Issuu on Google+

VOL . 1 7 N o. 2 . JU N E 2 0 1 2

ISSN 1331-7563

SESTRINSKI GL ASNIK

SESTRINSKI GLASNIK / NURSING JOURNAl Vo l. 17, No. 2, 2012-07-15

N URS IN G J OURN AL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VATS K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E S A S S O C I AT I O N (C N A)


VOL . 1 7 N o. 2 . JU N E 2 0 1 2

ISSN 1331-7563

SESTRINSKI GL ASNIK

SESTRINSKI GLASNIK / NURSING JOURNAl Vo l. 17, No. 2, 2012-07-15

N URS IN G J OURN AL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VATS K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E S A S S O C I AT I O N (C N A)


V O L . 17 N o. 2. L I PA N J 2012

ISSN 1331 - 7 5 6 3

SESTRINSKI GL ASNIK N UR SING JOU RNAL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VATS K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E S A S S O C I AT I O N (C N A)


IMPRESSUM Sestrinski glasnik je stručno-znanstveni časopis Hrvatske udruge medicinskih sestara sa sjedištem u Zagrebu, Sortina 1a. Osnivač i vlasnik: Hrvatska udruga medicinskih sestara

SESTRINSKI GLASNIK/NURSING JOURNAL Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-Chief Višnja Vičić-Hudorović Zamjenici glavnog i odgovornog urednika/ Associate Editors

Izdavački savjet Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal Editorial Council

Suzana Ribarić, Zagreb, Croatia, Aleksandra Vidoša, Zagreb, Croatia

Dragica Beštak, Zagreb, Croatia; Josip Božić, Varaždin, Croatia; Zoran Bradaš, Zagreb, Croatia; Nevenka Brkić, Zagreb, Croatia; Jasna Čepić, Rijeka, Croatia; Bosiljka Devčić, Rijeka, Croatia; Marijeta Fištrek, Klenovnik, Croatia; Božica Ilijač, Zagreb, Croatia; Jasna Ivasić, Zagreb, Croatia; Tanja Lupieri, Zagreb, Croatia; Ružica Milković, Slavonski Brod, Croatia; Marica Mišćanćuk, Zagreb, Croatia; Snježana Slabinjac Kordiš, Zagreb, Croatia; Marina Stazić, Zagreb, Croatia; Rosana Svetić Čišić, Zagreb, Croatia; Mario Škalic, Zagreb, Croatia; Damir Važanić, Koprivnica, Croatia; Adelka Zoretić, Zagreb, Croatia; Fabijan Župančić, Zagreb, Croatia.

Urednički odbor/Editorial Board Josipa Bišćan, Zagreb, Croatia; Mirjana Dumančić, Zagreb, Croatia; Majda Fajdetić, Zagreb, Croatia; Narcis Hudorović, Zagreb, Croatia; Mirjana Kozina , Zagreb, Croatia; Romanita Milojević, Zagreb, Croatia; Jadranka Mustajbegović, Zagreb, Croatia; Anica Prašnjak, Zagreb, Croatia, Đula Rušinović Sunara, Split, Croatia; Branka Rimac, Zagreb, Croatia; Davor Zec, Osijek, Croatia; Neven Žarković, Zagreb, Croatia

Tajnica uredništva / Secretary

Međunarodni izdavački savjet / International Editorial Council

Renata Golubić

Pamela Austin Thompson (USA), Bojana Filej (Slovenia), Marie-France Liefgen (Luxemburg), Garry Maggi (USA), Paul de Raeve (Belgija) Lektor za hrvatski jezik / Croatian Language Editor

Lektor za engleski jezik / English Language Translations

Petra Gverić Katana

Petra Gverić Katana

Elektroničko izdanje / Nursing Newsletter online Vlasta Krešić, Damir Strapajević Mission statement Nursing journal [NJ], the official publication of the Croatian Nurses Association, is a journal that brings a wide range of topics related to nursing. It is published three times per year. Apart from original scientific and professional papers from nursing and other related disciplines, the journal publishes translated texts, various documents, statistical data, reports, reviews, comments and various information (interviews, reportages) from nursing life. The Nursing Journal [NJ] provides a medium for the publication of high-quality original scientific reports that advances or illuminates nursing or healthcare science or practice and educates or entertains the journal s readers. NJ welcomes Original articles, Brief Communications; Case Reports; Editorials; Historical Pages; Review articles; Patient safety; Workplace safety; Letters to the editor; Images in nursing. Papers are subjected to peer review by both the Editorial Board and invited reviewers. Nursing journal targeting audiences are nurses, healthcare and biomedicine professionals and managers with an interest in the continuous quality improvement, total quality management processes, clinical procedures and facilities. Nursing journal informs its readers about current activities of the Croatian Nurses Association, central and branch offices, professional associations, as well as social problems of health care workers with special attention paid to nurses. Adresa / Address Žiro račun / Bank account Žiro-račun: 2402006-1100585350

Hrvatska udruga medicinskih sestara Sortina 1a, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel/fax: 01-655 0366, e-mail: hums@hums.hr

Nakladnik / Publisher

Naklada / Edition

Medicinska naklada

2000 Grafičko oblikovanje / Design Grafički Studio „MM”

UDK broj: 614.253.2 Pod rednim brojem 872 od 15. veljače 1995. godine Ministarstvo kulture, Sektor za informiranje, u skladu sa Zakonom o javnom informiranju, izdalo je potvrdu o prijavi novina i odobrilo njihovo izlaženje. Osnivač lista je Hrvatska udruga medicinskih sestara, a financira se sredstvima Udruge ili uz pomoć drugih institucija i donatora. Sestrinski glasnik je četveromjesečnik i izlazi 3 puta godišnje. Tekstovi objavljeni u Sestrinskom glasniku izražavaju mišljenje autora i ne moraju se isključivo podudarati s mišljenjem Uredništva ili službenim stavom Hrvatske udruge medicinskih sestara.


SES TRINS KI GL A S NI K/NU R S I NG JO U R NA L V OL . 17 N o. 2. JUN E 2012

ISSN 1331 - 7 5 6 3

Online articles associated with this issue can be found at http://www.issuu.com/sestrinskiglasnik

Contents Vol. 17 No 2 (June 2012)

SIGURNOST BOLESNIKA /PATIENT SAFETY

UVODNI ČLANAK/EDITORIAL Sestrinski glasnik – Nov pristup znanjima sestrinske specijalnosti

Trijaža u Zavodu za hitnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb

Nursing Journal – A new approach to knowledge of nursing specialties

Triage in the Department of Emergency Medicine, Clinical Hospital Centre Zagreb

Višnja Vičić Hudorović, Mihaela Zidarić

69

9. Stručni skup Hrvatske udruge medicinskih sestara, Društva medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije [17-19 svibanj 2012 godine - Petrčani]

Patronažna sestrinska skrb starijih ljudi u zajednici Visiting nursing care of older people in the community 74

ORIGINALNI ČLANAK/ORIGINAL ARTICLE Konzumiraju li alkohol više mladi na početku ili na kraju srednjoškolskog obrazovanja?

89

Izvješće – oftalmološka zdravstvena njega nekad i danas – 30. godina djelovanja Udruge medicinskih sestara i tehničara u oftalmologiji (30. i 31. ožujka 2012., Ljubljana, Slovenija) Report – Ophthalmic nursing through time – the 30th anniversary of the Slovenian Association of nurses and health technicians in ophthalmology (Ljubljana, March 30th and 31st 2012)

Stupanj zainteresiranosti učenika srednjih škola za nastavak školovanja na Studijima sestrinstva Level of interest within high school students to continue their education in nursing Studies

Tanja Lupieri

119

94

PISMO UREDNIKU/LETTER TO THE EDITOR

PREGLEDNI ČLANAK/REVIEW ARTICLE

Izvješće - 3. simpozij Društva oftalmoloških medicinskih sestara / tehničara

Intoksikacije u dječjoj dobi Intoxications in childhood Monika Parat

117

PISMO UREDNIKU/LETTER TO THE EDITOR

ORIGINALNI ČLANAK/ORIGINAL ARTICLE

Višnja Vičić Hudorović, Branka Rimac

9th Expert meeting of Croatian Nurses Association, the Association of Nurses and Technicians of pediatric surgery [May 17-19 2012 year - Petrcane] Snježana Slabinjac-Kordiš, Marina Stanić

Does young people consume alcohol more at the beginning or at the end of secondary education? Damir Važanić

111

KRATKO PRIOPČENJE/BRIEF COMMUNICATION

ORIGINALNI ČLANAK/ORIGINAL ARTICLE

Tea Prgić

Damir Strapajević

100

Report - Third Symposium of the Society of ophthalmic nurses / technicians Tanja Lupieri

121

SIGURNOST BOLESNIKA/PATIENT SAFETY PISMO UREDNIKU/LETTER TO THE EDITOR

Proces zdravstvene njege djeteta oboljelog od ulceroznog kolitisa Nursing process of health care child suffering from ulcerative colitis Getoš Rozika, Jukić Tanja, Kristek Marija, Meseljević Marija

105

Posjet Domu za psihički bolesne odrasle osobe ‘’Lobor-grad’’- Hrvatska udruga medicinskih sestara i Povjerenstvo za medicinske sestre članice redovničkih ustanova Visit the Facility for Mentally ill Adults “Lobor-grad”Croatian nurses associattion and Tanja Lupieri

123


KOMENTAR UREDNIŠTVA /EDITORIAL COMMENT

KRATKO PRIOPČENJE/BRIEF COMMUNICATION

Medicinske sestre i humanitarna akcija „Lobor grad“

Redovita godišnja skupština Hrvatske Udruge Medicinskih Sestara[Zagreb, 17. Svibanj 2012]

Medical nurses and humanitarian action „Lobor grad“ Nevenka Brkić, Tanja Lupieri

125

Asja Delalić

PISMO UREDNIKU/LETTER TO THE EDITOR Izvješće o radu Podružnice Bjelovar Hrvatske udruge medicinskih sestara u prvih šest mjeseci 2012. godine

132

SLIKOVNI PRIKAZ/IMAGES UN NURSING Rosana Svetić Čišić

Report of subsidiary Bjelovar of Croatian Nurses Association in the first six months of 2012 Saša Halusek

Regular Annual Assembly of Croatian Nurses Association[Zagreb, May 17th 2012]

126

SLIKOVNI PRIKAZ/IMAGES UN NURSING Snježana Slabinjac-Kordiš, Marina Stanić

128

Tanja Lupieri

129

Saša Halusek

130

134

CORRIGENDUM SESTRINSKI GLASNIK/ NURSING JOURNAL

135

UPUTE AUTORIMA/INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

137


69

Sestrinski glasnik – Nov pristup znanjima sestrinske specijalnosti Nursing Journal – A new approach to knowledge of nursing specialties Višnja Vičić Hudorović1, Mihaela Zidarić2 1Glavna

i odgovorna urednica/Editor-in-Chief glasnik/Nursing journal 2Sudovec, Zelinska 14, 48268 Gornja Rijeka, Hrvatska 2Sudovec, Zelinska 14, 48268 Gornja Rijeka, Croatia 1Sestrinski

Received May 22nd 2012

Accepted June 20th 2012

Ključne riječi: Sestrinski glasnik • znanje • istraživanje • sestrinstvo Kratki naslov: Sestrinski glasnik i znanja u sestrinstvu Keywords: Nursing Journal • knowledge • research • nursing Running head: The Nursing Journal and knowledge of nursing

Izdavač časopisa „Sestrinski glasnik“ Hrvatska je udruga medicinskih sestara [HUMS]. Prvi urednici časopisa bili su Šimunac D., Kalauz S., Kolesar B., Rimac B., Delak M., Telebec-Rašan Lj. Časopis je počeo objavljivanjem sažetaka sa sastanaka podružnica HUMS-a i izvješćima sa simpozija, stručnih skupova i konferencija o sestrinstvu u Republici Hrvatskoj [RH], ali i s međunarodnih skupova, i to posebice onih u kojima su sudjelovali partneri HUMS-a [American Organization of Nurse Executives, International Council of Nurses, European Federation of Nurses Associations]. U prve četiri godine [1995.-1998., Vol. I-IV] izašlo je 26 svezaka, 346 članaka na 787 stranica. U tome vremenskom razdoblju nijedan objavljen članak ne može se svrstati u kategoriju stručnog i/ili znanstvenog članka [tablica 1]. Uredništvo časopisa 1999. godine znatno se povećava. Članovi su uredništva: Dragica Šimunec, glavna urednica; članovi uredništva: Mendaš Lj., Bermanec S., Kolesar B., Benko I., Vareško I., Radić M., Desabota K., Tomić Đ., Bagić M., Habazin I., Božan V. Tijekom 1999. godine izašlo je 10 svezaka, objavljeno je 116 članaka na 242 stranice. U spomenutoj godini nijedan objavljeni članak nije imao kategoriju stručnog i/ili znanstvenog članka [tablica 2].

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović, PSE Nursing school Vrapče, Zagreb, Bolnička cesta 32 Tel: 385-1-34 83 662 Fax: 385-1-34 83 662 E-mail: visnja.vicic-hudorovic@skole.hr

Tijekom četverogodišnjeg razdoblja, i to od 2000. do 2003. godine, u uredništvu časopisa bili su Dragica Šimunec, glavna urednica, te članovi uredništva Bišćan J., Božan V., Zec D., Friganović A. Izašao je 21 svezak, objavljena su 594 članka na 1023 stranice. U spomenutom razdoblju, od 594 objavljena 117 članaka kategorizirano je kao stručni i/ili znanstveni članci [tablica 3]. Tijekom 2004. godine imenovan je novi glavni urednik, Davor Zec, a članovi su uredništva Pavić J. i Radenović A. Tijekom 2004. godine izašla su tri sveska, objavljena su 43 članka na 104 stranice. U kategoriju stručnog i/ili znanstvenog članka uvršteno je 17 članaka [tablica 4]. Od 2005. godine do 2010. godine glavna je urednica Sestrinskog glasnika Dubravka Matijašić-Bodalec. Članovi su uredništva Čutura V., Franković S., Pavić J., Rađenović A., Krešić V., Prašnjak A., Cerjan-Letica G., Habazin I., Milojević R., Prlić N., Fajdetić M. U tome razdoblju izašla su 22 sveska [od toga dva dvobroja], objavljeno je 360 članaka na 1156 stranica. Od 360 tada objavljenih, 104 članka kategorizirana su kao stručni i/ili znanstveni članci [tablica 5]. Od 2011. godine glavna je urednica časopisa Višnja VičićHudorović, a članovi su uređivačkog odbora Dumančić M., Bišćan J., Fajdetić M., Hudorović N., Kozina M., Milojević R., Mustajbegović J., Prašnjak A., Rušinović Sunara Đ., Rimac B., Zec D., Žarković N. Praktična namjera časopisa bila je privući sve specijalnosti koji sudjeluju u procesu zdravstvene njege te poboljšati kvalitetu i kvantitetu stručnih i znanstvenih članaka. U posljednjem tromjesečju 2011. godine i u prvom tromjesečju 2012. godine [vol. XVI.-XVII.] izdana su tri sveska, na 216 stranica, i objavljeno je 56 članaka, od čega 44 stručna i/ili znanstvena članka [tablica 6].

UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 69–73


70

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 69–73

TABLICA 1. U prve četiri godine, i to od 1995. do 1998. godine [Vol. I-IV] izašlo je 26 svezaka, 346 članka na 787 stranica. Godina Volumen / broj

Glavni urednik

Urednički odbor

Broj stranica

Ukupan broj članaka

Stručni i/ili znanstveni članci

Dragica Šimunec

Šimunec D., Kalauz S., Kolesar B., Rimac B., Delak M., Telebec-Rašan Lj.

19

11

0

23

13

0

19

12

0

19

14

0

I/5-6

27

16

0

I/7

19

12

0

I/8

19

16

0

I/9-10

19

18

0

19

11

0

1995. I/1 I/2 I/3 I/4

1996. II/11 II/12

Dragica Šimunec

Šimunec D., Kalauz S., Kolesar B., Rimac B., Delak M., Telebec-Rašan Lj.

19

9

0

23

12

0

23

14

0

27

11

0

II/17-18

23

11

0

II19-20

27

12

0

II/21

27

13

0

35

14

0

31

15

0

II/13 II/14 II/15-16

1997. III/1-2 III/3-4

Dragica Šimunec

III/5-6-7 III/8 III/9

Šimunec D., Kalauz S., Kolesar B., Rimac B., Delak M., Telebec-Rašan Lj.

43

19

0

27

6

0

31

19

0

47

19

0

67

23

0

63

21

0

35

17

0

43

11

0

1998. IV/1-2 IV/3-4

Dragica Šimunec

IV/5-6 IV/7-8 IV/9

Šimunec D., Kalauz S., Kolesar B., Rimac B., Delak M., Telebec-Rašan Lj.

TABLICA 2. Tijekom 1999. godine izašlo je 10 svezaka, objavljeno je 116 članaka na 242 stranice. Godina Volumen / broj

Glavni urednik

Urednički odbor

Broj stranica

Ukupan broj članaka

Stručni i/ili znanstveni članci

Dragica Šimunec

Mendaš Lj., Bermanec S., Kolesar B., Benko I., Vareško I., Radić M., Desabota K., Tomić Đ., Bagić M., Habazin I., Božan V

46

18

0

55

31

0

1999. V/3-4 V/5-6 V/7-8 V/9-10 V/11-12

55

26

0

57

22

0

29

19

0


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 69–73

71

TABLICA 3. Od 2000. do 2003. godine izašao je 21 svezak, objavljeno je 59 članaka na 1023 stranice. Godina

Volumen / broj

Glavni urednik

Urednički odbor

Broj stranica

Ukupan broj članaka

Stručni i/ili znanstveni članci

Dragica Šimunec

Bišćan J., Božan V., Zec D., Friganović A.

50

30

5

59

38

8

59

42

11

VI/4

55

36

6

VI/5

59

35

7

VI/6

51

32

8

59

32

7

50

29

6

2000. VI/1 VI/2 VI/3

2001. VII/1 VII/2

Dragica Šimunec

VII/3

Bišćan J., Božan V., Zec D., Friganović A.

63

42

10

VII/4

39

23

4

VII/5

59

29

6

52

25

6

48

25

6

49

27

6

vIII/4

48

25

7

VIII/5

48

25

5

VIII/6

35

14

0

52

24

0

38

22

5

28

24

2

22

15

2

2002. VIII/1 VIII/2

Dragica Šimunec

VIII/3

Bišćan J., Božan V., Zec D., Friganović A.

2003 IX/1 IX/2

Dragica Šimunec

IX/3

Bišćan J., Božan V., Zec D., Friganović A.

IX/4

TABLICA 4. Tijekom 2004. godine izašla su tri sveska, objavljena su 43 članka na 104 stranice. Godina Volumen / broj

Glavni urednik

Urednički odbor

Broj stranica

Ukupan broj članaka

Stručni i/ili znanstveni članci

Davor Zec

Pavić J. i Radenović A.

40

7

8

64

36

9

2004. X/1 X/2-3

Suradnja znanstvenika i stručnjaka iz znanosti o sestrinstvu tijekom 17 godina tiskanja časopisa bila je besprijekorna. Urednici časopisa, kao i recenzenti članaka, obraćali su pozornost isključivo na stupanj znanstvenog doprinosa i stručnu vrijednost svakog pojedinog članka. Tijekom 17 godina tiskanja časopisa ukupno su u 100 svezaka, na 8459 stranica, objavljena 1283 znanstvena, stručna i pregledna članka te različiti osvrti. Časopis je nesumnjivo odigrao važnu ulogu u edukaciji mnogih medicinskih sestara iz Republike Hrvatske [RH], ali i susjednih zemalja u regiji, pružajući informaciju o kretanjima znanstvenih i strukovnih postignuća u sestrinstvu.

Uz to, čitateljima i pretplatnicima bilo je omogućeno objavljivanje vlastitih radova. Časopis je bio najvažnije mjesto objavljivanja rezultata rada medicinskih sestara, iako pisanje i objavljivanje radova u drugim nacionalnim časopisima [npr.“Plavi Fokus“ i „Liječnički vjesnik“ u Hrvatskoj, „Srpski arhiv“ u Srbiji i „Zdravstveni viestik“ u Sloveniji], ali i u drugim lokalnim i bolničkim časopisima, nije bila iznimka. Treba napomenuti da su medicinske sestre iz RH u suradnji sa znanstvenicima iz drugih, ali sestrinstvu bliskih struka, rezultate svojih istraživanja objavljivale u inozemnim časopisima, čiji stupnjevi citiranosti imaju veliku vrijednost.


72

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 69–73

TABLICA 5. Od 2005. do 2010. godine izašla su 22 sveska [od toga dva dvobroja], objavljeno je 360 članaka na 1156 stranica. Godina Volumen / broj

Glavni urednik

Urednički odbor

Dubravka MatijašićBodalec

Čutura V., Franković S., Pavić J., Rađenović A., Krešić V., Prašnjak A., Cerjan-Letica G., Habazin I., Milojević R., Prlić N., Fajdetić M.

Broj Ukupan broj Stručni i/ili znanstveni stranica članaka članci

2005. XI/1 XI/2 XI/3 XI/4

54

7

5

70

7

6

66

7

7

66

7

7

65

26

5

66

27

4

66

26

4

66

27

3

2006. XII/1 XII/2

Dubravka MatijašićBodalec

XII/3

Čutura V., Franković S., Pavić J., Rađenović A., Krešić V., Prašnjak A., Cerjan-Letica G., Habazin I., Milojević R., Prlić N., Fajdetić M.

XII/4 2007. XIII/1 XIII/2

Dubravka MatijašićBodalec

XIII/3

Čutura V., Franković S., Pavić J., Rađenović A., Krešić V., Prašnjak A., Cerjan-Letica G., Habazin I., Milojević R., Prlić N., Fajdetić M.

XIII/4

66

25

4

66

25

4

64

27

4

52

19

4

2008. XIV/1 XIV/2

Dubravka MatijašićBodalec

XIV/3

Čutura V., Franković S., Pavić J., Rađenović A., Krešić V., Prašnjak A., Cerjan-Letica G., Habazin I., Milojević R., Prlić N., Fajdetić M.

XIV/4

66

20

5

66-118

24

4

118-175

32

4

178-258

42

6

2009. XIV/1 XIV/2

Dubravka MatijašićBodalec

XIV/3

Franković S., Pavić J., Rađenović A., Čutura V., Krešić V., Prašnjak A., Cerjan-Letica G., Habazin I., Milojević R., Prlić N., Fajdetić M.

XIV/4

80

31

6

82-146

32

6

146-206

25

5

206-268

26

5

60

22

5

60-119

22

2

2010. XV/1-2 XV/3-4

Dubravka MatijašićBodalec

Franković S., Pavić J., Rađenović A., Krešić V., Prašnjak A., Cerjan-Letica G., Habazin I., Čutura V., Milojević R., Prlić N., Fajdetić M.

Tablica 6. U posljednjem tromjesečju 2011. godine i u prvom tromjesečju 2012. godine [vol. XVI.-XVII.] izdana su 3 sveska, na 216 stranica, a objavljeno je 56 članaka, od čega 44 stručna i/ili znanstvena članka. Godina Volumen / broj

Glavni urednik

Urednički odbor

Višnja VičićHudorović

Dumančić M., Bišćan J., Fajdetić M., Hudorović N., Kozina M., Milojević R., Mustajbegović J., Prašnjak A., Rušinović Sunara Đ., Rimac B., Zec D., Žarković N.

Višnja VičićHudorović

Dumančić M., Bišćan J., Fajdetić M., Hudorović N., Kozina M., Milojević R., Mustajbegović J., Prašnjak A., Rušinović Sunara Đ., Rimac B., Zec D., Žarković N.

Broj Ukupan broj Stručni i/ili znanstveni stranica članaka članci

2011. XVI/1-2 XVI/3

83

23

15

60-143

17

14

61

16

15

2012. XVII/1


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 69–73

Naklada je časopisa 2000 primjeraka, od kojih se 1949 distribuira u Republici Hrvatskoj. Časopis se za redovite brojeve financira iz budžeta HUMS-a te skromnih subvencija proizvođača medicinske opreme koji sponzoriraju objavljivanje reklamnih sadržaja. Sestrinski glasnik časopis je u kojem zasad svoje radove objavljuju samo domaći autori. Od 15. prosinca 2011. godine časopis je i na web-adresi www.issuu.com, a do 1. srpnja 2012. godine broj pogleda svakog pojedinačnog broja bio je: Ad 1] Vol. 16., broj 1/2 broj ulaza 1178; Ad 2] Vol. 16., broj 3/4-broj ulaza 3030; Ad 3] Vol. 16., broj 3-broj ulaza 1074; Ad 4] Vol. 17., broj 1-broj ulaza 607. Nadamo se dobroj budućnosti časopisa. Važna zadaća izdavača, urednika [i autora članaka] jest postići što veći impact factor članaka te uvrstiti časopis u skupinu visoko citiranih časopisa [CINAHIL, Science Citation Index i dr.] radi poboljšanja promocije hrvatskog sestrinstva, i to kao struke i znanstvene discipline. Sestrinski glasnik mora se stalno razvijati i poboljšavati da bi se zadovoljili sve veći zahtjevi i potrebe čitatelja i ses-

73

trinske znanstvene zajednice u 21. stoljeću. Časopis se mora zauzimati za održavanje ugleda i integriteta sestrinske specijalnosti, a korištenjem inovativnih formata i tehnologija omogućit će bržu isporuku novih znanja i činjenica, te istodobno brži i jednostavniji pristup čitateljstvu. Literatura [1] Lindberg DA. Information systems to support medical practice and scientific discovery. Methods Inform Med.1989;28:202-206. [2] Hart YM, Sander JW, Johnson AL, Shorvon SD. National general practice study of epilepsy: recurrence after a first seizure. Lancet.1990;336:1271-1274. [3] Sackett DL, Haynes RB, Guyatt GH, Tugwell P. Clinical Epidemiology: A Basic Science for Clinicial Medicine. 2nd ed. Boston, Mass: Little Brown & Co Inc;1991:173-186. [4] Kuhn TS. The Structure of Scientific Revolutions. Chicago, Ill: University of Chicago Press; 1970;. [5] Haynes RB, McKibbon KA, Fitzgerald D, Guyatt GH, Walker CJ, Sackett DL. How to keep up with the medical literature, V: access by personal computer to the medical literature. Ann Intern Med.1986;105:810816. [6] Bulpitt CJ. Confidence intervals. Lancet.1987;1:494-497. [7] Godfrey K. Simple linear regression in medical research. N Engl J Med. 1985;313:1629-1636. [8] Haynes RB, Mulrow CD, Huth EJ, Altman DG, Gardner MJ. More informative abstracts revisited. Ann Intern Med.1990;113:69-76.


ORIGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE

74

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

Patronažna sestrinska skrb starijih ljudi u zajednici Visiting nursing care of older people in the community Tea Prgić Opća županijska bolnica Vinkovci, Odjel za duševne bolesti, Zvonarska 57, 32 100 Vinkovci, Hrvatska County General Hospital Vinkovci, Department of Mental Diseases, Zvonarska 57, 32 100 Vinkovci, Croatia

Received June 20th 2012

Accepted June 28th 2012

Sažetak: Rad patronažne medicinske sestre sa starijim osobama u zajednici uključuje: utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom starijih osoba u kući, planiranje zdravstvene njege, provođenje zdravstvene njege i evaluaciju. Cilj je istraživanja bio utvrditi potrebe za zdravstvenom njegom starijih ljudi u kući, utvrditi najčešće probleme starijih ljudi u zajednici i ispitati korisnost posebnih intervencija. Ispitanici su bili osobe treće životne dobi od 65 i više godina, a nalazili su se pod patronažnom sestrinskom skrbi tijekom ispitivanja. Ispitivanje je provedeno tijekom rujna 2007. godine i sudjelovalo je 50 muškaraca i 50 žena. U svrhu ispitivanja izrađen je originalni upitnik za prikupljanje potrebnih podataka. Za podatke o osnovnim ljudskim potrebama upotrijebljeni su obrasci funkcioniranja [Gordon]. Upitnik su činili opći podatci o ispitaniku te posebni podatci o zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba. Ispitivanje je provedeno metodom strukturiranog intervjua putem patronažnih posjeta. Svaki ispitanik bio je upoznat s ciljem istraživanja i dao je svoj pristanak za sudjelovanje. Probleme opstipacije imalo je 18 % muških i 10 % ženskih ispitanika. Inkontinentno je bilo 18 % ženskih i 6 % muških ispitanika jer im mokraća pobjegne pri naporu, kihanju, kašljanju. Do nužnika nije stiglo na vrijeme 8 % ženskih i 2 % muška ispitanika. Pelene je nosilo 24 % ispitanih. Lijekove za smirenje i san uzimalo je 36 % muških i 38 % ženskih ispitanika. Dobar vid imalo je samo 30 % muških i 10 % ženskih ispitanika. Dobar sluh imalo je 40 % muška i 44 % ženskih ispitanika, 62 % muška i 70 % ženskih ispitanika imao je oslabljeno pamćenje. Depresija je bila prisutna u 16 % muških i 14 % ženskih ispitanika, 36 % muških i 14 % ženskih ispitanika sklono je čestoj promjeni raspoloženja. Osjećaj beskorisnosti imalo je 28 % muških i 30 % ženskih ispitanika, a osjećaj da je obitelji na teret imalo je 20 % muških i 14 % ženskih ispitanika. Nezadovoljstvo odnosom s obitelji osjećalo je 26 % muškaraca i isto toliko žena. Zdravstvena njegu u kući provodila se kod 46 % muških i 54% ženskih ispitanika. Zaključuje se kako u osoba starije životne dobi postoje dugotrajni problemi prema obrascima zdravstvenog funkcioniranja. Ključne riječi: patronaža • zdravstvena njega • stari ljudi • zajednica Kratki naslov: sestrinska skrb starijih ljudi

Summary: The work of a community nurse with older people include: establishing the needs for health care of older people in the house, planning of health care, realizing health care and evaluation. The aim of research was the establish the needs for health care of older people in the house, to establish the most frequent problem int he community and to investigate the usefulness of special interventions. The examines were the people from 65 years and more and they were under the nurse’s care during research. The research was done i September 2007. and 50 men and 50 women participates. The questionnaire was made to gather necessary data. For data about basic human needs the function forms were used according to M.Gordon. In the questionnaire there were basic dana about the examinee and special data about satisfying basic human needs. The research was done with a method of structured interview through nurses visits. Every examinee was informed the aim of research and they about agreed to participate. 18 % of men and 10 % women examinees had constipation problem. 18 % of women and 6 % men examinees had incontinention problem because their urin leaks out when sneeze and laught. 8 % women and 2 % men didn’t came to a toilet an time. 24 % of examinees ware diaper. 36 % of men and 38 % women took tranquilizing pills and sleeping pills. Majority of examinees had damages of hearing and eyesight and difficulties with memorizing. 30 % men and 10 % women had a good eyesight. 40 % of men and 44 % women had a good hearing and 62 % of men and 70 % women had weak memory. Majority of examines complained an pain. 16 % of men and 14 % women were depressive. 36 % of men and 14 % women often changed their mood. 28 % of men and 30% of women had a feeling of uselessness and 20 % of men and 14 % women had a feeling that they were burden to their family. 26 % of men and women felt dissatisfaction in their relation with their families. 46 % men and 54 % women had health care in their house. We can conclude that older people have long lasting problems according to all forms of health functioning. Keywords: nursing • health care • elderly people • community Running head: nursing care of older people

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Tea Prgić, bacc.med.techn. County General Hospital Vinkovci, Department of Mental Diseases, Zvonarska 57, 32 100 Vinkovci, Croatia Tel: 385-32-349 444 Fax: 385-32-309-372 Mob: 385-98-954-272 E-mail:tea.merkas@gmail.com


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

75

Uvod Ljudi u starosnoj dobi iznad od 65 godina čine sve veći dio pučanstva u mnogim zemljama svijeta pa tako i u Republici Hrvatskoj [RH]. Navedena populacija je u odnosu na ukupan broj stanovnika 1987. godine u Švedskoj činila 18 %, u Norveškoj 16 %, u Danskoj, Švicarskoj, Austriji, Belgiji 15 %, ukupnog broja stanovnika, dok su ostale zapadnoeuropske zemlje i neke srednjoeuropske zemlje [Mađarska] imale između 14 i 12 % starijih ljudi. U RH bilo je 2001. godine 696.500 stanovnika starijih od 65 godina, što je 15 % od ukupnog broja stanovništva. Od ukupnog broja starijih ljudi, broj stanovnika muškog spola bio je 266.100 (38,2 %), a žena 430.400 (61,8 %). U dobnoj skupini 85 i više godina bilo je 42.700 ljudi, od toga broja 11.600 (27,1 %) bile su osobe muškog, a 31.100 (72,8 %) osobe ženskog spola [1]. Hrvatsko pučanstvo kao «vrlo staro pučanstvo» pripada četvrtoj skupini država po klasifikaciji Ujedinjenih Naroda [UN] zbog udjela 65 godišnjaka od 15.63 %. U Osijeku prema popisu stanovništva od 2001. Godine ljudi stariji od 65 godina i više čine 14.75 % stanovništva. Očekivano trajanje života sve je duže, tako je početkom prošlog stoljeća bilo 47 godina, a danas je to više od 75. Predviđa se da će u prvoj polovici 21. stoljeća u Europi biti 25 % ljudi treće životne dobi. Postoje velike razlike i varijacije u tome koje promjene i kada će se dogoditi u pojedinca te velike i individualne razlike u načinu i brzini starenja. Naslijeđe, okolina, kvaliteta života i održavanja zdravlja tijekom cijeloga života znatno utječu na vrijeme nastanka, količinu i vrstu promjena u starosti. Treba znati da je svaka osoba jedinstvena, stoga su promjene koje se zbivaju također jedinstvene i posebne za svakog [2]. Promjene građe i funkcije stanica pojedinih organa i organskih sustava prouzročene procesima starenja, a vrlo često i prisutnost raznih kroničnih stanja i bolesti dovode do učestalijih i za ovu dob posebnih problema zdravlja. Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije [SZO] izdvojili su sljedeće najučestalije probleme zdravlja starijih ljudi: padovi, osteoporoza, problemi vida i sluha, problemi duševnog zdravlja, inkontinencija mokrenja i stolice, moždani udar te jatrogena oštećenja prouzročena lijekovima, dijagnostičkim postupcima i raznim intervencijama. Od medicinskih problema u staroj populaciji prevladavaju kronične nezarazne bolesti te su one također i najčešći uzrok hospitalizacije starih ljudi. U starijih ljudi često je postojanje više bolesti, simptomatologija bolesti manje je tipična te je moguća izmijenjena podnošljivost lijekova i mogućnost njihove međusobne interakcije je veća. Od medicinske sestre očekuje se da je sposobna razlikovati te promjene i prepoznati stanja koja upućuju na potrebu sestrinske i/ili medicinske intervencije. U novije vrijeme znanstveno su verificirana saznanja bitna za prepoznavanja promjena organizma starije osobe, tako je relativno nedavno uveden u praksu naziv gerontologija i gerijatrija. Gerontologija je znanost koja proučava promjene organizma u normalnom procesu starenja i opisuje tjelesne, psihičke i socijalne osobitosti starijih ljudi. Riječ se tvori od grčkih riječi geron=starac i logos=znanost. Gerijatrija je medicina starije dobi, predstavlja interdisciplinarnu medicinsku znanost koja proučava bolesna stanja u starijih ljudi, njihova liječenja i sprječavanja bolesti. Riječ se tvori od grčkih riječi geron=starac i iatreia-liječenje. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizicije, starije su osobe od 60 do 75 godina, stare su osobe 76 do 90 godina, a veo-

ma su stare osobe iznad 90 godina. Mnogo je teorija kojima se pokušava protumačiti fenomen starenja čovjeka. Te se teorije mogu podijeliti u nekoliko skupina: skupina genetskih teorija, skupina fizioloških teorija i skupina promjena funkcija organa. Te se teorije često međusobno isprepleću, dosta je pretpostavaki mnogim teorijama zajedničko, ali ni jedna ne daje posve zadovoljavajuće objašnjenje te pojave. Za sada treba dopustiti mogućnost prihvaćanja više teorija istodobno za svrhe objašnjenja procesa starenja [3, 4]. U procesu sestrinske skrbi nalazi se uzimanje sestrinske anamneze i statusa, a temeljem kojih se dijagnosticiraju pacijentove stvarne potrebe. Nadalje, obrasci zdravstvenog funkcioniranja najprihvaćeniji su model za strukturiranje sestrinske anamneze [5]. Sestrinska anamneza treba omogućiti prepoznavanje i rješavanje pacijentovih zdravstvenih potreba koje se odnose na osnovne ljudske potrebe. U skladu s tim sestrinska anamneza mora omogućiti prepoznavanje i rješavanje pacijentovih zdravstvenih potreba koje se odnose na, percepciju i održavanje zdravlja, nutritivno metabolički obrazac, eliminaciju, tjelesnu aktivnosti, odmor i spavanje, kognitivno perceptivne funkcije, samodoživljavanje, obrazac uloga i odnosa, seksualno-reprodukcijski obrzac, sučeljavanje i tolerancija stresa, obrazac vrijednosti i vjerovanja. Stoga kao sustavnu metodu rada u zdravstvenoj njezi treba prihvatiti proces zdravstvene njege. Takav je pristup procjenjivanju i odlučivanju racionalan, logičan i utemeljen na znanju, a sastoji se od četiriju osnovnih stadija, i to: utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom, planiranje zdravstvene njege, provođenje zdravstvene njege, evaluacija (vrjednovanje) zdravstvene njege. Kako bi utvrdila bolesnikove potrebe za zdravstvenom njegom, medicinska sestra mora prikupiti podatke i pri tome se koristiti metodama intervjua, promatranja, mjerenja, analizom dokumentacije. Nakon što se utvrde problemi, procjenjuju se prioriteti, definiraju ciljevi i planiraju postupci zdravstvene njege. Provođenje zdravstvene njege kao treća faza procesa ne znači obvezno izvršavati ono što je planom predviđeno nego je plan potrebno prilagođavati promjenama bolesnikova stanja. Planiranje zdravstvene njege obuhvaća i definiranje ciljeva za svaki problem, a oni čine osnovu za ocjenjivanje uspješnosti zdravstvene njege [5].

Cilj istraživanja U gradu Osijeku, prema popisu stanovništva od 2001.godine, osobe stariji od 65 godina života čine 14,75 % cjelokupne populacije. Cilj ovog istraživanja je trostruki, i to: • Utvrditi potrebe za zdravstvenom njegom starijih ljudi u kući; • Utvrditi najčešće probleme starijih ljudi u zajednici; • Ispitati korisnost posebnih intervencija patronažne sestre;

Metode / Ispitanici Ispitanici su bile osobe treće životne dobi [prema definiciji SZO stariji od 65 i više godina], a pripadali su djelokrugu ra-


76

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

da jedne patronažne sestre i pripadajućeg joj područja djelovanja na području grada Osijeka [tzv.Vatrogasno naselje]. Imajući na umu da jedna patronažna sestra skrbi prosječno za 4.508 [normativ 5100] osiguranika po području djelovanja za ovu je studiju izabran uzorak od 100 ispitanika starijih od 65 godina. Ispitivanje je provedeno tijekom rujna 2007. godine i u ispitivanju je sudjelovalo 50 muškaraca i 50 žena. Kod ispitanika 24 muška ispitanika bilo u dobnoj skupini od 65 do 74 godina, 17 u dobi od 75 do 84 godina starosti, a 9 je bilo iznad 85 godina starosti. Kod ženskih ispitanica 30 je bolo starosne dobi od 65 do 74 godina, 19 od 75 do 84godina, a jedna ispitanica je bila starija od 85 godina. Prema podacima iz sestrinske dokumentacije, o provedenoj patronažnoj zdravstvenoj zaštiti [tzv. kartoteci] vidljivo je bilo da na području djelovanja patronažna sestra u navedenom vremenu [retrogradno do rujna 2007. godine], u provođenju zdravstvene skrbi ima slijedeću populacijsku strukturu korisnika, i to: 23 trudnice, 61 babinjaču, 65 novorođenčadi, 45 dojenčadi, 56 korisnika zdravstvene njege u kući od kojih je dvije trećine starije od 65 godina te 70 kroničnih bolesnika. U svrhu istraživanja izrađen je originalni upitnik za prikupljanje podataka. Za podatke o osnovnim ljudskim potrebama upotrijebljeni su obrasci funkcioniranja [Gordon]. Upitnik je [prilog 1] sadržavao opće podatke o ispitaniku te posebne podatke o zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba. Anketa je bila anonimna i podatci su prikupljeni isključivo od bolesnika. Ispitivanje je provedeno metodom strukturiranog intervjua putem patronažnih posjeta. Svaki ispitanik bio je upoznat s ciljem istraživanja i dao je svoj pismeni pristanak za sudjelovanje u istraživanju. Ispitanici su odabrani slučajnim odabirom.

