Page 1

ISSN 1331 - 7 5 6 31

ORIGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE

V O L . 16 N O. 3 F E B R UA RY 2011 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–xxx

SESTRINSKI GL ASNIK N UR SING JOU RNAL

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović ŠkoSlaLU za me skeI ses nička ces Ž diBcin EN Čtre A Vrap S Oče, P IZag S reb, H RBol VATS KtaE 32U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A TEL;385-1-34 83 662 O F F I83C 662 I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E S A S S O C I AT I O N FAX;385-1-34 E-mail;visnja.vicic-hudorovic@skole.hr

(HUMS) (C N A)


V O L . 16 N O. 3 F E B R UA RY 2011

ISSN 1331 - 7 5 6 3

SESTRINSKI GL ASNIK N UR SING JOU RNAL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VATS K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E S A S S O C I AT I O N (C N A)


IMPRESSUM Sestrinski glasnik je stručno-znanstveni časopis Hrvatske udruge medicinskih sestara sa sjedištem u Zagrebu, Sortina 1a. Osnivač i vlasnik: Hrvatska udruga medicinskih sestara

SESTRINSKI GLASNIK/NURSING JOURNAL Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-Chief Višnja Vičić-Hudorović Zamjenici glavnog i odgovornog urednika/ Associate Editors

Izdavački savjet Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal Editorial Council

Suzana Ribarić, Zagreb, Croatia, Aleksandra Vidoša, Zagreb, Croatia

Dragica Beštak, Zagreb, Croatia; Josip Božić, Varaždin, Croatia; Zoran Bradaš, Zagreb, Croatia; Nevenka Brkić, Zagreb, Croatia; Jasna Čepić, Rijeka, Croatia; Bosiljka Devčić, Rijeka, Croatia; Marijeta Fištrek, Klenovnik, Croatia; Božica Ilijač, Zagreb, Croatia; Jasna Ivasić, Zagreb, Croatia; Tanja Lupieri, Zagreb, Croatia; Ružica Milković, Slavonski Brod, Croatia; Marica Mišćanćuk, Zagreb, Croatia; Snježana Slabinjac Kordiš, Zagreb, Croatia; Marina Stazić, Zagreb, Croatia; Rosana Svetić Čišić, Zagreb, Croatia; Mario Škalic, Zagreb, Croatia; Damir Važanić, Koprivnica, Croatia; Adelka Zoretić, Zagreb, Croatia; Fabijan Župančić, Zagreb, Croatia.

Urednički odbor/Editorial Board Josipa Biščan, Zagreb, Croatia; Mirjana Dumančić, Zagreb, Croatia; Majda Fajdetić, Zagreb, Croatia; Narcis Hudorović, Zagreb, Croatia; Mirjana Kozina , Zagreb, Croatia; Romanita Milojević, Zagreb, Croatia; Jadranka Mustajbegović, Zagreb, Croatia; Anica Prašnjak, Zagreb, Croatia, Đula Rušinović Sunara, Split, Croatia; Branka Rimac, Zagreb, Croatia; Zec Davor, Osijek, Croatia; Žarković Neven, Zagreb, Croatia

Tajnica uredništva / Secretary

Međunarodni izdavački savjet / International Editorial Council

Renata Golubić, Marko Sentić

Pamela Austin Thompson (USA), Bojana Filej (Slovenia), Marie-France Liefgen (Luxemburg), Garry Maggi (USA), Paul de Raeve (Belgija) Lektor za hrvatski jezik / Croatian Language Editor

Lektor za engleski jezik / English Language Translations

Petra Gverić Katana

Petra Gverić Katana

Elektroničko izdanje / Nursing Newsletter online Vlasta Krešić, Damir Strapajević Mission statement Nursing journal [NJ], the official publication of the Croatian Nurses Association, is a journal that brings a wide range of topics related to nursing. It is published three times per year. Apart from original scientific and professional papers from nursing and other related disciplines, the journal publishes translated texts, various documents, statistical data, reports, reviews, comments and various information (interviews, reportages) from nursing life. The Nursing Journal [NJ] provides a medium for the publication of high-quality original scientific reports that advances or illuminates nursing or healthcare science or practice and educates or entertains the journal s readers. NJ welcomes Original articles, Brief Communications; Case Reports; Editorials; Historical Pages; Review articles; Patient safety; Workplace safety; Letters to the editor; Images in nursing. Papers are subjected to peer review by both the Editorial Board and invited reviewers. Nursing journal targeting audiences are nurses, healthcare and biomedicine professionals and managers with an interest in the continuous quality improvement, total quality management processes, clinical procedures and facilities. Nursing journal informs its readers about current activities of the Croatian Nurses Association, central and branch offices, professional associations, as well as social problems of health care workers with special attention paid to nurses. Adresa / Address Žiro račun / Bank account Žiro-račun: 2402006-1100585350

Hrvatska udruga medicinskih sestara Sortina 1a, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel/fax: 01-655 0366, e-mail: hums@hums.hr

Nakladnik / Publisher

Naklada / Edition

Medicinska naklada

2000 Grafičko oblikovanje / Design Grafički Studio „MM”

UDK broj: 614.253.2 Pod rednim brojem 872 od 15. veljače 1995. godine Ministarstvo kulture, Sektor za informiranje, u skladu sa Zakonom o javnom informiranju, izdalo je potvrdu o prijavi novina i odobrilo njihovo izlaženje. Osnivač lista je Hrvatska udruga medicinskih sestara, a financira se sredstvima Udruge ili uz pomoć drugih institucija i donatora. Sestrinski glasnik je četveromjesečnik i izlazi 3 puta godišnje. Tekstovi objavljeni u Sestrinskom glasniku izražavaju mišljenje autora i ne moraju se isključivo podudarati a mišljenjem Uredništva ili službenim stavom Hrvatske udruge medicinskih sestara.


SES TRINS KI GL A S NI K/NU R S I NG JO U R NA L V OL . 16 N O. 3 F EB R UA RY 2011

ISSN 1331 - 7 5 6 3

Online articles associated with this issue can be found at http://www.issuu.com/sestrinskiglasnik

Contents Vol. 16 No 3 (February 2011) PRIKAZ SLUČAJA/CASE REPORT

UVODNI ČLANAK/EDITORIAL Sestrinstvo temeljeno na dokazima i e-članci

Trahelektomija u devetnaestome tjednu trudnoće

Evidence base nursing and e-articles

Trachelectomy In The Nineteenth Week Of Pregnancy

Višnja Vičić Hudorović

87

Slavica Trifunčević

KRATKO PRIOPĆENJE/BRIEF COMMUNICATION

ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Prognoza osobina ličnosti na temelju demografskih karakteristika kod studenata sestrinstva

Izvješće - Glavni odbor Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS]U 2011. GODINI

Perspectives of personality traits based on demographic characteristics of nursing students

Report – Croatian nurses association [CNA] annual main boardsession 2011

Lada Ivančević, Branka Pače Ćumo, Joško Sindik, Neđa Pijević, Smiljana Kresić, Dubravka Odak

Renata Golubić 35. Stručni skup pulmološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [Važnost kvalitetne komunikacije medicinskih sestara sa pulmološkim bolesnikom; Opatija 18-19 ožujak 2011 godine]

Attitudes of health professionals on the role of the nurseand changes in nursing 95

SIGURNOST BOLESNIKA/PATIENT SAFETY

35th professional conference of Croatian pulmonology society-Croatian nurses association [Importance of good communication between nurses and pulmologic patients; Opatija, march 18-19th 2011] Renata Golubić, Marijeta Fištrek

Zdravstvena njega nedonoščeta s nekrotizirajućim enterokolitisom [NEC]

100

Report - Nurses association in reumatology and rehabilitation [Cavtat, October 20th to 23rd 2011] Suzana Ribarić

PREGLEDNI ČLANAK/REVIEW ARTICLES Nutritional status of alcoholics 106

Teorija Williama Glassera u obrazovanju medicinskih sestara

Report - Burnout syndrome [Vlasta Krešić; final work - applied health studies, graduate study - management in nursing] Narcis Hudorović, Vlasta Krešić

William Glasser’s theory in education of nurses Damjan Abou Aldan

127

Izvješće - Sindrom izgaranja na poslu [Vlasta Krešić; završni rad - Zdravstveno veleučilište, diplomski stručni studij – menadžment u sestrinstvu]

Prehrambeni status alkoholičara

Sanja Zbodulja

125

Izvješće - Društvo medicinskih sestara u reumatologiji irehabilitaciji [20-23. listopada 2011., Cavtat]

Health care of newborn with necrotizing enterocolitis [NEC] Pačar Ines, Sandra Mijić-Hranić, Anamarija Brož

122

90

Stajališta zdravstvenih profesionalaca o ulozi medicinske sestrei promjenama u sestrinstvu

Aleksandra Vidoša, Nataša Marić, Maja Mlinar

119

129

PISMO UREDNIKU/LETTER TO THE EDITOR 114

Izvješće - 28. hrvatska proljetna pedijatrijska škola [SPLIT, 11-15. travnja 2011. godine] Report - 28. Croatian spring pediatric school [Split, april 11-15th 2011] Dragica Beštak, Kristina Kužnik, Elizabeta Kralj Kovačić

132


SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING

NOVI ČLANOVI UREDNIČKOG ODBORA/ NEW MEMBERSOF EDITORIAL BOARD

35. stručni skup Pulmološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [Važnost kvalitetne komunikacije medicinskih sestara s pulmološkim bolesnikom; Opatija, 18.-19. ožujka 2011. godine] 35th professional conference of Croatian Pulmonology Society Croatian Nurses Association [importance of good communication between nurses and pulmonological patients; Opatija, march 18-19th 2011] Renata Golubić, Marijeta Fištrek

136

Izvješće - Sindrom izgaranja na poslu [Vlasta Krešić; Završni rad – Zdravstveno veleučilište, diplomski stručni studij – Menadžment u sestrinstvu, Zagreb, 21. prosinca 2012.] Report - burnout syndrome [Vlasta Krešić; Final work - Applied Health Studies Graduate study - Management in nursing, Zagreb December 21st 2012] Narcis Hudorović

136

Jadranka Mustajbegović

137

Đula Rušinović Sunara

137

Neven Žarković

139

ZAHVALA AUTORIMA SESTRINSKI GLASNIK/ NURSING JOURNAL YEAR 2011 THANKING TO AUTHORS/ NURSING JOURNAL YEAR 2011

140

ZAHVALA RECENZENTIMA/ SESTRINSKI GLASNIK/ NURSING JOURNAL YEAR 2011 THANKING TO REVIEWERW NURSING JOURNAL YEAR 2011

141

CORRIGENDUM

142

UPUTE AUTORIMA SESTRINSKI GLASNIK/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS NURSING JOURNAL

143


87

Sestrinstvo temeljeno na dokazima i e-članci Evidence base nursing and e-articles Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal

Ključne riječi: online-članci • elektronsko izdavaštvo • istraživanje • sestrinstvo zasnovano na dokazima Keywords: online-only • electronic publishing • research •evidence-based Nursing Practice Kratki naslov: Sestrinstvo zasnovano na dokazima i e-članci Running head: Evidence base nursing and e-articles Pojam sestrinstvo temeljeno na dokazima (eng. Evidence Based Nursing) [EBN] sadržava i opisuje osnove metodologije u provođenju znanstvenih istraživanja, učinkovitosti i sigurnosti kod postupaka zdravstvene njege, točnosti dobivenih rezultata istraživanja, statističku važnost prognostičkih pokazatelja poslije provedenih mjera zdravstvene njege, povezanost čimbenika koji opisuju uzročno-posljedičnu vezu između svih čimbenika uporabljenih u istraživanju, ekonomičnost provedenih metoda istraživanja, kao i kliničku učinkovitost dijagnostičko-terapeutskih postupaka te bolesnikova iskustva u tijeku istraživanja [1]. Međutim, dobiveni rezultati provedenih znanstvenih istraživanja nikada nisu samostalno dovoljni za donošenje završnog mišljenja o korisnosti provedenih metoda. Stoga je sve navedene čimbenike potrebno povezati s poznatim čimbenicima kao što su ekonomičnost uvriježenih metoda zdravstvene njege, ekonomska korisnost novih i uvriježenih metoda liječenja, te utjecaj novih metoda zdravstvene njege/postupaka u korist osobe koja treba zdravstvenu njegu. Iznalaženje znanstveno utemeljena omjera između korisnosti i štetnih posljedica novih i uvriježenih metoda/postupaka zdravstvene njege osnovni je cilj koje sestrinstvo kao znanstvena disciplina uskoro treba definirati, i to za sve poznate postupke u svim kategorijama zdravstvene njege [2, 3, 4]. Uporaba metode EBN za prikupljanje važnih dokaza radi poboljšanja izbora odgovarajuće metode zdravstvene njege znači točno definiranje problema tijekom liječenja, učinkovito pretraživanje postojećih dokaza/rezultata do danas provedenih istraživanja, kritičko procjenjivanje prikupljenih dokaza/rezultata, opisivanje prednosti i nedostataka prikupljenih dokaza o metodi zdravstvene njege, koje su znanstveno verificirane u svakodnevnoj kliničkoj uporabi. Sve navedene čimbenike potrebno je znanstveno povezati s njihovim mogućim učincima na sigurnost bolesnika i medicinskih djelatnika [5].

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović, struč. spec. oecc. Nursing school Vrapče, Zagreb, Bolnička cesta 32 Tel: 385-1-34 83 662 Fax: 385-1-34 83 662 E-mail: visnja.vicic-hudorovic@skole.hr

Većina medicinskih sestara/tehničara ima pozitivno mišljenje o uporabi EBN-metode. Međutim, prema recentnoj znanstvenoj literaturi postoje znatne zapreke u uporabi EBN metode, na individualnoj i organizacijskoj razini, u svakodnevnoj kliničkoj praksi [6–19]. Danas, na individualnoj razini, medicinske sestre/tehničari nisu u cijelosti ovladali potrebnim znanstvenim vještinama ocjenjivanja stupnja kvalitete i kategorizacije provedenih znanstvenih istraživanja [15,16] te su u svojim naporima za stjecanjem novih znanstvenih znanja izolirani od ostale akademske zajednice i posljedično imaju nedostatak povjerenja u vlastito znanje [14,15]. Organizacijski čimbenici današnjih zdravstvenih sustava najveće su zapreke povećanju zainteresiranosti i kvaliteti budućih istraživanja u sestrinstvu [15]. Posljednjih godina medicinske sestre/tehničari kao glavni razlog nemogućnosti provođenja istraživanja ističu nedostatak vremena za znanstvenu EBN verifikaciju novih metoda istraživanja s kojima se susreću u svakodnevnom radu [12]. Nadalje, medicinske sestre/tehničari kao nedostatke u mogućnosti provođenja EBN-a navode nedostatak interesa, nedostatak motivacije, nedostatak zainteresiranosti zdravstvenog menadžmenta, nedostatak vizije i strategije rukovoditelja zdravstvenih ustanova [15]. I liječnici i bolesnici danas prepoznaju i ističu važnost dobivanja točnih i znanstveno verificiranih podataka o metodama zdravstvene njege. Razvojem informacijske tehnologije i pristupačnijim opisivanjem i povećanom dostupnošću rezultata kliničko-znanstvenih istraživanja, bolesnici samostalno počinju propitivati zdravstvene djelatnike o mogućnostima i dosadašnjim rezultatima, o metodama zdravstvenih usluga koje se mogu primjenjivati i kod samih bolesnika radi liječenja njihovih bolesti [20]. Osnovne sestrinske znanosti utemeljene na dokazima, a ne na tradiciji, moraju zadovoljiti i čimbenike društvene odgovornosti. Čimbenici društvene odgovornosti specifični su za sestrinstvo i sastavni su dio svakodnevnih radnih aktivnosti medicinskih sestara [16]. Danas državne institucije u svijetu financijski znatno podupiru i propagiraju popularizaciju i sve veću uporabu EBN-a. U Kanadi je tzv. Nacionalni forum za zdravlje zadužen za iznalaženje, dopunjavanje i financiranje zdravstvenih

UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 87–89


88

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 87–89

smjernica u cijelom zdravstvenom sustavu. Nadalje, osnovni je cilj djelovanja nacionalnog foruma stalno širenje i poboljšanje uporabe EBN-a, i to kod svih profila zdravstvenih djelatnika [13]. Ministarstvo zdravstva Ujedinjenog Kraljevstva 1999. godine zakonski je reguliralo da se dokazi za uporabu novih metoda u sestrinstvu moraju prikupljati prema načelima EBN-a [18]. Agencija za istraživanje kvalitete zdravstvenog sustava u Sjedinjenim Američkim Državama [Agency for Healthcare Research and Quality-AHRQ], poznata kao Agencija za istraživanja vrsta zdravstvenih osiguranja [Agency for Health Care Policy and Research-AHCPR], financijski potpomaže zdravstvene ustanove koje sustavno provode istraživanja znanstvene literature čija je svrha nadopunjavanje EBN-a te, konsekutivno, izrada novih smjernica za provođenje dobre sestrinske i kliničke prakse [17]. Temeljem rezultata AHRQ-a i AHCPR-a, od prosinca 2002. godine upravni odbor društva Sigma Theta Tau Honor Society of Nursing donio je zaključak o potrebi potpore i pomoći u razvoju i provedbi EBN-a i otada pomaže medicinskim sestrama u njihovu znanstvenom radu, daljnjem obrazovanju i stjecanju vještina dobre kliničke prakse [12]. Do danas su pokrenute mnogobrojne aktivnosti radi popularizacije EBN-a u svakodnevnoj praksi, uključujući razvoj i osnivanje novih kurikula za dodiplomske i diplomske stručne i sveučilišne studije. U kurikulima je posebna pozornost posvećena učenju i praktičnoj uporabi vještina za kritičko procjenjivanje prikupljenih znanstvenih dokaza radi poboljšanja svakodnevnog praktičnog rada medicinskih sestara [8], izradi novih kliničkih smjernica [4] i razvoju EBN-a radi poboljšanja prikupljanja znanstvenih dokaza koji su primjenjivi za dobru kliničku praksu. Neriješeni problem u sestrinstvu, kao znanstvenoj disciplini, ostaje potreba za stvaranjem kulturnog pomaka u znanstvenoj zajednici koji će pojednostaviti metodologiju prema kojoj će studenti sveučilišnih i stručnih studija sestrinstva dobiti kvalitetnije mogućnosti za pretraživanje literature te takvim mogućnostima stalno poboljšavati kvalitetu postojećih studija sestrinstva. U procjeni kvalitete studija sestrinstva potrebno je početi ocjenjivanje obrazovnih programa/kurikula metodom EBN-a. Prikupljanjem znanstvene literature metodom EBN-a te kritičkim ocjenjivanjem prikupljenih rezultata potrebno je pronalaziti metode za kontinuirani razvoj i poboljšanje postojećih kurikula, razvoj fakultetskih kolegija, smjernice za poboljšanje knjižničarskog rada te pronalaziti prijedloge za dobivanje međunarodno priznatih certifikata i i svjetski priznatih akreditacija koji ocjenjuju kvalitetu programa studija sestrinstva. Danas postoje mnogobrojni, verificirani modeli za ostvarivanje navedenih zahtjeva. Jedan je od modela McMasterov interdisciplinarni model, koji preporučuje uvrštavanje intenzivnih praktičnih jednotjednih radionica u kurikule stručnih i sveučilišnih studija sestrinstva. Voditelji programa radionica stručnjaci su iz područja znanosti o sestrinstvu iz svih svjetskih država, a osnovna tema radionica učenje je temeljnih postavki o prikupljanju dokaza dobre sestrinske kliničke prakse. Detaljnim provođenjem postavljenih ciljeva radionice osigurava se dobivanje tzv. kritične mase medicinskih sestara-edukatora koje su poslije završetka radionica osposobljene za samostalno provođenje nastavnih planova i programa o svim specifičnostima EBN-a. Medicinske sestre koje su prošle opisanu vrstu edukacije u budućnosti mogu samostalno, bez pomoći znanstvenika suradnih zdravstve-

nih specijalnosti, provoditi nastavne planove stručnih i sveučilišnih studija sestrinstva iz područja kritičke procjene i primjene metoda o istraživanju dobre sestrinske prakse. Trajan izvor znanja za studente sestrinstva danas su i predstavnici bibliotekarske zajednice. U mnogobrojnim sveučilišnim studijima predstavnici bibliotekarske zajednice sudjeluju kao pomagači studentima/medicinskim sestrama u prikupljanju literature prema metodi EBN. Nadalje, bibliotekarski znanstvenici na svjetskim sveučilišnim studijima osmislili su posebne web-seminare na kojima studenti sestrinstva dobivaju nova znanja o mogućnostima prikupljanja znanstvene literature koja je utemeljena na metodi EBN. Predstavnici bibliotekarske zajednice u suradnji sa studentima sestrinstva u najprestižnijim svjetskim sveučilišnim centrima konfigurirali su i posebne web-stranice, čija je isključiva svrha jednostavno i detaljno pretraživanje znanstvene literature za stručne i sveučilišne studije sestrinstva. Suradnja između bibliotekarskih znanstvenika i studenata sestrinstva omogućila je i stvaranje računalnih laboratorija, čija je svrha učenje strategija za svakodnevnu uporabu metoda naprednog pretraživanja i pronalaženja znanstvenih radova visoke kvalitete. Opisane metode ne mogu se primijeniti u svakodnevnoj praksi ako nemaju potporu najodgovornijih struktura sveučilišta koje provode programe studija sestrinstva (dekan; direktor škole). Provođenje opisanih metoda edukacije zahtijeva detaljno planiranje financijskih izdataka, a posebice opseg i znanstveni dijapazon ljudskih potencijala koji su potrebni za provođenje programa studija. Uporabom navedenih metoda u provođenju edukacije program studija sestrinstva treba preobraziti u edukaciju koja je utemeljena na dokazima dobre sestrinske prakse [EBM]. Studij sestrinstva čija je osnova edukacija koja se temelji na dokazima dobre sestrinske prakse osnovni je uvjet za dobivanje svjetski priznatih akreditacija, te, posljedično, medicinske sestre sa završenim studijem prema načelima EBM-programa dobivaju akreditacije koje im omogućavaju znanstveni rad u svim zemljama svijeta. Radi dobre sestrinske prakse potrebno je uvođenje učinkovitijih metoda koje bolje povezuju računalne tehnologije i bibliotekarsku djelatnost koje će pomoći i razvoju i bržem znanstvenom napredovanju medicinskih sestara u znanstveno-nastavna zvanja. Metode čija je svrha povezivanje računalne tehnologije i dobre sestrinske prakse istodobno moraju pridonositi razvoju dobre sestrinske prakse, kao i omogućavati dostupnost resursima koji su osnova dobre sestrinske prakse kako bi ih medicinske sestre/studenti kontinuirano mogli koristiti. Najvažniji resursi za stvaranje dobre sestrinske/sestrinske prakse biomedicinske su baze podataka iz grupe „Clinical Evidence“,„The Cochrane Library“, „Evidence-Based Nursing“, „Evidence-Based Mental Health“, te kliničke smjernice za sve kliničke specijalizacije. Za pravilnu uporabu navedenih resursa medicinske sestre/studenti trebaju ovladati bibliotekarskim znanjima da bi pravilno mogle prikupljati dokaze dobre sestrinske prakse koji su znanstveno verificirani, te istodobno ocjenjivati njihove stupnjeve vrijednosti. Radi edukacije medicinskih sestara/studenata bibliotekarski djelatnici djeluju kao „brokeri“ koji svoja stručna znanja o mogućnostima prikupljanja kvalitetnih znanstvenih radova nesebično prenose na studente sestrinstva. Uporaba opisanih metoda edukacije (EBN) utvrđuje da, za svrhe studija sestrinstva, postoji nužnost povećanja svijesti o važnosti in-


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 87–89

terdisciplinarnog učenja kako bi se olakšalo učinkovito djelovanje multidisciplinarnog zdravstvenog tima u pružanju usluga. Navedene ideje o poboljšanju programa studija sestrinstva treba shvatiti kao prijedloge za poboljšanje studijskih programa. Razvoj sestrinstva kao znanstvene discipline temeljene na dokazima struke zasigurno je iznimno važna inicijativa, te je za njezinu cjelovitu implementaciju potrebno upoznati nacionalnu akademsku zajednicu. Entuzijazam za sestrinstvo kao znanstvenu disciplinu temeljenu na dokazima iz sestrinske prakse u akademskoj zajednici raste. Tako su medicinske sestre dobile nov radni zadatak. Treba stalno razvijati, primjenjivati i kritički vrednovati svakodnevni praktični i znanstveno-stručni rad medicinskih profesionalaca/članova multidisciplinarnog zdravstvenog tima. Uvrštavanjem časopisa Sestrinski glasnik/Nursing Journal [SG/NJ] u World-Wide-Web elektronskoj zajednici [www. issuu.com/sestrinskiglasnik], u zbirku ISSUU časopisa, od 15. prosinca 2011. godine, otvorili smo virtualnu konferenciju te nam je namjera pridonijeti stručno-znanstvenom radu u sestrinskoj zajednici i poboljšati razumijevanje potrebe za svakodnevnom uporabom metode EBN. Virtualna konferencija SG/NJ ubrzava objavljivanje novih znanstveno-stručnih otkrića iz područja sestrinske znanosti, i to objavljivanjem pristiglih znanstveno-stručnih članaka i mogućih komentara koji se mogu publicirati na navedenoj web-adresi. Nadalje, cjelokupno izdanje časopisa dostupno je čitateljstvu prije nego što se časopis objavi u tiskanom obliku, što dodatno pridonosi brzom objavljivanju postupaka i metoda u sestrinskoj znanosti. Za razliku od uvriježenog načina objavljivanja znanstvenih časopisa u tiskanom obliku, koji uključuje slanje sažetka, teksta, slika itd., te potom grafičku obradu i tradicionalni proces štamparskog tiska, a to je proces koji može potrajati i do godinu dana (npr. slanje članka u listopadu 2009., objavljivanje u ožujku 2010. odgovarajuće popratno pismu uredniku – LTTE - objavljeno u prosincu 2010.), virtualna konferencija koju SG/NJ nudi čitateljstvu vremenski skraćuje opisani proces za nekoliko mjeseci (npr. slanje u siječnju 2012., objavljivanje uz odgovarajuću raspravu - odgovor autora objavljenog članka u ožujku 2012.) U ovom trenutku koncepcija elektronskih komentara koji se vrednuju kao pismo uredniku (Letter to the Editor), a koja je utvrđena u časopisu SG/NJ, uključuje mogućnost publiciranja elektronskih komentara dobivenih na www.issuu.com/ sestrinskiglasnik u tradicionalnom tiskanom obliku. Nakon prolaska kroz odgovarajući postupak recenzije (revizija lektora, recenzenta i glavnog urednika), zaprimljeni elektronski komentar može biti tiskan u časopisu SG/NJ. Nakon dobivanja elektronske oznake svjetskih biomedicinskih baza podataka (Digital Object Identifier -DOI), autor i elektronski komentar citirani su u biomedicinskim bazama podataka. Oznaku DOI članku i autoru pribavlja glavni urednik SG/NJ. Ovaj proces traje do 28 dana. Intencija uredništva SG/NJ ohrabrivanje je potencijalnih autora da objavljuju nove spoznaje iz kategorije članaka „sigurnost bolesnika“ (vidjeti upute za autore). Posebice su stručno-znanstveno zanimljive ideje i iskustva iz ranih faza liječenja bolesnika. Spoznaje o navedenoj problematici u svjetskoj sestrinskoj zajednici nedovoljne su te je svaka nova spoznaja i iskustvo iznimno važna. Kategorija članka „sigurnost na radnom mjestu“ obuhvaća tematiku sigurnosti za osoblje pri postupcima pružanja zdravstvene njege prilikom rukovanja

89

novim tehnologijama u liječenju bolesnika, razmjenu novih spoznaja o uporabi novih tehnologija, iskustava u uporabi novih sestrinskih metoda, komunikaciju o rezultatima liječenja uporabom uvriježenih i/ili novih tehnologija. Kategorija članka „kratka komunikacija“ omogućava objavljivanje članaka koji opisuju problematiku i metode psihofizičke prilagodbe medicinskih profesionalaca u svakodnevnom radu, razmjenu iskustava iz različitih medicinskih centara i sustava i posebice metoda koje nisu uvrštene u smjernice za svakodnevni rad u sestrinskoj znanosti. Želim da čitateljstvo sazna više o sestrinstvu budućnosti. Za više podataka posjetite nas na www.issuu.org/sestrinskiglasnik, pošaljite svoj elektronski komentar (prilijepite svoj tekst u rubriku comments) i postanite sudionikom virtualne konferencije i citirani autor u svjetskoj akademskoj sestrinskoj zajednici Veselim se čitanju vaših komentara na: www.issuu.com/sestrinskiglasnik! Literatura [1] DiCenso A, Cullum N, Ciliska D. “Implementing Evidence-based Nursing: Some Misconceptions.” Evidence-Based Nursing 1998;1(2): 38-40. [2] Estabrooks CA. “Will Evidence-based Nursing Practice Make Practice Perfect?” Canadian Journal of Nursing Research 1998;30:15-36. [3] Fleming DR, Jacober SJ, Vandenberg MA. “The Safety of Injecting Insulin Through Clothing.” Diabetes Care 1997;20:244-47. [4] Grinspun DT. Viraniand and I. Bajnok. “Nursing Best Practice Guidelines. The RNAO Project.” Hospital Quarterly 2002;5:56-60. [5] Guyatt GH, Meade MO, Jaeschke RZ, Cook DJ, Haynes RB. “Practitioners of Evidence-based Care.” British Medical Journal 2000;320:954-55. [6] Honor Society of Nursing, Sigma Theta Tau International, STTI Board of Directors. 2002 (December 12). Position Statement. Indianapolis, IN: Author. [7] “Inside the Rush Model: Leading an Organization of Leaders.” 2003. Excellence in Nursing Administration 4(2). Retrieved November 25, 2003.< http://www.nursingsociety.org/publications/ EXCEL_NA2_2Q.html >. [8] Kessenich CR, Guyatt GH, DiCenso A. “Teaching Nursing Students Evidence-based Nursing.” Nurse Educator 1997;22(6):25-29. [9] Kjonniksen I, Andersen BM, Sondenaa VG, Segadal L. “Preoperative Hair Removal - A Systematic Literature Review.” AORN Journal 2002;75(5):928-38. [10] Medves JM, O’Brien BA. “Cleaning Solutions and Bacterial Colonization in Promoting Healing and Early Separation of the Umbilical Cord in Healthy Newborns.” Canadian Journal of Public Health 1997;88(6):380-82. [12] Mitchell A, Janzen K, Pask E, Southwell D. “Assessment of Nursing Research Utilization Needs in Ontario Health Agencies.” Canadian Journal of Nursing Administration 1995;8(1):77-91. [13] National Forum on Health (Canada). 1997. Canada Health Action: Building on the Legacy. Vol. 1. Ottawa: Author, 3-43. [14] Nilsson Kajermo K, Nordstrom G, Krusebrant A, Bjorvell H. “Barriers to and Facilitators of Research Utilization, as Perceived by a Group of Registered Nurses in Sweden.” Journal of Advanced Nursing 1998;27(4):798-807. [15] Parahoo K. “Barriers to, and Facilitators of, Research Utilization Among Nurses in Northern Ireland.” Journal of Advanced Nursing 2000;31: 89-98. [16] Rafael ARF. “Evidence-based Practice: The Good, the Bad, the Ugly, Part 1.” Registered Nurses Journal 2000;12(4): 5-6. [17] Titler MG. “Use of Research in Practice.” In G. LoBiondo-Wood and J. Haber, eds., Nursing Research.2002; (5th ed.). St. Louis: Mosby-Year Book. [18] UK Department of Health. 1999. “Making a Difference: Strengthening the Nursing, Midwifery and Health Visiting Contribution to Health and Healthcare.” Retrieved November 7, 2002. < http://www.doh. gov.uk/nurstrat.htm >. [19] Upton D. “Attitudes Towards, and Knowledge of, Clinical Effectiveness in Nurses, Midwives, Practice Nurses and Health Visitors.” Journal of Advanced Nursing 1999;29: 885-93. [20] Writing Group for the Women’s Health Initiative Investigators. “Risks and Benefits of Estrogen Plus Progestin in Healthy Postmenopausal Women: Principal Results from the Women’s Health Initiative Randomized Controlled Trial.” Journal of the American Medical Association 2002;288:321-33.


ORIGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE

90

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 90-94

Prognoza osobina ličnosti na temelju demografskih karakteristika kod studenata sestrinstva Perspectives of personality traits based on demographic characteristics of nursing students Lada Ivančević1, Branka Pače Ćumo1, Joško Sindik2, Neđa Pijević1, Smiljana Kresić1, Dubravka Odak1 1Opća

bolnica Dubrovnik, Dr. Roka Mišetića 2, 20000 Dubrovnik, Hrvatska Hospital Dubrovnik, Dr. Roka Mišetića 2, 20000 Dubrovnik, Croatia 2Institut za antropologiju, Ljudevita Gaja 32, 10000 Zagreb, Hrvatska 2Institute for Anthropology, Ljudevita Gaja 32, 10000 Zagreb, Croatia 1General

Received: January 14th 2012

Accepted: January 22nd 2012

Sažetak: Istražili smo kakav odnos bračni status, broj djece, spol, dob i duljina radnog staža imaju s općim zadovoljstvom životom i psihološkom dobrobiti kod medicinskih sestara. Mogli smo pretpostaviti da varijable kao što su dob, spol, bračni status, broj djece i duljina radnog staža mogu biti povezane sa zadovoljstvom životom i psihološkom dobrobiti kod medicinskih sestara. Ispitali smo namjerni uzorak od 75 studenata sestrinstva u Dubrovniku. Primijenili smo skraćenu verziju EPQ upitnika, Skalu zadovoljstva životom, Test stresa te Kratku skalu mentalne čvrstoće. Utvrdili smo postojanje statistički bitne povezanosti između ekstraverzije i demografskih varijabli - broja djece, dobi, radnoga staža, dok povezanost introverzije s njima ne postoji. Ne postoji statistički bitnija mogućnost prognoze zadovoljstva životom na temelju ekstraverzije i introverzije, dok je prognoza mentalne čvrstoće na temelju ekstraverzije, introverzije i zadovoljstva životom statistički bitna, kao i mogućnost prognoze ekstraverzije na temelju demografskih varijabli - broja djece, dobi, radnoga staža, ali ne i za mogućnost prognoze introverzije. Ključne riječi: medicinska sestra • zadovoljstvo životom • djeca • starosna dob • radni staž Kratki naslov: Prognoza osobina ličnosti i demografske karakteristike studenata sestrinstva

Abstract: We investigated the correlation of parameters such as marital status, number of children, sex, age and duration of active work experience with the general life satisfaction and psychological well-being of nurses. We assumed that variables such as age, sex, marital status, number of children and work experience could be associated with life satisfaction and psychological well-being of nurses. We questioned 75 nursing students in Dubrovnik by a shortened version of the EPQ questionnaire, Life Satisfaction Scale, Stress Test and a Short Scale of Mental Strength. We have found a statistically significant correlation between extraversion and demographic variables - the number of children, age, years of work experience, and no correlation with introversion. There is no statistically relevant possibillity for predicting life satisfaction on the basis of extroversion and introversion. The prediction of mental strength on the basis of extraversion, introversion and life satisfaction is statistically significant, as it is the possibility of predicting the extraversion based on demographic variables - the number of children, age, working years, but there is no possibility of predicting the introversion. Keywords: medical nurse • quality of life • children • age • work history Running head: Perspectives of personality traits based on demographic characteristics of nursing students

Uvod

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Joško Sindik, PhD. Institute for Anthropology, Ljudevita Gaja 32, 10000 Zagreb, Croatia Tel: +385-1-55 35 100 Fax: +385-1-55 35 105 E-mail: josko.sindik@inantro.hr; jossindi@gmail.com

Medicinske sestre neprestano su izložene vanjskim stresorima kao što su bol, patnja i smrt bolesnika za koje se skrbe te visoki zahtjevi posla s niskom razinom utjecaja i kontrole. Sa spomenutim stresorima miješaju se i oni iz privatnog života, primjerice, obitelj, bolesni članovi obitelji, razna financijska opterećenja, itd. Kako sestre reagiraju na stres, kao i kakve su njihove crte ličnosti, manje je poznato. Naime, vrsta i kvaliteta bračnog stanja i broj djece mogu utjecati na


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 90-94

veće ili manje zadovoljstvo životom i psihološku dobrobit. S druge strane, dob i duljina radnog staža također mogu utjecati na crte ličnosti (ekstroverziju i introverziju) kao i zadovoljstvo životom i psihološkom dobrobiti. Mlađi ispitanici i oni koji su radno neiskusni, mogu doživljavati veći stres na poslu, što se može odraziti na zadovoljstvo životom i psihološku dobrobit. Ekstroverti se mogu bolje snalaziti u različitim socijalnim odnosima nego introverti, što također može biti povezano s psihološkom dobrobiti. S druge strane, stariji studenti i oni s duljim radnim stažem također mogu biti pod većim stresom zbog manjka energije i zbog zdravstvenog stanja, što se također može reflektirati na subjektivnu psihološku dobrobit i zadovoljstvo životom. Na temelju navedenih pretpostavki oblikovali smo hipoteze i ciljeve istraživanja. Ekstroverzija i introverzija pretežno su urođene osobine ličnosti na koje se malo može utjecati. Ekstroverti se vole zabavljati, oživljavaju dosadna okupljanja, imaju velik utjecaj na socijalnu okolinu, pa često zauzimaju položaj vođe (Jensen-Campbell i Graziano, 2001) [1]. Costa i McCrae [2] smatraju da je ključno svojstvo ekstroverzije socijabilnost ili društvenost, tj. dispozicija da se pojedinac angažira u socijalnom ponašanju [3]. Osim što su društveni, ekstroverti su asertivni, aktivni i razgovorljivi. Vole velike skupine ljudi, dobro su raspoloženi, optimistični i puni energije [2], dok su im introverti suprotnost. Najčešće osoba ne pripada potpuno jednoj skupini, nego je riječ o naoko nespojivim kombinacijama. Ekstroverti imaju pozitivniju hedonističku bilancu (omjer pozitivnog i negativnog emocionalnog tona) od introverata; neurotični ljudi imaju negativniju hedonističku bilancu od emotivno stabilnih osoba. Medijacijski model o utjecaju osobina ličnosti na zadovoljstvo životom pretpostavlja da se ljudi oslanjaju na hedonističku bilancu kada procjenjuju zadovoljstvo životom u cijelosti. Ljudi koji imaju pozitivnu hedonističku bilancu procjenjuju svoj život boljim. Ekstroverzija i neuroticizam dobri su prediktori zadovoljstva životom jer utječu na afektivno iskustvo, a ljudi se oslanjanju na afektivno iskustvo kada procjenjuju zadovoljstvo životom (Schimmack, Diener i sur. 2002) [4]. Konstrukt «hardiness» (mentalna čvrstoća) čine tri elementa, tzv. 3 C (odgovornost, kontrola i izazov). Odgovornost je sposobnost da se ustraje u onome što se radi: vjerovanje da je pojedinac sposoban postići cilj čak i kad stres raste do granične razine. Kontrola je sposobnost da se osoba osjeća utjecajno i djeluje u različitim životnim situacijama. Izazov je vjerovanje da je promjena u životu normalna, uobičajenija nego stabilnost, te da predviđanje promjena predstavlja zanimljive poticaje u razvoju - više nego prijetnju sigurnosti. «Čvrste» se ličnosti učinkovito suočavaju sa stresom, transformirajući stresor u pozitivno i izazovno iskustvo. U istraživanjima visoke razine «čvrstih» ličnosti nalazimo kod ljudi koji životni stres percipiraju manjim, kod sportaša te kod ljudi koji životne stresove percipiraju pozitivnima. Pozitivna strana «čvrste» ličnosti povezana je s visokim stupnjem samopouzdanja u korištenju stilova rješavanja problema koji reflektiraju vjerovanje pojedinca u vlastitu efikasnost [5]. Konstrukti kojima se pokušava konceptualizirati subjektivna dobrobit jesu: globalno zadovoljstvo životom, zadovoljstvo pojedinim životnim područjima, prisutnost pozitivnih afektivnih iskustava (ugodno raspoloženje i emocije) te

91

relativna odsutnost negativnih afektivnih iskustava (neugodna raspoloženja i emocije). U istraživanjima subjektivne dobrobiti ona se sagledava iz subjektivne perspektive pojedinca, dakle, daje se važnost njegovu svjetonazoru. Istraživači su zainteresirani za dugoročan osjećaj zadovoljstva, iako se ne zanemaruju ni kratkotrajna raspoloženja i emocije. Ne istražuju se samo negativna stanja poput depresije i anksioznosti. Postizanje pozitivne subjektivne dobrobiti uključuje pozitivna iskustva kao što su zadovoljstvo životom i pozitivne emocije (Diener, 1984) [4]. Schimmack, Diener i suradnici postavili su medijacijski model utjecaja ličnosti na zadovoljstvo životom [4]. Nadovezuju se na model Coste i McCraea o utjecaju ekstroverzije i neuroticizma na afektivnu komponentu subjektivne dobrobiti. Ciljevi i hipoteze istraživanja: 1. Utvrditi postoje li razlike u ekstroverziji i introverziji za demografske varijable: spol, bračno stanje, godina studija. 2. Utvrditi povezanost ekstroverzije i introverzije te demografskih varijabli: broj djece, dob, radni staž. 3. Utvrditi mogućnost prognoze zadovoljstva životom na temelju: introverzije i ekstroverzije te aspekata mentalne čvrstoće. 4. Utvrditi mogućnost prognoze mentalne čvrstoće na temelju ekstroverzije, introverzije i zadovoljstva životom. 5. Utvrditi mogućnost prognoze ekstroverzije te introverzije na temelju demografskih varijabli: broj djece, dob, radni staž. Pretpostavili smo da: – ne postoje razlike u ekstroverziji i introverziji za demografske varijable: spol, bračno stanje, godina studija; – ne postoji povezanost ekstroverzije i introverzije s demografskim varijablama: broj djece, dob, radni staž; – postoji statistički znatna mogućnost prognoze zadovoljstva životom na temelju introverzije i ekstroverzije te aspekata mentalne čvrstoće (vjerojatno bi mentalno čvršći ljudi mogli biti zadovoljniji životom); – ne postoji statistički znatna mogućnost prognoze mentalne čvrstoće na temelju ekstroverzije, introverzije i zadovoljstva životom; – ne postoji mogućnost prognoze ekstroverzije te introverzije na temelju demografskih varijabli: broj djece, dob, radni staž.

Metode Ispitanici U ovome istraživanju obuhvaćen je namjerni uzorak od 75 studenata studija sestrinstva u Dubrovniku, raspoređenih u tri godine studija: 1. godina, 24 studenta, 2. godina, 28 studenata i 3. godina, 23 studenta. Prema spolu, uključeno je: 61 (62%) studentica i 14 (15%) studenata. Prema godinama starosti raspoređeni su također u tri grupe: 19-29 –28 (37%) studenata, 30-40–33 (44 %) studenta i 41–50–14 (19 %) studenata. Najmlađi student ima 19 godina, a najstariji 50; prosječna je dob 32 godine. Većina ispitanika u radnome je odnosu. 63 ispitanika imaju do 20 godina radnog staža, a 12 više od 20 (maksimalno 38); prosječna je vrijednost 18 godina. Od svih studenata, 32 (43%) su u braku, 34 (45%) su neoženjena i 9 (12%) je rastavljeno.


92

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 90-94

Instrumenti i varijable Upitnik introverzije-ekstroverzije U istraživanju smo se koristili modificiranom i skraćenom verzijom EPQ upitnika od 22 čestice, koji mjeri ekstroverziju i introverziju (6). Dimenzija introverzije sadržava 12 čestica (r.b. 2, 4, 6, 7, 8, 11, 12, 13, 14, 16, 19, 20), a ekstroverzije 10 čestica (r.b. 1, 3, 5, 9, 10, 15, 17, 18, 21, 22). Zadatak je ispitanika da s DA ili NE označi odnosi li se određeno ponašanje na njegovo ponašanje i doživljavanje. Pouzdanost izražena putem Cronbachovih α koeficijenata za ekstroverziju iznosila je 0,62, a za introverziju 0,50, dakle, vrlo je niska ali još zadovoljava.

Skala psihološke dobrobiti Skalu psihološke dobrobiti konstruirao je Koštrun [7]. Konačna verzija Skale psihološke dobrobiti od 6 čestica, od kojih se tri odnose na aktualizacijsku psihološku dobrobit (budno, energično, energizirano), preuzete iz Skale subjektivne vitalnosti (Ryan, Frederick, 1997) koja mjeri aktualizacijsku psihološku dobrobit, i tri na hedonističku psihološku dobrobit (sretno, zadovoljno, ugodno), preuzete iz subskale sreće Skale za mjerenje trenutnog emocionalnog stanja [8]. Pouzdanost cijele skale (Cronbachov α-koeficijent) iznosi α=0,86, kao i pouzdanost subskale sreće i zadovoljstva, dok je pouzdanost subskale aktualizacije nešto veća i iznosi α=0,88. Dakle, pouzdanosti navedenih skala vrlo su visoke. Sudionik je davao svoje odgovore upisujući jedan od brojeva na skali od 1 do 7 iza svakog pridjeva (1 – nimalo (uopće ne), 3 – osrednje, 7 – vrlo jako (u potpunosti), ovisno o tome u kojoj je mjeri procijenio da u tom trenutku osjeća ono na što se odnosi pojedini pridjev. Pouzdanost skale u našem istraživanju iznosila je (Cronbach α) čak α=0,92, kod hedonističke dobrobiti 0,91, a aktualizacijske 0,89.

skraćenu verziju Bartoneove Dispositional Resilience Scale (DRS), tzv. Kratku skalu mentalne čvrstoće (u daljnjem tekstu KSČ), izvorno, Short Hardiness Scale ili SHS (Bartone, 1995) [11]. KSČ se sastoji od 15 čestica, osnovanih na samoprocjeni razine «mentalne čvrstoće» ličnosti. Ispitanici imaju zadatak procijeniti vlastito ponašanje u odnosu na sadržaje pojedinih tvrdnja na Likertovoj skali od 4 stupnja: uopće nije točno (0), u manjoj je mjeri točno (1), prilično točno (2), potpuno točno (3). Pet se čestica skale odnosi na dimenziju Commitment (predanost), 5 na dimenziju Control (kontrola), a 5 na dimenziju Challenge (izazov). Rezultati su definirani kao jednostavna linearna kombinacija procjena za čestice svake od subskala. KSČ je u prethodnim istraživanjima pokazao zadovoljavajuće metrijske karakteristike (Bartone, 1995) [9], a zbog relativno malog broja ispitanika te prevencije dugotrajnosti ispitivanja procijenjena je pogodnom za ovo istraživanje. U pogledu metrijskih karakteristika, kriterijska i prediktivna valjanost pokazala se u nizu istraživanja kod kojih je iskazana pozitivna povezanost između mentalne čvrstoće i pokazatelja dobrog tjelesnog zdravlja, poželjnih osobina ličnosti (Parkes, 1994; Randall i Scott, 1988) [11], uspjeha u sportu (Golby i Sheard, 2003; Jones i Hanton, 2001) [9], te, specifično, uspjeha u košarci [10]. Skala je primjenjivana i u Hrvatskoj, ali u malom broju istraživanja. Hudek-Knežević i Kardum (2007, 2008) [11] preliminarno su KSČ primijenili na 822 ispitanika prosječne populacije (M=38,58 godina; SD=12,45). Pouzdanost cijelog upitnika bila je 0,69, a prosječan rezultat na cijelome upitniku bio je 28,91 (uz SD=5,06), što je oko 45 % ukupnog mogućeg maksimalnog rezultata u instrumentu. U našem istraživanju, pouzdanost upitnika u cjelini bila je 0,63. Za predanost, pouzdanost je vrlo niska (0,43), dok je za preostale dvije dimenzije zadovoljavajuća: za kontrolu iznosi 0,54, a za izazov 0,67.

Skala zadovoljstva životom Skala zadovoljstva životom (eng. Satisfaction With Life Scale) [9] sastoji se od 5 tvrdnja koje se odnose na zadovoljstvo životom. Od sudionika se očekuje da označi u kojoj se mjeri tvrdnje (npr. Moj je život vrlo blizu onomu što smatram idealnim) odnose na njegov život. Sudionik to označava na skali od 1 - potpuno neistinito - do 7 - potpuno istinito. Ukupan rezultat na skali zbroj je rezultata svih pet tvrdnja i označava stupanj zadovoljstva životom, pri čemu viši rezultati upućuju na veće zadovoljstvo. Unutarnja konzistencija ovog upitnika visoka je i iznosi α = 0,79. U svome istraživanju dobili smo i razmjerno visoku pouzdanost - α = 0,78.

Upitnik za stres Glavni sanitet oružanih snaga u SAD-u za zdravstvenu zaštitu izdao je brošuru koja sadržava kratak upitnik zvan STRES–TEST [10]. Upitnik sadržava 8 čestica, a ispitanik odgovara na pitanja odgovorima da i ne, ovisno o tome odnosi li se tvrdnja na njegovo ponašanje i doživljavanje. Pouzdanost izražena Cronbach α-koeficijentom u našem istraživanju bila je 0,76.

Kratka skala mentalne čvrstoće Budući da se mentalna čvrstoća pokazala kao trajna dispozicija ličnosti, koja najčešće nije povezana samo s određenom vrstom aktivnosti, činilo se pogodnim upotrijebiti

Rezultati Metode obrade podataka Obrada podataka provedena je statističkim paketom SPSS 11. Uz temeljnu deskriptivnu statistiku, za utvrđivanje razlika između ispitanika koristili smo se t-testovima i ANOVAom, a za utvrđivanje povezanosti Pearsonovim koeficijentima korelacije. Prognozu smo utvrdili kompletnom multiplom regresijskom analizom. Uvidom u prosječne rezultate u tablici br. 1 vidimo da su studenti ekstrovertiraniji. U tablici 2 uočljivo je da nema spolnih razlika ni u ekstroverziji, ni u introverziji. Uvidom u tablicu 3 vidimo da ne postoje statistički bitne razlike ni u introverata ni u ekstroverata s obzirom na godinu studija. Uvidom u rezultate tablice 4 utvrđeno je da ne postoje statistički bitnije razlike kod introverata, dok postoje statistički važnije razlike u ekstroverziji. Razlike su statistički bitnije između neoženjenih i onih u braku u smjeru izraženije ekstroverzije kod neoženjenih. Uvidom u tablicu 5 uočljivo je da su povezanosti statistički bitne isključivo između ekstroverata i demografskih varijabla. Sve su povezanosti negativnog smjera. Nijedna povezanost nije statistički bitna za introverziju.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 90-94

TABLICA 1. Deskriptivna statistika za glavne varijable istraživanja. Min.

Maks. 34,00

Aritm. sredina

Standardno raspršenje

23,8933

5,40913

Zadovoljstvo životom

11,00

Dobrobit

6,00

42,00

25,9200

Introverzija

,00

10,00

Ekstraverzija

1,00

Prosječna ekstraverzija

,10

Prosječna introverzija

,00

,83

,3922

,16022

Stres

1,00

18,00

7,7600

3,74108

Predanost

5,00

14,00

9,7600

2,05886

Kontrola

6,00

15,00

10,0800

2,17330

Izazov

1,00

15,00

7,9067

2,95997

TABLICA 3. Razlike u introverziji i ekstraverziji u odnosu na godinu studija. Godina Aritm. Standardno F Važnost studija sredina raspršenje -test (p) Introverzija

Čvrstoća

15,00

93

1

5,1667

1,80980

8,32086

2

4,6786

2,01942

4,7067

1,92265

3

4,2609

1,88818

10,00

5,6133

2,23542

1

6,2917

2,47561

1,00

,5613

,22354

2

5,3929

2,14889

3

5,1739

1,99208

39,00

27,7467

Ekstraverzija

Introverzija Ekstraverzija

M

4,5000

1,82925

Bračno stanje Introverzija

4,85212

Standardno t-test Važnost raspršenje (p)

Ž

4,7541

1,95496

M

6,4286

2,47182

Ž

5,4262

2,15607

-,463

,649

1,718

,187

čno stanje.

TABLICA 2. Spolne razlike u introverziji i ekstraverziji. Aritm. sredina

,274

TABLICA 4. Razlike u introverziji i ekstraverziji u odnosu na braAritm. Standar. F- Važnost sredina raspršenje test (p)

neoženjen

4,9118

2,10868

u braku

4,5313

1,91740

rastavljen

4,5556

1,13039

6,3824

2,01532

u braku

4,8125

2,36149

rastavljen

5,5556

1,66667

Ekstraverzija neoženjen

spol

1,319

,348

,707

4,447

,015

TABLICA 5. Povezanosti između demografskih varijabla i introverzije te ekstraverzije.

1,400

Broj djece

godine starosti

duljina staza

Introverzija

-,112

,085

,095

Ekstraverzija

-,283*

-,425**

-,353**

,179

** Povezanost je važna uz p<,01 * Povezanost je važna uz p<,05

Uvidom u tablicu 6 uočava se bitnija mogućnost prognoze mentalne čvrstoće na temelju introverzije i ekstroverzije te zadovoljstva životom. Međutim, nijedan od prediktora nije statistički bitan, dok je zadovoljstvo životom najbliže pragu statističke važnosti. Uvidom u tablicu br. 6 uočava se statistički bitna mogućnost prognoze ekstroverzije na temelju demografskih varijabla. Jedini su statistički važan prediktor godine starosti. U tablici 6 vidimo i da ne postoji statistički važna mogućnost prognoze introverzije na temelju demografskih varijabla. Nijedan prediktor nije statistički važan. Napokon, u 6. tablici vidimo da ne postoji mogućnost prognoze zadovoljstva životom na temelju aspekata mentalne čvrstoće, introverzije i ekstroverzije. Nijedan od prediktora nije statistički bitan.

Rasprava Ovim istraživanjem utvrdili smo da među ispitanicima u našem istraživanju postoje razlike u ekstroverziji, i to za demografsku varijablu bračni status. Pretpostavljamo da ekstroverzija može donekle utjecati na bračni status ispitanika; ekstrovertiraniji mogu lakše naći bračne partnere, ali i obratno, oni koji su u braku moraju se prilagođavati socijalnim odnosima, obiteljski život zahtijeva bolje socijalne vještine, bolju komunikaciju itd.

Utvrdili smo negativnu povezanost između ekstroverzije i varijabli dob i bračno stanje. Možemo pretpostaviti da u funkciji dobi dolazi do promjena ličnosti u smislu smanjenja naglašenosti ekstroverzije pod utjecajem sve većeg broja obveza, sve manje energije, lošeg zdravstvenog stanja, manjka vremena za druženje. S druge strane, broj djece u obitelji može uvjetovano utjecati na potrebu pojedinca za relaksacijom i odmorom izvan obiteljskih socijalnih odnosa i šire. Ekstroverzija je osobina koja dosta ovisi o dobi, što smo prije detaljnije elaborirali. Utvrdili smo statistički važnu mogućnost prognoze mentalne čvrstoće na temelju introverzije, ekstroverzije i zadovoljstva životom. Također, utvrdili smo statistički važnu mogućnost prognoze na temelju demografskih varijabli, osobito godina starosti. Možemo pretpostaviti da su mentalno čvršći ljudi ponajprije oni koji su zadovoljniji životom, što je i vidljivo iz pojedinačnog prediktora - zadovoljstvo životom - koji je na pragu statističke važnosti (6. tablica). Naime, oni koji su zadovoljniji životom možda su skloniji razmatranju pozitivnih stvari i promatranju promjena kao izazova, dok su istodobno manje skloni depresivnim stanjima, odustajanju od životnih ciljeva i drugih aktivnosti koje ih raduju.


94

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 90-94

TABLICA 6. Prognoza u kriterijskim varijablama na temelju prediktora. Kriterijska varijabla Mentalna čvrstoća

Kriterijska varijabla Ekstraverzija

R

Prediktori

Beta

,323 ,104 2,755 ,049 Introverzija

R

R2

R2

F

F

P

p

T

P

-,101

-,871

,387

Ekstraverzija

,165

1,398

,166

Zadovoljstvo

,204

1,785

,078

Prediktori

Beta

T

P

,426 ,182 5,259 ,002 broj djece

-,046

-,367

,714

-,570

-2,217

,030

Sve bi to moglo utjecati na veće zadovoljstvo životom, ali i na druge faktore koje smo istraživali. Posebno bi bilo zanimljivo ponuditi aktivnosti koje bi medicinske sestre mogle uspješnije relaksirati na radnome mjestu ili u slobodno vrijeme, prilagođene dobi.

Zaključak

Utvrdili smo nepostojanje statistički važnih razlika u introverziji u odnosu na demografske varijable dob i spol. Za ekstroverduljina staža ,197 ,796 ,429 ziju, statistički važnu razliku među ispitaKriterijska R R2 F p Prediktori Beta T P nicima našli smo samo za varijablu bračni varijabla status. Najveće su razlike između neoženjeIntroverzija ,240 ,058 1,447 ,237 broj djece -,223 -1,650 ,103 nih/neudanih koji su najekstrovertiraniji, i godine starosti ,033 ,120 ,905 onih koji su u braku. U principu podupiremo nul-hipotezu o ekstroverziji i introverduljina staža ,218 ,818 ,416 ziji u odnosu na demografske varijable uz Kriterijska R R2 F p Prediktori Beta t P iznimku te razlike. Utvrdili smo postojanje varijabla povezanosti ekstroverzije i demografskih Zadovoljstvo ,288 ,083 1,250 ,296 Predanost ,171 1,251 ,215 varijabli: broj djece, dob, radni staž, no inživotom Kontrola ,062 ,490 ,626 troverzija s njima nije povezana. Ne postoji statistički bitna mogućnost prognoze zaIzazov ,073 ,593 ,555 dovoljstva životom na temelju ekstroverIntroverzija -,025 -,201 ,841 zije i introverzije. Postoji statistički važna Ekstraverzija ,110 ,888 ,378 mogućnost prognoze mentalne čvrstoće na temelju ekstroverzije, introverzije i zadovoljstva životom. Utvrdili smo da postoji statistički važna mogućnost prognoze ekstroverzije na teStatistički neznatnu mogućnost prognoze introverzije na melju demografskih varijabli: broj djece, dob, radni staž, ali temelju demografskih varijabli možemo hipotetski protune i za introverziju. mačiti vjerojatnošću da nema potrebe bitnije modificirati tu osobinu u funkciji dobi, radnog staža i broja djece u obitelji. Naime, oni koji uživaju u bogatstvu svog unutarnjeg svijeta Literatura i aktivnostima koje nisu vezane uz druge ljude, mogu to ra[1] Larsen RJ, Buss DM: Psihologija ličnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap, diti u bilo koje doba, bez utjecaja vanjskih okolnosti. 2008. [2] McCrae RR, Costa Jr. PT: Social Desirability Scales: More Substance Nevažna mogućnost prognoze zadovoljstva životom na teThan Style. Journal of Consulting and Clinical Psychology 1983; 51(6), melju mentalne čvrstoće te introverzije i ekstroverzije mo882-888. že biti uvjetovana činjenicom da na zadovoljstvo životom [3] Leary MR, Hoyle RH: Handbook of individual differences in social behavior. New York: The Guilford Press, 2009. utječu mnogi drugi faktori, uz one koje smo istraživali. [4] Schimmack U, Diener E, Oishi S: Life-satisfaction is a momentary judU ovom istraživanju obuhvatili smo sve studente studija gment and a stable personality characteristic: The use of chronically sestrinstva na Sveučilištu u Dubrovniku, što rezultate čini accessible and stable sources. Journal of Personality 2002; 70, 345384. potencijalno reprezentativnima za sve studente sestrinstva [5] Kobasa SC: Stressful life events, personality, and health: An inquiry u Hrvatskoj. Prvi je nedostatak istraživanja relativno malen into hardiness. Journal of Personality and Social Psychology 1979; 37, broj ispitanika, što je, međutim, bilo nužno jer smo obuhva1-11. tili cijelu populaciju studenata. Također, nismo uzeli u obzir [6] Dautović M: Primjena EPQ R/A na ispitanicima dobi od 14 do 15 godina. Suvremena psihologija, 1(1-2): 89-94. (1998). faktore poput statusa zaposlenja, radi li pojedini ispitanik [7] Koštrun S: Hedonistički i eudemonistički aspekt psihološke dobrobiti: u smjenama, odjel na kojem radi. Za buduća istraživanja adaptacija dvofaktorske skale. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakulmogli bi smo dati sljedeće smjernice: bilo bi dobro prikutet, 2004. piti detaljnije podatke o zaposlenju, odjelu, radu u struci, [8] Sorić I: Skala za mjerenje trenutnog emocionalnog stanja, Zbirka psihologijskih skala i upitnika, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u radnome vremenu. Mogla bi se provesti slična istraživanja Zadru, 2002, sv. 1, 50-54, u drugim gradovima, na istoj ili drukčijoj populaciji i uspo[9] Pavot W, Diener E: Review of the Satisfaction With Life Scale Psycholorediti s našim rezultatima. gical Assesment, 1993; 5 (2), 164-172. Na temelju rezultata mogli bismo generirati smjernice da [10] Barath A: Kultura, odgoj i zdravlje. Zagreb: Visoka medicinska škola– katedra za zdravstvenu psihologiju, 1995. bi se medicinskim sestrama mogle uvesti promjene u način [11] Sindik J: Povezanost konativnih obilježja vrhunskih košarkaša i situarada, otvoriti mogućnost sustava nagrađivanja, ponuditi cijske učinkovitosti u košarci. Doktorska disertacija. Zagreb: Kineziooblike relaksacije ili savjetovanja medicinskih sestara o mološki fakultet u Zagrebu, 2009. gućnostima korištenja slobodnog vremena tijekom radnog [12] Maddi SR: Comments on Trends in Hardiness Research and Theorizing. Consulting Psychology Journal 1999; 51, 67-71. vremena. godine starosti


95

ORIGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 95-99

Stajališta zdravstvenih profesionalaca o ulozi medicinske sestre i promjenama u sestrinstvu Attitudes of health professionals on the role of the nurse and changes in nursing Aleksandra Vidoša1, Nataša Marić2, Maja Mlinar3 1 Škola

za medicinske sestre Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Hrvatska School Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Croatia 2Zavod za javno zdravstvo dr. A. Štampar - Služba za školsku i sveučilišnu medicinu, Mirogojska cesta 16, 10000 Zagreb, Hrvatska 2Institute of Public Health dr. A. Štampar, Department of Public School and University Medicine, Mirogojska cesta 16, 10000 Zagreb, Croatia 3Klinički bolnički centar Zagreb Rebro, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska 3University Hospital Centre Zagreb Rebro, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Croatia 1Nursing

Received: January 14th 2012

Accepted: February 8th 2012

Sažetak: Svrha: Cilj je ovog članka istraživanje stajališta članova zdravstvenog tima o ulozi medicinske sestre u promjenama u sestrinstvu, i utvrđivanje razlika u njihovim stajalištima. Metoda: Istraživanje je provedeno s pomoću originalno konstruirana upitnika na uzorku od 175 ispitanika. Rezultati: Mišljenja članova zdravstvenog tima prema promjenama u sestrinstvu statistički su afirmativna, i to u odnosu na mogućnosti napredovanja, školovanja, rada u timu, priznavanja autoriteta ostalim specijalnostima zdravstvenih radnika i ulozi medicinske sestre u zdravstvenom timu. Diskusija: stajališta liječnika i drugih zdravstvenih profesionalaca statistički se znatno podudaraju. Ključne riječi: zdravstveni profesionalci • promjene • sestrinstvo Kratki naslov: Zdravstveni profesionalci i promjene u sestrinstvu

Abstract: Purpose: The purpose of this paper is to explore the attitudes of members of the health team about the role of nurses in the changes in nursing, and determining the difference in their attitudes. Method: The study was conducted by originally constructed questionnaire on a sample of 175 respondents. Results: The views of health team members to changes in nursing are statistically affirmative and in direct relation to promotion opportunities, training and teamwork, recognition of other healthcare professionals and the role of nurses in the health care team. Discussion: The attitudes of physicians and other health professionals have a statistically significant coincidence. Keywords: health professionals • changes • nursing Running head: Health professionals and changes in nursing

Uvod

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Aleksandra Vidoša, dipl. med. techn. Nursing School Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Croatia Tel:+385-1-34 83 662 Fax:+385-1-34 83 662 E-mail: alvidosa@gmail.com

Identitet i ideja sestrinstva, posebice u tranzicijskim vremenima, meta su stalnih previranja i propitivanja. Ideja sestrinstva nastaje iz posebna načina ljudskog djelovanja koje je neraskidivo povezano sa zdravstvom i zdravstvenom skrbi, tj. s liječenjem bolesti i brigom za zdravlje [1]. Nadalje, pitanje identiteta sestrinstva usko je vezano uz postupno slabljenje neupitna liječničkog autoriteta u kli-


96

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 95-99

ničkom okruženju. Podiže se svijest o jačanju slobode izbora pojedinca, bolesnika. U cijelome procesu i neizbježnim promjenama nailazimo na mnogobrojne teškoće i sukobe mišljenja. Unatoč tomu što neki zdravstveni djelatnici smatraju medicinske sestre samo pomoćnicama, njihova je osnovna zadaća izravno posredovanje između liječnika i bolesnika. Medicinske sestre neizbježno u svome djelovanju dolaze i u kontakt sa svim specijalnostima zdravstvenih djelatnika, što im nameće i posredničku ulogu. Stoga je potrebno razviti istinski osjećaj timskog rada i suradnje te poštovanja među svim profilima zdravstvenih profesionalaca. Timska integracija zdravstvenih profesija nužna je radi integracije različitih terapijskih kompetencija, a integracija radi zaštite i dobrobiti bolesnika [1]. Edukacija u sestrinstvu postaje sve kompleksnija i specijaliziranija i sve je veća autonomnost sestara, posebice na području kompetencija. Da bi sestrinstvo moglo odgovoriti na sve profesionalne izazove suvremene medicinske prakse i skrbi, potrebno je u sestrinstvo uvesti prikladnu akademsku i znanstvenu edukaciju, i to osnovnu, specijalističku i cjeloživotnu [2; 3]. Istodobno nastaje i problem nedostatka kadra i traje proces prilagođavanja novim situacijama. Rješenje problema, stoga, nije u suprotstavljanju među zdravstvenim profesijama, kako je već naglašeno, nego u uzajamnoj suradnji i poštovanju specifičnih kompetencija radi ostvarivanja najveće dobrobiti bolesnika, tj. liječenja bolesti i pružanja odgovarajuće zdravstvene njege [1; 4; 5]. Cilj je ovoga članka istraživanje stajališta članova zdravstvenog tima o ulozi medicinske sestre u promjenama u sestrinstvu, i utvrđivanje razlika u njihovim stajalištima.

TABLICA 1. Omjer dobnih skupina ispitanika bio je približno podjednak. Omjer dobnih skupina ispitanika: liječnika i ostalih zdravstvenih profesionalaca (OZP)

% 60 50

(51 i više) god; 6%

(51 i više) god; 7%

40

(41–50) god; 12%

(41–50) god; 17%

30 (31–40) god; 15%

20

(31–40) god; 10%

10

(21–30) god; 17%

(21–30) god; 17%

liječnici

(OZP)

0

TABLICA 2. Prema spolu omjer ispitanika nije statistički odstupao. Zastupljenost žena bila je veća. Omjer spolova ispitanika: liječnika i ostalih zdravstvenih profesionalaca (OZP)

% 60 50 40 30

Ž; 32%

M; 38%

M; 18%

M; 12%

20 10 0

liječnici

(OZP)

TABLICA 3. U istraživanju je sudjelovalo 87 liječnika, a od ostalih zdravstvenih profesionalaca sudjelovala su 64 fizioterapeuta te 24 druga zdravstvena profesionalca. Prikaz ukupnog broja zvanja ispitanika: liječnika (L) i ostalih zdravstvenih profesionalaca (OZP)

Metode Istraživanje je provedeno uz pomoć originalno konstruirana upitnika [prilog 1], i to na uzorku od 175 ispitanika, od 9. ožujka 2009. do 31. ožujka 2009. godine, i to u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj: Dom zdravlja Zagrebzapad, Dom zdravlja Zagrebačke županije, Dom zdravlja Slavonski Brod, Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Dom zdravlja Varaždin, Klinički bolnički centar Rijeka, Opća bolnica Varaždin, Opća bolnica Sveti Duh i Klinička bolnica Dubrava.

Rezultati U istraživanju je sudjelovalo 87 liječnika i 88 ostalih zdravstvenih profesionalaca (OZP). Rezultati su prikazani prema demografskim karakteristikama (tablica 1; 2), prema specijalnosti (tablica 3), prema razini djelovanja u sustavu zdravstvene zaštite (tablica 4), prema sudjelovanju u nastavi (tablica 5), prema poznavanju mogućnosti sestrinskog školovanja (tablica 6), prema mišljenju zdravstvenih profesionalaca o promjenama u sestrinstvu, mogućnostima napredovanja, školovanja, rada u timu, priznavanja autoriteta ostalim specijalnostima i ulozi medicinske sestre u zdravstvenom timu (tablica 7).

0

10

20

30

40

50

60

70

80

(L) – fizijatar (L) – ginekolog

4

(L) – liječnik

71

(L) – pedijatar 3 (L) – specijalist školske medicine (L) – stomatolog

7

(OZP) – fizioterapeut

64

(OZP) – inženjer medicinske biokemije (OZP) – inženjer medicinske radiologije

11

(OZP) – laboratorijski tehničar

11

(OZP) – radni terapeut

TABLICA 4. Iz tablice je vidljivo da su u istraživanju obuhvaćene sve razine zdravstvene zaštite s najvećim ukupnim udjelom primarne zdravstvene zaštite. Prikaz ukupnog broja zanimanja ispitanika (prema stupnju zdravstvene zaštite): liječnika (L) i ostalih zdravstvenih profesionalaca (OZP) 0

10

20

(L) – primarna 15

(L) – sekundarna 8

(L) – tercijarna

14

(L) – nešto drugo

(OZP) – primarna

30

(OZP) – sekundarna (OZP) – tercijarna (OZP) – nešto drugo

30 50

34 6 18

40

50

60


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 95-99

97

TABLICA 5. Podjednak postotak liječnika i ostalih zdravstvenih

TABLICA 6. Prema izjavama liječnika, istraživanje je pokazalo da

profesionalaca izjavio je da sudjeluje u nastavi.

liječnici nešto manje poznaju mogućnosti sestrinskog školovanja od ostalih zdravstvenih profesionalaca.

% 60

Omjer sudjelovanja u nastavi ispitanika: liječnika i ostalih zdravstvenih profesionalaca (OZP)

% 60

50

50

40

40

30

ne; 33%

ne; 33%

20 10 0

30

Omjer poznavanja mogućnosti sestrinskog školovanja ispitanika: liječnika i ostalih zdravstvenih profesionalaca (OZP)

nisam upoznat/a; 8%

nisam upoznat/a; 6%

djelomično sam upoznata; 21%

djelomično sam upoznata; 26%

20 da; 17%

da; 17%

liječnici

(OZP)

10 0

upoznata sam; 23%

upoznata sam; 16%

liječnici

(OZP)

TABLICA 7. Iz tablice je vidljivo da su mišljenja zdravstvenih profesionalaca većinom afirmativna prema promjenama u sestrinstvu, mogućnostima napredovanja, školovanja, rada u timu, priznavanja autoriteta ostalim profilima i ulozi sestre u timu. Mi[ljenje ispitanika: liječnika (L) i ostalih zdravstvenih profesionalaca (OZP) 10 %

0% 7.1. U školovanju med. sesrara dovoljna je temeljna naobrazba (SSS) + specijalizacija na području djelovanja 7.2. Postoji potreba za obrazovanjem na razini 3+2 (prvostupnik + diplomski studij) za određeni broj sestara na poslovima koji zahtijevaju samostalana rad

16

7.5. Cjeloživotno usavršavanje je važno u sestrinskoj profesiji

40 %

7

50 %

19

20

5 7

38

7.7. U svakoj ustanovi koja zapošljava određeni broj sestara treba biti uposlena med. sestra obrazovana na razini diplomskkog studija, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo

7

3 6

26 41 48 48

3 7

34

40

26

41

42

10 3

37

7.9. Prikaz rada med. sestara i ostalih zdravstvenih profesionalaca u medijima je adekvatan

100 %

21

11

43

2 7

90 %

43

2

9

80 % 10

13

47 6

70 %

6

10

2

60 %

27 43

20

7.6. Potrebno je na isti način financirati odlaske na stručna usavršavanja svih članova tima

7.8. Istraživanje u sestrinstvu je važno za unapređivanje struke, ali i funkcioniranju cjelokupnog zdravstvenog sustava

30 %

25

7.3. Mislite li da postoji potreba za obrazovanjem med. sestara i na razini doktorskog studija 7.4. U financiranju školovanja med. sestara trebalo bi slijediti model raspisivanja natječaja u ustanovama i stipendiranje kandidata po potrebi istih

20 %

30

12

8

(L) –uopće ili uglavnom se ne slažem (L) –u potpunosti ili uglavnom se slažem

7.10. U obraćanju članovima tima smatram da je pravilno oslovljavati med. sestre samo imenom, a liječnike titulom i prezimenom

39

7 4

34

9

(OZP) – niti se slažem, niti se ne slažem (L) – niti se slažem, niti se ne slažem (OZP) – uopće ili uglavnom se ne slažem (OZP) – u potpunosti ili uglavnom se slažem

7.11. Liječničke upute imaju apsolutnu autoritativnu snagu za sestrinsku profesiju samo ukoliko se vezane s liječenjem bolesnika

8

7.12. Ako je u određenim okolnostima razvidno da liječnik ne djeluje u najboljem interesu bolesnika, sestra ima pravo osporiti liječnikov autoritet 7.13. Medicinske sestre su autonomne u djelovanju u specifi;nim kompetencijama vlastite profesije

13 17

29 23

10 40

4 6

7

12

7

15

3

46

23

7.15. U zdravstvenom timu je moguće donijeti odluke kroz partnerski dijalog članova tima

2

47

5 4

2

48

2

7.17. Medicinske sestre su pomoćnice liječnika

30

7.18. Visoko obrazovane med. sestre su najpogodnije za izvođenje nastave u medicinskim školama i zdravstvenim veleučilištima

3 10

7.19. Medicinske sestre su posrednici između liječnika i bolesnika

15

7.20. Napredak sestrinske struke ugrožava ostale članove tima

7.21. Medicinska sestra ima jednak autoritet kao i drugi članovi tima 7.22. Med. sestre obrazovane na razini diplomskog studija trebale bi imati veći udio u samostalnom obavljanju bazičnih terapijskih odluka i zahvata u nekim oboljenjima kao što su dijbetes, gojaznost, povišeni tlak, itd. bez liječničkog nadzora

10 37

6 47

3 8 4 6

11

34 45 41 47

23

10

10

9

31

10 45

32 31

40

13

26

42

27

7.24. Za obavljanje svakodnevnih aktivnosti u mojoj praksi sestra ima važnu ulogu

25

43

8

28

9 41

4 5

7.23. Prema mišljenju WHO dobro obrazovane med. sestre u zajednici trebale bi biti prvi kontakt i trijaža pacijenata u PZZ

17

40

2 8 29

28

10

6

7.14. Neophodno je vođenje precizne sestrinske dokumentacije

7.16. Postignuće najveće moguće dobrobiti bolesnika uvelike ovisi io usklađenom timskom radu kompetentnih profesionalaca

31

41 6

36

7


98

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 95-99

Također je vidljivo da se stajališta liječnika i ostalih zdravstvenih profesionalaca statistički bitno podudaraju.

Literatura

Rasprava

[2]

Stajališta zdravstvenih profesionalaca o promjenama u sestrinstvu i napretku sestrinske struke pozitivna su, te nema statistički znatne razlike između različitih zdravstvenih specijalnosti, posebice liječnika i ostalih zdravstvenih profesionalaca. Tijekom istraživanja zabilježen je afirmativniji stav ispitanika drugih zdravstvenih specijalnosti nego samih medicinskih sestara koje su sudjelovale u istraživanju. Dobiveni rezultati upozoravaju da napredak i afirmacija sestrinske struke ovise isključivo o medicinskim sestrama te da je tradicionalno mišljenje kako akademska zajednica sprečava njihovo napredovanje neutemeljeno.

[1]

[3]

[4]

[5]

Matulić T. Identitet, profesija i etika sestrinstva. 2007.,hrcak.srce.hr/ file/35480, preuzeto 12.2.2009. Salvage J, Heijnen, S. Nursing in Europe. A resource for better health, Edit. WHO Regional Publications, European Series. 1997, 74, ISBN 92 890 1338 9, www.euro.who.int/Information Sources/Publications, preuzeto 12.02.2009. Jovančević M, Grgurić J, Knežević M. Organizacija pedijatrijske primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj danas i sutra. Medix 2004; 56/57:128-132. Stevanović R: Podloga za zakonske i normativne promjene i unaprjeđenja u reformi djelatnosti primarne zdravstvene zaštite. Hrvatski časopis za javno zdravstvo 2009; 17:5, Stanuga B. Mišljenja, stavovi i psihologijski profil medicinskih sestara. Revija za sociologiju 1990, 2; 355-370.

[PRILOG 1 - Upitnik] 1. Dob: a) b) c) d) e)

do 20 godina 21–30 godina 31–40 godina 41–50 godina 51 i više godina

2. Spol: M

3. Zvanje:

Ž

_________________________________________________________________________________

4. Zanimanje: a) zdravstveni djelatnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti b) zdravstveni djelatnik sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti c) zdravstveni djelatnik tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti d) nešto drugo (što?)

_________________________________________________________________________

5. Sudjelujete li u nastavi: da

ne

6. Da li ste upoznati sa mogućnostima sestrinskog školovanja? da

ne

djelomično sam upoznat/a

7. Koje Vaše mišljenje najviše odgovara ponuđenim tvrdnjama? Molimo da odaberete odgovor koji najviše odražava stupanj slaganja s ponuđenim tvrdnjama prema ponuđenoj skali. 1 uopće se ne slažem 2 uglavnom se ne slažem 3 niti se slažem, niti se ne slažem 4 uglavnom se slažem 5 u potpunosti se slažem


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 95-99

99

7.1

U školovanju medicinskih sestara dovoljna je temeljna naobrazba (sss) + specijalizacija na području djelovanja (npr. pedijatrija).

1

2

3

4

5

7.2

Postoji potreba za obrazovanjem na razini 3+2 (prvostupnik+diplomski studij) za određeni broj sestara na poslovima koji zahtijevaju samostalni rad (npr. patronažna služba, glavne sestre odjela, glavne sestre bolnica, voditelji službe i sl.).

1

2

3

4

5

7.3

Mislite li da postoji potreba za obrazovanjem medicinskih sestara i na razini doktorskog studija.

1

2

3

4

5

7.4

U financiranju školovanja medicinskih sestara trebalo bi slijediti model raspisivanja natječaja u ustanovama i stipendiranja kandidata po potrebi istih.

1

2

3

4

5

7.5

Cjeloživotno usavršavanje je važno u sestrinskoj profesiji.

1

2

3

4

5

7.6

Potrebno je na isti način financirati odlaske na stručna usavršavanja svih članova tima.

1

2

3

4

5

7.7

U svakoj ustanovi koja upošljava određeni, veći broj sestara, treba biti uposlena medicinska sestra obrazovana na razini diplomskog studija, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo.

1

2

3

4

5

7.8

Istraživanje u sestrinstvu je važno u unapređivanju struke, ali i funkcioniranju cjelokupnog zdravstvenog sustava.

1

2

3

4

5

7.9

Prikaz rada medicinskih sestara i ostalih zdravstvenih profesionalaca u medijima je adekvatan.

1 2 3 4 5

7.10

U obraćanju članovima tima smatram da je pravilno oslovljavati medicinske sestre samo imenom, a liječnika titulom i prezimenom.

1

2

3

4

5

7.11

Liječničke upute i smjernice imaju apsolutno autoritativnu snagu za sestrinsku profesiju samo ukoliko su vezane s liječenjem bolesnika.

1

2

3

4

5

7.12

Ako je u određenim okolnostima razvidno da liječnik ne djeluje u najboljem interesu bolesnika sestra ima pravo osporiti liječnikov autoritet.

1

2

3

4

5

7.13

Medicinske sestre su autonomne u djelovanju u specifičnim kompetencijama vlastite profesije.

1

2

3

4

5

7.14

Neophodno je vođenje precizne sestrinske dokumentacije.

1

2

3

4

5

7.15

U zdravstvenom timu moguće je donijeti odluke kroz partnerski dijalog članova tima.

1

2 3 4 5

7.16

Postignuće najveće moguće dobrobiti bolesnika uvelike ovisi o usklađenom timskom radu kompetentnih profesionalaca.

1

2

7.17

Medicinske sestre su pomoćnice liječnika.

1 2 3 4 5

7.18

Visoko obrazovane medicinske sestre su najpogodnije za izvođenje nastave u medicinskim školama i zdravstvenim veleučilištima.

1

7.19

Medicinske sestre su posrednici između liječnika i bolesnika.

1 2 3 4 5

7.20

Napredak sestrinske struke ne ugrožava ostale članove tima.

1

2 3 4 5

7.21

Medicinska sestra ima jednak autoritet kao i drugi članovi tima.

1

2 3 4 5

7.22

Medicinske sestre obrazovane na razini diplomskog studija trebale bi imati veći udio u samostalnom obavljanju bazičnih terapijskih odluka i zahvata u nekim oboljenjima kao što su dijabetes, gojaznost, povišeni tlak, itd. bez liječničkog nadzora.

1

2

3

4

5

Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije dobro obrazovane medicinske sestre u zajednici trebale bi biti prva linija obrane, tj. prvi kontakt i trijaža pacijenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

1

2

3

4

5

Za obavljanje svakodnevnih aktivnosti u mojoj praksi sestra ima važnu ulogu.

1

2

3

4

5

7.23

7.24

2

3

3

4

4

5

5


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 100-105

SIGURNOST BOLESNIKA/ PATIENT SAFETY

100

Zdravstvena njega nedonoščeta s nekrotizirajućim enterokolitisom [NEC] Health care of newborn with necrotizing enterocolitis [NEC] Pačar Ines1, Sandra Mijić-Hranić1, Anamarija Brož1 1Klinički

bolnički centar Osijek, Klinika za pedijatriju, J. Huttlera, 31000 Osijek, Hrvatska Hospital Centre Osijek, Clinic for Pediatrics, J. Huttlera 4, 31000 Osijek, Croatia

1University

Received December 27th 2012;

Accepted January 28st 2012;

Sažetak: Opisujemo sestrinski pristup djetetu oboljelom od nekrotizirajućeg enterokolitisa anamnezom, prikazom slučaja te definirajući sestrinske probleme i dijagnozu, intervencije, evaluaciju i otpusno pismo. Ključne riječi: nedonošče • nekrotizirajući enterokolitis • želudac • perforacija • opstipacija • mehanička ventilacija Kratki naslov: Zdravstvena njega i nekrotizirajući enterokolitis

Abstract: Article presents nursing approach in medical care for a child suffering from necrotizing enterocolitis through medical history, case report, defining the problems and nursing diagnosis, interventions, evaluation and discharge summary. Keywords: newborn • necrotizing enterocolitis • stomach • perforation • constipation • mechanical ventilation. Running head: Health care and necrotizing enterocolitis

Uvod Nekrotizirajući enterokolitis (NEC) akutna je, teška, za život opasna bolest u novorođenog djeteta. NEC je najčešće i najvažnije hitno stanje vezano uz probavni sustav novorođenčeta. Statistički, češći je u novorođenčadi s malom porođajnom težinom (manjom od 1500 grama). Prvi je put pojam NEC-a upotrijebio Seibold 1825. godine. Generisch 1891. godine opisuje perforaciju ileuma kod novorođenčeta povezanu s NEC-om, a Thelander 1939. godine opisuje 85 idiopatskih perforacija i 84 smrtna slučaja. Godine 1959. Rossier uvodi pojam novorođenačkog ulceronekrotičnog enterokolitisa, a Lloyd 1969. godine opisuje prvu kliničku seriju bolesnika s NEC-om [1]. Klinička slika akutnog nekrotizirajućeg enterokolitisa nastaje kod 1-2% novorođenčadi primljene na liječenje u jedinicama intenzivnog liječenja, a kod 20-40% djece postoji in-

dikacija za kirurško liječenje. Stopa je smrtnosti novorođenčadi poslije kirurškog liječenja nekrotizirajućeg enterokolitisa 25-40%, a u nedonoščadi ispod 1000 grama porođajne težine 35-50%. Incidencija je NEC-a od 1 do 5%, odnosno, verificira se u 1-3 slučaja na 1000 novorođenčadi [2-7]. Kod NEC-a se brzo razvija ishemična nekroza stijenke crijeva s perforacijom i sekundarnim peritonitisom. Javlja se u endemičnom i epidemijskom obliku, iako je najčešći sporadični oblik [8]. Učestalost pojave bolesti neovisna je o spolu, rasi, socioekonomskom statusu majke, geografskom položaju ili godišnjem dobu. Razvojem suvremene neonatologije i poboljšanjem opće i specijalne njege, sve većom uporabom mehaničke ventilacije, uporabom nove generacije dijagnostičko-terapeutskih katetera, povećane su mogućnosti liječenja i preživljavanja nedonoščadi [9].

Etiologija Autor za korespondenciju/Corresponding author: Pačar Ines, bacc. med. techn. University Hospital Centre Osijek, Clinic for Pediatrics, J. Huttlera 4, 31000 Osijek, Croatia Tel: +385-31-512 302 Fax: +385-31-512 234 Mob: +385-91-79 51 454 E-mail: inkap@net.hr

Etiologija bolesti je multifaktorska. NEC je rezultat složena međudjelovanja oštećenja sluznice crijeva uzrokovanog različitim čimbenicima. Najvažniji su čimbenici u nastanku NEC-a ishemija, hipoksija, intestinalna flora, hiperosmolarno hranjenje koje je metabolički supstrat za rast bakterija, odgovor djeteta na oštećenja, odnosno, njegova cirkulatorna, imunološka i inflamatorna obrambena sposobnost.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 100-105

Kod djece male tjelesne težine s NEC-om razvija se hipotenzija, hipoksija i metabolička acidoza s kompenzacijskom raspodjelom krvi u korist održavanja moždane i srčane cirkulacije, a na štetu mezenterične, renalne i periferne cirkulacije. Posljedica toga povećan je otpor u mezenterijalnim krvnim žilama te smanjena perfuzija i oksigenacija crijeva, što dovodi do gubitka integriteta crijeva s posljedičnim nastankom ulceracija, nekroza i krvarenjima. Čimbenici koji pridonose nastanku NEC-a: nedostatna zrelost gastrointestinalnih organa, povećana propusnost sluznica, dismotilitet, nezrele enzimske funkcije crijeva, nezrela regulacija crijevnih hormona, nedostatak sekretornog IgA, perinatalna asfiksija, prirođene cijanotične srčane greške, opstrukcija zbog katetera u pupčanim krvnim žilama, RDS, majka ovisna o kokainu, mijelomeningokela, reakcija na frekvenciju i volumen hranjenja, infekcija mikroorganizmima, bakterijski toksini. NEC može biti lokaliziran na bilo kojem dijelu probavnog sustava, ali najčešće je promijenjen distalni ileum i ileocekalna regija.

101

kod peritonitisa postoji indikacija za uporabu opijata. Često je potrebna i umjetna ventilacija [12-14]. Kiruško liječenje sastoji se od resekcije nekrotizirajućih dijelova crijeva sa ili bez kreiranja intestinalnih stoma. Zbog težine i tijeka bolesti, liječenje djece s NEC-om isključivo se provodi u jedinicama intenzivnog liječenja, uz pomno praćenje općeg izgleda i vitalnih znakova.

Klinička slika U početnom stadiju simptomi su NEC-a nespecifični, a progresijom bolesti razvija se distenzija abdomena, peritonitis, perforacija i gangrena crijeva, povraćanje žučnog sadržaja te, u kasnijim stadijima bolesti, zeleno-smeđeg sadržaja. Postupno se razvija oligurija, hipotenzija, termolabilnost, respiratorna insuficijencija i diseminirana intervaskularna koagulopatija (DIK). Vrijeme početka nastanka NEC-a obrnuto je proporcionalno RM-u i GD-u, tj., što je dijete nezrelije, očekivani je početak bolesti kasniji. Što se bolest javi prije, klinička je slika teža. Može se javiti na dva načina: sporo, gotovo podmuklo, te naglo, iznenada, ekspanzivno (9-11).

Dijagnostika i liječenje U dijagnostici NEC-a uz opći laboratorij, mikrobiološku obradu uzoraka, najvažniji su RTG i UZV probavnog trakta (slika 1). Etiološko liječenje nije poznato. Provodi se konzervativna terapija, pošteda crijeva, liječenje infekcije antibioticima, održavanje vitalnih funkcija, parenteralna prehrana, dekompresija crijeva (gastrična drenaža ili sukcija), uklanjanje katetera iz pupčanih krvnih žila, uporaba analgetika, a

SLIKA 2. Nedonošče oboljelo od NEC-a u stanju septičkog šoka.

Cilj je rada prikazati probleme iz područja zdravstvene njege i intervencije medicinske sestre kod djeteta oboljelog od nekrotizirajućeg enterokolitisa.

Proces zdravstvene njege Proces zdravstvene njege sustavna je, logična i racionalna osnova za utvrđivanje i rješavanje pacijentovih problema, a teče u četiri faze: 2.1. Utvrđivanje potrebe za zdravstvenom njegom (prikupljanje podataka, analiza podataka, definiranje problema) 2.2. Planiranje zdravstvene njege (utvrđivanje prioriteta, definiranje ciljeva, planiranje intervencija, izrada plana zdravstvene njege) 2.3. Provođenje zdravstvene njege (vrednovanje plana, analiza uvjeta, realizacija) 2.4. Evaluacija zdravstvene njege (evaluacija cilja, evaluacija plana)

Utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom Anamneza i status

SLIKA 1. RTG prikaz crijevnih vijuga djeteta oboljelog od NEC-a.

Dijete K. K. rođeno je iz prve, kontrolirane, rizične trudnoće. Tijekom trudnoće oligohidroamnion. Kontrole ginekologa redovite. U početku svaka 3 tjedna, a poslije četvrtog mjeseca svaka 4 tjedna. Majka tijekom trudnoće povraćala do 4. mjeseca. Negira kronične bolesti. Svi nalazi mikrobiologije sterilni. Porođaj je učinjen hitnim carskim rezom zbog Sy HELLP, u GD 32 6 /7, TM 1180g, TD 40 cm, opseg glave 27 cm, APGAR 8/9. Nakon porođaja hipotrofično nedonošče (1180 g.), iregularno, plitko diše, stenje, ječi, ružičasto, lividnih ekstremiteta. Smješta se u inkubator, uz oksigenaciju (4l/min O2, vlažnost


102

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 100-105

zraka 50%, temperatura u inkubatoru 34°C), monitoring i praćenje vitalnih znakova. Aspirirani dišni putevi, lavaža, postavljen periferni venski put (i.v kanila), započeta parenteralna rehidracija (120 ml. 5%-glukoze s 2 ml. Ca Sandoza i 1 ml. 1-molarnim natrijem/24 sata). Učinjena je toaleta kože prilagođenim uljem. Dijete se polako oporavlja, samostalno diše, nema kriza, urednih parametara na monitoringu – SO2 95%, puls 160, disanje 40/min. Mekonijska stolica u prvih 10 sati života, mokri (diureza 30 ml./12 sati). San primjeren dobi djeteta (20 sati tijekom dana).

nih vitalnih funkcija. Počinje hranjenje na bočicu izdojenim majčinim mlijekom. U četvrtom tjednu počinje prehrana na prsima. Dijete napreduje na tjelesnoj težini. Mokri do 150 ml. tijekom 24 sata, ima 6-7 žutih stolica bez primjesa, abdomen mekan, operativni ožiljak uredan. Sa šest tjedana dijete se otpušta s klinike, TM 2300 g. Majka educirana o njezi i načinu prehrane djeteta tijekom prve godine života, te o antianemijskoj i antirahitičnoj profilaksi.

Prikaz slučaja

Planiranje, provođenje i evaluacija zdravstvene njege

Od dvanaestog sata života počinje enteralna prehrana s 3 ml. 5%-glukoze svaka 3 sata, koja se nakon dva obroka nastavlja s 3 ml. majčinog mlijeka. Dijete hranu dobro podnosi. Stanje se naglo pogoršava u tridesetom satu poslije porođaja, kada prednja trbušna stijenka postaje distendirana, sjajna, crvenkasta, vidljive crijevne vijuge, saturacija u padu (70%), puls 180 u minuti, tahikardija, disanje 60 udisaja u minuti, koža je zemljane boje, dijete povraća smeđi sadržaj, stolica izgleda kao krvavo-sluzavi čep, prisutni znakovi sepse. Dijete se odmah lavažira, uvede se trajna NGS-sonda na koju se cijedi gust zeleni sadržaj, ponovi se laboratorij, učini RTG abdomena te konzultira kirurg. Postavi se dijagnoza NEC-a. Dijete se hitno operira u 35. satu života. Poslije operacijskog zahvata dijete se vraća na Odjel za intenzivno liječenje. Operativne dijagnoze: Volvulus intestini tenui, Gangrena et perforatio intestini ilei, Peritonitis diffusa. Nastavlja se mehanička ventilacija (SIMV mod, O2 30%, frekv. 60), započeta tijekom operativnog zahvata, postavi se trajna NGS sonda, uz primjenu antibiotske i antimikotičke terapije, analgetika, te se provodi kontinuirana parenteralna prehrana, održavanje prohodnosti endotrahealnog tubusa, praćenje vitalnih znakova, nadzor operativne rane te bilježenje unosa i eliminacije tekućina. Stanje je bez pogoršanja. Trećeg dana života dijete se opire mehaničkoj ventilaciji, spontano diše, odvaja se od aparata i ekstubira. Urednih je vitalnih znakova, nema krvarenja ni znakova infekcije operativne rane. Još ima trajnu NGS, na koju se cijedi malo želučanog sadržaja, uz kontinuiranu parenteralnu prehranu. Defekacija negativna. Četvrtog dana života na NGS-u nema sadržaja. Spontana, oskudna, mekonijska stolica. Abdomen je mekan, rana bez vidljivih znakova infekcije, vitalni znakovi stabilni. Petog dana života izvadi se NGS i započne enteralna prehrana s 2 ml. 5%-glukoze svaka 3 sata, što dijete dobro podnosi. Dvije obilne, uredne, mekonijske stolice. Operativna rana uredna. Šesti dan života počinje prehrana majčinim mlijekom, 3ml. svaka 3 sata, što dijete dobro podnosi. Abdomen mekan, stolice redovite, uredne. Dijete redovito kontrolira kirurg, klinički, opće stanje i laboratorijski nalazi u granicama su referentnih vrijednosti. Rana zacjeljuje bez komplikacija te se šavovi rane vade desetog dana. Stabilni vitalni znakovi, hranu dobro podnosi, napreduje na tjelesnoj težini, mokrenje uredno, stolice uredne. S dva tjedna starosti, TM 1810 g, dijete se premješta iz inkubatora u dječji krevet. Prilagodbu dobro podnosi, stabil-

Sestrinske dijagnoze Na temelju prikupljenih podataka, utvrđenih problema, a prema prioritetu verificiraju se sljedeće dijagnoze, i to:

1.Visok rizik za prijenos infekcije u svezi s perinatalnom infekcijom Cilj: Tijekom hospitalizacije, uz pravilno provođenje aseptičkih mjera, neće doći do prijenosa infekcije na druge bolesnike. Intervencije: Medicinska sestra: 1. Savjetovat će i educirati majku o važnosti pranja ruku prije i poslije kontakta s djetetom. 2. Kod svakog kontakta s djetetom prije i poslije oprati ruke mehanički i antiseptičkim sredstvom. 3. Pri kontaktu s biološkim materijalom (vađenje krvi, uzimanje aspirata, prematanje rane), pri aspiraciji tubusa, obvezno staviti rukavice i zaštitne naočale. 4. Odmah pri skidanju rukavica oprati ruke mehanički i aseptički. 5. Pri medicinsko-tehničkim zahvatima staviti masku, zaštitnu odjeću i rukavice. 6. Pažljivo rukovati iglama i materijalom te ga odlagati na za to predviđena mjesta. 7. Prljave pelene i bolničko rublje odložiti u za to predviđena mjesta. 8. Dezinficirati okolinu u kojoj boravi dijete. 9. Svaki sedmi dan promijeniti inkubator te ga dezinficirati. 10. Evidentirati na listu promjenu inkubatora te datum dezinfekcije. 11. Svaki sedmi dan promijeniti cijevi na respiratoru i evidentirati na listu. 12. Pravilno/aseptički uzimati uzorke bioloških materijala za mikrobiološke pretrage (Hkt, bris rane, urinokultura, lavat želuca, aspirat tubusa). 13. Pravilno/aseptički primjenjivati propisanu antibiotsku i antimikotičnu terapiju (paziti na vrijeme, primjenu putem i.v kanile i mikroclavea). Evaluacija: Uz pravilno provođenje aseptičkih postupaka nije bilo prijenosa infekcije.

2.

Visok rizik za opstipaciju u svezi s oslabljenom peristaltikom, nezrelosti, sepsom, opreacijskim postupkom

Cilj: Tijekom hospitalizacije bolesnik će imati svaki drugi dan stolicu normalne konzistencije bez naprezanja.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 100-105

Intervencije: Medicinska sestra: 1. Savjetovat će majku o važnosti prehrane majčinim mlijekom te osigurati svaki obrok toplo i svježe mlijeko. 2. Između obroka dati 2 ml. čaja. 3. Promatrati stolicu (konzistenciju, količinu, boju, primjese). 4. Promatrati boju kože, posebno trbuha, napetost, meteorističnost, crijevne vijuge, distendiranost. 5. Bilježiti na listu toleranciju hrane i sadržaj koji se cijedi na OGS (bljuckanje, povraćanje, zeleni sadržaj). 5. Evidentirati na listu svaku promjenu. 6. Obavijestiti liječnika o promjenama. 7. Dati propisani glicerinski čepić ili mikroklizmu od kamilice. Evaluacija: Pacijent je 4. dan nakon operacije imao mekonijsku stolicu.

3.

Poremećaj samostalnog disanja povezan s nezrelošću centra za disanje, operacijskog postupka, 2° sepse, što se očituje čestim epizodama apneje i padom SpO2 do 50 %, bradikardijom, lividnim sluznicama, generaliziranom cijanozom.

Cilj: Tijekom hospitalizacije bolesnik će imati odgovarajući respiratorni status - 40-60 respiracija u min; SpO2 97%100%; Ph 7.3-7.4 Intervencije: Medicinska sestra: 1. Pratit će mentalni status, izgled djeteta i moguće promjene. 2. Pratit će, procjenjivati i evidentirati osobitosti disanja (frekvenciju, dubinu, ritam, zvukove, kašalj, sekret, SpO2). 3. Pratit će i evidentirati promjene boje kože i sluznice (usnice, jagodice prstiju, uške). 4. Procjenjivat će vrijeme rekapilarizacije, stanje periferne prokrvljenosti. 5. Osigurat će položaj pacijenta primjenom valjka ispod glave kako bi se spriječila dislokacija tubusa i ispadanje cijevi respiratora. 6. Pratit će i evidentirati zadane parametre aparata za mehaničku ventilaciju. 7. Obavljat će dezinfekciju dijelova aparata. 8. Svakih 7 dana mijenjat će jednokratni sustav cijevi i respiratora. 9. Pratit će ispravnost grijača respiratora. 10. Izvadit će krv (kad je ordinirana) za biokemijske pretrege i ABS (prepoznati promjene). 11. Primijenit će propisanu terapiju. 12. Trajno će dokumentirati na respiratornu i sestrinsku listu sve podatke i promjene. Evaluacija: Tijekom boravka bolesnik je imao odgovarajući respiratorni status. SpO2 varira od 97%-100%. Disanje je usklađeno s aparatom, boja kože i sluznice primjerene respiratornom statusu bez vidljive cijanoze. Perfuzija primjerena stanju i rekapilarizacija unutar 2 s. ABS - Ph 7,4.

4.

103

Visok rizik za aspiraciju (hrane, tekućine, gastrointestinalnog i orofaringealnog sekreta) i izostanka refleksa gutanja, postavljenom OGS i nazogastričnog tubusa.

Cilj: Bolesnik tijekom hospitalizacije neće imati znakove aspiracije (hrane, tekućine i sekreta) Intervencije: Medicinska sestra će: 1. Smjestiti bolesnika u odgovarajući položaj (na bok). 2. Provjeriti poziciju sonde. 3. Aspirirati sadržaj iz želuca kako bi provjerila je li sonda u želucu. 4. Polako špricom od 5 ml. davati 5%-glukozu ili hranu. 5. Promatrati boju kože, disanje, saturaciju i puls. 6. Nakon hranjenja isprati sondu sterilnom vodom ili fiziološkom otopinom. 7. Ostaviti bolesnika na boku neko vrijeme. 8. Evidentirati na listu svaku promjenu. Evaluacija: Pravilnom provjerom položaja sonde i intervencijama sestre, pacijent nije aspirirao hranu.

5.

Visok rizik za oštećenje kože u/s slabe periferne cirkulacije, hipoksije, mogućih edema, operativnog zahvata.

Cilj: Bolesnik tijekom hospitalizacije neće imati oštećenu kožu (integritet kože ostat će očuvan) Intervencije: Medicinska sestra će: 1. Promatrati područje kože, posebno na mjestima pritiska i trenja. 2. Uočiti crvenilo nekroze, gljivice na koži. 3. Provoditi njegu kože triput na dan u inkubatoru, prema potrebi i više (prebrisati dječjim šamponom, osušiti, namazati neutralnom kremom). 4. Mijenjati sterilnu gazu na površini rane i pratiti integritet kože oko rane. 5. Svaku promjenu bilježiti na listu. Evaluacija: Koža bolesnika i okoline rane ostala je neoštećena, nema crvenila ni znakova infekcije.

6.

Bol poslije operativnog zahvata, što se očituje tahikardijom iznad 180, uznemirenošću, grčenjem tijela, mimikom lica, povišenom tjelesnom temperaturom iznad 37,5º C, nemogućnošću usnivanja i spavanja

Cilj: Pacijent tijekom primjene analgetika neće osjećati bol. Intervencije: Medicinska sestra će: 1. Promatrati bolesnika i evidentirati promjene na listu. 2. Znati prepoznati znakove boli kod nedonoščeta. 3. Mjeriti vitalne znakove i temperaturu tijela. 4. Ako uoči promjene, obavijestiti liječnika. 5. Dati ordiniranu terapiju analgetika-antipiretika (Perfalgan) i.v (10-12ml/kg). Evaluacija: Nedonošče se nakon primjene analgetika smirilo, nije vriskavo plakalo, nije grčilo tijelo, temperatura je pala na 37,1°C, spavalo je u kontinuitetu šest sati.


104

7.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 100-105

Strah majke zbog nedostatka znanja, neupućenosti o dojenju prijevremeno rođenog djeteta, što se očituje izjavom: „Strah me, ne znam kako ću hraniti svoje dijete, premalo je.“

Cilj: Majka će tijekom boravka bez straha naučiti pravilno hraniti svoje dijete i biti spremna za odlazak kući. Intervencije: Medicinska sestra će: 1. Uspostaviti kontakt i steći majčino povjerenje. 2. Objasniti majci važnost prehrane majčinim mlijekom i moguće komplikacije pri dojenju. 3. Staviti majci dijete na prsa, pokazati položaje koje dijete zauzima dok doji i bočni položaj nakon dojenja kako ne bi došlo do aspiracije hrane. 4. Objasniti tehniku dojenja i izdajanja. 5. Biti blizu majke dok doji i pomoći joj. 6. Provjeriti vaganjem je li dijete pravilno i dovoljno posisalo. 7. Evidentirati na listu. Evaluacija: Majka je bez straha tijekom boravka naučila dojiti dijete, demonstrirala položaje i tehniku i naučila se snaći u mogućim komplikacijama.

Otpusno pismo K. K. rođeno je iz prve, kontrolirane, rizične trudnoće. Porođeno je hitnim carskim rezom zbog Sy HELLP, u GD 32 6 /7, TM 1180g, TD 40 cm, opseg glave 27 cm., APGAR 8/9. Stanje se naglo pogoršava u tridesetom satu života, kada abdomen postaje jako distendiran, sjajan, crvenkast, vidljive crijevne vijuge, pada saturacija (70%), puls 180 u min, tahikardan, disanje 60 u min., koža je zemljane boje, povraća smeđi sadržaj, imalo stolicu kao krvavo-sluzavi čep, prisutni svi znakovi teške sepse. Operira se hitno na klinici za kirurgiju s dijagnozom NEC-a, te se vraća na odjel za ugroženu novorođenčad i nedonoščad.

Evaluacija zdravstvene njege Tijekom djetetova boravka u bolnici uočeni su sljedeći problemi u provođenju zdravstvene njege: 1. Visok rizik za prijenos infekcije u svezi s perinatalnom infekcijom. 2. Visok rizik za opstipaciju u svezi s oslabljenom peristaltikom, nezrelosti, sepse, operacijskog postupka. 3. Poremećaj samostalnog disanja u svezi s nezrelošću centra za disanje, operacijskog postupka, sepse, što se očituje čestim epizodama apneje i padom SpO2 do 50 %, bradikardijom, lividnim sluznicama, generaliziranom cijanozom. 4. Visok rizik za aspiraciju (hrane, tekućine, gastrointestinalnog i orofaringealnog sekreta) u svezi s izostankom refleksa gutanja, postavljenog OGS i nazogastričnog tubusa. 5. Visok rizik za oštećenje kože u svezi s slabom perifernom cirkulacijom, hipoksijom, mogućim edemima, operativnim zahvatom. 6. Bol u svezi s/s operativnim zahvatom, što se očituje tahikardijom iznad 180, uznemirenošću, grčenjem tijela,

mimikom lica, povišenom tjelesnom temperaturom iznad 37,5º C, nemogućnošću usnivanja i spavanja. 7. Strah majke u svezi s nedostatkom znanja, neupućenosti o dojenju prijevremeno rođenog djeteta, što se očituje izjavom: „Strah me, ne znam kako ću hraniti svoje dijete, premalo je“. Ad 1. Zbog perinatalne sepse i rane, kod nedonoščeta je postojao rizik za prijenos infekcije. Med. sestra pravilnim je aseptičnim rukovanjem instrumentima, medicinsko-tehničkim zahvatima, odlaganjem pribora, predmeta, igala po protokolu za to predviđeno mjesto, edukacijom majke o važnosti pranja ruku i pravilnim rukovanjem propisanim antibioticima spriječila širenje infekcije. Cilj je postignut. Tijekom hospitalizacije nije došlo do širenja infekcije. Ad 2. Zbog nezrelosti gastrointestinalnog sustava i operacijskog postupka kod nedonoščeta je postojao visok rizik za opstipaciju. Med. sestra uputila je majku u važnost prehrane majčinim mlijekom te osigurala svaki obrok toplo i svježe mlijeko. Između obroka dala 2 ml. čaja. Promatrala stolicu (konzistenciju, količinu, boju, primjese). Promatrala boju kože, posebno trbuha, napetost, meteorističnost, crijevne vijuge. Bilježila na listu toleranciju hrane i sadržaja koji se cijedi na OGS (bljuckanje, povraćanje, zeleni sadržaj). Evidentirala na listu svaku promjenu te pravodobno obavijestila liječnika o uočenim promjenama. Drugi dan dala propisani čepić glicerina. Cilj postignut. Tijekom hospitalizacije nedonošče nije bilo opstipirano. Imalo je stolicu svaki drugi dan. Ad 3. Zbog osnovne bolesti, sepse, nezrelosti centra za disanje, dijete je stavljeno na mehaničku ventilaciju. Medicinska sestra pratila je mentalni status djeteta, vitalne znakove (frekvenciju disanja, puls, SpO2, perfuziju) i evidentirala svaku promjenu. Vodila brigu o respiratoru. Pratila je postavljene parametre. Svakih sedam dana mijenjala je jednokratne cijevi i dijelove respiratora. Pazila je na položaj djetetove glave kako ne bi došlo do pomicanja tubusa ili ispadanja cijevi. Ad 4. S obzirom na opće stanje nedonoščeta i dijagnozu, utvrđeno je da postoji visok rizik za aspiraciju hrane, tekućine te gastrointestinalnog i orofaringealnog sadržaja. Pacijentu je osigurana prehrana 5%-glukozom te majčinim mlijekom 3-5 ml. u prva dva dana života, položaj u kojem je najmanji rizik za aspiraciju (bočni) te dovoljno vremena za hranjenje. Sestra je prije svakog hranjenja provjerila toplinu hrane, poziciju OGS-a aspiracijom sadržaja hrane iz želuca. Nakon hranjenja, bolesnika je neko vrijeme ostavila u bočnom položaju. Pri zakašljavanju i promjeni vrijednosti SpO2 ispod 80% aspirirala je sadržaj iz tubusa putem sonde. Cilj je postignut, nedonošče tijekom hospitalizacije nije aspiriralo hranu, tekućinu ni sadržaj. Ad 5. Zbog slabe cirkulacije, perfuzije, nepokretnosti, nezrelosti, sepse, kod nedonoščeta je postojala opasnost od oštećenja kože i nekroza. Med. sestra promatrala je područje kože, posebno na mjestima pritiska i trenja, te uočavala crvenilo kože, nekroze, gljivice na koži. Provodila je njegu kože triput na dan u inkubatoru, prema potrebi i više (brisala šamponom za djecu i prilagođenim uljem). Mijenjala je svaka dva sata položaj djetetu. Mijenjala je sterilnu gazu na području rane kako se okolina rane ne bi zacrvenjela i oštetila. Svaku promjenu bilježila je na listu. Cilj je postignut. Tijekom boravka koža je ostala neoštećena.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 100-105

Ad 6. Zbog nekroze crijeva i operacije kod nedonoščeta je primijećena bol u smislu promjene ponašanja, grčenja, tahikardije, tahipneje i povišene tjelesne temperature. Med. sestra promatrala je bolesnika i evidentirala promjene na listu. Prepoznala je znakove boli kod nedonoščeta, mjerila vitalne znakove i temperaturu tijela te dala ordiniranu terapiju analgetika-antipiretika (Perfalgan) i.v (10-12ml/kg težine). Cilj je postignut, nedonošče se nakon primjene analgetika smirilo, nije vriskavo plakalo, nije grčilo tijelo, temperatura je pala na 37,1°C, spavalo je u kontinuitetu šest sati. Ad 7. Tijekom boravka kod majke je uočen strah pri hranjenju djeteta zbog neupućenosti u prehranu nedonoščeta. Med. sestra stavila je majci dijete na prsa, educirala je o važnosti prehrane majčinim mlijekom, tehnikama dojenja, položaju djeteta i mogućim komplikacijama i rješavanju komplikacija. Cilj je postignut. Majka je naučila bez straha dojiti svoje dijete. Nakon izlaska iz bolnice preporučuje se i dalje hraniti majčinim mlijekom svaka tri sata, paziti na djetetove stolice, obavljati njegu djeteta i tuširanje rane, previjati dijete svaka tri sata te provoditi naučene vježbe.

Rasprava Zbog brzog tijeka bolesti i relativno velike incidencije (NEC ima 1-5% novorođenčadi liječene u jedinicama intenzivnog liječenja, a 20-40% zahtijeva kirurško liječenje), velike stope smrtnosti kirurški liječene novorođenčadi zbog nekrotizirajućeg enterokolitisa (25-40%) i nedonoščadi ispod 1000 gr. porođajne težine (stopa smrtnosti 35-50%), zdravstvena njega vrlo je važna u liječenju bolesnika s nekrotizirajućim enterokolitisom. Proces zdravstvene njege omogućuje individualan pristup djetetu i izbor najpogodnijih intervencija. Važno je da medicinska sestra poznaje anatomiju i fiziologiju gastrointestinalnog sustava, patofiziologiju i simptome bolesti, dijagnosticiranje i liječenje, kao i da je upoznata s mogućim komplikacijama da bi znala pravodobno reagirati.

105

Zaključak Zbog težine bolesti i specifičnosti postupaka zdravstvene njege, naglasak stavljamo na pravodobnu sestrinsku procjenu te kontinuirano i planirano provođenje dijagnostičko-terapeutskih postupaka, da bi kvaliteta zdravstvene njege potrebna u djeteta s NEC-om bila što bolja. Medicinska sestra u JIL-u mora imati specifična znanja i vještine i poznavati medicinske uređaje (monitore, inkubator, aparat za mehaničku ventilaciju). Radi sigurnosti bolesnika mora imati vještine inspekcije, auskultacije, palpacije i pratiti i evidentirati svaku promjenu u fizikalnom statusu djeteta. U bioetičkom pristupu medicinska sestra mora biti empatična u komunikaciji s roditeljima te mora kvalitetno educirati majku da bi nakon povratka kući umjela njegovati svoje dijete. Literatura [1] Župančić B, Roić G, Vrtar Z, Cigit I, Car A, Višnjić S, Mikulić D, Jasprica M. Fattorini I: 2005; 49/2: Kirurški pristup nekrotizirajućem enterokolitisu; Pediatria Croatica: 2005; 49/2:43-50. [2] Albanese CT, Rowe Ml. Necrotizing enterocolitis. U: O’Neill JA Jr, Rowe Ml, Grosfeld JL, ur. Pediatric Surgery, 5. izd., St. Louis: Mosby, 1998; [3] Grosfeld JL, Cheu H, Schlatter M, West KW, Rescorla FJ. Changing trends in necrotizing enterocolitis: experience with 302 cases in two decades. Ann Surg 1991;214:300-7. [4] Kosloske AM. Necrotizing enterocolitis. U: Oldham KT, Colombani PM, Foglia RP, ur. Surgery of Infants and Children: Scientific Principles and Practice. Philadelphia: Lippincott-Raven, 1977; 1201-14. [5] Gertler JP, Seashore JH, Zorloukain RJ. Early ileostomy closure in necrotizing enterocolitis. J Pediatr Surg 1987;22:140-3. [6] Musemeche CA, Kosloske AM, Ricketts RR. Enterostomy in necrotizing enterocolitis: an analysis of techniques and timing of closure. J Pediatr Surg 1987;22:479-83. [7] Cooper A, Ross AJ III, O’Neil JA, Jr, Schnaufer L. Resection with primary anastomosis for necrotizing enterocolitis: a contrasting view. J Pediatr Surg 1988;23:64-8. [8] Morean JL, Stephen JS, Hartman GE. Peritoneal drainage as primary management of perforated NEC in the very low birth infant. J Pediatr Surg 1994; 2:310-5. [9] Kosloske AM. Indications for operation in necrotizing enterocolitis revisited. J Pediatr Surg 1994; 29:663-6. [10] Kosloske AM. Management of subcapsular hematoma of the liver during neonatal laparotomy. Presented at the meeting of the Pacific Association of Pediatric Surgeons, Oaxaca, Mexico, May, 1995. [11] Stone HH, Strom PR, Mullins RJ. Management of the major coagulopathy with onset during laparotomy. Ann Surg 1983;197:532-5. [12] VanderKolk WE, Kurz P, Daniels J, Warner BW. Liver hemorrhage during laparotomy in patients with necrotizing enterocolitis. J Pediatr Surg 1996;31:1063-7. [13] Ball WS Jr, Kosloske AM, Jewell PF, Seigel RS, Bartow SA. Balloon catheter dilatation of focal intestinal strictures following necrotizing enterocolitis. J Pediatr Surg 1985;20:637-9. [14] Mardešić D. Parenteralna prehrana novorođenčadi. Neonatologija; Zagreb, 1993: 39-49.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 106-113

PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLES

106

Prehrambeni status alkoholičara Nutritional status of alcoholics Sanja Zbodulja Zavod za javno zdravstvo koprivničko-križevačke županije, Trg Tomislava dr. Bardeka 10/10, 48 000 Koprivnica Department of Public Health Koprivničko-križevačka County, Trg Tomislava dr. Bardeka 10/10, 48 000 Koprivnica,Croatia

Received: December 16th 2011

Accepted: January 21st 2012

Sažetak: Pijenje alkohola, nažalost, u RH je prešutno dopuštena, društveno prihvatljiva norma ponašanja. To pokazuju i podaci o pijenju mladih u Hrvatskoj; do 15. godine života 88% djece bar je jedanput u životu pilo alkohol, a 45% bar se jedanput opilo; svaki peti učenik u 8. razredu osnovne škole redovito pije alkohol, kao i više od 60% srednjoškolaca i više od 70% studenata, dok u Hrvatskoj milijun građana (svaki treći punoljetni stanovnik) pati od prekomjernog pijenja alkohola. Najviša prevalencija pretjeranog uživanja alkohola kod muškaraca zabilježena je u istočnoj Hrvatskoj (14,1%); kao kontrast muškarcima u istočnoj regiji, žene u istoj regiji imale su najnižu prevalenciju pijenja alkoholnih pića (0,3%), dok je najveći udio žena koje su prijavile da piju alkoholna pića zabilježen u sjevernoj Hrvatskoj (1,5%). U nekim razvijenim zemljama ciroza jetre (najčešća komplikacija alkoholizma) četvrti je najčešći uzrok smrti osoba od 25. do 64. godine. Ključne riječi: alkohol • bolesnici oboljeli od alkoholizma • nutritivni status • ciroza Kratki naslov: Alkoholizam i prehrana

Abstract: Unfortunately, alcohol drinking in Croatia is implicitly allowed and socially acceptable behavior. Data shows that children at the age of 15 at least once in their life drank alcohol and 45% drank excessively at least once, every fifth student in the 8th grade (primary school) regularly drinks alcohol, as well as more than 60% of high school students and more than 70% of university students, while in Croatia one million people (one in three adult residents) suffers from excessive drinking. The highest prevalence of excessive alcohol consumption has been observed in the eastern region (14.1%) - in contrast, women in the same region had the lowest prevalence of drinking alcoholic beverages (0.3%), while the largest number of women reported to drink alcohol has been recorded in northern Croatia (1.5%). In some developed countries, cirrhosis of the liver (the most common complication of alcoholism) is the fourth leading cause of death in residents from 25 to 64 years of age. Keywords: alcohol • diet • patients suffering from alcoholism • nutritional status • cirrhosis Running head: Alcoholism and nutrition

Uvod Gotovo je nemoguće pisati o alkoholizmu, a da se usput ne spomene i tzv. „normalna potrošnja“ alkoholnih pića. Bez obzira na različita mišljenja, bez alkohola nema alkoholizma, a bez umjerenih potrošača nema alkoholičara. Naše je društvo nedvojbeno veoma naklonjeno alkoholu. Mogli bismo reći da je alkohol suputnik našega naroda. Zato uop-

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Sanja Zbodulja, bacc. med. techn. Department of Public Health Koprivničko-križevačka County, Trg Tomislava dr. Bardeka 10/10, 48 000 Koprivnica,Croatia Tel: +381 48 279 612 Fax: +381 48 279 613 E-mail: sanja.zbodulja@hotmail.com

će ne iznenađuje što se svima čovjek koji ne pije čini vrlo čudnim. Piće je sastavnica naših života, ljudi piju iz stotina banalnih, ali i razumljivih razloga; kad se nešto važnije događa, kad se ljudi rađaju, kad se krste, kad se prvi put pričešćuju, kad završavaju školovanje, kad se zapošljavaju, kad se žene, kad odlaze u mirovinu i kad umiru. Svjetska zdravstvena organizacija [SZO] preporučila je svakodnevnu konzumaciju jedne do dvije čaše crnog vina tijekom glavnih obroka za odrasle zdrave osobe; dok istodobno, zloporaba alkohola i alkoholizam ostaju na samom vrhu uzroka bolesti i smrti [4]. Alkoholizam je socijalno-medicinski poremećaj koji se prema međunarodnoj klasifikaciji uzroka bolesti i smrtnosti nalazi na trećem mjestu, odmah iza kardiovaskularnih bolesti i malignih tumora [5]. Sukladno najnovijem javnozdravstvenom anketiranju u RH, proizlazi da 26,7% ispitanika drži


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 106-113

da pijenje uopće ne utječe nepovoljno na njihovo zdravlje, a 22,8% njih smatra da utječe, no samo u manjoj mjeri [6]. Nadalje, samo manji broj ispitanika svjestan je da pijenje izaziva oštećenja tjelesnih organa. Za postojanje alkoholne ciroze jetre kao posljedice prekomjernog uživanja alkohola zna 41,3% ispitanika, za srčane bolesti izazvane alkoholom tek 9,1%, a alkoholom izazvane bolesti probavnog sustava poznaje 10,2% ispitanika [6]. U Europi, gdje živi 12% svjetskog stanovništva, godišnje se popije 50% cjelokupne svjetske proizvodnje alkoholnih pića [7]. Alkoholizam je češći u muškaraca nego u žena. Prema podacima SZO-a, oko 15 % odraslih muškaraca pati od alkoholizma, a još toliko ih pojačano pije, dok sve više piju i žene, ili se bar sve više o tome govori. Problem je sve češći i kod mladih i starih te na svim društvenim i intelektualnim razinama. Dobna granica prvog susreta s alkoholom sve je niža, jer mladi tumače opću prihvaćenost alkohola kao nešto pozitivno, način ponašanja.

Povijest alkoholizma Pretpostavlja se da je alkohol otkriven slučajno, prije mnogo tisućljeća. Babilonci su poznavali pivo, Perzijanci, Kinezi i Arapi “žesticu”. Uzgoj grožđa i proizvodnja vina počeli su prije više od 6 000 godina na južnim obroncima Kavkaskog gorja i proširili se na cijeli svijet. U srednjem vijeku, kada je usavršena destilacija, alkohol je nazivan “vodom života”. Na tom putu, od “svetog pića”, namijenjenog odabranima, do svakodnevne pojave, zaboravljena je činjenica da je alkohol zapravo psihotropna droga. Dakle, poznavanjem procesa proizvodnje alkohola – fermentacije, te otkrićem destilacije, u srednjem vijeku, stvara se mogućnost industrijske proizvodnje. Sve do Drugog svjetskog rata alkoholizam i njegove posljedice smatralo se moralnim problemom, a tijekom i nakon rata prihvaća se medicinski model pristupa alkoholizmu, koji je znatno olakšao liječenje alkoholičara, iako nije bitno djelovao na njegovu prevenciju.

Definicija alkoholizma Alkoholizam je najčešća bolest ovisnosti, koja dovodi do promjene u ponašanju te do gospodarskog i socijalnog propadanja. Da bi se netko smatrao alkoholičarom, nije važna stvarna količina alkohola koju određena osoba pije; vrlo je teško objektivno tu količinu i utvrditi. SZO prihvaća alkoholizam kao bolest i donosi definiciju alkoholizma i alkoholičara koja glasi: „Kroničnim alkoholičarom smatra se osoba koja prekomjerno uzima alkoholna pića, u koje se razvila psihička i fizička ovisnost o alkoholu te koja pokazuje duševni poremećaj ili poremećaj ponašanja koji upućuje na oštećenje fizičkog i psihičkog zdravlja, odnosa s drugima i poremećaj socijalnog stanja“ [5]. Prije nego što alkoholičar dođe na liječenje, obično prođe 5 do 10 godina. U tom se vremenu kreće u društvu drugih alkoholičara i zapušta obitelj i rad. Liječenje alkoholizma mora predvidjeti, osim medicinskog dijela, i preodgajanje promjenom životnih navika kojima će se ukloniti negativna ponašanja stečena tijekom dugogodišnjeg alkoholičarskog „staža“. Kod alkoholičara koji ne prestaju piti smanjuje se očekivano trajanje života za 10 do 15 godina [7].

107

Etiologija Uzroci alkoholizma u raznolikom su ispreplitanju problema u samom čovjeku (geni i životni stil ponašanja) i njegovoj najbližoj i široj okolini. Utvrđeno je da gotovo 80% alkoholičara dolazi iz obitelji u kojima je jedan od članova uže obiteljske skupine alkoholičar. Alkoholizam roditelja i rodbine češći je u bližih nego u daljih srodnika alkoholičara, češći je u obiteljima alkoholičara, i češći je u muškim lozama rodbine alkoholičara [8]. Postupno, nekritičnim stavom prema piću i osjećajem da u svakom trenutku može prestati piti, osoba postaje alkoholičar. Etiološki čimbenici alkoholizma: Biološki (nasljedni, metabolički, organski) Psihološki (ublažavanje anksioznosti, premorbidna osobnost) Sociokulturalni (običaji, obiteljski faktori) Predisponirajući faktori alkoholizma jesu alkoholizam roditelja i negativno socijalno učenje, prigodno pijenje, samoća, tuga i poremećaj ličnosti, mentalne bolesti (depresije), bračni problemi, stres, seksualni problemi, hereditarni faktori i konstitucija.

Tijek bolesti Alkoholizam ima svoj razvojni tijek, a uključuje tri skupine simptoma: simptome povećane konzumacije alkohola, simptome ovisnosti i simptome propadanja na tjelesnoj, psihološkoj i socijalnoj razini. U fazi društvene ili umjerene potrošnje alkohola karakteristično je privikavanje na alkohol; što se više pije, tolerancija (podnošljivost, otpornost) prema alkoholu raste. U toj predalkoholičarskoj fazi piće se najčešće uzima u društvu, obično izvan radnog vremena, i tada još ne nastupaju teškoće. Budući da se tolerancija povećava ako čovjek redovito pije, on može podnijeti sve više alkohola. Tolerancija, dakako, dosegne određenu razinu na kojoj se može održati godinama. S vremenom, uz češće pijenje i opijanje, nastupaju razdoblja amnezije za ono što se zbilo u pijanom stanju. Amnezija je karakteristična za teže pijanstvo, ali kako se prije nije javljala, to je znak da se razvila faza alkoholizma koju karakterizira pojava ovisnosti o alkoholu i prestanak rasta tolerancije, uz zdravstvene, radne i socijalne probleme. Faza teškog pijanstva završava nastupom ireverzibilnih alkoholnih oštećenja, nastupa pad tolerancije pa se alkoholičar opije i od manjih količina alkohola. Tjelesno je slab i iscrpljen, tako da organizam teško podnosi alkohol. Kad nastupe ireverzibilna oštećenja, prognoza bolesti postaje veoma ozbiljna. Ako se liječenjem i postigne apstinencija i nastupi određena društvena rehabilitacija, takva je čovjeka teško moguće vratiti na staro mjesto u društvu.

Oblici alkoholne bolesti Ekspert SZO Jellinek je 1960. godine opisao najčešće kliničke slike alkoholizma prema karakterističnim simptomima, a označio ih je prema slovima grčkog alfabeta. Prema Jellineku, u vinorodnim su zemljama osobito česti alfa i beta alkoholičari, a gama alkoholičari češći su u zemljama u kojima se piju uglavnom žestoka alkoholna pića [9]. On smatra da alfa skupini ne pripadaju „pravi“ alkoholičari, nego bolesni-


108

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 106-113

ci s psihičkim teškoćama, a ni beta alkoholizam nije bolest, nego određeni, u pojedinim zemljama društveno prihvaćeni oblik pijenja alkoholnih pića. Prema tome bi samo gama, delta i epsilon alkoholizam pripadao užem zdravstvenom području.

alfa-alkoholičari – psihički ovisni o alkoholu – alkohol im često služi za uklanjanje tjelesnih ili duševnih teškoća, problema u komunikaciji s realnom okolinom – pijenje prelazi društveno dopustivu granicu, ali nema gubitka kontrole ni nemogućnosti apstinencije – problemi zbog poremećenih društvenih odnosa (poremećeni odnosi na radnome mjestu, oštećenja zdravlja zbog metaboličkih promjena…) – ako prekinu s alkoholom, kod njih se ne javlja apstinencijski sindrom – tijekom vremena mogu prijeći u teže oblike alkoholizma

beta- alkoholičari – prisutnost komplikacija alkoholizma: polineuropatije, gastritis, ciroza jetre – nema ni fizičkih ni psiholoških simptoma ovisnosti o alkoholu – uzrok uzimanja velike količine alkohola prehrambeni su i alkoholni običaji određene društvene skupine – metaboličke zdravstvene teškoće uvjetovane prehrambenim deficitom, karakterističnim za jednoličnu prehranu alkoholičara – zbog navedenih tjelesnih komplikacija može nastupiti i prerana smrt – ako dođe do naglog prekida pijenja, nema pojave apstinencijskog sindroma – beta alkoholizam također se može razviti u gama ili delta alkoholizam, ali određeni slučajevi iz te skupine doživotno ostaju beta alkoholičari (9)

gama-alkoholičari – adaptacija tjelesnog metabolizma na alkohol s povišenom tolerancijom tkiva na alkoholna pića – kad popiju prvu čašu, više ne mogu kontrolirati pijenje – kod apstinencije još nema pojave apstinencijskog sindroma – javljaju se teški poremećaji međuljudskih odnosa te su prisutni simptomi psihičke i fizičke ovisnosti (neuroadaptacija i metabolička glad) – u nekim zemljama samo gama i delta alkoholičare smatraju alkoholičarima (npr. u SAD-u) (9)

delta alkoholičari – pokazuju stečenu i povećanu toleranciju prema alkoholu, adaptaciju celularnog metabolizma na alkohol i simptome psihičke i fizičke ovisnosti o alkoholu s apstinencijskim sindromom ako naglo prestanu piti

– nemogućnost apstiniranja, a gotovo uvijek mogu kontrolirati količinu alkohola – stalno su pod utjecajem alkohola, piju ujutro kad se probude – epsilon alkoholizam (periodički alkoholizam) – poriv za pijenjem javlja se naknadno, kao neka vrsta napadaja, i traje određeno vrijeme, da bi nakon toga nastupila potpuno normalna faza – pseudoperiodički alkoholizam – periodičko pijenje, simptom nekog drugog psihičkog poremećaja – osoba koje boluju od manično-depresivne psihoze piju da bi olakšale depresiju ili u stanju maničnog nemira

zeta alkoholičari – alkoholičari kod kojih se nakon nekog vremena, poslije manjih količina alkohola, javljaju teške promjene ponašanja uz agresiju – Prema ovoj podjeli može se primijetiti da nema jasno ograničenih tipova alkoholizma, kako ih je Jellinek opisao, nego u svakom slučaju postoji kombinacija različitih tipova.

Komplikacije Kao rezultat dugotrajnog i prekomjernog pijenja alkoholnih pića nastaju komplikacije koje se manifestiraju oštećenjem tjelesnog zdravlja, uz koje su prisutna i psihička oštećenja, a uglavnom su posljedica poremećenog metabolizma, uz nedostatak vitamina i nužnih bjelančevina, a samo iznimno izravnog djelovanja alkohola na pojedina tkiva i organe. Alkohol nije samo psihoaktivna supstancija, nego i otrovna tvar, toksin koji oštećuje sva tkiva i organe tijela. Primjerice, pijenje već jednog pića na dan povećava vjerojatnost obolijevanja od raka jednjaka, pijenje dva pića na dan uvelike uvećava rizik nastanka oštećenja jetre, pijenje tri pića na dan već spomenutom dodaje povećan rizik za obolijevanje od karcinoma usne šupljine (6). Procjenjuje se da je više od 500.000 slučajeva ozljeđivanja i 70.000 slučajeva seksualnog zlostavljanja godišnje posljedica alkoholizma među studentima, a više od 1400 studenata svake godine umre od posljedica nanesenih ozljeda [10].

Tjelesne komplikacije Iako su ove bolesti češće u alkoholičara, treba imati u vidu da nisu posljedica pušenja i/ili loše prehrane.

Oštećenja središnjeg živčanog sustava Nastaju zbog atrofije tkiva mozga, produžene i leđne moždine, nedostatka vitamina B skupine, nužnih za život moždanih stanica. Simptomi su: • Encefalopatija zbog manjka vitamina B1; • Smetnje ravnoteže koordinacije hoda; • Drhtavica uzrokovana oštećenjima malog mozga; • Smetnje koncentracije, prisjećanja, pamćenja i intelektualnih sposobnosti; • Demencija


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 106-113

109

Oštećenja perifernog živčanog sustava

Osnove liječenja

Polineuritis - bol i parestezije u stopalima, šakama i mišićima udova te slabost krajnjih dijelova ekstremiteta, teškoće u hodu, zanošenje i nesigurnost.

Alkoholizam je poremećaj ponašanja koji se razvija polako, godinama, prije nego što alkoholičar dođe na liječenje. Takav se teški, dugotrajni poremećaj ne može izliječiti brzim postupkom, bez obzira na to o kakvu je terapijskom procesu riječ, a liječenje obično počinje prisilom. Ne postoji lijek za liječenje ovisnosti, iako neki lijekovi mogu pomoći. Zato je nužno da se u suvremenom liječenju i readaptaciji alkoholičara omoguće osnovni principi liječenja: multidimenzionalnost, sveobuhvatnost, intenzitet, kontinuitet i dugotrajnost [11]. Najvažniji je prvi korak, koji treba imati emocionalno-racionalan karakter. Trebamo se približiti pacijentu te mu omogućiti uvid u bolest, tj. njegov problem, i pružiti mu psihoterapijsku pomoć. Tradicionalni je cilj liječenja potpuna i trajna apstinencija od pijenja alkoholnih pića te dijetalni režim prehrane. Apstinirati moraju i članovi obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu s alkoholičarom. Riječ je o obiteljskoj bolesti, pa terapijskim postupkom treba odmah obuhvatiti cijelu obitelj. Terapijski i rehabilitacijski postupak dugotrajan je i traje minimalno pet godina, jer uključuje preodgajanje alkoholičara i članova njegove obitelji. U terapijske postupke ubrajaju se:

Bolesti i oštećenja unutrašnjih organa Oštećenja gastrointestinalnih organa - oštećenje sluznice želuca i jednjaka zbog pojačanog lučenja želučane kiseline, pojava žgaravice, jutarnjih mučnina i povraćanja. Zbog fibroze parotidnih žlijezda, mnogi alkoholičari pate od reducirane salivacije, što dovodi do ezofagitisa i striktura jednjaka, s posljedično otežanim gutanjem hrane. Ulkusna bolest želuca i dvanaesnika, pankreatitis, alkoholni dijabetes i hepatitis; ciroza jetre – završni i najteži oblik bolesti izazvane alkoholizmom. Karcinomi svih dijelova probavnog trakta. Oštećenje krvožilnog sustava, povišeni tlak, srčane aritmije, povišenje masnoća u krvi, anemije, povećan rizik obolijevanja od srčanog i moždanog udara Oštećenja žlijezda s unutarnjim izlučivanjem; štitnjače, nadbubrežne žlijezde, a posebno spolne žlijezde te gušterače – alkohol djeluje na smanjeno izlučivanje probavnih enzima iz gušterače. Oštećenje kože (pelagra) Promjene u obliku propadanja kože i smetnje cirkulacije; dermatitis, česte dijareje i intelektualno propadanje (demencija) Oštećenja drugih organa Spolna nemoć, sklonost ozljedama i padovima u pijanom stanju s posljedičnim prijelomima, vanjskim krvarenjima, ali i ozljedama glave, pad imuniteta i sklonost zaraznim bolestima (tuberkuloza), vitaminska deficijencija i pomanjkanje fizičke kondicije, veća učestalost zloćudnih novotvorina (glave, vrata, jednjaka i želuca).

Detoksikacija • •

• • •

Psihičke komplikacije Akutno opijeno stanje, patološko pijano stanje, delirium tremens, alkoholna halucinoza, alkoholna ljubomora, epilepsija ovisnika, Korsakovljeva psihoza, demencija, depresivna stanja.

Komplikacije u trudnoći Teratogeni učinak – fetalni alkoholni sindrom (FAS) karakteriziraju zaostajanje u rastu, abnormalnosti lica i disfunkcija središnjeg živčanog sustava. FAS je nepovratan i postoji velika mogućnost da će utjecati na dijete cijeli njegov život.

Društvene posljedice alkoholizma • • • • •

Bračni problemi, agresivnost, nasilje prema partneru i djeci Smanjena radna sposobnost, degradacija i gubitak zaposlenja Povezanost alkoholizma s kriminalnim ponašanjem Prekršaji u prometu, povećan mortalitet u prometu Alkoholizam u beskućnika

korekcija elektrolitskog disbalansa polivitaminska terapija (vitamini B1, B6, B12, C) i simptomatski lijekovi, nadoknada vitamina koji alkoholičarima često nedostaju, vitamine treba davati samo dok traje potreba za njima, i to u injekcijama prevencija epileptičkog napadaja i apstinencijskog poremećaja (benzodijazepini, klordiazepoksid ili hemineurin) u slučaju agresivnosti kod akutne intoksikacije dolaze u obzir i antipsihotici (haloperidol) potrebno je liječiti psihičke, tjelesne i neurološke komplikacije

Farmakoterapija ANKSIOLITICI – učinkoviti u otklanjanju apstinencijskih smetnji SEROTONINSKI ANTIDEPRESIVI – umanjuju želju za uzimanjem alkohola APOMORFIN i EMETIN – nakon uzimanja izazivaju mučninu i povraćanje, pri čemu se bolesniku istodobno nudi alkoholno piće koje obično pije. Cilj je da se stvori umjetni refleks gađenja i odbojnosti prema alkoholu. DISULFIRAM (Antabus) – izaziva kemijsku interakciju s alkoholom, blokirajući djelovanje acetildehid – dehidrogenaze i stvarajući averzivnu reakciju. Može se propisati samo motiviranim bolesnicima koji mogu procijeniti njegovo djelovanje. Ako se poslije antabusa uzme alkohol, javljaju se vrlo neugodni simptomi (porast RR, crvenilo lica i tijela, glavobolja, gubitak zraka, mučnina, lupanje srca, a može nastupiti i smrt).

Psihoterapijske i socioterapijske metode liječenja •

Psihoterapija


110

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 106-113

– individualna psihoterapija – manje se koristi jer se pokazalo da je individualan rad nedovoljno učinkovit – grupna psihoterapija – danas je prihvaćena kao metoda liječenja alkoholičara. Psihoterapijske su grupe male, otvorenog tipa, sastavljene od desetak pacijenata s jednakim problemom. Socioterapija – utječe na ponašanje i uspostavljanje boljih odnosa s okolinom – grupni rad – grupa je jedino mjesto gdje alkoholičar može zadovoljiti svoje individualne potrebe i ciljeve, a koji su istodobno ciljevi skupine – socioterapijske grupe (terapijska zajednica) – rad se provodi na redovitim terapijskim sastancima i drugim aktivnostima; olakšava liječenje jer razvija sve vrste interpersonalnih odnosa i ponašanja koji su usmjereni održavanju apstinencije, odnosno, liječenju i rehabilitaciji – edukativni program – osmišljen je u obliku predavanja s diskusijom koju drže članovi stručnog tima Radna terapija – planski organiziran rad bolesnika alkoholičara vrlo je važan postupak u liječenju, rehabilitaciji i resocijalizaciji alkoholičara Rekreativna terapija

Klubovi liječenih alkoholičara (KLA) – to su dobrovoljne nevladine organizacije koje pružaju grupnu pomoć i samopomoć alkoholičarima i njihovim obiteljima, kao i svima onima koji imaju probleme vezane uz pijenje alkoholnih pića

Sastav i metabolizam alkohola u ljudskom organizmu Aktivni je sastojak svih alkoholnih pića etilni alkohol (C2H5OH) ili etanol, organski spoj ugljika, vodika i kisika. Alkohol je bezbojna, lako zapaljiva tekućina, karakteristična okusa i mirisa, toksična u velikim količinama. Alkohol možemo promatrati kao jedan od izvora energije u našem tijelu, jer se izgaranjem jednoga grama alkohola razvija 7,1 Kcal. Međutim, u tom izvoru energije manjkaju specifične prehrambene značajke koje imaju ugljikohidrati, masti i bjelančevine kao osnovni izvori energije u našem organizmu, pa se može reći kako sadržava „prazne kalorije“. Alkoholna se pića međusobno razlikuju po sadržaju alkohola, boji, okusu i mirisu, a tri su osnovna tipa: Pivo – nastaje fermentacijom zrnja – sadržava 3-6% alkohola – 0,5 l sadržava 20g alkohola – tko se želi nahraniti pivom, trebao bi na dan popiti jednu litru da bi nadoknadio potrebe za niacinom, 15 do 20 litara da bi pokrio dnevne potrebe za proteinima, a čak 25 litara na dan da bi pokrio dnevne potrebe za tiaminom (15). Vino – nastaje fermentacijom voća – sadržava 2-4% alkohola, dok jača vina sadržavaju dodani alkohol 8–20% – 2 dl. vina sadržava 20g alkohola

Žestoka pića – nastaju destilacijom alkohola – sadržava 40-50% alkohola – 0,3 dl. sadržava 10g. alkohola

Resorpcija Resorpcija alkohola, tj. prijelaz iz probavnog sustava kroz stijenku želuca i gornjeg dijela tankog crijeva u krv počinje odmah nakon uzimanja alkoholnih pića. Krvlju se alkohol prenosi do jetre, gdje počinje razgradnja i izlučivanje. Da bi bio resorbiran, alkohol ne mora biti razgrađen, pa koncentracija alkohola u krvi može dosegnuti svoj maksimum već za 10-20 minuta nakon uzimanja alkoholnog pića. Nakon završene resorpcije alkohol se nalazi u krvi u najvećoj koncentraciji otprilike sat nakon uzimanja alkoholnog pića, a nakon toga polako se razgrađuje. Nakon 24 sata vrijednost koncentracije alkohola minimalna je. Brzina resorpcije ovisi o tome je li alkoholno piće uzeto prije ili poslije obroka, kao i o samoj brzini uzimanja alkoholnih pića. Ako se alkoholno piće uzima nakon obroka, maksimalna koncentracija u krvi uspostavlja se otprilike dva sata nakon uzimanja, dok je na prazan želudac resorpcija znatno brža. Nadalje, alkohol se brže pojavljuje u krvi kod žena ili osoba mlađe životne dobi, osoba s oštećenjem sluznice probavnog sustava, osoba slabije tjelesne kondicije, kod uzimanja pjenušavih vina te pića s većim postotkom alkohola. Alkohol krvlju brzo dospijeva u različite organe, a koncentracija alkohola u pojedinom organu ovisi o sadržaju vode tog organa i njegovoj prokrvljenosti. Relativno malo alkohola nalazi se u kostima i masnom tkivu, a znatno više u bubrezima, jetri, žuči, mišićima i mozgu.

Razgradnja Mijena etanola u jetri obavlja se najvećim dijelom aktivnošću enzima alkoholne dehidrogenaze (ADH), koje ima u jetrima i u zdravoj želučanoj sluznici. Putem mikrosomskog sustava oksidacije alkohola (MEOS) i ADH, alkohol se počinje razgrađivati u acetaldehid pa sve do CO2 i H2O. Oko 90% ukupne količine alkohola razgrađuje se brzinom 8-10 grama, odnosno, 0,1% koncentracije u krvi na sat. Acetat kao stupanj razgradnje acetaldehida (pomoću enzima acetaldehid dehidrogenaze – ALDH u jetri) ima vrlo važnu ulogu u potrošnji energije te u povećanju kontraktilnosti miokarda, koronarnog krvotoka i minutnog volumena srca.

Izlučivanje Oko 10% alkohola izlučuje se u nepromijenjenom obliku preko pluća, u izdahnutom zraku i preko bubrega, mokraćom. Samo se male količine izlučuju znojem i slinom. Ne postoji mogućnost ubrzanja razgradnje i smanjenja koncentracije nijednim sredstvom.

Nutritivni status alkoholičara Deficit u prehrani alkoholičara javlja se iz više razloga: alkoholičari manje jedu jer kalorije zadovoljavaju izgaranjem alkohola, loše iskorištavaju pojedine sastojke hrane zbog alkoholom izazvana oštećenja sluznice probavnih organa te zbog imovinskoga propadanja, pa često nisu u stanju pribaviti kvalitetnu hranu. Specifičan način života alkoholi-


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 106-113

čara obično uključuje čest boravak u zadimljenim, malenim prostorijama gdje sjede naslonjeni na šank, a društvo uz alkohol čini im i cigareta. Alkohol ometa probavni proces utječući izravno na probavu, pohranjivanje, korištenje i izlučivanje nutrijenata (12). Kao posljedica dugotrajne izloženosti toksičnom djelovanju alkohola i metaboličkog deficita (manjak vitamina i bjelančevina) nastaju kod svih alkoholičara promjene u tkivu jetre, a stupanj oštećenja ovisi o kliničkoj slici. Prisutnost alkohola inhibira apsorpciju hranjivih tvari jer oštećuje sluznicu želuca i tankog crijeva, pa time dovodi do njihova nedostatka, što samo po sebi može uzrokovati poremećaje u prehrani. I kad su hranjive tvari probavljene i apsorbirane, alkohol može sprječavati njihovu punu iskoristivost, mijenjajući njihov transport, pohranjivanje i izlučivanje (11). Deficit vitamina B skupine (tiamina, riboflavina, piridoksina i folne kiseline) prisutan je u alkoholičara. Alkohol sprječava asimilaciju tiamina (B1) i folne kiseline (B9), uzrokujući na taj način anomalije živčanog sustava i anemična stanja. Oni se tada daju peroralno ili parenteralno. Vitamin B6 (piridoksamin) potreban je za metabolizam šećera i za dobro iskorištavanje bjelančevina, pa potrebna dnevna količina tog vitamina ovisi o dnevnom unosu bjelančevina. Njegov se nedostatak očituje ljuštenjem kože, promjenama na sluznici, upalnim promjenama i žarenjem jezika, grčevima u rukama i nogama. Tijekom nadoknade ne smije se prekoračiti doza, jer se može dogoditi trovanje pri dozama od 200 mg/dan. Također se javlja i nedostatak folne kiseline (B9) jer alkohol mijenja stanice koje prekrivaju sluznicu tankog crijeva, koje onda pokazuju slabiju apsorpciju vode i nutrijenata, uključujući glukozu, natrij i dodatne količine folata (5). Nedostatak često uzrokuje malapsorpciju. Deficit vitamina C redovit je simptom, pa ga je potrebno dodavati u prehrani. Niska je i razina betakarotena, osobito kod osoba oboljelih od ciroze jetre. Deficit vitamina A često može uzrokovati noćnu sljepoću. Smanjeno pohranjivanje vitamina u jetrima, poput vitamina A (5), i povećano izlučivanje hranjivih tvari poput masti upozorava na loše iskorištavanje hrane. Vitamin D deficitaran je u alkoholičara s kroničnim bolestima jetre. Bolesna jetra ne mogu stvarati dovoljno globulina, proteina na koji se veže vitamin D. Vitamin K važan je za zgrušavanje krvi i također je deficitaran zbog svoje liposolubilnosti postoji li oštećenje jetre. Zbog njegova manjka pada razina i smanjuje se sinteza faktora zgrušavanja II (protrombin), VII, IX i X. Deficit vitamina E događa se zbog malapsorpcije masti, kao i deficit selena u serumu kod cirotičnih bolesnika, jer se selen ne izlučuje urinom. Deficit minerala kao što su cink, kalij i magnezij također je čest jer se djelovanjem alkohola izlučuju urinom. Nedostatak kalcija i fosfata, uz poremećaj acidobazne ravnoteže, u mnogih bolesnika može izazvati tahikardiju i tahipneju. Spriječeno stvaranje laktaze zbog etanolom oštećene prevlake crijevne sluznice uzrokuje deficit laktaze kod alkoholičara. Budući da su jetra prezauzeta metaboliziranjem alkohola, često ne mogu pretvarati prikupljeni glikogen u glukozu i

111

tako se smanjuje sadržaj glukoze u krvi, što može dovesti do hipoglikemije. Gubitak apetita može biti ozbiljan uzrok pothranjenosti. Osobe koje konzumiraju veće količine alkohola postupno prestaju jesti, limitirajući tako esencijalne prehrambene sastojke, što pogađa i funkcioniranje organizma, ali i normalno održavanje njegove tjelesne strukture, i svu potrebu za energijom nadoknađuju iz alkohola. Oštećenje jetrenog krvotoka i sve druge promjene u vezi s time dovode do manjka bjelančevina, kao i vitamina u organizmu. Neki podaci upućuju na to da, unatoč velikom unosu kalorija, alkoholičari nisu deblji od osoba koje ne piju. Međutim, alkoholizam dovodi do abdominalne pretilosti (duhovito imenovane kao „pivski trbuh“). Alkoholičari ne vole i ne jedu slatko, jer alkohol je zbog gađenja i mučnine nespojiv sa slatkim. Tijekom apstinencije alkoholičari mnogo više jedu, ojačaju i ne izgledaju više bolesno mršavo, ali tek se rijetki udebljaju do pretilosti.

Alkoholna ciroza jetre Alkoholna je ciroza jetre bolest kod koje se radi o kroničnoj upali jetre koja rezultira degenerativnim promjenama, propadanjem stanica, nekrozom te nadomještanjem razorenog tkiva fibroznim vezivnim tkivom. Mogu se dogoditi i stanovite regresivne promjene samih stanica (13). Thaler je utvrdio da nakon 12-13 godina prekomjernog pijenja alkoholnih pića svaki četvrti alkoholičar oboli od bolesti jetre, a nakon 22 godine alkoholičarskog staža svaki drugi oboli od ciroze (14). Bolest postoji godinama prije nego što se otkrije. Stopa smrtnosti zbog jetrene ciroze među pučanstvom raste kako raste ukupna potrošnja alkoholnih pića po stanovniku. S porastom prosječne potrošnje za litru čistog alkohola po stanovniku, smrtnost od ciroze jetre raste za 17% među muškarcima, a za 13% među ženama (6). Stanice jetre već na veće količine alkohola reagiraju tako da se povećaju, u njima se gomilaju kapljice masti i vode, što se naziva „masna jetra“. Takva su jetra povećana, bolna na pritisak i dodir, a njihov se rub pipa jednim i više prstiju ispod desnog rebranog luka. Bolesnici se žale na bol u tom području i na probadanje u desnoj strani leđa. U toj fazi jetra mogu dosegnuti težinu od pet kilograma. Daljnjim pijenjem proces napreduje i jetrene stanice propadaju, a masnoća se i dalje gomila. Napokon nastaje upala jetre – hepatitis, koja se očituje žutom bojom kože. Najteže oštećenje jetre naziva se ciroza, kada se jetra više ne mogu boriti protiv neprestanog trovanja alkoholom. U takvim jetrima buja vezivno tkivo, nastaju brazgotine, jetra se smanjuju, smežurana su i ne mogu više obavljati svoju funkciju. Kada gotovo sve jetreno tkivo zamijeni vezivno, jetra otkazuju i čovjek umire. Komplikacije koje nastaju zbog ciroze jetre: portalna hipertenzija, varikoziteti jednjaka – ruptura, ascites, splenomegalija, hepatička (portalna) encefalopatija i koma, te hepatorenalni sindrom. Pacijent ostaje doživotni cirotični bolesnik koji se mora pridržavati osnovnih dijetnih uputa, vitaminske terapije te apstinencije od alkohola. Budući da je alkoholna ciroza neizlječiva bolest, transplantacija jetre jedini je način produljenja životnog vijeka bolesnika.


112

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 106-113

Osnovna načela prehrane

Zabranjene namirnice i pića

Iako ne postoji dijeta za pacijente oboljele od alkoholizma, postoje neke namirnice i pića koja pomažu bolesnicima da nadoknade svoj nutritivni deficit. Takvi pacijenti uravnoteženu prehranu zamijenili su konzumacijom alkohola, visokog unosa soli, jednostavnih šećera i masti. Terapija dijetom već je tradicionalno sastavna odrednica u liječenju jetrenih bolesti jer alkohol svojim toksičnim učinkom najviše oštećuje jetra. Ovo terapijsko načelo poznatije je pod nazivom „jetrena di jeta“, a u nekim literaturama i „hepatoprotektivna dijeta“. Ona ne znači samo nadoknadu kalorija i prehrambenih sastojaka, nego i bitno utječe na tijek bolesti. Odgovarajući dijetalni režim, koji uključuje dostatan broj kalorija te pravilan odnos osnovnih hranjivih sastojaka, s posebnim naglaskom na sadržaj proteina, proizlazi iz razumijevanja poremećaja metaboličkih procesa u jetrima. • Kako su alkoholičari nerijetko izloženi manjku mikronutrijenata, zbog izrazitog nedostatka vitamina B skupine, ponajprije folne kiseline i vitamina B1, preporučuje se nadomještanje B kompleksom. • Prehrana treba osigurati primjerene količine vitamina C, fosfora, kalija, selena, magnezija, cinka i kalcija. • Potrebno je paziti da se ne pretjeruje s unosom željeza kako bi se spriječilo eventualno skladištenje u jetrima. • Preporučuje se unos omega 3 i omega 6 masnih kiselina, a od koristi mogu biti i srednjolančane masne kiseline (MCT), jer se mogu probaviti bez djelovanja enzima gušterače te poslužiti kao izvor energije. One nisu obilno zastupljene u hrani, pa se o njihovim izvorima treba informirati kod liječnika. • Najviše kalorija trebalo bi potjecati iz ugljikohidrata, kojima su bogate žitarice, voće, povrće i med. • Osigurati unos od 1,5 g. bjelančevina/kg tjelesne mase/ dan. • Količinu masti potrebno je maksimalno reducirati (na 40–60 g. dnevno), a najbolje je koristiti biljne masnoće (maslinovo ulje). • Povrće i voće može se jesti sirovo ili kuhano. • Salata se priprema s nekoliko kapi maslinova ulja i limunovim sokom. • Hranu je potrebno soliti umjereno, a u slučaju pojave edema i ascitesa provodi se neslana dijeta. • Nije preporučljivo pripremanje jela sa zaprškom, jela s roštilja, prženje i prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom. • Hranu bi trebalo uzimati u češćim, manjim obrocima. • Konzumacija usitnjene kašaste hrane ako postoji prisutnost komplikacija povezanih s otežanim gutanjem hrane. • Pušenje se ne preporučuje. • Alkohol je strogo zabranjen. • Ako se pojave proljev i grčeviti bolovi, držati se uputa za akutnu upalu jetre. • Pretilim osobama određuje se redukcija tjelesne težine prema individualnoj dijeti. • Bude li krvarenja, obustavlja se svaka prehrana, uvodi se infuzija, zatim hladno mlijeko pa tekuća i kašasta dijeta.

Juhe: masne juhe i juhe s tvorničkim koncentratima Meso: svinjetina, suho meso, čvarci i kobasice, stara govedina, guske, patke, jetra, masne ribe, prženo i pohano meso Mliječni proizvodi: svi masni, suhi i oštri sirevi Povrće: grah, kelj, svježe zelje, luk, krastavci, poriluk, češnjak, paprika Tjestenine: pržene i tjestenine s kvascem Masnoće: svinjska mast, guščja mast, goveđi loj, majoneza, prženo i odstajalo ulje Slastice: masni kolači i torte s kremama, orasima, bademima, čokoladom i rumom Začini: papar, senf, ljuta paprika, industrijski začini i dodaci jelima Pića: alkohol, pivo, sva gazirana pića

DOPUŠTENE NAMIRNICE I PIĆA Primjer dopuštenog načina prehrane prikazan je u tablici 1. Juhe: sve vrste juha od mesa i kosti (obrati masnoću), juhe od povrća, guste juhe od žitarica, juha od rajčice, prežgana juha Meso: nemasna piletina, junetina, janjetina, teletina, kunić i ribe; priređeno kuhanjem, pirjanjem ili pečenjem; jaja kuhana ili pečena na blago ugrijanom ulju Mliječni proizvodi: svježe i kiselo mlijeko, jogurt, acidofil, stepko, svježi sir, voćni jogurt, bijela kava, blagi kakao Povrće: krumpir, špinat, mrkva, blitva, cikla, rajčica, korabica, buča, patlidžan Tjestenine: sve vrste gotove i domaće tjestenine; valjušci, okruglice, mlinci, žganci, kruh (bijeli, crni, kukuruzni), riža, zobene pahuljice, krupica Masnoće: biljna ulja, margarin, manje količine maslaca, slatko i kiselo vrhnje (12% masnoće) Slastice: savijače, nabujci, palačinke, rolade, biskviti, kremšnite Začini: peršin, limun, blagi ocat, kopar, bosiljak Pića: blagi čajevi, sokovi od povrća i voća, sva bezalkoholna, negazirana pića

Zaključak Alkoholizam je bolest od koje podjednako pate ljudi svih društvenih klasa i materijalnih statusa, rasa, spolova i dobi. Ne treba zaboraviti – onaj tko uopće ne pije, najvjerojatnije nikad neće postati alkoholičar, dok za onoga koji pije i najmanje količine, nikad nismo sigurni. Možda alkoholičar i nije odgovoran za nastanak svoje bolesti, ovisnosti, ali svakako je odgovoran za svoj oporavak. Upravo zato on preuzima odgovornost za svoje izlječenje, odgovornost da ispuni ili propusti mogućnost da jednog dana živi slobodno. Dijetoterapija najstarija je i najblagotvornija metoda liječenja, koju pacijenti često zanemaruju i ne pridaju joj dovoljno važnosti, najčešće zbog nedovoljne motivacije i ustrajnosti, u želji za bržim ozdravljenjem. No, prihvaćanjem svog stanja kao bolesti, što je jedini pravi način, te mijenjanjem životnih navika, raščišćava se put do boljeg razumijevanja,


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 106-113

113

tretmana i oporavka bolesnika. Alkoholizam je, kažu stručnjaci, poput dijabetesa, može se liječiti, ali ne i izliječiti, a oporavak traje cijeli život.

TABLICA 1. Primjer jelovnika kod ciroze jetre.

1. DAN

2. DAN

3. DAN

ZAJUTRAK:

bijela kava, krema od svježeg sira, kruh

DORUČAK:

voćni jogurt

OBJED:

juha od rajčice, naravni odrezak, pire od krumpira, pirjani patlidžani, nabujak od krupice

UŽINA:

kaša od pečene jabuke

VEČERA:

pirjana piletina, žličnjaci od brašna, zelena salata

PRIJE SPAVANJA:

acidofil

ZAJUTRAK:

mlijeko, margarin, kuhana šunka, kruh

DORUČAK:

žličnjaci od snijega

OBJED:

juha od kosti s rižom, pirjana teletina s povrćem, okruglice od krupice, salata od rajčice (bez luka), savijača od jabuka

UŽINA:

palačinke sa sirom, kompot od jabuka

VEČERA:

pečena riba, krumpir-salata s matovilcem

PRIJE SPAVANJA:

kiselo mlijeko

ZAJUTRAK:

bijela kava, maslac, med, kruh

DORUČAK:

kiselo mlijeko

OBJED:

juha od soje, pečeni pilići, pire od krumpira, pirjana buča, nabujak od riže

UŽINA:

sir i vrhnje, kruh

VEČERA:

Krumpir-gulaš, naranča

PRIJE SPAVANJA:

kefir

Literatura [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7]

Pakasin M. Nikad previše o alkoholizmu. Staze 2002; 18: 19. Benčević – Strichl, H., Malatestinić, D., Vuletić, S. Regional differences in alcohol consumption in Croatia. Coll. Antropol. 2009; 1: 39 – 41. Lieber, C. S., Ethanol metabolism, cirrhosis and alcoholism. Clinica Chimica Acta 1997; 257: 59 – 84. Dakić, B. Prehrana bolesnika – što da, a što ne. Zagreb: Hrvatski farmer, 1995. Jakovljević, M. i sur. Psihijatrija za studente stručnih zdravstvenih studija. Samobor: A. G. Matoš, 1995. Torre, R. Propadanje alkoholičara. Zagreb: HSKLA, 2006. http://portal.ludbreg.hr/sites/zdravlje/alkohol/index.html

[8] [9] [10] [11] [12] [13] [14]

Torre, R. Oporavak alkoholičara u klubovima liječenih alkoholičara. Zagreb: HSKLA, 2006. Hudolin, V. Alkoholizam. Zagreb: Jumena, 1982. http://www.faqs.org/nutrition/A-Ap/Alcohol-and-Health.html Gačić, B. Porodična terapija alkoholizma. Beograd: Izdavačka organizacija „Rad“, 1978. Moravek, D. Psihijatrija. Zagreb: Medicinska naklada, 2000. Odić, M. Više o alkoholnoj cirozi jetre. Zbornik stručnih radova alkohološkog glasnika 2003; 182 – 183. Malenica, B. Ovisnosti. Zagreb: August Šenoa, 1994.


PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLES

114

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 114-118

Teorija Williama Glassera u obrazovanju medicinskih sestara William Glasser’s theory in education of nurses Damjan Abou Aldan Srednja škola Koprivnica, Trg slobode 7, 48000 Križevci, Hrvatska High school Koprivnica, Trg slobode 7, 48000 Križevci, Croatia

Received: January 24th 2012

Accepted: February 13th 2012

Sažetak: William Glasser, američki psihijatar, postavio je nekoliko teorijskih koncepcija koje primjenu, osim u psihoterapiji, nalaze u svakodnevnom životu i edukaciji. Njegova ideja kvalitetne škole danas se često citira i primjenjuje u svakodnevnom radu s učenicima kao skup metoda koje su lako primjenjive i razumljive. Ipak, njegove teorije proizlaze iz osobnih iskustava pa uz prednosti imaju i određene nedostatke. Hrvatsko sestrinstvo, proteklih desetljeća učinilo je nekoliko znatnih promjena u obrazovanju, koje su svakako dobrodošle i nužne. Ipak, metodička rješenja i ideje za organizaciju nastave zdravstvene njege rijetko se spominju i uglavnom nastaju zaslugom pojedinih kolegica u obliku udžbenika, metodičkih priručnika ili organiziranih seminara. Teorijom izbora Glasser pokušava odrediti načine ljudskog odlučivanja, odnosno, cjelokupno ljudsko ponašanje. On kaže da je svako naše ponašanje izabrano. Tako i učenici biraju svoje ponašanja u interakciji s nastavnicima. Tu interakciju možemo definirati kao svijet kvalitete. Ako su nastavnik, predmet i škola u učenikovu svijetu kvalitete, njegov je uspjeh veći. Na teoriju izbora nadovezuje se ideja kvalitetne škole, koja donosi smjernice za kvalitetan rad u nastavi nastavnicima kojima je cilj maksimalno ostvarenje učeničkih potencijala. Predmet zdravstvena njega ima neke karakteristike koje nastavnicima daju početne prednosti u primjeni ovih teorija. U nastavku rada teorije će biti detaljnije objašnjene uz upućivanje na njihove prednosti i nedostatke. Ključne riječi: sestrinstvo • obrazovanje; odgoj • William Glasser Kratki naslov: Teorija u obrazovanju medicinskih sestara

Abstract William Glasser, an American psychiatrist, has set several theoretical concepts which can be applied in psychotherapy as well as in everyday life, including education. His idea of a quality school is still frequently cited and applied in daily work with students, as a set of methods that are easily applicable and intelligible. However, his theories have been derived from personal experiences so besides their exceptional advantages they also have certain drawbacks. Croatian nursing in over the past decade has made several significant changes in education, which are certainly welcome and necessary. However, methodological solutions and ideas for class organization of health care are rarely discussed and mostly occur thanks to colleagues in the form of textbooks, methodological manuals and organized seminars. With his choice theory, Glasser is trying to determine ways of human decision-making, with reference to human behavior in general. He states that all of our behavior is chosen. Likewise, our students choose their behavior in interaction with their teachers. That interaction can be defined as the quality world. If the teacher, subject and school are contained in the student’s quality world, then the student’s success is bigger. The idea of quality school is added to the choice theory and it gives us certain directions for quality class work, whose aim is for students to reach their full potent. The subject of health care has some characteristics that provide teachers with initial advantages in the application of these theories. In continuation of the theory work there will be more detailed explanation with reference to their advantages and disadvantages. Keywords: nursing • education • William Glasser Running head: Education theory in of nurses

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Damjan Abou Aldan, bacc. med. techn. High school Koprivnica, Trg slobode 7, 48000 Križevci, Croatia Tel: +385-48-621 088 Fax: +385-48-623 760 Mob: +385-91-581 2753 E-mail: srednja.skola.koprivnica/kc.t-com.hr


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 114-118

Uvod Posljednjih desetak godina u sestrinstvu u Republici Hrvatskoj najviše je pozornosti posvećeno obrazovanju medicinskih sestara. Također, bilo je i znatnih promjena u srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju. Promjene nastavnih planova i programa, duljine školovanja, uvođenje sveučilišnih studija, dio su sveobuhvatnih i nužnih promjena u obrazovanju medicinskih sestara [1]. Ipak, rijetke su rasprave i radovi o metodici podučavanja zdravstvene njege i srodnih medicinskih predmeta. Predložena metodička rješenja najčešće su individualna inicijativa pojedinih kolegica, nastavnica medicinskih škola, a izražena su u obliku udžbenika i metodičkih priručnika te organiziranih seminara kao obveznog dijela stručnog usavršavanja medicinskih sestara / tehničara nastavnika [2]. Ipak, kompleksnija istraživanja, radovi ili nove ideje rijetko se iznose, a nastavnici zdravstvene njege u svom obveznom pedagoškom obrazovanju uče metodiku biotehničkih znanosti, što ne odgovara potrebama svakodnevnog nastavničkog rada. Među mnogobrojnim novim pedagoškim rješenjima u odnosu na problematiku s kojom se suočavaju nastavnici ističe se teorija američkoga psihijatra Williama Glassera [3]. Načela koja iznosi primjenjiva su i u obrazovanju medicinskih sestara kao smjernice za kvalitetnu edukaciju, no nikako se ne smiju shvatiti kao najbolja rješenja. U ovome radu bit će iznesene temeljne ideje W. Glassera (kvalitetna škola, teorija izbora i dr.) [4] uz iskazivanje prednosti, ali i nedostataka ovih teorija te njihova primjenjivost u sestrinskom obrazovanju [5; 6].

Teorija izbora Teorija izbora jedna je od najvažnijih teorija Williama Glassera na kojoj se temelji realitetna terapija, kao i zamisao o „kvalitetnoj školi“. Osnovna je pretpostavka ove teorije da je svako čovjekovo ponašanje motivirano iznutra, a podređeno je zadovoljavanju naših potreba. Nasuprot tomu stoji psihologija vanjske kontrole, tj. koncepcija da se ponašanje temelji na vanjskoj motivaciji i podražajima. Svako ponašanje (Glasser ga naziva cjelokupnim ponašanjem jer ima nekoliko komponenta) posljedica je osobnog izbora, a ima smisao i značenje za osobu koja se njime koristi. Jedino što možemo činiti i što činimo jest - ponašati se, a samostalno o svome ponašanju odlučujemo i možemo ga kontrolirati. Želja da kontroliramo tuđe ponašanje (npr. ponašanje učenika) izaziva suprotan efekt, najčešće s negativnim posljedicama. Razumijevanje načina odlučivanja neprocjenjivo je za dobre međuljudske odnose, a oni su temelj mentalnog zdravlja. Glasser ponašanje definira kao cjelokupno ljudsko ponašanje, a ono je sastavljeno od četiriju čimbenika: ad1] aktivnost; ad2] mišljenje; ad3] osjećanje; ad4] fiziologija. Svako je ponašanje izabrano, no neposrednu kontrolu imamo samo nad komponentama aktivnosti i mišljenja. To znači da mi biramo aktivnosti koje provodimo uz istodobno razmišljanje o njima. Nije moguće ne razmišljati o onome

115

što radimo ili odlučujemo, ali možemo kontrolirati ta razmišljanja. Osjećajna komponenta i fiziološka reakcija nisu pod našom kontrolom, no ako biramo ponašanje kojim smo zadovoljni i pozitivno o njemu razmišljamo, emotivna komponenta i fiziološka reakcija bit će pozitivne. Želimo li teoriju izbora primijeniti u obrazovanju, važno je naglasiti da se izbor naših aktivnosti (a onda i cjelokupnog ponašanja) temelji na zadovoljenju potreba. Naše podučavanje i učenikovi zadaci moraju biti usmjereni zadovoljavanju njegovih potreba. Sve potrebe podijeljene su u pet kategorija: ad1] preživljavanje; ad2] ljubav i pripadanje; ad3] moć; ad4] sloboda; ad5] zabava. Pojedinac potrebe zadovoljava na sebi svojstven i u određenom trenutku željen način. Može se dogoditi da način zadovoljavanja učenikovih potreba nije prihvatljiv nastavniku, što ne treba protumačiti kao nemar ili nedisciplinu, nego treba naći uzrok i način kako mu pomoći i usmjeriti učenika da na prihvatljiv način zadovoljava potrebe [4; 6]. Potreba za ljubavlju i pripadanjem najčešće se u srednjoj školi zadovoljava osjećajem grupne pripadnosti i poštovanja u razredu. Učenici žele biti prihvaćeni i žele da drugi učenici o njima imaju pozitivne stavove [4]. Nastavnikova je dužnost stvarati osjećaj pripadnosti pridajući svakom učeniku jednaku pozornost i poštovanje [5]. Kada učenik skreće pozornost na sebe neprimjerenim ili nepristojnim ponašanjem (isticanje neprimjerenim komentarima, šaputanje, dovikivanje, pretjerano emotivno izražavanje), najčešće je to znak nezadovoljene potrebe za ljubavlju i pripadanjem. Istodobno, zadovoljavajući potrebu za ljubavlju i pripadanjem učenici usvajaju empatičnost, ali i međusobno poštovanje, što je važna karakteristika budućih zdravstvenih djelatnika. Potreba za moći u srednjoj školi najčešće se zadovoljava osjećajem vrednovanja rada i postignuća. Kad god učenik biva nagrađen za svoj rad (ocjenom, pohvalom, isticanjem i sl.) za dobro riješen zadatak, kvalitetno pripremljen rad ili prezentaciju, postavljeno pitanje ili dobro ponašanje, on zadovoljava svoju potrebu za moći. Učenici koji ne zadovolje tu potrebu najčešće se neadekvatno odnose prema radu i zadacima (ne izvršavaju zadatke, ne prihvaćaju postavljene obaveze, zadaće izvršavaju s malo truda i sl.) ili pak podcjenjuju tuđi trud i rad. Stvaranjem osjećaja moći razvija se odgovornost i pouzdanost, ali i samopoštovanje. Potreba za slobodom jedna je od najvažnijih ljudskih potreba [1]. Osjećaj slobode donosi višestruku dobrobit za svaku ličnost, a kod učenika srednjih škola razvija kreativnost, kao i želju za daljnjim osobnim razvojem. Najčešće se ova potreba u školi zadovoljava slobodom mišljenja i novih ideja. Kreativne ideje, sugestije, postavljanje pitanja ili pak upućivanje na pogreške najčešći su načini na koji učenici zadovoljavaju svoju potrebu za slobodom. Svaku situaciju u kojoj učenik iskazuje želju da nešto učini na drukčiji način trebalo bi prepoznati i omogućiti mu da se izrazi prema osobnim željama ako to ne krši nastavna pravila. S druge strane, slo-


116

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 114-118

boda se može zadovoljiti i ignoriranjem nastavnika, nedolaskom na nastavu, napuštanjem sata, kršenjem razrednih pravila i sl. [4; 5; 6]. Potreba za zabavom jedna je od potreba koja se najranije usvaja. Uloga nastavnika u zadovoljavanju ove potrebe znatna je jer o njegovoj kreativnosti ovisi hoće li nastavni sadržaj biti zanimljivo predstavljen, omogućavajući učenicima učenje na zanimljivim primjerima. Uporabom svakodnevnih primjera nastavni sat omogućava učenicima da vrijeme ne troše zabavljajući se mobitelom, razgovorima, čitanjem časopisa i sl.

Svijet kvalitete Svijet kvalitete dio je teorije izbora, a predstavlja sustav vrijednosti, koncepcije i ideje koje su za određenog pojedinca važne, koje usmjeravaju njegovo ponašanje i načine reagiranja, a kojih on katkad nije svjestan [3; 4]. Svijet kvalitete sadržava osobe, sustave, pa i objekte koji su važan dio našeg života. To ne znači da su sadržaji svijeta kvalitete nužno pozitivni i društveno prihvatljivi, nego oni stvaraju osjećaj ugode i zadovoljstva. U obrazovno-odgojnom pogledu važno je znati jesu li nastavnici i škola dio učenikova svijeta kvalitete, ali i jesu li učenici dio nastavnikova svijeta kvalitete. Postavlja se pitanje kako da nastavnik postane dio svijeta kvalitete učenika i na taj način omogući učeniku bolji uspjeh i korištenje svih kapaciteta?! Naš svijet kvalitete oblikuju one ličnosti (ili objekti) koji nam olakšavaju zadovoljavanje naših potreba. Kako bi nastavnik stvorio što kvalitetniji odnos s učenicima, on mora saznati što je u njihovu svijetu kvalitete, te postati njihov dio [3; 4]. Iznesene teorije ističu prednost strukovne nastave. Naime, pretpostavlja se da je strukovna škola učenikov izbor, a time strukovni sadržaji stvaraju veći osjećaj interesa i znatiželje. U razgovoru s učenicima nerijetko čujemo kako s većim interesom uče zdravstvenu njegu nego neke općeobrazovne predmete. Ovaj pristup nalazi i dodatne prednosti. Nastavnici strukovnih predmeta mogu predstavljati uzorne osobe učenicima, što im olakšava ulazak u njihov svijet kvalitete. Mnogi čimbenici pridonose takvom razmišljanju, i to od samog nastupa i načina predavanja nastavnika, iskazivanja stručnosti i profesionalnosti pa do izgleda. Nerijetko svjedočimo kako učenici imaju drukčiji odnos prema nastavnicima koji nose sestrinsku uniformu tijekom nastave, kao i različit odnos prema nastavi u školi i onoj u bolnici. Sve se to može protumačiti različitošću slike koja je u svijetu kvalitete pojedinog učenika. Osobnost nastavnika trebala bi biti uzor učeniku u ponašanju, ali i izgledu, što je iznimno važno za socijalizaciju budućih medicinskih sestara. Uz to, nastavnik bi trebao podupirati sve čimbenike koje sadržava učenikov svijet kvalitete, a nikako ih marginalizirati. Kao posljedica marginaliziranja razvijaju se strah i zlovolja, što onemogućuje nastavniku da postane dio svijeta kvalitete učenika. Iz teorije izbora saznajemo da slika vlasništva nad drugom osobom (npr. naređivanje, kontroliranje, kažnjavanje) dovodi do propasti odnosa između tih osoba što se ne bi smjelo događati u obrazovanju. Kvalitetan odnos između nastavnika i učenika temelji se na međusobnom poštovanju, gdje pojedinačne želje nemaju nikakvu prednost pred zajedničkim uspjehom.

Kvalitetna škola Ideja „kvalitetnih škola“ predstavljena je u istoimenoj knjizi koja je prvi put izdana 1990. godine, a na hrvatskome jeziku 1993. godine [3]. Pogled je to na obrazovanje temeljen na suradničkom radu nastavnika i učenika, u kojoj nastavnik preuzima ulogu voditelja, a učenik se koristi svim svojim kapacitetima da bi postigao obrazovno-odgojne ciljeve. Temeljna je ideja te vrste obrazovanja da nema potrebe za prisilom, na kojoj se temelji tradicionalno obrazovanje. Prema idejama iznesenima u „kvalitetnoj školi“, biti uspješan nastavnik smatra se najtežim poslom u društvu, jer se uspješnost nastavnika definira učeničkim radom i izvršavanjem zadataka punim kapacitetom, pri čemu se učenici koriste svim potencijalima. Postižući taj cilj, i sami nastavnici napreduju u svom osobnom zadovoljstvu i kvaliteti podučavanja. Američki profesor menadžmenta, William E. Deming, usporedio je karakteristike dobrog vođe s voditeljem simfonijskog orkestra [4]. U takvom načinu vođenja svatko prati voditelja, pridonosi izvedbi najbolje što može i istodobno uviđa vlastiti uspjeh i zadovoljstvo. Na toj osnovi Glasser opisuje ulogu nastavnika. Kao jedan od temeljnih problema postizanja statusa kvalitetne škole Glasser navodi nedostatak kulture obrazovanja u društvu, tj. neprikladno ocjenjivanje obrazovnih postignuća. Posljedia je najčešće standardiziran (nekvalitetan), nekreativan rad kojem se učenici najčešće opiru, što se nerijetko tumači kao nedisciplina. „Dobar učenik“ u tradicionalnom obrazovanju je pasivan, ne pokazuje interes niti se mišljenjem suprotstavlja. Potrebno je napomenuti da nerijetko saznajemo da učenici smatraju da rad ima prednost pred obrazovanjem. Najčešće je to zato što se rad cijeni (plaću dobivaju svi, nevezano uz produktivnost i trud) dok obrazovanje u tradicionalnom smislu počiva na rijetkom nagrađivanju, katkad uz čimbenike prisile i kažnjavanje. Kako bi nadišao taj problem, Glasser preporučuje zadržavanje dobrih ocjena jer njihova moć prisile nije destruktivna, posebice ako su one nagrada za odrađene zadatke. Školska ocjena tako, uz informaciju učenicima i roditeljima, postaje zamjena za plaću. Naravno, ako učenik i dobije lošiju ocjenu, ona mora biti upozorenje učeniku, ali i nastavniku, da je potreban dodatni rad koji će se poslije isplatiti. Provjere znanja temeljene na pismenim provjerama trebale bi se redovito provoditi, no samo ako su učenici upoznati s načinima te provjere, tj. ako imaju dovoljno vremena za uvježbavanje zadataka koji će se ocjenjivati. Predlaže se da nastavnici vode evidenciju i statistiku postignuća učenika kako bi sami uvidjeli koje njihove metode postižu najbolje rezultate [5; 6]. Cjelokupna ideja kvalitetne škole temelji se na potrebama učenika i njihovu zadovoljavanju vlastitim izborom. Nedisciplina je tako najčešće posljedica nemogućnosti zadovoljavanja potreba, kad škola i nastavnici nisu u svijetu kvalitete pojedinog učenika. U ideji kvalitetne škole sadržana je i ideja pojedinih učeničkih uloga, kojima oni pomažu svojim kolegama učenicima. Tako postoje „prijatelji dobrovoljci“ za asocijalne učenike, „školski kolege savjetnici“ kao savjetnici pri rješavanju školskih zadataka i sl.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 114-118

Prednosti i primjena Teorije Williama Glassera danas su često predstavljene u mnogobrojnim profesijama uz iskazivanje njihovih vrijednosti. Kada govorimo o obrazovanju medicinskih sestara, tada uzimamo u obzir da su obrazovno-odgojni zadaci nastave specifični, gdje odgojna komponenta, u svakodnevnim situacijama, nadilazi važnost obrazovnih komponenata. Razvijanje samostalnosti, odgovornosti, profesionalne svijesti, humanosti, komunikacijskih vještina, smisla za timski rad, zadaće su nastavnih predmeta (posebice zdravstvene njege). Nijedno strukovno obrazovanje nema tako raznolike odgojne zadaće, što je za nastavnike zdravstvene njege velik izazov. Posebnost zdravstvene njege kao nastavnog predmeta njezina je zadaća u podučavanju etičkih načela u sestrinstvu te njihovo prihvaćanje. Buduće medicinske sestre moraju spoznati informacije vezane uz etiku i moral te biti osposobljene donositi etičke odluke u svakodnevnoj praksi. Sve ovo govori o kompleksnosti ovog nastavnog predmeta i možemo uzeti prijedloge W. Glassera kao metodička rješenja. Pedagoški je verificirano da samo uzorna osoba može biti dobar odgojni model, što nastavnice/i zdravstvene njege moraju osvijestiti. Osoba koje je osvijestila svoje kvalitete i moralne stavove, koja u svoj svijet kvalitete na prvo mjesto stavlja nastavu, učenike, ali i sestrinsku profesiju, može biti model za podučavanje učenika. Želja svakog nastavnika trebala bi postati dio svijeta kvalitete svog učenika, i to u ulozi savjetnika i voditelja, tj. osobe koja će prepoznati i poticati učenikove sposobnosti i kvalitete. Prednost je nastavnika zdravstvene njege da su dio profesije koja ima velik društveni ugled, koju prepoznaju i priznaju te time čine poželjnom. Kako učenici biraju dolazak u zdravstveni program obrazovanja, nastavnici učenicima mogu postati važne ličnosti. Svojim nastupom, izgledom, odnosom prema učenicima, ali i odnosom prema radu, postajemo dio njihova svijeta kvalitete, a ako većina nastavnika prihvati jednake kategorije ponašanja, u svijet njihove kvalitete ulazi i škola (edukacija). Također se očekuje da medicinske sestre/ tehničari imaju razvijen profesionalan odnos u kojem nema predrasuda. Takav pristup učenicima omogućit će nastavnicima zdravstvene njege da pomognu učenicima u zadovoljavanju spomenutih potreba da bi se oni osjećali jednako važnima i sposobnima. Učenik koji osjeti nastavnikovo poštovanje, a koji mu je istodobno i uzor, razvija želju da svim svojim sposobnostima obavi postavljene zadatke. Od nastavnika se očekuje da u svom radu primjenjuje kreativne metode te da na taj način vodi učenike do potpunog shvaćanja predmetnog sadržaja. Podučavanje bi se tako trebalo temeljiti na samostalnom izboru učenika da izabere najbolji način učenja i prihvaćanja novih sadržaja. Teorijska znanja trebala bi se dopunjavati praktičnom primjenom i usvajanjem specifičnih vještina s ciljem povećanja motivacije i interesa za sadržaj učenja, dok bi individualni zadaci za učenike trebali poticati samostalnost i znatiželju. Kada se govori o potrebama učenika i njihovu zadovoljavanju, učenici ostvaruju višestruku korist. Zadovoljavanjem potrebe za pripadanjem oni razvijaju empatiju, što je važan preduvjet kvalitetnog rada u sestrinstvu. Uloga je nastavnika da omogući svakom učeniku da se osjeća dijelom razre-

117

da, da osjeća pripadnost i osobnu vrijednost u grupi. Samo u grupi u kojoj se svi podjednako poštuju i cijene možemo osjećati pripadnost. Zadovoljavanje potrebe za moći pozitivno djeluje na samopoštovanje učenika. Kako je samopoštovanje posljedica postignuća i uspjeha, nastavnik potičući i vrednujući učenika djeluje na njegovo samopoštovanje i izravno povećava njegovu želju za daljnjim uspjehom. Učenici kojima je u školi usađena vrijednost znanja, učenja i pozitivnih rezultata, smatrat će pozitivne ishode rada osobnim uspjehom i željet će više učiti i istraživati. Na taj način potičemo potrebu za daljnjim napredovanjem i usavršavanjem znanja iz znanosti o sestrinstvu. Postavlja se pitanje mogućnosti davanja slobode izbora učenicima unutar strogo određenih nastavnih programa. Zadaća je nastavnika davanje izbora učenicima kada je god to moguće, no ne ispuštajući nijedan relevantan dio sadržaja propisanog nastavnog programa. Takav izbor može biti unutar istog predmeta (npr. učeniku damo izbor da određen dio nastavnog gradiva predstavi drugim učenicima usmenim izlaganjem i izrađenim plakatom, ili pak da znanje iz istog gradiva provjerimo učenikovom analizom specifičnih slučajeva obrađenih tijekom vježbi), ili, pak, u različitim nastavnim predmetima. Nastavnici imaju zadatak da svojom kreativnošću potaknu učenike da sami biraju sadržaje i načine njihova učenja. Učenicima ne bi trebalo nuditi nerealne izbore (Želiš li učiti Zdravstvenu njegu kirurških ili psihijatrijskih bolesnika?!), ali treba ih dovoditi u situacije da uoče potrebnu kontrolu nad nastavnom situacijom (mogu izabrati način na koji će nešto obraditi, izraditi plakat, umnu mapu, prezentaciju, prikaz slučaja, primjer ispunjene sestrinske dokumentacije i sl.). Ove izbore poželjno je nuditi u predmetima (sadržajima) za koje učenici nemaju interesa, no istodobno se ne smiju zanemariti područja u kojima pokazuju veću motivaciju za usvajanjem novih sadržaja. Zadovoljavanjem potreba za moći i slobodom učenici prihvaćaju temeljne društvene vrijednosti prema kojima je vlastito napredovanje sposobnostima, znanjem i radom važnije od napredovanja s pomoću stečenih ili naslijeđenih zasluga i podobnosti. Podučavajući učenike na taj način i nagrađujući njihov rad i trud, stvaramo generacije zdravstvenih djelatnika koji će biti osposobljeni za samoučenje sa željom za napretkom i podizanjem kvalitete skrbi za bolesnike. Nikada i nikako ne smije se zaboraviti učenikova potreba za zabavom. Nastavnici si ne smiju dopustiti situacije u kojima će učenici osjećati strah. Strah, osim prividne discipline, ne postiže nikakve rezultate, a nastavnika udaljava iz učenikova svijeta kvalitete. Mnoge su metode za provođenje kvalitetne, ali istodobno i aktivne nastave. U predmetima Zdravstvene njege učenicima uvijek možemo dati zadatke u kojima će oni osjećati da je njihovo vrijeme ispunjeno odgovarajućim sadržajima. Ovu ispunjenost posebno je moguće postići tijekom provođenja vježbi u bolničkoj sredini, a stečena iskustva učenici mogu prepričavati u razredu kada dolazi do pada koncentracije i interesa. Tijekom provođenja bolničkih vježbi svaki trenutak moguće je koristiti za učenje (prilikom venepunkcije možemo zamoliti učenika da objasni pacijentu zašto su epruvete različitih boja) uz pohvalu znanja i vještina. Također, učenici koji su usvojili određeno gradivo ono mogu objasniti onima koji to gradi-


118

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 114-118

vo tek trebaju usvojiti. Na taj način učenici neće samo uočiti ispunjenost vremenom, nego se povećava i osjećaj interesa i važnosti. Svaku situaciju u kojoj će učenici osjetiti zabavu treba iskoristiti, jer na taj način podižemo njihovu motivaciju (razgovori, prikaz slučaja i prezentacija iskustva, organizacija izložbi i prezentacija, posjećivanje muzeja ili drugih zdravstvenih ustanova).

Nedostaci Sve teorije koje su u uporabi u svakodnevnoj praksi imaju nedostatke, pa i opisana teorija W. Glassera. Svi se nedostaci mogu prevladati ako smo s njima upoznati i ako znamo kreativna rješenja za njihovo uklanjanje. Teoriji kvalitetne škole najčešće se prigovara da svi učenici moraju imati podjednak (i to relativno visok) uspjeh. Ona govori kako bi najniža ocjena trebala biti vrlo dobar, a sve niže od toga tek smjernica za nastavak rada i nastavnika i učenika. U obrazovnom sustavu Republike Hrvatske ocjene ispunjavaju svoju obvezu; dobivanje povratne informacije i učeniku i nastavniku. Glasser kritizira način u kojem loša ocjena ima ulogu kazne, a dobra nagrade (plaće) za postignuće, te time „loše“ ocjene treba ukinuti. Problem nije u ideji koju Glasser predstavlja, nego u činjenici da opisana teorija smatra sve ocjene, osim vrlo dobar/odličan, lošim ocjenama. Na taj način razvija se ideja da svi učenici moraju postići jednak rezultat. Svakomu tko radi u nastavnom procesu jasno je da to najčešće nije moguće. U mnogobrojnim razgovorima s kolegama saznajemo kako je najteži problem motivirati učenike da se zauzimaju i uče za postizanje visokih ocjena. Ipak, ne možemo pristati na davanje ocjena bez utvrđenih kriterija samo da bismo njima „platili“ učenikov trud s ciljem buduće motivacije. U obrazovanju medicinskih sestara nemoguće je postaviti odgovarajuće standarde upravo zbog specifičnosti programa školovanja u kojem iskazano znanje i vještine mogu imati dugoročne posljedice. U posljednje vrijeme nastavnici su svjedoci pomaka koji se događaju kada u razrednim odjelima učenici masovno žele postići dobre rezultate. U takvim situacijama dolazi do spontanog natjecanja između učenika gdje jedni drugima postaju „konkurencija“ i natječu se tko će postići bolji rezultat. Nasuprot tomu postoje razredi u kojem je postotak odličnih učenika toliko malen da se jednostavno ne primjećuju među osrednjim učenicima te na taj način i ne mogu djelovati kao motivacija na većinu.

Problem s kojim se susreću nastavnici zdravstvene njege prednost je samostalnog izbora o sadržajima učenja. Izbor sadržaja katkad je nemoguć u obrazovanju medicinskih sestara jer svako područje predstavlja važan dio znanosti o Zdravstvenoj njezi. Iz navedenog razloga učenici postižu bolje rezultate iz određenih područja zdravstvene njege i za njih pokazuju veći interes. Iako je to u opisanoj teoriji navedeno, u praktičnom svakodnevnom radu nastavnici zdravstvene njege ne smiju zanemariti znanje iz jednog područja u korist nekog drugog koje bi učenik radije proučavao.

Zaključak Teorija izbora (i njoj suprotstavljena teorija kontrole), ideja kvalitetne škole i ostale teorije koje iz njih proizlaze samo su dio bogatog iskustva Williama Glassera. Kao što je navedeno, Glasser je dio svog profesionalnog rada posvetio i problemima obrazovanja i odgoja radeći u mnogobrojnim američkim školama i rješavajući njihove teškoće. U obrazovanju medicinskih sestara potrebno je stalno uvoditi nova rješenja, znanja i ideje koje će potaknuti metodičke rasprave i pokrenuti razvoj proučavanja sestrinske nastave. Spomenute su teorije osnova koja može poslužiti za upoznavanje s temeljnim postavkama edukacije zdravstvene njege kao znanosti i umijeća u kojima tuđa iskustva mogu poslužiti kao smjernice za rješavanje problema s kojima se susrećemo. Svaka teorija ima svoje prednosti i nedostatke. William Glasser predlaže načine suočavanja i rješavanja sa svakodnevnim edukativnim teškoćama; od manjka motivacije do nediscipline. Ipak, potrebno je prepoznati čimbenike znanosti u nastavi predmeta sestrinstva kao specifične znanstvene discipline kojoj svaka teorija mora biti prilagođena i praktično i teorijski.

Literatura [1] [2] [3] [4] [5] [6]

Broz Lj, Budisavljević M, Franković S, Not T. Zdravstvena njega 3 – priručnik za nastavnike. Zagreb: Školska knjiga; 2002. Fučkar G. I, Fajdetić M. (ur.) Nastava iz zdravstvene njege u školama za medicinske sestre, zbornik radova. Zagreb: HUMS; 1994. Glasser W. Kvalitetna škola. Zagreb: Educa; 2005. Glasser W. Teorija izbora. Zagreb: Alinea; 2000. Kalauz S. Sestrinska profesija u svjetlu bioetičkog pluriperspektivizma. Zagreb; Pergamena i HKMS: 2011. Prlić N, Rogina V, Muk B. Zdravstvena njega 4 - priručnik za nastavnike. Zagreb: Školska knjiga; 2002.


119

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 119-121

Trahelektomija u devetnaestome tjednu trudnoće Trachelectomy in the nineteenth week of pregnancy Slavica Trifunčević Instutut za onkologiju Vojvodine, Institutski put 4, 21204 Sremska Kamenica, Srbija Oncologic Institute, Institutski put 4, 21204 Sremska Kamenica, Serbia

Received: January 16th 2012

Accepted: January 21st 2012

Sažetak: Trahelektomija je kirurška metoda liječenja ranog invazivnog karcinoma vrata maternice s naglaskom na očuvanje fertilne sposobnosti pacijentica. Dvadesetsedmogodišnja pacijentica s potvrđenom dijagnozom karcinoma vrata maternice operirana je ovom metodom u 19. tjednu trudnoće. Nakon kirurške intervencije pacijentica se smješta na odjel intenzivne njege na skrb progresivnoga tipa. Skrb na odjelu intenzivne njege podrazumijeva: intenzivan nadzor, sprečavanje rane postoperacijske komplikacije, kontinuirani monitoring bolesnice i ploda, provođenje propisane terapije, poduzimanje mjera prevencije bolničkih infekcija. Bolesnica je otpuštena 14. postoperativnog dana u dobrom općem stanju. Graviditet je uspješno očuvan do nešto ranijeg termina porođaja koji završava carskim rezom i rođenjem djeteta. U siječnju 2009. godine uredan onkološki i ginekološki nalaz, uz uredan nalaz druge trudnoće. Tijekom 2010. godine slijedi drugi porođaj. Na kontroli početkom 2011. godine nema povećanog onkološkog rizika. Ključne riječi: Karcinom vrata maternice • trudnoća • onkološki rizik • komplikacije Kratki naslov: Trahelektomija i trudnoća

Abstract: Trachelectomy is a surgical method of treating early invasive cervical cancer with emphasis on preservation of childbearing capacity of patients. 27 year-old patient with a confirmed diagnosis of cervical cancer was operated on by this method in the 19th week of pregnancy. After surgery the patient is placed in the intensive care unit. Care in the intensive care includes: intensive monitoring, prevention of early postoperative complications, continuous monitoring of the patient and fetus, implementation of prescribed therapy, measures of prevention of nosocomial infections. The patient was discharged 14th postoperative day in good general condition. Pregnancy was successfully preserved to some earlier date of birth by Caesarean section, which ends with the birth of a child. In January 2009. satisfied oncological and gynecological findings. Also, the findings were normal during the second pregnancy. During 2010. second delivery. At outpatient control in 2011 there were no increased risks of oncologic disease. Keywords: Carcinoma cervix utery • pregnancy • oncologic risk • complications Running head: Trachelectomy and pregnancy

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Slavica Trifunčević, bacc. med. techn. Instutut za onkologiju Vojvodine, Institutski put 4, 21204 Sremska Kamenica, Serbia Tel: +381 (0)21 480 5500 Fax: +381 (0)21 6613-741 E-mail: info@.onk.ns.ac.rs; trifuncevicslavica@gmail.com


120

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 119-121

Uvod Trahelektomija je kirurška metoda liječenja ranog invazivnog karcinoma vrata maternice (IA1, IB1, IIA) sa svrhom očuvanja fertilne sposobnosti. U Institutu za onkologiju Vojvodine, na Klinici za operativnu onkologiju, metoda se primjenjuje od 2002. godine. Prva radikalna vaginalna trahelektomija učinjena je 1988. godine. Ovaj postupak prvi je proveo dr. Daniel Dargent iz Liona, a 1994. godine objavio je ishod operacije na 21 pacijentici [1]. Do 2000. godine isti autor opisuje rezultate 82 operacijska postupka. Rezultati pokazuju da su 42 pacijentice zatrudnjele poslije provedena operacijskog zahvata, a kod 27 pacijentica trudnoća je uredno završila carskim rezom. Od 1994. do 1998. godine dr. Al Covens iz Toronta izveo je 32 radikalne abdominalne trahelektomije (ART) sa zdjeličnom limfadenektomijom u 13 porođaja, a Ungar i Smith (Stephans Hospital, Budimpešta, i Westminster Hospital London) učinili su 15 ART-a na pet trudnica [2, 3, 4, 5].

Vrste trahelektomije Danas su u uporabi dva postupka trahelektomije, i to: radikalna vaginalna trahelektomija (VRT) s laparoskopskom zdjeličnom ekstraperitonealnom i transperitonalnom limfadenektomijom, i radikalna abdominalna trahelektomija (ART) sa zdjeličnom limfadenektomijom. Većina onkološko-ginekoloških centara primjenjuje ART, i to zbog nekoliko prednosti: uklanjanje parametrija nije posve sigurno uporabom VRT-a, manji je rizik nastanka intraoperacijskih komplikacija, skraćeno je vrijeme trajanja operacijskog zahvata, smanjen je intraoperacijski gubitak krvi (slika 1a+1b). U Institutu za onkologiju Vojvodine (IOV), na odjelu kirurške ginekološke onkologije, od 2002. do 2011. godine izvršeno je četrnaest trahelektomija metodom ART-a, pri čemu je ostvarena trudnoća kod dviju bolesnica (uz jedan spontani pobačaj).

Prikaz slučaja Opisujemo slučaj bolesnice u sedamnaestome tjednu trudnoće, s verificiranim ranim invazivnim karcinomom vrata maternice, kod koje su zadovoljeni svi uvjeti za izvođenje trachelektomije, i to: mlađa životna dob, negativni zdjelični

SLIKA 1B. Poslije uklanjanja tumora cerviksa uterusa, dio uterusa i vagine se reanastomozira

limfni čvorovi, što podrazumijeva mogućnost dijagnostike «ex tempore», operativni preparat bez nazočnosti karcinoma, što znači da nema povećana onkološkog rizika. Nakon kliničkog i laboratorijskog ispitivanja pacijentica je podvrgnuta operacijskom zahvatu u devetnaestome tjednu trudnoće. U poslijeoperacijskom liječenju u uporabi su progresivne mjere onkološke zdravstvene njege, i to: osiguranje dišnih putova, uporaba kisika (O2), praćenje vitalnih funkcija aktivnim monitoringom (EKG, saturacija, broj respiracija, tjelesna temperatura), davanje propisanih lijekova prema utvrđenoj shemi, kontrola transfuzije, davanje tokolitika putem infuzomata, praćenje dijureze i prevencija mogućeg krvarenja iz gravidnog uterusa i njegovih prekomjernih kontrakcija. Bolesnica je bila uznemirena, tahikardna 100-120/ min., blijedih sluznica, utvrđena je bolnost abdomena, vrijednosti krvnog tlaka bile su zadovoljavajuće, zadovoljavajuća dijureza. Uz blagu sedaciju osigurano je i odgovarajuće mirovanje bez posjeta. Svi dijagnostičko-terapeutski postupci izvedeni su prema čimbenicima općeg stanja pacijentice i prema objektiviziranoj procjeni pacijentičina stanja liječnika i med. sestre.

Program zdravstvene njege Ublažavanje boli (prema uputama liječnika), uporaba odgovarajuće terapije za tretiranje ubrzane akcije srca, aktivno praćenje infuzije Partusistema, nadzor i bilježenje svih vitalnih funkcija.

Prevencija potecijalnih problema

SLIKA 1A. Slika pokazuje dio cerviksa uterusa koji se uklanja postupkom trahelektomije.

Aktivna kontrola intravenskih kanila, urinarnog katetera, poslijeoperacijskog ožiljka i uvedenog abdominalnog drena, provođenje mjera prevencije ginekloške infekcije, oštećenja integriteta kože-sluznice i isušenosti usne šupljine. Drugi poslijeoperacijski dan bolesnica se premješta na otvoreni odjel. Nema kontrakcija uterusa, nastavlja se uporaba tokolize i nadoknada krvi, i to transfuzijom. Pacijentica je otpuštena s bolničkog liječenja četrnaestog poslijeoperacijskog dana s urednim ultrazvučnim nalazom


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 119-121

ploda. Savjetovan joj je higijensko-dijetni režim, određena odgovarajuća terapija, ugovoren kontrolni pregled za tri tjedna nakon otpuštanja s bolničkog liječenja, uz potrebu ikontrolne ultrazvučne dijagnostike u dvadeset četvrtom tjednu trudnoće.

Rezultat U 37. tjednu trudnoće pacijentica je rodila muško dijete uporabom carskog reza (Apgar score 9/9, TT 2550 g.). Na kontrolnom pregledu 2008. godine bolesnica je drugi put gravidna, a trudnoća je uspješno završila carskim rezom 2009. godine, i to u terminu porođaja. Početkom 2011. godine na redovitoj kontroli kod pacijentice nema čimbenika povećanog onkološkog rizika za nastanak maligne bolesti.

121

samim tim posve je opravdana. Na Institutu za onkologiju Vojvodine uz pomoć opisane metode liječenja postoji mogućnost očuvanja fertilne sposobnosti žena u generativno aktivnoj životnoj dobi. Opisanu operativnu metodu moguće je primijeniti u referentnim ginekološko-onkološkim centrima, u kojima postoje multidisciplinarni zdravstveni timovi. Literatura [1]

[2]

[3]

Zaključak

[4]

Incidencija pobola žena mlade životne dobi od karcinoma vrata maternice neprestano raste. Metoda trahelektomije daje šansu i nadu ženama za ostvarivanje materinstva, i

[5]

Dargent, JL Brun, Roy M. The trachélectomie élargie (TE). Une alternative à l’hysterectomy radicale dans le traitement des Cancers infiltrants développés sur la face externe du col uterus. J. Obstet. Gynecol. 1994; 2: 292-295. Covens A, Shaw P, