Sestrinski glasnik br.1/2012. by Vlasta Kresic

VOL . 1 7 N o. 1 . APRIL 2 0 1 2

ISSN 1331-7563

SESTRINSKI GL ASNIK

SESTRINSKI GLASNIK / NURSING JOURNAl Vo l. 17, No. 1, 2012-04-20

N URS IN G J OURN AL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VATS K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E S A S S O C I AT I O N (C N A)

NURSING JOURNAL [NJ] - ADVERT Nursing Journal [NJ] is an international peer-reviewed scientific journal covering the entire spectrum of clinical medicine and related areas such as ethics in medicine, nursing and doctorâ&#x20AC;&#x2122;s management, public health and the history of nursing and medicine. In addition to original articles the Journal contains editorials and leading articles on recent topics, review articles, case reports and a wide spectrum of special articles. Nursing Journal [NJ] promotes and develops the systems of patient management by providing a multidisciplinary international forum for all those health care professionals involved in: Knowledge of Continuous Quality Improvement (CQI)/Total Quality Management (TQM) processes. Patient safety-Include sentinel event monitoring and reporting, root cause analysis, incident reporting, medication safety policy/procedures. Workplace safety-Includes knowledge of regulatory requirements. Promoting intradepartmental - interdepartmental communication. The Journal aims to develop and uphold standards in research, provide a focus for evidence-based medicine and nursing and opportunity for the critical appraisal of cutting-edge original research. As a combined nursing and medical journal covering all specialties Nursing Journal [NJ] aims to facilitate the transfer of important ideas and lines of thought between medical and nursing specialties. The Journal also aims to provide a broad knowledge base for its readers and includes sections on technology and innovation, art and history and a critical analysis section which will help to build the readers analytical abilities and hopefully lead to the greater application of evidencebased nursing and medicine. The International Editorial Board and Executive Committee have the support of diverse range of peer-reviewers who help to ensure that the Journal achieves the highest standards of publication and maintains its International readership.

Papers are included on: Basic and clinical research-all fields of nursing and medicine. Administrative issues- including facility development, management, governmental issues and reimbursement. Perioperative care- covering patient and procedure selection, discharge criteria, Quality of life, costs and home care. Also included are topical and educational reviews examining a wide range of subjects and controversies in the field of nursing-medical-combined care. Nursing Journal [NJ] is the Official Journal of the Croatian Nurses Association [CNA].

Audience All nursing and medical professionals and managers with an interest in health care managing, treatment and facilities.

Frequency circulation 3 issues p/y Our provisional plan for this multi-disciplinary journal is to maximize circulation for the first 2 years, by securing a controlled circulation of 4000. This will bring the total circulation of the journal to 4.300. Website: http://www.hums.hr On-line publication: www.issuu/com.sestrinskiglasnik

Supplement publishing lead times From Submission to Acceptance: approx. 4 weeks From Acceptance to Publication: approx. 14 weeks Instructions for Authors; http://www.hums.hr

V O L . 17 N o. 1. A P R I L 2012

ISSN 1331 - 7 5 6 3

SESTRINSKI GL ASNIK N UR SING JOU RNAL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VATS K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E S A S S O C I AT I O N (C N A)

IMPRESSUM Sestrinski glasnik je stručno-znanstveni časopis Hrvatske udruge medicinskih sestara sa sjedištem u Zagrebu, Sortina 1a. Osnivač i vlasnik: Hrvatska udruga medicinskih sestara

SESTRINSKI GLASNIK/NURSING JOURNAL Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-Chief Višnja Vičić-Hudorović Zamjenici glavnog i odgovornog urednika/ Associate Editors

Izdavački savjet Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal Editorial Council

Suzana Ribarić, Zagreb, Croatia, Aleksandra Vidoša, Zagreb, Croatia

Dragica Beštak, Zagreb, Croatia; Josip Božić, Varaždin, Croatia; Zoran Bradaš, Zagreb, Croatia; Nevenka Brkić, Zagreb, Croatia; Jasna Čepić, Rijeka, Croatia; Bosiljka Devčić, Rijeka, Croatia; Marijeta Fištrek, Klenovnik, Croatia; Božica Ilijač, Zagreb, Croatia; Jasna Ivasić, Zagreb, Croatia; Tanja Lupieri, Zagreb, Croatia; Ružica Milković, Slavonski Brod, Croatia; Marica Mišćanćuk, Zagreb, Croatia; Snježana Slabinjac Kordiš, Zagreb, Croatia; Marina Stazić, Zagreb, Croatia; Rosana Svetić Čišić, Zagreb, Croatia; Mario Škalic, Zagreb, Croatia; Damir Važanić, Koprivnica, Croatia; Adelka Zoretić, Zagreb, Croatia; Fabijan Župančić, Zagreb, Croatia.

Urednički odbor/Editorial Board Josipa Bišćan, Zagreb, Croatia; Mirjana Dumančić, Zagreb, Croatia; Majda Fajdetić, Zagreb, Croatia; Narcis Hudorović, Zagreb, Croatia; Mirjana Kozina , Zagreb, Croatia; Romanita Milojević, Zagreb, Croatia; Jadranka Mustajbegović, Zagreb, Croatia; Anica Prašnjak, Zagreb, Croatia, Đula Rušinović Sunara, Split, Croatia; Branka Rimac, Zagreb, Croatia; Davor Zec, Osijek, Croatia; Neven Žarković, Zagreb, Croatia

Tajnica uredništva / Secretary

Međunarodni izdavački savjet / International Editorial Council

Renata Golubić, Marko Sentić

Pamela Austin Thompson (USA), Bojana Filej (Slovenia), Marie-France Liefgen (Luxemburg), Garry Maggi (USA), Paul de Raeve (Belgija) Lektor za hrvatski jezik / Croatian Language Editor

Lektor za engleski jezik / English Language Translations

Petra Gverić Katana

Elektroničko izdanje / Nursing Newsletter online Vlasta Krešić, Damir Strapajević Mission statement Nursing journal [NJ], the official publication of the Croatian Nurses Association, is a journal that brings a wide range of topics related to nursing. It is published three times per year. Apart from original scientific and professional papers from nursing and other related disciplines, the journal publishes translated texts, various documents, statistical data, reports, reviews, comments and various information (interviews, reportages) from nursing life. The Nursing Journal [NJ] provides a medium for the publication of high-quality original scientific reports that advances or illuminates nursing or healthcare science or practice and educates or entertains the journal s readers. NJ welcomes Original articles, Brief Communications; Case Reports; Editorials; Historical Pages; Review articles; Patient safety; Workplace safety; Letters to the editor; Images in nursing. Papers are subjected to peer review by both the Editorial Board and invited reviewers. Nursing journal targeting audiences are nurses, healthcare and biomedicine professionals and managers with an interest in the continuous quality improvement, total quality management processes, clinical procedures and facilities. Nursing journal informs its readers about current activities of the Croatian Nurses Association, central and branch offices, professional associations, as well as social problems of health care workers with special attention paid to nurses. Adresa / Address Žiro račun / Bank account Žiro-račun: 2402006-1100585350

Hrvatska udruga medicinskih sestara Sortina 1a, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel/fax: 01-655 0366, e-mail: hums@hums.hr

Nakladnik / Publisher

Naklada / Edition

Medicinska naklada

2000 Grafičko oblikovanje / Design Grafički Studio „MM”

UDK broj: 614.253.2 Pod rednim brojem 872 od 15. veljače 1995. godine Ministarstvo kulture, Sektor za informiranje, u skladu sa Zakonom o javnom informiranju, izdalo je potvrdu o prijavi novina i odobrilo njihovo izlaženje. Osnivač lista je Hrvatska udruga medicinskih sestara, a financira se sredstvima Udruge ili uz pomoć drugih institucija i donatora. Sestrinski glasnik je četveromjesečnik i izlazi 3 puta godišnje. Tekstovi objavljeni u Sestrinskom glasniku izražavaju mišljenje autora i ne moraju se isključivo podudarati s mišljenjem Uredništva ili službenim stavom Hrvatske udruge medicinskih sestara.

SES TRINS KI GL A S NI K/NU R S I NG JO U R NA L V OL . 17 N o. 1. A P R I L 2012

ISSN 1331 - 7 5 6 3

Online articles associated with this issue can be found at http://www.issuu.com/sestrinskiglasnik

Contents Vol. 17 No 1 (April 2012)

KOMENTAR UREDNIŠTVA/EDITORIAL COMMENT

UVODNI ČLANAK/EDITORIAL Znanost o sestrinstvu - osnovni čimbenik razumijevanja ekonomske isplativosti medicine danas

Od ideje do novog studija sestrinstva – povećanje kvalitete u sestrinstvu

The science of nursing, a basic factor in understanding the economicviability of medicine today

From new idea to a new nursing study – increase in the quality of nursing

Višnja Vičić Hudorović

PREGLEDNI ČLANAK/REVIEW ARTICLE

GOST UREDNIK/INVITED EDITORIAL

Fenomenološki pristup u analizi znanja potrebnih za sestrinsku praksu

20. svjetski dan bolesnika 20th World Day of the Sick Stjepan Baloban

Narcis Hudorović

The phenomenological approach to the analysis of knowledge necessary for nursing practice Hrvoje Premuž

ORIGINALNI ČLANAK/ORIGINAL ARTICLE Prevencija i rano otkrivanje karcinoma dojke u Primorsko-goranskoj županiji

KRATKO PRIOPĆENJE/BRIEF COMMUNICATION Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] i American Organization of Nurse Executives [AONE] [Zagreb, 10. i 11. listopada 2011.]

Prevention and early detection of breast cancer of Primorsko-goranska County Mihaela Zidarić

ORIGINALNI ČLANAK/ORIGINAL ARTICLE

Brankica Rimac, Josipa Bišćan, Višnja Vičić-Hudorović

Važnost medicinske sestre edukatora u promicanju dojenja

KOMENTAR UREDNIŠTVA/EDITORIAL COMMENT

Importance of the nurse educator in breastfeeding promotion Ines Pačar

Croatian Nurses Association [CNA] and American Organization of Nurse Executives [AONE] [Zagreb, October 10th and 11th 2011]

Metodologija i strategija poučavanja znanosti o sestrinstvu 16

The methodology and teaching strategies of Nursing Science Narcis Hudorović

ORIGINALNI ČLANAK/ORIGINAL ARTICLE Prevencija križobolje kod srednjoškolske populacije

PISMO UREDNIKU/LETTER TO THE EDITOR

Prevention of back pain at the secondary school population Suzana Ribarić

95. sjednica – Europska federacija medicinskih sestara [Varšava 6–7. 10. 2011] 24

PREGLEDNI ČLANAK/REVIEW ARTICLE

Brankica Rimac

Studij sestrinstva - primjer suradnje Opće bolnice i Sveučilišta u Dubrovniku u razvoju biomedicinske znanosti i sestrinstva

KOMENTAR UREDNIŠTVA/EDITORIAL COMMENT Sestrinska paradigma – Sigurnost bolesnika integrirana u nastavni program sestrinstva

Nursing Study - an example of cooperation between General Hospital and the University of Dubrovnik in the development of biomedical science and nursing Daria Vučijević, Sanja Zoranić, Neven Žarković

95th Session – European Federation of Nurses Associations [Warsaw 06th–7. 10. 2011]

Nursing paradigm – The methodology and teaching strategies of Nursing Science Narcis Hudorović

PISMO UREDNIKU/LETTER TO THE EDITOR

SLIKOVNI PRIKAZ/IMAGES IN NURSING Rosana Svetić Čišić

Stručni edukacijski seminar „Medicinska sestra i dijete danas - komunikacija u pedijatriji“ [18. studenoga 2011.; Edukacijski centar Rebro, Zagreb]

NOVI ČLANOVI UREDNIČKOG ODBORA – SESTRINSKI GLASNIK/NEW MEMBERS OF EDITORIAL BORD – NURSING JOURNAL

Vocational education course “Nurses and Children today - communication in Pediatrics” [November 18th 2011, Educational center Rebro, Zagreb] Dragica Beštak, Kristina Kužnik, Elizabeta Kralj Kovačić

Novi članovi uredničkog odbora – Sestrinski glasnik 51

New members of editorial board – Nursing journal Branka Rimac

PISMO UREDNIKU/LETTER TO THE EDITOR Hrvatsko psihijatrijsko društvo medicinskih sestara i tehničara - 17. dani psihijatrijskog društva s međunarodnim sudjelovanjem Croatian psychiatric nurses and technicians society – 17. Days of Psychiatric Society with international participation Marija Božičević

CORRIGENDUM SESTRINSKI GLASNIK/NURSING JOURNAL

UPUTE AUTORIMA/INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

Znanost o sestrinstvu - osnovni čimbenik razumijevanja ekonomske isplativosti medicine danas The science of nursing, a basic factor in understanding the economic viability of medicine today Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal

Ključne riječi: ekonomska analiza • novi postupci • istraživanje • sestrinstvo Kratki naslov: Znanost o sestrinstvu i razumijevanje ekonomske isplativosti medicine danas Keywords: economic evaluation • new procedures • research • nursing Running head: The science of nursing and economic viability of medicine today

Uvod Danas u sustavu zdravstva, a za potrebe provođenja zdravstvene njege, u uporabi moraju biti najbolje metode/postupci i tehnološki najsavršenija oprema. U povijesti su zdravstveno-dijagnostički postupci imali ograničenja koja su isključivo diktirali tehnološki razvoj i stupanj napretka povijesnog razdoblja [1]. Medicinske metode i postupci zdravstvene njege koji su danas u uporabi moraju zadovoljavati čimbenike visoke sigurnosti i izvrsnosti u zdravstvenim ishodima liječenja, uz istodobno poboljšanje zadovoljstva u radu zdravstvenih djelatnika, ali i u povećanju stupnja povjerenja i zadovoljstva bolesnika pruženim zdravstvenim uslugama [2]. U novonastalom ekonomskom okružju članovi sestrinske znanstvene zajednice moraju povećati svoje znanje o čimbenicima koji su od osnovnog značenja u procesu poboljšanja ekonomske učinkovitosti u pružanju, posebice u procesu od pretvaranja dobre ideje u dobru metodu/postupak zdravstvene njege koja je u svakodnevnoj uporabi. U ovome su procesu glavni čimbenici koje treba objasniti svrsishodnost intelektualnog vlasništva (IV), zaštita medicinskog osoblja i bolesnika, mehanizmi financiranja za izradu medicinske opreme, postupci komercijalizacije novih medicinskih metoda/postupaka, znanstveni čimbenici za izradu strateških planova, programa i projekata koji služe za proizvodnju novih medicinskih proizvoda kao i zakonska regulativa i ekonomska analiza regulatornih mehanizama.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović, PSE Nursing school Vrapče, Zagreb, Bolnička cesta 32 Tel: 385-1-34 83 662 Fax: 385-1-34 83 662 E-mail: visnja.vicic-hudorovic@skole.hr

U procesu ulaganja u novu metodu/postupak zdravstvene njege treba naći zajednički nazivnik koji utječe na ravnotežu između znanstvene vrijednosti početne ideje u odnosu na komercijalne troškove kojom ideja utječe na stvaranje nove zdravstvene metode/postupka. Jednostavnije, to znači da dobra znanost nije nužno i dobar posao, tj. dobra znanost ne mora nužno privlačiti nova ulaganja [3,4]. Pri izračunu vrijednosti ideja, treba imati na umu da ideja nije statična disciplina, nego se ona mijenja u svom razvojnom procesu. Ekonomska evaluacija uvođenja nove metode/postupka u zdravstveni sustav multifaktorijalna je disciplina, a najvažniji čimbenik ekonomske analize je ravnoteža između ponude i potražnje za novom zdravstvenom metodom/postupkom. Za razmatranje ekonomske ravnoteže važna su tri čimbenika, i to: kako nova tehnologija rješava probleme sigurnosti u uporabi, procjenu potražnje i konkurencije novog zdravstvenog proizvoda te promišljanje o troškovima u odnosu na vrijeme potrebno da se nova metoda/postupak/ u cijelosti razvije, tj. stavi u kliničku uporabu [5, 6]. Ulazne i izlazne strategije za ulaganje u novu zdravstvenu metodu/postupak treba razumjeti iz perspektive izumitelja i industrijskih profesionalaca. Iz perspektive industrijskih profesionalaca najbolja investicija i politika ulaganja u novu zdravstvenu metodu/postupak trenutak je kada je ona u najjeftinijoj fazi razvoja, te kada autor ideje ima najmanju šansu za stjecanje profita. To je najvidljivije u kliničkim istraživanjima lijekova, i to između prve i druge faze kliničkog istraživanja [7, 8]. Iz perspektive akademske zajednice i izumitelja rani financijski (ili ne-) industrijski angažman mora biti uravnotežen, tj. on mora generirati vraćanje intelektualnog ulaganja nositelju ideje financijskom dobiti, koju ostvaruje svakodnevnom uporabom novog proizvoda i/ili metode/koja se upotrebljava u svrhe unapređenja zdravlja.

UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 3–8

Izvori financiranja Mnogi su potencijalni izvori financiranja novih biomedicinskih uređaja i metoda/postupaka. Kada i gdje god je to moguće, preporučljivo je koristiti se s više izvora financiranja, a ne isključivo ovisiti o jednome [1]. Potencijalni izvori financiranja novih zdravstvenih proizvoda i metoda/postupaka mogu se razvrstati u četiri glavne skupine (kategorije). To su komercijalni, obrazovni, državni ili javni i ostali izvori financiranja. Komercijalni izvori financiranja koriste se za razvijanje osnove ideje na više razina procesa stvaranja proizvoda i/ili metode/postupka. U prvom slučaju pojedinac se može koristiti osobnim sredstvima ili bankovnim kreditima [9]. Drugi je oblik financiranja poduzetničko uzdržavanje. Općenito, medicinske tvrtke podupiru ovakav način financiranja [8] te nastupaju u investicijama zdravstvenih proizvoda kao tzv.“strateški ulagači“ [1,3,9,10,14,15,16]. Veći, dobro razvijeni projekti mogu se natjecati za više razine ulaganja, i to tzv. venture kapitalista. Uvođenje takvih investitora u projekte za stvaranje novih zdravstvenih proizvoda/metoda/postupaka povezano je s višim stopama oporezivanja kao i većom konkurencijom za otkup IV i autorskih prava za gotov proizvod [9], te povećanim interesom komercijalnih investitora za ulaganjima u razvoj novog zdravstvenog uređaja. Jedna od mogućnosti financiranja novog zdravstvenog proizvoda i metode/postupka je i financijska potpora iz industrijskih izvora financiranja [17,18]. Kod ovakvog izvora financiranja postoji opasnost od povlačenja investitora tijekom razvoja zdravstvenog proizvoda/metode/postupka, i to ako investitor mijenja politiku u načinu financiranja novih projekata i/ili programa [18].

Ekonomska svrsishodnost uvođenja nove zdravstvene metode/postupka Pojam ekonomska isplativost sinonim je za vrednovanje odnosa troškova i metoda koji su u uporabi u zdravstvenom sustavu, te istodobno predstavlja pokazatelj odnosa vrijednosti pojedine metode/postupka u odnosu na vrijednost uloženog i zarađenog novca. Jednostavnije, analiza troškova i učinkovitosti važna je metoda u evaluaciji ekonomski isplativih čimbenika u zdravstvenom sustavu, i to zato što se danas učinkovitost pojedinog zdravstvenog postupka/ metoda mora evaluirati njezinom dijagnostičko-terapeutskom učinkovitošću, ali i stupnjem isplativosti. Analiza ekonomske isplativosti (odnos troškova i učinkovitosti) definirana je i međunarodno prihvaćena prema smjernicama Nacionalnog instituta za zdravlje i kliničku izvrsnost (National Institute for Health and Clinical Excellence NICE), prema kojima se učinkovitost zdravstvene metode/ postupka određuje prema očekivanim ishodima liječenja (npr. produljenje životnog vijeka, smanjenje stope mortaliteta, smanjenje stopa pobola, povećanje novootkrivenih broja osoba s kroničnim i/ili akutnim bolestima). Poslije ovako učinjene analize, ispitivana zdravstvena metoda/ postupak zatim se uspoređuje s uvriježenim zdravstvenim metodama/postupcima, i to u odnosu na stručno-znanstvenu i utvrđenu ekonomsku isplativost.

Analiza isplativosti zdravstvenih metoda/postupaka izražava se kao povećanje/smanjenje kvalitete života koja je primjerena za određenu životnu dob (quality-adjusted lifeyears -QALYs), koja je posljedica uporabe analizirane zdravstvene metode/postupka, a u ekonomskoj analizi isplativosti opisuje se novčanim/monetarnim učincima.

Čimbenici troškova U ekonomskoj znanosti pojam trošak zasniva se na vrijednosti koju bi ostvario neki drugi korisnik, u drugačijim uvjetima korištenja, uporabom istovjetne metode/postupka. Ova vrsta troška definira se u analizi ekonomske isplativosti kao mogući trošak (engl. opportunity cost). Jednostavnije, zdravstveni postupak koji je u uporabi u već izrađenom dijagnostičko-terapeutskom programu ne može se učinkovito staviti u uporabu u neki drugi dijagnostičko-terapeutski program. Ova vrsta razmišljanja uvriježena je u svakodnevnom praktičnom radu te usmjerava mišljenja zdravstvenih djelatnika na potrebu uporabe pojma „mogući trošak“ te usmjeravanje vrednovanja zdravstvenih usluga tj. osobnog rada prema strogo utvrđenim, tržišnim vrijednostima/cijenama rada. U tijeku analize ekonomske isplativosti zdravstvenih metoda/postupaka treba odvojiti tzv. direktne troškove i tzv. indirektne ili nematerijalne troškove, koje je teško kvantificirati na koji su način u svezi s analiziranom metodom/postupkom, ali koji su uvelike povezani s analiziranom zdravstvenom metodom/postupkom.

Troškovi zdravstvenog sustava primjereni za uporabu za analizu ekonomske isplativosti Direktni (izravni) troškovi: medicinski troškovi: lijekovi, radno vrijeme, oprema. Troškovi liječenja bolesnika: prijevoz bolesnika, troškovi infrastrukture liječenja. Produktivnosti/ infrastrukturni troškovi u tijeku liječenja su, i to: gubici u procesu liječenja (dijagnostika i terapija), nepredviđeni troškovi tj. produljenje trajanja liječenja. u uporabi količine vremena. Indirektni ili nematerijalni troškovi: bol, patnja, neželjeni štetni učinci liječenja. Za svrhe analize ekonomske isplativosti najvažnije je odrediti koji su troškovi uključeni u analizu troškova i djelotvornosti istraživane metode/postupka, a koji nisu, kako bi se osiguralo da rezultati ne budu podložni pogrešnom tumačenju.

Kako ispravno uporabiti analizu ekonomske isplativosti Prvo se znanstveno mora istaknuti i objasniti razlika između ispitivanih zdravstvenih metoda/postupaka, i to kako troškovi i učinci (ishodi) jedne metode/postupka ne utječu na uvođenje novih metoda/postupaka. Ekonomska analiza istraživanih metoda/postupaka ne mora automatizmom isključivati mogućnost uvođenja ili uporabe druge i/ili ostalih i sličnih metoda/postupaka, tj. uvođenje nove metode/ postupka ne mora nužno uzrokovati promjenu u veličini troškova i učinaka druge i/ili slične metode/postupka.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 3–8

Analiza ekonomske isplativosti u nezavisnim programima Analiza troškova i djelotvornosti u nezavisnim programima zahtijeva izračunavanje omjera troškova i metode/postupka (cost-effectiveness omjeri - CER), i to za svaki dio postupka, te da se zatim rangiraju prema stupnju važnosti. CER=

troškovi postupka/metode zdravstveni učinci metode/postupka (npr. produljenje godina života)

Primjerice, u tablici [tablica 1], opisane su tri metode/postupka kod različitih skupina bolesnika, uz mogućnost krajnjeg ishoda liječenja da svaki od navedenih postupaka uopće ne pridonese dijagnostičko-terapeutskoj učinkovitosti u procesu liječenja. Prema analizi ekonomske isplativosti metodi/postupku Z treba dati prednost u odnosu na metodu/postupak X jer ima manji CER.

TABLICA 1. Analiza ekonomske isplativosti za tri neovisne metode/

Omjer cijene i učinkovitosti Za svrhe svakodnevne uporabe treba odrediti učinkovitost medicinske metode/postupka kao dijagnostičko-terapeutskog sredstva kao metode izbora za istu vrstu bolesti. Naime, treba odrediti ekonomsku isplativost jedne u odnosu na neku drugu metodu/postupak te navesti razloge zbog čega je neka metoda/postupak bolja i ekonomski isplativija u odnosu na neku drugu metodu/postupak. Pri određivanju učinkovitosti jedne u odnosu na drugu metodu/ postupak treba znanstveno obrazložiti odgovor na pitanje: Koje su prednosti od uvođenja nove metode/postupka, i to u odnosu na cijenu od uvriježenih metoda/postupaka? Za obrazloženje treba uporabiti omjer između cijene i učinkovitosti istraživane metode/postupka. Taj omjer naziva se omjer cijena-učinkovitost (incremental cost-effectiveness ratios-ICERs). Razlika u troškovima između metode/postupka P1 i P2 ICER= Razlika u učinkovitosti između metode/postupka P1 i P2 Omjer cijena/učinkovitost metode/postupka izračunava se uporabom čimbenika koji su opisani u tablici 3 [tablica 3].

postupka. Metoda/ Cijena Učinak na zdravlje postupak (KN) [C] (produljenje godina života) [E]

Indeks ekonomske isplativosti (KN/ produljenje godina života) [C/E]

150.000

1.850

81.08

100.000

1.200

83.33

120.000

1.350

88.89

Međutim, za konačnu odluku o svrsishodnosti uporabe metode/postupka u analizu ekonomske isplativosti obvezno je u razmatranje uvrstiti obim raspoloživih sredstava koji su predviđeni za uvođenje ispitivane metode/postupka u svakodnevni rad [tablica 2]. Ukoliko ispitivana metoda/postupak može postati dostupna, njezino uvođenje u svakodnevnu uporabu potrebito je ocijeniti usporedbom njezine CER vrijednosti sa CER vrijednostima opisanim u tablici 1. Resurse i materijalne troškove potrebito je odrediti kao što je opisano u prethodnom tekstu [tablica 1+tablica 2].

TABLICA 2. Iznos proračuna/veličina sredstava. Proračun (KN)

Metoda/e za uporabu

<150.000

Najveći obim metode Z koji dopušta proračun

150.000

Samo metoda/postupak Z

150.000-250.000

Samo metoda Z, i najveći broj metode X koji dopušta proračun

250.000

Samo metode Z i X

250.000-370.000

Metode Z i X i najveći mogući broj metode Y koji dopušta proračun

370.000

Sve tri metode

TABLICA 3. Metoda/postupak P1 ima istovjetnu srednju vrijednost CER i ICER, i to zato što se uspoređuje s metodom/postupkom u kojoj se ništa „ne radi“. Metoda/ Cijena Učinci InkreInkreICER postupak (KN) [C] (produljenje mental- mentalni [ΔC/ΔE] tijeka ni trošak učinak života) [E] [ΔC] [ΔE] P1

125.000

1.300

125.000

1.300

96.15

100.000

1.500

-25.000

200

-125

160.000

2.000

60.000

500

120

140.000

2.200

-20.000

200

-100

170.000

2.600

30.000

400

ICER za P2 =

Cijena P2 – Cijena P1 = Učinak P2 – Učinak P1

ICER za P2 =

100,000 – 125,000 1,500 – 1,300

ICER za P2 =

– 25,000 = 200

ICER za P2 = –125 Negativna vrijednosti ICER-a za P2 znači da se uporabom P2 metode/postupka u odnosu na P1 metodu/postupak poboljšava čimbenik produljenja godina života i istodobno je smanjena cijena. ICER za P3 iznosi 120 KN, što znači da će povećanje troškova metode/postupka u odnosu na uvriježenu metodu/postupak za 120 KN produljiti jednu godinu života kod bolesnika.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 3–8

U tablici [tablica 3] opisane su metode/postupci P1 i P3 koji imaju povećanu učinkovitost uz istodobno smanjenje troškova. Istodobno, metoda/postupak P2 i P4 imaju negativni ICER. Zato su iz ekonomske analize isključene metode/postupci P1 i P3. Za analizu ekonomske učinkovitosti izračunavaju se vrijednosti P2, P4 i P5. Cijeli postupak opisuje se u tablici [tablica 4].

TABLICA 4. Isključenje skupljih i manje učinkovitih metoda/ postupaka. Metoda/ Cijena Učinci InkreInkrepostupak koštanja (produljenje mentalni mentalni (KN) [C] tijeka trošak učinak života) [E] [ΔC] [ΔE]

ICER [ΔC/ ΔE]

100.000

1.500

100.000

1.500

66.67

140.000

2.200

40.000

700

57.14

170.000

2.600

30.000

400

75.00

stupka u svakodnevnom radu. Međunarodne ustanove čija je svrha utvrđivanje učinkovitosti/svrsishodnosti uporabe novih tehnologija u zdravstvenim sustavima (npr. NICE) zahtijevaju da se u analizu ekonomske isplativosti obvezno uvrsti i čimbenik koji se definira kao krajnji/završni ishod liječenja, a koji se opisuje kao indeks QALY. Ovaj indeks može se shvatiti kao „zajednička valuta“. Dakle, u analizi ekonomske isplativosti zdravstvene metode/postupka ICER se opisuje kao cijena po QALY, kako bi se mogla izvršiti usporedba svih metoda/postupaka koji se koriste u svakodnevnoj kliničkoj praksi kao dijagnostičko-terapeutske metode, i to kod znanstveno podijeljenih skupina bolesti.

Metoda/postupak oznake P2 dominantan je u odnosu na metodu/postupak P4 jer je terapeutsko-dijagnostički učinkovitiji i manje košta. Ako se na temelju ovakve analize dolazi do rezultata da je bolja uvriježena metoda/postupak, onda je njezin ICER potrebno isključiti iz daljnje analize te izvršiti opetovano cjelovito izračunavanje prema tablici [tablica 5].

TABLICA 5. Isključenje dominantnih, starih/uvriježenih metoda/ postupaka. Metoda/ Cijena postupak (KN) [C]

Učinci InkreInkreICER (produlje- mentalni mentalni [ΔC/ΔE] nje tijeka trošak učinak života) [E] [ΔC] [ΔE]

SLIKA .1 Grafički prikaz analize ekonomske isplativosti.

140.000

2.200

140.000

2.200

63.64

Analiza ekonomske učinkovitosti

170.000

2.600

30.000

400

75.00

Analiza troškova i učinkovitosti o zdravstvenim metodama/postupcima (cost-utility analiza) nije precizna znanost, i često se rezultati učinjenih analiza ne mogu povezati jer postoje znatne razlike u ispitivanim čimbenicima (npr. razlike u financiranju zdravstvenih sustava pojedinih zemalja). Primjerice, jedna od prvih procjena učinkovitosti uvođenja novih zdravstvenih tehnologija koju je istraživala NICE bila je učinkovitost uporabe Interferon beta i Glatiramer acetata u liječenju multiple skleroze. Rezultati procjene isplativosti/ učinkovitosti znatno se razlikuju u pojedinim zemljama, i to zbog različitih ekonomskih pretpostavki koji se odnose na potrebnu duljinu trajanja liječenja, broja bolesnika, izravni utjecaj na kvalitetu života (QoL) bolesnika, broj recidiva koji su zabilježeni tijekom trajanja liječenja i određivanje stupnja ugroze koji je uzrokovan uporabom istraživane metode/postupka.

Primjer za postupak izračunavanja prikazan je na slici [slika 1]. Primjerice, metode/postupci označeni kao P4 i P5 nalaze se u kvadrantu koji predstavlja isplativost. Prije odlučivanja koji je postupak isplativ mora biti donesen proračun. Ako dostupni proračun iznosi 140.000 KN., kod svih bolesnika treba uporabiti metodu/postupak P4, a ako je dostupni proračun 170.000 KN., kod svih bolesnika treba uporabiti učinkovitiju metodu/postupak P5. Međutim, ako je proračun, primjerice, 150.000 KN., a trošak je razlika između cijene (trošak) P4 i P5, tj. u opisanom primjeru iznosi 30.000 KN., proračunski je višak 10.000 KN. U tom slučaju, temeljem ekonomske analize učinkovitosti moguće je kod jedne trećine bolesnika uporabiti metodu/postupak P5 te ostati u okvirima zadanog proračuna.

Praktična uporaba analize ekonomske isplativosti Procjena isplativosti/učinkovitosti metode/postupka osnovni je čimbenik za praktičnu uporabu ispitivane metode/po-

Analiza ekonomske osjetljivosti (Sensitivity analysis) Analizu ekonomske osjetljivosti treba učiniti zbog više čimbenika, i to: • metodoloških problema koji proizlaze iz različitih pristupa i metoda koji su u uporabi u procjenama.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 3–8

•

razlike u procjenama troškova i učinaka koji su u uporabi u različitim analizama. • promjena koje nastaju u tijeku istraživanja, ili promjena u rezultatima koje su uzrokovane krajnjim ishodima liječenja. • mogućnosti uporabe rezultata i valjanih vrijednosti rezultata iz različitih populacija/grupa bolesnika. Analiza ekonomske osjetljivosti mora sadržavati sve čimbenike koji su bili uvršteni u model istraživanja te mora verificirati mogući utjecaj promjena na početku kao i na završetku istraživanja na završne rezultate učinjene ekonomske analize. Ispravnom uporabom analize ekonomske osjetljivosti mora se verificirati u kojem je obliku i obimu dopuštena uporaba istraživane metode/postupka u odnosu na analizu indeksa cijena-učinkovitost. Opisanu analizu potrebno je grafički prikazati preko odnosa cijena-učinkovitost, kao što je prikazano na slici [slika 1]. Na slikama se prikazuju generirani troškovi i njihovi učinci koji se svakodnevno ponavljaju (uvriježeno 1000 puta) kako bi se mogao izračunati indeks CER.

Potrebni čimbenici za analizu ekonomske isplativosti Projekt istraživanja (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

znanstveno utvrđivanje problema/pitanja za svrhe istraživanja znanstveno utvrđivanje stupnja ekonomske važnosti rezultati moraju biti znanstveno opravdani razlozi za analizu nove metode/postupka moraju biti znanstveno utemeljeni čimbenici nove metode/postupka moraju biti znanstveno opisani i opravdani ekonomska korisnost mora biti znanstveno utvrđena u odnosu na pitanja na koje treba dobiti odgovore oblik/vrsta ekonomske evaluacije mora biti znanstveno opravdana

Prikupljanje podataka (8) znanstveno opisivanje izvora koji su poslužili u izradi analize ekonomske učinkovitosti (9) detaljan opis načina prikupljanja podataka i dobivenih rezultata (10) detaljan opis metode kojom su rezultati prikupljenih studija sintetizirani (nabrojiti studije koje su poslužile za prikupljanje podataka) (11) utvrđivanje primarnih ishoda ispitivane metode/postupka (12) utvrđivanje metoda kojima je dokazana vrijednost ispitivane metode/postupka (13) detaljno opisivanje subjekata od kojih su prikupljani podatci (14) promjene u produktivnosti (ako je čimbenik uključen u analizu) moraju se opisati pojedinačno (15) znanstveno se mora utvrditi stupanj produktivnosti (16) količinu utrošenih sredstava treba opisati odvojeno od jediničnih troškova

(17) detaljan opis korištenih metoda za procjenu količine i jediničnih troškova (18) detaljan opis valute i cijene istraživanja/analize (19) podatci o prilagodbi valute na inflaciju (20) detaljan opis svih čimbenika ekonomskog modela koji se koristi u izradi ekonomske učinkovitosti (21) znanstveni razlog za izbor modela koji je korišten za analizu, i koji su čimbenici znanstveno opravdani za korištenje upravo odabranog modela

Analiza i interpretacija rezultata (22) znanstveni opis troškova koji su povezani s korisnošću metode/postupka (23) utvrđivanje diskontne stope (24) utvrđivanje stupnja korisnosti (25) znanstveno objašnjenje ukoliko se ne može utvrditi stupanj korisnosti (26) opis detalja uporabljenih statističkih testova i intervala pouzdanosti (27) opis znanstvenog pristupa analizi (28) opravdanost u izboru čimbenika za svrhe analize (29) opis raspona u kojima se opisuju rezultati analize i na koji način se isti opisuju (30) usporedba dobivenih rezultata s relevantnim rezultatima drugih studija/analiza (31) izraditi tzv. inkrementalnu analizu (32) opis glavnih/najbitnijih rezultata prikazati u zbirnom obliku (matematički oblik skupa) (33) ekonomsko-znanstveno definirati odgovor na pitanje postavljeno na početku istraživanja (34) taksativno opisati zaključke (35) zaključke opisati uz nužna upozorenja

Učinci analize ekonomske učinkovitosti Svrha analize troškova i učinkovitosti korisna je metoda u procesu odlučivanja u zdravstvenom sustavu, i to radi izbora najbolje metode/postupka. Radi određivanja područja zdravstvenog sustava u kojem je ekonomski učinkovito uvođenje nove metode/postupka treba izraditi analizu ekonomske učinkovitosti troškova (cost-utility). Kada je potrebno utvrditi ukupnu financijsku uštedu u zdravstvenom sustavu uvođenjem nove metode/postupka, treba izraditi i analizu ekonomske isplativosti (cost-benefit). Treba istaknuti da obje navedene ekonomske analize imaju znatne nedostatke, a isti su izravno ovisni o čimbenicima koji su uvršteni u analizu. Kvaliteta podataka koji se mogu koristiti za izradu novih analiza ekonomske učinkovitosti i isplativosti uvriježeno su znanstveno nedostatni. Razlog je ovomu što se do danas u znanstvenoj literaturi pretežno nalaze samo determinističke, a ne i probabilističke analize. Stoga je danas za svrhe izrade znanstveno relevantnih ekonomskih analiza potrebno uporabiti opisani postupak za izradu svih vrsta ekonomskih analiza za potrebe sustava zdravstva. Pitanja kapitala, ekonomskih potreba, prioriteta i posebnosti pojedinih zdravstvenih sustava trebaju biti dio procesa u donošenju odluka pri uvođenju novih metoda/postupa-

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 3–8

ka, a zahtijevaju svakodnevnu suradnju znanstvenika iz područja biomedicine, sestrinstva i ekonomije. Izlazak novog zdravstvenog proizvoda/metode/postupka na tržište zahtijeva svakodnevno informiranje bolesnika o njegovim prednostima i nedostacima. Za ove dvije radnje mjerodavan je marketinški tim, a osnovu čine znanstvene analize visoke kvalitete koje su danas isključivo u domeni znanosti o sestrinstvu. Pri planiranju uporabe novog medicinskog proizvoda potrebno je razmotriti mogućnosti o kvantiteti i kvaliteti dobivanja povratnih informacija od bolesnika, znanja o dostupnosti novih materijala i tehnologija, novih zakonskih propisa i novih tržišta. Medicinske sestre kao članovi zdravstvenih timova trebaju biti spremne na prilagodbu medicinskom tržištu u kojem postoji stalna tendencija dopunjavanju i poboljšanju znanja, te na prilagodbe koje diktira ekonomsko okruženje zdravstvenog sustava u kojem je u uporabi novi zdravstveni proizvod/metoda/ postupak.

[5]

[6] [7]

[8] [9] [10]

[11]

[12] [13] [14]

Literatura [1] [2] [3] [4]

Chitwood Jr. WR. Developing and financing new technology. J Thorac Cardiovasc Surg 2002;124:223-230. Toner M, Tompkins RG. Invention, innovation, entrepreneurship in academic medical centers. Surgery 2008;143:168-171. Gingles B, Knechtle S. Surgical invention and commercialization. Surgery 2008;143:175-181. Toneguzzo F. From innovation to successful commercialization: assessing value and investment -does the equation make sense?. Surgery 2008;143:165-168.

[15] [16]

[17]

[18]

Toneguzzo F. From innovation to successful commercialization: assessing value and investment -does the equation make sense?. Surgery 2008;143:165-168. Platt AC, Evans RW, Platt JL. “Commercialization,” a perspective. Surgery 2008;143:157-161. Stoddard SL, Danielsen AJ. What makes an idea or discovery marketable - and approaches to maximize success. Surgery 2008;143:161164. Chitwood Jr. WR. Developing and financing new technology. J Thorac Cardiovasc Surg 2002;124:223-230. Cullem JG. Five IP tips to spread your business wings. Nat Biotechnol 2008;26:1217-1219. Bonutti PM, Seyler TM, Bianco PD, Ulrich SD, Mont MA. Inventing in orthopaedics: from idea to marketed device. J Bone Joint Surg 2008;90:1385-1392. Toneguzzo F. From innovation to successful commercialization: assessing value and investment—does the equation make sense?. Surgery 2008;143:165-168. Vacanti JP. Tissue engineering: from bench to bedside via commercialization. Surgery 2008;143:181-183. Sachs DH. Patents and research: friends or foes?. Surgery 2008;143:191-193. National Institute for Health and Clinical Excellence.Guide to the methods of technology appraisal.www.nice.org.uk/media/B52/A7/ TAMethodsGuideUpdatedJune2008.pdf (last accessed 31 January 2011) McCabe C. What is cost–utility analysis? London:Hayward Medical Communications, 2009. Drummond MF, Jefferson TO. Guidelines for authors and peer reviewers of economic submissions to the BMJ. The BMJ Economic Evaluation Working Party. BMJ 1996;313: 275–283. Drummond MF, Sculpher MJ, Torrance GW, O’Brien BJ, Stoddart GL. Methods for the Economic Evaluation of Health Care Programmes. Oxford: Oxford University Press,2005. Phillips CJ. Health Economics: An introduction for health professionals. Oxford: Blackwell Publishing, 2005.