Na slici [slika 2] prikazana je razdioba ispitanika prema stupnju obrazovanja. Najveći broj ispitanika, 30 (60 %) muških i 34 (68 %) ženska ispitanika imaju osnovnoškolsko obrazovanje. Visoku stručnu spremu nije imao niti jedan ispitanik.

SLIKA 2. Razdioba ispitanika prema stupnju obrazovanja.

Na pitanje o općem zdravstvenom stanju 7 (14 %) ispitanika muškog spola i 8 (16 %) ispitanika ženskog spola procijenilo je svoje zdravlje dobrim. Najveći broj ispitanika, 30 (60 %) muških i 21 (42 %) ženskih ispitanica osobno zdravlje smatra lošim [slika 3].

Rezultati U istraživanje je uvršteno 100 ispitanika, od čega je 50 (50 %) muškoga spola i 50 (50 %) ženskoga spola. Ispitanici su bili u starosnoj dobi od 65 i više godina. Razdioba ispitanika prema dobi i spolu prikazana je na slici [slika 1].

SLIKA 3. Razdioba ispitanika prema odgovoru na pitanje općeg zdravstvenog stanja.

Odgovornim za postojeće zdravstveno stanje smatra se čak 20 (40 %) muških i 28 (56 %) ženskih ispitanika. Nadalje, 30 (60 %) muških i 22 (44 %) ženska ispitanika smatraju da nisu odgovorni za postojeće zdravstveno stanje [slika 4]. SLIKA 1. Razdioba ispitanika prema dobi i spolu.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

77

Propisanu medikamentoznu terapiju redovito uzima 46 (92 %) muških i 50 (100 %) ženskih ispitanika [slika 7].

SLIKA 4. Prikaz razdiobe ispitanika prema odgovoru na pitanje odgovornosti postojećeg zdravstvenog stanja. SLIKA 7. Odnos ispitanika prema redovitosti uzimanja propisane terapiNa slici [slika 5] prikazana je razdioba pozitivnih odgovora ispitanika na pitanje o brizi za očuvanje vlastitog zdravlja. Najveći broj ispitanika, 30 (60 %) muških i 30 (60 %) ženskih, pozitivno je odgovorio da se radi očuvanja osobnog zdravlja odreklo rizičnih čimbenika koji utječu na zdravlje.

je.

Učestalost odlazaka na liječničke kontrolne preglede prikazana je na slici [slika 8]. Iznalazi se da 23 (46 %) muška i 29 (58 %) ženskih ispitanika redovito odlazi na kontrole preglede, a po potrebi 20 (40 %) muških i 18 (36 %) ženskih ispitanika.

SLIKA 5. Razdioba ispitanika prema odgovoru na pitanje očuvanja vlastitog zdravlja.

Razdioba ispitanika prema odgovorima o pridržavanju savjeta i uputa liječnika prikazana je na slici [slika 6]. Većina ispitanika i to, 40 (80 %) muških i 42 (84 %) ženska, pridržava se savjeta i uputa liječnika.

SLIKA 8. Razdioba ispitanika u odnosu na redovitost odlazaka na kontrolne preglede.

Na slici [slika 9] prikazana je razdioba ispitanika na pušače i nepušače. Iznalazi se da 45 (90 %) muških i 49 (98 %) ženskih ispitanika, nisu pušači.

SLIKA 6. Razdioba ispitanika prema odgovoru na pitanje o pridržavanju savjeta i uputa liječnika.

SLIKA 9. Razdioba ispitanika prema riziku pušenja cigareta.


78

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

Na slici [slika 10] prikazana je razdioba ispitanika na one koji konzumiraju i one koji ne konzumiraju alkoholna pića. Iznalazi se da 46 (92 %) muških i 50 (100 %) ženskih ispitanika, ne pije alkoholna pića.

Dnevna količina unosa tekućine prikazana je na slici [slika 13]. Najviše njih odgovorio je da Unos tekućine od 1,5 do 2 litre u tijeku jednog dana iznalazi se kod 23 (46 %) muška i 22 (44 %) ženska ispitanika. Samo 7 (14 %) muških i 8 (16 %) ženskih ispitanika unos tekućine je veći od dvije litre u tijeku od 24 sata.

SLIKA 10. Razdioba ispitanika prema riziku pijenja alkoholnih pića. SLIKA 13. Razdioba ispitanika prema dnevnoj količini unosa tekućine. Na slici [slika 11] prikazana je razdioba ispitanika na one koji konzumiraju i one koji ne konzumiraju crnu kavu. Osamnaest (36 %) muških i 21 (42 %) ženskih ispitanika konzumira crnu kavu, a 32 (64 %) muška i 29 (58 %) ženskih ispitanika ne piju crnu kavu.

Samostalno priprema hranu 21 (42 %) muški i 6 (12%) ženskih ispitanika. Pet (10 %) muških i 16 (32%) ženskih ispitanika nije u mogućnosti obavljati bilo kakve aktivnosti u svezi s prehranom [slika 14].

SLIKA 14. Razdioba ispitanika prema načinu pripreme i nabave hrane. SLIKA 11. Razdioba ispitanika prema riziku pijenja crne kave. Značajan broj i to 26 (52 %) muških i 25 (50.%) ženskih ispitanika se hrani uporabom hrane iz podneblja u kojem živi, a 2 (4 %) muška i 1 (2 %) ženskih ispitanika hrani se izrazito začinjenom hranom [Slika 12].

Kakvoća apetita prikazana je na slici [slika 15]. Kod 19 (38 %) muških i 22 (40 %) ženska ispitanika apetit je dobar. Kod 14 (28 %) muških i 12 (24 %) ženskih ispitanika apetit je nezadovoljavajući. Zadovoljavajući apetit ima 17 (34 %) muških i 16 (3 %) ženskih ispitanika.

SLIKA 12. Razdioba ispitanika prema načinu prehrane.

SLIKA 15. Razdioba ispitanika prema ocijeni teka.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

Prema učestalosti i redovitosti stolice 18 (36 %) muških i 14 (28 %) ženskih ispitanika stolicu ima svaki dan, a 4 (8 %) muška i 10 (20 %) ženskih ispitanika stolicu ima svaki drugitreći dan. Nadalje, 9 (18 %) muških i 5 (10 %) ženskih ispitanika nema stolicu više od tri dana. Pelene mora upotrebljavati 12 (24 %) muških i 12 (24 %) ženskih ispitanika. Njih 7 (14 %) muških i 9 (18 %) ženskih ispitanika stolicu ima samo poslije uporabe laksativa [Slika 16].

79

Mogućnost o premještanja na drugo mjesto u sjedećem položaju prikazani su na slici [slika 19]. Iznalazi se da se 15 (30 %) muških i 21 (42 %) ženskih ispitanika samostalno prebacuje na drugo mjesto u sjedećem položaju. Od toga 9 (18 %) muških i 4 (8 %) ženska ispitanika potpuno je ovisno o drugim osobama, a 13 (26 %) muških i 11 (22 %) ženskih ispitanika upotrebljava pomagala pri prebacivanju na drugo mjesto u sjedećem položaju. Pomagala i pomoć druge osobe je potrebito kod 11 (22 %) muških i 12 (24 %) ženskih ispitanika.

SLIKA 16. Razdioba ispitanika prema odgovorima na pitanje o učestalosti i redovitosti stolice.

Na slici [slika 17] prikazana je učestalost uriniranja. Dvadeset i dva (44 %) muška i 14 (28 %) ženskih ispitanika mokri malo, ali češće. Zbog nepokretnosti do nužnika ne može 20 (40 %) muških i 15 (30 %) ženskih ispitanika.

SLIKA 19. Razdioba ispitanika prema odgovoru na pitanje o premještanju na drugo mjesto u sjedećem položaju.

Devetnaest (38 %) muških i 24 (48 %) ženskih ispitanika samostalno uzimaju hranu. Od toga 8 (16 %) muških i 2 (4 %) ženska ispitanika trebaju pomoć druge osobe. Jednaki broj, 4 (8 %) muška i 4 (8 %) ženskih ispitanika, potpuno su ovisni o drugima, a 9 (18 %) muških i 8 (16 %) ženskih ispitanika pri uzimanju hrane upotrebljava pomagala. Pomagala i pomoć druge osobe treba 10 (20 %) muških i 12 (24 %) ženskih ispitanika [Slika 20]. SLIKA 17. Razdioba ispitanika prema učestalosti i načinu uriniranja. Podatci o tjelesnoj aktivnosti – hodanje, prikazani su na slici [slika 18]. Iznalazi se da 14 (28 %) muških i 19 (38 %) ženskih ispitanika samostalno hoda. Jedan (2 %) muški i 2 (4 %) ženskih ispitanika hodaju uz pomoć druge osobe. Nadalje, 10 (20 %) muških i 4 (8 %) ženskih ispitanika pri hodu ovisno je o pomoći druge osobe. Jednak broj i muških, 13 (26 %), i ženskih, 13 (26 %) ispitanika pri hodu mora uporabiti ortoze. Uz pomoć ortoze i druge osobe hoda jednak broj kako muških,12 (24 %), i ženskih, 12 (24 %), ispitanika. SLIKA 20. Razdioba ispitanika prema odgovoru na pitanje o samostalnosti pri prehrani.

SLIKA 18. Razdioba ispitanika prema odgovoru na pitanje o tjelesnoj aktivnosti - hodanje.

Samostalno se kupa 14 (28 %) muških i 19 (38 %) ženskih ispitanika. Pomoć druge osobe pri kupanju treba 5 (10 %) muških i 3 (6 %) ženska ispitanika. Devet (18 %) muških i 5 (10 %) ženskih ispitanika potpuno su ovisni o drugima. Jednak broj, 11 (22 %) muških i 11 (22 %) ženskih ispitanika, pri kupanju upotrebljava pomagala. Kombinaciju pomagala i pomoć druge osobe treba 11 (22 %) muških i 12 (24 %) ženskih ispitanika [Slika 21].


80

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

SLIKA 21. Razdioba ispitanika prema odgovoru o kupanju.

SLIKA 24.

Razdioba ispitanika prema odgovoru o navikama u svezi sa

spavanjem.

Na slici, [slika 22] prikazana je raspodjela ispitanika prema duljini spavanja tijekom noći. Najveći broj ispitanika i to 18 (36 %) muških i 19 (38 %) ženskih, uzima lijekove za poboljšanje spavanja.

Učestalost tegoba na vidnom sustavu prikazana je na slici [slika 25]. Vidljivo je da 30 (60 %) muških i 43 (86 %) ženska ispitanika upotrebljavaju naočale, a 5 (10 %) muških i 2 (4 %) ženska ispitanika ne vide.

SLIKA 22. Razdioba ispitanika prema odgovoru o duljini spavanja.

SLIKA 25. Razdioba ispitanika prema tegobama vidnog sustava.

U odnosu na osjećaj umora poslije spavanja; rezultati su prikazani na slici [slika 23]. Vidljivo je da 16 (32 %) muških i 23 (46 %) ženska ispitanika ima osjećaj odmorenosti, a 34 (68 %) muška i 27 (54 %) ženskih ispitanika ima osjećaj umora nakon spavanja.

Učestalost tegoba sustava za sluh prikazana je na slici [slika 26]. Vidljivo je da 23 (46 %) muška i 18 (36 %) ženskih ispitanika slabo čuju, a 1 (2 %) muški i 2 (4 %) ženska ispitanika, je gluho. Slušni aparat nosi 6 (12 %) muških i 8 (16 %) ženskih ispitanika.

SLIKA 23. Razdioba ispitanika prema odgovoru o osjećaju odmorenosti nakon spavanja.

SLIKA 26. Razdioba ispitanika prema tegobama sustava za sluh.

Raspodjela ispitanika prema navikama spavanja prikazana je na slici [slika 24]. Iznalazi se da 23 (46 %) muška i 22 (44 %) ženskih ispitanika nema uvriježene navike prije spavanja, a 1 (2 %) muški i 1 (2 %) ženskih ispitanika spava s upaljenim svjetlom.

Poremećaji pamćenja prikazani su na slici [slika 27], te se iznalazi da uredno pamćenje ima 19 (38 %) muških i 15 (30 %) ženskih ispitanika. Oslabljeno pamćenje iznalazi se u 31 (62 %) muških i 35 (70 %) ženskih ispitanika.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

81

SLIKA 30. Razdioba ispitanika prema vrstama raspoloženja. SLIKA 27. Razdioba ispitanika prema odgovoru o pamćenju. Samostalnost u donošenju odluka prikazana je na slici [slika 28]. Mogućnost samostalnog donošenja odluka iznalazi se kod 27 (54 %) muških i 35 (70 %) ženskih ispitanika.

SLIKA 28. Razdioba ispitanika prema mogućnostima samostalnog donošenja odluka.

Odgovarajući na pitanja o nadi i osjećaju gubitka kontrole nad životom (Slika 31.) najveći broj ispitanih, 23 (46 %) muška i 19 (38 %) ženskih ispitanika, dao je potvrdan odgovor da ne gubi nadu i osjećaj kontrole nad životom. Osjećaj beskorisnosti ima 14 (28 %) muških i 15 (30 %) ženskih ispitanika. Deset (20 %) muških i 7 (14 %) ženskih ispitanika imaju osjećaj da su obitelji na teret. 3 (6 %) muška i 9 (18 %) ženskih ispitanika gubi nadu i osjećaj kontrole nad životom.

SLIKA 31. Razdioba ispitanika prema odgovoru o pretežitom raspoloženju.

Na slici [slika 29] prikazana je učestalost postojanja bolova. Kronične bolove osjeća 12 (24 %) muških i 19 (38 %) ženskih ispitanika. U 6 (12 %) muških i 13 (26 %) ženskih ispitanika prisutni su akutni bolovi, a kod 32 (64 %) muška i 18 (36 %) ženskih bolovi ne postoje.

SLIKA 29. Razdioba ispitanika prema odgovoru o boli koju su osjećali.

Na slici [slika 32] prikazana je učestalost o prihvaćanju promjena osobnog izgleda. Vidljivo je da 38 (76 %) muških i 40 (80 %) ženskih ispitanika, prihvaća promjenu izgleda, a 12 (24 %) muških i 10 (20 %) ženskih ispitanika ne prihvaća promjenu izgleda.

SLIKA 32. Razdioba ispitanika prema odgovoru o prihvaćanju promjena u osobnom izgledu.

Na slici [slika 30], prikazane su vrste raspoloženja. Iznalazi se da 14 (28 %) muških i 18 (36 %) ženskih ispitanika uglavnom ima dobro raspoloženje. Osam (16 %) muških i 7 (14%) ženskih ispitanika je depresivno, a 18 (36 %) muških i 7 (14 %) ženskih ispitanika imaju česte promjene raspoloženja.

Razdioba ispitanika s obzirom na bračno stanje prikazana je na slici [Slika 33]. Iznalazi se da je 30 (60 %) muških i 14 (28 %) ženskih ispitanika oženjeno.


82

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

SLIKA 33. Razdioba ispitanika prema bračnom stanju.

SLIKA 36. Razdioba ispitanika prema odgovoru na pitanje žele li smještaj u dom.

Rezultati o vrstama suživota ispitanika prikazani su na slici [slika 34]. Vidljivo je da 28 (56 %) muških i 13 (26 %) ženskih ispitanika živi sa supružnikom.

SLIKA 34. Razdioba ispitanika prema vrsti suživota. S obzirom na mjesto stanovanja 29 (58 %) muških i 22 (44 %) ženska ispitanika, živi u obiteljskoj kući. Nadalje, 21 (42 %) muški i 16 (32 %) ženskih ispitanika žive u vlastitom stanu. Nijedan (0 %) muški i 12 (24 %) ženskih ispitanika živi u udomiteljskoj obitelji [slika 35].

U odnosu prema suživotu u obitelji iznalazi se da 22 (44 %) muška i 22 (44 %) ženska ispitanika, ima ugodan suživot s obitelji [slika 37]. Nezadovoljstvo odnosima u obitelji zabilježen je kod 13 (26 %) muških i 13 (26 %) ženskih ispitanika. Usamljenima se osjeća 14 (28 %) muških i 12 (24 %) ženskih ispitanika.

SLIKA 37. Razdioba ispitanika prema odnosima u obitelji. Reagiranja članova obitelji na bolest prikazani su na slici [slika 38]. Iznalazi se da 31 (62 %) muški i 29 (58 %) ženskih ispitanika smatra da obitelj samostalno pomaže starijim osobama.

SLIKA 35. Razdioba ispitanika prema odgovoru na pitanje s kim žive. SLIKA 38. Razdioba ispitanika prema pružanju pomoći starijim osobama. U odnosu na eventualni nastavak života u domu za starije i nemoćne osobe 33 (66 %) muška i 24 (48 %) ženska ispitanika, ne želi smještaj u dom. Trinaest (26 %) muških i 10 (20 %) ženskih ispitanika nije o tome uopće razmišljalo, a 2 (4 %) muška i 1 (2 %) ženski ispitanik, žele smještaj u dom, ali nemaju novca, te 2 (4 %) muška i 15 (30 %) ženskih ispitanika želi smještaj u domu, ali u istima nema mjesta [slika 36].

U odnosu na potrebitost pomoći druge osobe, iznalazi se da 25 (50 %) muških i 28 (56 %) ženskih ispitanika treba pomoć druge osobe [slika 39]. Pet (10 %) muških i 2 (4 %) ženska ispitanika trebaju, ali nemaju pomoć. Dva (4 %) muška i 0 (0 %) ženskih ispitanika ne trebaju, ali imaju tuđu pomoć. 18 (36 %) muških i 20 (40 %) ženskih ispitanika ne treba pomoć druge osobe.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

83

U odnosu na pojavnost kriznih situaciju u tijeku života, iznalazi se: 23 (46 %) muška i 13 (26 %) ženskih ispitanika izgubilo je supružnika i/ili člana uže obitelji, a 16 (32 %) muških i 26 (52 %) ženskih ispitanika teško je pogodio gubitak novca, ušteđevine [Slika 42].

SLIKA 39.

Razdioba ispitanika prema odgovoru na pitanje treba li im pomoć druge osobe.

U odnosu na potrebitost tuđe pomoći i njege iznalazi se da 23 (46 %) muška i 27 (54 %) ženskih ispitanika trebaju i imaju zdravstvenu njegu u kući. Nijedan (0 %) muški i 3 (6 %) ženska ispitanika trebaju, ali nemaju zdravstvenu njegu u kući. Tri (6 %) muška i 0 (0 %) ženskih ispitanika ne trebaju, ali imaju zdravstvenu njegu u kući. 24 (48 %) muška i 20 (40 %) ženskih ispitanika ne treba zdravstvenu njegu u kući [slika 40].

SLIKA 42. Razdioba ispitanika prema učestalosti tzv. kriza i nelagodnih događanja u tijeku života.

U odnosu na važnot religije u životu ispitanika iznalazi se, i to: 22 (44 %) muška i 17 (34 %) ženskih ispitanika jest religiozno i vjera im mnogo znači u životu. 16 (32 %) muških i 12 (24 %) ženskih ispitanika jest religiozno, ali vjera im ne znači mnogo u životu, a 12 (24 %) muških i 21 (42 %) ženski ispitanik nije religiozno [slika 43].

SLIKA 40. Razdioba ispitanika prema odgovoru na pitanje treba li im zdravstvena njega u kući.

U odnosu na kvalitetu spolnog života iznalazi se da 43 (86 %) muška i 42 (84 %) ženska ispitanika procjenjuju spolni život lošim [slika 41].

SLIKA 43.

Razdioba ispitanika prema odgovoru na pitanje o značenju

religije.

Rasprava

SLIKA 41. život.

Razdioba ispitanika prema odgovoru na pitanje o spolnom

Činjenica da starije osobe u pravilu provode veći dio vremena u svojem domu ili neposrednoj okolini te su više ovisne o drugima ističe važnost istraživanja i uključivanja zajednice u sve aktivnosti [6-9]. Starija osoba treba postati svjesna svojih novonastalih ograničenja te ih uzeti u obzir prilikom ponašanja. Iz rezultata provedenog istraživanja vidljivo je da je značajan udio ispitanika bio u starosnoj dobi od 65 - 74 godine života. U istraživanju starijih osoba u gradu Zagrebu dob starijih osoba pokazala se najznačajnije povezanom s njihovim funkcionalnim stanjem te s veličinom obitelji [10-15]. U slučajevima kada su ispitanici bili starije životne dobi to


84

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

su češće živjeli u manjim obiteljima, te su imali slabije funkcionalne sposobnosti. Najlošija funkcionalna sposobnost zabilježena je u najstarijoj dobnoj skupini, tj. u ispitanika starijih od 72 godine. Upravo stoga je u istraživanjima populacije starije životne dobi važno utvrditi funkcionalno stanje ispitanika. Rezultati navedenog istraživanja verificiraju da se s povećanjem starosne dobi smanjuje samostalnost u izvođenju svih dnevnih aktivnosti, posebice onih koje zahtijevaju kretanje izvan kuće. Dob se pokazuje značajno povezanom i s psihičkim stanjem starijih osoba [1619]. U uzorku ispitanika prevladavale su žene što je tipično za starije dobne skupine imajući na umu duži životni vijek žena. Osnovnoškolsko obrazovanje imala je većina ispitanih. Najveći broj ispitanika, 60% muških i 42% ženska ispitanika, svoje zdravlje smatralo je lošim. Značajnu brižnost o osobnom zdravlju iznalazi se kod većine ispitanika. Stoga se radi očuvanja svog zdravlja 60 % muških i 60 % ženskih ispitanika odreklo rizičnih čimbenika za zdravlje što potvrđuju sljedeći rezultati ispitivanja: 90 % muških i 98 % ženskih ispitanika nije pušilo cigarete, 92 % muških i 100 % ženskih ispitanika ne pilo alkohol. Zdravstveno ponašanje (npr. pušenje, uživanje alkohola) također je čimbenik koji treba kontrolirati jer se pokazuje važnim za percepciju vlastitog trenutačnog i budućeg zdravlja te za mortalitet. Da se pridržava savjeta i uputa liječnika, 80 % muških i 84 % ženskih ispitanika potvrdno je odgovorilo. Propisanu terapiju redovito uzima 92 % muških i 100 % ženskih ispitanika. Rezultati nutritivno metaboličkog obrasca pokazali su da se većina ispitanih, 52 % muških i 50 % ženskih ispitanika, konzumira hranu podneblja u kojem živi, a unos tekućine u većine nije prelazio dvije litre. S obzirom da je ispitivanje provedeno na području Slavonije i s obzirom da je svima dobro poznato kako je u prehrani tog područja zastupljena velika količine masne te izrazito začinjene i dimljene hrane, podatcima iz nutritivnog obrasca potvrđeno je koju vrstu hrane najčešće konzumiraju ispitanici. Iznalazi se da prehrana ne odgovara ni dobi ni zdravstvenom stanju, i to zbog neznanja te loše materijalne situacije. Samo 14 % muških i 16 % ženskih ispitanika unosi preko 2 litre tekućine dnevno. Probleme opstipacije imalo je 18 % muških i 10 % ženskih ispitanika te su rabili razna pomagala u obliku čepića, čajeva ili sirupa. Značajnom se pokazala prisutnost inkontinencije što potvrđuju i rezultati; kod 18 % ženskih i 6 % muških ispitanika iznalazi se nemogućnost kontroliranja mikcije pri naporu, kihanju, kašljanju, a 8 % ženskih i 2 % muških ispitanika ne stigne na vrijeme do nužnika, te 24 % nosi pelene. Gerontološki javno zdravstveni pokazatelji za Hrvatsku pokazuju kako je 50 – 70 % korisnika stacionara domova za starije i nemoćne inkontinentno (20). Stupanj samostalnosti u aktivnostima samozbrinjavanja kao što su hodanje, kupanje, premještanje, kuhanje procijenjen je obrascem tjelesne aktivnosti i prema dobivenim rezultatima iznalazi se da je većina ispitanika samostalna. Dobar vid ima 30 % muških i 10 % ženskih ispitanika. Dobar sluh ima 40 % muških i 44 % ženskih ispitanika, 62 % muških i 70 % ženskih ispitanika ima oslabljeno pamćenje. Većina ispitanika navodi postojanje kroničnih bolova. Depresija se iznalazi u 16 % muških i 14 % ženskih ispitanika, a 36 % muških i 14 % ženskih is-

pitanika sklono je čestoj promjeni raspoloženja. Mnogim istraživanjima dokazano je da je depresivnost najviša u najstarijoj dobnoj skupini, a tu skupinu najvećim udjelom čine žene, koje su depresivnije nego muškarci. Osjećaj beskorisnosti zabilježen je 28 % muških i 30 % ženskih ispitanika, a osjećaj da je na teret obitelji imalo je 20 % muških i 14 % ženskih ispitanika. 12 % žena i 10 % muškaraca su samci dok je većina starijih osoba u braku. Mjesto stanovanja većini je obiteljska kuća ili stan. 12 % žena živi u udomiteljskoj obitelji. Ni jedan ispitanik nije korisnik doma za starije i nemoćne osobe, a 66 % muških i 48 % ženskih ispitanika ne želi nastaviti životni tijek u navedenoj instituciji. Osjećaj usamljenima iznalazi se kod 28 % muških i 24 % ženskih ispitanika. Nezadovoljstvo odnosom s obitelji zabilježen je kod 26 % muških i ženskih ispitanika. Pomoć druge osobe treba i ima 50 % muških i 62 % ženskih ispitanika. Iznalazi se da 36 % muških i 40 % ženskih ispitanika ne treba pomoć druge osobe. Na pitanje treba li im zdravstvena njega u kući, 46 % muških i 54 % ženskih ispitanika ima zdravstvenu njegu u kući uglavnom zbog smanjene mogućnosti brige o sebi, provođenja osobne higijene, hranjenja, nepokretnosti i sl. Loš spolni život zabilježen je kod 86 % muških i 84 % ženskih ispitanika. Većina je ispitanika religiozna.

Zaključak Na osnovu dobivenih rezultata može se zaključiti, i to: U osoba starije životne dobi potrebe za zdravstvenom njegom postoje prema svim obrascima zdravstvenog funkcioniranja i to od obrasca percepcije i održavanja zdravlja, nutritivno-metaboličkog i eliminacijskog obrasca, tjelesne aktivnosti, odmora i spavanja, samodoživljavanja, kognitivno-perceptivnog i seksualno-reprodukcijskog obrasca te obrasca sučeljavanja i tolerancije stresa i uloga i odnosa u obitelji. Najčešći su problemi starijih ljudi u zajednici: neodgovarajuća prehrana, opstipacija, inkontinencija, neracionalna uporaba lijekova, smanjena mogućnost brige o sebi – održavanje osobne higijene, obavljanje nužde, hranjenje, nepokretnost, kognitivni deficit - oštećenje vida, sluha, bol, demencija, depresija, osjećaj beskorisnosti, nezadovoljstvo, usamljenost. Zdravstvenu njega u kući planira se i provodi u starijih ljudi koji zbog otežane pokretljivosti i/ili nepokretnosti koji nisu u stanju samostalno izvršavati osnovne ljudske potrebe. Stoga je u domeni patronažne sestre provođenje posebnih intervencija kao što je procjena potreba za zdravstvenom njegom u kući te podnošenje prijedloga nadležnom obiteljskom liječniku koji zavodu za zdravstveno osiguranje prosljeđuje prijedlog za provođenjem istog. Patronažnu zaštitu uključujući i zaštitu starijih ljudi provode više medicinske sestre patronažnog smjera prema normativu od 5.100 stanovnika po jedinoj patronažnoj sestri, sukladno Pravilniku o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja (NN 2/03).


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

85

Literatura [1] Tomek-Roksandić S. i sur. Gerontološko zdravstveno statistički ljetopis za Hrvatsku, Zagreb, 2001. / 2002. Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba [2] Despot Lučanin, J., Iskustvo starenja doprinos teoriji starenja, Jastrebarsko, Naklada Slap, 2003 [3] Katherine S. McGilton SK, Bowers B, McKenzie-Green B, Boscart V, Brown M. How Do Charge Nurses View Their Roles in Long-Term Care? Journal of Applied Gerontology 2009;28:723-742. [4] Haber D. Gerontology: Adding an Empowerment Paradigm. Journal of Applied Gerontology June 2009;28:283-297. [5] Clarke P, Black SE. Quality of Life Following Stroke: Negotiating Disability, Identity, and Resources. Journal of Applied Gerontology 2005;24:319-336. [6] Prlić, N. Zdravstvena njega, Udžbenik za učenike srednjih medicinskih škola, Zagreb, Školska knjiga, 2000 [7] Fučkar, G., Proces zdravstvene njege, Medicinski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1992 [8] Knochel KA, Quam JK, Croghan CF. Are Old Lesbian and Gay People Well Served?: Understanding the Perceptions, Preparation, and Experiences of Aging Services Providers. Journal of Applied Gerontology 2011;30:370-389. [9] Angus J, Reeve P. Ageism: A Threat to “Aging Well” in the 21st Century. Journal of Applied Gerontology 2006;25:137-152.

[10] Gordon, M., Nursing diagnosis, proces and application, New York,1987 [11] Burgio LD, Burgio KL.Behavioral gerontology: application of behavioral methods to the problems of older adults. Can Nurse. 1977;73(7):26-9. [12] MacDonald L. Behavioral therapy: its application to reduce disruptive behaviors of the elderly in nursing homes. Int Psychogeriatr. 1998;10(4):397-419. [13] Landreville P, Bordes M, Dicaire L, Verreault R. Behavioral approaches for reducing agitation in residents of long-term-care facilities: critical review and suggestions for future research. Psychiatr Q. 1997;68(3):281-307. [14] Fučkar, G., Uvod u sestrinske dijagnoze, Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju, Zagreb, 1996 [15] Mojsović, Z. i sur, Sestrinstvo u zajednici, Priručnik za studij sestrinstva, Dio 2: Korisnici u zajednici, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2006 [16] Skupina autora, Medicus, Vol.14, Br.2, Zagreb, 2005 [17] Skupina autora, Hrvatska udruga medicinskih sestara, Sekcija primarna zdravstvene zaštite, IV. Simpozij, knjiga radova, Koprivnica, 1998 [18] Streim JE, Oslin D, Katz IR, Parmelee PA. Lessons from geriatric psychiatry in the long-term care setting. Psychiatr Q. 1997;68(3):281-307. [19] Heung LC, Li T, Mak SK, Chan WM. Prevalence of subclinical infection and transmission of severe acute respiratory syndrome (SARS) in a residential care home for the elderly. Hong Kong Med J. 2006;12(3):201-7.


86

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

PRILOG UPITNIK Opći podatci: SPOL M

Ž

GODINE STAROSTI a) 65-74 god.

b) 75-84 god.

OBRAZOVANJE a) OSNOVNA ŠKOLA;

b) SSS;

c) 85 i više god. c) VŠS;

d) VSS.

Percepcija i održavanje zdravlja 1. Opće zdravstveno stanje

a) dobro b) zadovoljavajuće c) loše

2. Smatrate li se odgovornim za postojeće zdravstveno stanje?

a) da b) ne

3. Što činite za očuvanje svoga zdravlja?

a) toplice b) vikendi na selu c) tjelesna aktivnost d) promjena prehrane e) odricanje rizičnih faktora za zdravlje

4. Pridržavate li se savjeta i uputa liječnika?

a) da b) ne c) djelomično

5. Propisanu terapiju uzimam

a) redovito b) neredovito

6. Koliko često odlazite na liječničke kontrole?

a) redovito b) po potrebi c) ne idem

7. Rizici za zdravlje

a) pušenje da ne

b) alkohol da ne

c) crna kava da ne

Nutritivno metabolički obrazac 8. Uobičajeni način prehrane

a) uobičajena hrana za podneblje u kojem živi b) izrazito začinjena i masna hrana c) pasirana hrana d) smanjena veličina obroka e) smanjen broj obroka

9. Dnevni unos tekućine

a) do 1 litre b) od 1,5-2 litre c) preko 2 litre

10. Priprema i nabava hrane

a) samostalno b) netko drugi c) mogu samostalno, ali netko drugi priprema mi i nabavlja hranu d) nemogućnost bilo kakve aktivnosti u svezi prehrane

11. Apetit

a) dobar b) loš c) zadovoljavajuć Eliminacija

12. Podatci o učestalosti i redovitosti stolice

a) stolicu imam svaki dan b) stolicu imam svaki drugi- treći dan c) znam po tri dana i više ne imati stolicu d) pelene e) uz čepiće, sirup i sl.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

13. Podatci o mokrenju

a) mokrim malo, ali češće b) kontrolu nad mokrenjem imam c) ne stignem na vrijeme do nužnika jer mi pobjegne d) kad se smijem, kišem, kašljem, pri naporu pobjegne mi e) stalno curi f) nepokretan sam pa ne mogu do nužnika Tjelesna aktivnost

14. Hodanje

a) samostalno b) uz pomoć druge osobe c) potpuno ovisan d) uz pomoć pomagala e) uz pomoć pomagala i druge osobe

15. Prebacivanje na drugo mjesto u sjedećem položaju

a) samostalno b) uz pomoć druge osobe c) potpuno ovisan d) uz pomoć pomagala e) uz pomoć pomagala i druge osobe

16. Prehrana

a) samostalno b) uz pomoć druge osobe c) potpuno ovisan d) uz pomoć pomagala e) uz pomoć pomagala i druge osobe

17. Osobna higijena

a) samostalno b) uz pomoć druge osobe c) potpuno ovisan d) uz pomoć pomagala e) uz pomoć pomagala i druge osobe Odmor i spavanje

18. Spavanje

a) 8 sati noćnog sna b) nesanica c) često buđenje d) vrlo rano ustajanje e) lijekovi za smirenje i san f) popodnevni odmor

19. Nakon sna

a) osjećaj odmorenosti b) osjećaj umora

20. Navike u svezi spavanjem

a) nemam b) u hladnoj i prozračnoj prostoriji c) u toploj prostoriji d) uz upaljeno svijetlo e) u totalnom mraku Kognitivno percepcijski obrazac

21. Poteškoće s vidom

a) dobar b) nosi naočale c) ne vidi

22. Poteškoće sa sluhom

a) dobar b) slušni aparat c) slabo čujem d) gluh

23. Pamćenje

a) uredno pamćenje b) oslabljeno pamćenje

24. Samostalno donošenje odluke

a) mogućnost samostalnog donošenja odluka b) nemogućnost samostalnog donošenja odluka

25. Bol

a) negiram prisustvo boli b) prisutni akutni bolovi c) prisuti kronični polovi

87


88

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 74–88

Samodoživljavanje 26. Pretežito raspoloženje

a) raspoložen/a b) depresivan/depresivna c) tjeskoban/tjeskobna d) u strahu e) zabrinut/a f) česte promjene raspoloženja g) umjereno raspoložen bez čestih promjena

27. Gubite li nadu i osjećaj kontrole nad životom?

a) da b)ne c) osjećaj beskorisnosti d) osjećaj da ste na teret obitelji

28. Promjene u izgledu

a) prihvatio/prihvatila b) nisam prihvatio/prihvatila Obrazac uloga i odnosa

29. Bračno stanje

a) samac b) oženjeni c) udovac-ica d) rastavljen

30. Podaci o kućanstvu

a) živim sam/a b) živim sa supružnikom c) živim sa djecom d) živim sa drugima

31. Podaci o prebivalištu/mjesto stanovanja

a) vlastiti stan b) obiteljska kuća

32. Smještaj u dom

a) ne želim b) nisam razmišljao c) želim, ali nemam novca d) želim, ali nema mjesta

33. Odnosi u obitelji

a) ugodan suživot b) česte nesuglasice i svađe c) obiteljsko nasilje i zlostavljanje d) nezadovoljstvo e) usamljenost

34. Kako obitelj reagira na bolest?

a) posvetili su se pomoći b) izbjegavaju kontakt c) prepustili su brigu drugim nadležnim službama

35. Pomoć druge osobe

a) treba - IMA b) treba - NEMA c) ne treba - IMA d) ne treba - NEMA

36. Zdravstvena njega u kući

a) treba - IMA b) treba - NEMA c) ne treba - IMA d) ne treba - NEMA Seksualno-reprodukcijski obrazac

37. Spolni život

a) dobar b) zadovoljavajući c) loš Sučeljavanje i tolerancija stresa

38. Značajni događaji i krize

a) smrt supružnika, člana obitelji b) umirovljenje c) preseljenje d) požar, poplava, gubitak usjeva e) gubitak novca, ušteđevine Obrazac vrijednosti i vjerovanja

39. Značenje religije

a) religiozan/religiozna sam i vjera mi puno znači u životu b) religiozan/religiozna sam, ali vjera mi ne znači u životu c) nisam religiozan/religiozna


89

Konzumiraju li alkohol više mladi na početku ili na kraju srednjoškolskog obrazovanja? Does young people consume alcohol more at the beginning or at the end of secondary education? Damir Važanić Srednja škola Koprivnica, Trg Slobode 7, 48000 Koprivnica, Hrvatska High school, Koprivnica, Trg Slobode 7, 48000 Koprivnica, Croatia

Received June 13th 2012

Accepted June 28th 2012

Sažetak: Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati zastupljenost konzumacije alkoholnih pića među učenicima Srednje škole u Koprivnici, te razlikuju li se one između učenika prvih i četvrtih razreda. Metode: Istraživanje je provedeno u Srednjoj školi u Koprivnici, putem ankete. Anketa je bila anonimna, te je sadržavala 16 pitanja o učestalosti pijenja alkoholnih pića, vrsti alkoholnih pića, opijanjima sa popratnim komplikacijama, te nekoliko pitanja o pušenju i konzumaciji droga. Anketirano je ukupno 201 učenik srednje škole,od toga 103 učenika prvih razreda i 98 učenika četvrtog razreda, na kraju školske godine. Obrađeni rezultati su u tabličnom prikazu. Rezultati: Rezultati ankete pokazuju porast u opijanju među učenicima prvih razreda, sa povećanim posljedicama prekomjernog pijenja, padovima, ozljedama, detoksikacijom, za razliku od učenika četvrtog razreda kod kojih je i postotak opijanja i posljedica alkoholizma zastupljeno u manjoj mjeri. Mladi bez obzira na dobnu skupinu najčešće konzumiraju alkoholna pića vikendom. Zaključak: Iako zakonski propisi Republike Hrvatske zabranjuju prodaju alkoholnih pića maloljetnim osobama, alkoholizam je danas proširen među mladima. Učenici prvog razreda srednjih škola, skloniji su eksperimentiranju, pa se stoga i češće opijaju. Ipak, vidljiv je pad broja slučajeva prekomjerne konzumacije alkohola u učenika završnih razreda srednjoškolskog obrazovanja. Ključne riječi: alkoholizam • mladi • srednja škola Kratki naslov: alkoholizam i učenici srednje škole

Abstract: Objective: The objective of this study was to investigate the prevalence of alcohol consumption among secondary school students in Koprivnica, and whether they differ between students’ first and fourth grades. Methods: The study was conducted in a high school in Koprivnica, through surveys. The survey was anonymous and contained 16 questions about frequency of drinking alcoholic beverages, the type of alcoholic beverage, drinking with accompanying complications, and several questions about smoking and consumption of drugs. The survey covered a total of 201 high school students, out of 103 first-grade students and 98 fourth grade students at the end of the school year. The processed results are in table format. Results: The survey results show an increase in drinking among students in first grade, with the increased consequences of excessive drinking, falls, injuries, detoxification, as opposed to fourth grade students in which the percentage of the consequences of drinking and alcoholism are represented to a lesser extent. Young people, regardless of the age group most commonly consumed alcoholic drinks on weekends. Conclusion: Although Croatian legislation prohibiting the sale of alcoholic beverages to minors, alcohol abuse is now widespread among young people. First grade students of secondary schools, are more inclined to experiment, and therefore more frequently drunk. However, a noticeable decrease in the number of cases of excessive alcohol consumption in students’ were found in final year of secondary education. Keywords: alcoholism • young people • high school Running head: alcoholism and young people in high school

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Damir Važanić, bacc. med. techn. General Hospital „Dr.T.Bardek“, Željka Selingera bb, 48 000 Koprivnica, Croatia Tel: +385-48-251 001 Fax.: +385-48-622 864 Mob: 385-98-876 832 E-mail: damirvazanic@hotmail.com

ORIGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 89–93


90

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 89–93

Uvod Alkoholizam je poremećaj u ponašanju, devijantan oblik ponašanja, koji nastaje uslijed dugotrajnog uzimanja prekomjerne količine alkohola. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prihvaća alkoholizam kao bolest i donosi definiciju alkoholizma i alkoholičara koja glasi: „Kroničnim alkoholičarom smatra se osobu koja prekomjerno uzima alkoholna pića, u koje se razvila psihička i fizička ovisnost o alkoholu, te koja pokazuje duševni poremećaj ili poremećaj ponašanja koji upućuje na oštećenje fizičkog i psihičkog zdravlja, odnosa s drugima i poremećaj socijalnog stanja“ [1-3]. Kako se alkoholizam počinje javljati u sve mlađoj životnoj dobi, cilj ovog istraživanja bio je ispitati kolika je zastupljenost konzumacije alkoholnih pića u učenika prvih i četvrtih razreda srednje škole. U tijeku razvoja alkoholizma razlikuje se nekoliko faza, u kojima se tolerancija prema alkoholu postupno mijenja. U fazi društvene potrošnje nastupa privikavanje na alkohol i postepen rast tolerancije prema alkoholu. Nakon toga nastupa faza bolesti alkoholizma, u kojoj tolerancija prema alkoholu ostaje dugo nepromjenjena. Znak smanjivanja tolerancije prema alkoholu izraziti je simptom uznapredovalih stadija alkoholizma.

Faze alkoholne bolesti U pojedinih osoba, pijenje dobiva s vremenom novi oblik i dolazi do točke kad društvena potrošnja alkoholnih pića prelazi u bolest – alkoholizam. U toj prijelaznoj fazi pojavljuje se veći broj alkoholnih amnezija, odnosno pojava da se opijena osoba, pošto se otrijezni ne sjeća točno svega što se događalo s njom i oko nje dok se nalazila u pijanom stanju. Pojava većeg broja amnezija može se označiti kao početak alkoholne bolesti. Često se govori o psihičkoj i fizičkoj ovisnosti o alkoholu [4-7]. P s i h i č k a se ovisnost očituje upotrebom alkoholičara da pićem sebi pomogne u riješavanju i najjednostavnijih svakodnevnih zadataka. Alkoholičar bez alkohola nije zadovoljan, ne može misliti, raditi, jednom riječju on svaku akciju provodi uz piće. On može apstinirati, ali u najmanjim poteškoćama posegnut će za pićem. F i z i č k a ovisnost o alkoholu posljedica je prekomjernog, dugotrajnog pijenja, a označava takve promjene u kemijskim procesima u tijelu, kad ti procesi više ne mogu postojati bez alkohola. Prekine li alkoholičar s pijenjem alkoholnih pića javlja se apstinencijski sindrom. Simptomi apstinencije su: tremor prstiju na rukama, jutarnje povraćanje, mučnina, duševna napetost, nemir, depresija, glavobolja, želučane boli, boli u drugim dijelovima tijela i sl. Alkoholičar postaje rob alkohola, on pije jer zbog svoje bolesti mora piti, štoviše često mu alkoholno piće niti ne prija, ali je o njemu postao ovisan.

Tijek bolesti Neki od mladih ljudi koji piju u društvu s vremenom počinju piti više od socijalno prihvatljivih normi i mogu postati ovisni o alkoholu. S vremenom od povećane dolazi do smanjene tolerancije na alkohol pa se lako opijaju. Stalna apsorpcija velikih količina alkohola rezultira nakon nekog vremena razvojem tolerancije na njegove učinke.

Toleranciju uzrokuje navikavanje stanica središnjeg živčanog sustava na alkohol. [8-12] Fizička ovisnost koja prati to razvijanje tolerancije je jaka, a svako ustezanje od alkohola dovodi do neželjenih učinaka koji mogu rezultirati i smrću. Dolazi i do socijalnog propadanja, obiteljski odnosi se narušavaju, javljaju se problemi na radnom mjestu. Prisutni su poremećaju ponašanja koji upućuju na oštećenje fizičkog i psihičkog zdravlja, te poremećaji pamćenja, tremor, poremećaji spavanja i sl. Ako dalje nastave piti, gube kontrolu i ne mogu bez alkohola. S vremenom mogu postati paranoidni.

Metode i ispitanici Istraživanje je provedeno u Srednjoj školi u Koprivnici, putem anketnog upitnika. Upitnik je bio anoniman, te je sadržavao 16 pitanja o učestalosti pijenja alkoholnih pića, vrsti alkoholnih pića, opijanjima sa popratnim komplikacijama, te nekoliko pitanja o pušenju i konzumaciji droga. Anketirano je ukupno 201 učenik srednje škole,od toga 103 učenika prvih razreda i 98 učenika četvrtog razreda, na kraju školske. Učenici su imali 10 minuta za rješavanje ankete.

Rezultati U anketiranju je sudjelovao podjednaki broj ispitanika muškog i ženskog spola. Podjela ispitanika po spolu prikazana je u tablici [tablica1]. U prvom razredu, od 103 učenika, njih 13 konzumira alkohol gotovo svaki dan, tj 12,62%, dok je u četvrtom razredu 3

TABLICA 1. podjela ispitanika po spolu i razredu srednje škole Spol

1. razred

4. razred

N

%

N

%

Muško

51

49,51%

48

48,98%

Žensko

52

50,49%

50

51,02%

Ukupno

103

100%

98

100%

učenika ili 3,06% potvrdilo da konzumiraju alkohol gotovo svaki dan. Iz toga mogu zaključiti da je opijanje kod mladih srednjoškolaca veći u odnosu na četvrte razrede i to za 9,56%. Također, zanimljiv je podatak da mladi ipak najviše piju alkohol vikendom, i to u podjednakoj mjeri, 43 učenika prvog razreda ili 41,75%, te 45 učenika četvrtog razreda ili 45,90%. Učestalost konzumiranja alkohola prikazana je u tablicama [tablice 2, 3.]. Usporedbom rezultata anketa o samoprocjeni prekomjernog konzumiranja alkohola, osjećaja opitosti, dobiveni su rezultati koji ne pokazuju velika odstupanja između učenika prvih i četvrtih razreda. Zanimljivo je da čak 11 učenika prvih razreda ili 10,68% se napije nekoliko puta tjedno, kao i 10 učenika četvrtog razreda ili 10,20%. Samoprocjena prekomjerne konzumacije alkohola prikazana je u tablicama [tablica 4, 5.].


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 89–93

91

TABLICA 2. Učestalost konzumiranja alkoholnih pića učenika prvih razreda Spol

Gotovo svaki dan

Nekoliko puta tjedno

Vikendom N

Nekoliko puta godišnje

N

%

N

%

%

N

%

Muško

12

11,65

14

13,59

12

11,65

8

Žensko

1

0,97

3

2,91

31

30,10

11

Ukupno

13

12,62

17

16,50

43

41,75

19

18,45

Nikada

Ukupno

N

%

N

%

7,77

5

4,85

51

49,51

10,68

6

5,82

52

50,49

11

10,68

103

100

TABLICA 3. Učestalost konzumiranja alkoholnih pića učenika četvrtih razreda Spol

Gotovo svaki dan

Nekoliko puta tjedno

Vikendom

Nekoliko puta godišnje

Nikada

Ukupno

N

%

N

%

N

%

N

%

N

%

N

%

Muško

1

1,02

9

9,19

22

22,45

8

8,16

8

8,16

48

48,98

Žensko

2

2,04

2

2,04

23

23,45

14

14,29

9

9,19

50

51,02

Ukupno

3

3,06

11

11,23

45

45,90

22

22,45

17

17,35

98

100,0

TABLICA 4. Samoprocjena osjećaja prekomjerne konzumacije alkohola, pijanosti, učenika prvih razreda srednjih škola Spol Muško

Nekoliko puta tjedno

Nekoliko puta mjesečno

Nekoliko puta godišnje

Nikada

Ukupno

N

%

N

%

N

%

N

%

N

%

9

8,74

20

19,42

11

10,68

11

10,68

51

49,51

Žensko

2

1,94

12

11,65

16

15,53

22

21,36

52

50,49

Ukupno

11

10,68

32

31,07

27

26,21

33

32,04

103

100

TABLICA 5. Samoprocjena osjećaja prekomjerne konzumacije alkohola, pijanosti, učenika četvrtih razreda srednjih škola Spol Muško

Nekoliko puta tjedno

Nekoliko puta mjesečno

Nekoliko puta godišnje

Nikada

Ukupno

N

%

N

%

N

%

N

%

N

%

6

6,12

16

16,33

12

12,24

14

14,29

48

48,98

Žensko

4

4,08

10

10,20

21

21,43

15

15,31

50

51,02

Ukupno

10

10,20

26

26,53

33

33,67

29

29,60

98

100,0

Temeljem podataka iz ankete o nezgodama u vrijeme alkoholiziranosti dobiveni su rezultati koji pokazuju da su čak 32 učenika prvog razreda, tj. 31,07% imali neki pad i/ili ozljedu za vrijeme pijenja alkoholnih pića, od učenika četvrtih razreda kojih je bilo 21, tj. 21,42%, što je za 9,65 % manje od učenika prvih razreda. Također je zanimljiv podatak da je 7

učenika prvog razreda ili 6,79 % bilo na detoksikaciji u bolnici, a samo 1 učenik četvrtog razreda ili 1,02%. Niti jedan učenik četvrtog razreda nije zbog posljedica alkoholiziranosti stradao u tučnjavi, dok su 2 učenika prvog razreda ili 1,94 % imali takvo iskustvo. Učestalost neželjenih događaja prikazani su u tablicama [tablica 6,7.].

TABLICA 6. Nezgode zbog pijenja alkoholnih pića kod učenika prvih razreda Spol

Pad – ozljeda

Detoksikacija u hitnoj/bolnici

N

%

N

Muško

20

19,42

Žensko

12

11,65

Ukupno

32

31,07

7

Tučnjava

Ništa od navedenog N

%

Ukupno

%

N

%

N

%

3

2,91

---

0,00

28

27,18

51

49,51

4

3,88

2

1,94

34

33,01

52

50,49

6,79

2

1,94

62

60,19

103

100

TABLICA 7. Nezgode zbog pijenja alkoholnih pića kod učenika četvrtih razreda Spol

Pad – ozljeda

Detoksikacija u hitnoj/bolnici

N

%

N

Muško

13

13,26

1

1,02

Žensko

8

8,16

---

0,00

Ukupno

21

21,42

1

1,02

---

%

Tučnjava N

Ništa od navedenog

Ukupno

%

N

%

N

%

---

0,00

34

34,69

48

48,98

---

0,00

42

42,86

50

51,02

0,00

76

77,55

98

100,0


92

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 89–93

Među anketnim pitanjima, osim alkoholizma, bilo je i nekoliko pitanja o drugim navikama štetnim za zdravlje koje se počinju javljati u srednjoj školi, pušenju i drogama. Uspoređujući rezultate anketnog pitanja o navikama pušenja, dobiveni su sljedeći rezultati. U prvom razredu svakodnevno puši 15 učenika ili 14,56%, za razliku od učenika četvrtih razreda, među kojima svakodnevno puši čak 28 učenika ili 28,57%, što je za 14,01% više nego u prvim razredima. Također vidimo da su žene sklonije povremenom pušenju cigareta, nego muškarci i to za 6,48%. Rezultati su prikazani na tablicama [tablice 8,9.].

Raširenost narkotičkih sredstava među srednjoškolcima pokazuju da je ovisnost o drogama zauzela visoko mjesto među srednjoškolcima. Uspoređujući dobivene rezultate uočeno je da su se učenici četvrtih razreda češće sreli sa narkoticima, te da 15 učenika ili 15,30% povremeno uzima neki narkotik, za razliku od učenika prvih razreda gdje to čini 5 učenika ili 4,85%, što je za 10,45% manje od učenika četvrtog razreda. I među učenicima koji redovito uzimaju neki narkotik, također su učenici četvrtih razreda u prednosti i to za 2,14%. Rasprostranjenost narkotika među učeničkom populacijom učenika prikazana je na tablicama [tablica 10,11.].

TABLICA 8. Navika pušenja cigareta među učenicima prvih razreda srednje škole Spol

Svakodnevno

Povremeno

Prestao/la sam

Ne pušim

Ukupno

N

%

N

%

N

%

N

%

N

%

Muško

7

6,79

4

3,88

3

2,91

37

35,92

51

49,51

Žensko

8

7,77

10

9,71

1

0,97

33

32,04

52

50,49

Ukupno

15

14,56

14

13,59

4

3,88

70

67,96

103

100

TABLICA 9. Navika pušenja cigareta među učenicima četvrtih razreda srednjih škola Spol

Svakodnevno

Muško

Povremeno

Prestao/la sam

Ne pušim

Ukupno

N

%

N

%

N

%

N

%

N

%

15

15,31

2

2,04

---

0,00

31

31,63

48

48,98

Žensko

13

13,26

9

9,18

1

1,02

27

27,55

50

51,02

Ukupno

28

28,57

11

11,22

1

1,02

58

59,18

98

100,0

TABLICA 10. Rasprostranjenost narkotika među učenicima prvih razreda srednjih škola Spol

Da li vam je netko ponudio narkotike? Da N

Ne %

N

Povremeno uzimam neke narkotike

%

N

Redovito uzimam neke narkotike

%

N

Ukupno

%

N

%

Muško

10

9,71

35

33,98

5

4,85

1

0,97

51

49,51

Žensko

12

11,65

39

37,86

---

0,00

1

0,97

52

50,49

Ukupno

22

21,36

74

71,84

5

4,85

2

1,94

103

100

TABLICA 11. Rasprostranjenost narkotika među učenicima četvrtih razreda srednjih škola Spol

Da li vam je netko ponudio narkotike? Da

Muško

Ne

Povremeno uzimam neke narkotike

Redovito uzimam neke narkotike

Ukupno

N

%

N

%

N

%

N

%

N

%

20

20,41

16

16,33

9

9,18

3

3,06

48

48,98

Žensko

25

25,51

18

18,37

6

6,12

1

1,02

50

51,02

Ukupno

45

45,92

34

34,70

15

15,30

4

4,08

98

100,0

Rasprava Od ukupno 201 anketiranog učenika bilo je 103 učenika prvih razreda i 98 učenika četvrtih razreda. Usporedbom rezultata u navedene dvije skupine učenika, rezultat da u prvom razredu [103 učenika] 12,62% konzumira alkohol gotovo svaki dan, dok je u četvrtom razredu

3,06% učenika potvrdilo da konzumiraju alkohol gotovo svaki dan, zaključujemo da je opijanje kod mladih srednjoškolaca veće u odnosu na četvrte razrede, i to za 9,56%. Mladi, bez obzira na dobnu skupinu, ipak najviše konzumiraju alkohol vikendom i to radi njih 43,82%. Postavlja se pitanje


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 89–93

kako je mladima dostupan alkohol, kad je zakonom zabranjena prodaja alkohola maloljetnim osobama. U općoj populaciji postoje saznanja za zakon o zabrani prodaje i točenja alkohola maloljetnicima te da se zakon ne poštuje, te mlađe dobne skupine zamjeraju odraslima nedosljednost u poštivanju zakona [11]. Usporedbom rezultata anketnog pitanja o samoprocjeni prekomjernog konzumiranja alkohola kao i osjećaja opitosti, dobiveni rezultati ne pokazuju značajna odstupanja između učenika prvih i četvrtih razreda. Zabrinjavajući je podatak da se 10,44 % učenika napije jednom tjedno. Taj podatak može se povezati s onim da srednjoškolci najviše piju vikendom. Na temelju podataka iz ankete o nezgodama u vrijeme alkoholiziranosti, 31,07% učenika prvog razreda imali su neki pad i/ili ozljedu za vrijeme pijenja alkoholnih pića, za razliku od učenika četvrtih razreda kojih je bilo 21,42%, što je za 9,65 % manje od učenika prvih razreda. Također je značajan podatak da je 6,79 % učenika prvog razreda bilo na detoksikaciji u bolnici, u odnosu na 1,02% učenika četvrtog razreda. Niti jedan učenik četvrtih razreda nije zbog posljedica alkoholiziranosti stradao u tučnjavi, dok su 2 učenika prvog razreda imali takvo iskustvo. Ovi podaci pokazuju povezanost porasta konzumacije alkoholnih pića među učenicima prvih razreda sa povećanim rizikom za ozljeđivanjem. Uočen je porast u opijanju među učenicima prvih razreda, sa povećanim posljedicama prekomjernog pijenja, padovima, ozljedama, detoksikacijom, za razliku od učenika četvrtog razreda kod kojih je i postotak opijanja i posljedica alkoholizma zastupljeno u manjoj mjeri. Može se zaključiti da se određeni postotak učenika koji se opijaju nekoliko puta tjedno proteže cijelim srednjoškolskim obrazovanjem, te da ne postoji značajna statistička razlika u odnosu na starosnu dob učenika. Zanimljivo je da osnovnoškolci sami kažu da zabrana točenja alkohola nema pozitivan učinak te da pozitivan učinak ima mogućnost bavljenja slobodnim aktivnostima, povećanje cijene alkoholnih pića, a smanjenje cijene bezalkoholnih pića i smanjenje reklamiranja alkohola i piva koje su povezane uz sportske aktivnosti [11, 12]. Kako su sa alkoholom ne rijetko povezane i neke duge ovisnosti, anketa je obuhvatila i podatke o pušenju cigareta i uzimanje neke vrste droga. Uspoređujući rezultate anketa o navikama pušenja, 14,56% učenika u prvom razredu svakodnevno puši za razliku od učenika četvrtih razreda, među kojima svakodnevno puši 28,57%, što je za 14,01 % više nego u prvim razredima. Žene su sklonije povremenom pušenju cigareta, nego muškarci i to za 6,48%. Učenici prvih razreda češće prestaju pušiti, nego četvrti razredi, zbog faze eksperimentiranja. Prema do-

93

bivenim rezultatima, postoji statistički značajna povezanost između pušenja duhana i pijenja alkoholnih pića. Također, učenici ulaskom u srednju školu počinju dokazivati da su odrasli, najčešće pod utjecajem društvene sredine u kojoj se nalaze, pa to rade na krive načine, stvaranjem ovisnosti o alkoholu, pušenju i drogama. Nakon faze eksperimentiranja dio učenika s vremenom stekne ovisnost o alkoholu ili pušenju, dok drugi dio shvati da im ne odgovara iz nekog razloga, pa kasnije više ne pokušavaju. Konzumenti droga također su prisutni u srednjim školama. Učenici četvrtih razreda češće su se susreli sa narkoticima i to 15,30% povremeno uzima neki narkotik, za razliku od učenika prvih razreda gdje to čini 4,85%, što je za 10,45% više, u odnosu na učenike prvih razreda. Ipak 2,14% učenika četvrtih razreda redovito uzima neki oblik droge. Zaključujemo da početci alkoholizma počinju u srednjoj školi, sa svim neželjenim posljedicama, koje će se kasnije odraziti na kvalitetu života učenika. Bitno je zdravstveno prosvjećivanje i edukacija mladih ljudi, u svrhu prevencije ovisnosti, koja u srednje škole u Republici Hrvatskoj ulazi u sve ranijoj dobi.

Literatura [1] World Health Organisation (2010). Alcohol. [2] Das SK, Dhanya L, Vasudevan DM. Biomarkers of alcoholism: an updated review. Scand J Clin Lab Invest 2008; 68 /2: 81–92. [3] Zbodulja S. Prehrambeni status alkoholičara. Sestrinski glasnik 2011;16:106-113. [4] WHO. “Lexicon of alcohol and drug terms published by the World Health Organization”. World Health Organisation. http://www.who.int/ substance_abuse/terminology/who_lexicon/en/. [5] Hoffman PL, Tabakoff B. “Alcohol dependence: a commentary on mechanisms”. Alcohol Alcohol 1996; 31/4: 333–40. [6] Morgan-Lopez AA, Fals-Stewart W. Analytic complexities associated with group therapy in substance abuse treatment research: problems, recommendations, and future directions. Exp Clin Psychopharmacol 2006;14 (2): 265–73. [7] Schuckit MA. Alcoholism and other psychiatric disorders. Hosp Community Psychiatry 1983;34 /11: 1022–7. [8] Cosci F, Schruers KR, Abrams K, Griez EJ. Alcohol use disorders and panic disorder: a review of the evidence of a direct relationship. J Clin Psychiatry 2007;68 /6: 874–80. [9] Schuckit MA, Smith TL, Danko GP. A comparison of factors associated with substance-induced versus independent depressions. J Stud Alcohol Drugs 2007;68/6: 805–12. [10] Eng, MY.; Luczak, SE.; Wall, TL. (2007). “ALDH2, ADH1B, and ADH1C genotypes in Asians: a literature review”. Alcohol Res Health 2007;30/1: 22–7. [11] Uvodić-Đurić D i sur. Mladi i alkohol - prikaz rezultata kvalitativnog istraživanja pijenja alkohola među mladima Međimurske županije. Hrvatski časopis za javno zdravstvo 2010;23 (6) [12] Mihailović I. Alkoholizam kod mladih. Zdravlje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Hrvatski časopis za javno zdravstvo 2010;22 (6)


ORIGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE

94

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 94–99

Stupanj zainteresiranosti učenika srednjih škola za nastavak školovanja na Studijima sestrinstva Level of interest within high school students to continue their education in nursing Studies Višnja Vičić Hudorović1, Branka Rimac2 1Glavna

i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing Journal 2 Klinički bolnički centar Zagreb „Rebro“, Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska 2University Hospital Centre Zagreb „Rebro“, Clinic for Rheumatic Diseases and Rehabilitation, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Croatia

Received June 21st 2012

Accepted June 30th 2012

Sažetak: Cilja/svrha: Poštujući smjernice direktive 2005/36/EZ i 2004/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća Europe provedeno je istraživanje za dobivanje statistički signifikantnih parametara („kritični volumen“) o zainteresiranosti učenika srednjih škola za nastavak školovanja na Studijima sestrinstva. Na godišnjoj razini srednju medicinsku školu završava 900 učenika. Prema direktivama Europske Unije usklađenih sa smjernicama European University Assaciation (EUA) do 2014. godine, u RH se mora povećati ukupan broj medicinskih sestara za 14.173, i to na razini prvostupnika za 9.919, na diplomskoj razini za 2834 i na poslijediplomskoj razini za 1417. Metoda: Konstruiran je originalno osmišljen anketni upitnik. Provedeno je terensko istraživanje o učestalosti i vrsti odabira nastavka studijskog školovanja učenika četvrtih razreda strukovnih medicinskih škola i gimnazija u Republici Hrvatskoj. Ulazni kriterij za sudjelovanje u studiji bio je: ispitanici su učenici četvrtih razreda strukovnih medicinskih škola i gimnazija. Rezultati: Anketni upitnik zadovoljavajuće je riješilo 1077 ispitanika [gimnazije 324;Ž (66.3%), M (33.6%);medicinske škole 753; Ž (76.3%), M (23.6%)]. Raspodjela ispitanika koji žele nastaviti školovanje bila je za gimnazije (93.07%) [Ž (66.05%): M (33.05%)], za medicinske škole (93.36%) [Ž (71.18%); M (22.18%)]. Broj ispitanika koji ne žele nastaviti školovanje bila je za gimnazije 3 [Ž 1 (0.31%): M 2 (0.61%)], za medicinske škole 50 [39 Ž (5.18%);11 M (1.46%)]. Odabir vrste studija učenika medicinskih škola prema učestalosti bio je [studij sestrinstva (35.13%); medicina (20.34%); pedagogija (3.4%); psihologija (2.8%); filozofija (2.1%)]. Odabir vrste studija učenika gimnazija prema učestalosti bio je [filozofija (11.2%); ekonomija (10.9%); pravo (9.34%); medicina (5.29%); pedagogija (4.98%)]. Reprezentativni uzorak pokazuje kako 35.13% učenika srednjih medicinskih škola želi nastaviti školovanje odabirom studija sestrinstva. Zaključak: Provedeno istraživanje pokazuje kako u RH postoji zainteresiranost mladih generacija za nastavak školovanja pohađanjem studija sestrinstva. Ključne riječi: učenici • srednja škola • sestrinstvo Kratki naslov: Učenici i studij sestrinstva

Abstract: Aim/scope: According to EU directives 2005/36 and 2004/66 we conducted the investigation with the aim to reach the statistically significant parameters (“critical volume“), which represent the interest of secondary students to continue their education in Nursing Studies. In Croatia, in one academic year secondary medical school is finished by 900 pupils. Until 2014, in order to EU directives and guidelines of European University Association (EUA), in Croatia total-sum of medical nurses must increase for 14.173, more specifically at the level of secondary school for 9.919, at the level of 3-years. High school for 2834, and ate the level of University degree for 1417. Methods: The originally questionnaire was developed. To explore the interests and needs for University studies among pupils in secondary medical and general schools in Croatia, we conducted the field evaluation study. An inclusion criterion for study was that all the examinees were in the fourth grade of the medical and general secondary schools. Results: Questionnaires were returned by 1077 examinees [general secondary school 324; F (66.3%), M (33.6%); medical schools 753; F (76.3%), M (23,6)]. Distribution of examinees who express wish to continue the education ware for the general secondary school (93.97%) [F (66.05%): M (33.05%)], for medical schools (93.36%) [F (71.18%); M (22.18%)]. Distribution of examinees who expressed whish not to continue the education ware for general secondary schools 3 [Ž 1 (0.31%): M 2 (0.61%)], for medical schools 50 [39 Ž (5.18%);11 M (1.46%)]. Selection of studies between examinees of medical schools was [School for nursing studies (35.13%); medicine (20.34%); pedagogy (3.4%); psychology (2.8%); philosophy (2.1%)]. Selection of studies between examinees of general secondary schools was [philosophy (11.2%); economy (10.9%); law (9.34%); medicine (5.29%); pedagogy (4.98%)]. Our study sample defines that 35.13% examinees of medical schools whishes to continue education at higher level (college/university) nursing studies.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 94–99

95

Conclusion: According to results of conducted investigation in Croatia exists critical volume of secondary school generation of pupils for the purposes of education at nursing studies. Keywords: students • high school • nursing Running head: pupils and study nursing

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović, PSE Nursing school Vrapče, Zagreb, Bolnička cesta 32 Tel: 385-1-34 83 662 Fax: 385-1-34 83 662 E-mai l: vis nja.vicic-hudorovic@skole.hr

Istraživanja unutar područja ekonomije zdravstva, politike zdravstva i programa zdravstvene evaluacije karakterizirana su specifičnostima zdravstvenih sustava pojedinih zemalja. Zdravstveni sustavi karakterizirani su načinima i vrstama financiranja, vrstama osiguranja, organizacijom primarne zdravstvene zaštite, brojem zdravstvenih radnika u odnosu na broj stanovnika i stupnjem centralizacije zdravstvenog sustava [1-4]. Zbog kompleksnosti u proučavanju zdravstvenog sustava i potreba komparacije rezultata istraživanja preporučljivo je u istraživanja ljudskih potencijala u zdravsvtu uvesti tipologiju. U recentnoj literaturi ne postoji jedinstveni pristup tipologiji ljudskih potencijala u zdravstvenim sustavima, te se ovaj rad bazira na modificiranom Kanadskom modelu prilagođenom na zdravstveni sustav RH. Kanadski model izabran je zbog visokog stupnja sličnosti podataka o ljudskim potencijalima u zdravstevnim sustavima RH i Kanade. Ovakav klasifikacijski pristup ljudskim potencijalima u zdravstvenom sustavu omogućava sustavnu evaluaciju potrebitih ljudskih potencijala samo za grupu medicinskih sestara, dok se za ostale ljudske potencijale u sustavu zdravstva može napraviti posebna klasifikacija [5-8]. Dva su osnovna modela ispitivanja ljudskih potencijala u zdravstvenom sustavu, i to: 1. mikro-plan-inicijative 2. makro-plan-strategije Ova studija spada u grupu mikro-plan-inicijative a provedena je kao model za poboljšanje informacija u zdravstvenom managementu školovanja medicinskih sestara u RH. Od 1921. kada je započela s radom prva škola za medicinske sestre pa do procesa demokratizacije i europeizacije koji su započeli devedesetih godina 20. Stoljeća,medicinskim sestrama je krajnji stupanj obrazovanja bio VI stupanj, odnosno viša stručna sprema. Takva pozicija dovela je do stagniranja sestrinstva i kao discipline i kao profesije (nepostojanje adekvatne stručne literature na razini studija sestrinstva, udžbenička literatura na srednjoškolskoj razini je zadovoljavajuća, izostanak istraživanja iz područja sestrinstva, nepostojanje indeksiranih časopisa) što je dovelo do izolacije hrvatskog sestrinstva od suvremenih sestrinskih trendova. Dok se u svijetu u zadnjih pedeset godina sustavno povećava broj doktora znanosti iz područja sestrinstva stručni studij sestrinstva u RH ne udovoljava minimalnim

uvjetima za izbor u nastavna i znanstvena zvanja, a za nastavnike u srednjoj školi potrebno je dodatno obrazovanje izvan matičnog studija («pedagoški minimum») [9]. Tijekom 2006. godine u Hrvatskoj je provedeno istraživanje na općoj populaciji s uzorkom od 8534 ispitanika u okviru projekta „Kvaliteta života i rizik od socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj“ a rezultati istraživanja ukazuju na to kako je u subjektivnoj procjeni zdravlja više od trećine stanovnika Hrvatske (39,8%) ocijenilo svoje zdravlje vrlo dobrim ili izvrsnim, a svaki deseti (13,2%) naveo je kako je lošeg zdravlja, 15,2 % hrvatskih stanovnika nezadovoljno je vlastitim zdravstvenim statusom, trećina navodi kako ima poteškoća u pristupu zdravstvenim uslugama, a svaki peti hrvatski građanin (21,1% ispitanika) kvalitetu zdravstvenih službi ocjenjuje niskom, dok je kvalitetom usluga socijalne skrbi nezadovoljno četvrtina (28,2%) [10]. Rezultati projekta pokazuju kako 43,1% stanovnika RH nema povjerenje u sposobnost zdravstvenog sustava. Nepovjerenje prema sustavu socijalne skrbi iznosi 54,6%. Rezultati pokazuju kako je potrebito kvalitativno i kvantitativno poboljšanje zdravstvenog sustava. Rezultati našeg istraživanja trebala bi poslužiti za poboljšanje utvrđivanja postojećeg stanja i potreba u sustavnom pristupu planiranja dostatnog sestrinskog osoblja u skladu s potrebama stanovništva, te rješavanju strateških prioriteta u sustavu sestrinstva, i to: Prioritet 1. Rješavanje nedostatnog broja medicinskih sestara [11]; Prioritet 2. Neprohodna obrazovna vertikala sestara [12]; Prioritet 3. Nedostatna obrazovna razina sestara [13]; Prioritet 4. Porast potreba za sestrinskim uslugama u izvaninstitucionalnim oblicima skrbi [14]; Prioritet 5. Preklapanje kompetencija, ovlasti i odgovornosti zdravstvenih timova [15]. U svrhu ispunjavanja svih pet (5) prioriteta neophodno je započeti sa istraživanjem uvjeta za rješavanje prvog prioriteta (nedostatnost odgovarajućeg broja školovanih medicinskih sestara u RH). Obrazovanje medicinskih sestara u RH danas se odvija na dvije razine, i to: Na nižoj razini kojom se stječe naziv medicinske sestre/medicinskog tehničara, te višoj razini koja od 1999. godine tra-


96

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 94–99

je tri godine i čije je nazivlje još u usklađivanje sukladno aktualnim procesima. Od 1993. godine donošenjem Zakon o visokim učilištima, visoko obrazovanje podijeljeno je u dva podsustava; stručni i sveučilišni. Stručni studiji sestrinstva moguće je upisati na tri hrvatska sveučilišta te jednom veleučilištu. Kada je Hrvatska 2001. godine potpisala prihvaćenje Bolonjske deklaracije i sudjelovanje u stvaranju zajedničkog obrazovnog prostora u EU programi visokoškolskog obrazovanja u zadnjih šest godina prilagođavaju se tim okvirima, ali se medicinske sestre još uvijek ne obrazuju kroz sva tri visokoobrazovna ciklusa. U Nacionalnoj strategiji razvitka zdravstva (2006– 2011g., Sabor RH-09.lipanj 2006 g.) izrijekom se navodi: „Znakovit je podatak o broju sestara kao sve važnijem čimbeniku pri pružanju zdravstvene zaštite i njezi pacijenata, posebno u uvjetima starenja populacije koji se događa u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska po broju sestara na 1000 stanovnika od samo 5,2 u 2004 godini zaostaje za standardima EU za gotovo 60%, uz zabrinjavajuće negativno odstupanje, tj. udaljavanje od prosjeka EU. Trenutačno stanje u Republici Hrvatskoj nije sukladno pravnoj stečevini i pozitivnim standardima Europske unije“. Nadalje, cilj izrade Nacionalne strategije razvoja sestrinstva u RH sadržava slijedeće smjernice: produkciju sestrinskog kadra sukladno potrebama i mogućnostima zemlje istodobno uvažavajući smjernice EU; definiranje potrebe za školovanje uz rad i dostupnost sustavu obrazovanja medicinskim sestrama tijekom cijeloga života; aktivnosti vezane za prepoznavanje i priznavanje hrvatskih sestrinskih kvalifikacija u inozemstvu; motiviranje mladih za odabir i ulazak u profesiju. Rezultati provedenog istraživanja analiziraju stav potencijalno zainteresiranih polaznika za nastavak školovanja, i to na studijima sestrinstva, postojeće stanje i potrebe u sustavnom pristupu planiranja sestrinskog osoblja a u skladu s potrebama stanovništva, te rješavaju problem prvog strateškog prioriteta u sustavu sestrinstva.

TABLICA 1. Anketa za maturante gimnazije/srednje medicinske škole o upisu na studije Hrvatska udruga medicinskih sestara, s ciljem otkrivanja atraktivnosti pojedinih studija za maturante u RH u listopadu 2006. godine, provodi anketu među maturantima gimnazije i maturantima strukovne škole. Anketa sadrži samo jedno pitanje na koje se treba odgovoriti na način da se za studij naveden u pitanju doda brojčana oznaka od 1–15 koja će označavati prioritet maturanta pri odabiru upisa na studij. Zahvaljujemo na sudjelovanju.

Pitanje: 1. Za koji od ponuđenih studija mislite da će ispuniti vaša očekivanja vezana uz obrazovanje i zapošljavanje? (Uz svaki navedeni studij dodajte brojčanu oznaku koja označava vaš prioritet pri odabiru upisa na studij) • • • • • • • • • • • • • • • • •

Medicina ________ Strojarstvo _______ Pedagogija _______ PMF ____________ Sestrinstvo _______ Sociologija _______ Filozofija ________ Pravo ___________ Ekonomija _______ Elektrotehnika_____ Psihologija _______ Strani jezici _______ Defektologija ______ Farmacija ________ Arheologija _______ Arhitektura _______ Agronomija _______

Metoda i ispitanici Provedeno je terensko istraživanje o učestalosti i vrsti odabira nastavka studijskog školovanja učenika četvrtih razreda strukovnih medicinskih škola i gimnazija u Republici Hrvatskoj. Ulazni kriterij za sudjelovanje u studiji bio je: ispitanici su učenici četvrtih razreda strukovnih medicinskih škola i gimnazija u sveučilišnim gradovima Hrvatske, i to: Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Zadru. Istraživanje je odobreno od Ministarstva znanosti obrazovanja i športa kao kontrolirana randomizirana studija No.533-09-06-02-1351/06. U daljnjem tekstu se nalazi opis i rezultati istraživanja. Za svrhu dobivanja uvida u stav potencijalno zainteresiranih polaznika VSUP studija sestrinstva konstruiran je originalni anketni upitnik za dobivanje rezultata o tzv. postojanju kritične mase učenika srednjih škola u RH i stupnja njihove zainteresiranosti za nastavak školovanja na studijima sestrinstva. Anketni upitnik-(istraživanje stava potencijalno zainteresiranih polaznika), prikazan je na tablici [tablica 1].

Rezultati Rezultati provedenog istraživanja prikazani su na slikama [slika 1-9].

SLIKA 1. Raspodjela ukupnog broja ispitanika (1077) prema vrsti srednje škole koju pohađaju.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 94–99

97

SLIKA 5. Raspodjela ovisno o spolu anketiranih učenika srednje medicinSLIKA 2. Raspodjela anketiranih učenika prema spolu

ske škole koji žele nastaviti školovanje.

(srednje medicinske škole).

SLIKA 6. Raspodjela anketiranih učenika koji žele nastaviti školovanje (gimnazije).

SLIKA 3. Raspodjela anketiranih učenika prema spolu (gimnazije).

SLIKA 7.

Odnos (postotci) anketiranih učenika u srednjim medicinskim školama i gimnazijama koji ne žele nastaviti školovanje.

SLIKA 4. Odnos ispitanika koji žele nastaviti školovanje po završetku srednje škole (srednja medicinska škola-gimnazija).


98

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 94–99

odabirom studija sestrinstva, što na godišnjoj razini iskazuje potrebu za osnivanjem dodatnih 255 mjesta za nastavak školovanja [sadašnje stanje-900 ukupan broj završenih učenika/godišnje; 315 godišnje potrebito povećanje polaznika140 sadašnjih mogućih polaznika/akademska godina].

Rasprava

SLIKA 8. Raspored odabira i vrste studija anketiranih učenika srednje medicinske škole koji žele nastaviti školovanje.

SLIKA 9. Raspodjela odabira studija anketiranih učenika u gimnazijama prema odabiru studija na kojem žele nastaviti školovanje.

Iz prikazanih rezultata vidljivo je, i to: anketni upitnik zadovoljavajuće je riješilo 1077 ispitanika [gimnazije 324;Ž (66.3%), M (33.6%);medicinske škole 753; Ž (76.3%), M (23.6%)]. Raspodjela ispitanika koji žele nastaviti školovanje bila je za gimnazije (93.07%) [Ž (66.05%): M (33.05%)], za medicinske škole (93.36%) [Ž (71.18%); M (22.18%)]. Broj ispitanika koji ne žele nastaviti školovanje bila je za gimnazije 3 [Ž 1 (0.31%): M 2 (0.61%)], za medicinske škole 50 [39 Ž (5.18%);11 M (1.46%)]. Odabir vrste studija učenika medicinskih škola prema učestalosti bio je [studij sestrinstva (35.13%); medicina (20.34%); pedagogija (3.4%); psihologija (2.8%); filozofija (2.1%)]. Odabir vrste studija učenika gimnazija prema učestalosti bio je [filozofija (11.2%); ekonomija (10.9%); pravo (9.34%); medicina (5.29%); pedagogija (4.98%)]. Reprezentativni uzorak pokazuje kako 35.13% učenika srednjih medicinskih škola želi nastaviti školovanje

U istraživanju koje je 2005. godine provedeno od Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS] utvrđeno je kako postoji manjak od 60% medicinskih sestara u RH. Rezultati provedenog istraživanja u ovoj studiji pokazuju kako postoji tzv. „kritični volumen“ učenika u srednjim školama u RH koji su zainteresiranih za studij sestrinstva. Istovremeno, demografski pokazatelji u RH pokazuju kako ne postoji mogućnost stvaranja hiperprodukcije medicinskih sestara. Prema do sada objavljenim studijama koje se bave unapređenjem kvalitete nastavnih planova za potrebe studija sestrinstva u EU i RH, vidljivo je kako je za zadovoljavanje potreba sestrinstva u zdravstvu kao znanstvenoj disciplini na diplomskoj razini dostatno povećanje kritičnog volumena medicinskih sestara od 15%-20%, dok bi udio doktora znanosti sestrinstva od 1% - 3% u apsolutnom broju medicinskih sestara u RH zadovoljio minimalne uvjete za razvitak sestrinstva i visokokvalitetne zdravstvene skrbi utemeljene na znanstvenim istraživanjima u RH i EU, te rezultate tih istraživanja učinio komparabilnima. Svrha provedenog istraživanja je dobivanje boljeg uvida u današnje stanje sestrinstva u Republici Hrvatskoj, i postojećih potreba za edukacijom medicinskih sestara i to iz perspektive suvremenih spoznaja o potrebi razvoja sestrinstva i milenijskih ciljeva zdravlja za sve profesionalce koji su uključeni u edukaciju o managementu medicinskih sestara. U recentnoj literaturi ne postoji jedinstveni pristup o metodologiji potreba ljudskih potencijala u zdravstvenim sustavima, te se ovo istraživanje temelji na modificiranom Kanadskom modelu prilagođenom na zdravstveni sustav RH [16]. Kanadski model izabran je zbog visokog stupnja utvrđenih znanstvenih činjenica o ljudskim potencijalima u zdravstvenim sustavima RH i Kanade [17]. Stoga, ovakav klasifikacijski pristup ljudskim potencijalima u zdravstvenom sustavu omogućava sustavnu evaluaciju potrebitih ljudskih potencijala za grupu medicinskih sestara u sustavu zdravstva RH [18, 19]. Rezultati istraživanja opisani u ovom istraživanju mogu poslužiti za poboljšanje utvrđivanja postojećeg stanja i potreba u sustavnom pristupu planiranja dostatnog sestrinskog osoblja u skladu s potrebama stanovništva, te rješavanju strateških prioriteta u sustavu sestrinstva, i to: 1. Rješavanje nedostatnog broja medicinskih sestara; 2. Neprohodna obrazovna vertikala sestara; 3. Nedostatna obrazovna razina sestara; 4. Porast potreba za sestrinskim uslugama u izvaninstitucionalnim oblicima skrbi; 5. Preklapanje kompetencija, ovlasti i odgovornosti zdravstvenih timova.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 94–99

99

Literatura [1] Grosskopf S, Self S, Zain O. Estimating the efficiency of the system of helathcare financing in achieving better health. Applied Economics 2006;38(13):1477-1488. [2] Jegers M, Kesteloot K, DeGraeve D, Gilles W. A typology for provider payment systems in health care. Helath Policy 2002;60:255-273. [3] Quaglia A, Vercelli M, Lillini R. Socio-economic factors and health care system characteristics related to cancer survival in the elderly-a population-based analysis of 16 European countries (ELDCARE project). Critical Reviews in Oncology and Hematology 2005;5/2:117-128. [4] Brach C, Sanches L, Young D. Wrestling with typology:penetrating the „black-box“ of managed care by focusing on health care system characteristics. Medical Care Research and Review 2000;57(S2):93-115. [5] Polit DF, Beck CT, Hungler BP.(2001) Essentials of Nursing ResearchMethods, Apprasial, and Utilitazition;Lippincott Wiliams and Wilkins, Philadelphia. [6] Mylona F, Preece J, Omosigho C, Willey C, Williamson A, Das G, Gardiner S, Khan F, Krishnan V. What’s the use of Archimedes? Arch Dis Child. 2002;87:168–169 [7] Maag MM, Buccheri R, Capella E, Jennings DL.A conceptual framework for a clinical nurse leader program.J Prof Nurs. 2006 NovDec;22(6):367-72. [8] McCabe S.What does it take to make a nurse? considerations of the CNL and DNP role development.Perspect Psychiatr Care. 2006;42(4):252-5. [9] Morgan BD.Peer consultation: a unique experiential model for P/ MHNP students. Perspect Psychiatr Care. 2006;42(4):238-44.

[10] Jones K, Krepper R, Sherman R, Reineck C.Future nursing administration graduate curricula, part 2: foundation and strategies.J Nurs Adm. 2006;36(11):498-505. Review.. [11] Thorne SE.Nursing education: key issues for the 21st century.Nurse Educ Today. 2006;26(8):614-21. [12] Suhayda R, Miller JM.Optimizing evaluation of nursing education programs. Nurse Educ. 2006;31(5):200-206. [13] Barton TD.Clinical mentoring of nurse practitioners: the doctors’ experience. Br J Nurs. 2006;15(15):820-824. [14] Siritarungsri B, Francis K, Jeeawody AB, Grootjans J, Boontong T, Srisuphan W. The development of nurse practitioners via flexible learning: toward an innovative Masters degree curriculum in Thailand. Contemp Nurse. 2006;22(1):17-25. [15] Mass H, Brunke L, Thorne S, Parslow HG. Preparing the next generation of senior nursing leaders in Canada: perceptions of role competencies and barriers from the perspectives of inhabitants and aspirants. Can J Nurs Leadersh. 2006;19(2):75-91. [16] Davies K, Deeny P, Raikkonen M.A transcultural ethos underpinning curriculum development: a master’s programme in disaster relief nursing.J Transcult Nurs. 2003;14(4):349-57. [17] Cragg CE, Doucette S, Humbert J.Ten universities, one program: successful collaboration to educate nurse practitioners.Nurse Educ. 2003;28(5):227-31. [18] Hendel T, Gefen-Liban D.Getting ready for the future: assessing and promoting graduate students’ organizational values.Nurse Educ Today. 2003;23(7):482-91. [19] Milton CL.A graduate curriculum guided by human becoming: journeying with the possible.Nurs Sci Q. 2003;16(3):214-8.


PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE

100

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 100–104

Intoksikacije u dječjoj dobi Intoxications in childhood Monika Parat Klinički bolnički centar Osijek, J. Huttlera 4, 31 000 Osijek, Hrvatska University Hospital Centre Osijek, J. Huttlera 4, 31 000 Osijek, Croatia

Received May 18th 2012

Accepted June 26th 2012

Sažetak: Otrovanja ili intoksikacije u dječjoj dobi patološka su stanja nastala kao posljedice djelovanja otrovnih tvari na organizam. Etiološki intoksikacije se dijele na slučajne, suicidalne i kriminalne. Mogu nastati kao posljedica akutne, subakutne ili kronične izloženosti otrovnoj tvari. U dječjoj su dobi 85 – 95% otrovanja uzrokovana peroralnim unosom štetne tvari. Osnovni postupci liječenja akutno otrovanog djeteta su metode prve pomoći, reanimacija, simptomatsko i detoksikacijsko liječenje. Nakon provedenih detoksikacijskih mjera liječenja, medicinska sestra kontinuirano prati dijete kroz 24 sata, uočava i bilježi promjene fizioloških funkcija organizma. Ona mora biti osposobljena za procjenjivanje i utvrđivanje o uporabi metoda i postupaka za provođenjem zdravstvene njege, te za planiranje, provođenje i evaluiranje kvalitete i kvantitete provedenih metoda i postupaka zdravstvene njege. Za ispravnu uporabu metoda i postupaka zdravstvene njege potrebita je uporaba individualiziranih planova zdravstvene njege. Ključne riječi: intosikacije • dječja dob • otrovnih tvari Kratki naslov: Intoksikacije i djeca

Abstract: Poisoning or intoxication in childhood pathological states are formed as a result of action of toxic substances in the body, and are divided into accidental, suicidal and criminal. They can occur as a result of acute, sub acute or chronic exposure to toxic substances. The children were ages 85-95% of all oral poisoning. The main methods of treatment are acutely poisoned child first aid, CPR, symptomatic and detoxifying treatment. After the detoxification measures, nurse continuously monitors the child for 24 hours, notes and records all changes. She is an expert and determines assess the need for health care, plan, implement and evaluate the implementation of health care. When applying the process of nursing care, one also has to apply individual plans for medical treatment. Key Words: intoxication • childhood • toxic substances Running head: Intoxication and children

Uvod Znanstvena uporaba pojma „otrov“ definira tvari koje unesene u tijelo uzrokuju nepoželjan učinak. Pojam „hrana“ označava tvari biljnog i životinjskog podrijetla koje su korisne, nužne i koje se svakodnevno unose u ljudski organizam. Danas znamo da je nemoguće opisati i odrediti granicu koja bi dijelila štetne od korisnih tvari. Stoga je opće prihvaćena Paracelsus-ova sintagma, pionira u opisivanju djelovanja kemijskih spojeva i minerala u ljudskom orga-

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Monika Parat, bacc.med.techn. University Hospital Centre Osijek, J. Huttlera 4, 31 000 Osijek, Croatia Tel: +38 –31- 511 470 Fax: +385–31-511 462 E – mail: monikaparat@gmail.com

nizmu, „Sve je otrov i ništa nije bezazleno, jedino je doza presudna“ [1, 2]. U starosnoj dobi do 6 mjeseci postoji nerazmjer između dječjeg nagona za osamostaljenjem i otkrivanjem okoline i nerazvijenog osjećaja opasnosti. Nakon šestog mjeseca života, zbog izražene oralne faze, dojenče stavlja sve u usta, pa i potencijalno opasne, otrovne tvari. U navedenoj starosnoj dobi djeca najčešće uzimaju sirupe koji imaju ugodan okus, tablete i dražeje raznih boja, a sve navedeno jer je izražena tendencija oponašanja odraslih [3, 4]. Otrovanja ili intoksikacije su patološka stanja koja nastaju kao posljedice djelovanja otrovnih tvari na organizam. Klinička simptomatologija je u rasponu od blagih simptoma pa sve do smrtnog ishoda. Prema duljini izloženosti otrovnoj tvari, intoksikacije se dijele na akutne, subakutne i kronične [5].


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 100–104

Prema mjestu ulaska otrova u tijelo, otrovanja u dječjoj dobi se dijele, i to na: peroralna, inhalativna, topična (koža i konjuktive) i ubodna. Akutna otrovanja mogu biti slučajna [akcidentalna], suicidna ili kriminalna. U starosnoj dobi od 1-5 godina najčešća su slučajna otrovanja, koja su uz povrede i zloćudne bolesti glavni uzrok smrti u toj dobnoj skupini. Suicidna otrovanja počinju se javljati poslije desete godine života djeteta. Kriminalna otrovanja predstavljaju oblik zlostavljanja djece [6]. Do trovanja dolazi tijekom izloženosti većim količinama određenih tvari koje inače nisu toksične. Do nekih trovanja dolazi pri izloženosti tvarima koje su otrovne u svim količinama. Potrebno je razlikovati trovanje od hipersenzibiliteta te od intolerancije, koja je zapravo toksična reakcija na netoksične tvari [6, 7].

Epidemiologija Učestalost akutnih otrovanja u dječjoj dobi istovjetna je kod oba spola. Akcidentalna otrovanja rezultat su interreakcije djeteta, okoline i toksične tvari. Navedeni čimbenici etiološki su uzročnici u svim stadijima otrovanja (događaj koji prethodi otrovanju, trovanje te stadij nakon otrovanja). Analizom svakog pojedinog čimbenika kroz sve navedene stadije, vrši se epidemiološka analiza akcidentalnih otrovanja [8]. Znanstveni literaturni podatci o akcidentalnim trovanjima sakupljaju se uporabom četiri metode, i to: analizom statistike morbiditeta i mortaliteta, analizom bolničkih statističkih podataka, analizom podataka centara za kontrolu otrovanja i analiziranjem provedenih epidemioloških istraživanja. Čimbenici životnog okoliša tj. makrookruženje kao što su industrijalizacija i urbanizacija, povećana uporaba lijekova i kemijskih sredstava u domaćinstvu te agrotehničkih sredstava u ruralnim sredinama povećavaju izloženost dječjeg organizma kemijskim agensima, koji su značajni potencijalni uzroci otrovanja. Daljnji ekološki rizični čimbenici za nastanak otrovanja su aglomeracija stanovništva u velikim gradovima, te povećan boravak roditelja na mjestima provođenja radnih zadataka. Navedeni čimbenik u analizi epidemioloških istraživanja potrebito je povezati sa čimbenikom prevelike zaposlenosti roditelja uz neprikladnu ili nepostojeću društvenu brigu za djecu što sve zajedno utječe na smanjenje mogućnosti nadzora nad djecom [8, 9]. Prema recentnim znanstvenim literaturnim citatima, akutna otrovanja kod djece najčešće nastaju u životnoj dobi od prve do šeste godine života [4-9]. U navedenom životnom razdoblju djeca su uporna, znatiželjna, snalažljiva i potencijalni je izvor intoksikacije sve što je na dohvat djetetovih ruku. Ovim čimbenicima potrebito je nadodati djetetovo nerazumijevanje uvriježenih opasnosti. U životnom razdoblju od šeste do desete godine otrovanja kod djece su manje učestalosti nego u prethodno opisanom životnom razdoblju, a najčešći etiološki uzrok intoksikacije je nehotično uzimanje lijekova. U životnom razdoblju od desete do četrnaeste godine incidencija otrovanja opetovano se povećava, a rezultat je promišljanja napravljenih u svrhu eksperimenata ili nanošenja štete samomu sebi [9, 10].

101

Životno okruženje djeteta važan je čimbenik u incidenciji akutnih otrovanja u dječjoj dobi. Najučestaliji čimbenik koji je povezan sa incidencijom nastanka otrovanja u dječjoj dobi je okolišu u kojem dijete svakodnevno boravi. Socijalno-ekonomski čimbenici a posebice opća i zdravstvena prosvjećenost roditelja i ukućana, značajan je znanstveni čimbenik u nastanku otrovanja djeteta [6]. U recentnim studijama koje se bave problematikom akcidentalnih otrovanja u dječjoj dobi, verificira se kako su najčešći uzroci nastanka otrovanja u dječjoj dobi lijekovi, alkoholna pića, tehnička kemijska sredstva i otrovne biljke [10-12].

Toksokinetika Izrađen je matematički model procesa farmakokinetike koji se odvija u organizmu nakon unošenja toksične količine nepoželjne tvari. U dječjoj dobi izuzetno je teško odrediti točnu količinu otrovne tvari koja je unesena u organizam, kao i prikupiti klinički značajne podatke o točnom vremenu unosa otrovne tvari. Intenzitet i mjesto apsorpcije otrovne tvari u probavnom traktu ovisi o vrsti otrovne tvari i i biokemijskim reakcijama koje nastaju pri miješanju toksičnih komponenata sa fiziološkim sadržajima u ljudskom organizmu. Mnogi otrovi pokazuju toksične učinke nakon apsorpcije i dospijeća na mjesto djelovanja, tj. na određene receptore. Otrovi u organizmu mogu se nakupljati i na mjestima koja su različita od mjesta njihovog djelovanja, stvarajući spremnike u kojima otrov postaje toksikološki inaktivan. Nakon izlaska slobodnog otrova iz organizma dolazi do oslobađanja otrovne tvari iz spremnika i njene ponovne aktivacije. Otrovne tvari mogu biti odstranjene putem bubrega, želučano-crijevnog sustava, pluća i kože. Sekretorna aktivnost organskih sustava služi za izlučivanje toksičnih tvari putem znoja i suza. Urogenitalni sustav je najvažniji organski sustav za izlučivanje toksičnih tvari, i putem istoga najveće količine toksičnih tvari odstranjuju se iz organizma [3-12].

Dijagnostika Uzimanje anamnestičkih podataka vitalno ugroženog djeteta ne smije odgoditi početak uporabe uvriježenih terapeutsko-dijagnostičkih metoda i postupaka reanimacije, koje nisu ovisne o prirodi otrova, nego o trenutačnom kliničkom stanju vitalnih funkcija [13]. Algoritam metoda i postupaka s otrovanim djetetom uključuje, i to: Ad 1] održavanje vitalnih funkcija; Ad 2] odgađanje apsorpcije; Ad 3] eliminacija apsorbiranog otrova; Ad 4] uporaba specifičnih protuotrova. Ad 1. Otrovanja u djece mogu se vrlo brzo manifestirati poremećenim vitalnim funkcijama (disanje, cirkulacija), s posljedičnim oštećenjem mozga, pa i smrtnim ishodom. Pedijatrijska jedinica intenzivne terapije optimalno je mjesto prijema teško otrovane djece jer je moguć kontinuirani monitoring, uz primjenu uobičajenih mjera intenzivnog liječenja (kontrolirano disanje, defibrilacija, peritoncalna dijaliza i dr.).


102

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 100–104

Ad 2. Ako je otrovanje nastalo inhalacijom, otrovano dijete treba ukloniti iz kontaminirane sredine te uporabiti umjetno disanje i kisik. Kod otrovanja preko kože ili sluznice, dovoljno je kontaminirana područja isprati vodom. U slučaju peroralnog unosa otrova, kao inicijalna metoda odgađanja apsorpcije otrova u uporabi je pražnjenje želuca, izazivanjem povraćanja (sirup Ipecacuinahae) ili ispiranjem želuca, te uporaba lokalnih antidota. Spontano povraćanje, koje se javlja nakon otrovanja pojedinim lijekovima (saliccilati, tefilin), nije dovoljno djelotvorno u uklanjanju toksične tvari iz želuca. Izazivanje povraćanja mehaničkim draženjem korijena jezika i ždrijela najstarija je metoda što je u prvoj pomoći poslije ingestije otrova primijenjuju laici. Taj postupak smatra se najmanje djetovornim jer uspijeva samo u manjeg broja djece. Pored toga, količina sadržaja koju dijete povrati veoma je mala, tako da je i dalje moguća apsorpcija otrova. Izazivanje povraćanja primjenom sirupa Ipecacuanhae bilo je sve do sredine devedesetih godina metoda izbora u uklanjanju otrova iz želuca u djece. Pojedini autori, iako danas u manjem broju, i dalje primjenjuju sirup Ipecacuanhe, i to samo ako je dijete pri svijesti i ako je od otrovanja prošlo najviše 60 minuta. Ispiranje želuca se, prema preporukama Američke akademije za kliničku toksikologiju (AACT), također ne preporučuje rutinski u liječenju otrovane djece, zbog mogućih komplikacija. Ako se ipak primijeni, potrebno je zaštititi dišne putove te provesti adekvatni postupak. Dijete se stavi u lijevi bočni položaj, s glavom niže od trupa. Najčešće se koristi široka orogastična sonda, koja na proksimalnom kraju ima lijevak, a na distalnom najmanje dva veća otvora koji će omogućiti izlaz većih komadića otrovnog sredstva. Poslije izvlačenja želučanog sadržaja (i uzimanja materijala za toksikološku analizu), ispire se mlakom otopinom (fiziološka otopina ili fiziološka otopina i voda u omjeru 1:1), i to u djece s 15 ml/ kg u jednom ciklusu, a u odraslih s 200 do 400 ml po ciklusu. Ispire se sve dok se nekoliko puta uzastopce ne dobije bistar sadržaj. Zadnji ciklus s dodatnim aktivnim ugljenom treba ostaviti u želucu i izvaditi sondu. Ispiranje želuca se, osobito u odraslih, preporučuje unutar jedan do dva sata od otrovanja ako se radi o teškim otrovanjima (ß-blokeri, blokeri kalcijevih kanala, ciklički antidepresivi, teofilin) ili o otrovima koji dovode do konkremenata ili pilorospazma. Prema preporukama Američke akademije za kliničku toksikologiju (AACT), od 1997. godine kao metoda izbora dekontaminacije probavnog trakta preporuča se uporabiti aktivni medicinski ugljen (activated charcoal). Pojedinačna doza iznosi 50 g za odrasle, a 1 g/kg za djecu do 12 godine. Djelotvornost je značajno manja ako se primijeni nakon jednog sata. Postupak se može ponavljati svakih nekoliko sati, posebice kod otrovanja sa, i to: fenobarbiton, salicilati, teofyline, digoxin, ciklički antidepresivi, fentoin, karbamezepine, Amanita phaloides i dr. Slabije je djelotvoran kod otrovanja bornom kiselinom, cijanidima, alkoholom, etilen glicolom, korozivima, nekim pesticidima, željezom, jodom, litijem i dr. Ad 3. Za ubrzanu eliminaciju apsorbiranog otrova primjenjuje se forsirana diureza, peritonealna dijaliza, hemodijaliza i hemoperfuzija. Zbog relativnog rizika, ti postupci indicirani su samo u pojedinim slučajevima, kada očekivana pomoć premašuje rizik.

Ad 4. Sustavni protuotrovi u uporabi su u kombinaciji s ostalim navedenim mjerama. Antidoti koji se moraju odmah primijeniti su atropin (organofosforni insekticidi), metilensko modrilo (methemoglobinemija), nalokson (opijati) i kisik (ugljični monoksid). Posebitost u radu medicinske sestre je stalno nadopunjavanje i prikupljanje novih podataka u svrhu nadopunjavanja anamnestičkih podataka. S roditeljima je potrebno stalno komunicirati sve dok se ne prikupe svi podatci koji mogu isključiti ili pak potvrditi ranije verificiran uzrok otrovanja. Specifični odgovori na pitanje koje medicinska sestra treba prikupiti su, i to: • kada i čime je dijete otrovano; • kada je bio zadnji obrok prije trovanja (vrsta i količina hrane); • kojim je putem unesen otrov u organizam; • koliko je uneseno otrovne tvari u organizam i što su roditelji primijetili kod djeteta; • što je poduzeto prije početka aktivnih mjera liječenja; • dali je ambalaža otrovne tvari na raspolaganju i na koji način doći do iste.

Detoksikacijsko liječenje Detoksikacijsko liječenje skup je metoda i postupaka za eliminaciju otrovne tvari i toksičnih metabolita iz organizma. Pravilo je da otrov treba odstraniti istim putem kojim je i ušao u tijelo. Danas postoje dva postupka za odstranjivanje toksičnih tvari, i to: Primarno odstranjivanje otrova: izazivanje povraćanja, aspiracija i lavaža želudca, primjena aktivnog ugljena, čišćenje i klizma. Kao metoda odstranjivanja otrova iz gastrointestinalnog trakta, povraćanje se nekad smatralo metodom izbora za eliminaciju neapsorbiranog otrova. Izazivanje povraćanja uporabom sirupa Ipekakuane bila je metoda izbora uklanjanja otrova iz želudca (10). Indikacija za izazivanje povraćanja jest ingestija nepoznate ili potencijalno toksične količine otrovne tvari kod bolesnika bez poremećaja svijesti. Kontraindikacije su ingestija netoksične tvari, gubitak refleksa gutanja, pospanost, koma, konvulzije, otrovanja kiselinama, naftom i njenim derivatima, antagonistima kalcijevih kanala, beta blokatorima, sredstvima koja brzo dovode do poremećaja svijesti i sredstvima koja mogu uzrokovati konvulzije. Doziranje sirupa Ipekakuane: daje se peroralno, prije ili poslije sirupa daje se pola do jedna čaša vode (120 do 240 ml). Od 6 do 12 mjeseci 5 – 10 ml, od 12. mjeseca do 12. godine 15 ml, iznad 12 godina 15 – 30 ml. Ako nije došlo do povraćanja može se ponoviti nakon 20 do 30 minuta. Više od dvije doze nije preporučljivo jer je sirup Ipekakuane kardiotoksičan [10-18]. Metoda aspiracije i lavaže znatno je učinkovitiji postupak u odnosu na povraćanje izazvano sirupom Ipekakuane jer se iz želudca odstranjuje veća količina sadržaja. Primarno odstranjivanje otrova iz želudca treba izvršiti ukoliko nije proteklo više od četiri sata od trenutka ingestije. Iznimno to može biti i do 24 sata u slučaju otrovanja tvarima koje usporavaju pražnjenje želudca kao što su: salicilati, barbituarati,


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 100–104

antikolinergici, triciklički antidepresivi, opijati [15]. Prilikom ispiranja želudca dio otrova može ponovno doći u dodir sa sluznicom jednjaka ili biti aspiriran u pluća te je kontraindicirano u slučajevima otrovanja korozivnim sredstvima, ugljikovodičnim spojevima, besvjesnim stanjima [18]. Aspiracija i lavaža izvode se širokom sondom čiji promjer ovisi o uzrastu djeteta (promjer od 3.5 do 8.5 mm). Preporučuje se oralno stavljanje sonde, (treba ju izmjeriti prije samog uvođenja). Dužina koja treba biti postavljena u želudcu mjeri se od usne šupljine do uha, sve do epigastrija, računajući krivinu orofarinksa. Pacijenta treba postaviti da leži na lijevom boku, licem okrenutim na dolje i po mogućnosti s uzdignutim donjim dijelom trupa i nogu. Sonda se uvodi orofaringealno i nakon njenog stavljanja očekuje se pojavljivanje sadržaja iz želudca, što je i potvrda pravilne primjene [8, 9]. Prvi se sadržaj aspirira i spremi za toksikološku analizu, a zatim se nastavi ispiranje mlakom fiziološkom otopinom NaCl, u količini od 10 ml/kg TM, volumena 50 – 100 ml (veća količina pod tlakom potiskuje sadržaj preko pilorusa). Sadržaj se aspirira dok se ne dobije čisti sadržaj. Na kraju ispiranja, u sondu koja se nalazi u želudcu treba iskoristiti za primjenu aktivnog ugljena. Medicinski ugljen najbolji je adsorbens i najbolje sredstvo u sprječavanju apsorpcije otrovnih tvari. Netoksičan je i nerastvorljiv, ima veliku apsortivnu površinu i ne resorbira se iz gastrointestinalnog trakta. S toksičnim materijama stvara stabilne komplekse i na taj način sprječava njihovu daljnju razgradnju. Daje se tako što se 50 g otopi u 400 ml vode i takav pripravak u količini od 5 ml/kg TT. Nema učinka kod otrovanja alkoholom, željezom, korozivnim sredstvima i cijanidima. Istovremeno je davanje antidota i aktivnog ugljena nespojivo zbog toga jer će se antidot apsorbirati na površini aktivnog ugljena i ne će moći djelovati [13]. Davanje sredstava za čišćenje crijeva nakon uporabe aktivnog ugljena danas je opravdano. Nakon završene lavaže sredstva za čišćenje u uporabi su za izazivanje ubrzane eliminacije preostalih količina otrovnih tvari iz gastrointestinalnog sustava [10, 11]. Od laksativa u dječjoj dobi lijek izbora je sorbitol. Daje se djeci starijoj od 3 godine u dozi od 1.4 do 2.1 ml/kg 35 % rastvor per os, maksimalno do 143 ml, jedan put dnevno. Primjena klizme ima važnost pri trovanju tvarima koje se ne apsorbiraju na aktivni ugljen, kao i u tretmanu pacijenata otrovanih lijekovima iz kojih se aktivna materija u crijevima sporo otpušta. Metode i postupci za sekundarno odstranjivanje otrova su, i to: diureza, forsirana diureza, alkalizacija mokraće i zakiseljavanje mokraće. Diurezu treba potaknuti primjenom intravenske infuzije. Primjer sastava i količine infuzijske otopine za poticanje diureze počinje mješavinom sastavljenom od triju dijelova 5 % glukoze i jednog dijela 0,9 % NaCl, dok dijete ne počne mokriti, da bi se zatim na svakih 100 ml preostale mješavine dodalo 3,0 ml koncentrirane jednomolarne otopine kalijeva klorida (1M – otopina KCl= 7,4 % otopina). Brzina je infundiranja otopine 15ml/kg tjelesne težine tijekom prvog sata, 5 ml/kg tjelesne težine tijekom drugog sata, a zatim do kraja prva 24 sata liječenja ukupno 3000 ml mješavine/m2 tjelesne površine. Potrebno je nadzirati diurezu, elektrolitni i acidobazni status [18]. Forsirana diureza indicirana je u stanjima teškog trovanja alkoholom, salicilatima, barbituratima, bromidima i drugim tvarima ko-

103

je se izlučuju primarno kroz bubrege. Primjena je kontraindicirana u stanjima šoka, renalne ili kardijalne insuficijencije i edema pluća. Forsirana osmotska diureza postiže se primjenom 20 % otopine manitola (0,5 g na kg tjelesne težine) iv. svakih 4-6 sati ili kad god specifična težina urina padne ispod 1,025. Alkalizacija mokraće stvara se da se svakoj litri infuzijske mješavine dodaje i natrij-hidrogenkarbonat (jednomolarni, 8,4 % NaHCO3), u količini od 75 mililitara. Indicirana je pri otrovanju salicilatima, fenobarbitonom i nitrofurantoinom. Zakiseljavanje mokraće postiže se uporabom izotonične otopine NaCl ili dodatkom NH4Cl per os. Indicirana je kod otrovanja kinidinom, efedrinom i amfetaminom [17, 18]. Antidoti (protuotrovi) su terapijske tvari koje unesene u organizam inaktiviraju otrov. Otklanjaju toksične učinke otrova i ubrzavaju njegovu eliminaciju. Ne treba ih davati u profilaktičke svrhe [13]. Ima samo nekoliko antidota koje treba primijeniti odmah, čim je sigurno da je posrijedi otrovanje odgovarajućom otrovnom tvari, ne čekajući provedbu ranije navedenih općih detoksikacijskih mjera [18].

Prevencija Metode prevencije dijele se na aktivnu i pasivnu prevenciju. Aktivna prevencija je stalno zdravstveno prosvjećivanje javnosti, a posebno roditelja. Provodi se neposrednim kontaktom zdravstvenih djelatnika i roditelja [14]. Metode su individualni savjeti, predavanja u većim ili manjim grupama, brošure, predavanja u okviru obrazovnih programa u školama [13-18]. Pasivna prevencija uključuje zakonski nadzor i reguliranje pristupa pojedinim toksičnim tvarima uklanjanjem iz prodaje ili ograničenje prodaje istih [14].

Zdravstvena njega Medicinska sestra osobnim zapažanjima sudjeluje u uklanjanju otrovnog sredstva, odgađanju apsorpcije i održavanju prohodnosti dišnih putova. Ovisno o etiologiji postupci i metode koje provode medicinske sestre su, i to: u vitalno ugroženog djeteta postupci reanimacije, priprema pribora za aspiraciju, održavanje prohodnosti dišnih putova, bilježenje vitalnih funkcija, uporaba terapije kisikom, uspostava venskog puta, uzimanje materijala za toksikološku analizu, bilježenje diureze, bilježenje količine unosa tekućine, pripremiti pribor za ispiranje želudca, osiguravanje pravilnog položaja djeteta kod izvođenja dijagnostičko-terapeutskih postupaka, uporaba mjera utopljavanja, pružanje psihičke i emocionalne potpore roditeljima i djetetu [17, 18].

Zaključak Posebnu pozornost u tijeku liječenja otrovanog/intoksiciranog djeteta, medicinska sestra treba posvetiti emocionalnom stanju djeteta. Emocionalni pristup medicinske sestre bolesnom djetetu značajno olakšava boravak djeteta u bolnici. U nas je pokrenuta akcija „Dječji bolnički odjeli – prijatelji djece“ koja se sastoji od planova i programa koji zahtijevaju sadržaje u bolnici što prihvatljivije za djecu i umanji-


104

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 100–104

vanje straha od hospitalizacije. Jedan od kriterija koji treba ispuniti u programu jest i holistički pristup djetetu i njegovim roditeljima te pristup svakom djetetu kao pojedincu s njegovim vlastitim potrebama. Cjelovito promatranje zahtijeva razumijevanje ljudske prirode i zdravlja što traži poznavanje biološke osnove ljudskog ponašanja kao i načela homeostaze. Pri tome treba imati na umu da je svaka osoba jedinstvena, da postoje razlike u dobi, spolu, kulturi kao i to da neočekivane promjene u neke osobe daju mnogo više informacija nego njena usporedba s drugom osobom [16]. Akutno otrovano dijete sve je češće svakodnevni pacijent na pedijatrijskim odjelima. S obzirom na raznolikost sredstava otrovanja u djece logično proizlazi da je ono svaki puta ponovni problem zdravstvenim djelatnicima u svim elementima zdravstvene zaštite. Holistički pristup, koji uključuje i roditelje djeteta, zahtijeva od medicinske sestre komunikacijeske vještine, edukaciju s ciljem uspostavljanja odnosa povjerenja i uključivanja roditelja u proces zdravstvene njege djeteta. Sudjelovanje roditelja pomoći će u sprječavanju hospitalizma u djeteta, kao i bolji i uspješniji oporavak djeteta. U njezi bolesnog djeteta, medicinske sestre imaju dužnost i odgovornost razvijanja sebe kao stručnjaka, proširivanje svog znanja i vještina, ne samo iz područja medicine, nego i s područja zdravstvenog odgoja, psihologije i pedagogije. Na taj način stvaraju i njeguju praksu u kojoj se ravnopravno uvažavaju svi vidovi dječjeg jedinstvenog zdravlja. Zdravstvena njega djeteta hospitaliziranog zbog intoksikacija zahtijeva temeljiti, sistematizirani, cjeloviti i individualizirani sestrinski pristup djetetu uz primjenu kvalitetne i standandizirane sestrinske dokumentacije.

Literatura [1] Vnuk V. Akutna otrovanja. U: Urgentna medicina – prethospitalni postupak. 3. izd. Zagreb: Alfa; 1993, 342-411. [2] Conner Clifford D. A peoples history of science. New York: miners, midwives, and ‘low mechanicks’. 2005; Nation Books. pp. 306. ISBN 1-56025-748-2. OCLC 62164511. [3] Rožmanić V. Otrovanja u dječjoj dobi. Narodni zdravstveni list. 2000;490-491:15-16. [4] Van der Oord S, Bogels MS, Peijnenburg D. The Effectiveness of Mindfulness Training for Children with ADHD and Mindful Parenting for their Parents. Journal of Child and Family Studies 2012; 21/1:139-147. [5] Dukat A, Lietava J, Michalko L, Oravec S, Gaspar L.Clinical importance of the Gavornik classification of mushroom poisoning. Bratisl Lek Listy. 2000;101/1:44-50. [6] Sein Anana J, Chodorowski Z, Zbikowska-Bojko M.Acute suicidal intoxication with topiramate. Przegl Lek. 2005;62/6:519. [7] Nordentoft M.Prevention of suicide and attempted suicide in Denmark. Epidemiological studies of suicide and intervention studies in selected risk groups. Dan Med Bull. 2007 Nov;54/4:306-69. [8] Marshall M, Crowther R, Almaraz-Serrano A, Creed F, Sledge W, Kluiter H, Roberts C, Hill E, Wiersma D, Bond GR, Huxley P, Tyrer P. Systematic reviews of the effectiveness of day care for people with severe mental disorders: (1) acute day hospital versus admission; (2) vocational rehabilitation; (3) day hospital versus outpatient care. Health Technol Assess. 2001;5/21:1-75. [9] Jelić N, Jelić A. Akutna otrovanja djece liječene u Općoj bolnici Slavonski Brod u razdoblju od 1963-1992. Paediatria Croatica. 1988;42:3-4. [10] Rossow I, Moan IS. Parental intoxication and adolescent suicidal behavior. Arch Suicide Res. 2012;16/1:73-84. doi: 10.1080/ 13811118.2012.640576. [11] Borges G, Loera CR. Alcohol and drug use in suicidal behaviour. Curr Opin Psychiatry. 2010;23/3:195-204. [12] Bagge CL, Sher KJ. Adolescent alcohol involvement and suicide attempts: toward the development of a conceptual framework. Clin Psychol Rev. 2008;28/8:1283-96. [13] Agoub M, Moussaoui D, Kadri N. Assessment of suicidality in a Moroccan metropolitan area. J Affect Disord. 2006;90/2-3:223-6. [14] Gonzalez VM, Bradizza CM, Collins RL. Drinking to cope as a statistical mediator in the relationship between suicidal ideation and alcohol outcomes among underage college drinkers. Psychol Addict Behav. 2009;23/3:443-51. [15] Maxeiner H, Klug E. Lethal suicidal intoxication with propafenone, after a history of self-inflicted injuries. Forensic Sci Int. 1997 19;89(1-2):27-32. [16] Clarot F, Goullé JP, Horst M, Vaz E, Lacroix C, Proust B. Fatal propafenone overdoses: case reports and a review of the literature. J Anal Toxicol. 2003;27/8:595-9. [17] Fonck K, Haenebalcke C, Hemeryck A, Belpaire F, Jordaens L, Calle P, Buylaert W. ECG changes and plasma concentrations of propafenone and its metabolites in a case of severe poisoning. J Toxicol Clin Toxicol. 1998;36/3:247-51. [18] Cvetkovic RS, Goa KL. Lopinavir/ritonavir: a review of its use in the management of HIV infection. Drugs. 2003;63/8:769-802.


105

SIGURNOST BOLESNIKA/ PATIENT SAFETY

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 105–110

Proces zdravstvene njege djeteta oboljelog od ulceroznog kolitisa Nursing process of health care child suffering from ulcerative colitis Getoš Rozika1, Jukić Tanja2, Kristek Marija3, Meseljević Marija4 1,2,3,4 Klinički

bolnički centar Osijek, Klinika za pedijatriju J. Huttlera 4, 31000Osijek Hospital Centre Osijek, Clinic for Pedijatrics, J. Huttlera 4, 31000 Osijek, Croatia

1,2,3,4University

Received April 16th 2012

Accepted June 11th 2012

Sažetak: Cilj je rada prikazati zdravstvenu njegu djeteta oboljelog od ulceroznog kolitisa, utvrditi najčešće probleme iz područja zdravstvene njege, prikazati intervencije medicinske sestre. Ključne riječi: dijete • krvarenje • bol Kratki naslov: Zdravstvena njega i ulcerozni kolitis

Abstract: The goal of this paper ist to present nursing care of the child with ulcerous colitis, to recognize daily problems in nursing, and to show nursing interventions. Keywords: child • bleeding • pain Running head: Nursing care and ulcerative colitis

Uvod Ulcerozni kolitis [UL][Colitis ulcerosa, UC], je vrsta upalne bolesti crijeva [inflammatory bowel disease -IBD]. Bolest je pretežito lokalizirana u debelom crijevu, a karakteriziraju ju stvaranje ulkusa na sluznici. Vodeći simptom, kod aktivnog oblika bolesti, je tvrdokorna diarea, koja je popračena s postojanjem krvnih čimbenika u stolicama. Etiološki čimbenici bolesti podijeljeni su u pet grupa, i to: 1.1 Genetski čimbenici [chromosomi 16, 12, 6, 14, 5, 19, 1, i 3; poremećaji u transportu proteina, npr. OCTN1 i OCTN2; lupus, reumatoidni artritis, ankilozni spondilitis spondylitis, skleroderma, Sjogren’s bolest]; 1.2 Čimbenici okoliša [dijeta, akutan];

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Getoš Rozika, bacc.med.techn University Hospital Centre Osijek, Clinic for Pediatrics, J. Huttlera 4, 31000 Osijek, Croatia Tel: +385-31-512 268 Fax: +385-31-512 234 Mob: +385-91-7943760 E-mail: djo_rozika@kbo.hr

1.3 Autoimuni čimbenici [poremećaju imunološkog sustava]; 1.4 Bakterijski čimbenici [povećan broj bakterija koje smanjuju količine sulfata]; 1.5 Zajednički čimbenici Chron-ove bolesti I Ulceroznog kolitisa [povišene vrijednosti citokina Th 2, Th 17]. Patohistološki promjene stijenke crijeva kod ulceroznog kolitisa ne zahvaćaju punu debljinu stijenke, za razliku od Chronove bolesti kod koje je cijela debljina stijenke crijeva patološki promjenjena. Upalne promjene najšešće su lokalizirane u sigmoidnom i završnom dijelu debelog crijeva, a njihova učestalost značajno se smanjuje prema oralnih [proksimalnim] dijelovima tankog I debelog crijeva. Ulcerozni koolitis ima najveću imcidenciju u starosnoj dobi od 15 do 25 godine života, u odnosu na Chron-ovu bolet gdje je učestalost najveća u starosnoj dobi od od 15-te do 30-te godine života. Kod oba spola ulcerozni colitis I Chron-ova bolest imaju podjednaku incidenciju, dok je incidencija značajno povećana kod stanovništva koji žive u velikim gradovima. Obje navedene bolesti imaju veću incidenciju u ekonomski visokorazvijenim zemljama u odnosu na srednje ili slabo razvijene zemlje.


106

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 105–110

Klinička slika

Metode liječenja

Stupanj bolesti, klinički se može podijeliti u četri stadija, I to: 1. Blagi stupanj 2. Srednji stupanj 3. Teški stupanj 4. Fulminantni stupanj

Konzervativno liječenje UL sadražava uporabu aminosalicilata [npr. Sulfasalazin], kortikosteroida [npr. Prednoson], uporabu imunosupresivnih lijekova [npr. Azatioprin] i lijekove koji se svrstavaju u biološku terapiju [npr.infliximab].

Blagi stupanj bolesti karakterizira postojanje četri stolice tijekom 24 sata, sa ili bez primjesa krvi, nema simptoma toksičnosti, vrijednosti sedimentacije eritrocita [erythrocyte sedimentation rate-ESR], su u granicama referalnih vrijednosti. Iznalazi se postojanje grčevitih bolova u abdomenu koji su blagog stupnja. Bolesnici opisuju simptomatologiju konstipacije, tj. Stalni nagon na potrebitost defekacije I izbacivanja plinova uz nemogućnost za izvršenjem navedenih fizioloških procesa. Srednji stupanj bolesti prisutan je kod bolesnika kod kojih postoje više od četri stolice tijekom 24 sata, uz minimalno izražene simptome intoksikacije. Vrijednosti laboratorijskih pretraga pokazuju blagi stupanj enemije koja ne zahtijeva uporabu transfuzije. Postoje bolovi u abdomenu srednjeg stupnja I blago povišenje tjelesne temperature 38 to 39 °C [100 to 102 °F]. Teški stupanj bolesti postoji kod bolesnika koji imaju šest krvavih stolica tijekom 24 sata, simptome intoksikacije, značajno povišenje tjelesne temperature, tahikardiju, anemiju i značajno povišene vrijednoti sedimentacije eritrocita. Fulminantni stupanj bolesti postoji kod bolesnika koji imaju desetak proljevastih stolica tijekom 24 sata, kontinuirano krvarenje iz završnog dijela debelog crijeva, distenziju I značajni stupanj osjetljivosti stijenke prednjeg trbušnog zida, proširenje lumena crijeva [distenzija].

Dijagnostički postupci U svrhu dijagnosticiranja ulceroznog kolitisa, danas su u uporabi slijedeći dijagnostički postupci, i to: 1.2.1. Laboratorijski postupci-određivanje kompletne krvne slike (za UL karakteristične su povišene vrijednosti trombocita]; 1.2.2. Određivanje vrijednosti elektrolita i testovi bubrežne funkcije [kronični proljevi uzrokuju hipokalemiju, hipomagnezemiju i pre-bubrežno zatajenje; 1.2.3. Funkcijski testovi jetrene funkcije [verifikacija postojanja sklerozantnog holangitisa]; 1.2.4. Radiološka dijagnostika [kontrasne pretrage crijeva, sonografija, kompjuterizirana tomografija, magnetska rezonancija, kompjuterizirana angiografija]; 1.2.5. Analiza urina; 1.2.6. Mikrobiološka i parazitološka analiza stolice i analiza stolice benzidinskom probom; 1.2.7. Određicanje sedimentacije crvenih krvnih stanica; 1.2.8. Određivanje vrijednosti C-reaktivnog proteina; Iako je UL bolest za koju do danas nije znanstveno verificiran etiološki čimbenik, prema rezultatima recentne znanstvene literature verificirani su čimbenici koji pospješuju nastanak UL, a to su prekomjerno pušenje, uzimanje prevelikih doza željeza, vitamina B6 i vodikovog peroksida.

Aminosalicilati Sulfasalazin je najuvriježeniji lijek koji je danas u uporabi u svrhe liječenja UL. Supstancija koje je aktivna u svrhe liječenje u sulfasalazinu je 5-aminosalicilna kiselina (5-ASA).

Biološka terapija Biološka terapija je u uporabi za liječenje UL kod bolesnika kod kojih je uporaba kortikosteroida opsolentna, tj. Nema učinka. Lijekovi koji su danas u uporabi su, i to: Infliximab, Adalimumab i Golimumab.Uporaba biološke terapije može biti poprečena nastankom neželjenih posljedica kao što su pogoršanje srčane funkcije, nastanak malignog oboljenja kože, slabljenje imunološkog sustava te nastanak tuberkuloze. Kod uporabe biološke terapije bolesnicima se moraju određivati laboratorijsko-biokemijske pretrage svaka četri tjedna.

Nikotin Incidencija UL je manja kod pušaća nego kod nepušača. Provedene kliničke studije verificiraju kako uporaba transdermalnih nikotinskih naljepnica značajno poboljšavaju kliničku i histološku sliku UL-a.

Kirurško liječenje UL u cjelosti se može izlječiti kirurškim metodama i postupcima. Uvriježena kirurška metoda je odstranjenje cijelog tijeka debelog crijeva (totalna kolektomija]. Navedena kirurška metoda je i metoda izbora kod bolesnika sa UL kod kojih se ne može zaustaviti klrvarenje iz probavnog sustava. Kirurško liječenje apsolutno je indicirano i kod bolesnioka sa UL kod kojih je došlo do neželjene komplikacija tj. nastanka toksičnog megakolona. Bolesnici koji uzimaju konzervativnu terapiju tijekom više godina, mogu biti podvrgnuti kirurškom liječenju u svrhu poboljšanja stupnja kvalitete života. U navedene svrhe kod bolesnika je indicirano učiniti totalnu kolektomiju uz stvaranje tzv. Unutarnjeg pouch-a, tj. Nakon odstranjenja debelog crijeva održava se, kirurškom metodom, kontinuitet probavnog trakta.

Rekolonizacija bakterija U ovu grupu terapije uvršteni su probiotici [VSL 3]. Metoda fekalne bakterioterapije sastoji se od unošenja probiotika uporabom klizmi.

Alternativni medicinski postupci Kod 21% bolesnika sa UL postoji potrebitost za uvođenjem alternativnih metoda liječenja. Neka od sredstava za uporabu u svrhe ove vrste liječenja su, i to: Melatonin, Brassica, Oatmeal, Eicosapentaenoična kiselina [EPA-Eicosanoid koji je inhibitor leukotriena] koja se derivira iz ribljeg ulja, uporaba klizmi koje sadražavaju masne kiseline kratkih lanaca [bytirat], Herbal preparati [methionin-methyl sulfonium


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 105–110

klorid- MMSC], vitamin U, boswelia preparat ajurvedske tj. indijske tradicionalne medicine.

Proces zdravstvene njege Proces zdravstvene njege označava pristup u otkrivanju i rješavanju bolesnikovih problema. Navedeni proces je sustavna, logična i racionalna osnova za utvrđivanje i rješavanje bolesnikovih problema. Proces se odvija kroz četiri stupnja, i to: 2.1 utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom; 2.2 planiranje zdravstvene njege; 2.3 provođenje zdravstvene njege; 2.4 evaluacija zdravstvene njege.

Utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom U prvom stupnju procesa utvrđuju se problemi iz područja zdravstvene njege. Prvi stupanj obuhvaća prikupljanje podataka, analizu prikupljanih podataka te utvrđivanje problema, odnosno postavljanje dijagnoze. Medicinska sestra podatke može prikupiti intervjuom, promatranjem, mjerenjem i analizom dokumentacije bolesnika.

107

lova u trbuhu, febriliteta i učestalih stolica sa primjesama sluzi i sviježe krvi pod medicinskom dijagnozom ulcerozni kolitis. Unazad tri godine povremeno ima mučnine, bolove u trbuhu sa učestalim podražajima na defekaciju. Ide redovito na kontrolne preglede u gastroenterološku ambulantu. Od lijekova uzima Salofalk 2X1gr, Folacin 5 mgx1, Vasilip 20 mg x1, Paracetamol 500 mg po potrebi. Nema alergije na lijekove. Unazad 14 dana omršavila je 3 kg, pije oko 500 do 800 ml tekućine dnevno. Djevojčica ima zadovoljavajući vid, uredan sluh, zadovoljavajuće je orijentirana je u vremenu i prostoru, navodi postojanje straha prema medicinskim postupcima I metodama.

Promatranje i fizikalni pregled Tjelesna dužina 148 cm, tjelesna težina 45 kg. Temperatura (axilarno) 38,6°C, frekvencija pulsa 72/min, dobro punjen, pravilnog ritma, frekvencija disanja 19/min. Auskultatorno nema šumova nad plućima. Eupnoična. Vrijednosti krvnog tlaka 110/65 mm/Hg., koža je blijeda, turgor oslabljen, potkožno tkivo slabije razvijeno, edemi nisu prisutni. Zubi sanirani, usna šupljina uredna. Hod i ravnoteža primjereni, koštanih izbočenja, lezija i invalidnosti nema.

Planiranje zdravstvene njege Planiranje zdravstvene njege obuhvaća utvrđivanje prioriteta, definiranje ciljeva i planiranje metoda I postupaka iz domene sestrinstva. Medicinska sestra zajedno s djetetom i roditeljima planira zdravstvenu njegu. Prvi je korak određivanje prioriteta, koji su pojedinačni u svakog bolesnika. Svaka je osoba jeeinka za sebe se problemi i potrebe ponaosob razlikuju.

Provođenje zdravstvene njege Provođenje je treći stupanj procesa zdravstvene njege, a sadržava validaciju, analizu uvjeta provođenja i/ili realizacije. Validaciju je potebito provesti kako bi se utvrdila valjanost do tada provedenih stupnjeva procesa zdravstvene njege [stupanj 1+2]. Analizom uvjeta ocjenjuje se mogućnost provedbe procesa s obzirom na organizaciju zdravstvene ustanove i osoblja. Realizacijom se ocjenjuje uspješnot do tada učinjenih stupnjeva procesa zdravstvene njege.

Evaluacija Evaluacijom se utvrđuje stupanj uspješnosti provedenih stupnjeva zdravstvene njege, te rezultati dobivenih ciljeva. Kod ovog stupnja potrebito je razlikovati kontinuiranu i završnu evaluaciju. Evaluacija koja se sastoji u trajnom praćenju bolesnika naziva se kontinuirana evaluacija, dok se završna evaluacija izvodi u trenutku predviđenog postignuća cilja. Kvaliteta zdravstvene njege ocjenjuje se na osnovi provedenih postupaka, ostvarenih ciljeva i rezultata učinjenih i postignutih rezultata uporabe metoda I postupaka zdravstvene njege.

Utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom Prikaz slučaja Djevojčica A.M. rođena 1994. godine, primljena je na Kliniku za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek zbog bo-

Planiranje, provođenje i evaluacija zdravstvene njege Sestrinske dijagnoze Prikupljanjem podataka promatranjem, intervjuom s roditeljima i djetetom, mjerenjem te analizom podataka utvrđene su sljedeće dijagnoze iz područja zdravstvene njege:

1.

Visok rizik za dehidraciju u/s učestalih stolica i smanjenog unosa tekućine

Cilj: Djevojčica će tijekom 24h popiti 1500 ml tekućine u češćim razmacima i ne će biti dehidrirana. Intervencije medicinske sestre: • objasniti djevojčici važnost hidracije, osigurati kuhani čaj i/ili vodu, poticati na konzumiranje tekućine u manjim količinama, ali češćim razmacima; • neprekidno pratiti i evidentirati vitalne znakove (temperaturu, puls, disanje), pratiti znakove dehidracije (suha koža i sluznice, oslabljen turgor kože); • voditi evidenciju o količini unesene tekućine i diurezi; • pratiti učestalost i konzistenciju stolica tijekom 24 sata; • vagati djevojčicu; • primjenjivati propisanu terapiju prema uputama liječnika; • primjenjivati dijetoterapiju. Evaluacija: Nakon provedenih intervencija djevojčica nije bila dehidrirana.

2.

Visok rizik za oštećenje kože perianalnog područja u/s učestalih stolica

Cilj: Tijekom hospitalizacije djevojčici će koža perianalnog područja ostati neoštećena uz provođenje odgovarajućih higijenskih postupaka.


108

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 105–110

Intervencije medicinske sestre: • uspostaviti odnos povjerenja s djevojčicom; • promatrati, procjenjivati izgled analne regije, uočiti pojavu iritacije ili crvenila; • pratiti količinu, izgled i učestalost stolica; • omogućiti svakodnevno osobnu higijenu cijelog tijela, analne regije nakon svake defekacije; • nakon svakog pranja analnu regiju posušiti mekim ručnikom i zaštititi kožu kremom; • svakodnevno mijenjati osobno i posteljno rublje; • primjenjivati ordiniranu terapiju; • evidentirati svaku uočenu promjenu; • educirati djevojčicu o važnosti higijene ruku nakon svake defekacije. Evaluacija: Cilj je postignut. Nakon provedenih intervencija nije bilo znakova crvenila, koža analne regije ostala je očuvanog integriteta.

3.

Učestale stolice u/s osnovne bolesti 2° Ulcerozni kolitis što se očituje pojavom rjeđih stolica tijekom 24 h s primjesom sluzi i krvi.

Cilj: Djevojčica će tijekom hospitalizacije imati dvije stolice tijekom 24 sata, bez tragova krvi i sluzi, uz primjenjivanje ordinirane terapije i odgovarajuće prehrane. Intervencije medicinske sestre: • uspostaviti komunikaciju s djevojčicom i objasniti uzrok problema; • primjenjivati ordiniranu terapiju; • ratiti i evidentirati učestalost, izgled i konzistenciju stolica; • osigurati privatnost tijekom defekacije; • evidentirati povezanost učestalosti stolica s određenom hranom; • osigurati hranu djevojčici koja ne uzrokuje probleme vezane za učestalu defekaciju; • poticati bolesnicu na mirovanje u svrhu smanjenja peristaltike crijeva; • omogućiti toaletu perianalnog područja nakon svake defekacije; • osigurati privatnost tijekom toalete; • poticati na pridržavanje propisane prehrane. Evaluacija: Cilj je djelomice postignut, djevojčica je tijekom dana imala 4 stolice s primjesom sluzi, bez tragova krvi.

4.

Strah u/s medicinskog zahvata 2° Kolonoskopija što se očituje izjavom djevojčice: »Bojim se«.

Cilj: Djevojčica će prije predviđenog medicinskog zahvata osjećati strah u manjoj mjeri uz nazočnost majke. Intervencije medicinske sestre: • uspostaviti odnos povjerenja s djevojčicom i roditeljima. • odvojiti dovoljno vremena i strpljenja za razgovor s djevojčicom i roditeljima

pažljivo saslušati i saznati što djevojčica želi znati o svojoj bolesti i potrebnim pretragama; • govoriti smireno i objasniti važnost, potrebu i korist dijagnostičkog zahvata; • poticati djevojčicu i roditelje na postavljanje pitanja i odgovarati na iskreno na ista; • tijekom razgovora pružiti djevojčici psihološku potporu, hrabriti ju; • pohvaliti djevojčicu na prihvaćanju i razumijevanju dijagnostičkih metoda I postupaka; • osigurati djevojčici gledanje televizije; • omogućiti majci što duži boravak uz dijete. Evaluacija: Cilj je postignut. Kod djevojčice je strah prije predviđenoga zahvata kolonoskopije bio izražen u slabom obimu.

5.

Febrilitet u/s osnovne bolesti 2° Ulcerozni kolitis što se očituje izmjerenom tjelesnom temperaturom od 38,6 °C.

Cilj: Za jedan sat tjelesna temperatura tijela djevojčice bit će niža za 1 °C uz primjenu ordiniranog antipiretika. Intervencije medicinske sestre: • obavijestiti liječnika o febrilnom stanju djevojčice; • primjenjivati propisanu terapiju (Paracetamol 500 mg per os); • kontrolirati vitalne znakove; • pratiti stanje svijesti i izgled djeteta; • osloboditi djevojčicu suvišne odjeće; • omogućiti tuširanje mlakom vodom; • prozračiti bolesničku sobu na 24 °C; • osigurati i poticati djevojčicu na unos tekućine; • mjeriti tjelesnu temperaturu svakih 30 minuta sve dok djevojčica ne bude afebrilna; • Sve postupke evidentirati. Evaluacija: Za 1 h uz primjenu ordinirane terapije Paracetamol 500 mg per os, temperatura djevojčice iznosila je 37,4°C.

6.

Smanjen unos hrane u/s mučnine što se očituje ostatkom polovine obroka hrane u tanjuru nakon ručka i večere.

Cilj: Djevojčica će tijekom dana u cijelosti pojesti 3 obroka i 2 međuobroka dnevno, zadovoljit će hranom svoje energetske potrebe. Djevojčici će se tijekom pet dana hospitalizacije povisiti tjelesna masa za 1 kg. Intervencije medicinske sestre: • uspostaviti odnos povjerenja s djevojčicom i roditeljima; • osigurati djevojčici hranu koju voli, a koja ne uzrokuje probleme učestale defekacije; • prozračiti prostoriju prije svakog obroka; • uključiti obitelj u pripremi hrane ako to djevojčica želi; • poticati djevojčicu na uzimanje hrane;


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 105–110

dati majci pisane brošure o namirnicama koje se smiju konzumirati pri upalnim bolestima crijeva; • vagati djevojčicu svaki drugi dan u isto vrijeme; Evaluacija: Djevojčica je pojela dnevno u cijelosti 3 obroka i dva međuobroka. Tjelesna masa djevojčice nakon 5 dana boravka u bolnici povisila se za 1 kg i iznosila je 46 kg.

Otpusno pismo zdravstvene njege Djevojčica rođena 1994. godine, primljena je na Kliniku za pedijatriju Kliničke bolnice Osijek zbog bolova u trbuhu, febriliteta, učestalih stolica s primjesom krvi i sluzi, pod medicinskom dijagnozom Ulcerozni kolitis. Tijekom hospitalizacije prepoznati su i rješavani sljedeći problemi iz područja zdravstvene njege: 1. Visok rizik za dehidraciju u/s učestalih stolica i smanjenog unosa tekućine; 2. Visok rizik za oštećenje kože perianalnog područja u/s učestalih stolica; 3. Učestale stolice u/s osnovne bolesti 2° Ulcerozni kolitis što se očituje 7-10 rjeđih stolica tijekom 24 h s primjesom sluzi i krvi; 4. Strah u/s medicinskog zahvata 2° Kolonoskopija što se očituje izjavom djevojčice: «Bojim se»; 5. Febrilitet u/s osnovne bolesti 2° Ulcerozni kolitis što se očituje tjelesnom temperaturom od 38,6 °C; 6. Smanjen unos hrane u/s mučnine što se očituje ostatkom polovine obroka hrane u tanjuru nakon ručka i večere. Ad.1. Djevojčica je zbog osnovne bolesti imala 7-10 stolica dnevno. Pila je od 500–800 ml tekućine tijekom 24 h. Djevojčici je objašnjena važnost uzimanja tekućine. Poticana je na češće konzumiranje čaja ili vode. Osigurano je djevojčici 1500-2000 ml. tekućine. Promatrana je koža i sluznice kako bi se uočili prvi znakovi dehidracije. Mjeren je unos i izlučivanje tekućine, kontrolirani su vitalni znakovi, provođena ordinirana terapija, promatrana količina, izgled i primjese u stolici. Djevojčica je vagana svaki drugi dan, primjenjivana je propisana terapija. Tijekom hospitalizacije uz provedene postupke nije došlo do dehidracije. Ad.2. Zbog učestalih stolica u djevojčice je postojao visok rizik za oštećenje kože perianalne regije. S djevojčicom je uspostavljen odnos povjerenja, promatran je izgled analne regije, evidentirana količina, izgled i učestalost stolica. Poticana je na svakodnevno obavljanje osobne higijene, educirana na važnosti pranja analne regije neutralnim sapunom poslije svake defekacije i uporabe zaštitnih krema za kožu. Osigurana je privatnost tijekom obavljanja higijene. Omogućena je svakodnevna promjena osobnog rublja. Educirana je o važnosti higijene ruku nakon svake defekacije. Tijekom hospitalizacije uz provedene intervencije kod djevojčice nije došlo do oštećenja kože. U vidu prevencije preporuča se svakodnevna higijena analne regije neutralnim sapunom, te nakon pranja osušivanje kože i mazanje kože zaštitnom kremom. Ad.3. Djevojčica je tijekom 24 h imala 7-10 stolica s primjesama sluzi i krvi. Djevojčici je objašnjen uzrok učestalih stolica. Osigurana je privatnost tijekom defekacije, eviden-

109

tirana je učestalost, izgled i konzistencija stolica, provođena ordinirana terapija, osigurano dovoljno tekućine i hrana koja ne uzrokuje učestale stolice. Objašnjena je važnost odmora zbog smanjenja peristaltike. Omogućena je toaleta perianalnog područja nakon svake defekacije, poticana je na konzumiranje odgovarajuće prehrane. Provedenim intervencijama smanjio se broj stolica tijekom dana, nije bilo primjesa krvi u stolici. Preporuča se konzumiranje hrane koja nema iritirajuće djelovanje kod upalnih bolesti crijeva. Ad.4. Tijekom hospitalizacije u djevojčice je uočen strah od kolonoskopije. S djevojčicom je uspostavljen odnos povjerenja. Kroz razgovor medicinska je sestra doznala što djevojčica zna i što želi saznati o svojoj bolesti i predviđenom zahvatu. Djevojčica je poticana na postavljanje pitanja, objašnjena je važnost, potreba i korist zahvata. Dopušten je boravak majci da bude što više vremena uz svoje dijete. Djevojčica je prije predviđene pretrage osjećala strah u manjoj mjeri. Preporuča se da obitelj i kod kuće razgovara s djevojčicom o važnosti dijagnostičkih zahvata, kako bi djevojčica shvatila potrebu za daljnje dijagnostičko- terapeutske metode - postupke. Ad.5. Tjelesna temperatura mjerena u bolnici iznosila je 38,6 °C. Medicinska sestra obavijestila je liječnika o febrilitetu djevojčice, pratila vitalne znakove i stanje svijesti. Primijenila ordiniranu terapiju, oslobodila djevojčicu suvišne odjeće, omogućila tuširanje, prozračila prostoriju. Poticala je djevojčicu na konzumiranje tekućine. Mjerila je tjelesnu temperaturu svakih 30 minuta. Nakon provedenih intervencija djevojčici je nakon sat vremena tjelesna temperatura iznosila 37.4 °C. Preporuča se promatrati izgled djevojčice i u slučaju pojave simptoma i znakova febriliteta izmjeriti tjelesnu temperaturu. Ad.6. Tijekom hospitalizacije u djevojčice je nakon ručka i večere ostajalo pola obroka hrane na tanjuru. S djevojčicom je uspostavljen odnos povjerenja. Djevojčica je poticana na uzimanje obroka u cijelosti. Osigurana je hrana koju djevojčica voli, a koja ne uzrokuje učestale defekacije. Hrana je poslužena topla. Prozračena je prostorija prije svakog obroka. Uključena je obitelj u pripremi hrane. Majka je educirana o količini obroka i vrsti namirnica koje se smiju konzumirati pri upalnoj bolesti crijeva. Objašnjena je važnost higijene usne šupljine. Nakon provedenih intervencija djevojčica je pojela obroke u cijelosti, tjelesna masa nakon 5 dana hospitalizacije povisila se za 1 kg. Preporuča se pratiti količina obroka koje djevojčica bude jela kod kuće.

Rasprava Potrebe svakog djeteta, posebice bolesnoga, razlikuju se od djeteta do djeteta. Sustavnim ristupom svakomu djetetu pojedinačno, racionalno, logički, potrebno je procijeniti stanje, utvrditi potrebe, otkriti i riješiti problem. Takav pristup rješavanju problema, utemeljen na znanju, zove se Proces sestrinske skrbi i omogućuje medicinskoj sestri da usvojene vještine i znanja samostalno primjenjuje za dobrobit oboljele osobe. Glavna je uloga medicinske sestre ciljano i savjesno promatranje stanja bolesna djeteta, pravodobno prepoznavanje komplikacija i pogoršanja stanja, provođenje primjerenih sestrinskih intervencija i postupaka koje propiše liječnik.


110

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 105–110

Zdravstvena njega djeteta oboljelog od ulceroznog kolitisa sastoji se u kontroli vitalnih znakova, kontroli izlučevina, redovitom održavanju osobne higijene, zaštiti kože i sluznica, provođenju pravilne prehrane, nadoknadi tekućine. Također je potrebno utvrditi i prepoznati promjene u vanjskom izgledu, stanju uhranjenosti, pokretljivosti i položaju, izgledu izlučevina, osobnoj higijeni, psihičkomu stanju, stanju svijesti, emocionalnom stanju te zdravstvenu njegu usmjeriti prema ublažavanju teškoća. Medicinska sestra je prva koja će bolesnom djetetu i obitelji pružiti potporu, uvažavati ih u svakom trenutku i pomagati u svim aktivnostima u kojima im je potrebna pomoć. Zdravstveni djelatnici uključeni u pedijatrijsku skrb, prema novim zahtjevima i postavkama rada s djecom, trebali bi biti educirani o tome kako pristupiti djetetu i roditelju, kako poštovati osobnost djeteta i roditelja; o načinu davanja informacija roditelju na način kojeg će razumjeti, o emocionalnim potrebama bolesnog djeteta i njegove obitelji. Medicinske sestre svojim odnosom povjerenja, edukacijom, iskrenom komunikacijom, znanjem, vještinama, sigurnošću i strpljivošću u radu, djeluju smirujuće na bolesno dijete i roditelje, pružaju sigurnost, povjerenje i nadu u ozdravljenje.

Zaključak Pojedinačnim pristupom bolesnom djetetu postiže se pravodobno prepoznavanje i rješavanje problema. Odgovarajuća sestrinska procjena tijekom prikupljanja podataka omogućava dobivanje informacija neophodnih za planiranje i provođenje zdravstvene njege. Nakon utvrđenih problema medicinska sestra planira i provodi zdravstvenu njegu zajedno s djetetom i roditeljima. Budući da u tijeku bolesti važnu ulogu imaju i psihološki problemi koje oboljelo dijete može imati, potrebno je pokazati strpljivost i razumijevanje prema njegovu psihičkom i fizičkom stanju. Neophodna je edukacija roditelja i djeteta o preporučenom načinu života, koji obuhvaća savjete o pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, higijeni, o redovitom uzimanju propisane terapije, važnosti odlaska na kontrolne liječničke preglede. Samo cjelovitim, dinamičnim i sveobuhvatnim planom liječenja, prepoznavanjem i prevencijom problema iz područja zdravstvene njege osiguravamo oporavak bolesnog djeteta, smanjujemo broj komplikacija i činimo život maloga bolesnika sretnijim i zadovoljnijim.

Literatura [1] Peršić M. Kronična upalna bolest crijeva u djece. Pediatria Croatica. 2000;44:198-214. [2] Stephen B. Sandborn W. Management of Crohn’s disease in adults. American Journal of Gastroenterology 2001;96/3:635–43. [3] Hanauer SB, Stephen B. Inflammatory bowel disease. N. Engl. J. Med. 1996;334/13: 841–848.[4] Kornbluth A, Sachar DB. Ulcerative colitis practice guidelines in adults (update): American College of Gastroenterology, Practice Parameters Committee. Am. J. Gastroenterol. 2004;99/7:1371–85.

[5] Langan RC, Gotsch PB, Krafczyk MA, Skillinge DD. Ulcerative colitis: diagnosis and treatment. American family physician 2007;76/9:1323–30. [6] Orholm M, Binder V, Sørensen TI, Rasmussen LP, Kyvik KO. Concordance of inflammatory bowel disease among Danish twins. Results of a nationwide study. Scand. J. Gastroenterol. 2000;35/10:1075–81. [7] Tysk C, Lindberg E, Jarnerot G, Floderus-Myrhed B (1988). Ulcerative colitis and Crohn’s disease in an unselected population of monozygotic and dizygotic twins. A study of heritability and the influence of smoking. Gut 1988;29/7: 990–996.[8] Baumgart DC, Carding SR. Inflammatory bowel disease: cause and immunobiology. The Lancet 2007;369/9573:1627–1640. [9] Cho JH, Nicolae DL, Ramos R. Linkage and linkage disequilibrium in chromosome band 1p36 in American Chaldeans with inflammatory bowel disease. Hum. Mol. Genet.2000;9 /9:1425–32. [10] Järnerot G, Järnmark I, Nilsson K. “Consumption of refined sugar by patients with Crohn’s disease, ulcerative colitis, or irritable bowel syndrome”. Scand. J. Gastroenterol. 1983;18/8:999–1002. [11] Corrao G, Tragnone A, Caprilli R. Risk of inflammatory bowel disease attributable to smoking, oral contraception and breastfeeding in Italy: a nationwide case-control study. Cooperative Investigators of the Italian Group for the Study of the Colon and the Rectum (GISC). Int J Epidemiol 1998;27/3:397–404. [12] Reddy D, Siegel CA, Sands BE, Kane S. Possible association between isotretinoin and inflammatory bowel disease. Am. J. Gastroenterol. 2006;101/7:1569–73. [13] Reniers DE, Howard JM. Isotretinoin-induced inflammatory bowel disease in an adolescent. Ann Pharmacother 2001;35/10:1214–6. [14] Baumgart DC, Sandborn WJ. Inflammatory bowel disease: clinical aspects and established and evolving therapies”. The Lancet 2007;369/9573:1641–57. [15] Hawes R. Therapeutic relationships with children and families. Paediatric Nursing. 2005;17:1. [17] Sonnenberg A, McCarty DJ, Jacobsen SJ. Geographic variation of inflammatory bowel disease within the United States. Gastroenterology 1991;100/1:143–9. [18] Andersson RE, Olaison G, Tysk C, Ekbom. Appendectomy and protection against ulcerative coliti”. N. Engl. J. Med. 2001;344/11:808–14. [19] Boyko EJ, Koepsell TD, Perera DR, Inui TS. Risk of ulcerative colitis among former and current cigarette smokers. N. Engl. J. Med. 1987;316/12:707–10. [20] Levine J, Ellis CJ, Furne JK, Springfield J, Levitt MD. Fecal hydrogen sulfide production in ulcerative colitis. Am. J. Gastroenterol.1998;93/1:83–7. [21] Elson CO, Cong Y, Weaver CT, Schoeb TR, McClanahan TK, Fick RB, Kastelein RA. Monoclonal Anti–Interleukin 23 Reverses Active Colitis in a T Cell–Mediated Model in Mice. Gastroenterology2007;132/7:2359– 2370. [22] Terry PD, Villinger F, Bubenik GA, Sitaraman SV. Melatonin and ulcerative colitis: evidence, biological mechanisms, and future research. Inflamm. Bowel Dis.2009; 15 /1: 134–40. [23] Leighton JA, Shen B, Baron TH.. ASGE guideline: endoscopy in the diagnosis and treatment of inflammatory bowel disease. Gastrointest. Endosc. 2006;63 /4: 558–65. [24] Bensoussan M, Jovenin N, Garcia B. “Complementary and alternative medicine use by patients with inflammatory bowel disease: results from a postal survey. Gastroentérologie Clinique et Biologique 2006;30 /1: 14–23. [25] Silverman MS, Davis I, Pillai DR. Success of self-administered home fecal transplantation for chronic Clostridium difficile infection. Clin. Gastroenterol. Hepatol. 2010;8 /5: 471–3. [26] Feller M, Huwiler K., Schoepfer A, Shang A, Furrer H, Egger M.. Longterm antibiotic treatment for Crohn’s disease: systematic review and meta-analysis of placebo-controlled trials. Clinical Infectious Diseases 2010;50 /4: 473–480. [27] Bibiloni R, Fedorak RN, Tannock GW. VSL#3 probiotic-mixture induces remission in patients with active ulcerative colitis. Am. J. Gastroenterol. 2005;100 /7: 1539–46. [28] Borody TJ, Warren EF, Leis SM, Surace R, Ashman O, Siarakas S. Bacteriotherapy using fecal flora: toying with human motions. J. Clin. Gastroenterol. 2004;38/6: 475–83.


111

Trijaža u Zavodu za hitnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb Triage in the Department of Emergency Medicine, Clinical Hospital Centre Zagreb Damir Strapajević Klinički bolnički centar Zagreb „Rebro“, Zavod za hitnu medicinu, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska University Hospital Centre Zagreb „Rebro“, Department of Emergency Medicine, Kišpatičeva 12, 10000 Zagreb, Croatia

Received June 11st 2012

Accepted June 30th 2012

Sažetak: Trijaža je proces kojim medicinsko osoblje razvrstava pacijente prema razinama hitnosti. Svrha postupka trijaže je omogućiti pružanje kvantitete i kvalitete zdravstvene njege koja je usporediva sa objektivnim kliničkim kriterijima, a ne sa administrativnim i/ili organizacijskim potrebama. Standardizirani sustavi trijažnog procesa imaju cilj poboljšati sigurnost i učinkovitost zdravstvenih službi čija je specijalnost pružanje zdravstvenih usluga bolesnicima kod kojih postoji hitna klinička indikacija, te omogućiti jednakost u pristupu pružanja zdravstvenih usluga cijelom stanovništvu. Učinkovita zdravstvena komunikacija osnova je za prikupljanje značajnih informacija, i to u svrhu ispravne procjene hitnosti stadija bolesti kod primatelja zdravstvenih usluga. Ključne riječi: trijaža • hitna medicina • Zagreb •sestrinstvo Kratki naslov: Trijaža i Klinički bolnički Centar

Abstract: Triage is the process by which medical staff classified patients according to levels of urgency. The purpose of triage process is to enable the provision of quantity and quality of health care that is comparable with objective clinical criteria, and not with administrative and / or organizational needs. Standardized systems risk screening process have aimed to improve safety and efficiency of health services with a specialty in providing health services to patients in whom there is an urgent clinical indications, and provide equality in access to health service delivery throughout the population. Effective health communication is the basis for collecting relevant information, in order to correct estimation of urgency stages of the disease in recipients of health services. Keywords: triage • Emergency Medicine • Zagreb • nursing Running head: Triage and Clinical Hospital Center

Uvod Naziv „trijaža” dolazi iz francuske riječi trier , a predstavlja sustav davanja prioriteta liječenja temeljem žurnosti, ozbiljnosti povrede i izgledima za preživljavanje. Sustavi trijaže prvi su puta u uporabi krajem 18. stoljeća, I to u svrhe utvrđivanja prioriteta za davanjem medicinske pomoći. Ratovi koji su se odvijali u ranijoj povijesti doveli su do usavršavanja trijažnog sustava, i to posebice za brzo uklanjanje ozlijeđenih s mjesta bojišnice na mjesta gdje se izvodi odgovarajuća medicinska pomoć. Tada se razvila i trijaža u situacijama s većim brojem ozljeđenika. Osnovni princip trijažnog postupka je postizanje najvećeg stupnja

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Damir Strapajević University Hospital Centre Zagreb „Rebro“, Department of Emergency Medicine, Kišpatičeva 12, 10000 Zagreb, Croatia Tel: 385-1-23 88 888 Fax:385-1-23 67 429 E-mail:dstrapajevic@kbc-zagreb.hr

dobrobiti za najveći mogući broj ozljeđenika/bolesnika u okruženju gdje su kliničke potrebe veće od dostupnih medicinskih sredstava. Svrha uporabe sustava trijaže je omogučavanje da razina i kvaliteta zdravstvene njege koja je dostupna u društvenoj zajednici bude proporcionalna objektivnim kliničkim kriterijima, a ne administrativnim ili organizacijskim potrebama. Stoga standardizirani sustavi trijaže imaju cilj optimizirati sigurnost i učinkovitost hitnih službi zdravstvenih ustanova i osiguravanje jednakosti u pristupu pružanja zdravstvenih usluga svim pripadnicima unutar istovjetne društvene zajednice. Znanja i vještine potrebiti za izvođenje trijaže u čekaonici su, i to: 1. verifikacija stanja svijesti; 2. verifikacija općeg stanje [izraz I boja lica,položaj tijela]; 3. verifikacija psihičkog statusa

SIGURNOST BOLESNIKA / PATIENT SAFETY

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 111–116


112

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 111–116

Trijažni proces dijeli se u tri stadija, i to: 1. Trijaža prema dokumentaciji; 2. Trijaža na osnovu brze inspekcije. U ovom stadiju potrebito je u razmatranje uzeti slijedeće čimbenike, i to: Opće stanje bolesnika, znakove šoka, znakove akutnog krvavljenja, boju kože i sluznica, postojanje ili ne prisilnog položaja bolesnika, pokretljivost bolesnika, postojanje bolnih „grimasa” na licu . 3. Trijaža na osnovu kratke anamneze

Trijažne kategorije dijele se na pet podgrupa, i to: 1. potrebitost kardiopulmonalne reanimacije [šok, politrauma, gubitak svijesti]; 2. stanja koja ugrožavaju ekstremitet ili funkciju istoga te postoji indikacija za hitni medicinski postupak [neizdrživa bol, teško disanje, promjene u stanju svijesti-GSCGlasgow Coma Scale]; 3. stanja koja potencijalno mogu progredirati i postoji apsolutna indikacija za izvršenjem hitnog medicinskog postupka [jaka bol, frakture bez diskolacije ulomaka i sl.]; 4. tzv. manje hitna stanja. U ovu podgrupu svrstavaju se manje povrede glave uz oštećenje malih volumena mekih tkiva, glavobolje, kronična bol u donjem dijelu trbušne šupljine, strano tijelo očnog sustava i sl.; 5. Neurgentna stanja – stanja koja mogu biti akutna , ali ne iznalazi se indikacije za hitni agresivni medicinski postupak, stanja koja mogu biti dio kronične bolesti sa ili bez dokaza o pogoršanju. U ovu podgrupu uvrštavaju se kronični ili rekurentni bolovi u abdomenu sa normalnim vitalnim znacima, grlobolja, infekcije urinarnog trakta, povraćanje,dijareja bez znakova dehidracije u starosnoj dobi > 2 godine i sl.

Čimbenici koji otežavaju proces trijaže su, i to: Fizičko okruženje: Razne vrste prepreka koje se nalaze između medicinskog osoblja i bolesnika/ozljeđenika [neprobojno staklo, namještaj], nedostatak privatnosti između medicinskog osoblja i ozljeđenika/bolesnika, visoki intenzitet buke i kretanje većih skupina ljudi kroz prostor u kojem se vrši trijaža, negativno utječe na proces komunikacije tijekom trijaže. Medicinska sestra tijekom procesa trijaže mora komunicirati s pacijentom unatoč postojanju navedenih čimbenika te ga uvjeriti da je komunikacija između bolesnika i medicinske sestre apsolutno povjerljiva. Vremenska ograni��enja: Duljina trajanja procesa trijaže trijaže ne smije trajati dulje od 2-5 minuta, a za vrijeme procesa trijaže posebice je važno ujednačiti vrijeme brzine uzimanja značajnih podataka za daljnje postupke liječenja i temeljitost/točnost uzimanja podataka. Uporaba jezika: uporaba stručne medicinske terminologije uzrokuje nerazumijevanje ozljeđenika/bolesnika o potrebitosti provođenja predloženih i nužnih medicinskih postupaka i metoda. Stoga je preporučuje izbjegavati uporabu stručne medicinske terminologije. Neverbalno ponašanje: Govor tijela, mimika mišićja lica i boja i visina glasa kod ozljeđenika/bolesnika i medicinske sestre značajni su čimbenici u tijeku komunikacije.

Kulturna različitost: Uključuje razliku u dobi, spolu, nacionalnosti, jeziku, vjeri, društveno-ekonomskom statusu i očekivanoj duljini života. Etiologija zdravstvenih problema: Zdravstveni problemi koji zahtijevaju visok stupanj privatnosti jer uzrokuju tjeskobu ili su nelagodni za ozljeđenika/bolesnika ali i za medicinsko osoblje imaju izravan utjecaj na uspješnost komunikacije te na kvalitetu i kvantitetu dobivenih podataka, a koji su nužni za nastavak procesa trijaže tj. za nastavak liječenja. Izbjegavanje ključnih termina i korištenje eufemizama rezultira dobivanjem lažno pozitivnih ili negativnih podataka. Očekivanja i pretpostavke: Ozljeđenici/bolesnici koje dolaze na mjesta gdje se vrši proces trijaže ulaze u proces trijaže s određenim očekivanjima u svrhu poboljšanja osobnog zdravstvenog stanja. Na takva očekivanja ozljeđenika/ bolesnika utječe njihovo shvaćanje hitnosti koje je uzročno povezano sa njihovim zdravstvenim problemima, kao i njihovim iskustvima koja su povezana sa prijašnjim iskustvima iz procesa trijaže ili su direktno povezana sa njihovim zdravljem. Poznavanje okruženja mjesta trijaže od strane medicinske sestre te poznavanje ozljeđenika/bolesnika, poznavanje ponašanja i stavova drugih članova medicinskog trijažnog tima, ima pozitivne i negativne učinke u procesu trijaže. lako takvi utjecaji mogu pomoći u prepoznavanju ranih simptoma, mogu i potencijalno dovesti do neodgovarajućih pretpostavki, zaključaka i predrasuda. Osjećaji: Ozljeđenici/bolesnici i medicinske sestre neuvriježeno i s različitim intenzitetom reagiraju na čimbenike stresa. Nezadovoljavajuće reakcije medicinskog osoblja uzrokuju kod ozljeđenika/bolesnika osjećaj nesigurnosti i straha, a to pak smanjuje sposobnost ozljeđenika/bolesnika da pruži logičkog razmišljanja i povezivanja u davanju potrebitih informacija i podataka koji su neophodni za uspješnost procesa trijaže. Sposobnost prevladavanja i prevencije nastanka opisanih poremećaja mora biti najznačajniji čimbenik u procesu komunikacije medicinske sestre u tijeku procesa trijaže. Zadatci medicinske sestre u procesu trijaže su, i to: Pozdraviti ozljeđenika/bolesnika i njegovu rodbinu na empatijski način, učiniti procjenu općeg stanja, dokumentira stručnu procjenu, grupirati bolesnike/ozljeđenike u odgovarajuće grupe prema stupnjevima hitnosti, kontrolirati reakcije rodbine u čekaonici, objašnjavajući smjernice i medicinske postupke koji će se provoditi na ozljeđeniku/bolesniku.

Prednosti dobre trijaže: Apsolutna dostupnost svim potrebitim postupcima i metodama dobre zdravstvene njege, brza hospitalizacija ozljeđenika/bolesnika, značajno povećanje uspješnosti ishoda liječenja i zadovoljstva ozljeđenika/bolesnika provedenim postupcima i mjerama zdravstvene njege. Učinkovit sustav procesa trijaže umanjuje ozljeđenikovu/bolesnikovu anksioznost, umanjuje se period čekanja do početka uporabe mjera liječenja, povećanje stupnja povjerenja u zdravstvene djelatnike. Učinkovita komunikacija čije su osnove zasnivaju na znanstveno verificiranim rezultatima, koji su do danas objavljeni iz navedenih područja koje se nalaze unu-


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 111–116

tar procesa komunikacije osnova su za prikupljanje podataka koji imaju visoki stupanj značajnosti. Od osnovne je važnosti da medicinska sestra koja učestvuje u procesu trijaže prepoznaje potencijalne negativne čimbenike učinkovite komunikacije u te da smanji ili u cijelosti odstrani njihov utjecaj na krajnji ishod procesa trijaže.

Čimbenici dobre komunikacije su, i to: 1. 2. 3. 4.

stručnost i znanje; znanje i umijeće slušanja „treba znati čuti“; poštivanje sugovornika iIskrenost u komunikaciji; empatija.

Preporuke za komunikaciju s ozljeđenikom/ bolesnikom: 1. odgovarajuće pozdravljanje ozljeđenika/bolesnika; 2. bolesnika/cu, potrebito je oslovljavati s gospođo ili gospodine ukoliko ozljeđenik/bolesnika ne zatraži drugačije oslovljavanje; 3. ozljeđeniku/bolesniku se je potrebito predstaviti (navesti ime i prezime); 4. u tijeku razgovora ozljeđenika/bolesnika potrebito je bolesnika gledati u oči; 5. upotrebljavati razumljive i jednostavne izraze, a kod davanja uputa za provođenje daljnjih postupaka i mjera liječenja upotrebljavati glagole koji su razumljivi; 6. potrebito je iskazati podršku, suosjećanje i razumijevanje prema ozljeđeniku/bolesniku;

113

7. poticati ozljeđenika/bolesnika da iskaže svoje osjećaje i ohrabriti ga da postavi pitanja koja ga zanimaju .

Materijal i metode U istraživanje su uključeni bolesnici koji su došli u Zavod za hitnu medicini Kliničkog bolničkog centra Zagreb, i to u periodu od 01.01.2011 do 31.12.2011. Zavod za hitnu medicinu KBC-a sastoji se od šest specijalnosti, i to: Hitna kirurgija, Hitna Interna medicina, Hitna neurologija, Hitna urologija, Hitna okulistika, Hitna otorinolaringologija. U tijeku godinu dana [2011 godina] pregledano je 79 243 bolesnika. Analiza prikupljenih rezultata prikazana je na tablicama [tablica 1-4]. U tijeku jednog dana prosječno je pregledano 217,1 bolesnik.

Rezultati Rezultati su prikazani prema razdiobi bolesnika po trijažnim kategorijama [tablica 1],prema razdiobi bolesnika po vremenu dolaska [tablica 2], prema spolu [tablica 3], prema dobi [tablica 4]. TABLICA 1. Razdioba bolesnika po trijažnim kategorijama u Zavodu za hitnu medicine KBC-a Zagreb pokazuje u svim specijalnostima najveći broj bolesnika 3. trijažne kategorije [stanja koja potencijalno mogu progredirati i postoji indikacija za izvršenjem hitnog medicinskog postupka].

TABLICA 1. Razdioba bolesnika po trijažnim kategorijama [1.1.2011-31.12.2011] Ambulanta

Trijaža kat 1

Trijaža kat 2

Trijaža kat 3

Trijaža kat 4

Trijaža kat 5

Trijaža kat 6

A01-HITNA INT AMB

154

3.549

13.061

3.750

391

56

A21-HITNA KIR AMB

100

2.086

15.837

5.560

719

67

A37-HITNA NRL AMB

46

1.076

4.580

1.301

93

4

AHS-HITNA ORL AMB

18

634

6.283

2.558

324

20

KON-HITNA OČNA AMB

13

535

7.073

2.852

368

21

U50-HITNA UROL AMB

7

421

2.982

893

124

8

338

8.301

49.816

16.914

2.019

176

Sveukupno


114

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 111–116

TABLICA 2. Razdioba bolesnika u Zavodu za hitnu medicine KBC-a Zagreb pokazuje da bolesnici dolaze u ciklusima, a učestalost dolaska ima uzlazni tijek počevši od 07 sati do

10 sati kada dostiže maksimum, I to u svim specijalnostima, nakon toga učestalost dolaska bolesnika se postepeno smanjuje do 21 sat.

TABLICA 2. razdioba bolesnika po vremenu dolaska u Zavodu za hitnu medicinu KBC Zagreb [1.1.2011-31.12.2011] AMB

AO1

A 21

A 37

AHS

KON

U 50

ZBROJ

0

407

291

109

213

130

59

1.209

1

290

152

59

117

80

50

748

2

232

133

59

112

70

40

542

3

209

97

46

90

60

40

542

4

172

98

30

81

41

36

458

5

186

102

40

87

48

47

510

6

283

157

81

88

84

66

759

7

675

515

124

184

281

115

1.894

8

1.481

1.714

330

424

618

245

4.812

9

1.716

2.041

501

645

931

352

6.186

10

1.783

1.776

559

742

878

361

6.099

11

1.575

1.633

581

675

784

321

5.569

12

1.386

1.505

469

568

674

260

4.862

13

1.229

1.415

495

513

593

270

4.515

14

1.190

1.372

469

522

539

283

4.375

15

1.055

1.340

458

507

611

264

4.235

16

1.031

1.346

436

549

645

248

4.255

17

1.202

1.571

470

647

700

303

4.893

18

1.172

1.703

406

656

703

288

4.928

19

989

1.575

408

652

681

242

4.547

20

1.035

1.565

382

636

723

228

4.569

21

867

1.308

298

536

551

173

3.733

22

761

904

250

488

393

139

2.935

23

570

542

227

298

229

108

1.964

ZBROJ

21.496

24.855

7.277

10.030

11.047

4.538

79.243


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 111–116

TABLICA 3. Razdioba bolesnika po spolu u Zavodu za hitnu medicine KBC-a Zagreb pokazuje da žene imaju veću učestalost u dolasku u slijedećim specijalnostima, i to:

115

Interna,Neurologija. Muškarci imaju veću učestalost u dolasku u slijedećim specijalnostima, i to: Kirurgija, ORL, Okulistika, Urologija.

TABLICA 3. Razdioba bolesnika po spolu u Zavodu za hitnu medicinu KBC Zagreb [1.1.2011-31.12.2011] Ambulanta

Žene

Muškarci

Nepoznato

A01 - HITNA INTERNISTIČKA AMBULANTA

11.335

10.059

101

A21 - HITNA KIRURŠKA AMBULANTA

10.765

13.986

104

A37 - HITNA NEUROLOŠKA AMBULANTA

4.034

3.207

33

AHS - HITNA ORL AMBULANTA

4.729

5.273

26

KON - HITNA OČNA AMBULANTA

4.119

6.898

30

U50 - HITNA UROLOŠKA AMBULANTA Svukupno

986

3.543

9

35.968

42.966

303

TABLICA 4. Razdioba bolesnika po dobi i specijalnosti u Zavodu za hitnu medicine KBC-a Zagreb pokazuje da je prerma specijalnostima najveća učestalost u navedenim starosnim dobima, i to:: Interna medicina-od 61-70 godi-

na; Kirurgija-od 10-20 godina; Neurologija-od 51-60 godina ;Otorinolaringologija- do 10 godina; Okulistika-od 51-60 godina; Urologija-od 51-60 godina.

TABLICA 4. Razdioba bolesnika po dobi u Zavodu za hitnu medicinu KBC Zagreb [1.1.2011-31.12.2011] AMB

0-10

20

21-30

31-40

41-50

51-60

61-70

71-80

81-90

>90

A01

4

462

2.097

2.278

2.502

3.597

3.858

4.420

2.085

193

A21

4.443

4.625

2.942

2.732

2.281

2.454

2.047

2.017

1.164

150

A37

1

160

903

1.049

1.071

1.202

1.030

1.128

668

65

AHS

2.176

1.232

1.505

1.467

1.063

992

822

542

208

23

KON

894

754

1.690

1.845

1.580

1.824

1.345

845

256

14

U50

1

122

513

477

547

700

694

960

477

47

Zbroj

7.519

7.355

9.650

9.848

9.044

10.769

9.796

9.912

4.858

492


116

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 111–116

Zaključak Stupanj hitnosti ozljeđenika/bolesnika procjenjuju medicinske sestre. Znanje i sposobnost procjene o stupnju hitnosti i svrstavanje ozljeđenika/bolesnika su osnovni čimbenici u radu medicinskih djelatnika. Timski rad je osnovni preduvjet za uspješno vođenje procesa trijaže. Trijažni proces osigurava brzu i adekvatnu pomoć vitalno ugroženim ozljeđenicima/bolesnicima. Omogućava uporabu najbolje kliničke prakse temeljene na edukaciji i znanstvenim dokazima, te posljedično uzrokuje stalno poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga, i kontinuirano praćenje indikatora kvalitete potrebnih za poboljšanje zdravstvenih usluga . Dobiveni rezultati su pokazatelj i rezultat svakodnevnog praćenja intenziteta dolaska bolesnika u Zavod za hitnu medicinu KBC-a Zagreb. Rezultati verificiraju ranije utvrđene pretpostavke, i to po kriterijima praćenja, te su nas usmjerili da trajnom edukcijom poboljšamo učinkovitost zdravstvenih djelatnika u procesu trijaže.

Literatura [1] Weinerman ER, Rutzen SR, Pearson DA. Effects of medical “triage” in hospital emergency service Public Health Rep. 1965;80/5:389–399. [2] Schwartz MD, Errera P. Psychiatric care in a general hospital emergency room. II. Diagnostic features. Arch Gen Psychiatry 1963;9:113-21. [3] Lenart lA, Palmer DA, Chan TC, Rao R. An Intelligent 802.11 Triage Tag for medical response to disasters. AMIA Annu Symp Proc. 2005:440444. [4] Cone DC, Koenig KL.Mass casualty triage in the chemical, biological, radiological, or nuclear environment. Eur J Emerg Med. 2005;12/6:287302. [5] Holt GR. Making difficult ethical decisions in patient care during natural disasters and other mass casualty events. Otolaryngol Head Neck Surg. 2008;139/2:181-6. [6] Hick JL, Hanfling D, Cantrill SV. Allocating scarce resources in disasters: emergency department principles. Ann Emerg Med. 2012;59/3:17787.


117

9. Stručni skup Hrvatske udruge medicinskih sestara, Društva medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije [17-19 svibanj 2012 godine - Petrčani] 9th Expert meeting of Croatian Nurses Association, the Association of Nurses and Technicians of pediatric surgery [May 17-19 2012 year - Petrcane] Snježana Slabinjac-Kordiš 1, Marina Stanić 2 1Klinika

za dječje bolesti Zagreb, Klinika za dječju kirurgiju, Klaićeva 16, 10000 Zagreb, Hrvatska s Hospital Zagreb, Clinic for Pediatric Surgery, Klaićeva 16, 10000 Zagreb, Croatia 2 Klinički bolnički centar “Sestre milosrdnice”, Klinika za pedijatriju, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Hrvatska 2 University Hospital Centre “Sestre milosrdnice”, Clinic for pediatrics, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Croatia 1 Children

Received May 24th 2012

Accepted June 8th 2012

Sažetak: U mjesecu svibnju 2012 godine, u Petrčanima kod Zadra održan je deveti stručni skup Hrvatske udruge medicinskih sestara, Društva medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije. Opisujemo sadržaj stručnog skupa. Ključne riječi: Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara • Društvo medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije • stručni skup • sestrinstvo Kratki naslov: Stručni skup Hrvatske udruge medicinskih sestara, Društva medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije

Abstract: In May 2012, in Petrcane near Zadar held the ninth conference of the Croatian Association of Nurses, the Association of Nurses and Technicians of pediatric surgery. We decribes the content of the conference. Keywords: Croatian Nurses Association • Association of Nurses and Technicians of Pediatric Surgery • expert meeting • nursing Running head: Expert meeting of Croatian Nurses Association, the Association of Nurses and Technicians of pediatric surgery

Deveti Stručni skup Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS], Društva medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije održan je u Hotelu Pinija, u Petrčanima kod Zadra, i to od 17 do 19 svibnja 2012 godine. Stručni skupovi navedenog društva održavaju se od 1978. godine, a u navedenom vremenskom tijeku, tadašnja sekcija medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije zadovoljila je uvjete, te je postala društvo. U radu stručnog skupa učestvovalo je sedamdesetak medicinskih sestara, od 284 koliko ih se nalazi u specijalnosti dječje kirurgije u Republici Hrvatskoj, i to iz Zagreba, Rijeke, Osijeka, Slavonskog Broda, Karlovca i Zadra.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Snježana Slabinjac-Kordiš, bacc. med. techn Children s Hospital Zagreb, Clinic for Pediatric Surgery, Klaićeva 16, 10000 Zagreb, Croatia Tel: 385-1-46 00 170 Fax:385-1-46 00 169 E-mail: ambulanta@kdb.hr

Otvaranje Stručnog skupa započelo je prigodnim programom polaznika srednje medicinske škole “dr.Ante Kuzmanić” iz Zadra,. Program je osmislio ravnatelj gospodin Davor Vidaković. Medicinska škola “dr. Ante Kuzmanić” spominje se kao najstarija zdravstvena škola u Republici Hrvatskoj, a do danas je školu i završilo preko 4000 zdravstvenih djelatnika. Stručni skup započeo je radom uvodnim predavanjem Snježane Slabinjac Kordiš, predsjednice Društva dječje kirurgije Hrvatske Udruge Medicinskih Sestara [ HUMS]. U sadržaju predavanja gđa. Slabinjac Kordiš istaknula je kako je cilj stručnog skupa razmjena najnovijih informacija i saznanja o novim tehnologijama i postupcima koje su u svakodnevnoj uporabi u svrhe pružanja zdravstvene njege u dječjoj kirurškoj djelatnosti. Glavna sestra dječje kirurgije Opće bolnice [OB] Zadar, gospođa Davorka Smolić zaželjela je dobrodošlicu učesnicima stručnog skupa, i to kao predstavnica medicinskih sestara OB Zadar.

KRATKO PRIOPČENJE/ BRIEF COMMUNICATION

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 117–118


118

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 117–118

Jelena Jerković pozdravila je učesnika stručnog skupa, i to kao predstavnik Hrvatske Udruge Medicinskih Sestara [HUMS]. Osnovni cilj stručnog skupa bio je dobivanje najnovijih saznanja o metodama i postupcima koje su danas u uporabi u pružanju zdravstvene njege o okviru specijalnosti dječjih kirurških djelatnosti. Dodatni ciljevi bili su okupljanje svih djelatnosti koje se nalaze u multidisciplinarnom zdravstvenom timu a čija je osnovna djelatnost promicanje zdravlja, liječenje djece uz istovremeno pružanje zdravstvene njege kirurško-pedijatrijskom bolesniku [1-7]. Teme koje su uvrštene u program stručnog skupa, na jednostavan način su objašnjavale stručne sadržaje iz svakodnevnog praktičnog rada medicinskih sestara medicinskih sestara. U tijeku stručnog skupa održano je jedanaest predavanja. Glavne teme predavanja/ radova bile su, i to: 1] Kongenitalne anomalije; 2] Nespecifični i neuobičajeni slučajevi u dječjoj kirurškoj djelatnosti; 3] Slobodne teme. Stručni radovi predstavljeni su i u tzv. radionicama, koje su bile razvrstane u pet osnovnih tematskih cjelina su, i to: a] Kardiopulmonalna reanimacija; b] Dezinficijensi; c] Konzervativno liječenje kostoloma –[sadrene i plastične imobilizacije]; d] Prevencija hipotermije; e] Smart Rollboard-pozicioniranje pacijenta [ sustav za prijenos bolesnika koji ne sadržava dijelove koji su od metala. Površina transportnog sustava prekrivena je antibakterijskom presvlakom, te omogućava dobru kontrolu i prevenciju nastanka infekcije].

Zaključci Zaključci devetog stručnog skupa Hrvatske udruge medicinskih sestara, Društva medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije bili su, i to: 1] Svako dijete sa neuvriježenim, rijetkim bolestima u svojim potrebama i tijekom bolničkog liječenja treba određenu količinu stimulacije koja treba biti individualno prilagođena i koja je specifična za svako dijete ponaosob [8]. 2] U tijeku provođenja svakodnevnih radnih zadataka medicinskoj sestri moraju se poboljšati uvjeti rada, i to posebice u smislu omogućavanja kontinuiranog nadzora nad pedijatrijskim bolesnicima [9]. 3] Od zdravstvenog djelatnika očekuje se i njegova je profesionalna obveza da stalno unapređuje svoja znanja i vještine, te da kontinuirano usvaja znanstveno verificirane promjene i novosti u strukovnosti [10]. 4] Radionicu o novim saznanjima o postupcima i metodama u kardiopulmonalnoj reanimaciji [CRP] potrebito je održavati jednom godišnje, kako bi medicinske sestre unaprijedile kontinuitet u cjeloživotnom učenju [11].

5] Postoji potrebitost za poboljšanjem vođenja sestrinske dokumentacije, prenošenje informacija, znanja i spoznaja o djetetu i njegovoj bolesti između članova interdisciplinarnog zdravstvenog tima u svrhu ostvarivanju boljih rezultata liječenja i zadovoljstva bolesnika [12]. 6] Potrebito je medicinskim sestrama poboljšati pristup o novim znanstvenim činjenicama u odnosu na nove tehnologije koje su u svakodnevnoj uporabi za liječenje pedijatrijskih bolesnika. Ovo je posebice važno zbog povećanja stupnja profesionalnog izvršavanja svakodnevnih radnih zadataka [13]. 7] Potrebito je poboljšati komunikaciju između članova interdisciplinarnog zdravstvenog tima, te na taj način poboljšati provođenje integrirane zdravstvene njege [14]. 8] Potrebito je poboljšati stupanj znanja o kliničkom zaključivanju o bolestima i metodama liječenja zasnovanom na znanstvenim dokazima [6]. 9] Istaknuta je potreba za kontinuiranim prihvaćanjem novih znanstvenih činjenica i stalnim stručnim usavršavanjem, posebice u odnosu na uporabu novih tehnologija u zdravstvenom sustavu [7].

Literatura [1] Hardin WD, Stylianos S, Lally KP: Evidence-based practice in pediatric surgery. Journal of Pediatric Surgery 1999; 34/5: 908-913. [2] Graham J. Reid GJ, Irvine MJ, McCrindle BW, Sananes R, Ritvo PG, Siu SC, Webb GD: Prevalence and Correlates of Successful Transfer From Pediatric to Adult Health Care Among a Cohort of Young Adults With Complex Congenital Heart Defects. Pediatric. 2004; 113/3: 197-205. [3] Molenar JC, Tibboel D, van der Kamp AWM: Diagnosis of InnervationRelated Motility Disorders of the Gut and Basic Aspects of Enteric Nervous System Development. Prog Pediatr Surg 1989; 24:173-185. [4] Meier-Ruge W: Classification of malformations of colorectal innervation. Verh Dtsch Ges Pathol 1991;75:384-385. [5] Meier-Ruge W: Ueber ein Erkrankungsbild des Kolos mit Hirschsprung-Symptomatik. Verh Dtsch Ges Pathol 1971; 55:506. [6] Scharli AF, Meier-Ruge W: Localized and Disseminated Forms of Neuronal Intestinal Dysplasia Mimicking Hirschsprung’s Disease. J Pediatr Surg 1981; 16(2):164-170. [7] Munakata K, Okabe MI, Sueoka H: Clinical and Histologic Studies of Neuronal Intestinal Dysplasia. J Pediatr Surg 1985; 20(3):231-235. [8] Sacher P, Briner J, Hanimann B: Is neuronal intestinal dysplasia (NID) a primary disease or a secondary phenomenon? Eur J Pediatr Surg 1993; 3(4):228-230. [9] Hirobe S, Doody DP, Ryan DP, et al: Ectopic Class II Major Histocompatibility Antigens in Hirschsprung’s Disease and Neuronal Intestinal Dysplasia. J Pediatr Surg 1992; 27(3):357-363. [10] Rintala R, Rapola J, Louhimo I: Neuronal Intestinal Dysplasia. Prog Pediatr Surg 1989; 24:186-192. [11] Fadda B, Maier WA, Meier-Ruge W, et al: Neuronal Intestinal Dysplasia: Critical 10-years’ analysis of Clinical and Biopsy Results. Z Kinderchir 1983; 38(5):305-311. [12] Pistor G: Functional Colonic Ultrasonography: Normal Findings of Colonic Motility and Follow-Up in Neuronal Intestinal Dysplasia. Prog Pediatr Surg 1989; 24:155-164. [13] Krebs C, Silva MC, Parra MA: Anorectal Electromanometry in the Diagnosis of Neuronal Intestinal Dysplasia in Childhood. Eur J Pediatr Surg 1991; 1(1):40-44. [14] Briner J, Oswald HW, Hirsig J: Neuronal Intestinal Dysplasia- Clinical and Histochemical Findings and its association with Hirschsprung’s Disease. Z Kinderchir 1986; 41(5):282-286.


119

Izvješće – oftalmološka zdravstvena njega nekad i danas – 30. godina djelovanja Udruge medicinskih sestara i tehničara u oftalmologiji (30. i 31. ožujka 2012., Ljubljana, Slovenija) Report – Ophthalmic nursing through time – the 30th anniversary of the Slovenian Association of nurses and health technicians in ophthalmology (Ljubljana, March 30th and 31st 2012) Tanja Lupieri Klinička bolnica „Sveti Duh“, Klinika za očne bolesti, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Hrvatska Clinical Hospital “Sveti Duh”, Department of Ophthalmology, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Croatia

Received April 20th 2012

Accepted June 1st 2012

Ključne riječi: oftalmološka zdravstvena njega • sekcija medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara u oftalmologiji • konferencija • sestrinstvo Kratki naslov: Oftalmološka zdravstvena njega nekad i danas Keywords: ophthalmic healthcare • Slovenian section of nurses and health technicians in ophthalmology • conference • nursing Running head: Ophtalmologic nurse care in the past and today

U Ljubljani je od 30. do 31. ožujka 2012. godine održan strukovni seminar „Oftalmološka zdravstvena njega nekad i danas – 30. godina djelovanja Sekcije medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara u oftalmologiji“. Glavni organizator seminara bila je Sekcija medicinskih sestara, babica i zdravstvenih tehničara u oftalmologiji, koja djeluje u sklopu Zbornice i zveze strukovnih društava medicinskih sestara, babica i zdravstvenih tehničara Republike Slovenije. Strukovni sastanak održan je u hotelu „Kristalna palača“ u Ljubljani. Nakon svečana otvorenja i pozdrava sudionicima predsjednice društva, gospođe Bernarde Mrzelj, slijedila je podjela priznanja za zasluge na području oftalmološke zdravstvene njege. Priznanje je dobila prva predsjednica, gospođa Meta Možek, koja je 21. svibnja 1982. godine u Ljubljani i osnovala sekciju radi udruživanja oftalmoloških medicinskih sestara na području Slovenije u jedinstvenu strukovnu udrugu.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Tanja Lupieri bacc.med. techn Clinical Hospital “Sveti Duh”, Department of Ophthalmology, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Croatia Tel: 385-1-37 12 391 Fax:385-1-37 27 022 E-mail:tanjalupieri@hotmail.com

Teme strukovnog seminara bile su izabrane prema želji sudionika prethodno održanih stručnih seminara. Sudionici su predstavili djelovanje oftalmološke zdravstvene njege prema regijama. Iz svih bolnica u Republici Sloveniji u kojima postoje odjeli za liječenje očnih bolesti aktivno su sudjelovale medicinske sestre koje su obrazložile i objasnile postupke koje provode u svakodnevnom radu u oftalmološkoj zdravstvenoj njezi u pojedinim zdravstvenim ustanovama. Stručni rad Očne klinike u Ljubljani [UKC] predstavila je glavna sestra, gospođa Tatjana Nendl, i to u predavanju „ Zdravstvena njega očnoga pacijenta – nekada i danas“; stručni rad Klinike u Mariboru predstavila je glavna sestra, gospođa Alenka Poštrak predavanjem „ Oftalmološka zdravstvena njega na Odjelu za očne bolesti UKC-a Maribor nekoć i danas“; rad bolnice u Novom Mestu predstavila je glavna sestra Očnog odjela, gospođa Marta Blažić, predavanjem „ Zdravstvena njega očnog pacijenta u bolnici [SB] Novo Mesto“; rad medicinskih sestara u Općoj bolnici Celje predstavila je glavna sestra očnog odjela, gospođa Mateja Železnik, predavanjem „Razvoj Očnoga odjela SB-a Celje“; rad medicinskih sestara u Općoj bolnici u Murskoj Soboti predstavile su gospođe Darinka Solar i Nataša Veren Horvat u predavanjem „Razvoj oftalmološke zdravstvene njege u SB-u Murska Sobota“. Drugi dio strukovnoga seminara počeo je predavanjem „Dijagnostika in liječenje temporalnoga arteritisa“, koji je odr-

PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 119–120


120

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 119–120

žao dr. Matej Beltram. U ovome dijelu strukovnog seminara glavne teme bile su izravno vezane uz pripremu i liječenje staračke mrene (katarakte) [1]. U nastavku drugog dijela seminara gospođa Nataša Pokrajc održala je predavanje „ Liječenje pacijenta s kataraktom“. Znatan interes sudionika izazvalo je predavanje prim. dr. Vladimira Pfeifera, „ Subluksirane leće“. Predavanje je popratio nizom videoisječaka kojima su prikazani komplicirani kirurški postupci u operativnom liječenju mrene (2). Gospođa Simona Pervinšek održala je predavanje „Reprocesiranje materijala nakon operacije katarakte na Očnoj klinici“. Gospođa Darja Kučan sudjelovala je u radu strukovnog seminara predavanjem „ ZN pacijenta prije i tijekom operacije katarakte u SB-u Murska Sobota“. Pozvano predavanje, „ Organizacija dijela medicinskih sestara pri operacijama katarakte na Klinici za očne bolesti Kliničke bolnice „Sveti Duh“, Zagreb“ održale su medicinske sestre Miroslava Kičić i Tanja Lupieri. U sadržaju predavanja predstavljena je bolnica „Sveti Duh“ u Zagrebu i povijesni razvoj i organizacija rada na Klinici za očne bolesti. Naglašen je prikaz organizacije sestrinskog procesa rada u operaciji staračke mrene (katarakte). Pozvano predavanje održala je i gospođa Katja Mehle Kušar, iz Globen ogenklinik Stockholm „Uloga medicinske sestre u kirurškoj korekciji starovidnosti z menjavo znotraj očesne leče“. U završnom dijelu prvog radnog dana strukovnog seminara slijedila su predavanja koja su objašnjavala nove metode i postupke u dijagnostici i liječenju melanoma na području oka te važnost oftalmološke zdravstvene njege kod brahiterapije [3]. Drugog radnog dana strukovnog seminara gospođa Saša Mohar održala je predavanje: „Cjeloživotno učenje medicinskih sestara“, a gospođe Marija Lokar i Marta Blažič „Odgovornost i etika medicinske sestre“. Voditeljica ljekarne u UKC-u Ljubljana, gospođa Simona Mitrovič, u predavanju „Centralizirana priprema farmaceutskih pripravaka za oko u Ljekarni UKC-a Ljubljana“ predstavila je rad bolničke ljekarne i opisala djelovanje magistralnih pripravaka za oko koje izrađuju isključivo u bolničkoj ljekarni. Metode i dijagnostički postupci radi prepoznavanja alergijskih reakcije koje su posljedica uporabe kontrastnih sredstava u dijagnostičkim pretragama oka obrazloženi su u predavanju „Alergijske reakcije na kontrastna sredstva: prepoznavanje i liječenje“, koje je održala gospođa dr. Silvia Ostojič Kapš.

U posljednjem dijelu stručnog seminara gospođa Vera Štebe održala je predavanje „Komuniciranje s pacijentom onkraj vidnega“. Naglasak je bio na potrebi poznavanja metodologije komunikacijskih vještina i njezine primjene u svakodnevnom radu medicinskih sestara. Stručni seminar završio je predavanjem „Poslovni bonton“, koje je održala gospođa Nadja Flajs. Predsjednica Sekcije medicinskih sestara, babica i zdravstvenih tehničara u oftalmologiji, gospođa Bernarda Mrzelj, zahvalila je nazočnima, predavačima, sponzorima i svima koji su pridonijeli u organizaciji i održavanju stručnog seminara. Iznimno sam ponosna što smo pozvane da svojim predavanjem predstavimo Društvo oftalmoloških medicinskih sestara/tehničara, Kliničku bolnicu Sveti Duh, Kliniku za očne bolesti, i sve njezine djelatnike, posebice medicinske sestre. Svakodnevno svojim predanim radom, stjecanjem novih znanja različitim vrstama edukacije i njihovom primjenom, medicinske sestre pridonose poboljšanju organizacije i provođenju zdravstvene njege na Klinici za očne bolesti. Mnoge pohvale pacijenata i njihovo zadovoljstvo pruženom, kvalitetnom medicinskom uslugom, zdravstvenom njegom i kvalitetnom komunikacijom, siguran su znak da su medicinske sestre na pravome putu postizanja izvrsnosti. Želimo postati Klinika izbora sa standardom pružanja vrhunske kvalitete usluga svim svojim korisnicima. Kvaliteta usluge u našoj Klinici temelji se na znanju, obrazovanju na najvišim akademskim razinama, inovacijama, timskom radu, komunikacijskim vještinama i kvalitetnoj medicinskoj opremi dostupnoj svim građanima Republike Hrvatske.

Literatura [1] Javitt J., Aiello LP, Ferris FL, Canner KJ, Greenfield S. Preventive Eye Care in People With Diabetes Is Cost-Saving to the Federal Government: Implications for health-care reform. Diabetes Care 1994;17/8:909-917. [2] Livingston PM, Carson CA, Stanislavsky YL, Lee SE, Guest CS, Taylor HR. Methods for a population-based study of eye disease: the Melbourne Visual Impairment Project. Ophthalmic Epidemiology 1994; 1/3:139-48. [3] Khandekar R, Mohammed AJ, Negrel.D, Al Riyami A. The prevalence and causes of blindness in the Sultanate of Oman: the Oman Eye Study (OES). Br J Ophthalmol. 2002; 86/9: 957–962.


121

Izvješće - 3. simpozij Društva oftalmoloških medicinskih sestara / tehničara Report - Third Symposium of the Society of ophthalmic nurses / technicians Tanja Lupieri Klinička bolnica Sveti Duh, Klinika za očne bolesti, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Hrvatska Clinical Hospital “Sveti Duh”, Department of Ophthalmology, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Croatia

Received May 20th 2012

Accepted June 11th 2012

Ključne riječi: oftalmološka zdravstvena njega • medicinske sestre • medicinski tehničari • oftalmologija • simpozij • sestrinstvo Kratki naslov: Treći simpozij Društva oftalmoloških medicinskih sestara / tehničara Keywords: ophtalmologic healthcare • medical nurses • medical technicians • ophtalmology • symposium • nursing Running head: Third Symposium of the Society of ophthalmic nurses / technicians

Treći simpozij Društva oftalmoloških medicinskih sestara / tehničara s međunarodnim sudjelovanjem, održan je od 16. do 18. rujna 2011. godine u Istri u gradu Premanturi. Organiziralo ga je Društvo oftalmoloških medicinskih sestara/ tehničara koje je sastavnica Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. U programu simpozija učestvovalo je 120 sudionika. Simpozij je započeo svečanim otvorenjem na kojem je skup pozdravila predsjednica Društva, gospođa Tanja Lupieri, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih gospodin Vojin Perić, tajnik Hrvatskog saveza slijepih gospodin Ivica Robić, predsjednik Hrvatskog oftalmološkog društva prof.dr.sc. Zoran Vatavuk i predsjednica Glavnog odbora i stručnih društava HUMS-a gospođa Renata Golubić. U programu simpozija učestvovali su predstavnici Hrvatskog saveza slijepih, i to sa predavanjima zajedničkog tematskog naslova „Upoznajmo slijepe“. Predavači Nenadić K., Hrgovčić Cvetko V., održale su predavanja naslova, i to: 1] Predrasude, Prava i mogućnosti za slijepe“; 2] Simulacije oštećenja vida“; 3] Pristup slijepoj osobi“; 4] Vođenje slijepe osobe – radionica“; 5] Prilagodbe za slijepe/prostor- radionica“.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Tanja Lupieri, bacc. med. techn. Clinical Hospital “Sveti Duh”, Department of Ophthalmology, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Croatia Tel: 385-1-37 12 391 Fax:385-1-37 27 022 E-mail: tanjalupieri@hotmail.com

U navedenim predavanjima/radionicama obrađivala se problematika svakodnevnog života slijepih osoba, kao i metode koje su u uporabi za rješavanje probleme s kojim se susreću slijepe osobe. Uslijedio je stručni program simpozija u kojem su sudjelovali pozvani predavači i medicinske sestre iz svih oftalmoloških centara Republike Hrvatske. Glavna tema prvog radnog dana simpozija bila je „Dječja oftalmologija“. Predavanja su imala za cilj osvijestiti potrebu za kontinuiranim školovanjem medicinskih sestara – ortoptičarki koje svojim specifičnim znanjima aktivno sudjeluju u dijagnostici i zdravstvenoj njezi djece s oštećenjima sustava za vid [1]. Stručni program sadržavao je slijedeća predavanja, i to: 1] Lupieri T., Kos A., Sekulić A. (Klinička Bolnica Sveti DuhZagreb) “LOW VISION- dijete kao pacijent u ambulanti za slabovidne”; 2] Alimović S., - pozvano predavanje “Odnos vidnih funkcija i funkcionalnog vida u djece s oštećenjem vida”; 3] Stribe N., (Klinički Bolnički Centar “ Sestre milosrdnice”; Klinika za dječje bolesti Zagreb) – pozvano predavanje “Metode liječenja strabizma”; 4] Glavaš T., Božić D., (Klinički Bolnički Centar “ Sestre milosrdnice”; Klinika za dječje bolesti Zagreb) “Uloga medicinske sestre u pleoptičko - ortoptičkoj ambulanti”; 5] Radunković V.,Spasenovska Đ. (Klinički Bolnički Centar Osijek) “ Zdravstvena njega djeteta s ambliopijom”; 6] Macan S., (Opća bolnica Pula) “ Usporedba rezultata liječenja ambliopije u djece predškolskog i školskog uzrasta”; Lupieri T., (Klinička bolnica Sveti Duh-Zagreb) “Stereoskopska vidna oštrina kod različitih vrsta ambliopije”; 7] Jelena Petrinović-Dorešić J.,(Klinička bolnica Sveti DuhZagreb) – pozvano predavanje “ROP-javnozdravstveni značaj”;

PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 121–122


122

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 121–122

8] Vincek J., Vidić M., (Klinički Bolnički Centar– Zagreb) “Prematurna retinopatija”; 9] Šantek N., (Hrvatski savez slijepih) – pozvano predavanje “Život s posljedicama ROP-a”; 10] Duh Đ., (Klinički Bolnički Centar “ Sestre milosrdnice”, Klinika za očne bolesti) “Zdravstvena njega djeteta s retinoblatomom”; 11] Samaržija J., (Klinička Bolnica Merkur) – pozvano predavanje “Suočavanje s dijagnozom retinoblastoma mog djeteta”; 12] Kovačić K., (Klinički Bolnički Centar “Sestre milosrdnice”, Klinika za dječje bolesti) “Glaukom u dječjoj dobi-prikaz slučaja”. Glavne teme drugog radnog dana stručnog simpozija bile su, I to: „Kronične bolesti u oftalmologiji“, i „Slobodne teme“. Danas su kronične bolesti sustava za vid značajni javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. Sadržaji predavanja bili su usmjereni na razjašnjavanje nastanka i metoda liječenja komplikacija kroničnih bolesti sustava za vid [2]. Stručni program drugog radnog dana sadržavao je slijedeća predavanja, i to: 1] Borna Šarić (Klinička bolnica Sveti Duh-Zagreb) – pozvano predavanje “Suvremeni pristup u vitreoretinalnoj kirurgiji”; Slijedila su predavanja medicinskih sestara, I to: 2] Kreber N.,Hrupački B., Bašić V.,(Klinička bolnica Sveti Duh-Zagreb) “Uloga medicinske sestre instrumentarke u vitreoretinalnoj kirurgiji”; 2] ReboljJ., (Slovenija, Univerzitetni Klinički Centar- Ljubljana) – pozvano predavanje “ Uloga medicinske sestre kod operacije na suznim putevima”; 3] Plazibat T., (Klinički Bolnički Centar Split) “ Zdravstvena njega i liječenje akutnih i kroničnih bolesti rožnice”; 4] Topolovec D., Sokol A., Majić H., (Opća Bolnica Varaždin) “Kronične bolesti vjeđa”; 5] Kičić M., (Klinička bolnica Sveti Duh-Zagreb) “Zdravstvena njega i liječenje bolesti krvnih žila mrežnice”; 6] Rački I.,(Opća Bolnica Karlovac) “ Uloga medicinske sestre u procesu liječenja bolesnika oboljelog od senilne degeneracije makule”; 7] Jambrek B., Marković I., (Opća Bolnica Koprivnica) “ Probir rizične populacije Koprivničko- križevačke županije radi prevencije sljepoće uzrokovane glaukomom”; 8] Sesar J., (Croatia osiguranje) “Usherov sindrom- uloga i zadaci sestre”; 9] Hrgovčić Cvetko V. (Hrvatski savez slijepih) “Pomagala za slijepe i očne proteze- radionica”.

Dio stručnog simpozija radnog naslova “Slobodne teme”, uključio je slijedeća predavanja, I to: 1] Bodalec –Matijašić D., (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republika Hrvatska) “Status i obrazovanje medicinskih sestara u RH na pragu EU” - pozvano predavanje. Gosti predavači iz Slovenije (Članovi Zbornice i zveze strokovnih društev medicinskih sester, babic in zdravstvenih tehnikov Slovenije), pridonjeli su da simpozij dobije međunarodni certifikat, a sadržavao je predavanja slijedećih naslova i to: 1] Požun P, (Slovenija, DMSZBT Ljubljana) ”Pristup slovenske zdravstvene njege EU” – pozvano predavanje; 2] Sima Đ., Požun P., (Društva medicinskih sester, babic in zdravstvenih tehnikov (DMSBZT) Ljubljana- Slovenija) “ Motivacija za rad u zdravstvenoj njezi” – pozvano predavanje; 3] Lokajner G., Sima Đ., (Društva medicinskih sester, babic in zdravstvenih tehnikov (DMSBZT) Ljubljana- Slovenija) “Vrtlog osobnih vrijednosti medicinskih sestara i profesionalna vrijednost u zdravstvenoj njezi” – pozvano predavanje; 4] Balog N., (Klinički Bolnički Centar- Osijek) “Upravljanje kvalitetom zdravstvene njege -bolesnikova sigurnost”. Nakon završetka stručno-radnog dijela simpozija uslijedio je sastanak Upravnog vijeća Društva oftalmoloških medicinskih sestara / tehničara. Stručni program simpozija sastojao se sveukupno od 39 predavanja. Zahvaljujem Stručnom odboru simpozija u kojem su bile medicinske sestre: Milka Imprić, Đurđica Behetić, Branka Jambrek, Tanja Plazibat, Senka Kubica i Suzana Farena. Zahvaljujem i organizacijskom odboruu kojem su bile medicinske sestre: Renata Golubić, Miroslava Kičić, Ljubica Fiškuš, Đurđica Tomašić, Marina Rukavina i Tanja Lupieri. Sudionici simpozija izrazili su zadovoljstvo stručnim sadržajem simpozija, neformalnim druženjem i razmjenom stručnih iskustava sa kolegicama iz drugih oftalmoloških centara. Pozitivni dojmovi i ugodna sjećanja traju do današnjih dana sa izraženom željom svih sudionika da se u Premanturi održi i slijedeći simpozij. Svi koji žele aktivno sudjelovati na slijedećem simpoziju, a koji će se održati u Premanturi od 7. do 9. rujna 2012. godine, potrebno je da se jave Društvu oftalmoloških medicinskih sestara/tehničara (oft.drustvo.hums@gmail.com). Detaljne obavijesti o predstojećem simpoziju biti objavljene će na web stranici www.hums.hr. Teme simpozija biti će: 1] Sestrinska dokumentacija; 2] Utjecaj informatizacije na sestrinsku profesiju; 3] Slobodne teme Literatura [1] Park J, Lee JJ, Lim EH, Jin KH, Kim US. Effect of fibrin glue as an adjuvant to hang-back surgery. BMC Ophtalmology 2012; 12: 14. [2] Rowe S, MacLean CH, Shekelle PG. Preventing visual loss from chronic eye disease in primary care: scientific review. JAMA 2004; 24/291: 1487-1495.


