmu i mobilizaciji građana, o prosvjedima „Hrvatska može bolje...

U proteklih 9 mjeseci Udruga Roda provela je samostalno ili u partnerstvu s drugim organizacijama čak 3 uspješne crowdfunding kampanje na platformi Indigogo. Kako ste se odlučile za crowdfunding? Možeš li ukratko opisati kampanje?

S obzirom na velik broj korisnica i na našu veliku vidljivost na društvenim mrežama od samih početaka, nama je crowdfunding bio oduvijek prirodan način prikupljanja sredstava. Roda je uvijek dio sredstava za svoje aktivnosti dobivala crowdfundingom, pa i onda kad za to nismo koristili takav naziv. Prva naša veća crowdfunding akcija bila je uređenje Rodina gnijezda 2005. godine, kad smo u akciji Smajli za Rodino gnijezdo skupile novce za kupovinu prozora, vrata i radijatora za Rodin prostor, a kasnije smo nastavile redovito prikupljati sredstva

Ivana Zanze: “U svemu što radimo vode nas iskrenost i dosljednost”

14

INFOSMART #55 | 06-07/2016

04 IVANA ZANZE: U SVEMU ŠTO RADIMO VODE NAS ISKRENOST I DOSLJEDNOST

za akcije na takav način, slijedeći vrlo rano neke principe koji su zajednički s današnjim kampanjama na crowdfunding platformama - postavljanje financijskoga cilja, dijeljenje nekih sitnijih zadovoljština donatorima (poput nagrade dodatnih “smajlija” na našem internetskom forumu te 2005. godine), redovito izvještavanje o postignućima i slično. Nama je zato Indiegogo olakšao način rada i vidljivost akcija, ali načela crowdfundinga i navike naših donatora i donatorica, već od ranije smo poznavale.

Tipično za sve tri naše kampanje na Indiegogou bilo je da su one bile primarno aktivističke, a ne poduzetničke, iako imamo i takve u planu. Svaka od tih kampanja je rezultat određenog društvenog trenutka na koji smo odmah reagirale, u kojem nam je financijski cilj na Indiegogou bio zapravo 15

Ivana Zanze

INFOSMART #55 | 06-07/2016

jedan od ciljeva, ali ne jedini. U kolovozu prošle godine, dok je izbjeglički val još mimoilazio Hrvatsku, odlučile smo pokrenuti akciju kojoj je cilj pomoć roditeljima izbjeglicama, ali i senzibiliziranje javnosti s kojom mi komuniciramo, tako smo se odlučile na akciju sakupljanja rabljenih nosiljki za djecu - želeći ne samo pomoći roditeljima koji s djecom na rukama prolaze teško izbjegličko iskustvo, već i utjecati na tada prilično negativan stav javnosti o izbjeglicama. U vrlo kratkom roku, roditelji iz cijele Hrvatske i regije zatrpali su naš ured stotinama nosiljki. Kad nam se društveno poduzeće Brodoto javilo u rujnu prošle godine s prijedlogom kampanje na Indiegogou, Lighten the Load, koju su oni već osmislili, mi smo već imale velik dio naših korisnica spremnih financijski podržati takvu kampanju i poznavale smo njihove financijske navike,

04 IVANA ZANZE: U SVEMU ŠTO RADIMO VODE NAS ISKRENOST INFOSMARTI #54 DOSLJEDNOST | 12/2015

što se pokazalo ključnim kod izbora perkova.

Druga kampanja, Podrži Rodu na Plitvicama, bila je isplanirana u jednom danu, i ovaj put smo Indiegogo uspješno iskoristile kao način prikupljanja sredstava za sudjelovanje na jednom stručnom skupu koji je propitivao prava žena u trudnoći i porodu, ali čak i veći uspjeh bio nam je to što je pomoću te kampanje informacija o našem

sudjelovanju na tom skupu i našem stavu o tom skupu, postala u vrlo kratkom roku dostupna ogromnom broju ljudi i motivirala ih ne samo na donaciju nego na aktivno praćenje i sudjelovanje.

U treću kampanju, Podrška prosvjedu Hrvatska može bolje, odlučili smo krenuti bez ikakve pripreme: kako se prosvjed približavao, povećavali su se troškovi. Znali smo da imamo velik broj podržavatelja prosvjeda na Facebooku i da ćemo 20.000 kuna, koliko nam je u tom trenutku još trebalo, skupiti u kratkom roku i bez puno truda oko perkova ili vizuala, pa smo je takvu i napravili, koristeći Indiegogo kao najtransparentniji i najbrži način, najbrži zbog našeg ranijeg iskustva.

16

INFOSMART #55 | 06-07/2016

Možeš li ukratko rezimirati naučene lekcije? Što ste napravile posebno dobro, što biste danas napravile drukčije? Što bi izdvojila kao ključne elemente za uspjeh crowdfunding kampanja usmjerenih na aktivnosti odnosno projekte za opće dobro?

Sve tri kampanje imale su u stvari niske financijske ciljeve koje smo vrlo brzo dostigli, već sljedeći dan. Možda bi naučena lekcija mogla biti da idemo ubuduće s većim ciljanim iznosom, ali nama u tim akcijama veći iznos jednostavno nije bio potreban i obavezivao bi nas na dodatni posao.

Svaka od ovih kampanja korisna nam je da dobro isplaniramo i da budemo spremne na kampanje koje pokrećemo u ovoj i sljedećoj godini: sad znamo koje vizuale moramo i možemo unaprijed pripremiti, znamo koliko 17

04 IVANA ZANZE: U SVEMU ŠTO RADIMO VODE NAS ISKRENOST I DOSLJEDNOST

je lansiranje i praćenje kampanje uzbudljiv posao, koliko je intenzivno i kako obuzima i tako remeti redovni rad. I, naučile smo da se za kampanju jednostavno mora isplanirati radno vrijeme. Taj se posao ne može se ostaviti “za navečer”.

Isto tako, sada znamo kojim medijima ćemo se obraćati s kojim porukama. Nakon ovih iskustava možemo procijeniti optimalno trajanje jedne kampanje, prije bi zasigurno išle na preduge kampanje koje bi nas iscrpile. Naše korisnike i korisnice smo sad već naučile osnovama doniranja preko Indiegogoa, sad znaju da mogu izabrati donaciju ili perk i što je to perk, tj. mi znamo da perkove trebamo više reklamirati jer ih ljudi jednostavno nisu dovoljno kužili, znamo sve što ne znaju i što se pitaju kojim karticama mogu platiti, da nije nužno da imaju PayPal račun, da donacija može

biti i anonimna, sve su to pitanja na koja smo odgovarale tijekom ovih kampanja i pomogla su nam da bolje upoznamo navike naših donatora.

U svakoj od naših kampanja mislim da su za uspjeh bile ključne dvije stvari - aktualnost i emocije.

Sve tri kampanje lansirale smo u pravo vrijeme, znajući da možda riskiramo time što kampanje nisu vizualno ili marketinški dorađene, što nisu najbolji školski primjeri, ali trenutak je bio baš zreo, znali smo da će ljudi u tom trenutku podržati akcije, a za koji dan možda više neće.

Hoćete li nastaviti koristiti crowdfunding kao alat za prikupljanje sredstava?

Imate li već u planu neku narednu kampanju?