GOST UREDNIK/ INVITED EDITORIAL

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 9–10

20. svjetski dan bolesnika 20th World Day of the Sick Stjepan Baloban Katolički bogoslovni fakultet, Katedra socijalnog nauka Crkve, Vlaška 38, 10000 Zagreb, pp. 432, Hrvatska Catholic Faculty of Theology, Department of Catholic Social Teaching, Vlaška 38, 10000 Zagreb, pp. 432, Croatia

Received February 24th 2012;

Accepted February 28th 2012;

Ključne riječi: bolesnici • svjetski dan • Zagreb • Hrvatska Kratki naslov: Svjetski dan bolesnika Keywords: Patients • World Day • Zagreb • Croatia Running head: World Day of the Sick

20. svjetski dan bolesnika, Frankopanska ulica, 11. veljače 2012. u 11 sati. Jak 5,13-16; Lk 17, 11-19 Sestre i braćo! Bolest, patnja i trpljenje jednako su, kao i zdravlje, radost i uspjeh, sastavni dio života. Temeljno je pitanje: kako se čovjek ponaša sa svojom bolešću, odnosno, sa svojim zdravljem? To je pitanje jednako važno za vjernika i nevjernika, za svećenika, redovnicu i redovnika, i za vjernika laika, odnosno, svakoga čovjeka. Uvijek je bilo, a danas mi se čini još važnijim, pitanje bolesna čovjeka i odnosa prema bolesnicima, i u obitelji i u zdravstvenim ustanovama, ali i općenito u društvu! Tko je za današnji svijet, a osobito za naše hrvatsko društvo, bolestan čovjek? Je li bolesnik ponajprije problem, financijski-za državni proračun, vremenski - jer u zdravstvenim ustanovama ima, zbog drugih obveza, sve manje vremena za čovjeka-bolesnika, koji bi htio ovo ili ono objašnjenje svoje bolesti, za kojega je razgovor s liječnikom ili medicinskim djelatnikom dio terapije! U bolesti i trpljenju čovjek je nužno upućen na drugoga i druge i, ako je kršćanin, vjernik, na Boga. Tako je to bilo u prošlosti, no je li to tako i danas? Dok je prije bolesnik kao pojedinac više ovisio o određenom liječniku ili zdravstve-

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Stjepan Baloban, PhD Catholic Faculty of Theology, Department of Catholic Social Teaching,Vlaška 38, 10000 Zagreb, pp. 432, Croatia Tel: +385-1-4890 414 Fax: + 385-1-4814 704 E-mail: stjepan.baloban@zg.htnet.hr

nom djelatniku, o vremenu koje je liječnik imao za bolesnika, u novije doba zdravlje, a nerijetko i život, sve više ovise o zdravstvenom sustavu u koji nezadrživo prodiru zakoni tržišta i sveprisutnog profita. Po tim zakonima onaj koji može platiti, ima prednost i, kako je to već uobičajeno na drugim područjima, može zahtijevati i tražiti ono što želi, za njega će se naći i vremena. No, što je s onim čovjekom-bolesnikom koji nema dodatnih sredstava koja bi mogao izdvojiti, ili je ostao bez posla - a bolest ne pita koliko tko ima novca za liječenje? U takvim, drukčijim i za bolesnika nepovoljnijim uvjetima liječenja, papa Ivan Pavao II. u Katoličkoj crkvi ustanovio Svjetski dan bolesnika, koji se od 1993. godine slavi svake godine, 11. veljače, na blagdan Gospe Lurdske. Nakon toga, godinu za godinom, svake godine Katolička crkva poziva vjernike i crkvene službenike na pastoralnom području, kao i sve ljude dobre volje, i državne vlasti da u svojim zdravstvenim sustavima osobitu brigu posvete čovjeku-bolesniku i zaštiti njegova dostojanstva. I ove je godine papa Benedikt XVI. uputio poruku za 20. svjetski dan bolesnika, u kojoj upozorava da je za čovjeka važno duhovno i tjelesno ozdravljenje. Moramo priznati da prečesto gledamo i tražimo isključivo tjelesno ozdravljenje. Bolesnu čovjeku, nekada i danas, potrebno je jedno i drugo, tjelesno i duhovno ozdravljenje. Štoviše, duhovno može pomoći na putu prema tjelesnom ozdravljenju. Odlomak iz današnjega Evanđelja govori o skupini bolesnika koji su zbog svoje bolesti bili izolirani od drugih ljudi i osuđeni na život izvan društvene zajednice jer se nisu smjeli družiti sa zdravim ljudima. Riječ je o deset gubavaca koji su ovisili o milostinji dobrih ljudi koji su im donosili hranu. I oni su čuli za Isusa kao proroka koji je na različite načine pomagao ljudima. Ugledavši ga, tražili su od njega pomoć: „Učitelju, smiluj nam se!“ Isus im nije dao kruha, poput drugih dobrih i plemenitih ljudi. Isus je učinio mnogo više, on

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 9–10

ih je izliječio. Rekao im je: „Idite i pokažite se svećenicima!“ To je značilo više od materijalne pomoći, to je značilo njihovo tjelesno ozdravljenje, oni su bili izliječeni od gube. Onaj tko je ozdravio trebao se pokazati svećenicima kako bi oni utvrdili je li uistinu zdrav ili nije! Deset gubavaca otišlo je javiti svećenicima da su zdravi, no, samo se jedan vratio i došao zahvaliti Isusu. A ona devetorica? Zašto oni nisu zahvalili? Što su mislili? Možda su razmišljali da je normalno što ih je prorok izliječio ili da je Isus to jednostavno trebao učiniti! Ili nisu mislili ništa, a vratili su se uobičajenom načinu života koji ih je i doveo do teške bolesti? Čuli smo u Evanđelju Isusova pitanja: „Zar se nisu očistila desetorica? Gdje su još devetorica?“ Ipak, ono najvažnije dolazi na kraju, u odgovoru gubavcu koji je izliječen i došao je zahvaliti: „Ustani! Idi! Tvoja te vjera spasila!“ Mi bismo dodali: pred tobom je nov život i odsad vodi brigu o svom tjelesnom, ali i o duhovnom zdravlju. Sestre i braćo, u Evanđelju, kao i u prvom čitanju iz Poslanice sv. Jakova apostola, govori se o onom duhovnom koje pomaže u čovjekovu ozdravljenju. Tom duhovnom temelj je u ljudskom, humanom. Cjelovit čovjek duh je i tijelo. Danas se, nažalost, često zaboravlja to duhovno, bila riječ o molitvi, o sakramentima ozdravljenja ili posjetu crkvenog službenika… To kršćansko duhovno važno je, usudio bih se reći, za svakoga čovjeka, i onoga koji vjeruje, ali i onoga koji nije vjernik, ali je otvoren prema dobru. Način života obogaćen vjersko-duhovnim od početka kršćanstva snažno je prisutan u konkretnom životu vjernika i Crkve. To je odavna prisutno i u životu Hrvata i hrvatskih vjernika bez obzira na to koliko se oni danas javno predstavljali kao vjernici. I zato je uistinu važno voditi računa o tome kakvi će se zakoni donijeti na ovom ili onom području. To je posebno važno za zakone koji se odnose na početak i kraj života. Reakcije koje u novije vrijeme dolaze iz redova Katoličke crkve s tim u svezi su dobronamjerne i ne bi ih trebalo tretirati kao ideološki zaostale. Obrana života uvijek je progresivna; obrana života ne može biti zaostala. Smatram da se potrebno realno suočiti s konkretnom situacijom, a uloga je državne vlasti poslušati bilo naroda i učiniti sve kako bi se zaštitio svaki život. Osim etičko-moralnog i vjerskog pitanja, područje umjetne oplodnje u Hrvatskoj je opterećujuće financijsko, odnosno, socijalno pitanje, o čemu se gotovo ne raspravlja. Je li zabranjeno ili možda i javno opasno postaviti pitanje izdvajanja znatnih sredstava iz državnog proračuna za umjetnu oplodnju u trenucima kada je u zdravstvenim ustanovama sve manje sredstava za liječenje bolesnika? Možda dovoljno ne pratim, ali u Hrvatskoj nisam naišao na veću raspravu o tom pitanju. Na Svjetski dan bolesnika u Hrvatskoj – kada su u središtu zanimanja bolesnici i problemi njihova liječenja - potrebno je javno postaviti i to pitanje. Sestre i braćo, liječnici i medicinsko osoblje znaju koliko je i za tjelesno ozdravljenje važna ona duhovna snaga koju bolesnik ima. Ako je ima, onda je i put prema tjelesnom ozdravljenju brži i lakši. U tradiciji hrvatskoga naroda duhovno je neraskidivo vezano uz kršćansko i katoličko. Stoga je u osobnom i obiteljskom, i u javnom te društveno-političkom životu važno voditi računa o vjeri i vjerskom. Vjera i vjerski način života, ako su ispravno - a to znači isusovski

- shvaćeni, ne mogu biti zapreka ili smetnja zdravu razvoju i istinskom napretku u društvu. Ipak, u modernom načinu života, a sve više i u Hrvatskoj, pokušava se tvrditi da je vjera smetnja napretku, novim spoznajama i novim pokušajima na početku ili kraju čovjekova života. Istina, vjera i vjerski način života jesu smetnja onim postupcima u medicini i općenito u zdravstvu po kojima je sve - ili gotovo sve - moralno dopustivo ako se može tehnički izvesti. Kako se u takvu vremenu određenoga ‘tehničkog terora’ suočiti s pitanjima zaštitite i poštovanja čovjekova života, osobito života na početku i na kraju, kada je čovjek nemoćan i u svemu ovisi o drugima? I tu dolazimo do temeljnoga pitanja: kako u našem hrvatskom okružju i, posebno, zdravstvenom sustavu, shvaćamo čovjeka-bolesnika? Kako se ponašamo prema čovjeku na početku i na kraju života? Hoćemo li se pokoriti „svemoćnoj tehnici“ i postati s vremenom njezini robovi ili ćemo na temelju zdrave tradicije i zdrave „memorije“ i hrvatske tradicije tražiti ona rješenja s kojima će Hrvati i hrvatski građani biti zadovoljni u budućnosti? Svjetski dan bolesnika želi nam poručiti da je upravo bolest, posebno teška bolest, zorni pokazatelj koliko je u životu čovjeka važno ono duhovno. Zašto su upravo časne sestre kao medicinske sestre cijenjene među bolesnicima, i u komunizmu i danas? U ovoj redovničkoj kući sestara milosrdnica ima onih sestara koje su poslije 2. svjetskog rata radile u bolnicama u Srbiji i u drugim dijelovima tadašnje Jugoslavije. Osobno sam čuo mnogobrojne lijepe priče tih redovnica o tome kako su ih ljudi drugih vjera i nacionalnosti cijenili i poštovali. Zašto? Je li to isključivo zbog kompetentnosti i profesionalnosti? Bilo je i drugih medicinskih sestara koje su sigurno bile i kompetentne i profesionalno obavljale svoj posao. Razlog je poštovanja što su ljudi u časnim sestrama bolničarkama vidjeli ono duhovno za čime su težili! Sestre i braćo, dragi zdravstveni djelatnici, Hrvatska još posjeduje velik „duhovni kapital“ koji nam može pomoći izaći iz teške situacije u kojoj živimo. Čovjek, svaki čovjek, bez obzira na vjersko ili svjetonazorsko uvjerenje, mora biti na prvome mjestu, i u Crkvi i u hrvatskome društvu. Ako u budućnosti bude tako, onda će i bolesnici moći računati na svekoliku pomoć koju kao ljudi zaslužuju. LITERATURA Kod autora

Prevencija i rano otkrivanje karcinoma dojke u Primorsko-goranskoj županiji Prevention and early detection of breast cancer of Primorsko-goranska County Zidarić Mihaela Sudovec, Zelinska 14, 48268 Gornja Rijeka, Hrvatska Sudovec, Zelinska 14, 48268 Gornja Rijeka, Croatia

Received April 3rd 2012

Accepted April 10th 2012

Sažetak: Cilj/svrha: Opći je cilj istraživanja utvrditi uspješnost programa utemeljenog na probiru stanovništva, naziva „Mamma“, koji se provodio radi prevencije i ranog otkrivanja karcinoma dojke, i to u Primorsko-goranskoj županiji u Republici Hrvatskoj od 1.1. – 31.12. 2009. godine. Poseban je cilj nalaženje razloga za neodazivanje na pregled u odnosu na demografske čimbenike, i rezultati dobivene na temelju odgovora na anketni upitnik prilagođen posebnostima populacije. Metoda: Istraživani su podaci vezani uz poziv koji poslan prema probiru za mamografiju iz prvoga kruga programa „Mamma“. Osnovni čimbenik za uvrštenje ispitanika u istraživanje bila je starosna dob (između 50 i 69 godina). Pretražena je baza Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo unutarnjih poslova i baza podataka umrlih. U istraživanje je uključeno 18 986 ispitanika rođenih između 1940. i 1958 godine. Anketni upitnik poslužio je za istraživanje demografskih čimbenika [dobna struktura ispitanica, odaziv na preglede prema godini rođenja, odaziv prema mjestu pregleda ispitanica], i razloga nedolaska na mamografiju(promjena termina; obavljen pregled prije početka programa -unutar 12 mjeseci; maligna bolest organizma u obradi; ne želi se pojaviti na pregledu; umrli; netočne adrese; ne živi u Republici Hrvatskoj; drugi razlozi - subjektivni čimbenici]. Rezultati: Od 18 986 pozvanih ispitanica, na mamografski pregled odazvalo ih se 8325 [43,85%]. Nije se odazvala 10661 [56,15%]. Ovomu je potrebno pribrojiti i ispitanice koje su obavile mamografiju unutar godinu dana neovisno ou programu, te je krajnji postotak probira 58%. U odnosu na starosnu dob, najveći odaziv zabilježen je kod ispitanica rođenih 1955. godine (1502 pozvanih, pozitivan odaziv 799-53,20%]. Prema rezultatima iz upitnika, veći postotak odaziva bio je u mlađim dobnim skupinama, a uzrokovan je većim stupnjem zdravstvene prosvijećenosti i povećano brigom za zdravlje. Najmanji postotak odaziva zabilježen je u ispitanica rođenih 1945. godine [434 pozvane, odazvala se 91 ispitanica - 20,97%]. Zaključak: Znanstveno verificiranje čimbenika nedolaska na mamografiju kao na metodu prevencije i ranog otkrivanja maligne bolesti dojke na razini demografske strukture populacije ruralne sredine korisni su za poboljšanje provedbe novih prevencijskih postupaka i istraživanja, kao i na smanjenje i uklanjanje negativnih čimbenika radi smanjenja postotka nedolaska na preventivne dijagnostičko-terapeutske metode/postupke. Ključne riječi: karcinom dojke • probir • rano otkrivanje • Hrvatska Kratki naslov: Prevencija i rano otkrivanje karcinoma dojke

Abstract: Aim / Purpose: The overall objective of the presenting research is to determine the success of the program based on population screening, called “Mamma”, conducted for the purpose of prevention and early detection of breast cancer and in Primorsko-goranskaCounty in the Republic of Croatia from January 1st to December 31st 2009. The specific objective is to find the reasons for non-responded participants to the review in relation to demographic factors, and the obtained results on the basis of a questionnaire originally designed that is tailored to specifics of the population. Method: We studied the data from calls that are sent for screening by mammography in the first round of “Mamma.” The main factor for the inclusion of subjects in the study was age between 50 and 69 years. We searched databases, including: Croatian Institute for Health Insurance, Ministry of Interior and the database of death records. The study included 18 986 subjects born between 1940 and 1958. The original questionnaire was used to explore the demographic factors [age structure of respondents, response to inspections, for each harvest, the response to the site review of women], and the reason for the absence of mammography (change of terms; performed the examination before the start of the program, within 12 months; malignant disease of the organism in the process, does not want to appear on the review; died, incorrect addresses, not living in the Republic of Croatia; other reasons - subjective factors]. Results: Of the 18 986 invited participants, to the mammogram responded 8325 participants [43.85%], and the number of non-responded participants was 10 661 [56.15%]. It was necessary to add to the respondents those who had a mammogram within a year regardless of the program, and the final percentage of 58% screening was obtained. In relation to age, the highest turnout was recorded in subjects born in 1955 (from 1502 invited a positive response from 799; to 53.20%]. According to the results of the questionnaire, a higher percentage of positive response was in younger age groups, and is caused by a greater degree of medical enlightenment and increased concern for health. The lowest percentage of positive response was noted in subjects born 1945 (434 invited, a positive response in 91 patient - 20, 97%]. Conclusion: Identification of rural-urban differences in mammography use and their causes at the population level can be useful in designing and implementing interventions targeting reduction of inequalities and modifiable risk factors. Keywords: breast cancer • screening • early detection • Croatia Running head: Prevention and early detection of breast cancer

ORIGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 11–15

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Zidarić Mihaela, bacc. med. techn. Zelinska 14, Sudovec, 48268 Gornja Rijeka, Croatia Mob: +385-91-544 2738 E-mail: Mihaela Zidarić [mzidaric88@gmail.com]

Uvod Populacija koja živi u ruralnim područjima ima otežan pristup sustavu zdravstvene zaštite, posljedično i dijagnostičko-terapeutskim metodama kao što je mamografija. Zato je i rano otkrivanje malignih bolesti otežano [1, 2]. Blair i suradnici utvrdili su kako se ispitanicima u ruralnim i urbanim područjima maligna bolest dojke dijagnosticira u sličnim stadijima bolesti, ali istodobno je verificirano kako ispitanici u ruralnim područjima imaju znatno niži stupanj znanja o dijagnosticiranju, prevenciji i liječenju malignih bolesti dojke [3]. Polašek i suradnicu utvrdili su da je nedostatak nacionalnog programa probira malignih bolesti dojke najvažniji prediktor za nezadovoljavajući pristup dijagnostičko-terapeutskim metodama/postupcima stanovništva koje živi u ruralnim područjima Republike Hrvatske. Rizični čimbenici za nastanak maligne bolesti dojke povezani su s reproduktivnim stadijem života, i to su: menstruacija, nerotkinje ili kasna životna dob prilikom prve trudnoće, menopauza u kasnoj životnoj dobi, endogeni i egzogeni hormonalni čimbenici (uporaba oralnih kontraceptiva i zamjenske hormonalne terapije u menopauzi) [5, 6]. Ostali su čimbenici rizika koji su povezani s hormonalnim statusom pretilost i prehrana koja sadržava unos proizvoda visokih vrijednosti kalorijskih vrijednosti, smanjen unos voća i povrća te nedostatak tjelesne aktivnosti, izloženost zračenju tijekom razvoja dojki i epitelne proliferativne promjene kao što su atipične duktalne i lobularne hiperplazije [6, 7, 8]. U Republici Hrvatskoj karcinom dojke je najčešća maligna bolest žena s incidencijom od 27% u svih novozabilježenih slučajeva malignih bolesti. Treba istaknuti da stopa incidencije neprestano raste te je u 2007. godini bila 17% veće nego u 2006. godini [9]. Stopa incidencije u 2007. godini, i to po županijama i standardiziranom uzorku populacije od 100.000 ispitanika, znatno razlikovala. Tako je u Šibensko-kninskoj županiji iznosila 273.1, a u gradu Zagrebu 437.7, ali prevalencija faktora rizika nije znanstveno verificirana. Državne institucije Republike Hrvatske počele su program probira maligne bolesti dojke 2006. godine, i otada se program provodi u 21 županiji, uključujući i Grad Zagreb [10]. Programi probira stanovništva radi otkrivanja i prevencije maligne bolesti dojke provode se uporabom mamografije kao metode/postupka izbora kod svih žena u populaciji

izabranoj za istraživanje, i to u propisanim vremenskim razdobljima. Provođenje programa probira moguće je uporabom određene tehnološke opreme i zdravstvenih djelatnika koji su osposobljeni za dvostruku-slijepu interpretaciju nalaza mamografije [11]. Do danas su objavljeni rezultati istraživanja o čimbenicima rizika za razvoj maligne bolesti dojke, razlikama između urbanih i ruralnih područja u reproduktivnim, antropometrijskim, obiteljskim i osobnim podacima kod žena u dobi od 50-69 godina starosti iz 13 ruralnih županija i Grada Zagreba, koje su sudjelovale u prvom krugu programa probira radi prevencije i ranog otkrivanja maligne bolesti dojke u Republici Hrvatskoj [12]. U navedenoj studiji nisu navedeni rezultati programa probira iz Primorsko-goranske županije. U Primorsko-goranskoj županiji 2004. godine počeo se provoditi pilot-projekt ranog otkrivanja raka dojke, koji je uključivao populaciju od 2500 žena. Pilot je osmišljen i proveden prema European Guidelines for Assuring Quality in Screening Programmes. Od listopada 2005. godine Program se počeo provoditi na razini županije te je uključio 10000 žena. Probir mamografijom popraćen je i anketnim upitnikom koji ispunjava svaka ispitanica. Napokon, 2006. godine Program ranog otkrivanja raka dojke razvija se u Nacionalni program i u njega je u Primorsko-goranskoj županiji uključeno 40 000 žena u dobi od 50-69 godina. U odabrana mjesta mamografskih pregleda uvršteni su Klinički bolnički centar [KBC] Rijeka, sve ispostave županijskog Doma zdravlja te privatne ordinacije koje ispunjavaju tehnološke uvjete za izvršenje Programa. Svrha je ovoga rada istraživanje rezultata probira, temeljenog na mamografiji, u Primorsko-goranskoj županiji u Republici Hrvatskoj.

Ispitanici i metode Provođenje programa probira uporabom mamografije, naziva „Mamma“, u Republici Hrvatskoj počelo je 2006. godine, a ciljana populacija bile su ženske ispitanice od 50 do 69 godina. Koordinator provođenja programa bio je Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. U izvođenje programa bilo je uključeno deset zdravstvenih ustanova koje su ispunjavale postavljene uvjete prema European Guidelines for Assuring Quality in Screening Programmes. Glavni provoditelj programa bilo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Provoditelji programa obavljali su dvostruko-slijepo očitavanje nala-

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 11–15

za. U slučajevima normalnih rezultata provedene pretrage ispitanice pozvane na idući pregled u roku od dvije godine. Ako je rezultat pretrage upućivao na postojanje maligne bolesti, o rezultatu su odmah obaviještene mjerodavne zdravstvene ustanove [10]. Radi definiranja Primorskogoranske županije poslužila je definicija Organizacije za ekonomsku suradnju i ruralni razvoj iz Strategije ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008.-2013. Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja [13]. Županija se može definirati kao ruralna ako je gustoća naseljenosti 150 ljudi ili manje po četvornom kilometru, s više od 50% ruralnog stanovništva [10]. Prema navedenoj definiciji, Primorskogoranska županija je ruralna. U istraživanje je uključeno 18 986 ispitanica. Podaci su skupljani iz baza podataka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Ministarstva unutarnjih poslova i baze podataka umrlih. Iz navedenih baza podataka dobiveni su podaci o odzivu na pregled koje je koordinirao Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Rijeka od 1.1-31.12. 2009. godine. Podaci su statistički obrađeni da bismo doznali kakav je bio odaziv na mamografski pregled prema starosnoj dobi žena, u odnosu na cjelokupnu populaciju, prema mjestu vršenja mamografskog pregleda i razlozima nedolaska. Za prikaz i obradu podataka korišteni su grafički i tabelarni prikazi uporabom apsolutnih i relativnih brojeva.

24%

31%

50–54 55–59 60–64 65–69

25% 20%

SLIKA 1. Zastupljenost pojedinih dobnih skupina žena (50-69) u Primorsko-goranskoj županiji. Temeljem rezultata popisa stanovništva iz 2001. godine za Primorsko-goransku županiju, najmanje je žena 55-59 godina, i to 8 216 (20%) žena. Najviše je žena 50-54 godine, i to 12 336 (31%) žena.

Posebna obilježja ispitanica prema odazivu na pregled Prema podacima u bazi podataka Programa «Mamma», odaziv na preglede prema pojedinim godinama rođenja žena opisan je u tablici [tablica 2].

TABLICA 2. Odaziv na preglede prema pojedinim godištima (1940.-1958.)

Rezultati

Godište

Prikaz rezultata sadržava opće karakteristike ispitanica te specifične varijable u skladu s postavljenim ciljevima istraživanja.

1940. 1941.

Opća obilježja Ispitanice su žene Primorsko-goranske županije od 50 do 69 godina. U Primorsko-goranskoj županiji, prema popisu od 31.3.2001. godine, 158 290 je žena, a od žena starosne dobi od 50 do 69 godina njih je 40 191. Opće karakteristike ispitanica prikazane su u tablici [tablica 1] te na slici [slika 1].

TABLICA 1. Žene dobi od 50 do 69 godina. Popis stanovništva 31.3.2001. godina. (Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001., pristupano 15.6.2010.). Primorsko- Broj goranska stanovnika županija

Raspodjela ispitanica prema starosnoj dobi

Broj pozvanih žena

Broj žena koje su se odazvale na pregled

Broj žena koje se nisu odazvale na pregled

1328

492 (37,04%)

836 (62,95%)

1190

479 (40,25%)

711 (59,74%)

1942.

1005

446 (44,38%)

559 (55,62%)

1943.

171

59 (34,50%)

112 (65,50%)

1944.

231

80 (34,63%)

151 (65,37%)

1945.

434

91 (20,97%)

343 (79,03%)

1946.

288

109 (37,85%)

179 (62,15%)

1947.

286

104 (36,36%)

182 (63,64%)

1948.

272

116 (42,65%)

156 (57,35%)

1949.

320

115 (35,94%)

205 (64,06%)

1950.

629

233 (37,04%)

396 (62,96%)

1951.

454

156 (34,36%)

298 (65,64%)

1952.

538

176 (32,71%)

362 (67,29%)

1953.

1704

829 (48,65%)

875 (51,35%)

1954.

1487

681 (45,80%)

806 (54,20%)

1955.

1502

799 (5320%)

703 (46,80%)

Ukupno

158 290

50–54

55–59

60–64

65–69

1956.

1765

819 (46,40%)

946 (53,60%)

Žene

40 191

12 336

8 216

10 013

9 626

1957.

2648

1206 (45,54%)

1442 (54,46%

1958.

2734

1235 (45,17%)

1499 (54,83%)

(Izvor: Baza podataka Programa «Mamma», Nastavni Zavod za javno zdravstvo PGŽ, 2009.).

Raspon odaziva: najmanji, 20,97%, ispitanica rođenih 1945. godine; najveći, 53,20%, kod žena rođenih 1955. godine.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 11–15

Odaziv ispitanica prema mjestu pregleda

TABLICA 3. Prikaz razloga nedolaska na mamografski pregled na

U provođenju Programa «Mamma» u Primorsko-goranskoj županiji predviđeno je deset mamografskih radilišta. Prikaz odaziva prema mjestu pregleda ispitanica na slici [slika 2].

području Primorsko-goranske županije tijekom 2009. godine

5000

Razlozi nedolaska

Apsolutni brojevi

Promjena termina + nedolazak

338

12,58

Obavile pregled prije manje od 12 mjeseci

1327

49,39

4500

broj pozvanih

Karcinom u obradi

136

5,06

4000

broj odazvanih

Ne želi se pojaviti na pregledu

127

4,73

3500

broj neodazvanih

Umrle

2,83

2500

Netočne adrese

645

2000

Privremeno ne živi u Hrvatskoj

Drugi razlozi

0,41

2687

100

3000

1500 1000 500 Isp os ta va Cr Do ikv m en zd ica ra vlj aR ije Isp ka Isp os ta os va ta va Kr k M ali Isp Lo os šin ta I j va Isp spo Op sta os at va ta ija va Isp KB Isp Po os C os ta Ri l i k je va ta lin va Po ika ka Po lik De lik lin nt lin ika al ika dr M .D ed ub ico ra vk Isp aK os ali ta ni va ć De ln ice

SLIKA 2. Odaziv ispitanica prema mjestu pregleda. Dobivenim rezultatima utvrđeno je da je najveći odaziv bio u Specijalističkoj ordinaciji Vidica Svetličić Antić (Delnice), gdje se od 1512 pozvanih žena na pregled odazvala 801 (52,98%). Najmanji odaziv zabilježen je u Poliklinici Dubravka Kalinić (grad Rijeka), gdje su se od 1188 pozvanih žena na pregled odazvale njih 453 (38,13%). *Napomena: U 2009. g. žene s područja Raba i Lopara pozivale su se u Dom zdravlja Rijeka jer mamograf u Domu zdravlja Rab nije bio ispravan.

Razlozi nedolaska/neodaziva ispitanica U provođenju Programa «Mamma» razlozi za nedolazak/ neodaziv na mamografski pregled bili su: promjena termina, obavile pregled prije manje od 12 mjeseci, karcinom u obradi, ne želi se pojaviti na pregledu, umrle, netočne adrese, privremeno ne živi u Hrvatskoj i drugo. Prikaz razloga nedolaska na mamografski pregled na području Primorsko-goranske županije tijekom 2009. godine u tablici je [tablica 3]. Prema podacima iz baze podataka Programa »Mamma« sljedeći su razlozi bili uzrok nedolaska na mamografski pregled: od 18 986 pozvanih žena 338 žena nije došlo zbog promjene termina, 1327 žena obavilo je pregled prije manje od 12 mjeseci, što je ujedno glavni razlog nedolaska (49,39%, dakle, gotovo svaka druga žena), što treba istaknuti pozitivnim i s gledišta obavljanja dijagnostičke mamografije s obzirom na dob žena i s obzirom na sukladnost postupanja s algoritmom provođenja Programa, a to je javljanje žena u slučaju obavljenog pregleda u zadanom vremenu. Nadalje, 136 žena ima karcinom u obradi, 127 žena ne želi se pojaviti na pregledu, umrlo je 76 žena, netočne adrese ima 645 žena, u Hrvatskoj privremeno ne živi 27 žena i drugi razlozi - 11 žena. Prema dobivenim rezultatima s obzirom

Ukupno

(Izvor: Baza podataka Programa »Mamma«, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, 2009.).

na velik broj žena koje se nisu odazvale, 10 661, unatoč pozivu nije se javilo 2687 žena, te mogu utvrditi da žene ne vode dovoljno brigu o vlastitom zdravlju.

Rasprava U Republici Hrvatskoj, kao i u mnogobrojnim drugim zemljama razvijenoga svijeta, znatan zdravstveni problem predstavlja kasno otkrivanje karcinoma dojke. Istodobno, rak dojke jedan je od malobrojnih tumora za koji postoji valjan dokaz da se pomno razrađenim planom primarne prevencije može znatno smanjiti mortalitet. Primarnom prevencijom smatra se redovito provođenje preventivnih pregleda mamografijom, posebice u žena u rizičnim skupinama, i na edukaciju žena o metodama samostalnog pregledavanja. Uzroci pojave karcinoma dojke nisu poznati. Etiološki su uzroci nasljedni čimbenici i egzogeni čimbenici. Povećani rizik nastanka karcinoma dojke povezan je s nezdravim stilom života, s nedovoljnim kretanjem i nezdravom prehranom koji dovode do pretilosti, s pušenjem i pretjeranom konzumacijom alkohola. Zbog visoke stope mortaliteta (oko 900 žena godišnje) u Republici Hrvatskoj je 2004. godine pokrenut Nacionalni program za rano otkrivanje karcinoma dojke, čime se nastoji smanjiti stopa smrtnosti za 20 do 25%. Potkraj 2006. godine počelo je provođenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja karcinoma dojke u Republici Hrvatskoj. To je prvi nacionalni program ranog otkrivanja malignih bolesti u Hrvatskoj. Nositelj programa naziva „Mamma“ Ministarstvo je zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Za provođenje Programa imenovani su koordinatori u zavodima za javno zdravstvo. Koordinatori održavaju mjesečne sastanke u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, na kojima evaluiraju postignute rezultate i izvještavaju o problemima. Kao test za probir koristi se metoda mamografije, znanstveno preporučljiva metoda za rano otkrivanje karcinoma dojke, i to svake druge godine za žene od 50 do 69 godina. U program su uključene žene rođene između 1940. i 1958. godine radi ranog otkrivanja karcinoma dojke. Rezultati su dobiveni istraživanjem 18 986 pozvanih žena na pregled uporabom

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 11–15

mamografije. Ukupnom broju žena koje su se odazvale na mamografiju treba pribrojiti i žene koje su to učinile unutar godinu dana: odaziv je bio 58%. Najveći odaziv zabilježen je u žena rođenih 1955. godine [1502 pozvanih žena - odazvalo ih se 799 (53,20%)]. Znatno bolji odaziv bio je u mlađim dobnim skupinama, i to zbog zdravstvene prosvijećenosti i povećane odgovornosti za vlastito zdravlje. Najmanji odaziv zabilježen je u žena rođenih 1945. godine, od 434 pozvane žene odazvala se 91 (20,97%). Rezultati istraživanja upućuju da su razlozi slabog odaziva višestruki. Primjerice, zimska uvjeti tijekom više mjeseci, prometni uvjeti, udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za vršenje mamografije, slabija zdravstvena prosvijećenost starijih dobnih skupina. Jedan od važnijih razloga slabog odaziva bio je i visok postotak vraćenih poštanskih pisama s naznakom netočna (kriva adresa). Udio je ovog čimbenika kao razloga nedolaska na pregled 24%. Razlog visokog postotka koji se odnosi na mjesto stanovanja treba objasniti činjenicom da postoji znatan udio stanovništva koji je prijavljen, ali ne živi na području Primorsko-goranske županije.

Zaključak Karcinom dojke najčešći je maligni tumor u žena, i to u Europi, SAD-u, Republici Hrvatskoj i u Primorsko-goranskoj županiji. Primorsko-goranska županija na trećem je mjestu po incidenciji (stopa od 121.3/100 000 novooboljelih za 2007.) karcinoma dojke, i na prvom mjestu po smrtnosti od karcinoma dojke u Republici Hrvatskoj. Prema dobivenim rezultatima, postotak žena koje su se odazvale na mamografski pregled iznosio je 58%. Nasuprot našim rezultatima, rezultati programa probira za karcinom dojke proveden u Norveškoj utvrđuju pozitivan dolazak na pregled kod 79% žena, čemu je razlog više privatnih zdravstvenih ustanova [14, 15, 16]. Nizak postotak odaziva na preventivni pregled zabrinjava. U programima probira jednom metodom pretrage (u tekstu - mamografija), potreban je minimalan odaziv ispitanika od 70%. Radi poboljšanja postotka odaziva na preventivne preglede potrebno je u zdravstvenom sustavu intenzivirati aktivnosti Programa, posebice medijske kampanje, suradnju s izabranim liječnicima obiteljske medicine i civilnim udrugama. Nadalje, potrebno je poboljšanje zdravstvenog prosvjećivanja žena radi unapređenja i zaštite njihova zdravlja [17, 18, 19, 20]. Nedostatak je provedene studije anketni upitnik prema kojem se ne mogu dobiti znanstveno verificirani podaci o vrstama hormonske nadomjesne terapije. Nadalje, nedostatni su podaci o socioekonomskom statusu ispitanika, stupnju obrazovanja, visini prihoda, vrsti zanimanja te o etničkoj i religioznoj pripadnosti. Buduće studije trebale bi istraživati razlike između rezultata programa probira, u svrhe otkrivanja karcinoma dojke, između urbanih i ruralnih područja. Buduća istraživanja u razmatranje uspješnosti provođenja programa probira radi ranog otkrivanja karcinoma dojke moraju uvrstiti čimbenike kao što su stavovi ženske populacije prema metodi probira i posebnosti u obrascima odnosa prema nužnosti pregleda.

Literatura [1] Doescher MP, Jackson JE. Trends in cervical and breast cancer screening practices among women in rural and urban areas of the United States (final report). University of Washington. School of Medicine. Final Report, August 2008. [2] Hahn KM, Bondy ML, Selvan M, Lund MJ, Liff JM, Flagg EW, et al. Factors associated with advanced disease stage at diagnosis in a population-based study of patients with newly diagnosed breast cancer. Am J Epidemiol. 2007;166:1035–44. doi: 10.1093/aje/kwm177. [3] Blair SL, Sadler GR, Bristol R, Summers C, Tahar Z, Saltzstein SL. Early cancer detection among rural and urban Californians. BMC Public Health. 2006;6:194. doi: 10.1186/1471-2458-6-194. [4] Polasek O, Kolcic I, Voncina L, Strnad M, Vuletic S, Kern J. Breast, colon, and prostate screening in the adult population of Croatia: does rural origin matter? Rural Remote Health. 2007;7:749. [5] Rosner B, Colditz GA, Willett WC. Reproductive risk factors in a prospective study of breast cancer: the Nurses’ Health Study. Am J Epidemiol. 1994;139:819. [6] Kelsey JL, Gammon MD, John EM. Reproductive factors and breast cancer. Epidemiol Rev. 1993;15:36–47. [7] Autier P, Boffetta P, Boniol M, Boyle P, Ferlay J. Attributable causes of cancer in France in the year 2000. Lyon (France): International Agency for Research on Cancer. IARC press; 2007. [8] Preston DL, Mattsson A, Holmberg E, Shore R, Hildreth NG, Boice JD., Jr Radiation effects on breast cancer risk: a pooled analysis of eight cohorts. Radiat Res. 2002;158:220–35. doi: 10.1667/0033-7587(2002)158[0220:REOBCR]2.0.CO;2. [9] Cancer incidence in Croatia, Croatian National Cancer Registry. Bulletins No 1-32. Zagreb: Croatian National Institute of Public Health; 2009. [10] Croatian Breast Cancer Screening Program. “Mamma.” Ministry of Health and Social Welfare, Republic of Croatia. [11] Stewart BW, Kleihues P. International Agency for Research on Cancer. World cancer report. Lyon (France): IARC press; 2003. [12] Stamenić V, Strnad M. Urban-rural differences in a population-based breast cancer screening program in Croatia. Croat Med J. 2011; 52(1): 76–86. [13] Strategy of Rural Development 2008-2013 [in Croatian]. Ministry of Agriculture, Fisheries and Rural Development. [14] von Euler-Chelpin M, Olsen AH, Njor S, Vejborg I, Schwartz W, Lynge E. Women’s patterns of participation in mammography screening in Denmark. Eur J Epidemiol. 2006;21:203–9. doi: 10.1007/s10654-0060002-1. [15] McCann J, Stockton D, Godward S. Impact of false-positive mammography on subsequent screening attendance and risk of cancer. Breast Cancer Res. 2002;4:R11. doi: 10.1186/bcr455. [16] Jorgensen KJ, Zahl PH, Gotzsche PC. Overdiagnosis in organised mammography screening in Denmark. A comparative study. BMC Womens Health. 2009;9:36. [17] O’Malley MS, Earp JA, Hawley ST, Schell MJ, Mathews HF, Mitchell J. The association of race/ethnicity, socioeconomic status, and physician recommendation for mammography: who gets the message about breast cancer screening? Am J Public Health. 2001;91:49–54. [18] Flynn BS, Gavin P, Worden JK, Ashikaga T, Gautam S, Carpenter J. Community education programs to promote mammography participation in rural New York State. Prev Med. 1997;26:102–8. doi: 10.1006/ pmed.1997.0110. [19] Carr WP, Maldonado G, Leonard PR, Halberg JU, Church TR, Mandel JH, et al. Mammogram utilization among farm women. J Rural Health. 1996;12:278–90. doi: 10.1111/j.1748-0361.1996.tb00817.x. [20] Bare ML, Montes J, Florensa R, Sentis M, Donoso L. Factors related to non-participation in a population-based breast cancer screening programme. Eur J Cancer Prev. 2003;12:487–94. doi: 10.1097/00008469200312000-00007.

ORIGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 16–23

Važnost medicinske sestre edukatora u promicanju dojenja Importance of the nurse educator in breastfeeding promotion Pačar Ines Klinički bolnički centar Osijek, Klinika za pedijatriju, J. Huttlera, 31000 Osijek, Hrvatska University Hospital Centre Osijek, Clinic for Pediatrics, J. Huttlera 4, 31000 Osijek, Croatia

Received January 27th 2012

Accepted February 28st 2012

Sažetak: Medicinska sestra ima važnu ulogu u promicanju važnosti dojenja, individualnom edukacijom majke i radom u skupini, stoga mora imati i stanovite kompetencije, poznavati fiziologiju laktacije te moguće komplikacije pri dojenju. Stalnu edukaciju zdravstvenih radnika podupiru UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja stručno osposobljava osobe u tzv. International Board Certified Lactation Consultants (IBCLC) - savjetnice za dojenje, koje polaganjem međunarodnog ispita dokazuju da imaju znanja i vještine potrebne za pomoć majkama. Savjetnice djeluju u rodilištima, u neonatološkim odjelima, u jedinicama za intenzivno liječenje novorođenčadi i djece, laktacijskim i pedijatrijskim ordinacijama te u antenatalnoj skrbi za majke. Cilj je rada utvrditi način na koji se rodilje informiraju o dojenju u antenatalnom razdoblju, uputiti da je medicinska sestra ključna osoba u promicanju dojenja te utvrditi učinkovitost dojenja i motiviranost rodilja u rodilištu Kliničkog bolničkog centra [KBC] Osijek. Ispitivanje je provedeno u rodilištu KBC-a Osijek u 2010. g. te u siječnju, veljači, ožujku i travnju 2011. na 100 ispitanica putem anketnog listića. Prosječna dob ispitanica bila je 28.76 ± 6.42 godina (aritmetička sredina ± standardna devijacija). Najmlađa anketirana rodilja imala je 17 godina, a najstarija 48. Među ispitanicama veći je broj prvorodilja (54%). Većina ispitanica živi u vlastitoj kući/stanu, a u tročlanoj obitelji 37%. Ispitanice su u većini slučajeva bile nepušačice (72%), alkohol su konzumirale samo u posebnim prigodama, a samo četiri ispitanice bolovale su od kroničnih bolesti. Rezultati pokazuju da su rodilje o svrsishodnosti dojenja dobile malo informacija od zdravstvenih djelatnika. Samo 25 rodilja od ukupnih 100 pohađalo je tečaj pripreme za porođaj. Veliku motivaciju i želju da budu bolje informirane u antenatalnom razdoblju izrazile su majke koje su rodile carskim rezom (52%). Hi-kvadrat testom utvrđena je statistički znatna razlika (p= 0,025) u uspostavljanju dojenja tijekom boravka u rodilištu između rodilja koje su rodile vaginalnim putem (96%) i onih koje su rodile carskim rezom (82%). Tijek oporavka rodilja, komplikacije u djeteta i majke, prerani porođaj, bol i drugi čimbenici igraju važnu ulogu u laktaciji i dojenju. Samo je jedna rodilja izjavila da nakon odlaska iz rodilišta ne želi nastaviti dojiti svoje dijete. Pojam rooming-ina poznaje 64% rodilja, 80% zna da je osječko rodilište bolnica-prijatelj djece, a 94% rodilja izjavljuje da je zadovoljno organizacijom i mogućnošću da dijete boravi uz njih 24 sata. U promicanju dojenja i boljoj informiranosti majki o dojenju ključnu ulogu ima medicinska sestra. Istraživanjem na Odjelu za zdravu novorođenčad KBC-a Osijek dobili smo podatke koji upućuju na dobru organizaciju i rad medicinskih sestara u rodilištu. Nedovoljna informiranost rodilja tijekom antenatalnog perioda, osobito kad je riječ o rizičnim trudnoćama, prijevremenim porođajima, komplikacijama pri porođaju ili majkama koje su rodile carskim rezom, ključni su problemi za laktaciju i dojenje bez obzira na majčinsku motiviranost. Sve rodilje imaju pravo biti pripremljene i znati riješiti teškoće u dojenju da bi nakon odlaska s odjela mogle nastaviti dojiti svoje dijete. Ključne riječi: dojenje • promocija • novorođenče Kratki naslov: Medicinska sestra edukator u promociji dojenja

Abstract: Breastfeeding is a part of a complex bond between mother and a child. Efficiency of breastfeeding is influenced by many factors. A nurse has an important role in breastfeeding promotion through an individual training and group work. Certain competence is mandatory for a nurse and it includes knowledge of physiology of lactation and possible complications that may occur during breastfeeding. Continued education of health professionals supported by UNICEF and the World Health Organization (WHO), that provide certification of professionals such as International Board Certified Lactation Consultants (IBCLC), breastfeeding consultants, includes an international exam that proves skills and knowledge required to ensure help to mothers. Counsellors work in hospitals, in neonatal units, units for intensive treatment of infants and children, paediatricians and lactation, and mothers in antenatal care. The aim of this research was to determine level of knowledge about breastfeeding in the antenatal period, draw attention to the fact that nurse is a key figure in breastfeeding promotion and to determine the effectiveness of breastfeeding and motivation in mothers on the Maternity Ward of University Hospital Osijek. The study was conducted at the Maternity Ward of University Hospital Osijek during 2010 and in January, February, March and April 2011 on 100 patients, through a questionnaire. Average age of an examinee was 28.76 ± 6.42 (arithmetic mean ± standard deviation). The youngest examinee was 17 years old, while the eldest one was 48. The most of the examinees were primigravidae (54%). Most of them were living in their own apartment/house, only 37% in a family of three members. Examinees were in majority non-smokers (72%), were consuming alcohol in special occasions only and only four examinees have been suffering of a chronic illness.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 16–23

The results presented that knowledge about breastfeeding gained from health professionals is not satisfactory. Out of 100, only 25 women attended classes about delivery. Mothers who gave birth by caesarean section particularly expressed high motivation along with a desire for better education in the antenatal period (52%). A certain statistic difference has been detected after Hi-quadrate test (p= 0,025) in breastfeeding between parturient women who gave birth in vaginal delivery (96%) and those who have had a Caesarean section (82%), which means that the recovery period, complications for both mother and a child, previous deliveries, pain and other factors have significant importance on lactation and breastfeeding. Only one parturient woman stated that she no longer wished to breastfeed her baby upon leaving the hospital. 64% of parturient women were introduced to breastfeeding, 80% of them were familiar with the fact that Maternity in Osijek is a baby-friendly hospital while 94% of women stated they were satisfied with organization and possibility to have their child with them for whole 24 hours. A nurse has a key role in breastfeeding promotion and better information on breastfeeding for a mother. Research on Department for Healthy Newborns in University Hospital in Osijek presented data that refer to a quality organization and work of nurses in maternity. Insufficient information for parturient women during antenatal period, particularly when we deal with pregnancies in risk, pre-deliveries, delivery complications or with mothers who gave birth via Caesarean section may be a key problem for lactation and breastfeeding regardless their motivation. All parturient women have a right to be prepared and introduced to lactation difficulties that may occur so that finally, upon leaving hospital, they would be able to continue breastfeeding their child. Keywords: breastfeeding • promotion • infants Running head: The nurse educator in breastfeeding promotion

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Pačar Ines, bacc. med. techn. University Hospital Centre Osijek, Clinic for Pediatrics, J. Huttlera 4, 31000 Osijek, Croatia Tel: +385-31-512 302 Fax: +385-31-512 234 Mob: +385-91-79 51 454 E-mail: inkap@net.hr

Uvod Svjetska zdravstvena organizacija – World Health Organization (WHO) i United Nations Children’s Fund (UNICEF) prije dva desetljeća ocijenili su da se svijet kreće prema velikom, nekontroliranom eksperimentu, u kojem je sve manje djece na prirodnoj prehrani. Ubrzo se počelo upozoravati da to ostavlja posljedice na zdravlje djece i majki. Pretpostavljalo se da je osamdesetih godina 20. stoljeća oko 1,5 milijuna dojenčadi na svijetu umrlo od izravnih ili neizravnih posljedica umjetne prehrane i prestanka dojenja. Upravo su zato međunarodne organizacije pokrenule program promicanja dojenja pod nazivom “10 koraka do uspješnog dojenja”, a rodilišta koja ispunjavaju te kriterije nakon ocjenjivanja dobivaju prestižan naziv Rodilišta - prijatelji djece. Ključni datumi u povijesti dojenja: 1979

Joint WHO/UNICEF Meeting on Infant and Young Child Feeding, Geneva

1981

Adoption of the International Code of Marketing of Breast-Milk Substitutes

1989

Protecting, promoting and supporting breastfeeding, The special role of maternity services. Joint WHO/UNICEF Statement – Convention on the Rights of the Child

1990

Innocenti Declaration – World Summit for Children

1991

Launching of Baby - friendly Hospital Initiative

2000 WHO Expert Consultation on HIV and Infant Feeding

2001 WHO Consultation on the optimal duration of exclusive breastfeeding 2002 Endorsement of the Global Strategy for Infant and Young Child Feeding by the WHA 2005 Innocenti Declaration 2005 2007 Revision of BFHI documents

Program UNICEF-a: „ 10 koraka do uspješnog dojenja“ 30. srpnja 1990. godine predstavnici 30 zemalja sastali su se u Firenci s ciljem promicanja, potpore i zaštite dojenja, te je nastala deklaracija nazvana Inoccenti Declaration. Četrdeset i četvrta zdravstvena skupina Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pozdravila je deklaraciju kao „osnovu međunarodne politike i djelovanja“ i postavila glavnog koordinatora u praćenju ostvarivanja tih ciljeva [1]. Tim putem potvrđeno je pravo djeteta na najviši standard zdravstvene skrbi i vlade država pozvane su da postave nacionalne koordinatore dojenja. Imale su zadatak osigurati usluge u bolnicama - prijatelj djece, pojačati učinak Međunarodnog pravilnika za imenovanje nadomjestaka majčinom mlijeku te donijeti zakon o zaštiti i pravu zaposlenih majki na dojenje. Nakon 15 godina rada Innocenti deklaracije potvrđen je velik napredak u postizanju ovih ciljeva [2]. Između 1990. g. i 2000. g. stopa isključivog dojenja do 6 mjeseci porasla je s 31% na 41% u zemljama u razvoju (na temelju dostupnih podataka u 37 zemalja). Bez obzira na to, većina do-

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 16–23

jenčadi nije imala potpunu zdravstvenu uslugu, zbog čega je porasla smrtnost i pojava bolesti [2]. Program je zahvaljujući UNICEF-u pokrenut i u Hrvatskoj 1993. godine, da bi do 1999. g. 15 rodilišta dobilo naziv „Rodilište - prijatelj djece“. Program je prekinut zbog kršenja Međunarodnog pravilnika o načinu reklamiranja nadomjestaka za majčino mlijeko u paketu „Sretna beba“, čime je učinjena neprocjenjiva šteta prirodnoj prehrani djece u Hrvatskoj. Istraživanja su pokazala da se nakon toga smanjivala stopa dojene djece u Hrvatskoj. U suvremenim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a ističe se da je potrebno isključivo dojiti djecu do šest mjeseci, a zatim uz dohranu tijekom prve godine (posebno u nepovoljnim socijalnim uvjetima) i tijekom druge godine života. Nažalost, prema nekim lokalnim istraživanjima, u Hrvatskoj je samo 30 % djece dojeno do šest mjeseci, a prema istraživanjima koja je proveo UNICEF u 2006. godini vidljivo je da je zdravstvena kultura stanovništva u odnosu na dojenje neprimjerena realnoj potpori majkama za dojenje [3]. UNICEF je proveo istraživanje o tome kako majke/rodilje doživljavaju stanje rodilišta u odnosu na provedbu inicijative Rodilište – prijatelj djece (RPD) i njezine kriterije. U inicijativu su se uključila sva rodilišta početkom 2007. g., kad su Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ponovno pokrenuli provedbu ovog programa. Istraživanje je provedeno u svim rodilištima [33] na uzorku od 2600 rodilja metodom anonimne ankete. Rezultati potvrđuju kvalitetu zdravstvenog osoblja u hrvatskim rodilištima, koje se većini majki trudi pomoći i ljubazno je u svojoj komunikaciji. Istraživanje upućuje i na višu kvalitetu skrbi u rodilištima koje nose naslov „Rodilište – prijatelj djece” u odnosu na rodilišta koja to tek trebaju postati. Trenutačno, to znači da tek 54% majki i djece u Hrvatskoj ima mogućnost boravka u bolnicama Prijateljima djece. No to upućuje i na mogućnost unapređenja skrbi za novorođenu djecu i na razini usluge u samome rodilištu, i na razini općih mjera koje će pomoći majkama, ali i očevima, da u rodilište stižu spremniji te da iz njega izlaze osnaženiji u jednoj od najvažnijih životnih uloga, roditeljstvu [4]. Prema podacima Osječko-baranjske županije, na odjelu Rodilišta u KBC-u Osijek neposredno nakon porođaja, 2005. godine, dojilo je 99 % rodilja, a 2006. godine 98, 2%, od toga do 6 mj. 25%, a do godinu dana 11, 6 % dojenčadi. Podaci su dobiveni uvidom u podatke Hrvatskog javnog zdravstva Osječko–baranjske županije.

Osječko rodilište - izvedbeni plan inicijative „ Rodilište – prijatelj djece“: Od 1982. godina u našem rodilištu postoji Maternitea, što znači da je rađaonica povezana s Kliničkim odjelom za zdravu novorođenčad i Kliničkim odjelom za ugroženu novorođenčad i nedonoščad. Godine 1995. uključujemo se u aktivnosti provođenja inicijative „Bolnica - prijatelj djece“ provođenjem „Deset koraka do uspješnog dojenja“, uvođenjem rooming-ina 24 sata i dojenja na zahtjev novorođenčeta, zabranu uporabe bočica i dudica te osnivanjem grupa za potporu dojenja. Godine 1997. stječemo naslov Baby Friendly Hospitals Initiative (BFHI) među prvim rodilištima u Hrvatskoj. Godine 1999. počinje distribucija paketa „Sretna beba“, kada gubimo naslov „Bolnica – prijatelj djece“. 2007.

godine u listopadu prihvaća se nova UNICEF-ova inicijativu za uključenje, da bismo u kolovozu 2007. godine počeli internu kontrolu i samoprocjenu provođenja smjernica UNICEF-a uz ispravljanje uočenih nedostataka. Počinje se s popunjavanjem Upitnika za samoprocjenjivanje, konzultacijama s koordinatoricom dr. Z. Konjarik, formiranjem radne skupine za pripremu ocjenjivanja rodilišta, ponovnim aktiviranjem terenskih grupa za potporu dojenju i prekidom distribucije paketa „Sretna beba“ rodilištu. Nova inicijativa koordinatora i planirane aktivnosti radi poboljšanja promocije dojenja provode se u 3. koraku. Koordinacija se provodi obavještavanjem trudnica o prednostima dojenja i o tehnikama dojenja. Ta inicijativa temelji se na proširivanju programa za edukaciju o dojenju predavanjima; održavanjem sastanaka radi poboljšanja suradnje s ginekolozima primarne zdravstvene zaštite; osmišljavanjem sustava financiranja antenatalne edukacije radi provođenja besplatnih tečajeva i honoriranja predavača. Za koordinatora provedbe inicijative „Rodilište – prijatelj djece“ i ocjenjivačku komisiju trebalo je pripremiti popis osoblja koje radi u opstetričkoj službi, odjelu za hospitalizaciju trudnica, antenatalnoj skrbi, predrađaonici i rađaonici, rodilištu, te osoblja na odjelu za ugroženu novorođenčad i nedonoščad, popis rodilja koje su rodile bar šest sati prije procjene i popis majki čija djeca trebaju posebnu skrb. 2008. godine počinju 20-satni tečajevi za sve zdravstvene djelatnike te 2009. godine Rodilište KBC-a Osijek ponovno dobiva naziv „Bolnica – prijatelj djeteta“, poštujući nove smjernice UNICEF-a i koordinatora za poticanje dojenja. Svjetski stručni tim izradio je nove smjernice (standarde) za ocjenjivanje rodilišta za inicijativu Rodilišta - prijatelja djece (engl. Baby Friendly Hospitals Initiative). One su postale službene u siječnju 2006. godine. Prema novim smjernicama, od rodilišta se zahtijeva provođenje tzv. globalnih kriterija, koji uključuju provođenje “Deset koraka do uspješnog dojenja” te poštovanje načela Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko. Uz to, u novim smjernicama za ocjenjivanje postoje i dvije dodatne mogućnosti, koje se mogu, ali i ne moraju ocjenjivati, ovisno o odluci Projektnog tima za dojenje u svakoj državi. Ti kriteriji odnose se na pomoć HIV-pozitivnim majkama u dojenju te na provođenje inicijative Rodilišta - prijateljski naklonjena majkama (Mother friendly). Potrebno je pripremiti tri pretpostavke za provođenje aktivnosti u promicanju dojenja: osoblje, prostor i zajednicu [5]. Iskustvo jasno pokazuje da dojenje može biti zaštićeno, promicano i potpomognuto samo složnom i usklađenom akcijom. Nacrt aktivnosti napisali su stručnjaci za dojenje iz cijele Europe i pridruženih zemalja te relevantne zainteresirane skupine. To je model plana koji prikazuje različite vrste djelovanja, a trebalo bi ih provoditi na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Plan uključuje specifične intervencije i skupine intervencija za koje postoje dokazi o djelotvornosti. Primjerena informacija, edukacija i komunikacija (IEK) neizmjerno su važne za ponovno uspostavljanje kulture dojenja u zemljama u kojima se prehrana nadomjescima za majčino mlijeko već godinama/generacijama prihvaća kao norma. IEK poruke za pojedince i zajednice moraju biti u skladu s politikom dojenja, preporukama i zakonima, kao i u skladu s praksom u sektorima zdravstvenih i društvenih

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 16–23

usluga. I novi roditelji imaju pravo na potpune, točne i optimalne informacije o prehrani, uključujući upute za sigurnu, pravodobnu i prikladnu dohranu, tako da mogu donijeti informiranu odluku. Primjereno educirani zdravstveni djelatnici, peer savjetnici s iskustvom te grupa potpore majka-majci trebali bi biti na usluzi majkama [6]. Potrebno je otkrivanje i aktivno suočavanje s posebnim potrebama žena za koje je najmanje vjerojatno da će dojiti. Dijeljenje promidžbenih materijala o prehrani djece koje pružaju proizvođači i distributeri obuhvaćeni Međunarodnim pravilnikom za reklamiranje nadomjestaka za majčino mlijeko trebalo bi biti spriječeno.

Odrednice dojenja prema standardima Europske zajednice Odrednice koje obuhvaćaju majku, dijete i obitelj: – godine, ravnopravnost, psihičko zdravlje majke – iskustvo dojenja same majke, osobito sa starijom djecom – edukacija, zaposlenje, socijalni status, etnička pripadnost, mjesto stanovanja – znanje, stav, povjerenje u sposobnost dojenja – bračni status, veličina obitelji, potpora oca/partnera i obitelji – životni stil (pušenje, alkohol, lijekovi/droga, prehrana, tjelovježba) – porođajna masa, gestacijska dob, način porođaja, zdravlje novorođenčeta – dostupnost uzora koji imaju pozitivno iskustvo dojenja

Odrednice koje obuhvaćaju sustav zdravstvene zaštite: – dostupnost prenatalne zaštite i kvaliteta njege – kvaliteta pomoći tijekom porođaja i tijekom prvih nekoliko dana – dostupnost postnatalne zdravstvene zaštite majke i djeteta te kvaliteta njege – vrsta i kvaliteta profesionalne potpore laktaciji – dostupnost peer savjetovanja i M2M potpore

Odrednice koje se odnose na politiku javnog zdravstva: – stupanj prioriteta i financijske potpore koja se daje dojenju – službena politika dojenja, preporuke i planovi – nadzor i promatranje sustava – kvalitetno izučavanje zdravstvenih djelatnika prije i tijekom službe – financijska potpora volonterskim aktivnostima M2M potpore – IEK i upotreba različitih medija za promicanje dojenja

Odrednice u svezi sa socijalnom politikom i kulturom: – donošenje zakona i provođenje Međunarodnog pravilnika – donošenje zakona za zaštitu majčinstva i njegovo provođenje – prikazivanje i predstavljanje hranjenja novorođenčadi i majčinstva u medijima – zapreke i barijere dojenju u javnosti – učestalost i stupanj aktivnosti M2M grupa potpore u zajednici – stupanj svijesti društva i znanje [6]. Peer savjetovanje oblik je gotovo uvijek individualne potpore majci, te je pruža žena (ne uvijek i majka) koja je posebno obučena i certificirana, što potvrđuje da je peer savjetnica (sestra edukator); peer savjetovanje može biti dostupnije ili se može nuditi aktivnije; peer savjetnice mogu raditi kao volonterke ili mogu biti plaćene i raditi pod upravom zdravstvene organizacije ili agencije koja predstavlja peer program savjetovanja. M2M volonterske su skupine. Potpora majka - majci podrazumijeva potporu koju pružaju iskusne majke dojilje drugim majkama, individualno ili na volonterskoj bazi; neke grupe mogu biti samoobučene i osnovane na vlastitu inicijativu te raditi kao dio šire organizacije; druge su grupe (npr. La Leche Leage, National Childbirth Trust) dio velikih organizacija koje omogućuju visokokvalitetnu obuku, redovitu i stalnu edukaciju, ovlaštenje, izvrsnu informiranost o dojenju, kao i jasno propisane odgovornosti te smjernice djelovanja, uključujući dokumentaciju svih aktivnosti te redovita izvješća [6].

Rooming-in i važnost kontakta »skin to skin« u prvih sat vremena Rooming-in je 24-satni boravak majke i djeteta uz maksimalno jedan sat odvojenosti, i to zbog medicinskih zahvata. Jedan od ciljeva rooming-ina rana je uspostava dojenja. Kontaktom kože majke i djeteta pojačava se proizvodnja mlijeka i uspostavlja ranija laktacija. Bolje se uspostavlja refleks otpuštanja mlijeka, dijete se hrani po želji. Što je više dojenja, veći je protok i više je mlijeka. Neprestani kontakt majke i djeteta omogućava bolji psihomotorni, emotivni i društveni razvoj djeteta. Kontakt “koža na kožu” i rano dojenje kolostrumom smanjenjuje mortalitet u prvom mjesecu djetetova života. Povezano je i s povećanjem broja majki koje doje te s duljim dojenjem, što unapređuje zdravlje i smanjuje mortalitet [7]. Majčino mlijeko najbolja je hrana za dojenče. Potpuno je prilagođeno djetetovim potrebama jer sadržava više od 200 sastojaka, među kojima su i mnogobrojne obrambene tvari koje štite dijete od upala i bolesti. Sastav majčina mlijeka jedinstven je i neponovljiv te se ne može postići nikakvim tehničkim postupcima. Mnoga znanstvena istraživanja dokazala su da dojenje pozitivno utječe na zdravlje djeteta i majke. Ono je najbolji i najekonomičniji način djetetove prehrane te najbolji način sprječavanja bolesti i promicanja zdravlja. Posljednjih desetljeća kampanje međunarodnih organizacija, kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF usmjerene su na primjenu prirodne prehrane s ciljem osiguravanja zdravlja djeteta i majke.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 16–23

Edukacija o dojenju – pretpostavka uspješnog dojenja Dojenje je vještina zahvaljujući kojoj je ljudski rod opstao u evolucijskom lancu. Sve do prije šezdesetak godina ta je vještina prenošena vrlo uspješno u obitelji s majke na kćer, ali promjenom stila i načina života, raspadom višegeneracijskih obitelji te početkom proizvodnje zamjena za majčino mlijeko, zahvaljujući tehnološkom napretku, zanemarila se vještina dojenja na račun umjetne prehrane. To je uzrokovalo dalekosežne društvene, gospodarske, kulturološke, okolišne, medicinske i druge posljedice, koje znanost ni društva ne mogu posve sagledati. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) shvatila je da je dojenje vještina koju je ljudski rod pomalo zaboravio, a promjene u organizaciji zdravstvenog sustava, u sklopu kojeg se rađa mnogo djece, još su oslabile taj vrlo osjetljiv i složen proces. Stoga je odlučeno da je vještinu dojenja potrebno početi podučavati, a najvažniji učenici trebali bi biti zdravstveni i nezdravstveni djelatnici u sustavu zdravstva ili izvan njega ako su povezani sa skrbi za trudnicu, rodilju, babinjaču i novorođenče. Istodobno se pokazalo da je prirodan događaj kao što je porođaj postao previše medikaliziran te da su uvedeni mnogi nepotrebni postupci koji su ometali prirodne procese dolaska čovjeka na svijet, što je imalo neposredne posljedice na zdravlje žene. Zato se javila inicijativa razvoja bolnica prijateljski naklonjenih majkama, kojima je za uspješno dojenje potrebna informacija o dojenju, stjecanje određenih vještina, stručna pomoć i potpora zdravstvenih djelatnika i osposobljenih laika, te potpora u obitelji i među prijateljima.

ispitanica se tražilo da zaokruže odgovor koji je glasio „DA“ ili „NE“, te na 20. i 21. pitanje upišu komplikacije pri dojenju i razloge zbog kojih ne žele dojiti. Ispitanice su dobile usmeno obrazloženje za anketu te objašnjenje o anonimnosti anketnog listića.

Statističke metode Statistička analiza provedena je s pomoću programskoga sustava SAS (inačica 9.1, SAS Institute Inc., Cary, NC, SAD), uz odabranu razinu važnosti od α=0.05. Kategorički podaci predstavljeni su apsolutnim i relativnim frekvencijama, a usporedba varijabli testirana je Hi-kvadrat testom te, po potrebi, Fisherovim egzaktnim testom.

Rezultati Od ukupno 100 ispitanica 50 je rodilo carskim rezom (sekcijom), a 50 vaginalno. Prosječna dob ispitanica bila je 28.76 ± 6.42 godina (aritmetička sredina ± standardna devijacija). Najmlađa anketirana rodilja imala je 17 godina, a najstarija 48. U gradu živi 47 % rodilja, a na selu 53% rodilja od ukupnog broja žena koje su anketirane u rodilištu KBC-a Osijek. SSS ima 66% anketiranih rodilja, OŠ završilo je 11%, a VŠS i VSS završilo 23% rodilja. Cijeli rodiljni dopust želi iskoristiti 85% rodilja, 10% odgovorilo je da ne želi koristiti rodiljni dopust, a 5% nije se izjasnilo. U stalnom je radnom odnosu 48% rodilja [tablica 1].

TABLICA 1. Opće značajke ispitanica

Cilj rada 1. Cilj je rada utvrditi način na koji su se rodilje informirale o dojenju u antenatalnom razdoblju. 2. Utvrditi učinkovitost dojenja i motiviranost rodilja u rodilištu KBC-a Osijek. 3. Uputiti da je medicinska sestra ključna osoba u promicanju dojenja.

Metode rada i ispitanici Ispitanici Ispitivanje je provođeno od prosinca 2010. g. do travnja 2011. g. na Odjelu za zdravu novorođenčad Kliničke bolnice Osijek na ukupno 100 ispitanica, od kojih je 50 rodilo vaginalno, a 50 carskim rezom.

Vaginalni porođaj Broj (%)

Carski rez Broj (%)

Ukupno Broj (%)

N=50

N=100

Grad

23 (46)

24 (48)

47 (47)

Selo

27 (54)

26 (52)

53(53)

OŠ

3 (6)

8 (16)

11 (11)

SSS

32 (64)

34 (68)

66 (66)

Mjesto boravka

Stručna sprema

VŠS

6 (12)

1 (2)

7 (7)

VSS

9 (18)

7 (14)

16 (16)

22 (44)

26 (52)

48 (48)

28 (56)

24 (48)

52 (52)

Stalno radno mjesto

Metode Anketni list sadržavao je 26 pitanja, od toga 6 općih (godina rođenja, mjesto stanovanja, stručna sprema, djelatnost koju obavlja, stalno radno mjesto). Ostala pitanja bila su vezana uz tijek i vrstu porođaja, kronične bolesti, navike (pušenje, alkohol), socioekonomski status (vlastita kuće, broj djece, zadovoljstvo mjesečnim prihodima), stavove o dojenju, potporu obitelji, način stjecanja informacija o dojenju, spoznaje o rooming-inu, je li majka dobila dijete u prvome satu nakon porođaja na podoj. Jedno otvoreno pitanje bilo je u svezi s željama i preporukama o boljoj informiranosti, a drugo mišljenje o djelatnicima rodilišta KBC-a Osijek. Od

U vlastitoj kući/stanu živi 82% rodilja, dok je u najmu 18%. Mjesečnim prihodom zadovoljno je 55% rodilja. U tročlanoj obitelji živi 37% rodilja, a višečlanoj obitelji 63%. Prvorodilja ima 54%, a višerodilja 46% [tablica 2]. Prvorodilje su 54 rodilje, a višerodilja je 46, od toga s dvoje djece 27, s troje djece 13, četvero djece i više 6 rodilja. Među ispitanim rodiljama nepušačica je 72%, alkohol nikada ne konzumira 44%, dok 56% rodilja konzumira alkohol samo u posebnim prigodama. Samo 4 rodilje od 100 anketiranih boluju od kroničnih bolesti [Tablica 3].

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 16–23

TABLICA 2. Ekonomski status ispitanica Vaginalni porođaj Carski rez Ukupno Broj (%) Broj (%) Broj (%) N=50

N=50

Pojam rooming-ina poznaje 64% rodilja, 80% zna da je osječko rodilište Bolnica-prijatelj djece, a 94% rodilja izjavljuje da je zadovoljno organizacijom i mogućnošću da dijete boravi uz njih 24 sata [tablica 5].

N=100

Jeste li zadovoljni mjesečnim prihodom?

TABLICA 5. Stavovi rodilja o dojenju s obzirom na broj porođaja

24 (48)

31 (62)

55 (55)

26 (52)

19 (38)

45 (45)

Prvorodilje Broj (%)

Višerodilje Broj (%)

Ukupno Broj (%)

N=54

N=46

N=100

Živite u: Vlastitoj kući, stan 45 (90)

37 (74)

82 (82)

Najam kuće,stan

13 (26)

18 (18)

5 (10)

Broj članova u obitelji 3

14 (28)

23 (46)

37 (37)

17 (34)

8 (16)

25 (25)

10 (20)

11 (22)

21 (21)

7 (14)

5 (10)

12 (12)

0 (0)

2 (4)

2 (2)

1 (2)

2 (2)

1 (2)

0 (0)

1 (1)

Jeste li prije dojili? Da

0 (0)

39 (85)

39 (39)

54 (100)

7 (15)

61 (61)

0,001†

Jeste li prije porođaja donijeli odluku da ćete dojiti? Da

44 (81)

41 (89)

85 (85)

10 (19)

5 (11)

15 (15)

0.285*

Imate li potporu obitelji? Da

54 (100)

46 (100)

100 (100)

0 (0)

0,898†

Jeste li tijekom boravka u rodilištu uspostavili dojenje? Da

46 (85)

37 (92)

83 (83)

8 (15)

3 (8)

11 (11)

0.275*

* Hi – kvadrat test; †Fisherov test

TABLICA 3. Broj djece u obitelji Prvorodilje Broj (%)

Višerodilje Broj (%)

Ukupno Broj (%)

N=54

N=46

N=100

54 (100)

0 (0)

54 (54)

0 (0)

27 (59)

27 (27)

0 (0)

13 (28)

13 (13)

4 i više

0 (0)

6 (13)

6 (6)

Broj djece u obitelji? 1

Ranije je dojilo svoju djecu 85% višerodilja. Odluku u antenatalnom periodu da će dojiti dijete donijelo je 85 % rodilja. Sve rodilje izjasnile su se pozitivno o potpori u obitelji i potpori supruga, a dojenje je u rodilištu učinkovito uspostavilo 85% prvorodilja i 92 % višerodilja [tablica 4].

Hi-kvadrat testom utvrđena je statistički znatna razlika (p=0,001) djece koja su stavljena na prsa majki u prvome satu nakon porođaja između rodilja koje su rodile carskim rezom i onih koje su rodile vaginalno. Statistički znatna razlika postoji i u uspostavljanju dojenja tijekom boravka u rodilištu između rodilja koje su rodile vaginalno i rodilja koje su rodile carskim rezom (p=0,025), što nam pokazuje da 18 % rodilja koje su rodile carskim rezom nije uspostavilo dojenje. Samo jedna rodilja ne želi nastaviti dojiti dijete. [Tablica 6]. TABLICA 6. Stavovi i mišljenja rodilja o rooming-inu i organizaciji u rodilištu KBC-a Osijek Vaginalni porođaj Carski rez Ukupno Broj (%) Broj (%) Broj (%) N=50

N=50

N=100

24-satni boravak djeteta uz majku

37 (74)

27 (54)

64 (64)

Boravak djeteta u boksu

4 (8)

8 (8)

Ne znam

9 (18)

19 (38)

28 (28)

Roming-in je?

TABLICA 4. Navike i kronične bolesti ispitanica Vaginalni porođaj Broj (%)

Carski rez Broj (%)

Ukupno Broj (%)

N=50

N=100

13 (26)

15 (30)

28 (28)

Znate li da je KBC Osijek bolnica-prijatelj djece?

37 (74)

35 (70)

72 (72)

42 (84)

38 (76)

80 (80)

8 (16)

12 (24)

20 (20)

Jeste li pušač?

Bolujete li od neke kronične bolesti? Da

2 (4)

4 (4)

48 (96)

96 (96)

Konzumirate li alkohol? Nikad Svaki dan Samo u posebnim prilikama

19 (38)

25 (50)

44 (44)

0 (0)

31 (62)

25 (50)

56 (56)

Jeste li zadovoljni organizacijom i osobljem? Da

46 (92)

48 (96)

94 (94)

4 (8)

2 (4)

6 (6)

Jeste li zadovoljni mogućnošću da dojite na zahtjev djeteta? Da

48 (96)

46 (92)

94 (94)

1 (2)

2 (4)

3 (3)

Ne znam

1 (2)

2 (4)

3 (3)

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 16–23

Potrebu za edukacijom u antenatalnom periodu osjeća 52% rodilja koje su rodile carskim rezom, dok 74% rodilja koje su rodile vaginalnim putem izjavljuje da im nije potrebna edukacija, u čemu postoji znatna statistička razlika dobivena Hi-kvadrat testom (p=0,008). Samo 25 rodilja od 100 pohađalo je tečaj pripreme za porođaj. Najčešći je na-

čin informiranja putem časopisa i brošura (58 rodilja), razgovorom s majkom, bakom ili drugom osobom iz obitelji (46 rodilja), razgovorom sa zdravstvenim djelatnicima (38 rodilja), a najmanja je informiranost putem interneta (34 rodilje) [tablica 7+8].

TABLICA 7. Distribucija učinkovitosti podoja s obzirom na vrstu

TABLICA 8. Distribucija informiranosti dojilja s obzirom na vrstu

porođaja i dužinu boravka u rodilištu

porođaja.

Vaginalni porođaj Broj (%)

Carski rez Broj (%)

Vaginalni porođaj Broj (%)

Jeste li u prvome satu nakon porođaja dobili dijete na prsa? Da

44 (88)

3 (6)

6 (12)

47 (94)

<0.001*

Jeste li tijekom boravka u rodilištu uspostavili dojenje? Da

48 (96)

41 (82)

2 (4)

9 (18)

0.025*

Smatrate li da vam je boravak na odjelu prekratak za uspostavu dojenja? Da

5 (10)

45 (90)

>0.950*

Carski rez Broj (%)

Svoje znanje o dojenju stekli ste: (mogućnost zaokruživanja više odgovora) Putem interneta

18 (36)

16 (34)

0.673*

Čitanjem časopisa, knjiga, brošura

31 (62)

27 (54)

0.418*

Razgovorom sa zdravstvenim djelatnicima tijekom trudnoće

21 (42)

17 (34)

0.410*

Razgovorom s majkom, bakom ili drugom osobom s iskustvom iz obitelji

23 (46)

>0.950*

Želite li nastaviti dojiti svoje dijete nakon odlaska iz rodilišta?

Jeste li pohađali tečaj za trudnice?

50 (100)

49 (98)

15 (30)

10 (20)

1 (2)

35 (70)

40 (80)

50 (100)

Ukupno

>0.950†

*Hi-kvadrat test; †Fisherov egzaktni test

0.248*

Smatrate li da vam je u antenatalnom periodu potrebna dodatna edukacija u zdravstvenim ustanovama? Da

13 (26)

26 (52)

37 (74)

24 (48)

50 (100)

Ukupno

0.008*

*Hi-kvadrat test

Rasprava Od ukupno 100 rodilja anketiranih u rodilištu KBC-a Osijek, 50 žena rodilo je carskim rezom, a 50 vaginalnim putem. Prosječna dob ispitanica bila je 28.76 ± 6.42 godina (aritmetička sredina ± standardna devijacija). Najmlađa rodilja imala je 17 godina, a najstarija rodilja 48 g. U radnome je odnosu 48% rodilja. Većina rodilja (82%) želi iskoristiti svoj rodiljni dopust. U obrazovnoj strukturi najviše je rodilja sa SSS-om (66%). Svojim mjesečnim prihodom zadovoljno je 55% rodilja. U vlastitoj kući/stanu živi 82% rodilja, a 18% živi u unajmljenom stanu ili kući. U višečlanoj obitelji s roditeljima, braćom, sestrama, šogorom, šogoricom, suprugom i djecom živi 63%, a u tročlanoj obitelji živi 37% rodilja. Prvorodilja ima 54%, a 46% je višerodilja. Većina ispitanih rodilja nepušačice su (72%) i negiraju kronične bolesti, osim 4 žene koje boluju od hipo/hipertireoze i diabetesa melitusa. Alkohol nikada ne konzumira 44% rodilja, a 56% samo u posebnim prigodama. Između majki koje su rodile carskim rezom i onih koje su rodile vaginalno postoji statistički znatna razlika (p=0,001) u stavljanja djeteta na prsa u prvome satu nakon porođaja, što u konačnici nije pokazalo razliku u učinkovitosti dojenja, jer je nakon

odlaska iz rodilišta 96% rodilja normalnog porođaja i 82% rodilja koje su rodile carskim rezom uspostavilo dojenje. Majke koje rode carskim rezom prvih nekoliko sati provedu u Jedinicama intenzivnog liječenja zbog anestezije i operativnog zahvata, pod nadzorom medicinskih sestara. Zbog toga svoje dijete dobiju prvi put na podoj tek nakon dolaska na odjel za zdravu novorođenčad. Takvo kašnjenje s podojem može biti kritično za razinu hormona i odgoditi pojavu kolostruma. Rodilje koje su rodile vaginalno još u rađaonici, odmah nakon porođaja, dobiju svoje dijete na prsa. Više od polovice rodilja (52%) živi u ruralnom području Osječko–baranjske županije gdje je, pretpostavljam, slabija organizacija antenatalne zaštite trudnica ili su upućene u veće gradove na preglede. Samo 42% rodilja koje su rodile vaginalnim putem i 34% onih koje su rodile carskim rezom svoje je znanje steklo razgovorom sa zdravstvenim djelatnicima u antenatalnom razdoblju, a čak 62% rodilja (vaginalni porođaj) i 54% (carski rez) informirale su se putem časopisa i brošura, 46% rodilja (vaginalni porođaj) i 46% rodilja (carski rez) razgovorom s majkom, bakom ili drugom osobom s iskustvom iz obitelji, a najmanje su se informirale putem in-

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 16–23

terneta. Tečaj pripreme za porođaj prošlo je samo 25 žena od ukupno 100 anketiranih. Medicinske sestre Rodilišta KBC-a Osijek imaju samo 72 sata (ako je riječ o vaginalnom porođaju) za poučavanje majki tehnikama i komplikacijama tijekom dojenja i za motiviranje kako bi dojile i nakon odlaska iz rodilišta. Odrednice koje obuhvaćaju sustav zdravstvene zaštite UNICEF-a za europske zemlje jasno upućuju na: dostupnost prenatalne zaštite majke, dostupnost postnatalne zdravstvene zaštite majke i djeteta te kvalitetu pružene njege, vrstu i kvalitetu profesionalne potpore laktaciji i najvažnije: dostupnost peer savjetovanja i M2M potpore putem informacija, edukacija i komunikacijom (IEK), dostupnost porođaja u Bolnicama- prijateljima djece. Evaluacija kvalitete može se evidentirati scor percentilama koje je sastavio Murray, E (2007.) [10]. Svoju je stariju djecu dojilo 85% višerodilja. Odluku u antenatalnom periodu da će dojiti dijete donijelo je 85% rodilja. Sve su se rodilje pozitivno izjasnile o potpori u obitelji i potpori supruga, a dojenje je u rodilištu učinkovito uspostavilo 85% prvorodilja i 92% višerodilja. Istraživanja Sare Earle u Velikoj Britaniji (2002.) pokazuju da veći broj rodilja prije samog porođaja i razgovora sa zdravstvenim djelatnikom donese odluku da će hraniti novorođenče adaptiranim mlijekom i da neće dojiti [11]. Visoku motivaciju da se educiraju vidimo kod 52% rodilja koje su rodile carskim rezom. Potaknute novim iskustvima, duljim tijekom oporavka, češćim komplikacijama, smatraju da su im bile potrebne dodatne informacije i da bi u antenatalnom periodu željele proći tečaj dojenja. Između rodilja koje su rodile vaginalnim putem i rodilja koje su rodile carskim rezom postoji znatna statistička razlika (p= 0,008) u želji za informiranošću, što nam pokazuje da zapravo nije bitno vrijeme boravka na odjelu, nego duljina majčina oporavka. Rodilje koje su rodile vaginalno još u rađaonici, odmah nakon porođaja, dobiju svoje dijete na prsa. Boravak majki koje su rodile carskim rezom u rodilištu traje sedam dana. Majke koje su rodile vaginalno kući odlaze nakon 72 sata. Istraživanja dr. Merten i suradnika pokazuju različite duljine boravaka majki u bolnicama nakon porođaja. U Australiji i Velikoj Britaniji rodilje borave 24 sata u bolnici, u Bjelorusiji 6-7 dana. U Australiji se smanjuje stopa dojenja bez obzira na visoke prihode zemlje i mogućnost boravka majke i djeteta u rooming-inu. Istraživanja upućuju na bolju inicijativu dojenja usmjerenu, ponajprije, na poboljšanje uvjeta za dojenje na radnome mjestu i bolju upućenost majke o prevenciji bolesti majke i djeteta majčinim mlijekom. Zbog toga psihološka priprema majke koju provode zdravstveni djelatnici i edukacija zdravstvenih djelatnika o dojenju kod njih zauzima bitno mjesto u promicanju do-

jenja [12]. Iz anketa je vidljiva velika motiviranost majki jer 99% žena želi nastaviti dojiti svoje dijete nakon odlaska iz rodilišta, a 100% žena ima potporu obitelji i supruga. Prva dva tjedna nakon porođaja važan su vremenski okvir za pružanje dodatne potpore za održavanje dojenja. Istraživanje Lewallen-a i suradnika pokazuje da su najčešći razlozi prekida dojenja nedovoljna proizvodnja mlijeka (34,2%) i bolne bradavice, povratak na radno mjesto (13,2%), bolesti majke ili djeteta (12,3%) [13]. Razlozi su slični i u literaturi i utemeljeni su na čvrstim dokazima. U rodilištu KBC-a Osijek rodilje su nabrojile iste razloge kao čimbenike koji utječu na učinkovitost dojenja. Literatura [1] IBLCE in the Americas: The International Board of Lactation Consultant Examiners 2010. http://www.americas.iblce.org/upload/Facts_Figures_AMS.pdf. Datum pristupa 05.11.2010. [2] WHO/UNICEF. The Innocenti Declaration on the protection, promotion and support of breastfeeding. Florence: WHO and UNICEF; 1990. [3] UNICEF. Inocente Research Centre 1990.-2005. Celebrating The Innocenti Declaration on the protection, promotion and support of Breastfeeding. http://www.unicef-irc.org/homepages/files/documents/f_7.pdf. Datum pristupa 24.10.2010. [4] UNICEF. Unicefovo istraživanje na području Hrvatskih rodilišta; Istraživanje potvrdilo kvalitetu rodilišta, istraživanje na nivou Hrvatske 2010. http://www.unicef.hr/show.jsp?newscontainer=163255&pag e=146930&singlenewsid=163315 Datum pristupa 24.10. 2010 [5] UNICEF. The Baby-Friendly Hospital Initiative. http://www.unicef. org/programme/breastfeeding/assets/statusbfhi.pdf. Datum pristupa 23.01.2011 [6] Byrne D: European Commissioner for Health and Consumer Protection; Zaštita, promicanje i potpora dojenja u Europi, projekt EU-a (ugovor broj SPC 2002359) Konferencija EU-a za promicanje dojenja u Europi, 18 lipnj 2004.,Datum pristupa 24.10.2011. http://www.mamino.net/Promicanje%20dojenja%20u%20Europi,%20nacrt%20aktivnosti.pdf [7] Pavičić-Bošnjak A. Grupe za potporu dojenju. Priručnik za voditeljice grupa. Čakovec: Zrinski, 2000. [8] Grgurić J, Pavičić Bošnjak A; Kako postati rodilište prijatelj djeteta. Centar - zdravlja net; http://www.centar-zdravlja.net/clanci/majkai-dijete/1/230/10-koraka-do-uspjesnog-dojenja/kako-postati-rodiliste-prijatelj-djeteta/6/ Datum pristupa: 24.10.2010. [9] Merten S, Dratva J: Do BFH Influence Breatsfeeding Duration on a National Level? American Academy of Pediatrics 2010;205/116:e-702e708. [10] Murray EK, Ricketts S, Dellaport J. Hospital practices that increase breastfeeding duration: results from a population-based study. Birth 2007;34(3):202-211. [11] Earle S. Factors affecting the Iitiation of Breastfeeding: Implications for Breastfeeding promotions. Health Promot Int 2002;17(3):205-214. [12] Lewallen LP, Dick M. Toward Evidenced-Baced; Breastfeeding Support and Early Cessation. J Obstet Gynecol Neonatal Nurs 2006;35(2):166172. [13] Brkić N, Vičić-Hudorović V: Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne. Sestrinski glasnik 2011;16(1-2):34-38.

ORIGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 24–27

Prevencija križobolje kod srednjoškolske populacije Prevention of back pain at the secondary school population Suzana Ribarić Škola za medicinske sestre Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Croatia Nursing School Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Croatia

Received February 24th 2012

Accepted February 28th 2012

Sažetak: Cilj: Prema Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, zanimanje medicinske sestre najugroženije je u odnosu na incidenciju križobolje (87%). Kako je križobolja sve češća u mlađoj populaciji, postavlja se pitanje koliko učenici srednjih medicinskih škola provode preventivne mjere zaštite lokomotornog sustava. Metoda: U radu su prikazani rezultati ankete provedene među učenicima Škole za medicinske sestre Vrapče o postojanju tegoba koje su u svezi s kralježnicom. Anketa je provedena među učenicima trećih i četvrtih razreda koji provode stručne vježbe na klinikama. Originalni upitnik sadržavao je 16 pitanja. Rezultati: Rezultati ankete pokazuju da 26% učenika trećih i 45% učenika četvrtih razreda ne provodi vježbe za prevenciju nastanka bolova u kralježnici. Kod 51% učenica i 38% učenika četvrtih razreda pojavila se bol u leđima prilikom podizanja nepokretnog pacijenta. Rasprava: Navedeni podaci govore u prilog potrebi edukacije i provođenja prevencije križobolje kod budućih medicinskih sestara i tehničara. Ključne riječi: križobolja • adolescent • prevencija Kratki naslov: Prevencija križobolje i srednjoškolska populacija

Abstract: Aims/Scope: According to the Croatian Institute for Health and Safety at Work, occupation nurses is most vulnerable to the emergence of low back pain (87%). Low back pain is an increasing symptom within younger population, and the question is how many young people is aware of the benefit of performing necessary preventive measuress. Method: This paper presents the results of survey conducted among students of medical school Vrapče about their problems with the spine. The survey was conducted among pupils of third and fourth grade who conduct vocational training at clinics. The originally conctructed questionarre contained 16 questions. Results: The survey showed that 26% of students of third and 45% of fourth-grade do not conduct exercise on daily basis. In 51% female and 38% of fourth grade students back pain appeared when they were lifting immobile patients. Discussion: Represented data indicates the need for education and enforced knowledge of preventive measures for back pain among population of secundary medical school. Keywords: back pain • teens • prevention Running head: Back pain prevention and secondary school population

Uvod

Autor za korespondenciju/Corresponding author: prof. Suzana Ribarić, bacc. med. techn. Nursing School Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Croatia Tel: +381-1-3483 105 Fax: +381-1-3483 662 E-mail: msvrapce@skole.htnet.hr; suzana_ribaric@yahoo.com

Križobolja je rezultat suvremena načina života i smanjenja svih oblika kretanja. Vodeći je uzrok kronične nesposobnosti, a glavni je simptom bol. Javlja se u svim dobnim skupinama. Djeca vrtićke dobi svakodnevno se kreću i uključuju u različite oblike tjelesne aktivnosti. U osnovnim školama količina aktivnosti ovisi o prostoru i programu te sklonostima roditelja. Težište je sve više na “talentiranoj”, a zapostavljaju se pretila i nespretna djeca. Motivacija mladih u srednjoj školi za vježbanje sve je manja [1-3].

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 24–27

Najčešći su uzroci križobolje kod adolescenata prekomjerno naprezanje, manjak tjelesne aktivnosti, nepravilan višesatni tjelesni položaj, posebice sjedenje pred računalom, prirođene nepravilnosti kralježnice, ozljede, nepravilna prehrana, pretilost, prenesena bol, nepravilna obuća s previsokim potpeticama, ravna stopala, nepravilno i često dizanje tereta, emocionalna napetost i kronični stres [4, 5]. Prema Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, zanimanje medicinske sestre najugroženije je za pojavu simptoma križobolje [87%], i vodeći je uzrok smanjene produktivnosti. Prema istraživanjima Smitha i Niedhammera, godišnja incidencija oštećenja slabinske kralježnice u populaciji medicinskih sestara povezana s uvjetima rada veća je od 50% [1]. Najčešći rizični čimbenici povezani su s uvjetima rada, i to: provođenje zdravstvene njege, podizanje tereta, prekomjerno opterećenje kralješnice, inklinacija i rotacija trupa uz fiksirani donji dio tijela. Uz navedeno postoje i mnogobrojni tjelesni i psihosocijalni čimbenici koji su povezani s nastankom križobolje, i to: sedentarni način rada, pretilost, povećanje opsega radnih zadataka, smanjenje vremena potrebnog za odmor ili rekreativne aktivnosti, vibracije tijela, manja tjelesna težina, slaba tjelesna sprema, nezadovoljstvo radnim mjestom [6-10]. Kako je incidencija križobolje sve veća u mlađoj srednjoškolskoj populaciji, postavlja se pitanje koliko srednjoškolska populacija ima znanja o potrebi i svrsi provođenja preventivnih metoda/ postupaka radi zaštite lokomotornog sustava, s posebnim naglaskom na zaštitu od pojave boli koju uzrokuje nezadovoljavajuće funkcijsko stanje kralješnice, s posebnim naglaskom na populaciju koja pohađa srednju medicinsku školu. Ozljeđivanje anatomskih struktura kralježnice može rezultirati pojavom bolnih simptoma [11-13]. Potrebno je povećati stupanj razumijevanja veličine oštećenja anatomskih struktura kralježnice i vremenske duljine trajanja boli (bol u vratu, glavobolje, bol u ramenom pojasu, neurološki simptomi i sl.). Zato je potrebno pratiti vrstu i opseg boli kod onih koji su pretrpjeli hiperekstenzijsko-fleksijsku ozljedu kralježnice. Upravo je srednjoškolska populacija izložena kroničnom oštećenju kralježnice, i to tijekom provođenja obveznog praktičnog rada u bolničkim ustanovama [14-16].

Metode U Školi za medicinske sestre Vrapče originalnim upitnikom provedeno je istraživanje među učenicima trećih i četvrtih razreda koji, uz redovnu nastavu, provode i stručne vježbe na klinikama, i to prema programu za zanimanje medicinske sestre-medicinski tehničar. U istraživanje je uključen 131 ispitanika. Istraživanje je provedeno u lipnju 2011. godine. Anketni upitnik sadržavao je 16 pitanja. Pitanja su imala ponuđene odgovore “da” i “ne”, osim prvog pitanja, gdje je bio ponuđen odgovor “2-3-sata na tjedan”, i drugog pitanja gdje su bili ponuđeni odgovori: a) 1-2-sata, b) 3-4 sata i c) 5 i više sati.

TABLICA 1. Ukupan broj ispitanika razred

mladići

djevojke

ukupno

treći

četvrti

ukupno

131

TABLICA 2. Odgovor na pitanje - treći razred: Vježbaš li redovito? treći razred

mladići

djevojke

ukupno

2–3 puta

TABLICA 3. Odgovor na pitanje - četvrti razred: Vježbaš li redovito? četvrti razred

mladići

djevojke

ukupno

2–3 puta

TABLICA 4. Odgovor na pitanje - treći i četvrti razredi: Koliko sati provodiš sjedeći izvan škole? treći i četvrti

1–2 sata

3–4 sata

5 i više sati

mladići

36%

28%

djevojke

34%

40%

26%

TABLICA 5. Odgovor na pitanje - treći i četvrti razredi: Jesi li osjetio/la bol u leđima prilikom podizanja nepokretnog pacijenta? treći

mladići

djevojke

četvrti

mladići

djevojke

TABLICA 6. Odgovor na pitanje - treći i četvrti razredi: Nosiš li visoke potpetice? (samo djevojke)

Rezultati Odgovori na postavljena pitanja prikazani su u tablicama [tablica 1 – tablica 12].

razred

treći

četvrti

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 24–27

TABLICA 7. Odgovor na pitanje - treći i četvrti razredi: Imaš li prekomjernu tjelesnu težinu?

TABLICA 11. Odgovor na pitanje -treći i četvrti razredi: Nosiš li

treći

težak teret u jednoj ruci? da

mladići

djevojke

7,5

92,5

djevojke

48,1

51,9

četvrti

mladići

34,65

65,35

djevojke

19,5

80,5

djevojke

31,72

68,28

TABLICA 8. Odgovor na pitanje - treći i četvrti razredi: Jesi li kao dijete išao/la na fizikalnu th. ili nosio/la ortozu?

TABLICA 12. Odgovor na pitanje - treći i četvrti razredi: Osjećaš li da si pod stresom?

treći

mladići

djevojke

22,3

77,7

djevojke

46,25

53,75

četvrti

mladići

61,6

38,4

djevojke

9,76

90,24

djevojke

58,56

41,44

TABLICA 9. Odgovor na pitanje - treći i četvrti razredi: Jesi li zadovoljan/na svojim životom? treći

mladići

djevojke

44,4

55,6

četvrti

mladići

73,15

26,85%

djevojke

75,64

24,36

TABLICA 10. Odgovor na pitanje - treći i četvrti razredi: Imaš li ravna stopala? treći

mladići

djevojke

42,55

57,45

četvrti

mladići

djevojke

29,28

70,72

Rezultati pokazuju da 26% učenika/ca u trećim razredima i 45% učenika/ca u četvrtim razredima vježba neredovito. U slobodno vrijeme djevojke [40%] i mladići [36%] provedu dnevno 3-4 sata sjedeći. Prilikom podizanja nepokretnog pacijenta 33% učenica u trećem razredu osjetilo je bol u leđima. Tegobe su zabilježene i kod 51% učenica u četvrtim razredima, dok je kod mladića taj problem manje izražen [38%]. Visoke potpetice nosi 46% djevojaka u trećim i 76% djevojaka u četvrtim razredima. Prekomjernu težinu nema 90% mladića i 92,5% djevojaka u trećim razredima, dok je pretilo 27% mladića i 19,5% djevojaka u četvrtim razredima. 20% mladića i 22,3% djevojaka u trećim razredima te 27% mladića i 9,76% djevojaka u četvrtim razredima kao djeca išli su na fizikalnu terapiju i nosili ortozu. Zadovoljstvo načinom života zabilježeno je kod 44.4% djevojaka u trećim razredima i kod 90% mladića. U četvrtim razredima načinom provođenja života zadovoljno je 73,15 % mladića i 75,64% djevojaka. Pojava ravnih stopala zabilježena je kod 50% mladića i 42,5% djevojaka u trećim razredima, te kod 38% mladića i 29,28% djevojaka u četvrtim razredima. Težak teret u jednoj ruci nosi 30% mladića i 48,1% djevojaka u trećim razredima i 34,65% mladića i 31,72% djevojaka u četvrtim razredima. Postojanje stresa zabilježeno je kod 60% mladića i 46,25% djevojaka u trećim razredima i 61,6% mladića i 58,56% djevojaka u četvrtim razredima. Ozljeda kralježnice nije zabilježena ni kod jednog ispitanika. Bolesti urinarnog i reproduktivnog sustava zabilježene su kod 3% djevojaka u trećim i 5% djevojaka u četvrtim razredima. Na krevetu koji ima tvrdu podlogu spava 23% djevojaka i mladića u trećim i 27% djevojaka i 32% mladića u četvrtim razredima.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 24–27

Rasprava Podaci iz istraživanja nameću potrebu za provođenjem preventivnih mjera kod adolescenata, posebice kod budućih zdravstvenih radnika. Učenike/ce treba podučiti kako će izvoditi redovitu tjelesnu aktivnost koja podrazumijeva zagrijavanje, istezanje, vježbe disanja, relaksacije i kondicije. Velik je problem i nepravilna postura adolescenata pa je važno provoditi funkcionalnu kineziterapiju s pomoću održavanja ili vraćanja u ravnotežu mišićnih skupina fleksora i ekstenzora trupa, glave, gornjih i donjih udova kako bi se uspostavio posturalni refleks i održalo pravilno tjelesno držanje. Rano otkrivanje deformacija sustava za kretanje spriječit će daljnje komplikacije i utjecati na ranu rehabilitaciju i kvalitetan izbor zanimanja ovisno o zdravstvenom stanju. Učenike i učenice treba educirati kako ravnomjerno rasporediti nošenje tereta i koji su zaštitni položaji za kralježnicu. Potrebno je naglasiti važnost nošenja prikladne obuće i provođenja higijene stopala. Mlade treba podučiti kako će koristiti ergonomski položaj kod korištenja računala i upozoriti na sve negativnosti koje donosi nepridržavanje toga položaja. Radi zaštite kralježnice treba ih potaknuti na pravilno ustajanje iz kreveta preko boka. Kod provođenja vježbi na klinikama potrebno je isticati pravilne položaje u radu, podučavati o podizanju pacijenata u paru, učiti ih da prilagode visinu kreveta i drugih pomagala sebi i poticati ih na korištenje ergonomskih pomagala. Očuvanju psihičkog zdravlja i smanjenju stresa pridonosi rad na sebi i kvalitetna komunikacija sa sobom i drugima.

Zaključak Križobolja je zdravstveni problem sa znatnom stopom incidencije u profesiji medicinskih sestara i tehničara, a medicinske i socijalno-profesionalne posljedice vrlo su dugotrajne. Čimbenici rizika za nastanak simptoma uzrokovanih poremećajem funkcije kralješnice, koji su verificirani u ovom istraživanju, u srednjoškolskoj populaciji upućuju na potrebu provođenja mjera prevencije radi sprečavanja nastanka poremećaje funkcije kralješnice i bolnih sindroma. Na temelju dobivenih rezultata ističe se potreba utvrđivanja režima preventivnih metoda/postupaka s pomoću kojih bi se smanjila velika pojavnost sindroma križobolje u srednjoškolskoj populaciji te se posljedično poboljšala kvaliteta života i zdravlja budućih medicinskih sestara i tehničara.

Literatura [1] Trinkoff AM, Le R, Geiger-Brown J. Longitudinal relationship of work hours, mandatory overtime and on-call to musculoskeletal problems in nurses. Am J Ind Med 2006;49:964-71. [2] Aldman B. An analytical approach to the impact biomechanics of head and neck. Proc. 30th Annual AAAM Conference 1986:439-454. [3] Vendrig AA, van Akkerveeken F, McWhorter KR. Results of a multimodal program for patients with chronic injury of the neck. Spine 2000; 25: 238-244. [4] Yoganandan N, Pintar FA, Stemper BD, Schlick MB, Philippens M, Wismans J. (2000): Biomechanics of Human Occupants in Simulated Rear Crashes: Documentation of Neck injuries and Comparision of Injury Criteria. STAPP Car Crash Journal, Vol. 44, pp. 189-204. [5] Toglia JU, Rosenburg PE, Ronis ML. Post-traumatic dizziness: vestibular, audiological and medicolegal aspects. Archives of Otolaryngology 1970;92:485-492. [6] McKenzie JA, Williams JF. The effect of collision severity on the motion of the head and neck during whiplash. Journal of Biomechanics 1975;8:257-259. [7] Lord SM, Barnsley L, Wallis BJ, Bogduk N. Chronic cervical zygapophysal joint pain after whiplash: a placebo-controlled prevalence study. Spine 1996;21 (15):1737-1745. [8] Ryan GA, Taylor GW, Moore VM, Dolinis J. Neck- strain in car occupants: injury status after 6 months and crash-related factors. Injury 1994; 25: 533-537. [9] Janhangir Janjua K, Goswami V,Sagar G. Whiplash injury associated with acute bilateral internal carotid artery dissection. The Journal of Trauma, Injury, Infection, and Critical Care 1996;40(2):456-8. [10] Mackay M. An historical perspective on impact biomechanics and some basic kinematics. The Biomechanics of Imact Trauma 1984;6780. [11] Cabbell K, Papadopoulos SM. Whiplash Syndrome. In: Principles of Spinal Surgery, Ed: Menezes AH, Sonntag VKH, McGraw Hill, 1996:801806. [12] Barnsley L, Lord S, Bogduk N. The pathophysiology of whiplash. SPINE: State of the Art Reviews 1993;7 (3):329-353. Barnsley L, Lord SM, Bogduk N. The Pathophysiology of whiplash. In: Cervical FlexionExtension/Whiplash Injuries, SPINE: State of the ART Reviews Volume 12, No. 2, edited by Malanga GA. Hanley& Belfus Inc, Philadelphia 1998. Chapter 1, pp 209-242. [13] Dvorak J, Hayek J, Zehnder R. CT-functional diagnostics of the rotatory instability of the upper cervical spine. Part 2: an evaluation on healthy adults and patients with suspected instability. Spine 1987;12:726-731. [14] Ommayama AK, Yarnell P. Subdural hematoma after whiplash injury. The Lancet 1969;2:237-239. [15] Packard RC, Ham LP. Evaluation of congitive evoked potentials in post-traumatic headache cases with congitive dysfunction. Headache Quarterly, Current Treatment and Research 1996;7 (3):218-224. [16] Spitzer WO, Skovron ML, Salmi LR. Report of the Quebec Task Force on Whiplash-Associated Disorders. Spine 1995; 20(suppl 8): S1-S73.

PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 28–32

Studij sestrinstva - primjer suradnje Opće bolnice i Sveučilišta u Dubrovniku u razvoju biomedicinske znanosti i sestrinstva Nursing Study - an example of cooperation between General Hospital and the University of Dubrovnik in the development of biomedical science and nursing Daria Vučijević1, Sanja Zoranić2, Neven Žarković3 1+2Sveučilište

u Dubrovniku, Branitelja Dubrovnika 29, 20101 Dubrovnik, Hrvatska of Dubrovnik, Branitelja Dubrovnika 29, 20101 Dubrovnik, Croatia 3Institut Ruđer Bošković, Bijenička cesta 54, 10000 Zagreb, Hrvatska 3Institute Ruđer Bošković, Bijenička cesta 54, 10000 Zagreb, Croatia 1+2University

Received: March 29th 2012

Accepted: April 01st 2012

Sažetak: Zdravstvena njega, a posebno „sestrinstvo“, kao dio medicine u Republici Hrvatskoj doživljava svoj intenzivni razvoj tijekom procesa pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji. U proteklom desetljeću Svjetska zdravstvena organizacija [World Health Organization-WHO] pridonijela je poboljšanju zdravlja i njegovu unapređenju i očuvanju na temelju obrazovanja i edukacije. Jedna od preporuka WHO-a na kojoj se temelji razvoj edukacijskih programa sestrinstva jest i ostvarenje Cilja 18 – „Razvoj ljudskih resursa u zdravstvu“. Sve zemlje članice EU, a njima se pridružila i Hrvatska, trebaju svojim zdravstvenim djelatnicima u sustavu zdravstva osigurati odgovarajuća znanja i sposobnosti radi očuvanja i promaknuća zdravlja. Minhenskom deklaracijom/WHO 2000 postavljene su smjernice za obrazovanje medicinskih sestara u Europi. Naglasak je na sustavnome obrazovanju zdravstvenih radnika, i to u svim segmentima zdravstvenog sustava. Smjernice su prihvaćene i u RH jer zdravstveni sustav RH treba medicinske sestre koje imaju znanja i vještine za pružanje zdravstvene njege, ali istodobno i sveučilišno obrazovane medicinske sestre koje su osposobljene za upravljačke dužnosti u sustavu javnog zdravstva kao i sveučilišnim školovanjem mladih naraštaja medicinskih sestara. Ključne riječi: zdravstvena njega • studij sestrinstva • strategija • Sveučilište u Dubrovniku Kratki naslov: Studij sestrinstva i razvoj biomedicinske znanosti i sestrinstva

Abstract: Health care, in particular the nursing as a part of biomedicine in Republic Croatia experienced its intensive development during the process of Croatian accession to the European Union. In the past decade World Health Organization [WHO] has contributed to the improvement of health and its preservation and advancement based on education and training. One of the basic recommendations of WHO, which is based on the development of educational programs and nursing is Objective 18 - “Development of human resources in health”. All EU member states, as well as Croatia, have their health care providers in the health system, to ensure adequate knowledge and skills to the preservation and promotion of health. Munich Declaration//WHO 2000 contains the guidelines for the education of nurses in European Union. The guidelines are accepted in Croatia, and it is obvious that health care system needs nurses who have the knowledge and skills to provide health care, but also a university-educated nurses who are qualified for managerial positions in public health system and university education of young generations of nurses. Keywords: Health Care • Nursing Studies • Strategy • University of Dubrovnik Running head: Nursing Study and the development of biomedical science and nursing

Uvod Autor za korespondenciju/Corresponding author: Neven Žarković Institute Ruđer Bošković, Bijenička cesta 54, 10000 Zagreb, Croatia Tel: 385-1-45 60 937 Fax: 385-1-45 61 010 E-mail: zarkovic@irb.hr

Sestrinstvo je neodvojiv dio biomedicinske znanosti. Tijekom razvoja biomedicinske znanosti sestrinstvo su neopravdano zanemarivale društvene institucije. Upravo je zato potrebna edukacija medicinskih sestara zastala na razini srednjoškolskoga stupnja obrazovanja [1].

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 28–32

Svrha je ovoga rada prikaz specifičnosti studijskog programa preddiplomskog studija Sestrinstva koji se provodi na Sveučilištu u Dubrovniku, a koji je prilagođen standardima kurikuluma studija sestrinstva Europske Unije [2]. Istodobno se posebna pozornost usmjerava originalnom dijelu sestrinske znanosti, a to je povezivanje sestrinstva u svrhu unapređenja tzv. elitne turističke destinacije, kao jednom od područja proširenja svakodnevne svrsishodnosti i opće društvene važnosti sestrinstva. Cilj je rada objasniti osnovne metode u provođenju edukacije medicinskih sestara te obrazložiiti specifiče ciljeve i smjernice nužne za razvoj i poboljšanje sestrinske znanosti.

Zdravstvena njega i sestrinstvo Danas su u sustavima zdravstvene njege u uporabi najbolja metodologija i tehnološki najsavršenija oprema. Zdravstveno-dijagnostički postupci imaju ograničenja koja su isključivo uzrokovana tehnološkim razvojem povijesnog razdoblja [3]. Medicinska oprema koja je danas u uporabi i kojom se pružaju zdravstvene usluge mora zadovoljavati visokom sigurnošću i izvrsnošću u zdravstvenom sustavu, uz istodobno poboljšanje zadovoljstva u radu zdravstvenih djelatnika, ali i povećanja povjerenja i zadovoljstva bolesnika pruženim zdravstvenim uslugama [4]. Danas medicinske sestre svakodnevno izvršavaju složene radne zadatke radi poboljšanja i kontinuiranog razvoja integralne zdravstvene zaštite i zdravstvene njege te istodobno pridonose razvoju sestrinske znanosti. Dobrim i pozitivnim promjenama u promišljanju o sestrinstvu kao znanstvenoj disciplini i stalnom edukacijom usavršava se svakodnevna sestrinska praksa kao bitna sastavnica suvremene medicine [5]. Tijekom povijesti zdravstvena se zaštita temeljila na istom sustavu vrijednosti na kojemu i druge vrijednosti u društvu. Specifičnost je sestrinstva u odnosu na ostale društvene discipline što se sestrinstvo razvilo iz tradicijskih oblika njegovanja i liječenja. Upravo je stoga važnost sestrinstva potrebno tumačiti kao temeljnu ljudsku aktivnost kojom se društvena zajednica u cjelini zauzima za prepoznavanje ljudskih vrijednosti čovjeka kao pojedinca i čovjeka kao jedinke u zajednici. Sestrinstvo se kao poseban entitet počelo razvijati u ranome razdoblju kršćanstva. Prije tog vremena, skrb za bolesnike bila je isključiva odgovornost članova obitelji i/ili posluge. Nezadovoljavajući radni uvjeti pružanja zdravstvenih usluga djelovali su na stagnaciju sestrinstva sve do viktorijanskoga doba. Prekretnica u razmišljanju i temelj modernog sestrinstva postavljen je 1837. godine najcitiranijim zapisom u sestrinstvu “Bog mi je progovorio i pozvao me da mu služim” koji je zapisala engleska bolničarka Florence Nightingale [6]. Nadalje, otada su postavljani temelji za razvoj modernog sestrinstva, i to osnivanjem specijaliziranih škola za medicinske sestre, usavršavanjem bolničkoga sustava i donesene su smjernice razvoja modernog sestrinstva i sestrinske znanosti. Danas medicinski djelatnici ne mogu samostalno unaprijediti kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga bez pomoći drugih struka. Angažman mnogih nemedicinskih stručnjaka potreban je u procesu istraživanja i razvoja sestrinske znanosti: inženjera, znanstvenika i odvjetnika. Ovaj proces zahtijeva metodologiju tzv.’translacijskog istraživanja’. Da-

nas u medicinskim strukama postoje tri vrste istraživanja: osnovna, klinička i translacijska. Osnovna istraživanja odnose se na laboratorijske postupke, klinička istraživanja obuhvaćaju ljudske subjekte, a translacijska pridonose poboljšanju rada zdravstvenih djelatnika u izravnom kontaktu s bolesnicima, tj. iz njih proistječu novi postupci i metode koje su u svakodnevnoj kliničkoj uporabi [7]. Znanstveno najcitiraniji primjer translacijskog istraživanja i suradnje medicinskih struka program je Stanford BioDesign, koji se smatra standardom za razvoj biomedicinskih, pa tako i sestrinske znanosti [9]. Akademsko i komercijalno razmišljanje nisu prirodni partneri. Ovaj inherentni sukob mora se riješiti kako bi se omogućila uspješna komercijalizacija. Za zdravstvene djelatnike pojam komercijalizacije tradicionalno se smatra „tabu“ tema. Međutim, izbjegavanje komercijalizacije medicinskih djelatnika nerealno je jer isključivanje financijske stvarnosti može uzrokovati znatne nedostatke u svakome dijelu zdravstvenoga sustava. To jedinstveno i kontroverzno etičko područje uzrokuje značajne nedoumice, u razmatranju komercijalizacije. Akademski uspjeh predstavlja dosezanje znanstvenih ciljeva, otkrića, a komercijalni se uspjeh mjeri količinom prihoda. Danas se smatra da je cilj tehnološkog razvoja komercijalizacija u združenom radu s akademskim istraživanjima, a upravo stručni studij sestrinstva omogućava medicinskim sestrama budućnosti uvid u nova znanja i poboljšanje struke i osobnog statusa u društvu [10].

Zdravstvena njega u Dubrovniku Povijest zdravstvene kulture u gradu Dubrovniku ima svoj kontinuitet od Dubrovačke Republike do danas. Ona se usporedno razvijala s cjelokupnom dubrovačkom znanstvenom, kulturnom i gospodarskom baštinom. Dubrovačka Republika i grad Dubrovnik stoljećima su održali osobnu prepoznatljivost, i to uspješnim upravljanjem gradom uporabom diplomatskih vještina, te je sačuvana sloboda, mir i samostojnost, a istodobno je sačuvan gospodarsko-ekonomski, kulturni i znanstveni prosperitet. Dubrovačka medicina obogatila je hrvatsku i svjetsku medicinsku povijest originalnim zakonima, postignućima i idejama. Neki su jedinstveni doprinosi dubrovačke medicinske tradicije dubrovačka karantena, jedinstveno organizirane liječničke i ljekarničke službe, služba gradskih čistača, arhitektura i izgradnja gradske kanalizacije, opskrba pitkom vodom, osnivanje deponija za smeće, hospitali, nahodišta i leprazoriji, uz niz drugih javnih zdravstvenih mjera. U samim počecima nastanka dubrovačke medicinske tradicije iznalazila se potreba provođenja zdravstvene njege, ali i bilježenje/dokumentiranje o uspješnosti provođenja mjera zdravstvene njege. Povezanost zdravstvenog djelatnika kao davatelja usluga i inovacije ima vrijednost u dva važna čimbenika: stvaranju ideja i vlasništva ideje. U svakodnevnom radu to je trenutak ili rezultat sustavnog rješavanja problema radi poboljšanja rada i zdravstvenog radnika kao davatelja usluga i zdravstvenog sustava kao koordinatora u pružanju zdravstvenih usluga [11]. Danas, kada liječenje bolesnika zahtijeva uporabu najmodernijih postupaka/metoda zdravstvene njege, potrebno je

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 28–32

stalno provoditi zapise o kvaliteti učinjenih postupaka odgovarajućim vođenjem sestrinske dokumentacije. Novi medicinski proizvod ima četiri načela prima facie medicinske etike, a to su autonomija, dobrotvornost, nezloćudnost i pravda. Pridržavanje ovih načela u procesu nastanka novog medicinskog proizvoda omogućuje izgradnju logičke matrice za tijek razvitka proizvoda te otvara zanimljive dileme [12]. Dva su aspekta uvođenja novih medicinskih proizvoda u svakodnevni rad. To su: utjecaj specifičnih/novih uređaja na bolesnika / primatelja zdravstvene usluge i kontemplaciju tj. općefilozofsku implikaciju svrhe uporabe novog medicinskog uređaja. U procesu razvoja novog medicinskog uređaja važnu ulogu ima i autonomija medicinskog djelatnika kao davatelja, te bolesnika kao primatelja zdravstvenih usluga. U ovom procesu bolesnik treba posve biti uključen u proces donošenja odluka te aktivno surađivati s medicinskim djelatnicima, i to posebice s medicinskim sestrama. Temeljem navedenih čimbenika u općoj bolnici Dubrovnik uvedeni su novi postupci/metode u sustavu davanja zdravstvenih usluga, i to: ad1] prvi je put u Republici Hrvatskoj uvedeno vođenje sestrinske dokumentacije uporabom ethernet (local area networks-LANs) bolničke mreže. ad2] U radu svake medicinske sestre ključna je zdravstvena njega koja obuhvaća plan i savjesno provođenje postupaka zdravstvene njege, a rezultati o kvaliteti zdravstvene njege i utjecaju na zdravstveno stanje bolesnika bilježe se u kontekstu provedenih pretraga i dijagnostičko-terapeutskih postupa. Statistički rezultati čimbenika u uporabi su za poboljšanje znanja medicinskih sestara i studenata sestrinstva. ad3] Opća bolnica Dubrovnik ima organiziranu službu medicinskih sestara koja osigurava provođenje zdravstvene njege tijekom 24 sata svih sedam dana u tjednu, i to u neposrednom kontaktu s pacijentom. Osigurana je provedba mjera/postupaka zdravstvene njege bolesnicima u bolničkom smještaju, i istodobno je združena s ostalim mjerama davatelja zdravstvenih usluga u bolničkom sustavu, te je osnovni čimbenik za poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga. Iz svega navedenog preddiplomski stručni studij sestrinstva važan je čimbenik u kontinuiranom razvoju i razumijevanju usluga/metoda/postupaka medicinske skrbi. Preddiplomski stručni studij sestrinstva teče u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i Općom bolnice u Dubrovniku i traje tri godine (šest semestara). Većina studenata aktivno je zaposlena te se nastava održava petkom i subotom. Na taj se način studentima omogućuje da sudjeluju u nastavi i da se zadovoljavajuće ostvari zakonom regulirana satnica. Najviše je predavača i stručnih suradnika u nastavi iz Opće bolnice u Dubrovniku, uz manji broj nastavnika gostiju. Praktični rad studija, održava se u Općoj bolnici, kao i terenska nastava. Danas stručni studij sestrinstva ima oko 90 studenata, i to u tri generacije. Kurikulum studija izrađen je sukladno svim standardima i ispunjava sve kriterije, uz načelo „mutual recognition seu acqui communicar“ studentskih programa EU. Nakon završetka studija studenti su osposobljeni za pružanje usluga dobre sestrinske prakse jer tijekom trogodišnjeg školovanja dobivaju potrebna znanja, i to iz:

– bioloških i humanističkih znanosti; – fiziologije i patofiziologije rasta i razvoja; – koncepta zdravlja i unapređenja zdravlja; – patofiziologije stresa i srodnih zdravstvenih disciplina; – kliničkih specijalnosti; – osnovnih načela o učenju i podučavanju; – komunikologije; Sukladno standardima edukacije obuhvaćena je i etička dimenzija zdravstvene skrbi, kao i zaštita prava pacijenta. Zbog nejasno oblikovane politike skrbi na nacionalnoj razini toj se temi tijekom edukacije posvećuje posebna pozornost. Na završetku studija studenti su razvili sestrinske vještine, kao što su: primjena procesa sestrinske skrbi, komunikacija s pacijentima i članovima zdravstvenog tima, vještine u vođenju sestrinske dokumentacije. Nakon završetka studija sestrinstva, prvostupnici su osposobljeni za kompetentno sudjelovanje u provedbi dijagnostičkih i terapijskih postupaka, uz sposobnost samostalnog procjenjivanja cjelokupne pacijentove simptomatologije, uz poštovanje i bioetički tretman pacijenta kao subjekta, uz poštovanje pacijentove individualnosti kao bitne odrednice holističkog pristupa u sestrinstvu. Program stručnog studija sestrinstva u Dubrovniku organiziran je i prilagođen edukaciji liječenja različitih kategorija bolesnika i njihovih potreba. Stoga je program studija prilagođen teorijskom i praktičnom osposobljavanju medicinskih sestara kao stručnjaka koji samostalno donose odluke o metodama zdravstvene njege, poboljšavaju kritičko mišljenje i iznalaze najbolja rješenja u terapeutskim postupcima. Tijekom studija kod polaznika se razvijaju posebnosti u profesionalnom ponašanju, i to u: – obavljanju radnih zadataka i intervencijama za koje su školovani: – prepoznavanju vlastitih potreba za trajnom edukacijom; – podučavanju mlađih generacija; – načelima profesionalnog ponašanja u ophođenju sa suradnicima; – zaštiti interesa struke i potrebi unapređivanja standarda dobre sestrinske prakse.

Studij sestrinstva u funkciji strategije razvoja grada Dubrovnika Zdravstvena njega na području Dubrovačko-neretvanske županije provodi se u Općoj bolnici u Dubrovniku i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti [PZZ]. Ovome je potrebno pridružiti i privatni sektor koji je u razvoju. U tom sustavu zdravstvene njege uloga sestrinstva iznimno je važna. Dubrovačko-neretvanska županija smještena je na krajnjem jugu RH, i time je i opća dubrovačka bolnica smještena na krajnjem jugu granica RH. S obzirom na to, provođenje svih oblika zdravstvene njege u Županiji je znatan geoekonomski čimbenik. Grad Dubrovnik međunarodno je regionalno središte, što rezultira regionalnim povezivanjem grada s Republikom Crnom Gorom i Republikom Bosnom i Hercegovinom u izradi i izvršavanju projekata regionalnog

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 28–32

razvoja. Zbog svega navedenog pitanje povećanja kvalitete i kvantitete ljudskih potencijala u domeni zdravstvene njege u Dubrovniku, kao regionalnom centru, ima puno opravdanje i potpora je europskom modelu regionalnog razvoja, kako sveučilišta, tako i Opće bolnice kao suvremene zdravstvene, ali i znanstveno-nastavne institucije. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, znatan je dio tzv. hrvatskog elitnog turizma i grad Dubrovnik, što je i potaknulo zahtjeve za višom razinom pružanja turističkih usluga, u koje je potrebno uvrstiti i zdravstvenu skrb. Iz navedenih razloga bilo je potrebno povećati stupanj kvalitete zdravstvenih usluga te je ekonomski i sociološki bilo opravdano utemeljiti stručni studij sestrinstva. Jedan od čimbenika razvoja sveučilišnog studija sestrinstva u Dubrovniku bilo je osnivanje Laboratorija za molekularne bioznanosti kao zajedničkog laboratorija Instituta Ruđer Bošković, Opće bolnice Dubrovnik i Sveučilišta u Dubrovniku. Ovaj znanstveno-istraživački i edukacijski laboratorij sastavni je dio Znanstvene jedinice Opće bolnice Dubrovnik, koji omogućava dugoročni razvoj biomedicinske znanosti u cijeloj regiji.

Strateške odrednice studija sestrinstva (vizija i misija) Razvojno-strategijski, za sveučilišni studij sestrinstva može se reći da osposobljava polaznike studija da steknu znanja za svakodnevnu primjenu učinkovitih praktičnih vještina za sve kategorije bolesnika te im osiguraju sigurnu, kompetentnu i etičnu zdravstvenu skrb. Studij sestrinstva, osmišljen je tako da medicinsku sestru osposobi za zdravstvenog profesionalca sa širokom intelektualnom osnovicom koja omogućuje ispravno kliničko odlučivanje. Takav/va profesionalac/ka ima sve potrebne kliničke vještine koje omogućuju da samostalno obavlja sve metode/postupke u svakodnevnoj praksi. Pritom valja istaknuti novo stajalište o potrebi cijeloživotnog učenja, uz etičku dimenziju profesije, po kojoj se sestrinstvo razlikuje od svih drugih zanimanja. Tako se u smislu razvojnog kontinuiteta redovitim obrazovnim i istraživačkim aktivnostima stalno podiže kvaliteta života i zdravlja ljudi u zajednici. Osmišljavanjem, kreiranjem i provođenjem novih gospodarsko-zdravstvenih projekata osnažuje se socijalna dimenzija akademske djelatnosti studija u zajednici. Pritom se cijeli razvoj zdravstvene djelatnosti usmjerava na povećanje stupnja samofinanciranja i samoodržanja, uzdižući se ujedno iznad same razine stručnog studija te se usmjerava prema znanstveno-istraživačkim profitabilnim projektima. Polazeći od strategije razvoja studija sestrinstva, viziju i ostvarenje možemo prepoznati u misiji Opće bolnice u Dubrovniku koja se može sažeti u: „Služiti zajednici kao medicinsko središte izvrsnosti koje osigurava kvalitetnu zdravstvenu zaštitu stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije i njezinim posjetiteljima. Poštujući medicinsku tradiciju Dubrovnika i povijest preventivnog i bolničkog liječenja još od 1377. godine, bolnica teži postati centar medicine južne Hrvatske za liječenje, preventivu i edukaciju zdravstvenih djelatnika“. Pritom je uloga sestrinstva nezaobilazna te je misija i vizija bolnice u gradu Dubrovniku sukladna misiji i viziji sestrinstva. Educirane medicinske sestre osno-

va su za funkcioniranja moderne bolnice i zdravstva uopće te se pred sestrinstvo gotovo svakodnevno postavljaju sve složeniji zahtjevi na koje sestrinstvo može odgovoriti samo uz kvalitetnu edukaciju, a postojeći program stručnog studija sestrinstva posve zadovoljava visoke kriterije edukacije.

Studij sestrinstva kao sastavnica Sveučilišta u Dubrovniku Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 2003. godine na temeljima duge tradicije visokog školstva, a njegov je početak u javnoj obrazovnoj ustanovi Collegium Ragusinum iz 17. stoljeća. Ta se ustanova povezuje sa svjetski poznatim znanstvenikom Ruđerom Boškovićem, koji ju je svojedobno pohađao. Moderno visoko obrazovanje u Dubrovniku počinje osnivanjem Više pomorske škole, a zatim Fakulteta za vanjsku trgovinu i turizam, Pomorskim fakultetom te Veleučilištem u Dubrovniku. Razvijajući se u moderno sveučilište, Sveučilište u Dubrovniku posebnu je pozornost usmjerilo na održavanje i unapređenje sustava kontrole kvalitete rada i poslovanja, što potvrđuje dobivanje standarda HRN EN ISO 9001:2002. Sveučilište u Dubrovniku jedna je od razvojnih odrednica Dubrovnika kao elitne turističke destinacije [slika 1].