123

Posjet Domu za psihički bolesne odrasle osobe ‘’Lobor-grad’’- Hrvatska udruga medicinskih sestara i Povjerenstvo za medicinske sestre članice redovničkih ustanova Visit the Facility for Mentally ill Adults “Lobor-grad”-Croatian nurses associattion and Tanja Lupieri Klinička bolnica Sveti Duh, Klinika za očne bolesti, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Hrvatska Clinical Hospital “Sveti Duh”, Department of Ophthalmology, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Croatia

Received May 21st 2012

Accepted June 11th 2012

Ključne riječi: Lobor grad• medicinske sestre • medicinski tehničari • sestrinstvo Kratki naslov: Humanitarni posjet u “Lobor – grad “ Keywords: Lobor facility • medical nurses • medical technicians • nursing Running head: Humanitarian visit to “Lobor - grad”

Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] u suradnji s Povjerenstvom za medicinske sestre članice redovničkih ustanova, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica (HKVRPP) tradicionalno, unazad nekoliko godina organiziraju posjet Domu za psihički bolesne odrasle osobe u Lobor - gradu. Ovogodišnji 17-ti u nizu uskršnji posjet, organiziran je u subotu dana 24. ožujka 2012. godine. Navedeni humanitarni posjet organizira se dva puta godišnje, i to dva tjedna uoči blagdana Uskrsa i tri tjedna uoči blagdana Božića. Glavni organizator navedenih humanitarnih posjeta je predsjednica etičkog povjerenstva Hrvatske udruge medicinskih sestara, gospođa Nevenka Brkić. Prvu humanitarnu i to prije 11 godina potaknula je i provela, predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara, gospođa Branka Rimac. Prije posjeta Lobor-gradu prikupljaju se donacije koje medicinske sestre i redovnice osobno donose, te u suradnji sa ravnateljem Lobor-grada, gospodinom Dubravkom Žerjavićem, darivaju oko 340 štićenika.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Tanja Lupieri, bacc.med.techn. Clinical Hospital “Sveti Duh”, Department of Ophthalmology, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Croatia Tel: 385-1-37 12 391 Fax:385-1-37 27 022 E-mail: tanjalupieri@hotmail.com

Taj dan kad smo s njima u Loboru-gradu presretni smo kad vidimo koliko se čovjek raduje malom poklonu koji dobije, što u nama potiče želju da svake godine nastavimo dolaziti, bez obzira na prepreke, jer susret koji se odvija u Loborugradu između osoblja, bolesnika i nas doista je dirljiv. To je jedno prelijepo druženje, uvijek novo iskustvo, osvješćivanje sebe samog i bogatstvo pozitivnih emocija. Štićenici doma dočekali su nas i ovaj put već na porti, jer im je već ujutro rečeno da dolazimo. Svaki naš posjet štićenicima pobuđuje u nama nove emocije, saznanja, pitanja, rješenja, dobrotu i nadasve novu snagu za dostizanje i uporabu novih moralno-etičkih saznanja. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor – grad smješten je u dolini podno planine Ivanščice, između Zlatara i Lobora. Ustanova je osnovana 1920. godine, kada su ruski liječnici zarobljeni na istočnoj fronti u prvom svjetskom ratu, u dvorcu napravili bolnicu. Ustanova u svom prvobitnom obliku djeluje od 1920. do 1923. godine. Od 1923. godine do 1937. godine ustanova nema nikakvu namjenu, te ga navedene godine kupuje Društvo za suzbijanje prosjačenja i podupiranje nemoćnika te se osniva ubožnica. U početku svog djelovanja u ustanovi je boravilo 5 štićenika, a do početka drugog svjetskog rata u ustanovi se nalazilo šezdesetak osoba. Dana 20. ožujka 1954. godine rješenjem Narodnog odbora kotara Zlatar, osniva se ustanova i to naziva ‘’Dom za brigu o starim i bolesnim osobama’’, a naziv se mijenja u ‘’Dom za odrasle osobe’’, te potom u’’Zavod za socijalno-zdravstvenu zaštitu Lobor-grad’’, a 2002. godine ustanova dobiva današnji naziv ‘’Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad’’.

PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 123–124


124

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 123–124

Infrastruktura ustanove sastoji se od Dvorca obitelji Keglević, novosagrađenih objekata iz 1980. godine, te četiri kuće za organizirano stanovanje. Osnivač ustanove je Republika Hrvatska, a danas su u njoj zbrinuta 340 štićenika, a uslugu pomoći i njege u kući koristi dodatnih 60 korisnika. Ustanova Lobor-grad je Prva u Republici Hrvatskoj [2004 godina] započela su sa oblikom zbrinjavanja psihički bolesnih odraslih osoba uporabom organiziranog stanovanja [1-6]. Ustanova trenutno organizira zdravstvenu njegu za 17 korisnika u organiziranom stanovanju, i to u četiri zasebne stambene kuće. U tijeku 2011. godine u ustanovi je u uporabi program psihosocijalne rehabilitacije [patronaža] sa psihički bolesnim odraslim osobama s ciljem prepoznavanja rane faze oboljenja, praćenja tijeka bolesti, podizanja kvalitete života u obitelji te prevencije institucionalizacije [7, 8]. Korisnicima Dom Lobor-grad pruža slijedeće usluge, i to: stanovanje i prehranu, brigo o zdravlju, zdravstvenu njegu, održavanje osobne higijene, pomoć pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti kao i usluge socijalnog rada, psihosocijalne rehabilitacije, radne terapije, organiziranja slobodnog vremena, pratnje, organiziranog prijevoza, savjetodavnog rada, organiziranog stanovanja, pomoći i njege u kući, dnevnog centra, psihosocijalne rehabilitacije kao vrstu stručne pomoći u obitelji, prihvatilišta za odrasle osobe. U skladu sa suvremenim stajalištima medicine i društvenih znanosti, te iskustvima reformi sustava zbrinjavanja populacije psihički bolesnih osoba u Europi i svijetu, u Domu Lobor-grad pokrenuli su oblik zbrinjavanja psihički bolesnih osoba, kroz pripremu, osposobljavanje i potporu tim osobama za samostalan život izvan institucije. Na temelju dugogodišnjeg iskustva u radu s korisnicima - odraslim, psihički bolesnim osobama, i praćenjem njihovog psiho–fizičkog stanja,djelatnici ustanove zabilježili su značajne rezultate došli te su zaključili da za dio korisnika [ lakši stupnjevi psi-

ho-fizičkih, radnih i socijalnih sposobnost], smještaj u ustanovi ne bi trebao biti jedini oblik zbrinjavanja. Nakon adekvatne pripreme i osposobljavanja i uz adekvatnu stručnu pomoć, značajan broj korisnika mogu samostalno djelovati i izvan institucije. Brigu o korisnicima vodi 135 djelatnika. Stručni rad s korisnicima obavlja stručni tim čiji članovi su 4 socijalna radnika, 3 radna terapeuta, psihologa, defektologa rehabilitatora, dvije više medicinske sestre, 22 medicinske sestre i 3 fizioterapeuta. U zaštiti zdravlja sudjeluju specijalist obiteljske medicine i psihijatar. Metodama individualnog i grupnog rada provode programe psihosocijalne rehabilitacije. Naglasak je na individualnom pristupu i samostalnom stanovanju osoba sa psihičkim smetnjama uz podršku stručnog osoblja.

Literatura [1] Siwek J. Reading and evaluating clinical review articles. Am Fam Physician. 1997;55:2064,2069–70,2072. [2] Shaughnessy AF, Slawson DC. Getting the most from review articles: a guide for readers and writers. Am Fam Physician. 1997;55:2155–60. [3] Pitt B, Zannad F, Remme WJ, Cody R, Castaigne A, Perez A, et al. for the Randomized Aldactone Evaluation Study Investigators. The effect of spironolactone on morbidity and mortality in patients with severe heart failure. N Engl J Med. 1999;341:709–17. [4] Flynn CA, D’Amico F, Smith G. Should we patch corneal abrasions? A meta-analysis. J Fam Pract. 1998;47:264–70. [5] Slawson DC, Shaughnessy AF, Bennett JH. Becoming a medical information master: feeling good about not knowing everything. J Fam Pract. 1994;38:505–13. [6] Shaughnessy AF, Slawson DC, Bennett JH. Becoming an information master: a guidebook to the medical information jungle. J Fam Pract. 1994;39:489–99. [7] Slawson DC, Shaughnessy AF. Becoming an information master: using POEMs to change practice with confidence. Patient-oriented evidence that matters. J Fam Pract. 2000;49:63–7. [8] Harris RP, Helfand M, Woolf SH, Lohr KN, Mulrow CD, Teutsch SM, et al. Methods Work Group, Third U.S. Preventive Services Task Force. Current methods of the U.S. Preventive Services Task Force. A review of the process. Am J Prev Med. 2001;20(3 suppl):21–35.


125

KOMENTAR UREDNIŠTVA / EDITORIAL COMMENT

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 125–125

Medicinske sestre i humanitarna akcija „Lobor grad“ Medical nurses and humanitarian action „Lobor grad“ Nevenka Brkić1, Tanja Lupieri2 1Provincija

Bezgrješnog Začeća, Frankopanska 17, 10000 Zagreb, Hrvatska of the Immaculate Conception, Frankopanska 17, 10000 Zagreb, Croatia 2Klinička bolnica Sveti Duh, Klinika za očne bolesti, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Hrvatska 2Clinical Hospital “Sveti Duh”, Department of Ophthalmology, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Croatia 1Province

Received May 23rd 2012

Accepted June 12th 2012

Ključne riječi: Lobor grad• medicinske sestre • medicinski tehničari • humanizam Kratki naslov: Humanitarni posjet u “Lobor – grad “ Keywords: Lobor facility • medical nurses • medical technicians • humanism Running head: Humanitarian visit to “Lobor - grad”

Uskršnja poruka Svatko od nas s radošću iščekuje blagdan Uskrsa. To je blagdan koji u nama budi uspomene na djetinjstvo, na toplinu obiteljskog doma, na događaje i doživljaje koji su nas duboko prožimali i dokraja ostvarivali napose darivanjem. Kroz darivanje šaljemo poruku mislio na nekog i da ga volimo. Osobe koje su za svoj poziv izabrale humano zanimanje, kao što je medicinska sestra, daruju se potpuno kada svakodnevno obavljaju svoj posao profesionalno i s puno ljubavi. Vrijeme provedeno u cjelodnevnom posjetu bolesnima, može učiniti ljepšim i radosnijim trenutke upravo onih koji su i u ove uskršnje blagdane željni ljubavi i darivanja. Vrijeme korizme obogaćeno je jedinstvenim i osobitim odricanjem, a odreknemo li se malo slobodnog vremena, cjelodnevnim posjetom Domu za psihički bolesne odrasle osobe u Lobor Gradu, donijeli smo veliku radost njenim štićenicima. Posebnost ovog posjeta je u tome što svoje darove medicinske sestre i redovnice uručuju osobno svakom od 340 korisnika. Ostvarenjem posjeta, dogodio se željeni susret i doživjela radost autentičnoga uskršnjeg dara koji se daje i prima prije svega srcem [1-3]. Potrebno je istaknuti da značajan broj korisnika ove ustanove nema nikoga od rodbine i da polovicu od svih korisnika nitko ne posjećuje. Možemo si samo zamisliti što im znači posjet, osmijeh, stisak ruke, topla riječ, poklon.

Svjedoci smo i ove godine u Lobor - Gradu veselih osmijeha na licima ljudi koji se vesele malim stvarima,pojavi se suza u oku, a topli zagrljaj i ruka u ruci govore više od riječi. Svima nama ovo je bio uvod u uskršnje blagdane, a vas ako put povede prema Lobor Gradu, dođite i doživite neizrecivu radost darivanja. Svim djelatnicima i korisnicima Doma zaželjeli smo sretan i blagoslovljen Uskrs

Na kraju... Putniče! Ako te ikad put nanese u Lobor-grad, Zastani, zamisli se, pogledaj oko sebe. U moru tih lica pronađi svoje, Jer svi smo mi isti i sve nas to čeka. Putniče, Ako ikad dođeš, nemoj površno gledati u lica ljudi, Zaviri u njihovu dušu, Iznenadit ćeš se koliko si u mislima griješio. Misao koja će te voditi nek’ ti bude, Da si svakim danom sve bliže, Samoći i sumraku života. Jasna Stubičan, fizioterapeut Literatura

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Tanja Lupieri, bacc.med.techn. Clinical Hospital “Sveti Duh”, Department of Ophthalmology, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Croatia Tel: 385-1-37 12 391 Fax:385-1-37 27 022 E-mail: tanjalupieri@hotmail.com

[1] CATbank topics: levels of evidence and grades of recommendations. Preuzeto November 2001, from: http://www.cebm.net/. [2] Saha S, Hoerger TJ, Pignone MP, Teutsch SM, Helfand M, Mandelblatt JS. for the Cost Work Group of the Third U.S. Preventive Services Task Force. The art and science of incorporating cost effectiveness into evidence-based recommendations for clinical preventive services. Am J Prev Med. 2001;20(3 suppl):36–43. [3] http://www.lobor-grad.hr/ Preuzeto: 12.04.2012.


PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR

126

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 126–127

Izvješće o radu Podružnice Bjelovar Hrvatske udruge medicinskih sestara u prvih šest mjeseci 2012. godine Report of subsidiary Bjelovar of Croatian Nurses Association in the first six months of 2012 Saša Halusek Opća bolnica Bjelovar, Djelatnost za anesteziju i intenzivno liječenje, Mihanovićeva 8, 43000 Bjelovar, Hrvatska General hospital Bjelovar, Department of Anesthesiology and Intensive Care, Mihanovićeva 8, 43000 Bjelovar, Croatia

Received May 20th 2012

Accepted June 30th 2012

Ključne riječi: podružnica • Hrvatska udruga medicinskih sestara • Bjelovar • Hrvatska Kratki naslov: Podružnica Bjelovar i Hrvatska udruga medicinskih sestara Keywords: subsidiary • Croatian nurses association • Bjelovar • Croatia Running head: Subsidiary Bjelovar and Croatian Nurses Association

U prvom polugodištu 2012. godine HUMS-ova Podružnica Bjelovar organizirala je u suradnji s Općinom Šandrovac, povodom njihova dana općine i Međunarodnoga dana sestrinstva, akciju mjerenja krvnog tlaka i razine šećera u krvi. Kod 15% testiranih ispitanika utvrđena je viša vrijednost krvnog tlaka i šećera u krvi te je postavljena indikacija da se ispitanici upute na daljnje dijagnostičko-terapeutske pretrage. U akciji su sudjelovali članovi HUMS-a patronažne djelatnosti Doma zdravlja Bjelovarsko- bilogorske županije [BBŽ], Opće bolnice Bjelovar te Zavoda za hitnu medicinu BBŽ-a. Tradicionalno je upriličen i prijam kod župana Bjelovarsko–bilogorske županije, gospodina Miroslava Čačije, te su predstavnici Podružnice upozorili na probleme i potrebe, ali i postignute rezultate sestrinstva u županiji [1]. Također smo poduprli akcije i događaje povodom Dana bolesnika te Svjetskoga dana zdravlja. Povodom Dana bolesnika, bjelovarsko-bilogorski župan, gospodin Miroslav Čačija, sa suradnicima je 11. veljače posjetio Opću bolnicu Bjelovar, gdje je obišao Odjel za kirurgiju, a zatim nazočio misi za bolesnike i zdravstvene djelatnike.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Saša Halusek, med. techn. Tel: 385-43-27 92 222 Fax:385-43-27 92 45 Mob: 385-91-51 75 435 E-mail:sasa.halusek1@bj.t-com.hr

Svjetski Dan bolesnika obilježava se na dan ukazanja Marije u Lurdskoj spilji (11. Veljače) da bismo javnost upozorili na potrebu mnogih za boljim pristupom u zdravstvenoj njezi te kako bismo zdravstvenim djelatnicima zahvalili na nesebičnoj stručnoj i ljudskoj skrbi koju pružaju bolesnicima. Sadržaji tijekom obilježavanja Svjetskog dana bolesnika bili su: 9 sati. Misa u kapelici u krugu bolnice povodom blagdana Gospe Lurdske. Svetu misu predvodio je bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak. 9 sati. Obilazak Odjela kirurgije Opće bolnice Bjelovar. Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja; u predvorju Opće bolnice Bjelovar, u organizaciji patronažnih sestara Doma zdravlja Bjelovar, provedena je akcija besplatnih pregleda razine šećera u krvi, krvnog tlaka i spirometrija. Akciju je podupro i gospodin Hrvoje Pokos, predsjednik Nadzornog odbora HUMS-a, a svrha akcije bila je poboljšanje prevencije bolesti. Akcija je izazvala znatan interes građana BBŽ-a. Tradicionalno, na Dan sestrinstva, bjelovarsko-bilogorski župan prima predstavnice i predstavnike medicinskih sestara i tehničara s područja Županije. U sestrinskom izaslanstvu ove godine bili su: predsjednik Hrvatske udruge medicinskih sestara Podružnice Bjelovar, Saša Halusek, predsjednik bjelovarske Podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara, Mario Gazić, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Doma zdravlja, Ljerka Bertić, v.d. pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Opće bolnice Bjelovar, Vesna Vencl, glavna sestra Doma umirovljenika Bjelovar, Marija Šola i predsjednik


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 126 –127

Nadzornog odbora Hrvatske udruge medicinskih sestara, Hrvoje Pokos. S glavnom temom ovogodišnjeg Dana sestrinstva „Izjednačavanje razlika: od dokaza do primjene u praksi“ gospodina župana, njegova zamjenika, gospodina Krešu Jelavića, i pročelnicu Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, gospođu Veselu Trnski, upoznao je predsjednik Podružnice Udruge Saša Halusek. Glavnom temom istaknuta je potreba povećanja istraživanja u sestrinstvu da bi se kvaliteta sestrinske njege temeljila na klinički, znanstveno dokazanim rezultatima. Istaknuto je da medicinske sestre provode najviše vremena u svakodnevnom kontaktu s bolesnicima, te su one i najpozvanije da na temelju vlastitih primjedaba i rezultata istraživanja sugeriraju na koji način treba postupati s korisnicima zdravstvenih usluga. Bivši predsjednik Podružnice, gospodin Hrvoje Pokos, izrazio je zadovoljstvo učinjenim na području školovanja medicinskih sestara. Naime, u proteklih osam godina, uz pomoć Županije i uz razumijevanje vodstva zdravstvenih ustanova, pozitivno je riješena većina problema izobrazbe viših medicinskih sestara. Tako su na Visokim učilištima i Sveučilištima u Zagrebu i Rijeci naziv prvostupnica dobile 24 medicinske sestre iz BBŽ-a, a u gradu Bjelovaru otvoren je Stručni studij sestrinstva. Prema riječima predsjednika podružnice Hrvatske komore medicinskih

127

sestara [HKMS], gospodina Marija Gazića, od 1. srpnja 2012. godine u sve bolnice bit će uvedena jedinstvena sestrinska dokumentacija, koja će povećati odgovornost sestara, ali i omogućiti kvalitetniju procjenu njihova rada te znatno povećati kvalitetu zdravstvene njege. Dom zdravlja BBŽ-a uključen je u dva pilot-projekta, čija je svrha uvođenje jedinstvene sestrinske dokumentacije. Prema riječima pomoćnice ravnatelja Doma zdravlja BBŽ-a, gospođe Ljerke Bertić, u skoroj će budućnosti BBŽ imati pet magistara sestrinstva. Do danas su ispunjeni svi uvjeti da magistri sestrinstva budu glavni nositelji planiranja zdravstvene njege. Glavna sestra Doma umirovljenika, gospođa Marija Šola, istaknula je važnu uloga medicinske sestre u njezi starih i nemoćnih, jer u domovima za stare i nemoćne nema liječnika te medicinske sestre moraju biti specijalizirane za takvu vrstu njege i rehabilitacije. Uz čestitke, županija će, kao i proteklih godina, dati i financijski doprinos medicinskim sestrama i tehničarima. Tijekom 2012. godine BBŽ će financirati edukaciju za 17 medicinskih sestara i tehničara koji će raditi u hitnom bolničkom prijmu Opće bolnice u Bjelovaru. Literatura [1] www.mzss.hr/


SLIKOVNI PRIKAZ/ IMAGES UN NURSING

128

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 128–129

9.Stručni skup Hrvatske udruge medicinskih sestara, Društva medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije [17-19 svibanj 2012 godine - Petrčani] 9th Expert meeting of Croatian Nurses Association, the Association of Nurses and Technicians of pediatric surgery [May 17-19 2012 year - Petrcane] Snježana Slabinjac-Kordiš 1, Marina Stanić 2 1Klinika

za dječje bolesti Zagreb, Klinika za dječju kirurgiju, Klaićeva 16, 10000 Zagreb, Hrvatska s Hospital Zagreb, Clinic for Pediatric Surgery, Klaićeva 16, 10000 Zagreb, Croatia 2 Klinički bolnički centar “Sestre milosrdnice”, Klinika za pedijatriju, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Hrvatska 2 University Hospital Centre “Sestre milosrdnice”, Clinic for pediatrics, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Croatia 1 Children

Received May 24th 2012

Accepted June 8th 2012

Ključne riječi: Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara • Društvo medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije • stručni skup • sestrinstvo Kratki naslov: Stručni skup Hrvatske udruge medicinskih sestara, Društva medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije Keywords: Croatian Nurses Association • Association of Nurses and Technicians of Pediatric Surgery • expert meeting • nursing Running head: Expert meeting of Croatian Nurses Association, the Association of Nurses and Technicians of pediatric surgery

Deveti Stručni skup Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS], Društva medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije održan je u Hotelu Pinija, u Petrčanima kod Zadra, i to od 17 do 19 svibnja 2012 godine. Osnovni cilj stručnog skupa bio je dobivanje najnovijih saznanja o metodama i postupcima koje su danas u uporabi u pružanju zdravstve-

ne njege o okviru specijalnosti dječjih kirurških djelatnosti. U radu stručnog skupa učestvovalo je sedamdesetak medicinskih sestara, od 284 koliko ih se nalazi u specijalnosti dječje kirurgije u Republici Hrvatskoj, i to iz Zagreba, Rijeke, Osijeka, Slavonskog Broda, Karlovca i Zadra [Slika 1].

SLIKA 1. Sudionici 9.Stručnog skupa Hrvatske udruge medicinskih sestara, Društva medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije održanog od 17. do 19. svibnja 2012. u Petrčanima kraj Zadra.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Snježana Slabinjac-Kordiš Children s Hospital Zagreb, Clinic for Pediatric Surgery , Klaićeva 16, 10000 Zagreb, Croatia Tel: 385-1-46 00 170 Fax:385-1-46 00 169 E-mail: ambulanta@kdb.hr

Literatura [1] www.hums.hr/novi/index.php?option=com_content.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 128–130

129

Posjet Domu za psihički bolesne odrasle osobe ‘’Lobor-grad’’- Redovnice i medicinske sestre u humanitarnoj akciji Visit the Facility for Mentally ill Adults “Lobor-grad”- The nuns and nurses in humanitarian action Tanja Lupieri Klinička bolnica Sveti Duh, Klinika za očne bolesti, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Hrvatska Clinical Hospital “Sveti Duh”, Department of Ophthalmology, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Croatia

Received May 22nd 2012

Accepted June 10th 2012

Ključne riječi: Lobor grad• medicinske sestre • medicinski tehničari • sestrinstvo Kratki naslov: Humanitarni posjet u “Lobor – grad “ Keywords: Lobor facility • medical nurses • medical technicians • nursing Running head: Humanitarian visit to “Lobor - grad”

Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] i članice povjerenstva Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica (HKVRPP), unazad nekoliko godina orga-

niziraju posjet Domu za psihički bolesne odrasle osobe u Lobor – gradu [1]. Ovogodišnji uskršnji posjet, organiziran je u subotu dana 24. ožujka 2012. Godine [Slika 1].

SLIKA 1. Organizator: časna sestra Nevenka Brkić, Samostan sv. Vinka Paulskog, Predsjednica etičkog povjerenstva HUMS-a;

časna sestra Mirta, Samostan sv. Vinka Paulskog; Voditeljica Povjerenstva (HKVRPP) : sestra Danica Grgić, Marijina sestra; Članovi Povjerenstva: sestra Mirjana Tomašević, sestra Sv. Križa; sestra Ružica Oršolić, školska sestra franjevka Bosansko-hrvatske provincije; sestra Josipa Petrović, dominikanka; sestra Patricija Mikić, kći Božje ljubavi; sestra Suzana Knjeginić, milosrdnica.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Tanja Lupieri, bacc.med.techn. Clinical Hospital “Sveti Duh”, Department of Ophthalmology, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb, Croatia Tel: 385-1-37 12 391 Fax:385-1-37 27 022 E-mail: tanjalupieri@hotmail.com

Literatura [1] Evidence-based medicine glossary. Retrieved November 2001, from: http://www.cebm.net/index.aspx?o=1116.


130

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 128–130

Izvješće o radu Podružnice Bjelovar Hrvatske udruge medicinskih sestara prvih šest mjeseci 2012. godine. Report of the work of subsidiary Bjelovar of Croatian Nurses Association in the first six months 2012. Saša Halusek Opća bolnica Bjelovar, Djelatnost za anesteziju i intenzivno liječenje, Mihanovićeva 8, 43000 Bjelovar, Hrvatska General hospital Bjelovar, Department of Anesthesiology and Intensive Care, Mihanovićeva 8, 43000 Bjelovar, Croatia

Received May 20th 2012

Accepted June 30th 2012

Ključne riječi: podružnica • Hrvatska udruga medicinskih sestara • Bjelovar • Hrvatska Kratki naslov: Podružnica Bjelovar i Hrvatska udruga medicinskih sestara Keywords: subsidiary • Croatian Nurses Association • Bjelovar • Croatia Running head: Subsidiary Bjelovar and Croatian Nurses Association

Povodom Dana bolesnika bjelovarsko-bilogorski župan, gospodin Miroslav Čačija, primio je izaslanstvo medicinskih sestara i tehničara Bjelovarsko-bilogorske županije [BBŽ]. U sestrinskom izaslanstvu ove godine bili su:predsjednik Hrvatske udruge medicinskih sestara Podružnice Bjelovar, Saša Halusek, predsjednik bjelovarske Podružnice Hrvat-

ske komore medicinskih sestara, Mario Gazić, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Doma zdravlja, Ljerka Bertić, v.d. pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Opće bolnice Bjelovar, Vesna Vencl, glavna sestra Doma umirovljenika Bjelovar, Marija Šola i predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske udruge medicinskih sestara, Hrvoje Pokos.

SLIKA 1. Medicinske sestre i tehničari kod župana Bjelovarsko-bilogorske županije, gospodina Miroslava Čačije.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Saša Halusek, med. techn. Tel: 385-43-27 92 222 Fax:385-43- 27 92 45 Mob: 385-91-51 75 435 E-mail:sasa.halusek1@bj.t-com.hr

Literatura [1] www.hums.hr/novi/index.php?option=com_content.


131

KRATKO PRIOPČENJE/ BRIEF COMMUNICATION

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 131–133

Redovita godišnja skupština Hrvatske Udruge Medicinskih Sestara [Zagreb, 17. Svibanj 2012] Regular Annual Assembly of Croatian Nurses Association [Zagreb, May 17th 2012] Asja Delalić Klinička bolnica Dubrava , Povjerenstvo za bolničke infekcije, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb, Hrvatska University Hospital Dubrava, Commission on Hospital Infections, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb, Croatia

Received June 21st 2012

Accepted June 26th 2012

Sažetak: U mjesecu Svibnju 2012. godine održana je redovita godišnja skupština Hrvatske Udruge Medicinskih Sestara. Opisujemo sadržaj skupštine. Ključne riječi: Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara • godišnja skupština • Zagreb Kratki naslov: Redovita godišnja skupština Hrvatske Udruge Medicinskih Sestara

Abstract: In May 2012 was held the Regular Annual Assembly of Croatian Nurses Association. We described the content of the assembly. Keywords: Croatian Nurses Association • annual assembly • Zagreb Running head: Regular Annual Assembly of Croatian Nurses Association

Zapisnik sa Skupštine Hrvatske udruge medicinskih sestara, održane 17. svibnja 2012. godine u dvorani „Brijuni“ Zagrebačkog velesajma u 13.30. Predsjednica HUMS-a Brankica Rimac pozdravlja sve delegate i upućuje im riječi dobrodošlice. Imenuju se radna tijela Skupštine:

Radno predsjedništvo: • • •

Davor Zec – predsjednik Skupštine (Nadzorni odbor) Josipa Bišćan (Upravni odbor) Hrvoje Pokos (Nadzorni odbor)

Verifikacijska komisija: • Renata Golubić, predsjednica Verifikacijske komisije • Ana Obidić, članica Verifikacijske komisije • Josip Božić, član Verifikacijske komisije

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Asja Delalić, bacc.med.techn. University Hospital Dubrava, Commission on Hospital Infections, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb, Croatia Tel: + 385-1-29 02 415 Mob: + 385-91-48 67 101 E-mail:adelelic@kbd.hr

Zapisničarka: •

Asija Delalić (tajnica)

Ovjerovitelj Zapisnika: • Josipa Bišćan • Rosana Svetić Čišić Sjednici Skupštine nazočio je pravnik [dipl. iur.]. Davor Zec otvara sjednicu Skupštine. Prihvaća se procedura Skupštine sukladno Poslovniku o radu Skupštine. Predloženo je da se odluke na sjednici Skupštine donose javnim glasovanjem i prijedlog je jednoglasno prihvaćen. Utvrđuje se broj nazočnih delegata: Verifikacijska komisija utvrđuje da je sjednici nazočan 61 delegat Skupštine s pravom glasa od ukupno 110 delegata Skupštine. Predsjednica Verifikacijske komisije Renata Golubić zaključuje da se odluke donesene na ovoj Skupštini mogu smatrati pravovaljanima jer su nazočne dvije trećine delegata. Predsjednik Radnog predsjedništva Davor Zec predlaže sljedeći

Dnevni red: 1. Prihvaćanje Poslovnika o radu Skupštine i izbor radnih tijela Skupštine •

Izbor Radnog predsjedništva


132

2.

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 131–133

• Izbor Verifikacijske komisije • Izbor zapisničara i ovjerovitelja zapisnika Izvješća o radu Udruge, o radu Glavnog odbora, Nadzornog odbora, Upravnog odbora u 2011. godini - Branka Rimac, Renata Golubić, Hrvoje Pokos i Mirjana Dumančić Završno financijsko izvješće za 2011. godinu; Branka Rimac Razrješnica predsjednice HUMS-a i članova Upravnog i Nadzornog odbora Izbor predsjednice HUMS-a i članova Upravnog i Nadzornog odbora za mandatno razdoblje 2012.-2016. Prijedlog financijskog plana za 2012., Ana Obidić Potvrđivanje osnivanja novih stručnih društava Dodjela nagrada za sestru godine i životno djelo 2011. Razno

Ad 1. Jednoglasnom odlukom delegata skupštine prihvaćen je predloženi Dnevni red. Ad 2. Izvješće o radu Udruge Branka Rimac predstavila je izvješće o radu HUMS-a u 2011. godini (sukladno dostavljenoj dokumentaciji). Spomenula je aktivnosti Udruge i naglasila važnost suradnje s institucijama važnima za sestrinstvo. Dobra suradnja s Medicinskim fakultetom u Zagrebu rezultirala je upisom prve generacije medicinskih sestara na Sveučilišni studij sestrinstva u Zagrebu, a suradnja je ostvarena i s Fakultetom u Rijeci. Branka Rimac ističe važnost HUMS-ova sudjelovanja u međunarodnim organizacijama i aktivno uključivanje u strategiju razvoja sestrinstva u europskoj regiji. U listopadu 2011. održana je u Zagrebu Konferencija u suradnji s američkom udrugom medicinskih sestara, AONE. Glas HUMS-a prepoznatljiv je među medicinskim sestrama u RH, što je vidljivo iz trenda porasta članstva, osobito u pojedinačnom uključivanju novih članova. Branka Rimac zahvalila je na uspješnom radu stručnim društvima, članovima Upravnog odbora i Povjerenstava te uredništvu Sestrinskog glasnika i svima koji su u proteklom razdoblju uključivanjem u rad HUMS-a dali svoj doprinos razvoju i jačanju Udruge. Svoje izvješće završava najavom međunarodnog Kongresa ICN-a u Melbournu 2013. godine. Davor Zec zahvaljuje predsjednici i stavlja Izvješće o radu Udruge na glasovanje. Izvješće o radu HUMS-a prihvaćeno je većinom glasova.

Izvješće o radu Glavnog odbora Renata Golubić predstavila je Izvješće o radu stručnih društava HUMS-a. U strukturi HUMS-a djeluje 25 stručnih društava medicinskih sestara. Stručna društva unapređuju znanje i vještine medicinskih sestara organiziranjem različitih oblika trajnog stručnog usavršavanja: kongresima, simpozijima, predavanjima i radionicama. U 2011. godini oko 3500 medicinskih sestara sudjelovalo je na stručnim skupovima u organizaciji stručnih društava HUMS-a. Glavni odbor održao je tri sjednice sukladno predviđenom kalendaru [1].

Delegati Skupštine prihvaćaju Izvješće predsjednice GO-a Renate Golubić.

Izvješće o radu Nadzornog odbora Izvješće o radu NO-a predstavio je Hrvoje Pokos. Članovi NO-a nazočili su sjednicama UO-a i GO-a. Nadzorni odbor nije utvrdio postojanje nepravilnosti u radu HUMS-a. Održane su dvije sjednice NO-a. Hrvoje Pokos zahvaljuje članovima NO-a na radu u proteklom mandatu. Izvješće o radu NO-a jednoglasno je prihvaćeno.

Izvješće o radu Upravnog odbora Izvješće je predstavila predsjednica UO-a Mirjana Dumančić. U 2011. godini redovito su održane tri sjednice UO-a, sukladno kalendaru aktivnosti. Predsjednica UO-a zahvaljuje na suradnji članovima UO-a u proteklom mandatu i Izvješće UO stavlja se na glasanje. Izvješće o radu UO-a jednoglasno je prihvaćeno.

Ad 3. Završno financijsko izvješće HUMS-a za 2011. godinu Financijsko izvješće za 2011. godinu predstavila je Branka Rimac (3. prilog). Delegati Skupštine dobili su ga u pisanim materijalima. Financijsko poslovanje u protekloj godini bilo je pozitivno. Povećanje članarine u 2012. godini nije predviđeno te članarina ostaje 150 kn. Branka Rimac zahvaljuje knjigovodstvenom servisu na dobroj suradnji. Davor Zec zahvaljuje B. Rimac na financijskom Izvješću. Glasovanjem je prihvaćeno završno financijsko izvješće.

Ad 4. Razrješnica predsjednice HUMS-a i članova Upravnog i Nadzornog odbora Davor Zec zahvaljuje predsjednici HUMS-a Branki Rimac na predanom radu i vođenju Udruge u protekla dva mandata, 2004. – 2012. Zahvaljuje na aktivnom radu svim članovima UO-a i NO-a i predlaže razrješenje dužnosti sukladno isteku četverogodišnjeg mandatnog razdoblja. Delegati Skupštine jednoglasno razrješuju funkcije predsjednika HUMS-a te članove UO-a i NO-a.

Ad 5. Izbor predsjednice HUMS-a za mandatno razdoblje 2012.-2016. Davor Zec poziva Josipu Bišćan da izvijesti delegate Skupštine o rezultatima Natječaja za predsjednicu HUMS-a. Na Natječaj se prijavila Mirjana Dumančić. Članovi Nadzornog odbora utvrdili su da je natječajna dokumentacija pravovaljana te su članovi Upravnog odbora prihvatili njezinu kandidaturu za predsjednicu HUMS-a u mandatnom razdoblju 2012.-2016. Gospođa Mirjana Dumančić predstavlja se delegatima Skupštine i predstavlja prijedlog Programa rada u razdoblju 2012.-2016. Program slijedi smjernice razvoja iskazane u Strategiji HUMS-a s naglaskom na sestrinsku praksu i obrazovanje. Naglašava važnost jačanja podružnica i potporu rada stručnim društvima. Predviđene su tematske sjednice.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 131–133

Delegati Skupštine jednoglasno su prihvatili prijedlog da Mirjana Dumančić bude predsjednica HUMS-a [slika 1].

133

Delegati Skupštine jednoglasno su prihvatili predloženi sastav NO-a.

Ad 6. Prijedlog financijskog plana za 2012., Blagajnica HUMS-a Ana Obidić predstavila je prijedlog PRIHODA I RASHODA za 2012. godinu (3. prilog). Predviđeno je povećanje prihoda povećavanjem broja članova i uplatom više članarina. Jednoglasno je prihvaćen financijski plan HUMS-a za 2012. godinu.

Ad 7. Potvrđivanje osnivanja nove podružnice i stručnog društva

Jednoglasno je prihvaćen i program rada za mandatno razdoblje 2012.-2016.

Rosana Svetić Čišić pokrenula je osnivanje podružnice medicinskih sestara bolnice Sv. Katarina te je uputila zahtjev za suglasnost delegatima Skupštine. Josipa Bišćan pokrenula je inicijativu za osnivanje stručnog društva medicinskih sestara za unaprjeđenje kvalitete u zdravstvu. Josipa je predstavila dosadašnji rad radne grupe za kvalitetu i tražila suglasnost za osnivanje društva. Davor Zec stavlja prijedloge na glasanje. Delegati Skupštine jednoglasno su donijeli odluku o prihvaćanju Podružnice medicinskih sestara bolnice Sv. Katarina te prihvaćanju stručnog Društva za unaprjeđenje kvalitete u zdravstvu.

Izbor članova Upravnog odbora za mandatno razdoblje 2012.-2016.

Ad 8. Dodjela nagrada „Sestra godine“ i „Životno djelo“ 2012.

Davor Zec predlaže promjenu sastava UO-a sukladno prijedlogu UO-a na sjednici održanoj 11.svibnja 2012. Predlaže da članovi UO-a budu: • HRVOJE POKOS, Bjelovar • JOSIPA BIŠĆAN, Zagreb • LJILJANA GRDIĆ, Osijek • LJILJANA VUČEMILOVIĆ, Zagreb • MARINA FRIŠČIĆ, Koprivnica • IRENA TOMIČIĆ, Dubrovnik • RUŽICA MILKOVIĆ, Slavonski Brod • GORDANA IVANKOVIĆ, Zadar • KARLICA KRULIĆ, Delnice Delegati Skupštine jednoglasno su prihvatili predloženi sastav UO-a za novo mandatno razdoblje. Sukladno Statutu, članovi UO-a izabrat će predsjednika UO-a na sljedećoj sjednici.

Predsjednica Povjerenstva za nagrađivanje Renata Golubić izvijestila je delegate Skupštine o prijedlozima za godišnju dodjelu nagrada HUMS-a: Prijedlog za nagradu ŽIVOTNO DJELO: Ines Visković, ms. u mirovini iz Splita, Prijedlog za nagradu „Sestra godine”: Božena Kapitarić, ms. iz Čakovca (Dnevna hematološka bolnica) Nagradu je predložilo Povjerenstvo za nagrađivanje sukladno odluci na sastanku održanom 7. ožujka 2012. u središnjem uredu HUMS-a. Delegati Skupštine jednoglasno su donijeli odluku da se sestri Ines Visković dodijeli nagrada za životno djelo i da se nagrada „Sestra godine” dodijeli sestri Boženi Kapitarić. Branka Rimac i Mirjana Dumančić čestitale su nagrađenim sestrama. Sestra Ines Visković u pratnji sestre Rajke Režić (u ime KBC-a Split) obratila se delegatima riječima zahvale za dodijeljenu nagradu. Božena Kapitarić zahvalila je svim kolegicama na povjerenju i nagradi za Sestru godine.

SLIKA 1. Predsjednica Hrvatske Udruge medicinskih Sestara [HUMS], Mirjana Dumančić, i glavna i odgovorna urednica Sestrinskog glasnika Višnja Vičić-Hudorović

Izbor članova Nadzornog odbora za mandatno razdoblje 2012.-2016. Davor Zec predlaže promjenu sastava NO-a sukladno prijedlogu na sjednici održanoj 11. svibnja 2012. Predlaže članove NO-a: • DAVOR ZEC • TATJANA KNEGO • JELENA JERKOVIĆ • NATAŠA MRAKOVČIĆ • BARBARA KOLAC

Ad 9. Razno: - nema prijedloga Literatura [1] Golubić, R. Izvješče-Glavni odbor Hrvatske udruge medicinskih sestsra (HUMS) u 2011. Godini. Sestrinski glasnik 2011; 16/3: 122–124.


SLIKOVNI PRIKAZ/ IMAGES UN NURSING

134

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 134–134

6. BURZA ZNANJA-Gle kako izgleda, medicinska sestra [17.svibnja 2012. Zagrebački velesajam, dvorana Brijuni] 6th EXCHANGE OF KNOWLEDGE-apparently that looks like a nurse [May 17th 2012th Zagreb Fair, Hall Brijuni] Rosana Svetić Čišić Specijalna bolnica za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sv. Katarina, Bračak 8 49210 Zabok, Hrvatska Special Hospital for Orthopaedics, Surgery, Neurology and Physical Medicine and Rehabilitation Sv. Katarina, Bračak 8 49210 Zabok, Croatia

Received June 24th 2012

Accepted June 28th 2012

Ključne riječi: burza znanja • Zagreb •Hrvatska Kratki naslov: Burza znanja i medicinske sestre Keywords: exchange of knowledge • Zagreb • Croatia Running head: Exchange of knowledge and nurses

Svrha održanog „okruglog stola“ bila je dobiti odgovore na pitanja, i to: Kakav je danas „image“ medicinskih sestara? Da li se „image“ medicinskih sestara mijenjao u tijeku vremena? U kojem obimu je javnost spremna mijenjati „image“ o medicinskih sestrama? Kakvo mišljenje o sadašnjem dizajnu uniforme medicinske sestre imaju osobe koje su modni profesionalci? Kakve su preporuke modnih stručnjaka u izboru materijala, i koji su materijali prihvatljivi za izradu uniforme, posebice u odnosu na funkcionalnost? Koje vrijednosti šalje medicinska sestra osobnim izgledom?

SLIKA 1. Prijedlozi novodizajniranih uniformi.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Rosana Svetić Čišić, dipl. med. techn. Special Hospital for Orthopaedics, Surgery, Neurology and Physical Medicine and Rehabilitation Sv. Katarina, Bračak 8 49210 Zabok, Croatia Tel: +385 49 204-888 Fax: + 385 49 204-887 E-mail: info@svkatarina.hr

Literatura [1] www.hums.hr/pdf/Program%206_burza%20znanja.pdf


CORRIGENDUM [Sestrinski Glasnik/Nursing Journal 2012; Vol 17, No 1, str.1-68.]

Stranica broj 2 Contents-Slikovni prikaz / Images in Nursing Nije naspisan naslov članka. Ispravak: Naslov članka je, i to: Svjetski dan bolesnika [Zagreb, 11. Veljače 2012. godine] World day oft he sick [Zagreb, February 11th 2012]

Stranica broj 28 Netočno je napisana adresa autora [Sanja Zoranić] Ispravak: adresa autora [Sanja Zoranić] je, i to: Opća bolnica Dubrovnik, Odjel za vaskularnu kirurgiju, Dr. Roka MIšetića 2, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska General Hospital Dubrovnik, Department for Vascular Surgery, Dr. Roka MIšetić, 20 000 Dubrovnik, Croatia

Stranica broj 47 Naslov članka napisan je, i to: 95th Session – European Federation of Nurses Associations [Warsaw 06th -7.10.2011] Ispravak: Točan naslov članka je, i to: 95th Session – European Federation of Nurses Associations [Warsaw 6th and 77h October 2011].

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče, Zagreb, Bolnička cesta 32 TEL;385-1-34 83 662 FAX;385-1-34 83 662 E-mail;visnja.vicic-hudorovic@skole.hr

135

CORRIGENDUM SESTRINSKI GLASNIK/ NURSING JOURNAL

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 135–135


Submit your papers to the Nursing Journal [Official Journal of the Croatian Nurses Association] About the Journal

The Nursing Journal [NJ] provides a medium for the publication of high-quality original scientific reports that advances or illuminates nursing, medical or healthcare science or practice and educates or entertains the journal s readers. Papers are subjected to peer review by both the Editorial Board and invited reviewers. Due to the open access publishing model, papers published in NJ gain a better visibility:

Benefits of Publishing in Nursing Journal:

• • • •

Guaranteed targeted, multidisciplinary audience High visibility for maximum global exposure with open access publish model Rigorous peer review of your research Prompt publishing

You are invited to submit papers in the following areas:

• • • • • • • • • •

Original articles Case reports Brief Communications Editorials Historical Pages Review articles Patient safety Workplace safety Letter to the Editor Images in nursing

• • • • • • • • ��� •

Originalni članci Prikaz slučaja Kratko priopćenje Uvodni članci Povijesne stranice Pregledni članci Sigurnost bolesnika Sigurnost na radnom mjestu Pismo uredniku Slikovni prikaz

Elektronska verzija časopisa objavljena je na adresi: www.issuu.com/sestrinskiglasnik UPUTE ZA ČITANJE ČASOPISA SESTRINSKI GLASNIK / NURSING JOURNAL Kliknite na logging. Otvaraju se dva pravokutnika, i to loggin(e-mail adresa) i password. U oba pravokutnika potrebito je upisati sestrinskiglasnik, kliknuti na login te se otvara cijeli časopis. Pazite da napišete sestrinskiglasnik zajedno – nikako odvojeno. Kada čitate časopis, na svakoj stranici na koju postavite oznaku (miš), aktivne elektronske adrese (linkovi), bit će označeni s plavom bojom. Na označeni link kliknite mišem, i otvaraju vam se sve navedene mrežne stranice. Očekujemo vaše komentare koje možete „postaviti“, u rubriku comments koja se nalazi na webstranici http://www.issuu.com/sestrinskiglasnik.


137

Upute za autore Sestrinski glasnik

Sestrinski glasnik - upute za autore Opći zahtjevi Sestrinski glasnik [SG] objavljuje znanstvene i stručne članke iz područja sestrinskog obrazovanja, prakse, istraživanja, zdravstvene njege, primaljstva, medicine i srodnih područja, kao što su etika u medicini, sestrinska i liječnička znanost o upravljanju, javno zdravstvo i povijest sestrinstva i medicine. Radovi s godišnjih sastanaka Hr vatske udruge medicinskih sestara, Američke organizacije za medicinske sestre rukovoditelje, Europske federacije udruga medicinskih sestara i Međunarodnog vijeća medicinskih sestara dobrodošli su za objavljivanje tijekom kalendarske godine. Poželjno je uključivanje slika u tekstove. Svi rukopisi pr vo podliježu reviziji glavnog urednika, urednika-suradnika, odabranih recenzenata i, kada je potrebno, recenzenta statističara. Prihvaćanje rukopisa za objavljivanje temelji se na originalnosti, znanstvenom stupnju važnosti i kvaliteti obrađenog materijala. Popratno pismo uredniku. Svi novi rukopisi trebaju biti popraćeni pismom glavnom uredniku u kojem se navode sljedeće izjave: (a) nije bilo dvostruke publikacije ili slanja rukopisa nekamo drugamo, (b) svi autori pročitali su i odobrili rukopis (c) ako članak bude prihvaćen za objavljivanje, autori će prenijeti autorska prava na izdavača, i (d) ne postoji etički problem ni sukob interesa (vidi dolje). Također je korisno uputiti, ako tekst bude prihvaćen za objavljivanje, u kojim se dijelovima može skratiti. Imajte na umu da članci mogu biti prihvaćeni i objavljeni u kraćoj varijanti. U pismu uredniku potrebno je navesti koje je članak vrste i koje kategorije [proučiti tablicu]. Klinička istraživanja. Autori u odjeljku materijal/metoda moraju opisati na koji je način dobiven pismeni pristanak ispitanika i istaknuti da je istraživanje odobrilo etičko povjerenstvo nadležnih institucija. Osiguranje sukoba interesa. Urednici zahtijevaju od autora da navede sve moguće komercijalne usluge koje bi mogle predstavljati sukob interesa, a u izravnoj su svezi s njihovim člankom. Svi izvori financiranja rukopisa trebaju biti taksativno navedeni u podnožju na početnoj strani rukopisa. Svi izvori financiranja, kao što su konzultantska poduzeća, dionička društva ili druge interesne skupine i ugovori o patentima moraju biti naznačeni glavnom uredniku u popratnom pismu tijekom prijma rukopisa za objavljivanje. Glavni urednik zadržava pravo odbiti rukopise koji nisu u skladu s navedenim zahtjevima. Autor će biti odgovoran za lažne izjave i za neispunjavanje navedenih uvjeta.

Vrsta članka Tekst treba dostaviti u jednoj od sljedećih vrsta: izvorni članak [IČ], kratko priopćenje [KP]; prikaz slučaja [PS]; uvodni

članak [UČ]; povijesne stranice [PS]; pregledni članak [PČ]; sigurnost bolesnika [SB], sigurnost na radnome mjestu [SRM]; pismo uredniku [PU]; Slikovni prikaz [SP].

Originalni članak [OA] Sestrinski glasnik daje prednost izvornim člancima čiji zaključci donose nove spoznaje o sestrinstvu i zdravstvenoj skrbi. Randomizirana kontrolirana istraživanja (RKI) moraju biti prikazana prema međunarodnim standardima o pisanju ove vrste članka. Navodi s popisom kontroliranih čimbenika - kontrolnim popisom - mora biti naveden u odjeljku Materijali/metode.

Kratko priopćenje [KP] U ovoj vrsti teksta opisuje se znatan napredak u mišljenjima i spoznajama o nekoj temi koju je potrebno ponovno razmotriti. Novi podaci ne moraju biti dio kratkog priopćenja, ali moraju biti uvršteni u odjeljak u kojem se opisuje kako preispitati nove spoznaje i ideje.

Prikaz slučaja [PR] U ovoj vrsti članka opisuje se, u 1500 riječi, zanimljiv slučaj, koji ne mora nužno biti poseban, ali mora imati temelj za daljnja istraživanja.

Uvodni članak [UČ] Mišljenja istaknutih članova akademske zajednice, sestrinskih institucija i članova uredništva Sestrinskog glasnika.

Povijesne stranice [PS] Pregledni članak koji opisuje povijesno verificirana saznanja o općem napretku sestrinstva, medicine, epidemiologije, dijagnostike i znanosti o upravljanju u zdravstvu.

Pregledni članak [PČ] Prilikom pisanja preglednog članka potrebno je dati cjelovitiji pregled dosadašnjih spoznaja o temi koja se opisuje. Ova vrsta članka treba sveobuhvatno opisivati zadanu temu/problem te se preporučuju literaturni navodi koji nisu isključivo preuzeti iz anglosaksonske literature.

Sigurnost bolesnika [SB] Opisuje se praćenje i uzroci nastanka neželjenog događaja, analiza uzroka, tijek administrativnog sestrinskog izvješćivanja, uporabljeni lijekovi i metode, uporabljene medicinske tehnologije, proces skrbi za bolesnika, cost-benefit analiza.

Sigurnost na radnome mjestu [SRM] Opisuje se poboljšanje zdravstvenog sustava uvođenjem novih metoda liječenja koje izravno utječu na poboljšanje mjera liječenja i smanjenje troškova uz povećan stupanj za-

UPUTE AUTORIMA/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 137–142


138

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 137–142

VRSTA

OA

KP

PR

PS

SB

SRM

PU

SP

Popratno pismo uredniku

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

Mak simalan broj autora

6

4

6

8

4

8

8

4

4

4

Struk turirani abstrakt [max. 350 riječi]

DA

NE

NE

NE

NE

NE

DA

DA

NE

NE

Sažetak [maks. 200 riječi]

NE

DA

DA

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

Sažetak [maks. 350 riječi]

NE

NE

NE

NE

DA

DA

NE

NE

NE

DA

Broj riječi [na pr voj strani tek sta]

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

100

5000

2000

1500

2000

1500

5000

2000

3000

1000

DA

Ključne riječi [3-6]

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

NE

2

Mak simalan broj literaturnih navoda

40

20

10

15

20

50

25

Nema ograničenja

5

4

Mak simalan broj tablica i slika*

8

6

4

4

2

8

6

Nema ograničenja

0

0

Mak simalan broj videa

1

1

1

1

1

1

1

1

0

0

Mak simalan broj riječi

*Ako slika ima poddijelove a,b,c, itd., mogu biti razmatrani samo ako su svi dijelovi slike sastavni dio jedne slike / jedna datoteka.

dovoljstva bolesnika pruženim uslugama. Također se opisuje širok spektar svakodnevnih sestrinskih postupaka, s analizom patoloških, anatomskih i fizioloških čimbenika, vrednovanje rezultata te daljnje preporuke za odgovarajuće postupke. Naglasak je na poboljšanju kvalitete pruženih usluga i zadovoljstvu bolesnika.

Pismo uredniku [PU] Izvješća s kongresa i simpozija uz osvrt na teme.

Slikovni prikaz [SP]

materijali i metode, rezultati, rasprava, zahvale (podnaslovi moraju biti napisani na hrvatskome i engleskome jeziku) [d] tablice (objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku) [e] slike legende objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku), [f] videosnimke (objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku), i [g] literatura. Slike i videoprezentacije moraju biti pripremljene kao što je navedeno u nastavku.

Naslovna (prva) stranica

Slikovni prikazi sa kongresa, simpozija, konferencija. Napomena: Specifikacija za svaku kategoriju članka treba sadr žavati čimbenike detaljno navedene u tablici, ali istodobno nijedan čimbenik ne smije imati više od onog u tablici. POSEBNA NAPOMENA: Tekstovi koji nisu usklađeni s navedenim uputama neće se uzimati u razmatranje za proces revizije i bit će vraćeni autoru/ima. Potrebno je imati na umu da ispravno oblikovan tekst jamči brži proces recenzije i eventualnog objavljivanja.

Naslovna (pr va) stranica treba sadržavati kratak, opisni naslov članka (kratice nisu dopuštene, naslov treba stajati na hr vatskom i engleskom jeziku), ime i prezime autora (ali ne i kvalifikacije) te naziv i mjesto ustanove u kojoj je istraživanje provedeno (na hr vatskom i engleskom jeziku). Slijedi ime, adresa, telefon, broj telefaksa te e-mail adresa autora za korespondenciju. Sve spomenuti mora biti napisano na dnu naslovne stranice. Ako je rukopis bio predstavljen na kongresu, treba navesti naslov, mjesto i datum održavanja kongresa. Također se treba pridržavati točnoga broja riječi sažetka i teksta (na hr vatskom i engleskom jeziku). Slike, tablice i literaturni navodi ne ulaze u zbroj riječi.

Kategorije članaka

Sažetak

Potrebno je odabrati kategoriju članka te je navesti na prvoj stranici teksta, i to od sljedećih navedenih: sestrinska edukacija, klinička istraživanja, medicina utemeljena na dokazima, ljudski potencijal, znanstveni management, zdravstvena tehnologija, upravljanje ljudskim resursima, ljudski odnosi među zdravstvenim djelatnicima, medicinske ustanove, sestrinstvo i medicina u svakodnevnoj praksi. Jezik. Tekstovi moraju biti napisani na hr vatskome ili engleskome jeziku. Pravopis može biti britanski ili američki, ali konzistentno proveden.

Sažetak je najvažniji i najčitaniji dio članka. U sažetku je skup činjenica, verificiranih rezultata, te nije preporučljivo upotrebljavati skraćenice osim kad je riječ o SI jedinicama i mjerama. Sažetak treba napisati na zasebnoj stranici. Strukturirani sažetak mora imati četiri dijela, i to: (1) Ciljevi: treba opisati problem, načine rješavanja problema te svrhu. (2) Metode: treba objasniti kako je istraživanje provedeno (osnovni postupci s materijalom koji se proučava, analitičke/ statističke metode). (3) Rezultati: treba opisati glavne nalaze s određenim podacima i njihovu statističku važnost. (4) Zaključak: treba opisati glavni zaključak studije.

Izgled/prezentacija Cijeli tekst mora biti napisan s dvostrukim proredom. Stranice moraju biti numerirane. Gdje je to prikladno (vidi tablicu), rukopis treba biti strukturiran kako slijedi: [a] naslovna stranica (hrvatski+engleski jezik) [b] sažetak i ključne riječi (hrvatski+engleski jezik) [c] tekst sa sljedećim dijelovima: uvod,

Ključne riječi Poslije priložena sažetka treba napisati 3-6 ključnih riječi (na hr vatskome i engleskom jeziku) radi moguće citiranosti teme članka. Ključne riječi trebaju biti izabrane prema pravilima Indexa Medicusa.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 137–142

139

Tekst

Knjige više autora

Uvod: treba navesti svrhu istraživanja i kratak pregled relevantne literature. Materijali i metode: metoda treba biti detaljno opisana s odgovarajućim podacima o bolesnicima ili eksperimentalnim životinjama. Kratice čine tekst teško čitljivim i trebaju biti ograničene na SI mjerne jedinice, kao i na one koje se najčešće rabe, npr. VSD, ASD, ACBG i sl. U cijelome tekstu treba navoditi generičke nazive lijekova te u zagradama navesti ime proizvođača (vlasničko ime, mjesto, država) proizvođača. Rezultati: rezultate treba navoditi taksativno i sažeto jer se na taj način ističe znanstveni doprinos rukopisa. Oni bi trebali biti predstavljeni u tablicama ili u brojkama, a njihovo značenje treba sažeto opisati u tekstu. Ponavljanje rezultata treba izbjegavati! Za statističke analize slijedite “Smjernice za izvještavanje podataka i nazivlja“ (Ann Thorac Surg 1988; 46:260-261). Rasprava: interpretacija rezultata i njihova značenja s obzirom na značenje rezultata iznesenih u radovima drugih autora koji opisuju sličnu ili istovjetnu tematiku. Rasprava treba biti kratka i jasna. Potrebno je raspravljati o stupnju važnosti provedena istraživanja i o mogućnostima daljnjih istraživanja, kao i o ograničenjima. Zahvala: financijsku ili osobnu pomoć treba, ako je prikladno, opisati na kraju teksta. Tablice: Kratak naslov treba opisivati čimbenike u tablici. Sve kratice koje se koriste u tablicama trebaju biti definirane. Svaka tablica treba biti samostalno postavljena na posebnoj stranici. Legenda/opis slike-videa: potreban je opis za svaku sliku i video (vidi također dolje). Literatura: literaturni navodi trebaju biti predstavljeni u nizu, i to redoslijedom kako se pojavljuju (citiraju) u tekstu. Literaturni navodi koji se citiraju u tekstu trebaju biti označeni brojevima u uglatim zagradama. Osobne komunikacije, web-stranice i neobjavljeni podaci ne bi trebali biti uključeni u popis literature, ali mogu se spomenuti, i to samo u tekstu. Svi autori trebaju biti navedeni (uporaba „i sur“. nije prihvatljiva). Časopisi trebaju biti indeksirani, a njihove kratice usklađene s navodima u Indexu Medicusu. Molimo Vas da pažljivo slijedite ovaj referentni stil konfiguracije članka jer se na taj način znatno ubrzava recenzijski proces.

[3] Huang GJ, Wu YK. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. In: Huang GJ, Wu YK, editors. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Berlin: Springer, 1984:313-348

Primjeri, za citiranje literaturnih navoda: Časopisi [1] Solaini L, Bagnioni P, Grandi U. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. Eur J Cardiothorac Surg 1995;9:65-68.

Knjige [2] Cooley DA. Techniques in cardiac surgery. Philadelphia: Saunders, 1984:167-176.

On-line publikacija (napomena: DOI je jedini prihvatljiv način citiranja) [4] Kazaz M, Celkan MA, Ustunsoy H, Baspinar O. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10.1510/ icvts.2005.105833. Autorima se preporučuje da citiraju prethodno objavljene članke u Sestrinskom glasniku da bi se povećao stupanj važnosti. Slike: Sve ilustracije/slike i popratne tekstualne oznake moraju biti profesionalne kvalitete. Moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Sve ilustracije i tekstovi moraju biti profesionalne kvalitete. Slike trebaju biti crno- bijele gdje god je to moguće, a slike koje je nužno reproducirati u boji u tisak ulaze nakon odobrenja urednika - bez troškova za autora/e. Slike moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Video: Gdje je u skladu s tekstom, videoisječci mogu se poslati u standardnom digitalnom videoformatu. Video mora biti relevantna sadržaja s važnim informacijama i ne smije trajati dulje od 30 sekunda (vidi specifikacije dolje). Jedna fotografija (zaslon) po videu također mora biti predana. Video će biti prikazan u on-line časopisu (na www. hums.hr) U tiskanom časopisu bit će objavljen link na video u on-line časopisu. Video mora biti numeriran redoslijedom kojim se pojavljuje u tekstu. Molimo, pažljivo ispunite on-line formular i na mrežu stavite sljedeće: Tekst (uključujući naslovnu stranicu) i tablice (plus bilo koju ugrađenu sliku - opcija) u kombinaciji u jednu datoteku u programu za obradu teksta (.doc ili.rtf preporučljivo) Staviti na mrežu kao tekstualnu datoteku. Ilustracije za on-line objavu (stvaranje optimalnih PDF-formata):.jpg datoteka preporučljivo (specifikacija: 72 točke po inču/600 širina piksela, u sivim tonovima za crno-bijele, RGB u boji). Jedna datoteka po slici – postaviti kao sliku. Izvorne ilustracije za tisak (samo revidirani rukopisi): Obvezne su.tif datoteke (specifikacija: veličine do 8,4 cm širine stupca, razlučivost: 1000 točaka po inču za crteže, 300 točaka po inču za crno-bijelo / kombinirane / boja, CMYK u boji) - upload u obliku dopunske datoteke. Ova specifikacija omogućuje da se slike reproduciraju u najboljoj kvaliteti za tisak. Ako kvaliteta slike ne odgovara opisanu formatu, može objavljivanje revidiranog teksta može se odgoditi. Ne možete li dostaviti slike elektronskim putem, možete ig poslati (u opisanu formatu) kao tzv. hard-kopije (sjajne fotografije) na adresu uredništva radi skeniranja. Video (samo za on-line):.avi,.mov,.mpg ili RM datoteke preporučljivo (specifikacija dimenzija: 320 x 240 piksela, trajanje: maksimalno 30 sekunda, broj okvira / drugi: 20-30). Odgovarajuće fotografije i potrebno:.jpg željeni format (specifikacija: 72 točke po inču). Upload datoteke kao dopunske.


140

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 137–142

Revidirani rukopisi: U odnosu na stupanj revizije (2., 3. verzija), uključujući i nove slike, video i tablice, sve promjene potanko opisati u popratnu pismu uredniku, uz priložene odgovore na sve zahtjeve recenzenta. Na preporuke/zahtjeve recenzenta potrebno je odgovarati točku po točku te komentare u odgovoru na zahtjev recenzenta istodobno postaviti u tekst članka te pisati sve promjene iz revidirane verzije. Označite promjene (druga boja) u revidiranom tekstu kako bi se olakšao opetovani urednički proces.

Prijava rukopisa: Molimo autore da prije procesa prijave tekstove za objavljivanje u Sestrinskom glasniku pripreme prema navedenim uputama. Pripremljene članke potrebno je poslati, i to istodobno, na elektronsku adresu glavnog urednika i adresu uredništva časopisa: visnja.vicic-hudorovic@skole.hr, glasnik@hums.hr.

Instructions for Authors Nursing Journal General requirements Nursing Journal [NJ] welcomes scientific contributions in the field of nursing education, practice, research, healthcare, delivery, medicine and related areas such as ethics in medicine, nursing and doctor’s management, public health and the history of nursing and medicine. Papers from the annual meetings of the Croatian Nurses Association, American Organization of Nurse Executives, European Federation of Nurses Associations and International Council of Nurses will also be considered in the course of the following year. Incorporated images are welcome. All manuscripts are subject to review by the Editor, Associate Editors, invited referees and a statistician when appropriate. Acceptance is based upon the originality, significance, and validity of the material presented. Submission letter. All new manuscripts should be accompanied by a submission letter that includes the following statements: (a) there has been no duplicate publication or submission elsewhere; (b) all authors have read and approved the manuscript; (c) subject to acceptance, authors will transfer copyright to the Publisher; and (d) there is no ethical problem or conflict of interest (see below). It is also helpful to indicate here what could shorten your paper. Remember that the full paper can be reviewed and a shorter version published. The submission letter should also indicate the type of paper and the appropriate subject category. Human research. Authors should stipulate in the Materials and methods section that informed consent was obtained where applicable and state that the study was approved by their institutional ethics committee on human research. Conflict of Interest Policy. The Editors require authors to disclose any commercial associations that might pose a conflict of interest in connection with the submitted article. All sources of funding for the work should be acknowledged in a footnote on the title page, as should all institutional affiliations of the authors (including corporate appointments). Other kinds of associations, such as consultancies, stock ownership or other equity interests or patent-licensing arrangements should be disclosed to the Editors in the cover letter at the time of submission. If no conflict of interest exists, please state this in the cover letter. The Editor reser ves the right to reject manuscripts that do not comply with the above-mentioned requirements. The author will

be held responsible for false statements or for failure to fulfil the above-mentioned requirements.

Content of paper The paper should be submitted in one of the following article types: Original article [OA], Brief Communication [BC]; Case Report [CR]; Editorial [ED]; Historical Pages [HP]; Review article [REV]; Patient safety (PS); Workplace safety [WPS].

Original article [OA] The NJ gives priority to reports of original research that are likely to change thinking about nursing science. Randomized controlled trials (RCT) should be reported in accordance with a recognized checklist. The checklist used should be mentioned in the Materials and methods section.

Brief Communication [BC] BC outlines a substantial jump in thinking that is testable. New data are not part of a BC, but you must include a section on how to test your idea.

Case Reports [CR] These papers describe, in 1500 words, a single interesting case, which should not be a rarity and that provides a teaching point.

Editorial [ED] The voice of the NJ, editorials are written in house by the journals editorial-writing team.

Historical Pages [HP] Disease focused over views for the generalist, covering epidemiology, diagnosis and management.

Review article [REV] When writing any review paper, it is important that there should be complete transparency about the choice of material included. Since these papers should be comprehensive, we encourage citation of publications in non-English languages.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 137–142

141

Item

OA

BC

CR

ED

HP

REV

PS

WPS

LTTE

IN

Submission letter

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

NO

YES

Maximum number authors

6

4

6

8

4

8

8

4

4

4

Structured abstract [max. 350 words]

YES

NO

NO

NO

NO

NO

YES

YES

NO

NO

Short abstract [max. 200 words]

NO

YES

YES

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

Word count of text [on title page]

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

Maximum text words

5000

2000

1500

2000

1500

5000

2000

3000

1000

100

Key words [3-6]

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

NO

YES

Maximum number of references

40

20

10

15

20

50

25

No limit

5

2

Maximum number of Tables and Figures*

8

6

4

4

2

8

6

No limit

0

4

Maximum number of Videos

1

1

1

1

1

1

1

1

0

0

Patient safety [PS] Sentinel event monitoring and reporting, root cause analysis, incident reporting, medication safety policy and procedures, integration technology into patient care processes, cost-benefit analysis.

Workplace safety [WPS] Providing a wide over view of everyday nurses procedures, topics, with analysis of the pathologic, anatomic and physiologic conditions, evaluation of results, and recommendations for appropriate procedures. Improve quality indicated by cost-effectiveness and customer satisfaction.

Letter to the editor [LTTE] Reports of congresses, symposia and description from the events. The specification for each submission category should contain but not exceed the following.

Images in nursing [IN] Illustrations that are in connection with the statements (congresses, symposia). Figures including composite parts a,b,c, etc. will only be allowed if ALL of the constituting parts are mounted into 1 image / 1 electronic file. IMPORTANT: All papers submitted not-conforming to the above specifications will not be considered for review and immediately returned to the authors - note that it saves time and effort to submit correctly the first time around. Subject categories. The most appropriate subject category should be selected and indicated for your paper from the following: Nursing education, Clinical investigations, Evidence based medicine, Human resource management, Total Quality Management, Technology, Human resource leadership, Relationship management and influencing nurses and medical behaviours, Medical facilities, Day-care nursing and medicine. Language. Manuscripts must be written in Croatian or English. Spelling can be British or American, but consistent throughout. Layout/presentation. The whole manuscript should be keyed double-spaced throughout. The pages should be numbered. Where appropriate (see table), manuscrip-

ts should be organized as follows: [a] Title page (Croatian+English language); [b] Abstract and Key words (Croatian+English language); [c] text with the following sections: Introduction, Materials and methods, Results, Discussion, Acknowledgements (All subheadings must be written on Croatian+English language); [d] Tables (explenations must be written on Croatian+English language); [e] Figure legends (explenations must be written on Croatian+English language);[f] Video legends (explenations must be written on Croatian+English language) and [g] References. Any figures and videos should be supplied as outlined below. Title page. The title page should include a brief and descriptive title of the article (no abbreviations allowed, in Croatian and English language), the first name and surname(s) of the author(s) (but no qualifications), and the name and location of the establishment where the research was carried out (in Croatian and English language). The name, address, telephone, fax numbers and the e-mail address of the corresponding author should be typed at the bottom of the title page. If the manuscript was presented at a meeting, the meeting name, venue, and the date should be indicated. An exact word count of the abstract and of the text (in Croatian and English language), excluding figures, tables and references, should be given. Abstract. The abstract is an essential and the most read part of the paper. It should be factual and free of abbreviations except for SI units of measurement. The abstract should be printed on a separate page. A structured abstract must have four sections: (1) Objectives: should describe the problem addressed in the study and its purpose. (2) Methods: should explain how the study was per formed (basic procedures with study materials and obser vational and analytical methods). (3) Results: should describe the main findings with specific data and their statistical significance, if possible. (4) Conclusions: should contain the main conclusion of the study. Key words. Following the abstract, up to 3-6 key words (in Croatian and English), should be given for subject indexing. They should be taken from Index Medicus or composed on similar lines.

Text Introduction: should state the purpose of the investigation and give a short review of pertinent literature.


142

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 137–142

Materials and methods: should be described in detail with appropriate information about patients or experimental animals. Use of abbreviations renders the text difficult to read; abbreviations should be limited to SI units of measurement and to those most commonly used, e.g. VSD, ASD, CABG. Generic names of drugs and equipment should be used throughout the manuscript, with brand names (proprietary name) and the name and location (place, state) of the manufacturer in brackets when first mentioned in the text. Results: should be reported concisely and regarded as an important part of the manuscript. They should be presented either in tables and figures, and briefly commented on in the text, or in the text alone. Repetition of results should be avoided! For statistical analysis, follow the ‘Guidelines for data reporting and nomenclature’ (Ann Thorac Surg 1988;46:260-261). Discussion: is an interpretation of the results and their significance with reference to pertinent work by other authors. It should be clear and concise. The importance of the study and its limitations should be discussed Acknowledgements: of financial or personal assistance should, if appropriate, be placed at the end of the text. Tables: should be self-explanatory, supplementing but not duplicating the text. A brief title should be provided. Any abbreviations used in the Tables should be defined. Each Table should be keyed on a separate page. Legends: required for each figure and video (see also below). References: should be arranged sequentially following appearance in the text. References should be cited in the text as numbers in square brackets. Personal communications, websites and unpublished data should not be included in the list of references, but can be mentioned in the text only. All authors should be listed (use of ‘et al.’ is not acceptable). Journals should be indexed in, and their abbreviations conform to, Index Medicus. Please follow this reference style carefully as the reference list will be hypertext linked to enable the reviewers to cross-reference on-line.

Presentation examples as follows: Journals [1] Solaini L, Bagnioni P, Grandi U. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. Eur J Cardiothorac Surg 1995;9:65-68.

Books [2] Cooley DA. Techniques in cardiac surgery. Philadelphia: Saunders, 1984:167-176.

Multi-author books [3] Huang GJ, Wu YK. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. In: Huang GJ, Wu YK, editors. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Berlin: Springer, 1984:313-348 On-line-only publications (note: DOI is the only acceptable on-line citation) [4] Kazaz M, Celkan MA, Ustunsoy H, Baspinar O. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective en-

docarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10.1510/ icvts.2005.105833. Authors are encouraged to cite previous key references from NJ in order to establish that their studies are well founded. Figures. All artwork and lettering must be of professional quality. Artwork should be black/white where possible but necessary colour figures will be considered if approved by the Editors - and then at zero cost to authors. Figures should be numbered in the order they appear in the text. Videos. Where appropriate, video sequences may be submitted using standard digital video formats. Videos must be relevant and contain only vital/novel information and should ideally run no longer than 30 seconds (see specifications below). One still image (screen shot) per video must also be submitted. Videos will be displayed in the on-line journal only - the video URL address will be printed in the hardcopy journal to link to the video in the on-line journal. Videos should be numbered in the order they appear in the text. Please complete the on-line submission carefully and upload the following items as specified: Text (including title page) and Tables (plus any embedded artwork - optional) combined into ONE word processor file (.doc or.rtf preferred) - upload as Manuscript file. Artwork for on-line review (creation of optimal PDF):.jpg files preferred (specification: 72 dots per inch/600 pixel screen width, grayscale for black and white, RGB for color). One file per figure - upload as Image files. Original artwork for print (all revised manuscripts only):.tif files obligatory (specification: sized to 8.4 cm column width, resolution: 1000 dots per inch for line art, 300 dots per inch for grayscale/combine/color, CMYK for color) - upload as Supplemental files. This specification enables your artwork to be reproduced with the best possible printing quality. Failure to upload print quality artwork files with the revision will delay eventual publication. If unable to supply artwork electronically in the required format (only), post hard-copies (GLOSSY PRINTS) to the address below for scanning. Video (on-line viewing only):.avi,.mov,.mpg or.rm files preferred (specification: frame size: 320 x 240 pixels, duration: maximum 30 seconds, number of frames/second: 20-30). Corresponding still images also required:.jpg preferred (specification: 72 dots per inch) - upload as Supplemental files

Revised manuscripts Label accordingly (2nd, 3rd version) including new figures, videos and tables; provide a covering letter, replying pointby-point to the Editor’s and referees’ comments, and describing the changes which have been made in the revised version. Highlight the changes in the revised manuscript to facilitate editorial reassessment. Submission of manuscripts. To submit a manuscript, please prepare your manuscript according to the instructions set forth in detail. Articles are submitted simultaneously, by e-mail to the Editor-in-chief and NJ editorial office: visnja.vicic-hudorovic@skole.hr; glasnik@hums. hr; hums@hums.hr.


NURSING JOURNAL [NJ] - ADVERT Nursing Journal [NJ] is an international peer-reviewed scientific journal covering the entire spectrum of clinical medicine and related areas such as ethics in medicine, nursing and doctor’s management, public health and the history of nursing and medicine. In addition to original articles the Journal contains editorials and leading articles on recent topics, review articles, case reports and a wide spectrum of special articles. Nursing Journal [NJ] promotes and develops the systems of patient management by providing a multidisciplinary international forum for all those health care professionals involved in: Knowledge of Continuous Quality Improvement (CQI)/Total Quality Management (TQM) processes. Patient safety-Include sentinel event monitoring and reporting, root cause analysis, incident reporting, medication safety policy/procedures. Workplace safety-Includes knowledge of regulatory requirements. Promoting intradepartmental - interdepartmental communication. The Journal aims to develop and uphold standards in research, provide a focus for evidence-based medicine and nursing and opportunity for the critical appraisal of cutting-edge original research. As a combined nursing and medical journal covering all specialties Nursing Journal [NJ] aims to facilitate the transfer of important ideas and lines of thought between medical and nursing specialties. The Journal also aims to provide a broad knowledge base for its readers and includes sections on technology and innovation, art and history and a critical analysis section which will help to build the readers analytical abilities and hopefully lead to the greater application of evidencebased nursing and medicine. The International Editorial Board and Executive Committee have the support of diverse range of peer-reviewers who help to ensure that the Journal achieves the highest standards of publication and maintains its International readership.

Papers are included on: Basic and clinical research-all fields of nursing and medicine. Administrative issues- including facility development, management, governmental issues and reimbursement. Perioperative care- covering patient and procedure selection, discharge criteria, Quality of life, costs and home care. Also included are topical and educational reviews examining a wide range of subjects and controversies in the field of nursing-medical-combined care. Nursing Journal [NJ] is the Official Journal of the Croatian Nurses Association [CNA].

Audience All nursing and medical professionals and managers with an interest in health care managing, treatment and facilities.

Frequency circulation 3 issues p/y Our provisional plan for this multi-disciplinary journal is to maximize circulation for the first 2 years, by securing a controlled circulation of 4000. This will bring the total circulation of the journal to 4.300. Website: http://www.hums.hr On-line publication: www.issuu/com.sestrinskiglasnik

Supplement publishing lead times From Submission to Acceptance: approx. 4 weeks From Acceptance to Publication: approx. 14 weeks Instructions for Authors; http://www.hums.hr


NURSING JOURNAL [NJ] - ADVERT Nursing Journal [NJ] is an international peer-reviewed scientific journal covering the entire spectrum of clinical medicine and related areas such as ethics in medicine, nursing and doctor’s management, public health and the history of nursing and medicine. In addition to original articles the Journal contains editorials and leading articles on recent topics, review articles, case reports and a wide spectrum of special articles. Nursing Journal [NJ] promotes and develops the systems of patient management by providing a multidisciplinary international forum for all those health care professionals involved in: Knowledge of Continuous Quality Improvement (CQI)/Total Quality Management (TQM) processes. Patient safety-Include sentinel event monitoring and reporting, root cause analysis, incident reporting, medication safety policy/procedures. Workplace safety-Includes knowledge of regulatory requirements. Promoting intradepartmental - interdepartmental communication. The Journal aims to develop and uphold standards in research, provide a focus for evidence-based medicine and nursing and opportunity for the critical appraisal of cutting-edge original research. As a combined nursing and medical journal covering all specialties Nursing Journal [NJ] aims to facilitate the transfer of important ideas and lines of thought between medical and nursing specialties. The Journal also aims to provide a broad knowledge base for its readers and includes sections on technology and innovation, art and history and a critical analysis section which will help to build the readers analytical abilities and hopefully lead to the greater application of evidencebased nursing and medicine. The International Editorial Board and Executive Committee have the support of diverse range of peer-reviewers who help to ensure that the Journal achieves the highest standards of publication and maintains its International readership.

Papers are included on: Basic and clinical research-all fields of nursing and medicine. Administrative issues- including facility development, management, governmental issues and reimbursement. Perioperative care- covering patient and procedure selection, discharge criteria, Quality of life, costs and home care. Also included are topical and educational reviews examining a wide range of subjects and controversies in the field of nursing-medical-combined care. Nursing Journal [NJ] is the Official Journal of the Croatian Nurses Association [CNA].

Audience All nursing and medical professionals and managers with an interest in health care managing, treatment and facilities.

Frequency circulation 3 issues p/y Our provisional plan for this multi-disciplinary journal is to maximize circulation for the first 2 years, by securing a controlled circulation of 4000. This will bring the total circulation of the journal to 4.300. Website: http://www.hums.hr On-line publication: www.issuu/com.sestrinskiglasnik

Supplement publishing lead times From Submission to Acceptance: approx. 4 weeks From Acceptance to Publication: approx. 14 weeks Instructions for Authors; http://www.hums.hr


Sestrinski glasnik br.2 / 2012.