INFOSMART #55 | 06-07/2016

04 IVANA ZANZE: U SVEMU ŠTO RADIMO VODE NAS ISKRENOST I DOSLJEDNOST

dizajnom, u kojima ćemo morati dobro osmisliti perkove i prepoznati sve potencijalne donatore kampanja i njihove navike.

U ovom trenutku planiramo dvije financijski zahtjevnije kampanje, a male, poput ovih koje smo realizirale dosad, i dalje ćemo pokretati kad se za njih ukaže potreba. Ove dvije kampanje sigurno ćemo morati odraditi uz ozbiljniji pristup od dosadašnjeg, uz podršku šireg tima koji uključuje i osobe koje se bave videom, grafičkim

Jedna kreće već na jesen i cilj će joj biti opremanje našeg novog prostora, novog Rodina gnijezda koje neće biti samo prostor našega rada, već će u jednom dijelu biti i društveni prostor, otvoren svim udrugama i inicijativama koje su nam bliske po ciljevima. Druga kampanja je stvarno zahtjevna.

Radi se o pokretanje društvenog poduzetništva u dva hrvatska zatvora, a s konačnim ciljem da se kroz takvo poduzetništvo generira dobit za putovanja djece u posjet roditeljima u zatvore. To je nastavak našeg dosadašnjeg rada na društvenoj inovaciji Rešetke nisu prepreke koja je lani prepoznata i nagrađena i u Hrvatskoj i u Europi. Uz financijska sredstva, potrebno je ostvariti i neke druge predu-

vjete, na kojima trenutno radimo. Kampanja neće biti usmjerena samo na Hrvatsku, ciljat će na europsko tržište, za samu pripremu trebamo osigurati nekoliko mjeseci ozbiljnoga rada i angažirati stručnjake u ovom području, a u to krećemo čim se oni prestanu hvatati za glavu kad izgovorimo iznos koji je potrebno skupiti.

Jedna ste od još uvijek rijetkih udruga u Hrvatskoj koje na internetskim stranicama organizacije dajete mogućnost građanima da vas podrže kroz donacije uplatom sredstava kreditnim karticama odnosno putem Pay Pala. Možete li podijeliti vaše s iskustvo s uvođenjem tog alata? Koliko je značajan za prikupljanje sredstava za vaše aktivnosti?

18

INFOSMART #55 | 06-07/2016

Pretpostavljam da smo među rijetkima i zato jer je otvaranje PayPal računa za uplate na račun neprofitne organizacije u Hrvatskoj jedno vrlo iscrpljujuće iskustvo.

Zapravo je nevjerojatno bilo koliko je sam taj proces trajao, valjda dva mjeseca dopisivanja i skajpa s PayPalom i slanja dokumentacije koja potvrđuje naš neprofitni status, različitih garancija, izjava, skenova, otvaranje žiroračuna u novoj banci kako bismo dobili karticu koju PayPal traži za uplate. Nedavno sam čula da su taj proces donekle pojednostavnili, nadam se da jest tako. Zasad nama PayPal služi najviše za Indiegogo. Oko 50% uplata na Indiegogo nam je stiglo preko PayPala, a 50% kartičnim plaćanjima, i zato ga je svakako korisno imati kad pokrećete kampanju na Indiegogou. PayPal koristimo i za plaćanja stranih osoba koje koriste neke naše usluge, kotizacije za konferencije i slično.

19

04 IVANA ZANZE: U SVEMU ŠTO RADIMO VODE NAS ISKRENOST I DOSLJEDNOST

Iako smo stavile na stranicu widget za PayPal donacije, uplate su zasad rijetke, mjesečno jedna, od 5 do 20-tak dolara. U planu nam je, vrlo skoro, pokretanje programa doniranja Prijatelji Rode, pa očekujemo da će se povećati broj takvih uplata preko PayPala, iako, mislim da je ljudima i dalje draže uplatiti donaciju direktno na naš žiro račun, sa svojeg tekućeg računa, i takvih direktnih uplata donacija na račun u Rodi je i dalje puno više. Od početka ove godine imale smo 4 uplate donacija preko widgeta za PayPal na našoj stranici, a oko 35 uplata donacija građanki i građana direktno na naš žiro račun.

Rodino društveno poduzetništvo, odnosno Rodin let, uz Socijalnu zadrugu „Humana nova“, vjerojatno je najčešće

spominjan primjer dobre prakse u tom, u Hrvatskoj relativno nerazvijenom, sektoru. Kako posluje Rodin let? Na koje sve načine i koliko doprinosi radu udruge?

U ovom trenutku Rodin let nema mogućnost financijski doprinositi radu udruge, što nam je bio cilj kod osnutka. Let doprinosi ostvarenju Rodine misije razvojem proizvoda koji podržavaju naše ideje. Jako smo ponosne što u hrvatskim rodilištima majke imaju prilike biti cijeli dan uz svoju nedonoščad u kontaktu “kožom na kožu” uz naše proizvode, tzv. marame za povezivanje. Tu su i svi drugi naši proizvodi koji su u nekom trenutku bili “prvi” ili neobični na tržištu, alternativni, a danas su uobičajeni u velikom broju obitelji, poput platnenih pelena, što smatramo svojim velikim uspjehom, pa makar su te platnene pelene

INFOSMART #55 | 06-07/2016

04 IVANA ZANZE: U SVEMU ŠTO RADIMO VODE NAS ISKRENOST I DOSLJEDNOST

proizveli i neki drugi proizvođači, ne nužno mi. Nedavno smo zatvorile trgovinu koju smo imale u centru Zagreba, pokazalo nam se to kao neisplativ pothvat, te ćemo u sljedećem periodu poslovanje jačati u segmentu razvoja vlastitih proizvoda i prodaje preko internetske trgovine.

Kako je na Rodu utjecalo smanjenje sredstava Nacionalnoj zakladi s obzirom na to da ste korisnice institucionalne potpore? Roda je provela i veći broj projekata financiranih iz EU fondova dok novih natječaja nema. Je li narušena financijska stabilnost udruge? U kojoj mjeri financijsko poslovanje udruge olakšavaju prihodi iz drugih izvora?

Kao i vjerojatno većina udruga, i mi smo u stalnom financijskom stresu koji proizlazi

Ivana Zanze

20

INFOSMART #55 | 06-07/2016

iz neraspisivanja natječaja, kašnjenja s objavama rezultata i kašnjenja s isplatama ugovorenih sredstava. Smanjenje ugovorenih sredstava Institucionalne potpore i na nas je utjecalo. Mi imamo izvršni tim od osam zaposlenih osoba koje imaju zajedno 14 maloljetne djece, među nama ima i samohranih majki, i onih kojima je posao u Rodi jedini stalni izvor primanja obitelji.

Zato smo odlučile da, unatoč smanjenju sredstava Institucionalne potpore, za nas nisu opcije ni otkazi ni smanjenja plaća koje su u Rodi niže od prosječne hrvatske plaće. Smanjenje Institucionalne potpore utjecat će nažalost na smanjenje ulaganja u razvoj organizacije, na jačanje znanja i kompetencija naših zaposlenica, volonterki i volontera. U ovoj godini čeka nas i selidba u novi, primjereniji prostor, što nosi i puno veće režije, ali i traži značajna sredstva za uređenje i opremanje. Pravi izazovi za nas 21

04 IVANA ZANZE: U SVEMU ŠTO RADIMO VODE NAS ISKRENOST I DOSLJEDNOST

vjerojatno zato tek dolaze.