SLIKA 1. Nova zgrada Sveučilišta u Dubrovniku (preuređena zgrada stare bolnice).

Sukladno strateškim odrednicama grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, dio programa, to jest odjeli na Sveučilištu, usmjereni su jednim dijelom na more, turizam te upravljanje turističkim i općenito gospodarskim resursima. Drugi dio programa razvija se neovisno o pomorskoj orijentaciji Sveučilišta te se može obrazložiti kao dogradnja tradicionalnog programa koji se kontinuirano razvija. Sveučilište u Dubrovniku nositelj je ukupnog visokog obrazovanja i razvoja znanosti u gradu Dubrovniku. Ono u svojim strateškim dokumentima još u začetcima svoga nastanka nalazi mjesto i studiju sestrinstva. Sveučilište u Dubrovniku dobro „osluškuje“ potrebe iz okruženja, brzo im se prilagođava i zadovoljava ih. Potreba osnivanja studija sestrinstva najbolji je primjer, kao i strateška suradnja s Općom bolnicom Dubrovnik te drugim srodnim ustanovama, posebice s Institutom Ruđer Bošković iz Zagreba.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 28–32

Strateški dokumenti Sveučilišta u Dubrovniku nedvojbeno upućuju na potrebu razvoja novih sveučilišnih programa koji bi podupirali razvoj grada Dubrovnika kao elitne turističke destinacije i akademskog središta koje se temelji na znanju temeljnog društva.

Vizija Sveučilišta

nost na razvijanje vještine kritičke analize, sinteze i evaluacije zdravstvene njege, kao i razvijanja sposobnosti donošenja odluka u postupcima u zdravstvenoj njezi u nepredviđenim okolnostima. Na studiju se razvijaju i sposobnosti svakog studenta za prepoznavanje složenih problema te pronalaženja mogućih putova za njihovo rješenje kao dio specifičnih ciljeva.

Postati sveučilištem koje će karakterizirati izvrsnost studija i međunarodna prepoznatljivost.

Zaključak

Vrijednosti Sveučilišta Znanje, stručnost, napredak, izvrsnost, sloboda govora i misli, tradicija.

Misija Sveučilišta Pridonijeti lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj zajednici na temeljima obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na najvišoj razini kvalitete i izvrsnosti. Zbog sve većih i zahtjevnijih potreba u društvu, Sveučilište je spremno mijenjati sadržaje svojih programa, podizati obrazovnu razinu nastavnika, modernizirati svoje razvojne kapacitete i istraživačku opremu. U misiji Sveučilišta u Dubrovniku nalazimo karakteristiku koju treba istaknuti kao kvalitetu ovoga relativno malog sveučilišta, a to je otvorenost za razvoj, kao i otvorenost za nove programe, sukladno potrebama tržišta. Činjenica da je, posebno u sezoni, zdravstvena njega neodvojiv dio kvalitetne turističke ponude, pokazuje potpunu opravdanost pokretanja studija sestrinstva pri Sveučilištu u Dubrovniku. U listopadu 2008. godine upisana je prva generacija studenata trogodišnjeg stručnog studija sestrinstva, a u akademskoj 2011./2012. godini nastavu pohađa već četvrta generacija studenata. Studenti prve generacije završavaju studij, a prvi je završni rad obranjen 16. veljače 2012. godine [slika 2]. Izvedbeni program studija sestrinstva opravdava visoke kriterije i očekivanja postavljena pred taj studij i njegove polaznike. Programom preddiplomskog studija sestrinstva, uz opće ciljeve definirani su i specifični ciljevi, koji su usmjereni prema razvoju specifičnih znanja, vještina i stavova u svrhe dobre procjene potreba za zdravstvenom njegom, izbor najbolje strategije razvoja, upravljanja, koordinacije i evaluacije zdravstvene njege u različitim situacijama. Tome valja pridružiti i ciljeve koji omogućuju promjene unutar društvene zajednice radi promicanja zdravlja i sprječavanja bolesti. U domeni specifičnih ciljeva definirana je usmjere-

SLIKA 2.

Prvi završni rad pod nazivom „Patofiziologija prekanceroza usne šupljine“ izradila je kolegica Marijana Burum pod vodstvom prof. dr. Nevena Žarkovića iz Instituta Ruđer Bošković.

Kvalitetna sestrinska skrb/zdravstvena njega preduvjet je napretka zdravstva, a strateško planiranje razvoja sestrinstva nacionalni je prioritet u razvoju zdravstva u Republici Hrvatskoj. Radi održavanja kontinuiteta razvoja zdravstva svim je registriranim medicinskim sestrama potrebno omogućiti kontinuirano stručno usavršavanje kojim bi zdravstveni sustav odgovorio dinamičnim dostignućima vremena u kojemu živimo. Zbog toga je na hrvatskim sveučilištima potrebno razvijati preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku razinu studija sestrinstva, kako bi se struktura sestara s nižim stupnjem naobrazbe promaknula u znanstvene kategorije. S obzirom na angažman i stručnost rada hrvatskih medicinskih sestara koji nije upitan, medicinske sestre često izvršavaju i radne zadatke za koje nisu kvalificirane. Ipak, zbog promjena koje nas očekuju ulaskom Republike Hrvatske u EU, medicinskim je sestrama potrebno omogućiti doškolovanje i na taj način povećati njihovu konkurentnost na tržištu davatelja zdravstvenih usluga. Potrebu za studijem sestrinstva prepoznalo je Sveučilište u Dubrovniku i program se studija stalno kvalitativno razvija. Grad Dubrovnik se sa svojim geostrateškim položajem pokazao kvalitetnom lokacijom, a studij sestrinstva kao dobar izbor i razvojna odrednica Sveučilišta u Dubrovniku. Znanja koje studenti steknu tijekom studija primjenjiva su svakodnevnom radu medicinskih sestara, i to na svim razinama zdravstvene zaštite, što istodobno pridonosi podizanju kvalitete sestrinske skrbi na potrebnu, višu razinu struke i medicinske znanosti.

LITERATURA [1] Stipaničev-Mustapić J. Medicinska sestra jučer, danas, sutra. Samarijanac 2009;10/20:31-36. [2] Munich Declaration: Nurses and midwives: a Force for Health, 2000 WHO Regional Office for Europe,DK-2100 Copenhagen, Denmark. [3] Chitwood Jr. WR. Developing and financing new technology. J Thorac Cardiovasc Surg 2002;124:223-230. [4] Toner M, Tompkins RG. Invention, innovation, entrepreneurship in academic medical centers. Surgery 2008;143:168-171. [5] Krummel TM, Shafi BM, Wall J, Chandra V, Mery C, Gertner M. Intellectual property and royalty streams in academic departments: myths and realities. Surgery 2008;143:183-191. [6] Cohen I. “Florence Nightingale”. Scientific American 250 (3): 128–137. doi:10.1038/scientificamerican0384-128. PMID 6367033. [7] Platt AC, Evans RW, Platt JL. “Commercialization,” a perspective. Surgery 2008;143:157-161. [8] Baker S, Weinzweig J. Bioentrepreneurialism for the plastic surgeon. Plast Reconstr Surg 2008;122:295-301. [10] Heller CA, Michelassi F, Shuler ML. Accelerating innovation between surgeons and biomedical engineers in the academic setting. Surgery 2008;143:171-175. [11] Riskin DJ, Longaker MT, Gertner M, Krummel TM. Innovation in surgery: a historical perspective. Ann Surg 2006;244:686-693. [12] Gillon R. Medical ethics: four principles plus attention to scope. BMJ (Clin Res Ed) 1994;309:184-188.

Od ideje do novog studija sestrinstva – povećanje kvalitete u sestrinstvu From new idea to a new nursing study – increase in the quality of nursing Narcis Hudorović Klinika za Kirurgiju, Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Hrvatska Department of Surgery, University Hospital Center „Sestre milosrdnice“, Vinogradska 29, 10000 Zagreb,Croatia

Received: March 31st 2012

Accepted: April 1st 2012

Ključne riječi: program studija • studij sestrinstva • kvaliteta Kratki naslov: Studij sestrinstva i razvoj biomedicinske znanosti i sestrinstva Keywords: Study programe • Nursing Studies • quality Running head: New studies and increase in the quality of nursing

Radi poboljšanja zdravstvenih usluga danas su u uporabi mnogobrojne nove vrste medicinske opreme i uređaja, i to radi bolje učinkovitosti i krajnjeg rezultata liječenja bolesnika. Razvojem novih medicinskih specijalnosti potrebno je paralelno i stalno razvijati nove medicinske tehnologije te usporedno educirati medicinsko osoblje kako bi pravilno iskorištavalo nove medicinske tehnologije. Procesi razvoja i stalnog usavršavanje medicinskih dijagnostičko-terapeutskih postupaka danas sadržavaju transfer tehnologije, komercijalizaciju, korporativnu suradnju, kontinuirani razvoj i usavršavanje proizvoda, intelektualno vlasništvo i regulatorne puteve koji imaju važno mjesto u napretku medicinskih metoda/postupaka. U tekstu članka „Studij Sestrinstva – primjer suradnje Opće bolnice i Sveučilišta u Dubrovniku u razvoju biomedicinske znanosti i sestrinstva“, autori opisuju i razjašnjavaju čimbenike koji su nužni za razvoj i poboljšanje sestrinske znanosti i sestrinskih postupaka, a čemu je cilj poboljšanje rezultata liječenja tj. povećanje kvalitete u pružanju zdravstvenih usluga. Inovacija je složen pojam te je važno njegovo točno razumijevanje radi njegova pravilnog korištenja. Nadalje, potrebno je dobro poznavati razlike između otkrića, izuma i inovacije.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Narcis Hudorović, MD, PhD Department of Surgery, University Hospital Center „Sestre milosrdnice“, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Croatia Tel: 385-1-37 87 378 Mob: 385-91-46 40 656 E-mail: narcis.hudorovic@zg.htnet.hr

Ovi su pojmovi u osnovi funkcija vremena. Pojam izum opisuje pojavu ideje ili otkriće fenomena, a pojam otkriće uvođenje je novih područja prakse [1-4]. Pojam inovacije prati i opisuje istraživanja koja pridonose poboljšanju već postojeće metode, pokušaju da se metoda provede u svakodnevnom životu, razvoj novih metoda ili pružanja alternativnih rješenja uvođenjem novih elemenata u metodologiju koja je već uspostavljena ili znanstveno verificirana [1-4]. Osnovne su faze ovoga procesa izum, inovacije i komercijalizacija [1]. U idealnom slučaju u svrhu provođenja inovacija treba stvoriti uvjete za uvođenje suvremene tehnologije kako bi se unaprijedila postojeća klinička praksa te olakšala i unaprijedila zdravstvena zaštita stanovništva [6]. Istodobno, to bi trebalo biti sredstvo kojim inovativna osoba može provesti dobre ideje, dizajnirati i uvesti poboljšanja u zdravstveni sustav. U svakodnevnoj praksi to je sučeljavanje sa svijetom financija i potencijala u području koje predstavlja najveći i najjači pokretač inovativnosti, ali ne u smislu “zašto treba postojati”, nego u smislu “zašto on ne postoji”. Na međunarodnoj razini, prihvaćeno je mišljenje da medicinske inovacije moraju generirati velike prihode. Ovo je ideja onih koji generiraju valutu, koji privlače nova ulaganja u zdravstvene sustave te povećavaju metode razvoja medicinskih sustava i opreme. Jednostavnije, stječe se dojam da su financijski čimbenici pokretači inovacija u zdravstvenim sustavima. Opisanim mišljenjem, financijski čimbenici pridonose globalnom poboljšanju zdravstvene skrbi i, kao surogat rezultat, ispunjavaju etičke namjere inovacija. Osim poboljšanja zdravstvene skrbi i generiranja prihoda u zdravstveni sustav, povećanja prihoda i povećanja institucionalnih resursa, uvođenje novih metoda i postupaka u zdravstveni sustav omogućuje globalno proširenje utjeca-

KOMENTAR UREDNIŠTVA/ EDITORIAL COMMENT

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 33–34

ja zdravstvenih djelatnika u društvu, povećanje novčanih naknada radi intelektualne stimulacije za uvođenje poboljšanja u zdravstvenom sustavu, povećanje i popularizaciju i akademsku promociju i stvaranje trajnog nasljeđa [5]. Cilj i svrha spomenutoga članka olakšavanje je razumijevanja ovog procesa pružanjem osnovnih informacija potencijalnim inovatorima u zdravstvenom sustavu, s naglaskom na sustav sestrinstva, i to posebice onima koji isključivo i svakodnevno rade sa bolesnicima. U procesu ulaganja u novi medicinski proizvod (u navedenom članku, studij sestrinstva), treba iznaći zajednički nazivnik koji utječe na ravnotežu između znanstvene vrijednosti ideje u odnosu na komercijalne troškove kojom ideja utječe na stvaranje novog medicinskog proizvoda (studij sestrinstva). U kontekstu to znači da dobra znanost nije nužno i dobar posao, tj. dobra znanost nužno ne mora privlačiti nova ulaganja [6]. Pri izračunu vrijednosti ideja, treba imati na umu da ideja nije statična disciplina, nego se ona mijenja u svome razvojnom procesu. Evaluacija ideje multifaktorijalna je disciplina, a najvažniji čimbenici koje analiza evaluacije ideje mora sadržavati jesu analize ponude i potražnje za novim medicinskim proizvodom (studij sestrinstva). Za razmatranje ravnoteže, važna su tri čimbenika, i to: prvo, kako nova tehnologije rješava probleme sigurnosti u uporabi, drugo, procjenu potražnje i konkurencije novog medicinskog proizvoda, treće, promišljanje o troškovima u odnosu na vrijeme potrebno da se medicinski proizvod u cijelosti razvije, tj. stavi u kliničku uporabu, te počne osiguravati financijsku dobit [6, 7]. Ulazne i izlazne strategije za ulaganje u novi medicinski uređaj treba razumjeti iz perspektive izumitelja i industrijskih profesionalaca. Iz industrijske perspektive, najbolja je investicija i politika ulaganja u novi medicinski proizvod (studij sestrinstva) kada je on u najjeftinijoj fazi razvoja te kada autor ideje ima najmanje šanse za stjecanje profita. Primjerice, to je najvidljivije kod kliničkih istraživanja lijekove, i to između prve i druge faze kliničkog istraživanja [ 8].

Iz perspektive akademske zajednice i izumitelja, rani financijski (ili ne-) industrijski angažman mora biti uravnotežen, tj. on mora generirati vraćanje većih ulaganja te eventualnu financijsku dobit koju uzrokuje uporaba novog medicinskog proizvoda. Autori članka opisuju postojanje interesne domene sestrinstva, sukladno razvoju društva u cjelini, te opisuju potrebu razvoja sestrinske znanosti koja je mnogobrojnim čimbenicima i profitabilno povezana sa razvojem turizma. Upravo atraktivne turističke lokacije, kao što je grad Dubrovnik, povećavaju interes potencijalnih ulagača za uporabu ekonomsko isplative zdravstvene njege u turizmu, posebice u tijeku sadašnjeg „trenda“ razvoja cjelogodišnjeg turizma. Upravo stoga autori iznalaze čimbenike koji povezuju sestrinsku znanost s turizmom kao mogućim izvorom financiranje dijela zdravstvenog sustava, i to iz perspektive akademske zajednice koja jest i mora biti pokretač svih novina u modernom društvu. Literatura [1] Toner M, Tompkins RG. Invention, innovation, entrepreneurship in academic medical centers. Surgery 2008;143:168-171. [2] Krummel TM, Shafi BM, Wall J, Chandra V, Mery C, Gertner M. Intellectual property and royalty streams in academic departments: myths and realities. Surgery 2008;143:183-191. [3] Mehta H. On innovations in plastic surgery. J Plast Reconstr Aesthet Surg 2009;62(4):437-441. [4] Platt AC, Evans RW, Platt JL. “Commercialization,” a perspective. Surgery 2008;143:157-161. [5] Gingles B, Knechtle S. Surgical invention and commercialization. Surgery 2008;143:175-181. [6] Toneguzzo F. From innovation to successful commercialization: assessing value and investment - does the equation make sense?. Surgery 2008;143:165-168. [7] Toneguzzo F. From innovation to successful commercialization: assessing value and investment -does the equation make sense?. Surgery 2008;143:165-168. [8] Stoddard SL, Danielsen AJ. What makes an idea or discovery marketable-and approaches to maximize success. Surgery 2008;143:161-164.

Uredništvo preporučuje ove World Wide Web adrese za proširenje znanja: http://apps.who.int/gb/archive/pdf_files/WHA56/ea5611.pdf http://www.euro.who.int/AboutWHO/Policy/20010828_4 http://www.facebook.com/note.php?note_id=213992481958340 http://www.adriaticsailor.com/28_07_2010_zadar_grad_s_najvecim_potencijalom_za_kruzere/sailing_croatia/1031/HR http://www.portdubrovnik.hr/?act=5&lnk=&id=99&lan=hr#1 http://www.bolnica-du.hr/ http://www.unidu.hr/datoteke/17izb/Vizija_i_strategija_razvoja_Sveucilista_2006.-2015..pdf www.unidu.hr

Fenomenološki pristup u analizi znanja potrebnih za sestrinsku praksu The phenomenological approach to the analysis of knowledge necessary for nursing practice Hrvoje Premuž Opća bolnica dr Josip Benčević, Andrije Štampara 42, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska Opća General Hospital dr. Josip Benčević, Andrije Štampara 42, 35000 Slavonski Brod, Croatia

Received March 24th 2012

Accepted April 8th 2012

Sažetak: Znanje kao rezultat čovjekove moći mišljenja svojevrstan je „dvosjekli mač“ u rukama nesavršena ljudskog bića. Dok društvo doživljava napredak, osobito u materijalnom smislu, čovjekova moć nad prirodom ugrožava opstanak cjelokupnog života na Zemlji. Manipuliranjem genetskim šiframa života, razvojem i uporabom suvremenih medicinsko-tehničkih postupaka čovjek ulazi u nepoznato područje apsolutnih vrijednosti poput života i smrti. Sestrinska znanost, kao najviši oblik profesionalnog znanja u sestrinstvu, doživljava svoj razvoj u okrilju suvremenih tendencija globaliziranog svijeta, i nije isključena od utjecaja tih okolnosti. Ne gubeći iz vida samu bit postojanja sestrinstva, a to je skrb za čovjeka, sestrinska znanost treba ostati spona između tradicionalnih, integrativnih pogleda na svijet, i suvremenih znanstvenih spoznaja. Sestrinstvo obuhvaća dinamiku odnosa, procese i interakcije koji se mogu kvalitetno razmatrati i razvijati tek uključivanjem različitih oblika znanja. Od ranih osamdesetih godina 20. stoljeća teoretičarke sestrinstva navode četiri vrste znanja potrebnih za potpunu intelektualnu slobodu i neovisnost pri razvoju sestrinskih teorija, kao i prakse koja se na njima utemeljuje. To su empirijsko, etičko, osobno i estetsko znanje. Fenomenološki pristup analizi i izgradnji sestrinskog znanja, onog koje je temelj svakog profesionalnog djelovanja, omogućuje sagledavanje šireg konteksta humanih interakcija, izvan granica poznatih zakona i teoretskih uokviravanja svijeta. Drugim riječima, fenomenološko usmjeravanje prema analizi odnosa u okviru sestrinske skrbi, prema razumijevanju tih odnosa i iskustva osoba u njima, tumačenjem i valoriziranjem koji uključuju i intuitivne procese, dopušta poseban vid prihvaćanja, ali i primjene znanja u sestrinskoj praksi. Ključne riječi: Fenomenološki pristup • analiza • znanja • sestrinsku praksu • teorija Kratki naslov: Fenomenološki pristup i sestrinska praksa

Abstract: Knowledge as a result of man’s opinion is some kind of “double-edged sword” in the hands of imperfect human beings. While the companies are experiencing progress, particularly in the material sense, man’s power over nature threatens the survival of all life on Earth. Manipulating genetic codes of living, development and use of modern medical and technical procedures to the unknown’s enters an area of absolute values such as life and death. Nursing science as the highest form of professional nursing experience in the development of their tendency to embrace modern globalized world, is not excluded from the impact of these circumstances. Not losing sight of the very essence of existence, nursing, and its welfare for the people, nursing science should remain a link between traditional and integrative view of the world, and modern scientific knowledge. Nursing includes the dynamics of relationships, processes and interactions that can be well considered and developed only by including different forms of knowledge. Since the early eighties of the 20th century nursing theorists listed four types of knowledge required for complete intellectual freedom and independence in the development of nursing theory and practice that is founded on them. It is empirical, ethical, personal and aesthetic knowledge. The phenomenological approach to the analysis and construction of nursing knowledge, is the foundation of any professional activity, allows consideration of the broader context of human interaction, beyond the boundaries of known laws and theoretical framing of the world. In other words, the phenomenological analysis of the direct relationship of the nursing care, the understanding of these relationships and experiences of people in them, the interpretation and valorization which includes intuitive processes, allows a special form of acceptance and application of knowledge in nursing practice. Keywords: phenomenological approach • analysis • knowledge • nursing practice • theories Running head: The phenomenological approach and nursing practice

Uvod Autor za korespondenciju/Corresponding author: Hrvoje Premuž, bacc. med. tech. General Hospital dr.Josip Benčević, Andrije Štampara 42, 35000 Slavonski Brod, Croatia Tel: +385-35-201 201 Faks: +385-35-446 121 E-mail:opca-bolnica-sb@sb.htnet.hr

Sestrinska znanost utemeljena je na koncepciji organiziranog, provjerenog i primijenjenog znanja. U tom okviru razmatra se sestrinsko profesionalno i znanstveno područje. Podrobno razmatranje tog okvira daje uvid u vrste znanja koja su nužna u sestrinskoj praksi te zahtijevaju anticipaciju, zapravo, odgovor na pitanje što je znanje. Osobito što je

PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 35–40

ljudsko znanje, zašto postoji, kako se razvija i koja je svrha tog procesa. Filozofska disciplina epistemologija razmatra ta pitanja i pokušava odgovoriti na njih interferirajući pritom i s drugim, filozofsko-antropološkim, psihološkim i sociološkim gledištima [1]. Razvoj sestrinskih teorija, na kojima se putem teorijskih modela konceptualizira sestrinstvo i sestrinska praksa, zahtijeva razvoj sestrinskih istraživanja na području zdravstvene njege. To je osnovni preduvjet izgradnje sestrinstva kao suvremene i suverene profesije jer rezultati pojedinih istraživanja dokazuju postojanje specifično sestrinskog znanstvenog područja. Neuki promatrač mogao bi se zapitati koja je svrha postojanja filozofije u sestrinstvu, zašto graditi teorije na području skrbi za čovjeka koje je evidentno praktične naravi. Odgovor je jednostavan; teorije predstavljaju savršenu konstrukciju, izgrađenu na određenom tipu znanja, možda najvažniju potvrdu veličine ljudskog uma i njegove sposobnosti spoznaje. Čovjek ima veličanstvenu moć mišljenja koja ga razlikuje od drugih bića na Zemlji, i izdiže u posebnost živog i neživog u prirodi. No on ide i dalje, jer ljudsko znanje koje nastaje na toj sposobnosti ima tendenciju organiziranja i prenošenja na iduće generacije [2]. U toj organizaciji znanja izgradnja teorija ima bitnu ulogu, pa tako i teorija u sestrinstvu, jer se ukupno znanje prevodi u svojstvo apstrakcije koja može postojati na razini samo čovjekova mišljenja i uma, dakle, uzdignuta na najvišu razinu razmatranja [3]. Napokon, dosezanjem znanja složenog u određenoj teoriji, moguće je shvatiti širi kontekst određene problematike, konkretno, zdravstvene skrbi, te izvoditi zaključke korisne u daljnjem razvoju teorija i u praktičnoj primjeni znanja, primjerice, u realitetu kliničkog sestrinstva. Sestrinstvo obuhvaća stanovitu dinamiku odnosa, procese i interakcije koji se mogu kvalitetno razmatrati i razvijati tek uključivanjem različitih oblika znanja. Od ranih osamdesetih godina 20. stoljeća teoretičarke sestrinstva poput Barbare Carper (1978. „Temeljni obrasci znanja u sestrinstvu“) [4, 5, 6], navode četiri vrste znanja potrebnih za potpunu intelektualnu slobodu i neovisnost pri razvoju sestrinskih teorija, kao i prakse koja se na njima utemeljuje. To su empirijsko, etičko, osobno i estetsko znanje. Pristupati pojedinim problemima i pojavama, ali i analizi navedenih znanja i sestrinskoj praksi, moguće je tzv. fenomenološkim načinom, koji pripada sferi filozofije i filozofske metode. Što je to fenomenologija i kakva je njezina metoda, zašto je baš to povoljan put u razmatranju fenomena u sestrinstvu? Odgovor na pitanje „zašto?“ djelomično bi se mogao formulirati protupitanjima: je li moguće fenomen empatije istražiti i objasniti jednom od dostupnih matematičko-statističkih metoda, je li moguće izmjeriti ljudsku tugu ili bol, je li moguće izraditi dijagram čovjekove sreće, primjerice? Naravno da nije, stoga je potrebno tim pitanjima pristupiti posebnim metodama koje će primjerenije približiti i analizirati navedene pojave u sklopu zdravstvene njege i ukupne skrbi [7]. Veliki filozofi 20. stoljeća, Edmund Husserl, Martin Heidegger i Friedrich Scheler, svaki na svojstven način, razvijaju svojevrstan pristup razmatranju filozofskih pitanja, onih koja su najteža za ljudski rod. Pitanja o smislu i biti života

i stvari, o biti svijeta i svemira, o smislu čovjeka i njegove egzistencije [8, 9]. Taj pristup, ni metoda, ni pravac u filozofiji (filozofi se još nisu usuglasili), fenomenologija je nastala na konstrukciji fenomena svijesti koji nastaju na temelju iskustva čovjekova življenja u interakciji sa svijetom [10]. Fenomenologija pridonosi sestrinstvu u smislu povoljne metode, zapravo, pristupa objašnjavanja realiteta u medicini i zdravstvenoj skrbi u sklopu kojeg i sestrinstvo ima svoje mjesto. Taj realitet nastaje interakcijom niza čimbenika i fenomena poput zdravlja ili bolesti [11]. Fenomenološki pristup analizi i izgradnji sestrinskog znanja, onog koje je bit svakog profesionalnog djelovanja, omogućuje sagledavanje šireg konteksta humanih interakcija, izvan granica poznatih zakona i teoretskih uokvirivanja svijeta. Drugim riječima, fenomenološko usmjerenje prema analizi odnosa u sklopu sestrinske skrbi, prema razumijevanju tih odnosa i iskustva osoba u njima, tumačenjem i valoriziranjem koje uključuje i intuitivne procese, dopušta poseban vid usvajanja i primjene znanja u sestrinskoj praksi [12]. Taj pristup otvara ljepši i ugodniji, a možda i učinkovitiji način razumijevanja bolesnikove osobe, stvarajući tako preduvjete za humanije sestrinstvo, humaniju medicinu u konačnici.

Znanje kao preduvjet i prijetnja evolucijskom razvoju čovjeka Od početka povijesnog razvoja čovjeka kao društvenog i misaonog bića, u njegovima prvim koracima prema izgradnji civilizacije, sposobnost spoznaje, kao i znanje koje nastaje kao rezultat te sposobnosti, velika je prednost za čovjeka u golemu bogatstvu života na Zemlji. Čovjek svoj primat, istaknuto mjestu na rasteru živih organizama, zahvaljuje svojevrsnoj posebnosti u procesima stjecanja znanja, za razvoj vještina na temelju tog znanja, te procesu zadržavanja, oplođivanja i prenošenja spoznajnih produkata na buduće generacije. No znanje nije samo prednost za čovjeka, ono predstavlja i vrijednost koju je vrlo rano pokušavao zaštititi i prisvajati, često u korist malih skupina ili pojedinaca. Čovjek je uočio dobrobit za sebe i svoju vrstu koja se temelji na stečenom znanju. Te dobrobiti proglašava vrijednima jer su mu one bile korisne radi osobne zaštite, preživljavanja i napretka. Zato do danas, zbog karakteristika svoje prirode, pokušava manipulirati znanjem i posljedične beneficije prisvojiti u vlasništvo i za interes manjine ili pojedinca. Antički filozofi poput Aristotela, Sokrata i Platona znanje nazivaju vrlinom. Sokrat je, prema Hegelu, „izumio“ etiku, izjednačujući znanje s najvećom vrlinom dobra. Za Sokrata je znanje nerazlučivo od dobra, pa je zlo moguće činiti samo iz neznanja [1]. Taj Sokratov etički intelektualizam Aristotel pobija u smislu nepriznavanja vrline kao znanja, on zamjenjuje mjesto subjekta i predikata te izvodi krilaticu Znanje je vrlina. Tako se utemeljila, pod okriljem antičkih rasprava o moralu, i rasprava o znanju i znanosti kao jednom, najvišem obliku znanja. No ta se tzv. stara znanost bitno razlikuje od moderne jer je integralistička, naime, ona u svojoj metodi ujedinjuje aspekte znanja o prirodi i cjelovitu sliku svijeta [2].

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 35–40

Novovjekovna znanost razvija redukcionističku metodologiju i velebnu sliku svijeta rastavlja u detalje svodeći je na razinu matematičkih simbola. Taj proces počinje s Baconovom „Instauratio magna“ velikom obnovom znanosti, prema kojoj je cilj znanja čovjekovo ovladavanje prirodom, dakle, moć nad prirodom samom. Znanje kao rezultat čovjekove moći mišljenja predstavlja svojevrsni „dvosjekli mač“ u rukama nesavršena ljudskog bića. Dok s jedne strane društvo doživljava napredak, pogotovo u materijalnom smislu, s druge strane i čovjekova moć nad prirodom ugrožava opstanak života na Zemlji. Manipuliranjem genetskim šiframa života, razvojem i uporabom suvremenih medicinsko-tehničkih postupaka, čovjek ulazi u nepoznato područje apsolutnih vrijednosti poput života i smrti. Sestrinska znanost, kao najviši oblik profesionalnog znanja u sestrinstvu, doživljava svoj razvoj među suvremenim tendencijama globaliziranog svijeta i nije isključena od utjecaja tih okolnosti. Ne gubeći iz vida bit sestrinstva, a to je skrb za čovjeka, ta znanost treba ostati sponom između tradicionalnih integrativnih pogleda na svijet i suvremenih znanstvenih spoznaja.

Epistemologija Prije rasprave o znanju i vrstama znanja u sestrinstvu, kao i o fenomenološkom pristupu analizi i izgradnji sestrinskih teorija, potrebno je definirati filozofsku disciplinu koja znanje proučava i kojemu je ono osnovni predmet argumentacije. Prema Platonu, znanje je podskup onoga što je istodobno istinito i u što se vjeruje [3]. Epistemologija (iz grčkoga επιστήμη - episteme, “znanje” + λόγος, “logos”) ili teorija znanja, grana je filozofije koja se bavi prirodom i dosegom znanja. Taj je izraz prvi uveo škotski filozof James Frederick Ferrier (1808 – 1864). Veliki dio rasprave na tom polju usredotočio se na analiziranje prirode znanja i kako ga ona povezuje sa sličnim pojmovima kao što su istina, vjerovanje i opravdanje. Bavi se i sredstvima proizvodnje znanja, kao i skepticizmom o različitim tvrdnjama o znanju nečega. Drugim riječima, epistemologija se bavi sljedećim pitanjima: što je znanje, kako se stječe i što ljudi znaju? Znanje je određeno definicijama, i to: ad 1] činjenice, informacija i vještine koje je osoba stekla iskustvom ili obrazovanjem; teorijsko ili praktično razumijevanje nekog predmeta, ad 2] ukupnost svega poznatog u nekom polju; činjenice i informacije, ad 3] svjesnost ili familijarnost stečena iskustvom neke činjenice ili situacije Filozofske rasprave općenito počinju Platonovom definicijom znanja kao “opravdanog istinskog vjerovanja”. Ne postoji, međutim, opća definicija znanja, niti se koja nazire, naime, postoje mnogobrojne suprotstavljene teorije. Stjecanje znanja obuhvaća složene kognitivne procese: percepciju, učenje, pamćenje, komunikaciju, asocijaciju i zaključivanje. Termin znanje također se koristi za označavanje pouzdanog razumijevanja nekog predmeta, uz potencijalnu sposobnost primjene u specifične svrhe.

Vrste znanja u zdravstvenoj njezi Rasprave o znanju, koje omogućuje pružanje zdravstvene njege, postaju ključne kada se želi pristupiti distinktivnom razmatranju sestrinstva kao vještine, umijeća (što aludira na pojmove umjetnosti, usluge, zanimanja ili čak obrta), ili kao znanosti (što pogoduje shvaćanju sestrinstva kao ozbiljne profesije). Barbara Carper identificira četiri osnovna područja znanja u sestrinstvu: empirijsko, estetsko, etičko i osobno znanje [4]. ad 1] empirijsko znanje – utemeljeno je na činjenicama koje su dostupne osjetilima i predstavlja osnovni obrazac znanja tradicionalne zapadne znanosti. Istinito je samo ono što je moguće dokazati pokusima čiji rezultati moraju biti dostupni i drugim istraživačima, provjerljivi, mjerljivi i dokazani tim nezavisnim razmatranjima i ispitivanjima. Postoji i drugi izvor ovog znanja koji je meta-paradigmatske prirode i proizlazi iz teorija i znanstvenih disciplina. Empirijsko znanje u praksi se izražava tzv. znanstvenom kompetentnošću, koje ima osnovu u teorijama. Iz empirijskih teorija, akata, prakse i tvrdnji proizlaze moguće hipoteze koje treba istraživati, dokazati ili odbaciti [5]. Empirijsko znanje u sestrinstvu podijeljeno je u subkategorije, i to u preskriptivne i deskriptivne teorije. ad 2] estetsko znanje – rezultira bitnim sadržajem ili preduvjetom sestrinstva, empatijom, dakle, sposobnošću razumijevanja i sudjelovanja u iskustvu drugih ljudi [6]. Ovo znanje omogućuje razvoj sposobnosti dubokog razumijevanja situacije te uključivanje unutrašnjih kreativnih resursa nastalih na temelju iskustva kako bi se ostvarilo nešto novo i inovativno. Estetsko znanje pokretač je sestrinstva koji ga usmjerava bitnom, osjećaju samilosti, empatiji, samosvijesti i boljem shvaćanju holističkog principa u medicini i zdravstvenoj njezi [7]. ad 4] etičko znanje – iznad je pukog poznavanja normi i etičkih kodeksa te definicija. Ono predstavlja znanje koje omogućuje svakodnevno, i u svakoj situaciji, prosuđivanje o tome što je moralno ispravno i u najboljem interesu bolesnika [8]. Ova vrsta znanja organiziran je skup stavova i mišljenja, a onda i ukupnost čovjekova djelovanja usklađenog s tradicionalnim etičkim vrijednostima u društvu, znanje koje pomaže rješavanju etičkih dilema u svakodnevici sestrinske prakse. ad 5] osobno znanje – znanje koje omogućuje samospoznaju, spoznaju drugih ljudi kao biopsihosocijalnih bića. Osobno znanje generira holistički pristup sestrinske prakse, ono ujedinjuje sva potrebna znanja u sestrinstvu, sposobnost procjene trenutka, konteksta određene interakcije, da bi se u zdravstvenoj skrbi i „samog sebe“, ali i cjelokupno svoje znanje i iskustvo moglo pretvoriti u terapijsko sredstvo pomoći bolesniku [9].

Fenomenologija i hermeneutika Fenomenologija je filozofski pravac koji, polazeći od fenomena čistih intencijskih akata svijesti želi sagledati njihovu imanentnu bit, kao bit samih stvari. Glavni su predstavnici Edmund Husserl i Martin Heidegger. Fenomenologija je znanost o metodi spoznavanja čiste biti i čistog sadržaja. Fenomenološka metoda, za razliku od indukcije i dedukci-

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 35–40

je, opisuje činjenice koje su povezane s unutarnjim ili vanjskim iskustvom [10, 11, 12, 13, 14]. Njemački filozof Edmund Husserl osnivač je fenomenološkog pokreta, koji je jedna od najutjecajnijih duhovnih orijentacija 20. stoljeća [11]. Nasuprot Kantu, Husserl smatra da svijest nije apsolutna, nego da je uvijek intencijski određena usmjerenošću subjekta prema predmetu. Svijest je uvijek svijest o nečemu, ona nije entitet apsolutan u svom postojanju i prazan u toj apsolutnosti. U svakoj predstavi nešto je predstavljeno, a u ljubavi voljeno. Husserl naglašava jedinstvo svijesti o nečemu i tog predmeta svijesti, i to naziva intencijskim aktom. Sintetizira subjekt i objekt i kaže da svaki takav akt ima intenciju prema i nečemu teži. Bit predmeta u svijetu se, prema Husserlu, prikazuju u svijesti i ona tu bit jasno zori u obliku fenomena svijesti. Fenomeni su biti stvari kakve postoje u svijesti. Međutim, da bi se došlo do tih fenomena i spoznaje biti, potrebna je fenomenološka metoda redukcije i epohe. Redukcijom se odbacuju svi svakidašnji stavovi, nazori, namjere, znanosti, predmeti. Epohe je metodičko suzdržavanje od prirodnog stava radi dohvaćanja biti. Tako se dolazi do reziduuma čiste svijesti u kojima fenomeni kao biti stvari imaju samostalnu egzistenciju, neovisnu o bilo čemu imanentnom čovjeku ili svijetu. Tako se dobiva tzv. horizont transcendentalno očišćenih fenomena [12]. S jedne strane tradicija Husserlove škole, a s druge strane prevladavanje Husserlove metode stroge redukcije i disciplinarno shvaćene i određene filozofijske hermeneutike, temeljne su pretpostavke za prihvaćanje važne teorije suvremenog austrijskoga filozofa i sveučilišnoga profesora Rainera Thurnhera i njegova shvaćanja hermeneutičke fenomenologije kao angažmana u djelu Hermeneutička fenomenologija kao angažman. U tom smislu, Thurnher ide Heideggerovim putem prakticiranja filozofijske hermeneutike koja neprestano propituje cjelokupnu filozofsku tradiciju, otvarajući se istraživanju izvornosti fenomena u svim područjima zbilje, vodeći pritom računa da je naše razumijevanje uvijek prožeto i obilježeno nekim prethodnim - moguće nejasnim ili netočnim - razumijevanjem pojava koje istražujemo. Hermeneutički pristup omogućuje razmatranje određenih fenomena stvarnosti iz perspektive iskustvenog proživljavanja sadašnjosti, povlačenje analogije između fenomena koji su već razmotreni s novim. Fenomenolog se, prema Thurnherovim riječima, angažira za svijet života i za to da se čovjek bolje pojmi i snađe u tom svijetu, i to u konkretnom svijetu svakodnevice, pa prema tomu, fenomenologija je kultura racionalnosti koja dopunjava znanstvenu racionalnost kojoj je komplementarna. Znanja, koja su potrebna za sestrinsku praksu, ali i razvoj sestrinskih teorija, moguće je proučavati iz više filozofijskih, kao i iz aspekata drugih znanosti, poput psihologije ili sociologije. Sama filozofija golemo je područje argumentacije s mnogobrojnim metodološkim pristupima određenom problemu. U članku „Hermeneutička fenomenologija u sestrinstvu“, autori Zalm i Bergum razmatraju poseban pristup problemu sestrinske prakse, i pritom posebno analizu nekoliko vrsta znanja koja smatraju važnima za razvoj i mijenjanje odnosa karakterističnih za tu praksu. To je hermeneutičko-fenomenološki pristup koji naglašava deskriptivne i interpretativne elemente u metodi, što pridonosi razvoju takve metodologije istraživanja u sestrinstvu koja će kvantitativna mjerenja, kategorizacije i statističke indekse staviti u drugi plan. Prema skupini au-

tora (Oiler, 1982.; Benner, 1985.; Dzurec, 1989.; Smith, 1989.; Holmes, 1990.; Anderson, 1991.), istraživanja u sestrinstvu, a posebice analiza znanja potrebnih za praksu ponajprije se moraju temeljiti na analizi odnosa sestre i drugih ljudi, napose pacijenata. Stoga se postavlja pitanje jesu li tradicionalne kvantitativne metodologije odgovarajuće za razumijevanje odnosa među ljudima, u razumijevanju ljudske osobe? Drugo, postavlja se pitanje postoje li uopće metode s potencijalom mjerenja, objašnjavanja ili predviđanja ljudskog iskustva? Objektivni znanstveni eksperimenti ne isključuju subjektivno iskustvo [13]. Interakcije u koje ulaze svi uključeni u proces zdravstvene skrbi, posebice medicinske sestre koje svoje znanje i djelovanje upravo fokusiraju na razvoj tih odnosa, apriori počivaju na planu subjektivnog iskustva. Zbog toga mnogobrojni autori, važni za razvoj sestrinskih istraživanja tijekom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća (Oiler, 1982.; Benner, 1985.; Holmes, 1990.), apostrofiraju fenomenologiju kao istraživačku metodu koja može omogućiti razumijevanje osobe i njezina iskustva, metodu koja može vrednovati odnos medicinske sestre i pacijenta te koja pojmu osobe prilazi s holističkog stajališta [14]. Hermeneutička fenomenologija pokušava opisati i zatim interpretirati (deskriptivno-interpretativna metoda) ljudsko iskustvo, koristeći se fenomenološkom refleksijom. Ljudsko iskustvo se s vremenom gomila i obogaćuje životom čovjeka koji stupa u mnoge međuljudske interakcije i koje ga, zapravo, s vremenom grade i obogaćuju. Cilj je fenomenološkog pristupa omogućiti razumijevanje intrinzičnih značenja biti ljudskog iskustva. Pokušava se shvatiti značenje svakog pojedinog fenomena u svijesti nastalog na određenu iskustvu čovjeka koji je stupio u neki od mogućih odnosa. Hermeneutička fenomenologija pridonosi ukupnom znanju relevantnom za sestrinsku praksu. Istraživanja koja se temelje na tom pristupu omogućuju bolje sagledavanje ne samo prakse i znanja koje je potrebno za tu praksu, nego i sestrinstva samog. Fenomenološki pristup omogućuje medicinskim sestrama da se u svojim znanstvenim istraživanja usmjere prema širim aspektima osobnog i estetskog znanja. Taj pristup dopušta svojevrsnu spoznaju postojanja višeznačne realnosti i usmjerenost na pitanja biti i smisla postojanja. Kako se hermeneutičkom fenomenologijom pristupa aspektima znanja u sestrinskoj praksi? Potkraj sedamdesetih godina 20. stoljeća u djelu Fundamental patterns of knowing in nursing, navode se četiri vrste znanja potrebna sestrinskoj praksi: etičko, estetsko, osobno i empirijsko. Paleta potrebnih znanja s vremenom se proširuje, pa u djelu Integrirana teorija o razvoju znanja u sestrinstvu, Chin i Kramer istražuju tzv. emancipacijsko ili ukupno znanje, spominjući i još neke vrste znanja koje bi trebalo istražiti, poput političkog.

Empirijsko znanje i hermeneutička fenomenologija Empirijsko je znanje ono koje se temelji na činjenicama, koje je opisno i koje ima isključiv cilj u razvoju apstraktnih i teorijskih objašnjenja u nekom području. Takvo se znanje usustavljuje i organizirano uopćava u zakone i teorije koje imaju svrhu opisivanja, objašnjavanja i

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 35–40

predviđanja fenomena koji su predmet sestrinske prakse i znanosti. Empirijsko znanje izrasta iz istraživanja koja se temelje na metodi prikupljanja, opisivanja i klasificiranja podataka. Na temelju tako dobivenih podataka moguće je dedukcijskim postupkom razvijati sestrinske teorije. Stoga se empirijsko znanje može smatrati utemeljenim na principima prirodnih znanosti. U djelu Integrirana teorija o razvoju znanja u sestrinstvu, navodi se kako je cilj ovog znanja razumijevanje određenog sadržaja ili razrješenje problema putem analize činjenica. Empirijsko znanje namijenjeno je formulaciji teorija i modela za praktičnu primjenu [15]. Teorija je simboličan prikaz aspekata realnosti koji su otkriveni ili istraženi te opisani, objašnjeni, a imaju cilj predviđanja ili opisivanja interakcija, zbivanja situacija ili stanja [16]. U svom djelu Teorijsko sestrinstvo, Meleis identificira dva tipa teorije: deskriptivne i preskriptivne. Deskriptivne teorije opisuju fenomene, zbivanja i situacije bez intencije za određenu akciju. Ove teorije tek identificiraju komponente i uvjete pod kojima se nešto događa. Preskriptivne teorije uključuju i prijedlog koji traži promjene te predviđaju posljedice nekih strategija u sestrinskim aktivnostima [17]. Karakteristično je za profesije da se oslanjaju na obje navedene vrste teorija. Može li fenomenološki pristup pomoći razvoju neke empirijske teorije? Cilj je fenomenologije razumijevanje značenja fenomena. Teorije ne mogu jasno odrediti pojavu određenih fenomena. No razumijevanje situacije pojedinaca, utemeljeno na značenjima koje ti pojedinci dodaju tim situacijama i problemima u kojima se nalaze, može pomoći točnom predviđanju određenih važnih događaja i razvoja situacije u budućnosti. To bi svakako moglo pomoći u razvoju određene teorije u sestrinstvu. No rezultati fenomenoloških istraživanja nisu preskriptivni ni prediktivni. Fenomenološkim pristupom stječe se mogućnost anticipacije određenih događaja, predosjećanja na temelju ukupnog dosadašnjeg iskustva. Autori Chusing, Jasper (1994) i Rose (1995) ističu da fenomenološki pristup može poslužiti u razvoju većih sestrinskih studija ili koncepata, uzimajući u obzir suvremeni karakter fenomenoloških rezultata. Ipak, očito je neslaganje mnogih autora (Meleis, Van Mannen, Plager, Kramer, Chin, i dr.) oko pitanja iskoristivosti fenomenološkog pristupa u razvoju sestrinskih teorija. Kako god, čini se da fenomenološki pristup problemima ima deskriptivan i eksplanatorni karakter pa može pridonijeti razvoju sestrinskih znanja u tom smislu. Veliko ograničenje ovog pristupa orijentiranost je na sadašnjost u životu pojedinca te ne odgovara na činjenicu stalne promjene socijalne okoline koja je neminovna i svakodnevna.

Moralno znanje i hermeneutička fenomenologija Moralno znanje akcijski je orijentirano, to je znanje koje pomaže sestrama u etičkom odlučivanju, u moralnoj prosudbi, te u situacijama u kojima snose veliku odgovornost za postupke [4, 6]. Ovo je znanje preduvjet za ispravno djelovanje medicinskih sestara u moralnom i profesionalnom smislu. To je djelovanje u skladu s općim društvenim normama, s univerzalnim vrijednostima poput pravednosti,

dobra, skromnosti, radišnosti, ljubavi prema bližnjima i svijetu. Dakako, moralno znanje nije usmjereno slijepom provođenju moralnih normi ili nekih drugih normi, poput pravnih, naprotiv, ono omogućuje izgradnju vlastitog moralnog bića usklađenog s univerzalnim vrijednostima, tako da nijedna moralna ni druga propisana norma ne može biti iznad vlastita sustava izgrađena na suodnosu Ja i Univerzalno dobro (synderesis). Ova vrsta znanja, uključuje poznavanje različitih filozofskih stajališta o onome što je dobro i što je poželjno u društvu i svijetu. Znanje ove vrste fokusira se na pravdu te je izraženo u različitim kodovima i normama, etičkim standardima i teorijama. U djelu Obrasci znanja, White tvrdi da se ovo znanje izgrađuje dijalogom i kritičkom refleksijom, u kojoj se sagledava ja u realitetu kliničke stvarnosti, u realitetu odnosa u koje sestre stupaju u toj stvarnosti. U djelu Etičko znanje, Bergum ističe da je etičko znanje ono koje omogućuje ispravan razvoj odnosa u sestrinskoj praksi sa suradnicima i pacijentima, ono omogućuje djelovanje koje je moralno ispravno i usmjereno prema činjenju koje je dobro, dobroti.

Estetsko znanje, osobno znanje i hermeneutička fenomenologija Estetsko znanje proizlazi iz izražavanja, kreativnosti i empatijske percepcije drugih osoba. Prema Carperovoj teoriji opisanoj u Temeljnim obrascima znanja u sestrinstvu, medicinske sestre se umjetnički izražavaju brigom za druge. Jacobs, Kramer i Chinn pretpostavljaju da je estetsko znanje zapravo sinteza svih vrsta znanja, ono omogućuje kvalitetnu interpretaciju u svakoj mogućoj situaciji u kojoj se nalaze pacijent i sestra. Na temelju te interpretacije sestre se mogu angažirati tako da njihovo djelovanje uzima u obzir širi kontekst osobe za koju se skrbe. Ovdje nije riječ o poznavanju umjetnosti, iako ni to nije naodmet kako bi se stekao ovaj vid znanja, bit je u postojanju perceptivne senzibilnosti koja omogućuje olakšavanje situacije tijekom određenog tretmana. Fenomenološki pristup ovom znanju usmjerava se prema razmatranju kreativnosti, percipiranju osoba, te načinima razvoja i kreacije kod ljudi, načinima stvaranja, otkrivanja i percepcije. Estetsko znanje, koje omogućuje sagledavanje šireg aspekta osobnosti i života, olakšava i razvoj tzv. osobnog znanja koje pomaže sagledavanju samog sebe, razvoju samopercepcije s ciljem da se otkrivanjem osobe, najprije u sebi, slično uoči i u pacijentu, te da ga se tretira i doživljava kao autonomnu osobu. Fenomenološki pristup povoljan je za razmatranje ovog znanja, jer upravo otkrivanje ključnih fenomena sestrinske prakse, pitanja odnosa i izbora mogućnosti u praksi, predstavlja materiju koju profilira i kojoj pridonosi upravo estetsko znanje. Budući da estetsko znanje nije lako opisati, ono je osobno i subjektivno, a daje odgovor na pitanje kako djelovati, jasno je da su fenomeni odnosa, ali i fenomeni izvan granica poznatih zakona i teorija, upravo ona materija za koju je potrebno posjedovati ovu vrstu znanja.

Sociopolitičko znanje i fenomenologija U djelu Obrasci znanja, White predlaže razmatranje sociopolitičkog znanja, koje podrazumijeva poznavanje okoline po-

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 35–40

jedinca. Zahtijeva i poznavanje šireg društvenog konteksta u kojem živi i djeluje pacijent, ali i sestra kao pojedinac. Razmatra se i interakcija sestra-pacijent u kontekstu socijalnog, ekonomskog i političkog konteksta, u sklopu kulture, zbog čega ovo znanje obuhvaća mnogo više od poznavanja pojedinca. To je znanje o ekološkim uvjetima mjesta života pojedinca, o njegovim stajalištima, običajima, vrijednostima i vjerovanjima. Fenomenološki je pristup ovdje moguć analizom fenomena kulture.

Zaključak Hermeneutička fenomenologija i njezin pristup razmatranju znanja u sestrinskoj praksi važan su doprinos razvoju teorijskog sadržaja sestrinstva. Fenomenologija se uvijek temelji na određenoj realnosti; ovdje je riječ o realitetu odnosa u zdravstvenoj njezi, pa je njezina metoda iznimno korisna za istraživanje na području sestrinstva, osobito znanja potrebnih u praksi. Proces zdravstvene njege često obuhvaća i neke teško dokučive i katkad neshvatljive implikacije koje proizlaze iz odnosa sestara i svih drugih izravnih i neizravnih sudionika tog procesa: kako shvatiti čovjeka zaključana u unutrašnjost svoje bolesti, kako osjetiti bol koju drugi osjećaju, kako razumjeti nečiju sreću ili tugu, što znači zadovoljstvo, koji je smisao skrbi za druge kad nije moguće odrediti smisao života? Mogu li na ta pitanja odgovor dati preskriptivne i deskriptivne teorije sestrinstva? Jasno da to nije sasvim moguće. Ipak, fenomenološki pristup ovim pitanjima može dati i poneke odgovore. Fenomenologija nastoji shvatiti pojedince u realnoj okolini, kao i okolini njihova unutrašnjeg svijeta, te na temelju toga shvatiti i odnose u koje ulaze sestre kad se skrbe za druge ljude. Najveći doprinos ovog pristupa naglašavanje je subjektivnog, iskustvenog i intuicijskog elementa u tim odnosima kao i u cijeloj sestrinskoj praksi, putem kojih sestra može spoznati i osjetiti, a onda u skladu s tim i djelovati, šire sfere pacijentove osobe, razviti odnos empatičnog razumijevanja pacijentove situacije i otkriti postojanje duše u njegovoj osobi, slične onoj koju osjeća ili naslućuje u sebi samoj.

Literatura [1] Čović A. Aristotel: znanje je vrlina. Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena; 2004. str. 41-42. [2] Čović A. Aristotel: znanje je vrlina. Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena; 2004. str. 38. [3] Kalin B. Odnos filozofije i znanosti. Povijest filozofije. Zagreb: Školska knjiga; 1991. 16-17. [4] Carper B. Advances in Nursing Sciences. Fundamental Patterns of Knowing in Nursing. 1978. 13-23. [5] Chinn PL, Kramer MK. Nursing’s Fundamental Patterns of Knowing. In Integrated Theory and Knowledge developement in Nursing. St. Louis: Mosby; 2008. p. 8-9. [6] Carper B. Advances in Nursing Sciences. In Fundamental Patterns of Knowing in Nursing. 1978. p. 13-23. [7] Chinn PL, Kramer MK. Nursing’s Fundamental Patterns of Knowing. In Integrated Theory and Knowledge developement in Nursing. St. Louis: Mosby; 2008. p. 7-8. [8] Chinn PL, Kramer MK. Nursing’s Fundamental Patterns of Knowing. In Integrated Theory and Knowledge developement in Nursing. St. Louis: Mosby; 2008. p. 6. [9] Chinn PL, Kramer MK. Nursing’s Fundamental Patterns of Knowing. In Integrated Theory and Knowledge developement in Nursing. St. Louis: Mosby; 2008. p. 7. [10] Rječnik filozofskih pojmova: Fenomenologija. 2012, siječanj. Dostupno na http://www.filozofija.org/ [11] Kalin B. Odnos filozofije i znanosti. Povijest filozofije. Zagreb: Školska knjiga; 1991; 216. [12] Pažanin A. Metafizika i praktična filozofija. Zagreb: Školska knjiga; 1988. [13] Van der Zalm JE, Bergum V. Hermeneutic phenomenology: providing living knowledge for nursing practise. Advanced Nursing J. 2000; 31(1): 211-218. [14] Van der Zalm JE, Bergum V. Hermeneutic phenomenology: providing living knowledge for nursing practise. Advanced Nursing J. 2000; 31(1): 211-218. [15] White J. Patterns of knowing: review, critique, and update. Advances in Nursing Science. 1995; 17: 73-86 [16] Meleis AI. Theoretical Nursing: Developement and Progress, 3rd ed. New York: Lippincott; 1997. [17] Meleis AI. Theoretical Nursing: Developement and Progress, 3rd ed. New York: Lippincott; 1997.

Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] i American Organization of Nurse Executives [AONE] [Zagreb, 10. i 11. listopada 2011.] Croatian Nurses Association [CNA] and American Organization of Nurse Executives [AONE] [Zagreb, October 10th and 11th 2011] Brankica Rimac1, Josipa Biščan2, Višnja Vičić-Hudorović3 1 Klinički

bolnički centar Zagreb „Rebro“, Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska Hospital Centre Zagreb „Rebro“, Clinic for Rheumatic Diseases and Rehabilitation, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Croatia 2 Poliklinika Medikol, Voćarska 106, 10000 Zagreb, Hrvatska 2 Polyclinic Medikol, Voćarska 106, 10000 Zagreb, Croatia 3 Škola za medicinske sestre Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Hrvatska 3 Nursing School Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Croatia 1 University

Received: April 1st 2012

Accepted: April 14th 2012

Sažetak: U listopadu 2011. godine održana je treća zajednička konferencija Hrvatske udruge medicinskih sestara i American Organization of Nurse Executives. Opisujemo sadržaj konferencije. Ključne riječi: Hrvatska udruga medicinskih sestara • American Organization of Nurse Executives • konferencija • sestrinstvo Kratki naslov: Treća konferencija Hrvatske udruge medicinskih sestara i American Organization of Nurse Executives

Abstract: In October 2011 the Third joined conference of the Croatian Nurses Association and American Organization of Nurse Executives was held. We describe the content of the conference. Keywords: Croatian Nurses Association • American Organization of Nurse Executives • conference • nursing Running head: Third conference of Croatian Nurses Association and American Organization of Nurse Executives

Uvod

Kathleen D. Sanford

Prva zajednička konferencija Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS] i American Organization of Nurse Executives [AONE] održana je u Opatiji [21. i 22. svibnja 2006.]. Predavačice iz Sjedinjenih Američkih Država medicinske su sestre koje su istodobno izvršne direktorice zdravstvenih ustanova [1]. Na konferenciji su predavačice iz Sjedinjenih Američkih Država bile najeminentnije članice AONE, i to:

Tadašnja predsjednica American Organization of Nurse Executives [AONE], District Columbia Washington [Washington DC]. Gospođa Sanford upravlja psihološkiom odjelom MultiCare Health Systems u njihovoj najnovijoj ustanovi Gig Harbor u Washingtonu. Diplomirala je na Sveučilištu Maryland i usavršavala se na Institutu sestrinstva Walter Reed Army u Washingtonu. Poslijediplomski studij menadžmenta završila je na Sveučilištu Pepperdine Univerzitetu i Sveučilištu Lutheran. Doktorirala je iz područja poslovanja na Sveučilištu New Southeastern. Kathleen je prva medicinska sestra kojoj je dodijeljena titula «Poslovna žena godineSAD-a“ (1994.). Dodijeljen joj je naslov «Najbolji rukovoditelj» u istraživanju provedenom u organizaciji Westsound novinara. Dobitnica je nagrade za dostignuća - Woman of Achievement i NurseWeek’s Diane F. Cooper Award [YWCA-2001 g.], i to za iznimna dosti-

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Brankica Rimac University Hospital Centre Zagreb „Rebro“, Clinic for Rheumatic Diseases and Rehabilitation, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Croatia Tel: 385-1-23 88 888 Fax:385-1-23 88 289 E-mail:brimac@kbc-zagreb.hr

KRATKO PRIOPČENJE/ BRIEF COMMUNICATION

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 41–44

gnuća na području poboljšanja društvenog statusa medicinskih sestara [2].

Gail E. Latimer Glavna medicinska sestra i izvršna direktorica u Siemens Medical Solutions u SAD-u. Poslije više od 30 godina rada s pacijentima i upravljanja sestrinskim zdravstvenim timovima pridružila se tvrtki Siemens Medical Solutions. Bila je viša potpredsjednica te izvršna direktorica u tvrtki Holy Redeemer Health System te Holy Redeemer Hospital and Medical Center u Meadowbrooku. Radila je i kao potpredsjednica i glavna izvršna medicinska sestra za pružanje usluga njege pacijentima u Bon Secours - Venice Health System u Venice na Floridi te je deset godina radila u bolnici Shadyside u Pittsburghu. Aktivna je članica AONE-a, pensilvanijske organizacije medicinskih sestara izvršnih direktorica, i Udruge upravljača Američkog koledža zdravstvene njege (ACHE). Kao potpredsjednica i glavna izvršna direktorica kompanije gđa Latimer surađuje s kupcima te potrošačima i industrijom u unapređenju informatičkih sustava u sestrinstvu [3].

Pamela Austin Thompson Danas radi u Washingtonu, DC. Glavna je izvršna direktorica AONE-a, odgovorna za poslovanje organizacije više od 5000 medicinskih sestara - menadžera. Prije toga Pam je bila potpredsjednica u dječjoj bolnici, na odjelu za primalje, na psihijatriji i strateškom planiranju u DartmouthHitchcock Medical Centru u Lebanonu, u New Hampshireu. Prva je medicinska sestra u povijesti sestrinstva u SAD-u koja je izabrana u Odbor povjerenika Udruga bolnica New Hampshirea. Potpredsjednica je Upravnog odbora Nacionalne fundacije za sigurnost pacijenata. Diplomu je stekla na Sveučilištu Connecticut, a magistarsku titulu na sveučilištu Rochester. Članica je Američke akademije medicinskih sestara [3].

Gail Wolf Profesorica je u Školi za medicinske sestre na Sveučilištu u Pittsburghu. Predaje na doktorskim i magistarskim studijima sestrinstva. Također, dr. Wolf je provela 23 godine na različitim vodećim položajima na Sveučilištu za zdravstvenu njegu u Pittsburghu, gdje je deset godina bila glavna izvršna direktorica. Sveučilišnu diplomu sestrinstva stekla je na sveučilištu West Virginia, magisterij iz područja sestrinstva na sveučilištu Kentucky, a doktorat sestrinstva - područje administracijske i organizacijske psihologije sestrinstva na Sveučilištu u Indianapolisu u Indiani [4].

Marilyn Bowcutt Potpredsjednica za problematiku njege pacijenata u Sveučilišnoj bolnici u Augusti. Bolnica ima 640 kreveta i gđa Bowcutt vodi 62 odjela i upravlja budžetom većim od100 milijuna dolara i godišnjim prihodima većim od 222 milijuna dolara. Većina aktivnosti odnosi se na razvoj i strateški smjer Usluga za žene, razvoj novog, 87 milijuna vrijednog kardiološkog odjela, implementaciju korporativnog upravljanja te uspostavljanje učinkovite patronažne mreže. Bila je predsjednica AONE-a, a danas je članica Izvršnog odbo-

ra. Diplomirala je sestrinstvo na Sveučilištu u Coloradu, a magisterij sestrinstva i sestrinske administracije završila je 1983. godine na istome sveučilištu[3, 4].

Fran Roberts Dekanica koledža za sestrinstvo na Sveučilištu u Phoenixu u Arizoni. Prije toga bila je potpredsjednica za Profesionalne usluge u bolnici Arizona State General te direktorica Zdravstvenog instituta. Od 1987. do 1995. bila je izvršna direktorica Državne Uprave za sestrinstvo u Arizoni. Ima dvije znanstvene diplome, i to iz Elmhurst koledža u Illinoisu: jednu iz sestrinstva, drugu iz psihologije. Magisterij je završila na državnom Sveučilištu Arizona [patronaža – mentalno zdravlje; psihijatrijsko sestrinstvo]. Doktorat sestrinstva obranila je na sveučilištu Colorado [5].

Karen S. Haase-Herrick Izvršne je direktorica udruge medicinskih sestara menadžera Northwest [NWONE - podružnica AONE-a]. Bivša je predsjednica AONE-a i Uprave Oregonskog centra za sestrinstvo. Od 1997. uključena je u državne djelatnosti Oregona i Washingtona u rješavanju problema sestrinstva i nedostatka zdravstvenih djelatnika, uporabu telesestrinstva i novih praktičnih modela sestrinske njege. Diplomirala je na Ohio State Universityju, a magistarski studij završila je na Sveučilištu Maryland. Magistrirala je sestrinstvo na Sveučilištu Washington, DC. Umirovljena je pripadnica američke vojske [23 godine službe]. Tijekom vojne službe vodila je odjele za akutnu njegu, edukaciju i zapošljavanje. Autorica je prvog vojnog edukativnog udžbenika koji danas služi kao osnova za planiranje sestrinske njege i korištenja računalnih tehnologija u vojnim bolnicama [6].

Leah L. Curtin Članica Američke akademije medicinskih sestara od 1982. godine. Profesorica je sestrinstva na sestrinskom koledžu u Cincinnatiju. Unatrag 20 godina glavna je urednica časopisa Nursing Management. U posljednjih šest godina bila je suorganizator 8 nacionalnih konvencija, glavni govornik na 32 konvencije, izradila film o nedostatku medicinskih sestara [gledanost veća od 20 milijuna], objavila velik broj izvornih stručnih i znanstvenih članaka o sestrinstvu. Bila je gostprofesor na Sveučilištu Ballarat u Australiji, u Oklahomi, na Sveučilištu Brigham Young i Eastern Kentucky. Bila je pozvani predavač Danskog ministarstva zdravstva u Kopenhagenu radi objašnjavanja procesa restrukturiranja američkih bolnica. Bila je predavač u gradskoj bolnici Hong Konga tijekom 2000. i 2001. godine. Istodobno je bila i konzultant glavnim sestrama u reorganizaciji bolničkog sustava te zemlje. Izdala je knjigu Sunflowers in the Sand: children’s stories of war (Suncokreti i pijesak: dječje priče o ratu). Počasna je doktorica Medicinskog koledža Ohiju. Magistarski studij završila je na Sveučilištu Cincinnati [6].

Konferencija – Zagreb, 2011. godine Druga zajednička konferencija HUMS-a i AONE-a održana je 2008. godine u Zagrebu, a treća je održana također u Zagrebu, i to 10. i 11. listopada 2011. godine. Konferencija je počela predavanjem Cheryl Hoying, predsjednice AONE-a

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 41–44

(Senior Vice President of Patient Services, Cincinnati Children’s Hospital Medical Center Interim Dean, University of Cincinnati College of Nursing) „Uvod u kvalitetu: Što je to? Zašto moramo biti educirani? Kako kvalitetno raditi?“ U predavanju su opisane značajke Dječje bolnice u Cincinatiju, koja ima 577 kreveta, uključujući 81 neuropedijatrijski krevet, dok zdravstvenu njegu djeci, koja dolaze iz 45 saveznih država SAD-a [USA] pružaju 3000 medicinskih sestara, od čega su oko 80% prvostupnice sestrinstva. Konferencija je nastavljena predavanjem počasne predsjednice AONE-a, gospođe Pam Rudisill: „Uvod u pojam sigurnosti pacijenta i Znanost o sigurnosti“. U predavanju su razjašnjeni osnovni čimbenici znanosti o sestrinstvu, kao i čimbenici koji tu znanost čine sastavnim dijelom svih postojećih zdravstvenih sustava. U svome drugom predavanju „Mjerenja kvalitete i sigurnosti zdravstvenih metoda kod pacijenta“ istaknula je važnosti učenja metoda/postupaka radi mjerenja stupnja kvalitete zdravstvenih metoda/postupaka, a koji su uzročno povezani s povećanjem sigurnosti bolesnika i zdravstvenog osoblja. Tijekom izlaganja predstavila je i posebno izrađen upitnik koji je u uporabi u SAD-u za uvođenje postupaka prevencije neželjenih posljedica prilikom pružanja zdravstvenih usluga. U tijeku diskusije o sadržaju predavanja, medicinske sestre članice HUMS-a utvrdile su da je istovjetan upitnik u uporabi u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj, i to onih koje su uključene u The Programme of Advancement Through Health and Education [PATH]. Konferencija je nastavljenja predavanjem: „Zajednički Odbor – američki primjer regulatorne djelatnosti i nadzora“, koje je održala gospođa Pat Conway-Morana, članica Izvršnog odbora AONE-a. Na predavanje se nadovezala radionica:„Prikaz slučaja – Analiza utjecaja kvalitete i sigurnosti pacijenata na rad medicinske sestre na odjelu“. Medicinske sestre davale su odgovore na pitanja u originalnom upitniku. Odgovori na postavljena pitanja nedvojbeno su pokazali da su medicinske sestre u RH upoznate s problematikom te su stručno osposobljene za izvršavanje radnih zadataka uz uporabu svih verificiranih mjera zaštite bolesnika. Josipa Bišćan, članica Upravnog odbora HUMS-a i voditeljica radne grupe medicinskih sestara sudionika PATH projekta RH, a koja djeluje u sklopu Društva za poboljšanje kvalitete Hrvatskog liječničkog zbora [HLZ] predstavila dosadašnje rezultate, i to u sadržaju predavanja: „Plan mjerenja kvalitete – hrvatsko iskustvo“. Prikazani su podaci i do danas dobiveni rezultati o indikatorima kvalitete u metodama/postupcima koji su u uporabi za očuvanje integriteta kože (dekubitus). Rosana Svetić-Čišić u predavanju: „Primjena AONE Nurse Manage Inventory Tool u hrvatskoj sestrinskoj praski – iskustvo Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac“, detaljno je opisala praktičnu uporabu metoda/postupaka koji su prihvaćeni u svakodnevnom radu medicinskih sestara, a naučeni su na prethodno održanim zajedničkim konferencijama HUMS-a i AONE. Prvo predavanje drugog radnog dana konferencije održala je Pat Conway-Morana,: „Stvaranje kulture i okružja koji

podupiru primjere dobre prakse i učenje iz pogrešaka“. Nakon predavanja prikazan je i videozapis: „Otkrivanje ključnih karakteristika radnog okružja koje pomažu pri učenju“. Sudionici konferencije iskazali su znatan stupanj zadovoljstva sadržajem i metodikom predstavljenog predavanja. Upravo su zato sudionici konferencije zaključili da je potrebno navedene sadržaje postaviti na službenu mrežnu stranicu HUMS-a radi poboljšanja znanja medicinskih sestara u RH, što je i učinjeno. Navedenim sadržajima može se pristupiti na adresi: www.hums.hr/novi/index.php?option=com_content&view Na navedenoj adresi ovi su dokumenti: • Introto Quality Handout Cheryl (pptx); Introto Quality Handout Cheryl (pptx); • Introto •Quality Handout Cheryl (pptx); • Rudisill - Quality Initiatives (ppt); • AONE The Joint Commission patricia (ppt); • Lord Have Mercy Hospital case study (docx); • AONE Just Culture (ppt); • Brainstorming (pptx); • InnovationTestof Change Thompson (pptx); • Have you measured you culture lately (pptx). Konferencija je nastavljena predavanjem izvršne direktorice AONE-a, gospođe Pam Thompson: „ Alat za procjenu učinkovitosti radne okoline koji pridonosi razumijevanju kulture sigurnosti“. U daljnjem tijeku programa konferencije održana je radionica „Radni alati i procesi za poboljšanje kvalitete - Iskustvene vježbe u kreiranju „Plan/Provedba/Djelovanje/Istraživanje“ procesa poboljšanja kvalitete“ radi upoznavanja i učenja praktičnih metoda koje su danas u uporabi za poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga. Posljednje predavanje dvodnevne konferencije, „Poboljšanje kvalitete u sestrinstvu – hrvatsko iskustvo“, održala je Mirjana Dumančić, predsjednica Upravnog odbora [UO] HUMS-a i delegat HUMS-a u Agenciji za akreditaciju bolničkih ustanova. Cilj predavanja bilo je opisati i objasniti što je do danas učinjeno u Republici Hrvatskoj radi poboljšanja kvalitete i kvantitete u pružanju zdravstvenih usluga, s posebnim osvrtom na metode/postupke sestrinske strukovnosti.

Zaključci dvodnevne konferencije mogu se sažeti u 6 točaka, i to: 1] nalazi se nužnost stalne suradnje i razmjene znanja s medicinskim sestrama iz zemalja regije 2] potrebna je kontinuirana suradnja s AONE-om, posebice u organiziranja konferencija medicinskih sestara 3] sudionicama konferencije i članicama AONE-a upućena je molba za pomoć u prikupljanju stručno-znanstvene literature i videouradaka iz područja sestrinstva 4] predstavnice AONE-a odobrile su objavljivanje DVDmaterijala na kojima se nalaze predavanja predstavljena na konferenciji na službenoj stranici HUMS-a 5] u sklopu nastavka suradnje HUMS-a i AONE-a dogovoreno je održavanje 4. konferencije, i to za dvije godine.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 41–44

Glavne su tema konferencije: – leadership i vještine ophođenja medicinskih sestara u neugodnim razgovorima – kako formirati i dobiti na upravljanje budžet - namjenska sredstva koja služe za svrhe sestrinstva 6] radi poboljšanja razmjene informacija potrebna je popularizacija o uporabi i svakodnevna komunikacija elektronskom poštom između članova HUMS-a i AONE-a. Jedan od osnovnih ciljeva HUMS-a upoznavanje je svojih članova, ali i svih zainteresiranih, s najvišim standardima zdravstvene njege. Pružanje zdravstvenih usluga temelji se na individualnim potrebama pojedinca, a ne na načinu pružanja, ni prema njegovu položaju u društvu. Svi građani imaju pravo očekivati najviše standarde pružanja zdravstvene njege. Zahvaljujemo svim sudionicima na odazivu na konferenciju, svim donatorima i sponzorima za kotizacije. Cilj konferencija koje organiziraju HUMS i AONE unapređenje je sestrinske struke u sustavu zdravstva Republike Hrvatske, te istodobno upoznavanje javnosti sa svakodnevnim radom medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj.

Literatura [1] Oermann, M.. Reforming nursing education for practice. Journal of Nursing Education 1994; 33/5: 215 – 219. [2] Sherman RO: Kathleen D Sanford, DBA, RN, CENP, FACHE. Nurse Leader 2010;1:12-16. [3] Thompson PA. Creating Leaders for the Future. American Journal of Nursing 2009; 11: supp. 50-52 [4] Saba, V.K., & McCormick, K.A. (1996) Essentials of computers for nurses, 2nd edition. New York: McGraw-Hill Co. [5] Fran Roberts leaves Grand Canyon for DeVry. by Rent Payment on February 8, 2011 [6] Leah L. Curtin, Margretta Madden Styles. Nursing into the 21st Century / Edition 1 Lippincott Williams & Wilkins 1996:1-66.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 45–46

KOMENTAR UREDNIŠTVA/ EDITORIAL COMMENT

Metodologija i strategija poučavanja znanosti o sestrinstvu The methodology and teaching strategies of Nursing Science Narcis Hudorović Klinika za Kirurgiju, Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Hrvatska. Department of Surgery, University Hospital Center „Sestre milosrdnice“, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Croatia

Received: April 1st 2012

Accepted: April 11th 2012

Sustavi zdravstvene skrbi u budućnosti zahtijevaju od medicinskih sestara povećanje znanja koja su potrebna za brže pružanje zdravstvenih usluga u sve različitijim radnim okružjima, uz istodobno smanjenje materijalnih i nematerijalnih troškova i smanjenu cijenu rada [1, 2, 3]. Medicinske sestre budućnosti moraju dobro poznavati nove tehnologije kako bi što brže mogle prihvatiti sve nove metode/ postupke koji se svakodnevno uvode u svrhu poboljšanja učinkovitosti zdravstvene njege [4, 5]. Stoga je akademska sestrinska zajednica danas prisiljena nalaziti nove i nužne poticaje za povećanje intelektualne zainteresiranosti medicinskih sestara i za širenje znanja. Znatan čimbenik u ovom procesu izbor je sadržaja kolegija koji se uvodi u buduće ili je već uveden u postojeće studije sestrinstva [6, 7]. Dva su osnovna čimbenika učenja: • izbor sadržaja određenog kolegija, • strategija aktivnog učenja,

Odabir sadržaja kolegija Sadržaji kolegija moraju biti izravno povezani s ciljevima i zadacima koje medicinska sestra izvršava u svojim svakodnevnim radnim zadacima. Dobar sadržaj kolegija na studiju sestrinstva mora se temeljiti na učenju najboljih metoda i postupaka radi pravilnog razvrstavanja činjenica i znanstvenih detalja, budući da će se sestrinstvo budućnosti zasnivati na kognitivnim vještinama, i to na metodama koje služe za poboljšanje, razumijevanje i svakodnevnu uporabu znanstvenog kritičkog mišljenja i donošenja znanstvenih zaključaka [8, 9].

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Narcis Hudorović, MD, PhD Department of Surgery, University Hospital Center „Sestre milosrdnice“, Vinogradska 29, 10000 Zagreb,Croatia Tel: 385-1-37 87 378 Mob: 385-91-46 40 656 E-mail: narcis.hudorovic@zg.htnet.hr

Sadržaji novih kolegija u programima studija sestrinstva moraju pridonositi usvajanju novih znanja te dati jasne odgovore na slijedeća pitanja, i to: • Kako sadržaj kolegija pridonosi učenju i usvajanju kognitivnih vještina i kritičkog znanstvenog razmišljanja? • Kako sadržaj kolegija izravno i neizravno utječe na povećanje znanstvene stručnosti? • Na koji način znanstveno proučavanje određenih pojmova (npr. bol, rizik, nezadovoljavajuća funkcija organskog sustava, i sl.), poboljšavaju stupanj znanstvenog mišljenja u sestrinstvu? • Je li sadržaj kolegija prikladan za studente koji se prvi put susreću s problematikom sestrinske struke? • Na koji način sadržaj kolegija pridonosi približavanju sestrinske znanosti svakodnevnim radnim aktivnostima medicinske sestre? • Na koji način sadržaj kolegija pridonosi cjeloživotnom učenju? Uključivanje studenata sestrinstva u izbor i izradu sadržaja kolegija povećava njihovu odgovornost i vrijeme učenje i dodatno ih motivira za učenje. Stoga je sudjelovanje studenata sestrinstva u izradi i izboru sadržaja kolegija iznimno važno za učinkovitost kolegija, posebice u poticanju znanstvenog razmišljanja, zaključivanja, donošenja zaključaka i znanstvene rasprave [10, 11]. Studentima sestrinstva, i to na temelju njihovih specifičnih interesa i potencijalnog izbora buduće specijalnosti, treba omogućiti: • aktivno sudjelovanje u izboru tema za pisane i usmene ispite, • aktivno sudjelovanje prilikom odabira mjesta u kojem se izvodi klinička praktična nastava Sadržaj kolegija mora isticati inovativnost i posebnost programa studija sestrinstva, kao i sveučilišne ustanove u kojoj se program izvodi

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 45–46

Strategija aktivnog učenja Svakodnevna iskustva (npr. putovanja, istraživanja) služe kao izvori za uporabu metoda aktivnog učenja. Metode aktivnog učenja moraju povećati stupanj motivacije studenata, njihovu kreativnost te posljedično učinkovitije dostizanje zadanih ciljeva učenja. Metode danas najčešće u uporabi: • stimuliranje studenata na dolaske na radionice i/ili sastanke o specijaliziranim temama, (npr. čitanje elektrokardiograma, mjerenja ishoda zdravstvene skrbi); • rad u malim grupama – u različitim oblicima – od predavanja koji traju cijeli semestar do kratkih, 15 do 20-minutnih seminara; • kognitivno istraživanje svakodnevnih situacija [npr. pisana ili usmena svjedočenja pred regulatornim ili zakonodavnim tijelima]; • znanstveno korištenje aktivnosti koje proizlaze iz društvenih iskustava, i to iz područja humanističkih, društvenih ili prirodnih znanosti.

Smjernice za budućnost Budućnost donosi znatne mogućnosti za poboljšanje društvenog statusa medicinskih sestara kao zdravstvenih profesionalaca, i aktivnih članova u donošenju odluka zdravstvenog tima. Promjene u samostalnosti u odlučivanju i povećanju autoriteta medicinskih sestara tijekom posljednja tri desetljeća primjeri su takvih mogućnosti. Istodobno, u odnosu na ekonomsku učinkovitost medicinske sestre kao samostalnog zdravstvenog profesionalca u zdravstvenom sustavu postoje i znatne opasnosti. Stalni zahtjevi za smanjenjem troškova u zdravstvenom sustavu i zapošljavanje nelicenciranih zdravstvenih djelatnika potencijalni su čimbenici za umanjivanje važnosti medicinske sestre kao zdravstvenog profesionalca. Prije pedeset godina profesionalne sestrinske organizacije [primjerice: American Organization of Nurse Executives - AONE], promaknule su se u začetnike profesionalnog sestrinstva znanstveno razmatrajući problematiku pružanja zdravstvene njege i proučavanja metodike usvajanja znanja. Istodobno se počinju izrađivati programi studija sestrinstva. Prvi se put studijski programi počinju izvoditi na sveučilištima, a ne u bolničkim ustanovama [12, 13]. Upravo se navedena promjena u obrazovanju medicinskih sestara smatra najvažnijim čimbenikom u unapređivanju sestrinske profesije tijekom dvadesetog stoljeća [14, 15]. Ova promjena u pristupu sestrinstvu kao znanstvenoj dis-

ciplini kontroverzna je, prekinula je dugogodišnji „status quo“, i zahtijeva od predstavnika sestrinskih organizacija aktivno uključivanje u novi obrazovni pristup za stvaranje medicinske sestre budućnosti [16]. Danas su medicinske sestre u Republici Hrvatskoj izložene sličnom izazovu. Tijekom akademske godine 2011.-2012., na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu počeo se provoditi program studija sestrinstva. Program osposobljava medicinske sestre kao zdravstvene profesionalce s diplomom postdiplomskog studija [na primjer, doktorat iz područja sestrinstva]. Odluke koje sestrinska akademska zajednica donosi, ili ne donosi, a koje su povezane sa sestrinskim obrazovanjem danas, odredit će hoće li oni koji dolaze nakon nas moći nastaviti tradiciju profesionalnog sestrinstva u kontekstu pružanja zdravstvene skrbi u 21. stoljeću. Literatura [1] Zlotkowski E. A new voice at the table? Linking service-learning and the academy. Change, January/February 1996.21-27. [2] Wilfinson JM. The c word a curriculum for the future. Nursing & Health Care: Perspective on Community 1996;17:72–77. [3] Saulo M, Wagener R. How good case managers make tough choices: Ethics and mediation. The Journal of Care Management 1996;2:8–16+. [4] Oermann M. Reforming nursing education for practice. Journal of Nursing Education 1994;33:215–219. [5] Lockhart JS, Resick LK. Teaching cultural competence, the value of experimental learning and community resources. Nurse Educator 1997;22:27–31. [6] Manuel P, Sorenson L. Changing trends in healthcare: Implications for baccalaureate education, practice and employment. Journal of Nursing Education 1996;34:248–253. [7] Moss MT. (1995). Principles, values, and ethics set the stage for managed care nursing. Nursing Econimcs 1995;13:276-284. [8] Mundt, M. H. (1997). A model for clinical learning experiences in integrated health care networks. Journal of Nursing Education 1997;7:309-316. [9] Hegge M. Restructuring registered nurse curricula. Nurse Educator 1995;20:39–44. [10] Johnson JY. Curricular trends in accredited generic baccalaureate nursing programs across the United States. Journal of Nursing Education 1995;34:53–60. [11] George JB. Genetics: Challenges for nursing education. Journal of Pediatric Nursing 1992;7:5–8. [12] Guyer M S. The human genome project and the future of medicine. American Journal of the Diseases in Childhood 1993;147:1145-1151. [13] del Bueno D J. Wht can’t grads think like nurses? Nurse Educator 1994; 19:9–11. [14] Curley M. The synergy model of certified practice: Creating safe passage for patients. Critical Care Nurse 1996;16:95–99. [15] Esparza D, Rickelman B, Fox J. Preparing psychiatric mental health nurses for the future, a baccalaureate curriculum design. Nurse Educator 1996;21:13–17. [16] Anders RL, Douglas DM, Harrigan RC. Competencies of new registered nurses: A survey of deans and health care agencies in the state of Hawaii. Nursing Connections, 1995;8:5-16.