Naravno, u takvim nepovoljnim okolnostima za rad i razvoj organizacija civilnoga društva, nama jako pomaže Rodina različitost aktivnosti i naše usmjerenje na različite izvore financiranja, mi se financiramo u ovoj godini iz natječaja 3 ministarstva, 4-5 lokalnih samouprava, iz Europskih fondova, više inozemnih donatora, iz donacija građana, kompenziramo usluge s tvrtkama, iznajmljujemo oglasni prostor na Rodinim društvenim medijima, razvijamo samofinancirajuće aktivnosti. A najveći doprinos našoj stabilnosti je velika količina volonterskog rada koji u projekte ulažu naše članice, volonterke. U ovoj godini će volonterke i volonteri u Rodine aktivnosti uložiti preko 20.000 volonterskih sati, a taj bi iznos u novcu bilo stvarno teško prikupiti.

Neraspisivanje europskih natječaja jako nas ljuti, ne primarno zbog nemogućnosti financiranja rada našeg tima, nego zato jer smo s prvim europskim natječajima koje smo provele, pokrenule neke važne društvene promjene za marginalizirane grupe s kojima se dosad nije radilo. I za nastavak rada na tim problemima mi trebamo snažna partnerstva i sredstva za provedbu aktivnosti koje ne možemo financirati lokalnim natječajima.

Roda na različite načine pokazuje da je vrlo uspješna u mobilizaciji građana, ne samo kada se radi o prikupljanju sredstava za djelovanje za opće dobro, već i u zagovaračkim aktivnostima, volonterskim akcijama, pa i organizaciji prosvjeda, poput nedavnog „Hrvatska može bolje“. Što sve utječe na uspješnu mobilizaciju građana jer čini se da su

INFOSMART #55 | 06-07/2016

građani ipak spremni reagirati u kriznim ili kritičnim situacijama iako u javnosti prevladava stav o općoj apatičnosti i nespremnosti na društveni angažman, povrh eventualnog izlaska na izbore?

Mislim da je Roda uspješna u mobilizaciji zato jer je vrlo dobro povezana sa svojom bazom. Mi smo stalno u kontaktu s trudnicama, rodiljama, roditeljima. Na našim društvenim mrežama mi svakodnevno “čujemo” stotine i stotine njih. Tako da bi možda ispravnije bilo reći da oni mobiliziraju nas, a ne mi njih. Ostale smo vjerne nekim svojim obrascima kojih se držimo još od osnutka i mislim da se naša iskrenost i dosljednost u pristupu prepoznaje i cijeni. U odnosu s našim korisnicama mi smo ravnopravne, podrška koju pružamo je peer to peer podrška, mi smo im zato dostupne, razumijemo se, lako se identificiramo i mi s

04 IVANA ZANZE: U SVEMU ŠTO RADIMO VODE NAS ISKRENOST I DOSLJEDNOST

njima i one s nama.

U kampanji #prekinimošutnju prošle godine potaknule smo tako žene da podijele svoje traumatično iskustvo poroda s drugima preko društvenih mreža, a njihov odgovor na našu akciju bio je silovit. Krenulo je sa dvije-tri fotografije poruka naših članica koje su se prve izložile, a druge su žene prepoznale vlastite traume u njihovima, i rizike u koje su lošim postupcima liječnici doveli njih i njihovu djecu, i to ih je razljutilo. Kako sam ranije rekla, emocije su ono što mi u Rodi prepoznajemo kao važan mobilizacijski faktor. Roditelji su možda apatični građani kad se radi o, naprimjer, njihovim radnim pravima, zbog toga naši korisnici nažalost neće izaći na ulice makar se mijenjali zakoni na njihovu izravnu štetu.

Ali, ako netko nešto uskraćuje njihovoj djeci, postaju spremni angažirati se.

U organizaciji prosvjeda Hrvatska može bolje, sudjelovale smo uz aktiviste i aktivistice nekoliko drugih organizacija koje surađuju u području obrazovanja u Good inicijativi. Već prvog dana, kad smo najavile prosvjed, na našem Facebooku smo podijelile kratki upitnik u kojem smo ljude molile da nam daju prijedloge za aktivnosti i ostave e-mail adresu za povratne informacije. Tog prvog dana smo imale već preko 2000 upisa kontakata, a po prijedlozima se vidjelo da je tema obrazovanja njihove djece, nećaka, unuka, njihovih učenika, njima važna i dovoljan poticaj za izlazak na ulice. Znači već prvog dana smo imali dvije nama najvažnije poruke - baš sad događa se taj mobilizacijski moment koji moramo iskoristiti - i jasno nam je koja je mobilizacijska emocija na kojoj gradimo povjerenje. Sljedećih sedam dana naš rad je, pojednostavljeno rečeno, bio svima 22

INFOSMART #55 | 06-07/2016

23

"Hrvatska može bolje", Zagreb

04 IVANA ZANZE: U SVEMU ŠTO RADIMO VODE NAS ISKRENOST I DOSLJEDNOST

INFOSMART #55 | 06-07/2016

04 IVANA ZANZE: U SVEMU ŠTO RADIMO VODE NAS ISKRENOST I DOSLJEDNOST

poručiti - čuli smo vas, znamo što vam je važno, i nama je to važno.

Jednako važno bilo je ljudima omogućiti osjećaj da su baš oni i baš njihov doprinos vrijedni za uspjeh prosvjeda, jer računali smo na ljude koji inače ne dolaze na akcije i prosvjede. Pozivali smo ih da rade doma transparente, da prave šuškalice s djecom, da na prosvjed dovedu i prijatelje, obitelji, da doniraju znanja i vještine koje imaju, da organiziraju prosvjed u svojem gradu ili zemlji u kojoj žive. Mislim da je većina ljudi s prosvjeda, u Zagrebu, Korčuli, Londonu, Zadru….gdje god su bili, otišla doma svjesna koliki je bio doprinos upravo njihovog dolaska. Vjerujem da se na tom osjećaju može razvijati potencijal za različite društvene angažmane svih tih pozitivnih ljudi u njihovoj zajednici.

To je način koji u Rodi provjereno uspijeva.

Ivana Zanze u akciji ispred Sabora

24

INFOSMART #55 | 06-07/2016

05 Aktualno

Crowdfunding kampanja za modernizaciju proizvodnje obiteljske zadružne Mljekare BIZ “Radim mlijeko” 25

Zadruga za etično financiranje i zaklada „Solidarna“ nedavno su pokrenule Crowdfunding kampanju za cilj ima prikupiti 150.000 kuna za modernizaciju proizvodnje obiteljske zadružne Mljekare BIZ iz Požege.

Kampanja pod nazivom „Radim mlijeko“ usmjerena je na sve građane i pravne osobe koji istodobno žele podržati domaću proizvodnju i pomoći stotinjak obitelji koji žive od rada naše mljekare te pomoći štićenicima 9 socijalnih programa koji se provode na području Grada Zagreba.

Pokretači kampanje ističu da njome žele povećati vidljivost napora malih mljekara koji se bore za opstanak na nepovoljnom tržištu, upozoriti na važnost proizvodnje domaće, zdrave hrane ali i na vrijednost i značaj koji imaju socijalni programi u zajednici u kojoj ustrajno stvaraju životne prilike za kvalitetan i dostojanstven život

onih naših sugrađana u nepovoljnom položaju. Iz Mljekare BIZ poručuju : „Proizvodnja mlijeka naša je tradicija koju njegujemo već više od 24 godine i od koje živi više od stotinjak obitelji iz našeg kraja. Svih ovih godina proizvodimo nehomogenizirano, svježe, domaće mlijeko i želimo da ono bude dostupno svima.“.

INFOSMART #55 | 06-07/2016

05 CROWDFUNDING KAMPANJA ZA MODERNIZACIJU PROIZVODNJE OBITELJSKE ZADRUŽNE MLJEKARE BIZ “RADIM MLIJEKO”

Posebnost ove crowdfunding kampanja jest u tome da se za njezino financiranje ne koristi neka od uobičajenih crowdfunding platformi već se donirati može preko internetske stranice Zadruge za etično financiranje. Sam postupak doniranja brz je i jednostavan (provjerili smo i donirali!), sami odabirete koji će biti iznos vaše donacije (100, 200, 400, 1.850 ili 10.000 kuna) odnosno koju količinu mlijeka će Mljekara BIZ moći dostaviti štićenicima

socijalnih programa koje provode Centar za rehabilitaciju Zagreb (Mamutica), Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga Zagreb“, Udruga za autizam, Zagreb, Socijalni dućan Crvenoga križa, Udruga za promicanje inkluzije, Franjevačka pučka kuhinja na Kaptolu, Pučka kuhinja Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, Dobra dom i Dnevni boravak za beskućnike Zagreba (socijalni program Doma nade).

Podržite i vi ovu kampanju koja predstavlja odličan primjer suradnje, solidarnosti i dobre ekonomije!

26

INFOSMART #55 | 06-07/2016

06

Predstavljamo

Domaća crowdfunding platforma “Čini pravu stvar”

Prije nešto više od dva tjedna tvrtka Vipnet je pokrenula domaću crowdfunding platformu odnosno online društvenu mrežu „Čini pravu stvar“ za prikupljanje donacija za dobrotvorne ciljeve. Platforma je zamišljena i funkcionira na jednostavan način.

Pojedinac/ka (fizička osoba) se treba registrirati na platformi (postupak registracije je brz i jednostavan) i kreirati „izazov“ za prikupljanje sredstava za neku udrugu koju smatra važnom. Time postaje „ambasador“ izazova odnosno promotor kampanje prikupljanja sredstava za tu udrugu. Osobe koje doniraju postaju „pratitelji“ koji, uz donaciju, izazov mogu podržati i dijeljenjem sadržaja na svojim društvenim mrežama i/ili ostavljanjem komentara na profilu ambasadora.

Kreacija izazova je jednostavna. Potrebno je odabrati jednu od ponuđenih udruga,

27

odrediti naziv izazova, napisati kratak i detaljan opis izazova, dodati motivacijsku poruku i fotografije te odrediti vrijeme trajanja izazova i očekivani odnosno željeni iznos sredstava. Od aktivnih izazova najčešće traženi iznos je 500,00 kuna, a najviši je 1.000,00 kuna.

Ambasador trenutno ne može sam uvrstiti željenu organizaciju na popis udruga za kreiranje izazove nego može samo odabrati jednu od „registriranih“ udruga, odnosno udruga koje su mailom zatražile uvrštenje na platformu i navedenu su na stranici.

Udruge koje žele biti dio ove mreže moraju biti registrirane najmanje dvije godine i imati najmanje četiri provedena projekta kojima dokazuju da aktivno rade na rješavanju problema s kojima se bave.

Donacije je moguće prikupljati isključivo za udruge ne i za pojedince. Po uplaćenoj

INFOSMART #55 | 06-07/2016

06 DOMAĆA CROWDFUNDING PLATFORMA “ČINI PRAVU STVAR”

donaciji, novčani iznos se direktno prosljeđuje na račun odabrane udruge, bez provizije. Neovisno o tome je li izazov ispunjen ili ne, prikupljene donacije se u cijelosti prosljeđuju naznačenoj udruzi.

U trenutku pisanja ovog teksta 21 ambasador postavio je 21 izazov za 21 udrugu, a ukupno je putem platforme prikupljeno 4.400,00 kuna donacija, ili tek nešto više od 200,00 kuna po izazovu/udruzi.

28

INFOSMART #55 | 06-07/2016

07

Što su društvene inovacije?

Piše: Teo Petričević ACT Grupa / CEDRA Čakovec 29

“The most powerful force for change in the world is a new idea in the hands of a leading social innovator/entrepreneur. ” — Bill Drayton Founder of Ashoka: Innovators for the Public

Društvene inovacije nisu nova praksa u Hrvatskoj. Davno su već prepoznate kao atraktivan alat za rješavanje ekonomskih, društvenih ili okolišnih izazova poput migracija, starenja stanovništva, klimatskih promjena, siromaštva, društvene isključenosti, nejednakosti u (pristupu) zdravlju. No posljednjih nekoliko godina, i javni i privatni profitni i privatni neprofitni sektor, društvene inovacije koriste kao alat za razvoj pozitivnih praksi koje umanjuju ili eliminiraju nejednakosti i transformiraju

odnose u društvu. Iako ne možemo govoriti o pretjerano poticajnom okviru za razvoj i implementaciju društvenih inovacija (nedostaje koordinacije među različitim mehanizmima, limitirani su izvori financiranja), u Hrvatskoj postoje brojni primjerni društvenih inovacija u sva tri sektora i nekoliko organizacija koje pružaju podršku razvoju društvenih inovacija (Social Innovation Lab, CEDRA HR, ACT Grupa, Impact Hub Zagreb). Inspirirajte se njihovim radom!

Što su društvene inovacije?

U Hrvatskoj nemamo jasnu definiciju društvenih inovacija. U različitim situacijama, najčešće se primjenjuju ili lokaliziraju definicije koje se koriste u strateškim dokumentima Europske Unije. Tako je,

INFOSMART #55 | 06-07/2016

prema Murray (2010), društvene inovacije najlakše definirati kao nove strategije, koncepte, ideje, procese, proizvode, usluge, poslovne modele, alate i metodologije ili kombinacije svega navedenog koje odgovaraju na društvene potrebe ili probleme, a istovremeno stvaraju nove društvene odnose i suradnje. Dakle, govorimo o novim rješenjima, inovacijama s društvenom misijom, usmjerene općoj dobrobiti, stvaranju društvenog utjecaja, inicirane, razvijene i implementirane od strane organizacija iz javnog, privatnog profitnog, privatnog neprofitnog sektora ili pojedinaca/ki. Stoga, društvene inovacije ne čine dobro samo društvu već i uključenim pojedincima/kama, naročito kroz jačanje kapaciteta za aktivaciju i stvaranje.

07 ŠTO SU DRUŠTVENE INOVACIJE?

ACT Grupa

Tri pristupa društvenim inovacijama Društvene inovacije mogu se razvijati u lokalnom, regionalnom, nacionalnom ili globalnom kontekstu. Prvi pristup

društvenom inoviranju polazi od društvene potrebe na koje nije odgovorilo tržište ili javne institucije - te društvene inovacije najčešće su usmjerene osobama u nepovoljnom položaju, lokalizirane su i direktne.

30

INFOSMART #55 #54 | 06-07/2016 12/2015

Drugi pristup bavi se razvojem inovacija koje su usmjerene pozitivnoj društvenoj promjeni - dakle inovacijama koje za cijelo društvo donose promjenu na razini ekonomskih, društvenih i/ili okolišnih izazova, te najčešće generiraju indirektan pozitivan utjecaj. Kada se osigura promjena na razini odnosa između institucionalnog okvira i dionika, govorimo o trećem pristupu društvenim inovacijama - sistemskoj promjeni, induciranom društvenom utjecaju. Bez obzira na kojoj razini i koji pristup koristimo, društvene inovacije trebaju pokazati održivost - ne samo institucionalnu, već i financijsku - kako bi koristi društvenog inoviranja generirali željeni društveni utjecaj i stabilnu promjenu.

31

07 ŠTO SU DRUŠTVENE INOVACIJE?

Kako krenuti društveno inovirati?

Proces društvenog inoviranja je jednostavan. Trebamo analizirati problem ili potrebu, mapirati / identificirati postojeća rješenja, ponovno analizirati, pronaći moguće novo rješenje, testirati, analizirati, poboljšati, testirati, analizirati, poboljšati, sve ponavljati, validirati.

Kroz proces društvenog inoviranja, kontinuirano trebamo verificirati zadovoljava li novo rješenje osnovne kriterije društvenih inovacija: da li zadovoljava društvene potrebe i zahtjeve, da li doprinosi efikasnoj i učinkovitoj upotrebi resursa, da li unapređuje kvalitetu života građana, mijenja postojeće paradigme i prakse. U hrvatskom kontekstu možda i najvažnije da li potiče pojedince/ke i zajednice da budu sukreatori/ce društvenih promjena, da li stvaramo kroz te procese novi društveni kapital.

Europski okvir financijskih poticaja i institucionalne podrške društvenim inovacijama sve je značajniji, na nacionalnoj razini u narednom razdoblju trebao bi biti stabilniji. Proučite mogućnosti financiranja društvenih inovacija kroz Europske strukturne i investicijske fondove, Programe Unije, potražite potencijalne impact investitore u regiji i na globalnoj razini. Prepustite se, povežite se, iskoristite trenutak i budite promjena koju želite vidjeti!

Literatura: Murray, Calulier-Grice and Mulgan (2010).

Open Book of Social Innovation. London: NESTA

INFOSMART #55 | 06-07/2016

08 Razgovor

Laboratoriji za društvene inovacije (SIL) je regionalna hibridna organizacija koja promiče koncept društvenih inovacija na području zemalja Zapadnog Balkana. SIL djeluje kao platforma za inovativna poslovna i društvena rješenja koja doprinose koristi zajednice u cjelini, te je mjesto susreta znanja, ideja i praksi raznih sektora i društvenih sfera. U nastavku pročitajte razgovor s Mirnom Karzen i Stellom Kalac iz Laboratorija za društvene inovacije o tome što su društvene inovacije i zašto su danas toliko „in“, primjerima društvenih inovacija u Hrvatskoj i svijetu te praktičnim alatima za razvoj društvenih inovacija.

Kako definirate inovacije?

pojam

društvene

Za početak, važno je spomenuti kako društvene inovacije nisu novitet s obzirom na način na koji se njih danas promatra.

Pojam društvene inovacije skovan je u novije doba, no društveni napredak praćen inovacijama koje nose viši stupanj zadovoljstva, učinkovitosti i jednakosti ili sreće razvojni je element svakog društva od pamtivijeka, neovisno gledamo li na društvenu inovaciju obzirom na kontekst u kojem se razvija ili općenito (globalno).

Ipak, tek nedavno te inovacije koje dosad nisu označavane društvenima, dobivaju spomenuti prefiks, te im je dana značajnija važnost u strateškim dokumentima, inicijativama i programima. U Laboratoriju za društvene inovacije (SIL) koristimo definiciju društvenih inovacija koja kaže da su to

Mirna Karzen i Stella Kalac: “Svaka osoba može i mora biti i inovator i inicijator promjene koju želi vidjeti” 32

INFOSMART #55 | 06-07/2016

nove strategije, koncepti, ideje, procesi, proizvodi, usluge, poslovni modeli, alati i metodologije ili kombinacije svega navedenog, s ciljem da se odgovori na nezadovoljenu potrebu u društvu ili društveni problem. Dakle, društvene inovacija može biti proizvod, usluga, inicijativa, akcija, projekt... što god zamislite. Ono što je specifično s društvenim inovacijama u odnosu na ostala inovativna rješenja jest što društvene inovacije nastoje prepoznati postojeće i predvidjeti buduće društvene izazove, kao što su primjerice starenje stanovništva, klimatske promjene, promjene vezane uz migracije stanovništva i rast netolerancije u društvu i sl. Ono što je vrlo bitno je da se društvenim inoviranjem na određene probleme u društvu može odgovoriti u relativno kratkom roku i s ograničenim resursima te kroz uključivanje raznih dionika. Društvene inovacije pretpostavljaju 33

08 MIRNA KARZEN I STELLA KALAC: “SVAKA OSOBA MOŽE I MORA BITI I INOVATOR I INICIJATOR PROMJENE KOJU ŽELI VIDJETI”

Martina Karzen i Stella Kalac

kako inoviranje nije rezervirano za posebne eksperte ili struke. Svaka osoba može i mora biti i inovator i inicijator promjene koju želi vidjeti. Društvene inovacije tako ne moraju označavati velike inovacije već ponekad i mala, inovativna rješenja koja

doprinose poboljšanju kvalitete života, omogućavaju bolji pristup informacijama, bolju suradnju, lakše korištenje usluga i slično.

INFOSMART #55 | 06-07/2016

Zašto su „društvene inovacije“ danas jedna od popularnijih „buzzword“?

Društvene inovacije pomalo, ali sigurno postaju tema oko koje se okupljaju pojedinci i organizacije. Dizajneri i kreativci, kreatori politika i civilno društvo, inovatori i teoretičari prepoznali su važnost i ulogu društvenih inovacija u današnjem, izrazito specifičnom, socio ekonomskom okruženju.

Vjerujem kako je buzzword u nastanku pošto smo tek u ovom trenutku sposobni razumjeti što društvena inovacija uistinu znači i koliki je njezin utjecaj. Isto tako, uz konkretne primjere dobre prakse, kojih je danas neminovno mnogo više nego ranijih godina, olakšano je tumačenje i mjerenje inovativnog rješenja, pa time i opće razumijevanje pojma. Veliki push popularizaciji društvenih inovacija donio je trend društvenog poduzetništva, no tu ne smije-

08 MIRNA KARZEN I STELLA KALAC: “SVAKA OSOBA MOŽE I MORA BITI I INOVATOR I INICIJATOR PROMJENE KOJU ŽELI VIDJETI”

mo upasti u zamku i poistovjećivati pojmove. Društveno poduzetništvo je jedan, ali ne i jedini aspekt društvenih inovacija koje se gledaju u puno širem aspektu. Ne mora svaka inicijativa u okviru društvenog poduzetništva biti inovativna. S druge strane, ne mora svaka društvena inovacija rezultirati društvenim poduzećem ili društveno-poduzetničkom inicijativom.

Primjerice, u kontekstu Europskih strukturnih i investicijskih fondova društveno poduzetništvo je, u principu, u domeni Ministarstva rada i mirovinske skrbi dok su društvene inovacije u domeni Ministarstva gospodarstva (u okviru istraživanja i razvoja odnosno inovacija).