Uredništvo preporučuje ove World Wide Web adrese za proširenje znanja: http://www.issuu.com/sestrinskiglasnik www.issuu.com/sestrinskiglasnik Kliknite na logging. Otvaraju se dva pravokutnika, i to loggin(e-mail adresa) i password. U oba pravokutnika potrebito je upisati sestrinskiglasnik, kliknuti na login te se otvara cijeli časopis. Pazite da napišete sestrinskiglasnik zajedno - nikako odvojeno. Kada čitate časopis, na svakoj stranici na koju postavite oznaku (miš), aktivne elektronske adrese (linkovi), bit će označeni s plavom bojom. Na označeni link kliknite mišem, i otvaraju vam se sve navedene mrežne stranice. Očekujemo vaše komentare koje možete „postaviti“, u rubriku comments koja se nalazi na web-stranici http://www.issuu. com/sestrinskiglasnik.

95. sjednica – Europska federacija medicinskih sestara [Varšava 6–7. 10. 2011] 95th Session – European Federation of Nurses Associations [Warsaw 06th–7. 10. 2011] Brankica Rimac Hrvatska udruga medicinskih sestara, Sortina 1a, 10000 Zagreb, Hrvatska Croatian nurses Association, Sortina 1a, 10000 Zagreb, Croatia

Received: March 1st 2012

Accepted: April 11th 2012

Ključne riječi: Europska federacija medicinskih sestara • sestrinstvo • Varšava Kratki naslov: 95. sjednica i Europska federacija medicinskih sestara Keywords: European Federation of Nurses Associations • nursing profession • Warsaw Running head: 95th Session and European Federation of Nurses Associations

Europska federacija udruga medicinskih sestara [European Federation of Nurses Associations-EFN] osnovana je 1971. godine s ciljem savjetovanja EC kad je riječ o zdravstvu, osobito sestrinstvu, te popularizaciji i istodobnom zbližavanju različitosti u mišljenjima sestrinskih organizacija u Europi, posebice radi obrazovanja medicinskih sestara. Članovi EFN-a danas su nacionalne sestrinske udruge iz 32 zemlje (članica Europske unije i zemalja koje nisu u EU), i zastupaju mišljenja više od 6 milijuna medicinskih sestara iz Europe i Europske Unije [1, 2]. Misija je EFN-a ojačati društveni status i profesionalne kompetencije sestrinske profesije s primarnim ciljem povećanja dobrobiti za zdravlje građana. EFN kontinuirano pridonosi razvoju The European Network for Patient Safety [EUNetPaS]. Projekt EUNetPaS osnovan je 28. i 29. veljače u Utrechtu u Nizozemskoj, a svrha je projekta umrežavanje sestrinskih organizacija s ciljem povećanja stupnja sigurnosti bolesnika i uključivanja te problematike u programe školovanja i studija sestrinstva. Danas se tema sigurnosti bolesnika i sve što je povezano s povećanjem sigurnosti definiraju kao sestrinska paradigma [3, 4].

U Varšavi je od 6. do 7. listopada 2010. godine održana 95. sjednica EFN-a. Sastanku je nazočilo 56 delegata iz 27 europskih zemalja. Prvi put sjednici su nazočili novoizabrani predsjednici nacionalnih udruga, i to nizozemske i mađarske sestrinske organizacije.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka Rimac, Croatian nurses Association, Sortina 1a, 10000 Zagreb, Croatia Tel: 385-1-655 03 66 Fax: 385-1-655 03 76 E-mail:branka.rimac@zg.t-com.hr

Izbori

Konferencija EFN-EPHA o radnoj snazi zdravstva u Europi Dan prije službenog početka EFN sjednice u suradnji s Europskim savezom za javno zdravstvo [EPHA] organizirana je konferencija o kvaliteti i kvantiteti radne snage u zdravstvenim sustavima. Cilj Konferencije bio je da se na razini parlamenta Europske Unije predstave do danas verificirani problemi u školovanju budućih zdravstvenih djelatnika, te da sa poboljšaju objašnjenja o mogućnostima mobilnosti i migracije zdravstvenih djelatnika između zemalja u Europi. Stoga su u raspravu bili uključeni i članovi europskog parlamenta. Zaključak konferencije bio je da treba donijeti hitne mjere radi sprečavanja znatnog odljeva zdravstvenih djelatnika, posebice medicinskih sestara, iz istočnih zemalja članica EU. Nadalje, zemlje članice EU moraju osmisliti strategiju i verificirati metode i čimbenike koji utječu na negativnu migraciju zdravstvenih djelatnika iz Europe, te kod mladih naraštaja popularizirati zdravstvenu djelatnost.

Tijekom 95. sjednice održani su izbori za novo vodstvo EFN-a [predsjednik/ca EFN-a; blagajnika; dva člana izvršnog odbora]. Dosadašnja predsjednica EFN-a, Unni Hembre, ko-

PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 47–48

ja je bila izabrana na mjesto predsjednice na godinu dana, dobila je novi mandat na dvije godine. Novim članovima Upravnog odbora imenovani su Dorota Kilanska iz Republike Poljske i Sheila Dickson iz Irske. Za blagajnika je ponovno izabran Pierre Theraulaz iz Konfederacije Švicarske.

Izvješće o direktivi Europske Unije 2005/36 Direktiva 2005/36 propisuje stupnjeve znanja i praktičnih vještina koje moraju imati medicinske sestre u odnosu na potreban stupanj pružanja kvalitete sestrinske njege. Sestrinsko obrazovanje mora biti razumljivo i interdisciplinarno te utemeljeno na znanosti. U edukaciju medicinskih sestara mora biti uvršteno izučavanje praktičnih vještina. Na takvim osnovama obrazovanje i edukacija medicinskih sestara osigurava apsolutnu sigurnost bolesnika pri pružanju usluga zdravstvene njege. Sloboda kretanja medicinskih sestara u Europskoj Uniji mora biti utemeljena na prepoznavanju njihovih profesionalnih kvalifikacija. Stoga je nužno ujednačiti kvalitetu obrazovanja medicinskih sestara u zemljama Europe, što izravno poboljšava usluge zdravstvene njege i sigurnosti bolesnika. Izvješće o Direktivi 2005/36 predstavila je Kathy George, izvršna direktorica Komore medicinskih sestara i primalja Ujedinjenog Kraljevstva [Nursing and Midwifery Coucil NMC]. Izvješće je utemeljeno na rezultatima upitnika komisije Europske Unije, na koji su dobiveni odgovori iz 25 zemalja. NMC je ujedinio rezultate svih dospjelih izvješća i dostavit će rezultate Europskoj komisiji. Prema dobivenim rezultatima, osnova za poboljšanja sadržaja Direktive modernizacija je terminologije i uključivanje obveznog trajnog stručnog usavršavanja i testiranja poznavanja jezika, matične države, pri novom zapošljavanju.

Okrugli stol o smanjivanju osobnih dohodaka i radnih mjesta za medicinske sestre U većini europskih zemalja posljedice ekonomske krize izravno su povezane i s promjenama u zdravstvenim sustavima. Posljedice se očituju smanjenjem budžeta zdravstvenih sustava, ukidanjem pojedinih kliničkih odjela, postojećih radnih mjesta, preraspodjelom ljudskih resursa i reformama u procesima nabave medicinskih materijala i proizvoda. Istaknuto je kako ekonomska kriza ne uzrokuje posljedice u pet zemalja, i to: Švicarskoj, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj i Njemačkoj. Znatna stagnacija zdravstvenog sustava uz umanjenje osobnih dohodaka u zdravstvu zabilježena je u zemljama istočne Europe, te je glavni uzrok odljeva medicinskog osoblja u zemlje zapadne Europe.

Istraživanje u sestrinstvu – budućnost sestrinstva Sukladno dokumentu “Konsenzus o strateškim prioritetima”, koji prikazuje statističke podatke i rezultate o provođenju istraživačkih projekata iz područja sestrinstva u Europi, sudionici 95. sjednice EFN-e, nalaze potrebu za povećanjem suradnje postojećih i uključivanjem novih članova u mrežu EUNetPaS. Nadalje, istaknuta je potreba modernizacije postupaka zdravstvene njege i to uvođenjem novih metoda/ postupaka koji su utemeljeni na znanstvenim činjenicama. Radi popularizacije sestrinstva EFN podupire osnovanje European Florence Nightingale Nursing Research Network [5], jedinstvene Europske organizacije za popularizaciju znanstvenih istraživanja u sestrinstvu. Literatura [1] Wakefield A, Attree A, Braidman A. Patient safety: Do nursing and medical curricula address this theme? Nurse Education Today 2005;25(4):333-340. [2] Aiken LH., Clarke SP., Sloane DM. Hospital staffing, organization, and quality of care: cross-national findings. International Journal for Quality in Health Care 2002;14:5–13. [3] European Federation of Nurses Associations (2009) EFN Members’ Report on the Impact of the Financial Crisis. Brussels: EFN [available online] http://www.efnweb.eu/version1/en/documents/EFNMembersReportonFinancialCrisis-April2009.pdf [4] European Federation of Nurses Associations (2007) EFN Position Statement. Patient Safety. Brussels: EFN [available online] http://www.efnweb.eu/version1/en/pos_stat_Patient.html [5] Shell C, Dunlap K (2008) Florence Nightingale, Dr Ernest Codman, American College of Surgeons Standardization Committee, and the Joint Commission: Four Pillars in the Foundation of Patient Safety. Perioperative Nursing Clinics 3: 19-26

Sestrinska paradigma – Sigurnost bolesnika integrirana u nastavni program sestrinstva Nursing paradigm – The methodology and teaching strategies of Nursing Science Narcis Hudorović Klinika za Kirurgiju, Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Hrvatska. Department of Surgery, University Hospital Center „Sestre milosrdnice“, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Croatia

Received: April 1st 2012

Accepted: April 14th 2012

Ključne riječi: sestrinska paradigma • sigurnost bolesnika • strategija podučavanja Kratki naslov: Sestrinska paradigma i znanost o sestrinstvu Keywords: nursing paradigm • patient safety • teaching strategies Running head: Nursing paradigm and Nursing Science

Sigurnost pacijenata osobito je važna tema za sestrinsku profesiju još od vremena Florence Nightingale, koja je tijekom svoga djelovanja istraživala okružja u kojima se provode različite vrste zdravstvene njege, kao i metode/postupke za poboljšanje provođenja zdravstvene njege i standarde higijene u bolnicama u cilju smanjenja stope teških infekcija i prevencije njihovih komplikacija [1]. Ovakav pristup liječenju sadržava i čimbenike problematike poboljšanja sigurnosti bolesnika. U doba Krimskog rata 1854. godine Florence Nightingale skupljala je podatke o uzrocima mortaliteta vojnika te ih je podijelila u tri kategorije: (1) mortalitet uzrokovan zaraznim bolestima koje se mogu spriječiti; (2) mortalitet uzrokovan infekcijama rana; (3) mortalitet uzrokovan ostalim uzročnicima. Rezultati istraživanja nedvojbeno su pokazivali da je više vojnika umiralo u bolnicama, i to od komplikacija i bolničkih infekcija koje su se mogle prevenirati, nego što ih je umiralo u borbi [2].

U skladu s rezultatima implementirale su se metode/postupci za poboljšanje standarda zdravstvene njege, što je rezultiralo znatnim smanjenjem stope mortaliteta i predstavljalo je osnove za razvoj standarda za sigurnost bolesnika. (Shell i Dunlap, 2008.). Slijedeći opisane rezultate/standarde, profesija sestrinstva danas ima središnje mjesto u znanosti o sigurnosti bolesnika, pri čemu se ističe stalnom poboljšavanje edukacije medicinskih sestara. Međunarodno vijeće medicinskih sestara [International Council of Nurses - ICN], od svog osnutka 1899. godine istražuje problematiku sigurnosti bolesnika. ICN se zauzima za povećanje sigurnosti bolesnika stalnim povećanjem broja zaposlenika u sustavu zdravstva, povećanjem stupnja obrazovanja, poboljšanjem uvjeta rada zdravstvenih djelatnika, povećanjem sigurnosnih uvjeta u radnom okružju, povećanjem stupnja kontrole bolničkih infekcija, uvođenjem sigurnosnih metoda u uporabi lijekova, uvođenjem zaštitne opreme, uvođenjem postupaka dobre kliničke prakse, i akumuliranjem integriranog dijela akademskog znanja o sigurnosti bolesnika u infrastrukturu zdravstvenih ustanova [3, 4]. Do danas je Europska federacija medicinskih sestara (EFN) objavila smjernice koje upućuju na važnost provođenja konzultacija kao metode/postupka boljeg razumijevanja sadržaja direktive 2005/36/. Postoje EFN smjernice koja su utemeljene na direktivi 2005/36, Bolonjskom procesu i Europskom kvalifikacijskom okviru, a objašnjavaju postojeći i u budućnosti potreban obrazovni okvir za medicinske sestre. One objašnjavaju zaključke prihvaćene u EFN-u,

KOMENTAR UREDNIŠTVA/ EDITORIAL COMMENT

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 49–50

Europskoj studentskoj organizaciji ESNA-i [The European Nursing Student Association, ESNA], Europskoj organizaciji specijalističkih sestara [European Specialist Nurses Organisations, ESNO] i Međunarodnom vijeću Medicinskih sestara [International Council of Nurses, ICN]. Smjernice opisuju i objašnjavaju zaključke EFN-a o kontinuiranom profesionalnom razvoju [Continuing professional development - CPD] medicinskih sestara i stupnjevima edukacije specijalizacija medicinskih sestara [npr. EFN-ova karta;izvještaj CPD-a za sestrinstvo u Europi; Rezolucija civilnog društva o CPD-u]. Za potrebe poboljšanja sigurnosti bolesnika EFN i grupa autora iz Glasgowa [WENR Workgroup of European Nurse Researchers- WENR], izradila je istraživanje o metodama/ postupcima poboljšanja sigurnosti bolesnika u zdravstvenim sustavima europskih zemalja. Parametri uvršteni u istraživanje bili su pretraživanje literature, o odgovornosti zdravstvenih ustanova, bilježenje pogrešaka koje su u svezi s propisivanjem lijekova i s bolničkim infekcijama. Rezultati istraživanja iskorišteni su za informiranje članova Europske komisije i Europskog parlamenta i donošenje zaključaka o provođenju metoda/postupaka za poboljšanje sigurnosti bolesnika i smanjenje stupnja infekcija povezanih sa zdravstvenom njegom. Sestrinstvo kao znanost danas se nalazi u „kulturološkom prijelazu“. Ovaj kulturološki prijelaz podrazumijeva objašnjavanje potrebe uvođenja novih metoda/postupaka u zdravstvene sustave čija je svrha poboljšanje sigurnosti bolesnika. U sestrinstvu je ovaj postupak potrebno početi promjenama u obrazovnim sustavima i sadržajima nastavnih planova i programa koji služe za školovanje medicinskih sestara [5]. Nadalje, u svakodnevnom izvršavanju radnih zadataka medicinske sestre treba uključiti u aktivno donošenje odluka multidisciplinarnog zdravstvenog tima. Na srednjoškolskoj i sveučilišnoj razini potrebno je uvrstiti u postojeće nastavne planove i programe studija sadržaje o znanosti o sigurnosti bolesnika. U svrhe zapošljavanja, Europsko zakonodavstvo regulira tri skupine jednakosti svojih stanovnika, i to: ad1] jednakost prava; ad2] jednakost na zdravlje i sigurnost; ad3] jednakost na radne uvjete.

Za svrhe zapošljavanja medicinskih sestara u zemljama članicama Europske Unije, važne su direktive, i to: • Direktiva No. 75/117/EEC načela jednakosti osobnog dohotka između muškaraca i žena; • Direktiva No. 76/207/EEC provedba načela jednakosti pri zapošljavanju, stručnom osposobljavanju i radnim uvjetima za muškarce i žene; • Direktiva No. 92/131/EEC poticanje poboljšanja zdravlja i radnih uvjeta za trudnice; • Direktiva No. 93/104/EEC provedba radnog vremena; • Direktiva No. 96/34/EC provedba porodiljnog dopusta; • Direktiva No. 97/81/EC reguliranje uvjeta za zapošljavanje, sprečavanje diskriminacije, poboljšanje kvalitete kod provođenja nepunog radnog vremena; • Direktiva No. 99/70/EC poboljšanje kvalitete rada kod zaposlenika koji rade određeno radno vrijeme; • Direktiva No. 2000/43/EC okvir za sprečavanje rasne ili etničke diskriminacije; • Direktiva No. 2000/78/EC istovjetnost pri zapošljavanju, borba protiv diskriminacije u odnosu na različitosti u vjeri ili uvjerenjima, invalidnost, dob i seksualnu orijentaciju. Za više podataka o Europskom zakonodavstvu, posebice u odnosu na zdravstveni sustav, Uredništvo Sestrinskog glasnika preporučuje čitateljima da posjete web-stranicu: http://europa.eu.int/eur-lex

Literatura [1] Wakefield A, Attree A, Braidman A. Patient safety: Do nursing and medical curricula address this theme? Nurse Education Today 2005;4:333340. [2] Shell C, Dunlap K. Florence Nightingale, Dr Ernest Codman, American College of Surgeons Standardization Committee, and the Joint Commission: Four Pillars in the Foundation of Patient Safety. Perioperative Nursing Clinics 2008;3:19-26 [3] Smith LN (Ed), Burke J, Sveinsdóttir H, Willman A (2008) Patient Safety in Europe: Medication Errors and Hospital-acquired Infection. Amsterdam: Workgroup of European Nurse Researchers [available online] http://www.wenr.org/fileadmin/sites/WENR/PDF/eerder/LNS_v2F_ Patient_Safety_in_Europe.pdf [4] Lindstrom M. Mohseni M. (2009), ‘Social capital, political trust and self-reported psychological health: a population-based study’, Social Science and Medicine, 2009:3:436–443. [5] Rajkumar AS, Swaroop V. ‘Public spending and outcomes: does governance matter?’ Journal of Development Economics, 2008;1:96–111.

Stručni edukacijski seminar „Medicinska sestra i dijete danas - komunikacija u pedijatriji“ [18. studenoga 2011.; Edukacijski centar Rebro, Zagreb] Vocational education course “Nurses and Children today - communication in Pediatrics” [November 18th 2011, Educational center Rebro, Zagreb] Dragica Beštak1, Kristina Kužnik1, Elizabeta Kralj Kovačić1 1Klinički

bolnički centar Zagreb „Rebro“, Klinika za Pedijatriju, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska Hospital Centre Zagreb, Department for Pediatric Neurology, Kišpatićeva 12, Zagreb, Croatia

1University

Received January 24th 2012

Accepted January 28th 2012

Ključne riječi: edukacijski seminar • pedijatrija • Zagreb • Hrvatska Kratki naslov: Stručni edukacijski seminar Keywords: education course • pediatrics • Zagreb • Croatia Running head: Vocational education course

Program seminara bio je podijeljen u dva dijela. U prijepodnevnom dijelu seminara održano je pet uvodnih predavanja pozvanih predavača, a u poslijepodnevnom dijelu održane su četiri radionice koje su se tematski nadovezivale na predavanja. U programu seminara sudjelovalo je oko 100 medicinskih sestara iz Republike Hrvatske (RH), i to s pedijatrijskih zavoda i odjela kliničkih bolničkih centara, klinika, specijalnih bolnica, domova zdravlja, sestre iz patronažnih djelatnosti i iz dječjih vrtića. U programu seminara sudjelovali su članovi Izvršnog odbora Pedijatrijskog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS) i pozvani predavači. Sudionici seminara dobili su 4 boda Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS), a predavači 6 bodova [1]. Poslije seminara sudionicima i predavačima dodijeljene su potvrdnice Pedijatrijskog društva HUMS-a. Seminar je počeo pozdravnim govorom predsjednice Pedijatrijskog društva HUMS-a, gospođe Dragice Beštak. Na dan početka seminara obilježavala se i obljetnica „Sjećanja na grad Vukovar“ te se predsjednica prisjetila i ratnih zbivanja u Vukovaru.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Dragica Beštak, bacc. med. techn. University Hospital Centre Zagreb, Department for Pediatric Neurology, Kišpatićeva 12, Zagreb, Croatia Tel: +385-1-2388-531 Fax: +385-1-2388-528 E-mail: dbestak@kbc-zagreb.hr

Teme predavanja bile su vezane uz osnove znanosti o komunikaciji. Posebice je opisana problematika umijeća komunikacije u zdravstvenome timu, u odnosu s nadređenima, u odnosu s pacijentima i roditeljima. U prijepodnevnom dijelu seminara održana su predavanja: 1] PATH u Hrvatskoj – alat za ocjenu rada radi poboljšanja kvalitete u bolnicama (Milka Valpotić). Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 2003. godine dizajnirao je program Performance Assessment Tool for Hospitals (PATH), odnosno, alat za ocjenu rada koji bi pomogao bolnicama u definiranju strategije za poboljšanje kvalitete, i to na temelju procjene vlastitog rada i prevođenja tih rezultata u aktivnosti za poboljšanje [2, 3, 4]. Od 2009. godine u program PATH uključena je i Hrvatska, i to na inicijativu Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite te uz potporu Ministarstva zdravstva i regionalnog ureda SZO-a u Zagrebu. 2] Upravljanje sukobom (Marina Čičak-Novak) 3] Komunikacija u timu (Romanita Milojević) 4] Dobro emocionalno stanje (Mr. sc. Irena Habazin) 5] Izgaranje na poslu (Alemka Guštin) U poslijepodnevnom dijelu seminara održane su četiri radionice. Osnovna je tema svih radionica bila „Najčešći problemi u komunikaciji“. Radionice su vodile Romanita Milojević, prof.; mr. sc. Irena Habazin, prof.; Alemka Guštin, prof.; Romanita Milojević, prof. i dr.sc. Marina Grubić, prof.

PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 51–52

Zaključci radionica RADIONICA 1] Komunikacija u timu - Romanita Milojević, prof. Svakodnevni rad medicinskih sestara u pedijatrijskoj praksi teče u složenu okružju i stresni događaji relativno su česti. Komunikacija u zdravstvenome timu često je, iz različitih razloga, nedostatna, jednosmjerna i/ili nezadovoljavajuća za sve ili za neke članove tima. Supervizija zdravstvenih timova tek je u začetku, a organizirano i sustavno u sestrinstvu uopće ne postoji. Zato je nužno što prije donijeti smjernice koje bi potaknule nadležne službe da timsku superviziju shvate kao osnovni dio sustava koji će pridonijeti razvoju sestrinske profesije i kvaliteti zdravstvene usluge. RADIONICA 2] Dobro emocionalno stanje - mr. sc. Irena Habazin, prof. Emocionalno stanje slika je stanja radne organizacije, pri čemu dobro stanje predstavljaju lojalnost, produktivnost, kvaliteta izvedbe i niska fluktuacija zaposlenika. Budući da razina zadovoljstva na poslu utječe na radni angažman zaposlenika, povezanost čimbenika koji uključuju pojedina osobna, interpersonalna i organizacijska obilježja smatra se vrlo važnom. Posao medicinske sestre novo je područje istraživanja, usmjereno na kognitivnu procjenu učestalosti doživljavanja pozitivnih i negativnih emocija, odnosno, ugodnih i neugodnih raspoloženja te zadovoljstva životom ili određenim područjima života. Pozitivna percepcija i procjena radnog okružja rezultiraju visokom frekvencijom niza pozitivnih čimbenika za pojedinca (zadovoljstvo poslom, predanost poslu, kreativnost, zdravlje, kooperativnost). Uvrštavanjem navedenih čimbenika u istraživanja stupnja stresa pojedinih zanimanja, utvrđeno je da umni i emocionalni angažman medicinskih sestara svrstava zanimanje medicinske sestre u skupinu najstresnijih zanimanja. To je posao obilježen fizičkim opterećenjem, vremenskim pritiscima, nefiziološkim radnim vremenom (smjenski rad, noćne smjene, rad vikendom i praznicima), stalnom interakcijom sa suradnicima, bolesnicima i njihovim obiteljima. Sudionici radionica podijeljeni su u manje grupe, a praktične vježbe provođene su metodom vježbanja na konkretnim/ svakodnevnim primjerima (igrokazi). RADIONICA 3] Izgaranje na poslu - Alemka Guštin, prof. U današnje se vrijeme, na radnome mjestu, provede toliko vremena da posao može biti važan izvor zadovoljstva, nagrada i ispunjenja, ali i boli, zahtjeva i frustracija. Stres je pritom važan problem, koji definiramo kao subjektivan doživljaj, odnosno, odgovor organizma koji nastaje zbog

dugotrajne napetosti i izloženosti zahtjevnim podražajima, a za koji pojedinac nema odgovarajuće obrambene mehanizme. Smatra se najvećim radnim rizikom dvadeset i prvog stoljeća koji utječe ponajprije na one u uslužnim zanimanjima, čiji posao uz stalnu interpersonalnu interakciju uključuje i visoku razinu odgovornosti. Svrha radionice bilo je prepoznavanje osobina i vještina pojedinca za izbjegavanje stresnih čimbenika. Predstavljene su metode za pronalaženje izvora najčešćih stresova i definiranje osobnih mogućnosti za rješavanje problema, kao i nastojanje da se projektivnim tehnikama otkriju načini rješavanja problema. Svaka je aktivnost u svom segmentu otvarala mogućnosti o kojima trebamo razmišljati i primijeniti u svakodnevnim radnim aktivnostima. Komunikacija pri izvršavanju radnih zadataka sastoji se od mnogobrojnih čimbenika, a vještinama stečenima na radionici sudionici mogu prekinuti zatvoreni krug stresa uzrokovan lošom komunikacijom. RADIONICA 4] Komunikacija medicinskih sestara s roditeljima; dr. sc. Marina Grubić, prof. U pedijatrijskoj praksi medicinska sestra nastoji komunikacijom pomoći roditeljima da izraze svoje osjećaje i smanje razinu napetosti i zabrinutosti, prenijeti im potrebne informacije i pomoći da razumiju i riješe probleme vezane uz djetetovu bolest. Da bi medicinske sestre ostvarile uspješniju komunikaciju s roditeljima, sudionice radionice uvježbavale su svoje komunikacijske sposobnosti analizom konkretnih svakodnevnih primjera. Naglasak je bio na situacijama u kojima je roditelj zabrinut, prestrašen, frustriran zbog čekanja razgovora s liječnikom i neizvjesnosti ishoda djetetove bolesti. Komuniciranjem se strukturira raspoloživo vrijeme, ljudi se povezuju i tada drukčije doživljavaju okolinu, međusobne odnose i postupke. Seminarom smo upotpunili znanja potrebna za prevladavanje problema u u svakodnevnom radu.

LITERATURA [1] Simons J, Franck L, Roberson E. Parent involvement in children’s pain care: views of parents and nurses. Journal of Advanced Nursing 2002; 4: 591–599. doi:10.1046/j.1365-2648.2001.02012.x [2] Lightfoot J, W Bines. Working to keep school children healthy: the complementary roles of school staff and school nurses. Journal of Public Health 2000; 1: 74-80. doi: 10.1093/pubmed/22.1.74 [3] Bricher G. Paediatric nurses, children and the development of trust. Journal of Clinical Nursing 1999;4: 451-458. [4] Clarke CM. Children visiting family and friends on adult intensive care units: the nurses’ perspective. Journal of Advanced Nursing 2000; 2: 330-338. doi: 10.1046/j.1365-2648.2000.01293.x

Hrvatsko psihijatrijsko društvo medicinskih sestara i tehničara - 17. dani psihijatrijskog društva s međunarodnim sudjelovanjem Croatian psychiatric nurses and technicians society – 17. Days of Psychiatric Society with international participation Marija Božičević Klinički bolnički centar Zagreb „Rebro“, Klinika za Psihijatriju, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska University Hospital Centre Zagreb, Department for Psichiatry, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Croatia

Received February 24th 2012

Accepted March 20th 2012

Ključne riječi: društvo • psihijatrija • Zagreb •Hrvatska Kratki naslov: dani psihijatrijskog društva Keywords: society • psychiatry • Zagreb • Croatia Running head: Days of Psychiatric Society

Na Plitvičkim jezerima od 8. do 11. lipnja 2011. godine održan je Kongres u organizaciji Psihijatrijskog društva medicinskih sestara-tehničara. Tema kongresa bila je „Sestrinske dijagnoze u zdravstvenoj skrbi psihijatrijskog bolesnika“. Cilj kongresa bio je okupiti medicinske sestre-tehničare i članove zdravstvenog tima da bi razmijenili znanja i vještine i stekli nova znanja o zdravstvenoj njezi psihijatrijskih bolesnika [1, 2]. O važnosti i potrebi održavanja kongresa govori u prilog i velik odaziv medicinskih sestara. Kongresu je nazočilo oko 160 sudionika iz cijele Hrvatske i Slovenije. Predstavljeno je 35 usmenih radova, 17 postera i održane su 2 radionice. Uvodnim riječima dobrodošlice Kongres je otvorio predsjednik Psihijatrijskog društva medicinskih sestara-tehničara Zoran Bradaš. Slijedila je svečana dodjela nagrade „Darja Benussi“. Ove je godine nagrada dodijeljena kolegici Renati Golubić.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Marija Božičević bacc.med.techn. University Hospital Centre Zagreb, Department for Psychiatry, Kišpatićeva 12, Zagreb, Croatia Tel: +385-1-2388 531 Fax: +385-1-2388 528 E-mail: mariabozicevic@hotmail.com

Drugi dan Kongresa počeo je plenarnim predavanjima. Prvo predavanje održala je prof. Snježana Čukljek, bacc. med.techn. s temom „Dijagnoze u zdravstvenoj njezi“. Slijedilo je predavanje mr.sc. Biserke Sedić, prof.: „Sestrinske dijagnoze u zdravstvenoj njezi psihijatrijskih bolesnika“. Treće predavanje održala je prof. Romanita Milojević, bacc. med-techn.: „Problemi i sestrinske dijagnoze u psihijatriji djece i mladeži“. Posljednje plenarno predavanje održala je gošća iz Slovenije, dr. sci. Jadranka Stričević, univ. dipl. org.: „Sestrinske dijagnoze kod psihičkih smetnji djeteta i adolescenata“. Nakon plenarnog programa slijedio je program usmenih priopćenja koji je počeo blokom A, čije su moderatorice bile Biserka Sedić i Jadranka Strićević. Blok A sadržavao je 6 predavanja. Blok B također je sadržavao 6 predavanja, a moderatorice su bile Snježana Čukljek i Marija Anđelić. Slijedili su prikazi postera čije su moderatorice bile Draženka Drobec i Zdenka Rade, koje su imale težak zadatak izbora najboljeg postera od 17 prijavljenih. Treći dan počinje predavanjima bloka C, koji sadržava 6 predavanja, a moderatorice su Štefica Bagarić i Zrinka Bratuša. Slijedila su predavanja bloka D, čiji su moderatori Ana Cegledi i Nenad Kamerman. Održan je mini simpozij glavnog sponzora Eli Lilly, na kojem su održali predavanje prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš s KBC-a Rebro, mr. sc. Miroslav Herceg iz Klinike za psihijatriju Vrapče i dr. Uglešić.

PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 53–54

Slijedila su predavanja bloka E uz moderatore Nenada Kamermana i Zorana Bradaša. Moderatori posljednjeg bloka predavanja bili su Senka Repovečki i Frano Marinić. Nakon stanke za ručak slijedio je obilazak NP Plitvička jezera u pratnji vodiča. Treći dan završio je svečanom večerom i proglašenjem najboljih postera. Prvo mjesto osvojila su čak tri postera - autora Senke Repovečki, Marije Samaržije i Jasmine Bektić Hodžić. Posljednji dan, u subotu, održane su dvije radionice. Prvu je vodila M. Anđelić: „Intervencije medicinske sestre u skrbi za psihijatrijskog bolesnika“, a drugu, „Vještine komunikacije“ vodila je K. Galić. U planu su bile još dvije radionice, ali nisu održane zbog premalog broja sudionika. Kongres je završio izvješćem o radu Društva, godišnjom skupštinom, raspravom, zaključcima i zatvaranjem.

Zaključci radionica ad 1] INTERVENCIJE MEDICINSKE SESTRE U SKRBI ZA PSIHIJATRIJSKOG BOLESNIKA - voditeljica radionice M. Anđelić: obrazovanje se postavlja kao temelj, neupitna je standardizacija potupaka i intervencija. ad 2] KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE – voditeljica radionice K. Galić: važna su i verbalna i neverbalna komunikacija, uvijek treba učiti i vježbati te primjenjivati asertivan oblik komunikacije i biti empatičan. Ostale dvije radionice nisu se održale zbog premalog broja sudionika. Zaključeno je da će se radionice održavati pretposljednji dan kongresa, nakon plenarnih predavanja ili dva dana prema tematskim cjelinama da bi ih posjetilo što više sudionika.

LITERATURA [1] Gournay K, Brooking J. Community psychiatric nurses in primary health care. The British Journal of Psychiatry 1994; 165: 231-238 doi: 10.1192/bjp.165.2.231 [2] Holzworth RJ, Wills CE. Nurses’ judgments regarding seclusion and restraint of psychiatric patients: A social judgment analysisResearch in Nursing & Health 1999; 3: 189-201

Svjetski dan bolesnika [Zagreb, 11. veljače 2012. godine] World day of the sick [Zagreb, February 11st 2012] Rosana Svetić Čišić Specijalna bolnica za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sv. Katarina, Bračak 8 49210 Zabok, Hrvatska Special Hospital for Orthopaedics, Surgery, Neurology and Physical Medicine and Rehabilitation Sv. Katarina, Bračak 8 49210 Zabok, Croatia

Received February 24th 2012

Accepted March 8th 2012;

Ključne riječi: bolesnik • svjetski dan • Zagreb •Hrvatska Kratki naslov: Svjetski dan bolesnika Keywords: patients • world day • Zagreb • Croatia Running head: World day of the sick

Dana 11. veljače 2012. godine obilježen je Svjetski dan bolesnika. Medicinske sestre i liječnici iz Republike Hrvatske [RH] okupili su se u crkvi svetog Vinka u Frankopanskoj ulici u Zagrebu na misi posvećenoj bolesnicima [Slika 1]. Hrvatska udruga medicinskih sestara na čelu s predsjednicom Etičkog povjerenstva, časnom sestrom Nevenkom Brkić, otvorena srca i čiste duše posljednjih desetak godina poziva liječnike, medicinske sestre i sve druge ljude dobre volje na duhovnu obnovu - da trenutak posvete molitvi za bolesne članove obitelji, poznate i nepoznate osobe kojima pružaju profesionalnu skrb kako bi im pomogli da ozdrave i/ili poboljšaju zdravstveno stanje [Slika 2]. Prema riječima profesora Stjepana Balobana, bolest, patnja i trpljenje, jednako kao zdravlje, radost i uspjeh, sastavni su dio ljudskoga života. Pod okriljem svetoga Vinka i sestara milosrdnica susresti u skrušenosti i one koji su baš tada pruža svim sudionicima osjećaj pripadnosti, zajedništva i poštovanja. Ministar Zdravlja RH Rajko Ostojić i suradnici svojom su nazočnošću poručili da je zdravlje kategorija za koju je, uz znanje i struku, potrebna i duhovnost, Božji poticaj i zaštita. Važno je „biti na vrhuncu profesije, ali pristupačan i dostupan, uvijek na raspolaganju bolesnicima i obitelji, svakom pojedincu koji zatreba“, prenio je riječi iz poslanice Ivana Pavla II. prigodom prvoga Svjetskog dana bolesnika, kar-

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Rosana Svetić Čišić, dipl. med. techn. Special Hospital for Orthopaedics, Surgery, Neurology and Physical Medicine and Rehabilitation Sv. Katarina, Bračak 8 49210 Zabok, Croatia Tel: +385-49-204 888 Fax: + 385-49-204 887 E-mail: info@svkatarina.hr

melićanski provincijal dr. o. Vinko Mamić, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica [HKVRPP]. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je dr. Stjepan Balaban, profesor na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu, u koncelebraciji s rektorom crkve, Marijanom Pavlenićem, o. Antunom Cvekom, iz katoličke udruge Kap dobrote te vlč. Dragutinom Goričancem, povjerenikom za pastoral osoba s posebnim potrebama [1]. Zagrebački liječnici pjevači, pod dirigentskom palicom dr. Leonarda Perkovca i uz pratnju orgulja, za kojima je bio dr. Darko Kristović, dali su poseban doprinos i već tradicionalno uveličali svetu misu. Sestra Nevenka Brkić i vrhovna glavarica s. Miroslava Bradica zahvalile su svima koji su sudjelovali i svojom nazočnošću obilježili Svjetski dan bolesnika [2]. Zahvalimo i časnoj sestri Nevenki Brkić na njezinoj energiji, entuzijazmu, vedrini i brizi za sve svoje štićenike iz doma na Prekrižju, kolegice i kolege, liječnike, sve nas, koje svake godine uspije okupiti i udružiti u molitvi. Bože, podari našoj Neni još mnogo godina, snagu i volju da nas okupi u molitvi pri obilježavanju Svjetskog dana bolesnika.

SLIKA 1. Medicinske sestre i liječnici iz Republike Hrvatske u crkvi svetog Vinka u Frankopanskoj ulici u Zagrebu.

SLIKA 2.

Predsjednica Etičkog povjerenstva Hrvatske udruge medicinskih sestara, časna sestra Nevenka Brkić.

Literatura [1] Lederer HD. How the Sick View Their World. Journal of Social Issues 1952; 4: 4-15. DOI: 10.1111/j.1540-4560.1952.tb01859.x [2] www.chausa.org/Pages/Events/Programs/World_Day_of_the_Sick/

SLIKOVNI PRIKAZ/ IMAGES UN NURSING

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 55–55

NOVI ČLANOVI UREDNIČKOG ODBORA – SESTRINSKI GLASNIK/ NEW MEMBERS OF EDITORIAL BORD – NURSING JOURNAL

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 56–57

Novi članovi uredničkog odbora – Sestrinski glasnik New members of editorial board – Nursing journal

Branka Rimac Od 1977. godine zaposlena je u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, a od 2011. godine glavna je sestra Klinike za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC-a Zagreb. Autorizirani je član tima za ispitivanje lijekova. Stručni rad započela je tada glavnom temom: „Proces zdravstvene njege“ na Bledu, u Portorožu i u Dubrovniku (1988). Od 1988. godine, u sklopu stručnog rada, organizira stručne skupove na razini regije Zagreb, a od 1989. godine i Sekcije medicinskih sestra u reumatologiji i rehabilitaciji. Tijekom 1990. i 1991. godine uključuje se u Centar za dobrovoljni rad medicinskih sestara. Tijekom postojanja ogranka Zagreb organizira mnogo raznih aktivnosti. Pprvi put organizira mjerenje vrijednosti krvnog tlaka za zagrebačke građane, na ulicama, te organizira tribine za studente i srednjoškolce, okrugli stol (AIDS), dragovoljno darivanje krvi, tiskanje brošura: „STOP AIDS“, i „Zdravstvena njega u kući oboljelih od AIDS-a“. 2004. godine izabrana je za predsjednicu Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS], i to za mandatno razdoblje od 4 godine. 1995. godine bila je sudionik Bijelog puta, grupe za zdravstvo koja je posjetila i pomagala sestrama i učenicima bolnice u Novoj Bili. Od 1998. do 2004. godine bila je predsjednica podružnice medicinskih sestara KBC-a Zagreb. 1998. godine bile je suradnik AIHA (American International Health Allianze). 1998. godine dobila je Priznanje kao medicinska sestra zaslužna za promicanje sestrinstva na KBC-u Zagreb. Od 1999.-2000. godine sudjelovala je u edukaciji INLI (International Nursing Leadership Institute) u organizaciji Američke zdravstvene alijanse (AIHA). 2008. godine ponovno je izabrana za predsjednicu HUMS-a, za razdoblje do 2012. g. 2009. godine primila je Međunarodnu nagradu za ljudska prava i etiku u sestrinstvu na Sveučilištu Surrey u Guilford, u Velikoj Britaniji. 2010. godine dobitnica je nagrade Honorary Felowship Royal College of Nursing. Sudjelovala je na kongresima International Council of Nursing: • 1999. godina, konferencija i proslava stogodišnjice Florence Nightingale, London, UK. 2001. godina, Kopenhagen - predavanje i poster naslova „Motivacija medicinskih sestara za rad u udruzi“. • 2005. godine kongres u Taipeiju.