Velik je doprinos naročito u zemljama EU, ali i šire, svakako dala i Europska unija stavljanjem naglaska na razvoj i implementaciju društvenih inovacija u svojim

strateškim dokumentima te kroz svoje programe kao što su Okvirni program 7 (FP7) odnosno Obzor 2020 (Horizon 2020).

U strateškim se dokumentima i smjernicama npr. (Guide to Social Innovation, Powering European Public Sector Innovation i mnogim drugima) naglašava važnost poticanja inovacija koje imaju društvenu vrijednost, a ne samo tehnoloških inovacija te njihovo povezivanje s područjem pametnih specijalizacija. Također se u smjernicama daju preporuke donosiocima odluka o načinima i mjerama za stvaranje mehanizma podrške društvenim inovatorima te financiranja i provedbe društveno inovativnih rješenja. Shodno svemu tome, porastao je i sustav podrške i promocije društvenih inovatora. Čitav spomenuti niz pokrenuo je svojevrsni domino efekt u nastanku ovog trenda. U Hrvatskoj smo tek na početku i dosta toga treba posložiti za 34

INFOSMART #55 | 06-07/2016

pametnu, održivu i sustavnu podršku društvenim inovatorima.

Da li se u Hrvatskoj (društveno) inovira?

Netočna je opća pretpostavka kako smo neinovativni i nemaštoviti. Dapače, mogli bismo reći kako smo vrlo kreativni u osmišljavanju novih sadržaja, razvoju ideja i proizvoda jer smo stalno suočeni s raznim kriznim situacijama. Problem leži u nedostatku motivacije i podrške, te u nedovoljnom stupnju prepoznavanja inovacije na svim nivoima. Iz osobnog iskustva tijekom rada na mapiranju inovativnih rješenja u regiji (kroz naš FP7 projekt „SI DRIVE“) došli smo do konkretnog zaključka kako mnogi inovatori sebe ne smatraju inovatorima, niti su svjesni važnosti svojih inovacija na zajednicu – još uvijek 35

08 MIRNA KARZEN I STELLA KALAC: “SVAKA OSOBA MOŽE I MORA BITI I INOVATOR I INICIJATOR PROMJENE KOJU ŽELI VIDJETI”

se inovacija poistovjećuje s invencijom.

Dakle, važna zadaća je osvijestiti društvene inovatore o utjecaju njihovog rada i truda makar se tu radilo o malim promjenama u društvu. Drugi problem se javlja kod konkretne realizacije ideje i nedostatka motivacije pojedinaca da svoje zamisli uistinu pretoče u nešto konkretno i opipljivo odnosno u nedostatka podrške takvim zamislima. Upravo zato, jedna od zadaća Laboratorija za društvene inovacije je detektirati inovatore, povezati ih s drugima, kako u Hrvatskoj tako i vani, te im pružiti sustav podrške kod razvoja i implementacije inovacija. Tu dosta radimo i na policy nivou, upravo u razvijanju tog potrebnog mehanizma podrške na nacionalnim i regionalnim/lokalnim nivoima vlasti koje još uvijek ne prepoznaju važnost društvenih inovacija, niti znaju kakve provedbene mehanizme mogu (edukacija,

grantovi, drugi oblici financiranja kroz crowdfunding i sl.) uspostaviti.

Možete li navesti nekoliko domaćih i stranih primjera društvenih inovacija? Često ističemo primjer serije protetičkih pomagala za djecu u obliku dijelova tijela Marvelovih superheroja.

www.openbionics.org

INFOSMART #55 | 06-07/2016

Ovaj primjer idealno prikazuje kako komercijalni proizvodi mogu biti inovativni i uključiti krajnjeg korisnika, pa tako i djecu, u proces inoviranja i izrade finalnog rješenja. Također, inovacije pomaže djetetu razviti samopouzdanje i premostiti invaliditet kao teret s kojim se svakodnevno suočava.

08 MIRNA KARZEN I STELLA KALAC: “SVAKA OSOBA MOŽE I MORA BITI I INOVATOR I INICIJATOR PROMJENE KOJU ŽELI VIDJETI”

može nositi dugi niz godina. Inovacija je primarno napravljena ciljano za djecu Afrike, no vrlo lako i jednostavno ju je moguće replicirati na bilo koja druga područja teško zahvaćena neimaštinom.

Jedan od primjer koji učinkovito i jeftino rješava globalne društvene probleme jesu i „Cipele koje rastu“. Riječ je o modularnoj cipeli relativno jeftine izrade koju korisnik

Od domaćih uspješnih primjera koji ostvaruju zbilja impresivan utjecaj možemo spomenuti inicijativu “Okus doma”. Riječ je o internacionalnoj kuhinji – cateringu, pokrenutom od strane azilanata u Hrvatskoj.

www.theshoethatgrows.org

www.okus-doma.hr

Hvalevrijedna inicijativa koja pomaže integrirati ‘’drugačije’’ u društvo, a istovremeno zapošljava, promovira i promiče ljepotu i čari multikulturalnosti.

Kad je riječ o manjim inicijativama, “Kuke dobrote” izvrstan su primjer građanski potaknutih inovacija.

https://www.facebook.com/KUKE-Dobrote-1201157949901886/

36

INFOSMART #55 | 06-07/2016

Kuke dobrote mjesta su na kojima ljudi ostavljaju odjeću, hranu i ostale potrepštine koje mogu poslužiti onima kojima su najpotrebnije. Ova jednostavna inicijativa započela je nedavno u Beogradu, a danas Kuke Dobrote susrećemo u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru i drugim gradovima regije.

Koje alate koristite i preporučujete kao pomoć u razvoju društvenih inovacija?

Za razvoj društvenih inovacija kreirane su brojne metodologije i alati, pitanje je jedino koliko su oni učinkoviti i praktični odnosno ovisni o stupnju iskustva i znanja osobe koja ih primjenjuje kao i o lokalnom kontekstu u kojem se djeluje. Kao organizacija trenutno smo uključeni u Obzor 2020 projekt pod nazivom Social Innovation Community (SIC). Jedna od temeljnih 37

08 MIRNA KARZEN I STELLA KALAC: “SVAKA OSOBA MOŽE I MORA BITI I INOVATOR I INICIJATOR PROMJENE KOJU ŽELI VIDJETI”

aktivnosti SIL-a u okviru projekta je osmisliti model inovacijskog centra/living laba koji bi se mogao primijeniti u raznim situacijama i kontekstima, organizirati ljetnu školu za društvene inovatore (rujan 2017), pripremiti policy preporuke za naše donosioce odluka, te intenzivnije raditi na jačanju mreže društvenih inovatora u Hrvatskoj i šire. Uz pomoć partnera iz cijele Europe, vjerujem da ćemo do jeseni kreirati odličan model living laba koji će se naposljetku primjenjivati u različitim inovacijskim centrima, pa tako i u Hrvatskoj. Neke inicijative već su pokrenute kako u Zagrebu tako i u Istri/Puli.

U međuvremenu praktičarima preporučujemo IDEO Human centered design toolkit koji je prepun jednostavnih i primjenjivih alata za inoviranje. Ovaj set alata prvenstveno pomaže u razvoju senzibiliteta za opće

prepoznavanje društvenih izazova koji nas okružuju na participativan i inkluzivan način. Istovremeno, vrlo je zabavan i pristupačan bilo kojoj osobi koja ih primjenjuje bez obzira na prethodnu razinu znanja i iskustva.

Bliže se ljetni mjeseci, vrijeme koje će mnogi iskoristiti i za povećanje vlastitog fonda sati čitanja. Za one koji žele saznati više o društvenim inovacijama koju literaturu i izvore znanja predlažete?

Uz gore već navedene strategije koje čine dobar početak, dodatno preporučujemo Open book of Social innovation, HCD toolkit, druge Nesta publikacije na temu društvenih inovacija u različitim sektorima i područjima ovisno o vašem interesu (digitalne

INFOSMART #55 | 06-07/2016

08 MIRNA KARZEN I STELLA KALAC: “SVAKA OSOBA MOŽE I MORA BITI I INOVATOR I INICIJATOR PROMJENE KOJU ŽELI VIDJETI”

inovacije, obrazovanje, aktivizam građana, zeleni gradovi itd.), te odličan Social Innovation Exchange portal koji je ujedno i mreža društvenih inovatora. Na jesen izlaze i nekoliko naših publikacija pa možete sa zanimljivim štivom nastaviti i u hladnijim mjesecima. Radi se o publikacijama „Abeceda društvenog inoviranja“, „Participacijom građana do društvenih inovacija“ i „Regional report on social innovation – pregled situacije na zapadnom Balkanu“.

Svakako preporučujemo i online tečajeve i edukacije na temu design thinkinga i human centered inoviranja, inoviranja općenito i razvoja kreativnosti u poslovanju, a plan je da se i mi uskoro pridružimo s online/video edukacijom na temu društvenih inovacija i inoviranja. Dosta planova i posla je pred nama. Ono što nam je najbitnije je razvijanje suradnje i jačanje

Mirna Karzen

mreže svih zainteresiranih za ovo područje, pa se nadamo da ćete nam se pridružiti i vi i vaši čitatelji!

38

INFOSMART #55 | 06-07/2016

09

Sudjelovali smo

Volontiranje poslovnog sektora kao jedan od oblika filantropije

39

Volontiranjem poslovnog sektora, kao jednog od oblika filantropije, prilika je da se proširi prostor povezivanja i otkloni distanca koja nastaje radi različitosti poslovnog, civilnog i javnog sektora – u ''jezicima'' kojima govorimo, načinima na koje radimo, vrijednostima koje smatramo najbitnijima.

Upravo je ovogodišnja manifestacija „Hrvatska volontira“ bila usmjerena na povezivanje djelatnika poslovnog sektora s neprofitnim organizacijama iz civilnog i javnog sektora, kako bismo podsjetili koliko je važno da se u izgradnju povezane i humane zajednice uključe svi pripadnici društva, bilo kao pojedinci ili kao sudionici većih kolektiva poput poslovnih organizacija. Kroz poticanje svojih djelatnika na volontiranje tvrtke mogu preuzeti veću odgovornost za razvoj i utjecaj na zajednice u kojima djeluju.

Ove su godine, u razdoblju od 16. do 21. svibnja održane mnogobrojne volonterske aktivnosti u sklopu manifestacije, koja se ove godine održala šesti puta. Manifestaciju organizira Hrvatska mreža volonterskih centara, a cilj je potaknuti što veći broj građana, organizacija, institucija i tvrtki iz cijele Hrvatske na volontiranje u različitim društveno korisnim aktivnostima. Ovogodišnja „Hrvatska volontira“ okupila je oko 190 organizatora volontiranja koji su u preko 60 gradova proveli više od 300 volonterskih aktivnosti kako bi istaknuli potencijal za društveni razvoj koji se oslobađa volontiranjem kada se povežu ljudi i organizacije iz civilnog, javnog i poslovnog sektora.

Manifestacija se odvijala u sklopu IPA projekta ''Širenje područje suradnje – korporativno volontiranje kao inovativni

INFOSMART #55 | 06-07/2016

09 VOLONTIRANJE POSLOVNOG SEKTORA KAO JEDAN OD OBLIKA FILANTROPIJE

oblik filantropije i resurs za razvoj civilnog društva" kojeg provodi Volonterski centar Zagreb (VCZ) u partnerstvu s Volonterskim centrom Osijek i Split te Zakladom Kajo Dadić. Cilj projekta je putem volontiranja poslovnog sektora snažnije povezati poslovni sektor i organizacije civilnog društva kako bi zajednički doprinijeli izgradnji jake, kohezivne i humane zajednice.

SMART je svoju aktivnost u sklopu manifestacije posvetio volontiranju u zdravstvu i stjecanju kompetencija kroz volonterski rad. U partnerstvu sa Studentskim zborom Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci i Katedrom za javno zdravstvo Fakulteta zdravstvenih studija, 20. svibnja smo organizirali „Simpozij o volonterstvu - Vrijednost volontiranja za studente i zajednicu“. Budući da je

"Volonteri skupljaju osmjehe"

volontiranje jedan od oblika iskustvenog učenja i stjecanja novih znanja, vještina i kompetencija, a sudionici Simpozija su bili studenti, Simpozij je posebno bio usmjeren na razvoj kompetencija kroz volontiranje.

Također, budući da su zdravstvene ustanove u vrlo rijetkim slučajevima otvorene za uključivanje volontera, naglasak je stavljen i na volonterske programe koji se odvijaju u zdravstvenim ustanovama, a provode ih

40

INFOSMART #55 | 06-07/2016

volonteri različitih udruga. Na Simpoziju su predstavljeni i primjeri volonterskih iskustava studenata, usmjereni na stjecanje kompetencija kroz volontiranje kao i na volontiranje u zdravstvenoj skrbi.

Kao uvod u simpozij „Vrijednost volontiranja za studente i zajednicu”, volonteri – studenti Fakulteta Zdravstvenih studija, udruge Portić, Za bolji svijet i SMART organizirale su volontersku akciju „Volonteri skupljaju osmijehe“, na odjelima Dječje bolnice Kantrida, 19 svibnja 2016. Mali pacijenti su na trenutak zaboravili na svoj boravak u bolnici, slušali su priče i čitali slikovnice, uživali u trikovima klaunova – doktora s kojima su i zapjevali, a volonteri su ih razveselili šarenim balonima. Na akciji je sudjelovalo 20 volontera i volonterki. Kako nam govori praksa uključivanja volontera u ustanove u području socijalne skrbi, volon-

41

09 VOLONTIRANJE POSLOVNOG SEKTORA KAO JEDAN OD OBLIKA FILANTROPIJE

teri mogu doprinijeti tomu da pacijenti svoj boravak u bolnici doživljavaju manje stresnim, ispunjavanjem vremena čitanjem, razgovorom, igrama, kreativnim radionicama i slično. Nadamo da će volonterstvo postati dio zdravstvenih ustanova kako bi se i kroz taj aspekt podigla kvaliteta liječenja.

Karmelino klaunica u akciji!

INFOSMART #55 | 06-07/2016

10

Prisjećamo se Nedavno se u Rijeci okupila inicijativa desetak udruga koja su osmislile i provele kampanju „Gledaj (u)druge – Jer tu smo s razlogom“ radi informiranja javnosti o važnosti postojanja udruga i dobrobiti koje one stvaraju za zajednicu. U vrlo kratkom roku broj udruga koje su ušle ili podržavaju ovu inicijativu popeo se na 109 organizacija, a Rijeka je nekoliko dana bila preplavljena vizualima kampanje. Podsjetimo se na neke trenutke kampanje u ovoj fotogaleriji.

Kampanja “Gledaj (u)druge”

42

INFOSMART #55 | 06-07/2016

43

10 KAMPANJA “GLEDAJ (U)DRUGE”

INFOSMART #55 | 06-07/2016

10 KAMPANJA “GLEDAJ (U)DRUGE”

44

INFOSMART #55 | 06-07/2016

45

10 KAMPANJA “GLEDAJ (U)DRUGE”

INFOSMART #55 | 06-07/2016

11 Najava

Zaklada za promicanje partnerstva i razvoja civilnog društva Istarske županije i Udruga za razvoj civilnog društva SMART uskoro će objaviti Poziv na prijavu društvenih inovacija i/ili ideja u području promocije i razvoja civilnoga društva i filantropije u lokalnoj zajednici!

Na natječaj će se moći prijaviti prijedlozi:

Ciljevi ovog poziva bit će (1) prikupljanje prijedloga inovativnih ideja koje mogu doprinijeti razvoju civilnoga društva i filantropije te unapređenju kvalitete života u lokalnim zajednicama, (2) promocija tih ideja i prikupljanje podrške javnosti za njihovu provedbu u praksi i (3) daljnja razrada, testiranje i/ili provedba ideja u praksi.

ideje za bolje povezivanje lokalnih resursa (ljudi, znanja, organizacije, sredstva, infrastruktura, itd.) radi rješavanja nekog konkretnog problema ili zadovoljavanje potrebe odnosno unapređenje kvalitete života u lokalnoj zajednici

inovativnog pristupa u promociji i razvoju filantropije i filantropskih aktivnosti u lokalnoj zajednici ideje za rješavanje nekog konkretnog problema ili zadovoljavanje potrebe u lokalnoj zajednici

ideje za poticanje solidarnosti i suradnje među građanima u lokalnim zajednicama društvene inovacije koja može doprinijeti promjeni postojećih društvenih odnosa, paradigmi i praksi

Poziv na prijavu društvenih inovacija i/ili ideja u području promocije i razvoja civilnoga društva i filantropije u lokalnoj zajednici!

intervencije koja će ukazati na neki konkretni društveni problem ili nezadovoljenu potrebu

46

INFOSMART #55 | 06-07/2016

Ideja ovog poziva je potaknuti organizacije civilnoga društva iz Istarske i Primorsko-goranske županije na (društveno) inoviranje i nagraditi one inovacije ili ideje koje će dobiti najširu podršku javnosti kroz on-line glasanje! Nagrade u iznosu od 2.500,00 kuna dodijelit će se po dvjema organizacijama u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Prijava će biti jednostavna pa iskoristite priliku za inoviranje i dobivanje novčane nagrade!

Više informacija o ovom pozivu objavljujemo uskoro!

47

09 POZIV NA PRIJAVU DRUŠTVENIH INOVACIJA I/ILI IDEJA U PODRUČJU PROMOCIJE I RAZVOJA CIVILNOGA DRUŠTVA I FILANTROPIJE U LOKALNOJ ZAJEDNICI!

INFOSMART #55 | 06-07/2016

SMART je tijekom proljeća u okviru projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“ financiranog iz programa IPA 2012 „Poticanje inovativnih oblika filantropije u lokalnim zajednicama za potporu održivosti organizacija civilnoga društva“ organizirao ciklus edukacija za predstavnike organizacija civilnoga društva u Rijeci, Puli, Karlovcu i Gospiću. Radionice o prikupljanju sredstava, izradi proračuna, crowdfundingu, društvenim inovacijama i društvenim mrežama vodili su Zvijezdana Schulz Vugrin, Tamara Fabac, Igor Bajok, Hrvoje Hafner, Teo Petričević i Ana Keglović Horvat.

Dio atmosfere s radionica prenosimo kroz fotogaleriju.

12

Fotogalerija s radionica o prikupljanju sredstava, izradi proračuna, crowdfundingu, društvenim inovacijama i društvenim mrežama

48

INFOSMART #55 | 06-07/2016

49

12 FOTOGALERIJA S RADIONICA O PRIKUPLJANJU SREDSTAVA, IZRADI PRORAČUNA, CROWDFUNDINGU, DRUŠTVENIM INOVACIJAMA I DRUŠTVENIM MREŽAMA

INFOSMART #55 | 06-07/2016

12 FOTOGALERIJA S RADIONICA O PRIKUPLJANJU SREDSTAVA, IZRADI PRORAČUNA, CROWDFUNDINGU, DRUŠTVENIM INOVACIJAMA I DRUŠTVENIM MREŽAMA

50

INFOSMART #55 | 06-07/2016

51

12 FOTOGALERIJA S RADIONICA O PRIKUPLJANJU SREDSTAVA, IZRADI PRORAČUNA, CROWDFUNDINGU, DRUŠTVENIM INOVACIJAMA I DRUŠTVENIM MREŽAMA

INFOSMART #55 | 06-07/2016

13

Sudjelovali smo SMART je tijekom proljeća u okviru projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“ financiranog iz programa IPA 2012 „Poticanje inovativnih oblika filantropije u lokalnim zajednicama za potporu održivosti organizacija civilnoga društva“ organizirao ciklus edukacija za predstavnike organizacija civilnoga društva u Rijeci, Puli, Karlovcu i Gospiću. Radionice o prikupljanju

sredstava, izradi proračuna, crowdfundingu, društvenim inovacijama i društvenim mrežama vodili su Zvijezdana Schulz Vugrin, Tamara Fabac, Igor Bajok, Hrvoje Hafner, Teo Petričević i Ana Keglović Horvat.

Dio atmosfere s radionica prenosimo kroz fotogaleriju.

Fotogalerija s radionica o korporativnoj filantropiji i društveno odgovornom poslovanju

52

INFOSMART #55 | 06-07/2016

53

13 FOTOGALERIJA S RADIONICA O KORPORATIVNOJ FILANTROPIJI I DRUÅ TVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU

INFOSMART #55 | 06-07/2016

13 FOTOGALERIJA S RADIONICA O KORPORATIVNOJ FILANTROPIJI I DRUÅ TVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU

54

INFOSMART #55 | 06-07/2016

55

13 FOTOGALERIJA S RADIONICA O KORPORATIVNOJ FILANTROPIJI I DRUÅ TVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU

Udruga SMART

Kontakti

Udruga za razvoj civilnog društva SMART potiče djelotvornost neprofitnog sektora i međusektorske suradnje te promiče razvoj volonterstva. U svom radu SMART povezuje neformalno obrazovanje sa savjetovanjem, informiranjem i utjecanjem na javne politike. SMART surađuje s organizacijama civilnog društva, javnim ustanovama, lokalnom i regionalnom samoupravom i građanskim inicijativama na načelima odgovornosti, aktivnog uključivanja i poštivanja različitosti.

SMART Rijeka Adresa: Blaža Polića 2/IV, Rijeka Telefon: 051/332-750 E-mail: smart@smart.hr Web: www.smart.hr SMART Zagreb Adresa: Ljudevita Posavskog 2/4, Zagreb Telefon: 01/4655-201 E-mail: smart@smart.hr Impressum Izdavač: Udruga za razvoj civilnog društva SMART Grafičko oblikovanje: Studio Pixel, Rijeka

Impressum

INFOSMART #55 | 06-07/2016