•

2009. godine u Durbanu sudjeluje u radu kongresa s dva pozvana predavanja i jednim koautorskim. Na godišnjoj skupštini European Federation of Nurses Association [EFN], 2005. godine izabrana je u Izvršni Odbor. 2006. godine izabrana je za predsjednicu Odbora za profesiju EFN-a, i danas obnaša tu funkciju. Sudjeluje u radnoj grupi za Statut (CWG) EFN-a od 2010. g. 2010. godine izabrana je za potpredsjednicu EFN-a. 2006.godine organizirala je generalnu skupštinu EFN-a u Dubrovniku. 2000. godine postaje član AONE (American Organization of Nurses Executives) 2003. godine upisuje i završava edukaciju AONE on-line. U svibnju 2006. godine organizira prvu mješovitu konferenciju HUMS-a i AONE. U listopadu 2008. godine organizira drugu, a u listopadu 2011. godine i treću mješovitu konferenciju HUMS-a i AONE. Gospođa Rimac organizirala je u tri radionice u organizaciji HUMS-a, te uz sudjelovanja eksperata iz Technical Assasement and Instrument Exchange (TAIEX) u svrhu poboljšanja obrazovanja iz smjernica Direktive 2005/36/Europske Unije [2007, 2008, 2009]. U suradnji s TAIEX-om sudjeluje na sljedećim predavanjima, radionicama, konferencijama: Predavanje: Edukacija sestara u RH i uzajamno priznavanje diploma. TAIEX 2010.godina. radionica (Bruxelles); Sigurnost pacijenata. TAIEX 2010. godina radionica (Banja Luka): Harmonizacija obrazovanja medicinskih sestara. 2010. g. u suradnji s Norveškom sestrinskom organizacijom (NNO) pokreće projekt za jugoistočnu Europu, regiju pod naslovom SENS (South Eastern Nursing Skills) gdje nastoji prenijeti znanja iz procesa pridruživanja i rada u EFN-u. Organizira šest radionica u zemljama članicama SENS-a. 2011. godina, Radionica Podgorica, SENS: Pregled sestrinske regulacije u SENS zemljama: osnove definiranja sustava licenciranja, kodeks prakse, osiguravanje slobodnog kretanja radne snage. 2011. godine sudjeluje na prvom međunarodnom kongresu u Armeniji u Jerevan: Dijalog NGO i državnih institucija (HUMS) i Sestrinski glas (EFN). 2011. godina. radionica Skopje, naslova: Mobilnost sestara kao preduvjet pridruživanja EU. 2011. godina. Međunarodna konferencija „Moja karijera - Quo Vadis: Specijalizacije u zdravstvenoj njezi - partnerstvo zdravstvene njege i medicine, pozvano predavanje; 2011. godina- south east europe workplace academy (SEWA) 2011, Zagreb, pozvano predavanje; Uključenost hrvatske udruge medicinskih sestara u društvo. 2011. g. Škola za mentore, Ljubljana, predavanje; „Samorefleksija etičnega delovanja in profesionalni razvoj medicinskih sester na Hrvaškem“. 2010. g. Radionica Skopje, SENS; “Sestre u akciji”.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 56–57

2010. godina. Kongres Udruženja zdravstvenih radnika Srbije, Zlatibor, predavanje: Međusobno priznavanje diploma. 2010. godina radionica Beograd, SENS: Harmonizacija profesionalnog obrazovanja u Europi. 2009. godina Znanstvena konferencija, Ljubljana: Inovacije u sestrinstvu. 2009.g. Kongres Medicinskih sestara i primalja Slovenije, Ljubljana, predavanje. 2009.godina Ljubljana, predavanje; Nova uloga sestara u lokalnom planiranju za zdravlje. 2008. godina. Znanstvena konferencija na Bledu; Strateške smjernice razvoja sestrinstva u Hrvatskoj 2007. – 2014. 2008.godina. Međunarodna konferencija Zagreb u suradnji s AONE; predavanje; Vođenje i upravljanje u sestrinstvu. 2008. godina. Radionica Bar, Crna Gora; Neophodne promjene u obrazovanju sestara i primalja. 2008. godina. Radionica Bar,Crna Gora; Hrvatsko sestrinstvo na putu u Europsku uniju. 2008. godina. Predavanje Zagreb, Sestrinstvo 21 stoljeća Obrazovna sestrinska realnost i izazovi EU. 2007. godina Međunarodna konferencija Varšava: Challenges int he nursing World. 1999.godina. Konferencije “Partnering for Healthy Communities” Arlingtonu, Virginia. 1999.godina. London; Nursing Hierarch.y. 1999. godina. Louisville USA; radionica; Step toword the future. 1998. godina. Konferencije u Rigi, Latvia u organizaciji The American International Health Alliance /AIHA/, pod naslovom “Nursing Associations: Leadership and Organization for the 21st Century. 1998. godina. Međunarodna Konferencija “Sestrinsko partnerstvo u akciji” održanoj u Zagrebu, pod pokroviteljstvom AIHA. 1996. godina. radne grupe Alpe-Jadran u Siofok, Mađarska. konferencija naslova “The Quality of Nursing“. 2011. godina. Beli Manastir, reumatološka akademija; predavanje Pacijenti i biološka terapija. 2011. godina. Kongres društvo za kvalitetu HLZ, Opatija: Prevencija ubodnog incidenta – standard sigurnosti zdravstvenog djelatnika. Sprečavanje ozljeda oštrim predmetima i sigurnost zdravstvenih djelatnika/ Direktiva 2010/32/EU.2010. godina Predavanje na kongresu HUMS-a; Zadovoljstvo pacijenata biološkom terapijom. 2010. godina Zagreb: Sestre u akciji. 2010. godina Zagreb, predavanje, Simpozij kvalitete zdravstvene zaštite, Zagreb:sestrinska paradigma i sigurnost bolesnika. 2010.godina. Madrid-Europski samit o biološkoj sigurnosti. 2010 godina. Zagreb, predavanje; Sprečavanje ozljeda oštrim predmetima i sigurnost zdravstvenih djelatnika/ Direktiva 2010/32/EU. 2009. godina. organizacija 5. Burze znanja, Zagreb; Zastupljenost žena u upravljanju i rukovođenju u javnim ustanovama. 2009. godina. Predavanje Opatija: Dijalog između NNO i Vladinih institucija. 2009. godina. Predavanje, Zagreb; EU praksa cjeloživotnog obrazovanja u sestrinstvu. 2009. godina. Predavanje, Osijek; Izvještaj o kongresu ICN-a u Durbanu. 2008. godina. Organizacija 4. Burze znanja, Zagreb; 2008. g. predavanje, MF Rijeka, Aktivna uloga HUMS-a u obrazovanju medicinskih sestara. 2008. godina. Predavanje, Zagreb; Sestrinstvo 21 stoljeća.

2008. godina. Predavanje, Bjelovar; Sestrinstvo u pristupanju EU. 2008.g. Predavanje, Osijek; Sestrinstvo u pristupanju EU. 2007.godina. Predavanje Klenovnik: Negativni oblici ponašanja na random mjestu (rezultati istraživanja). 2007. godina. 3 BURZA ZNANJA, Zagreb; predavanje: EPHA EEN Europski savez za javno zdravstvo – Mreža za okoliš. 2007. godina. Predavanje, Zagreb, Zaustavite AIDS. Održite obečanje, povodom 1. 12. Svjetskog dana borbe pritiv AIDS-a. 2007. godina. predavanje u Slavonskom brodu, Medicinska sestra i obrazovanje. 2006.godina. Civil society involment in the development. 2005.godina. Predavanje KBC: Ne moraš biti čarobnjak /da napraviš dobru Prezentaciju. 2005.godina. Okrugli stol; Društvo sestara u reumatologiji. 2004.godina. Predavanje KBC Zagreb: Sestrinske dijagnoze. 2004. godina. Predavanje KBC Zagreb. Sestre u borbi protiv siromaštva. 2004. godina. Organizacija. proslava Međunarodnog dana sestrinstva. 2003. godina. Predavanje KBC: Holistički pristup bolesniku. 2003.godina. Predavanje. Širenje motivacije medicinskih sestara. 2002.godina. Predavanje KBC Zagreb. Skrb za obitelj. 2001.godina. Radionica. Motiviranost sestara za sestrinstvo. 2001. godina. Predavanje Opatija: Obrazovanje medicinskih sestara; Što nam treba i zašto? 2000.godine. Predavanje KBC Zagreb: INTERNATIONAL NURSING LEADERSHIP INSTITUTE sestrinski utjecaj na sestrinsku budućnost.1997.godina. Predavanje, Zagreb; Kontinuirana zdravstvena njega. 1997. godina. Predavanje, Prevencija HIV infekcije. 1996. godina. Organizirala je drugu akciju darivanja krvi povodom Svjetskog dana bolesnika, te je sudjelovala u organizaciji „Duhovne obnove“, a organizirala je i proslavu međunarodnog dana sestrinstva. Od 2005. godine pregovara s tadašnjom dekanicom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Nadom Čikeš, o osnivanju studiju sestrinstva na Sveučilištu. Sudjeluje u izradi programa sveučilišnog studija za sestre 2011. godine. Inicirala je osnivanje studija sestrinstva u sklopu Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Sudjelovala u stvaranju i pisanju programa studija sestrinstva. Suradnja sa sveučilištem Surrey, UK, o temi „Etika u sestrinstvu“. Surađuje s kolegicama sa sveučilišta Molme. Pozvani predavač - Visoka šola za zdravstvene djelatnike Novo Mesto, Slovenija. Surađuje s Visokom školom za zdravstvenu nego Jesenice na području etike u sestrinstvu za mentore. 2009. godine potpisuje ugovor s Norveškom sestrinskom organizacijom NNO za aktivnosti na području regije. 2008. godine potpisuje ugovor sa Slovenskom udrugom i komorom medicinskih sestara. 2008. godine potpisuje ugovor o međusobnoj suradnji HUMS-a i Medicinskog fakulteta u Zagrebu s ciljem osnivanja sveučilišnog diplomskog studija sestrinstva, što se i ostvaruje akademske godine 2011/12. 2009. godine potpisuje ugovor o suradnji HUMS-a i Medicinskog fakulteta u Osijeku o međusobnoj suradnji. 2008.-2012. – vanjska je članica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora.

CORRIGENDUM SESTRINSKI GLASNIK/ NURSING JOURNAL

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 58–58

CORRIGENDUM [Sestrinski Glasnik/Nursing Journal 2011; Vol 16, No 3, str. 83-148 2011]

Naslovna stranica Napisano je VOL. 16. NO. 3 FEBRUARY 2011 Ispravak: potrebito je pisati VOL. 16. NO. 3 FEBRUARY 2012 SG/NJ 2011; 3:

Stranica broj 83 Napisano je VOL. 16. NO. 3 FEBRUARY 2011 [zaglavlje] Ispravak: potrebito je pisati VOL. 16. NO. 3 FEBRUARY 2012 SG/NJ 2011; 3: 83

Stranica broj 87 Napisano je VOL. 16. NO. 3 FEBRUARY 2011 [zaglavlje] Ispravak: potrebito je pisati VOL. 16. NO. 3 FEBRUARY 2012 SG/NJ 2011; 3: 87

Stranica broj 108 Napisano je: - epsilon alkoholizam Ispravak: potrebito je pisati: epsilon alkoholizam (podnaslov) SG/NJ 2011; 3: 108

Stranica broj 114 U adresi autora napisano je 48000 Križevci Ispravak: potrebito je pisati 48 000 Koprivnica SG/NJ 2011; 3: 114

NAPOMENA: U zaglavlju od stranice broj 87 do stranice broj 146 napisano je: Sestrinski glasnik / Nursing Journal 16 (2011) 87-146. Ispravak: potrebito je pisati Sestrinski glasnik / Nursing Journal 16 (2012) 87-146.

Natječaj za predsjednika/cu Hrvatske udruge medicinskih sestara

Članak 34.

Predsjednika i potpredsjednika HUMS-a bira Skupština na temelju natječaja objavljenog u Sestrinskom glasniku i internetskim stranicama Udruge.

Za predsjednika HUMS-a može se kandidirati svaki član HUMS-a koji ispunjava sljedeće uvjete:

• • • • • •

kontinuirano članstvo u HUMS-u od najmanje 10 godina, diploma/ svjedodžba prvostupnice/prvostupnika sestrinstva, odobrenje za samostalni rad izdano od strane HKMS, najmanje 10 godina radnog iskustva u sestrinskoj profesiji, poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu poznavanje rada na računalu.

Kandidature za izbor predsjednika i potpredsjednika HUMS-a podnose se Upravnom odboru u pisanom obliku, s dokazima o ispunjavanju uvjeta navedenih u prethodnom stavku, u roku od 15 dana od dana objave natječaja.

Kandidirati se može svaki član HUMS-a koji ispunjava natječajne uvjete.

Prijave slati na adresu: Hrvatska udruga medicinskih sestara, Sortina 1A, 10000 Zagreb, s naznakom „Kandidat za predsjednika HUMS-a“.

Submit your papers to the Nursing Journal [Official Journal of the Croatian Nurses Association] About the Journal

The Nursing Journal [NJ] provides a medium for the publication of high-quality original scientific reports that advances or illuminates nursing, medical or healthcare science or practice and educates or entertains the journal s readers. Papers are subjected to peer review by both the Editorial Board and invited reviewers. Due to the open access publishing model, papers published in NJ gain a better visibility:

Benefits of Publishing in Nursing Journal:

• • • •

Guaranteed targeted, multidisciplinary audience High visibility for maximum global exposure with open access publish model Rigorous peer review of your research Prompt publishing

You are invited to submit papers in the following areas:

• • • • • • • • • •

Original articles Case reports Brief Communications Editorials Historical Pages Review articles Patient safety Workplace safety Letter to the Editor Images in nursing

• • • • • • • • • •

Originalni članci Prikaz slučaja Kratko priopćenje Uvodni članci Povijesne stranice Pregledni članci Sigurnost bolesnika Sigurnost na radnom mjestu Pismo uredniku Slikovni prikaz

Elektronska verzija časopisa objavljena je na adresi: www.issuu.com/sestrinskiglasnik UPUTE ZA ČITANJE ČASOPISA SESTRINSKI GLASNIK / NURSING JOURNAL Kliknite na logging. Otvaraju se dva pravokutnika, i to loggin(e-mail adresa) i password. U oba pravokutnika potrebito je upisati sestrinskiglasnik, kliknuti na login te se otvara cijeli časopis. Pazite da napišete sestrinskiglasnik zajedno – nikako odvojeno. Kada čitate časopis, na svakoj stranici na koju postavite oznaku (miš), aktivne elektronske adrese (linkovi), bit će označeni s plavom bojom. Na označeni link kliknite mišem, i otvaraju vam se sve navedene mrežne stranice. Očekujemo vaše komentare koje možete „postaviti“, u rubriku comments koja se nalazi na webstranici http://www.issuu.com/sestrinskiglasnik.

Upute za autore Sestrinski glasnik

Sestrinski glasnik - upute za autore Opći zahtjevi Sestrinski glasnik [SG] objavljuje znanstvene i stručne članke iz područja sestrinskog obrazovanja, prakse, istraživanja, zdravstvene njege, primaljstva, medicine i srodnih područja, kao što su etika u medicini, sestrinska i liječnička znanost o upravljanju, javno zdravstvo i povijest sestrinstva i medicine. Radovi s godišnjih sastanaka Hr vatske udruge medicinskih sestara, Američke organizacije za medicinske sestre rukovoditelje, Europske federacije udruga medicinskih sestara i Međunarodnog vijeća medicinskih sestara dobrodošli su za objavljivanje tijekom kalendarske godine. Poželjno je uključivanje slika u tekstove. Svi rukopisi pr vo podliježu reviziji glavnog urednika, urednika-suradnika, odabranih recenzenata i, kada je potrebno, recenzenta statističara. Prihvaćanje rukopisa za objavljivanje temelji se na originalnosti, znanstvenom stupnju važnosti i kvaliteti obrađenog materijala. Popratno pismo uredniku. Svi novi rukopisi trebaju biti popraćeni pismom glavnom uredniku u kojem se navode sljedeće izjave: (a) nije bilo dvostruke publikacije ili slanja rukopisa nekamo drugamo, (b) svi autori pročitali su i odobrili rukopis (c) ako članak bude prihvaćen za objavljivanje, autori će prenijeti autorska prava na izdavača, i (d) ne postoji etički problem ni sukob interesa (vidi dolje). Također je korisno uputiti, ako tekst bude prihvaćen za objavljivanje, u kojim se dijelovima može skratiti. Imajte na umu da članci mogu biti prihvaćeni i objavljeni u kraćoj varijanti. U pismu uredniku potrebno je navesti koje je članak vrste i koje kategorije [proučiti tablicu]. Klinička istraživanja. Autori u odjeljku materijal/metoda moraju opisati na koji je način dobiven pismeni pristanak ispitanika i istaknuti da je istraživanje odobrilo etičko povjerenstvo nadležnih institucija. Osiguranje sukoba interesa. Urednici zahtijevaju od autora da navede sve moguće komercijalne usluge koje bi mogle predstavljati sukob interesa, a u izravnoj su svezi s njihovim člankom. Svi izvori financiranja rukopisa trebaju biti taksativno navedeni u podnožju na početnoj strani rukopisa. Svi izvori financiranja, kao što su konzultantska poduzeća, dionička društva ili druge interesne skupine i ugovori o patentima moraju biti naznačeni glavnom uredniku u popratnom pismu tijekom prijma rukopisa za objavljivanje. Glavni urednik zadržava pravo odbiti rukopise koji nisu u skladu s navedenim zahtjevima. Autor će biti odgovoran za lažne izjave i za neispunjavanje navedenih uvjeta.

Vrsta članka Tekst treba dostaviti u jednoj od sljedećih vrsta: izvorni članak [IČ], kratko priopćenje [KP]; prikaz slučaja [PS]; uvodni

članak [UČ]; povijesne stranice [PS]; pregledni članak [PČ]; sigurnost bolesnika [SB], sigurnost na radnome mjestu [SRM]; pismo uredniku [PU]; Slikovni prikaz [SP].

Originalni članak [OA] Sestrinski glasnik daje prednost izvornim člancima čiji zaključci donose nove spoznaje o sestrinstvu i zdravstvenoj skrbi. Randomizirana kontrolirana istraživanja (RKI) moraju biti prikazana prema međunarodnim standardima o pisanju ove vrste članka. Navodi s popisom kontroliranih čimbenika - kontrolnim popisom - mora biti naveden u odjeljku Materijali/metode.

Kratko priopćenje [KP] U ovoj vrsti teksta opisuje se znatan napredak u mišljenjima i spoznajama o nekoj temi koju je potrebno ponovno razmotriti. Novi podaci ne moraju biti dio kratkog priopćenja, ali moraju biti uvršteni u odjeljak u kojem se opisuje kako preispitati nove spoznaje i ideje.

Prikaz slučaja [PR] U ovoj vrsti članka opisuje se, u 1500 riječi, zanimljiv slučaj, koji ne mora nužno biti poseban, ali mora imati temelj za daljnja istraživanja.

Uvodni članak [UČ] Mišljenja istaknutih članova akademske zajednice, sestrinskih institucija i članova uredništva Sestrinskog glasnika.

Povijesne stranice [PS] Pregledni članak koji opisuje povijesno verificirana saznanja o općem napretku sestrinstva, medicine, epidemiologije, dijagnostike i znanosti o upravljanju u zdravstvu.

Pregledni članak [PČ] Prilikom pisanja preglednog članka potrebno je dati cjelovitiji pregled dosadašnjih spoznaja o temi koja se opisuje. Ova vrsta članka treba sveobuhvatno opisivati zadanu temu/problem te se preporučuju literaturni navodi koji nisu isključivo preuzeti iz anglosaksonske literature.

Sigurnost bolesnika [SB] Opisuje se praćenje i uzroci nastanka neželjenog događaja, analiza uzroka, tijek administrativnog sestrinskog izvješćivanja, uporabljeni lijekovi i metode, uporabljene medicinske tehnologije, proces skrbi za bolesnika, cost-benefit analiza.

Sigurnost na radnome mjestu [SRM] Opisuje se poboljšanje zdravstvenog sustava uvođenjem novih metoda liječenja koje izravno utječu na poboljšanje mjera liječenja i smanjenje troškova uz povećan stupanj za-

UPUTE AUTORIMA/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 61–66

VRSTA

UČ

PČ

SRM

Popratno pismo uredniku

Mak simalan broj autora

Struk turirani abstrakt [max. 350 riječi]

Sažetak [maks. 200 riječi]

Sažetak [maks. 350 riječi]

Broj riječi [na pr voj strani tek sta]

100

5000

2000

1500

2000

1500

5000

2000

3000

1000

Ključne riječi [3-6]

Mak simalan broj literaturnih navoda

Nema ograničenja

Mak simalan broj tablica i slika*

Nema ograničenja

Mak simalan broj videa

Mak simalan broj riječi

*Ako slika ima poddijelove a,b,c, itd., mogu biti razmatrani samo ako su svi dijelovi slike sastavni dio jedne slike / jedna datoteka.

dovoljstva bolesnika pruženim uslugama. Također se opisuje širok spektar svakodnevnih sestrinskih postupaka, s analizom patoloških, anatomskih i fizioloških čimbenika, vrednovanje rezultata te daljnje preporuke za odgovarajuće postupke. Naglasak je na poboljšanju kvalitete pruženih usluga i zadovoljstvu bolesnika.

Pismo uredniku [PU] Izvješća s kongresa i simpozija uz osvrt na teme.

Slikovni prikaz [SP]

materijali i metode, rezultati, rasprava, zahvale (podnaslovi moraju biti napisani na hrvatskome i engleskome jeziku) [d] tablice (objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku) [e] slike legende objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku), [f] videosnimke (objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku), i [g] literatura. Slike i videoprezentacije moraju biti pripremljene kao što je navedeno u nastavku.

Naslovna (prva) stranica

Slikovni prikazi sa kongresa, simpozija, konferencija. Napomena: Specifikacija za svaku kategoriju članka treba sadr žavati čimbenike detaljno navedene u tablici, ali istodobno nijedan čimbenik ne smije imati više od onog u tablici. POSEBNA NAPOMENA: Tekstovi koji nisu usklađeni s navedenim uputama neće se uzimati u razmatranje za proces revizije i bit će vraćeni autoru/ima. Potrebno je imati na umu da ispravno oblikovan tekst jamči brži proces recenzije i eventualnog objavljivanja.

Naslovna (pr va) stranica treba sadržavati kratak, opisni naslov članka (kratice nisu dopuštene, naslov treba stajati na hr vatskom i engleskom jeziku), ime i prezime autora (ali ne i kvalifikacije) te naziv i mjesto ustanove u kojoj je istraživanje provedeno (na hr vatskom i engleskom jeziku). Slijedi ime, adresa, telefon, broj telefaksa te e-mail adresa autora za korespondenciju. Sve spomenuti mora biti napisano na dnu naslovne stranice. Ako je rukopis bio predstavljen na kongresu, treba navesti naslov, mjesto i datum održavanja kongresa. Također se treba pridržavati točnoga broja riječi sažetka i teksta (na hr vatskom i engleskom jeziku). Slike, tablice i literaturni navodi ne ulaze u zbroj riječi.

Kategorije članaka

Sažetak

Potrebno je odabrati kategoriju članka te je navesti na prvoj stranici teksta, i to od sljedećih navedenih: sestrinska edukacija, klinička istraživanja, medicina utemeljena na dokazima, ljudski potencijal, znanstveni management, zdravstvena tehnologija, upravljanje ljudskim resursima, ljudski odnosi među zdravstvenim djelatnicima, medicinske ustanove, sestrinstvo i medicina u svakodnevnoj praksi. Jezik. Tekstovi moraju biti napisani na hr vatskome ili engleskome jeziku. Pravopis može biti britanski ili američki, ali konzistentno proveden.

Sažetak je najvažniji i najčitaniji dio članka. U sažetku je skup činjenica, verificiranih rezultata, te nije preporučljivo upotrebljavati skraćenice osim kad je riječ o SI jedinicama i mjerama. Sažetak treba napisati na zasebnoj stranici. Strukturirani sažetak mora imati četiri dijela, i to: (1) Ciljevi: treba opisati problem, načine rješavanja problema te svrhu. (2) Metode: treba objasniti kako je istraživanje provedeno (osnovni postupci s materijalom koji se proučava, analitičke/ statističke metode). (3) Rezultati: treba opisati glavne nalaze s određenim podacima i njihovu statističku važnost. (4) Zaključak: treba opisati glavni zaključak studije.

Izgled/prezentacija Cijeli tekst mora biti napisan s dvostrukim proredom. Stranice moraju biti numerirane. Gdje je to prikladno (vidi tablicu), rukopis treba biti strukturiran kako slijedi: [a] naslovna stranica (hrvatski+engleski jezik) [b] sažetak i ključne riječi (hrvatski+engleski jezik) [c] tekst sa sljedećim dijelovima: uvod,

Ključne riječi Poslije priložena sažetka treba napisati 3-6 ključnih riječi (na hr vatskome i engleskom jeziku) radi moguće citiranosti teme članka. Ključne riječi trebaju biti izabrane prema pravilima Indexa Medicusa.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 61–66

Tekst

Knjige više autora

Uvod: treba navesti svrhu istraživanja i kratak pregled relevantne literature. Materijali i metode: metoda treba biti detaljno opisana s odgovarajućim podacima o bolesnicima ili eksperimentalnim životinjama. Kratice čine tekst teško čitljivim i trebaju biti ograničene na SI mjerne jedinice, kao i na one koje se najčešće rabe, npr. VSD, ASD, ACBG i sl. U cijelome tekstu treba navoditi generičke nazive lijekova te u zagradama navesti ime proizvođača (vlasničko ime, mjesto, država) proizvođača. Rezultati: rezultate treba navoditi taksativno i sažeto jer se na taj način ističe znanstveni doprinos rukopisa. Oni bi trebali biti predstavljeni u tablicama ili u brojkama, a njihovo značenje treba sažeto opisati u tekstu. Ponavljanje rezultata treba izbjegavati! Za statističke analize slijedite “Smjernice za izvještavanje podataka i nazivlja“ (Ann Thorac Surg 1988; 46:260-261). Rasprava: interpretacija rezultata i njihova značenja s obzirom na značenje rezultata iznesenih u radovima drugih autora koji opisuju sličnu ili istovjetnu tematiku. Rasprava treba biti kratka i jasna. Potrebno je raspravljati o stupnju važnosti provedena istraživanja i o mogućnostima daljnjih istraživanja, kao i o ograničenjima. Zahvala: financijsku ili osobnu pomoć treba, ako je prikladno, opisati na kraju teksta. Tablice: Kratak naslov treba opisivati čimbenike u tablici. Sve kratice koje se koriste u tablicama trebaju biti definirane. Svaka tablica treba biti samostalno postavljena na posebnoj stranici. Legenda/opis slike-videa: potreban je opis za svaku sliku i video (vidi također dolje). Literatura: literaturni navodi trebaju biti predstavljeni u nizu, i to redoslijedom kako se pojavljuju (citiraju) u tekstu. Literaturni navodi koji se citiraju u tekstu trebaju biti označeni brojevima u uglatim zagradama. Osobne komunikacije, web-stranice i neobjavljeni podaci ne bi trebali biti uključeni u popis literature, ali mogu se spomenuti, i to samo u tekstu. Svi autori trebaju biti navedeni (uporaba „i sur“. nije prihvatljiva). Časopisi trebaju biti indeksirani, a njihove kratice usklađene s navodima u Indexu Medicusu. Molimo Vas da pažljivo slijedite ovaj referentni stil konfiguracije članka jer se na taj način znatno ubrzava recenzijski proces.

[3] Huang GJ, Wu YK. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. In: Huang GJ, Wu YK, editors. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Berlin: Springer, 1984:313-348

Primjeri, za citiranje literaturnih navoda: Časopisi [1] Solaini L, Bagnioni P, Grandi U. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. Eur J Cardiothorac Surg 1995;9:65-68.

Knjige [2] Cooley DA. Techniques in cardiac surgery. Philadelphia: Saunders, 1984:167-176.

On-line publikacija (napomena: DOI je jedini prihvatljiv način citiranja) [4] Kazaz M, Celkan MA, Ustunsoy H, Baspinar O. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10.1510/ icvts.2005.105833. Autorima se preporučuje da citiraju prethodno objavljene članke u Sestrinskom glasniku da bi se povećao stupanj važnosti. Slike: Sve ilustracije/slike i popratne tekstualne oznake moraju biti profesionalne kvalitete. Moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Sve ilustracije i tekstovi moraju biti profesionalne kvalitete. Slike trebaju biti crno- bijele gdje god je to moguće, a slike koje je nužno reproducirati u boji u tisak ulaze nakon odobrenja urednika - bez troškova za autora/e. Slike moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Video: Gdje je u skladu s tekstom, videoisječci mogu se poslati u standardnom digitalnom videoformatu. Video mora biti relevantna sadržaja s važnim informacijama i ne smije trajati dulje od 30 sekunda (vidi specifikacije dolje). Jedna fotografija (zaslon) po videu također mora biti predana. Video će biti prikazan u on-line časopisu (na www. hums.hr) U tiskanom časopisu bit će objavljen link na video u on-line časopisu. Video mora biti numeriran redoslijedom kojim se pojavljuje u tekstu. Molimo, pažljivo ispunite on-line formular i na mrežu stavite sljedeće: Tekst (uključujući naslovnu stranicu) i tablice (plus bilo koju ugrađenu sliku - opcija) u kombinaciji u jednu datoteku u programu za obradu teksta (.doc ili.rtf preporučljivo) Staviti na mrežu kao tekstualnu datoteku. Ilustracije za on-line objavu (stvaranje optimalnih PDF-formata):.jpg datoteka preporučljivo (specifikacija: 72 točke po inču/600 širina piksela, u sivim tonovima za crno-bijele, RGB u boji). Jedna datoteka po slici – postaviti kao sliku. Izvorne ilustracije za tisak (samo revidirani rukopisi): Obvezne su.tif datoteke (specifikacija: veličine do 8,4 cm širine stupca, razlučivost: 1000 točaka po inču za crteže, 300 točaka po inču za crno-bijelo / kombinirane / boja, CMYK u boji) - upload u obliku dopunske datoteke. Ova specifikacija omogućuje da se slike reproduciraju u najboljoj kvaliteti za tisak. Ako kvaliteta slike ne odgovara opisanu formatu, može objavljivanje revidiranog teksta može se odgoditi. Ne možete li dostaviti slike elektronskim putem, možete ig poslati (u opisanu formatu) kao tzv. hard-kopije (sjajne fotografije) na adresu uredništva radi skeniranja. Video (samo za on-line):.avi,.mov,.mpg ili RM datoteke preporučljivo (specifikacija dimenzija: 320 x 240 piksela, trajanje: maksimalno 30 sekunda, broj okvira / drugi: 20-30). Odgovarajuće fotografije i potrebno:.jpg željeni format (specifikacija: 72 točke po inču). Upload datoteke kao dopunske.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 61–66

Revidirani rukopisi: U odnosu na stupanj revizije (2., 3. verzija), uključujući i nove slike, video i tablice, sve promjene potanko opisati u popratnu pismu uredniku, uz priložene odgovore na sve zahtjeve recenzenta. Na preporuke/zahtjeve recenzenta potrebno je odgovarati točku po točku te komentare u odgovoru na zahtjev recenzenta istodobno postaviti u tekst članka te pisati sve promjene iz revidirane verzije. Označite promjene (druga boja) u revidiranom tekstu kako bi se olakšao opetovani urednički proces.

Prijava rukopisa: Molimo autore da prije procesa prijave tekstove za objavljivanje u Sestrinskom glasniku pripreme prema navedenim uputama. Pripremljene članke potrebno je poslati, i to istodobno, na elektronsku adresu glavnog urednika i adresu uredništva časopisa: visnja.vicic-hudorovic@skole.hr, glasnik@hums.hr.

Instructions for Authors Nursing Journal General requirements Nursing Journal [NJ] welcomes scientific contributions in the field of nursing education, practice, research, healthcare, delivery, medicine and related areas such as ethics in medicine, nursing and doctor’s management, public health and the history of nursing and medicine. Papers from the annual meetings of the Croatian Nurses Association, American Organization of Nurse Executives, European Federation of Nurses Associations and International Council of Nurses will also be considered in the course of the following year. Incorporated images are welcome. All manuscripts are subject to review by the Editor, Associate Editors, invited referees and a statistician when appropriate. Acceptance is based upon the originality, significance, and validity of the material presented. Submission letter. All new manuscripts should be accompanied by a submission letter that includes the following statements: (a) there has been no duplicate publication or submission elsewhere; (b) all authors have read and approved the manuscript; (c) subject to acceptance, authors will transfer copyright to the Publisher; and (d) there is no ethical problem or conflict of interest (see below). It is also helpful to indicate here what could shorten your paper. Remember that the full paper can be reviewed and a shorter version published. The submission letter should also indicate the type of paper and the appropriate subject category. Human research. Authors should stipulate in the Materials and methods section that informed consent was obtained where applicable and state that the study was approved by their institutional ethics committee on human research. Conflict of Interest Policy. The Editors require authors to disclose any commercial associations that might pose a conflict of interest in connection with the submitted article. All sources of funding for the work should be acknowledged in a footnote on the title page, as should all institutional affiliations of the authors (including corporate appointments). Other kinds of associations, such as consultancies, stock ownership or other equity interests or patent-licensing arrangements should be disclosed to the Editors in the cover letter at the time of submission. If no conflict of interest exists, please state this in the cover letter. The Editor reser ves the right to reject manuscripts that do not comply with the above-mentioned requirements. The author will

be held responsible for false statements or for failure to fulfil the above-mentioned requirements.

Content of paper The paper should be submitted in one of the following article types: Original article [OA], Brief Communication [BC]; Case Report [CR]; Editorial [ED]; Historical Pages [HP]; Review article [REV]; Patient safety (PS); Workplace safety [WPS].

Original article [OA] The NJ gives priority to reports of original research that are likely to change thinking about nursing science. Randomized controlled trials (RCT) should be reported in accordance with a recognized checklist. The checklist used should be mentioned in the Materials and methods section.

Brief Communication [BC] BC outlines a substantial jump in thinking that is testable. New data are not part of a BC, but you must include a section on how to test your idea.

Case Reports [CR] These papers describe, in 1500 words, a single interesting case, which should not be a rarity and that provides a teaching point.

Editorial [ED] The voice of the NJ, editorials are written in house by the journals editorial-writing team.

Historical Pages [HP] Disease focused over views for the generalist, covering epidemiology, diagnosis and management.

Review article [REV] When writing any review paper, it is important that there should be complete transparency about the choice of material included. Since these papers should be comprehensive, we encourage citation of publications in non-English languages.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 61â&#x20AC;&#x201C;66

Item

REV

WPS

LTTE

Submission letter

YES

Maximum number authors

Structured abstract [max. 350 words]

YES

Short abstract [max. 200 words]

YES

Word count of text [on title page]

YES

Maximum text words

5000

2000

1500

2000

1500

5000

2000

3000

1000

100

Key words [3-6]

YES

Maximum number of references

No limit

Maximum number of Tables and Figures*

No limit

Maximum number of Videos

Patient safety [PS] Sentinel event monitoring and reporting, root cause analysis, incident reporting, medication safety policy and procedures, integration technology into patient care processes, cost-benefit analysis.

Workplace safety [WPS] Providing a wide over view of everyday nurses procedures, topics, with analysis of the pathologic, anatomic and physiologic conditions, evaluation of results, and recommendations for appropriate procedures. Improve quality indicated by cost-effectiveness and customer satisfaction.

Letter to the editor [LTTE] Reports of congresses, symposia and description from the events. The specification for each submission category should contain but not exceed the following.

Images in nursing [IN] Illustrations that are in connection with the statements (congresses, symposia). Figures including composite parts a,b,c, etc. will only be allowed if ALL of the constituting parts are mounted into 1 image / 1 electronic file. IMPORTANT: All papers submitted not-conforming to the above specifications will not be considered for review and immediately returned to the authors - note that it saves time and effort to submit correctly the first time around. Subject categories. The most appropriate subject category should be selected and indicated for your paper from the following: Nursing education, Clinical investigations, Evidence based medicine, Human resource management, Total Quality Management, Technology, Human resource leadership, Relationship management and influencing nurses and medical behaviours, Medical facilities, Day-care nursing and medicine. Language. Manuscripts must be written in Croatian or English. Spelling can be British or American, but consistent throughout. Layout/presentation. The whole manuscript should be keyed double-spaced throughout. The pages should be numbered. Where appropriate (see table), manuscrip-

ts should be organized as follows: [a] Title page (Croatian+English language); [b] Abstract and Key words (Croatian+English language); [c] text with the following sections: Introduction, Materials and methods, Results, Discussion, Acknowledgements (All subheadings must be written on Croatian+English language); [d] Tables (explenations must be written on Croatian+English language); [e] Figure legends (explenations must be written on Croatian+English language);[f] Video legends (explenations must be written on Croatian+English language) and [g] References. Any figures and videos should be supplied as outlined below. Title page. The title page should include a brief and descriptive title of the article (no abbreviations allowed, in Croatian and English language), the first name and surname(s) of the author(s) (but no qualifications), and the name and location of the establishment where the research was carried out (in Croatian and English language). The name, address, telephone, fax numbers and the e-mail address of the corresponding author should be typed at the bottom of the title page. If the manuscript was presented at a meeting, the meeting name, venue, and the date should be indicated. An exact word count of the abstract and of the text (in Croatian and English language), excluding figures, tables and references, should be given. Abstract. The abstract is an essential and the most read part of the paper. It should be factual and free of abbreviations except for SI units of measurement. The abstract should be printed on a separate page. A structured abstract must have four sections: (1) Objectives: should describe the problem addressed in the study and its purpose. (2) Methods: should explain how the study was per formed (basic procedures with study materials and obser vational and analytical methods). (3) Results: should describe the main findings with specific data and their statistical significance, if possible. (4) Conclusions: should contain the main conclusion of the study. Key words. Following the abstract, up to 3-6 key words (in Croatian and English), should be given for subject indexing. They should be taken from Index Medicus or composed on similar lines.

Text Introduction: should state the purpose of the investigation and give a short review of pertinent literature.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 61–66

Materials and methods: should be described in detail with appropriate information about patients or experimental animals. Use of abbreviations renders the text difficult to read; abbreviations should be limited to SI units of measurement and to those most commonly used, e.g. VSD, ASD, CABG. Generic names of drugs and equipment should be used throughout the manuscript, with brand names (proprietary name) and the name and location (place, state) of the manufacturer in brackets when first mentioned in the text. Results: should be reported concisely and regarded as an important part of the manuscript. They should be presented either in tables and figures, and briefly commented on in the text, or in the text alone. Repetition of results should be avoided! For statistical analysis, follow the ‘Guidelines for data reporting and nomenclature’ (Ann Thorac Surg 1988;46:260-261). Discussion: is an interpretation of the results and their significance with reference to pertinent work by other authors. It should be clear and concise. The importance of the study and its limitations should be discussed Acknowledgements: of financial or personal assistance should, if appropriate, be placed at the end of the text. Tables: should be self-explanatory, supplementing but not duplicating the text. A brief title should be provided. Any abbreviations used in the Tables should be defined. Each Table should be keyed on a separate page. Legends: required for each figure and video (see also below). References: should be arranged sequentially following appearance in the text. References should be cited in the text as numbers in square brackets. Personal communications, websites and unpublished data should not be included in the list of references, but can be mentioned in the text only. All authors should be listed (use of ‘et al.’ is not acceptable). Journals should be indexed in, and their abbreviations conform to, Index Medicus. Please follow this reference style carefully as the reference list will be hypertext linked to enable the reviewers to cross-reference on-line.

Presentation examples as follows: Journals [1] Solaini L, Bagnioni P, Grandi U. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. Eur J Cardiothorac Surg 1995;9:65-68.

Books [2] Cooley DA. Techniques in cardiac surgery. Philadelphia: Saunders, 1984:167-176.

Multi-author books [3] Huang GJ, Wu YK. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. In: Huang GJ, Wu YK, editors. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Berlin: Springer, 1984:313-348 On-line-only publications (note: DOI is the only acceptable on-line citation) [4] Kazaz M, Celkan MA, Ustunsoy H, Baspinar O. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective en-

docarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10.1510/ icvts.2005.105833. Authors are encouraged to cite previous key references from NJ in order to establish that their studies are well founded. Figures. All artwork and lettering must be of professional quality. Artwork should be black/white where possible but necessary colour figures will be considered if approved by the Editors - and then at zero cost to authors. Figures should be numbered in the order they appear in the text. Videos. Where appropriate, video sequences may be submitted using standard digital video formats. Videos must be relevant and contain only vital/novel information and should ideally run no longer than 30 seconds (see specifications below). One still image (screen shot) per video must also be submitted. Videos will be displayed in the on-line journal only - the video URL address will be printed in the hardcopy journal to link to the video in the on-line journal. Videos should be numbered in the order they appear in the text. Please complete the on-line submission carefully and upload the following items as specified: Text (including title page) and Tables (plus any embedded artwork - optional) combined into ONE word processor file (.doc or.rtf preferred) - upload as Manuscript file. Artwork for on-line review (creation of optimal PDF):.jpg files preferred (specification: 72 dots per inch/600 pixel screen width, grayscale for black and white, RGB for color). One file per figure - upload as Image files. Original artwork for print (all revised manuscripts only):.tif files obligatory (specification: sized to 8.4 cm column width, resolution: 1000 dots per inch for line art, 300 dots per inch for grayscale/combine/color, CMYK for color) - upload as Supplemental files. This specification enables your artwork to be reproduced with the best possible printing quality. Failure to upload print quality artwork files with the revision will delay eventual publication. If unable to supply artwork electronically in the required format (only), post hard-copies (GLOSSY PRINTS) to the address below for scanning. Video (on-line viewing only):.avi,.mov,.mpg or.rm files preferred (specification: frame size: 320 x 240 pixels, duration: maximum 30 seconds, number of frames/second: 20-30). Corresponding still images also required:.jpg preferred (specification: 72 dots per inch) - upload as Supplemental files

Revised manuscripts Label accordingly (2nd, 3rd version) including new figures, videos and tables; provide a covering letter, replying pointby-point to the Editor’s and referees’ comments, and describing the changes which have been made in the revised version. Highlight the changes in the revised manuscript to facilitate editorial reassessment. Submission of manuscripts. To submit a manuscript, please prepare your manuscript according to the instructions set forth in detail. Articles are submitted simultaneously, by e-mail to the Editor-in-chief and NJ editorial office: visnja.vicic-hudorovic@skole.hr; glasnik@hums. hr; hums@hums.hr.

Audience All nursing and medical professionals and managers with an interest in health care managing, treatment and facilities.

Supplement publishing lead times From Submission to Acceptance: approx. 4 weeks From Acceptance to Publication: approx. 14 weeks Instructions for Authors; http://www.hums.hr

VOL . 1 7 N o. 1 . APRIL 2 0 1 2

ISSN 1331-7563

SESTRINSKI GL ASNIK

SESTRINSKI GLASNIK / NURSING JOURNAl Vo l. 17, No. 1, 2012-04-20

N URS IN G J OURN AL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VATS K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E S A S S O C I AT I O N (C N A)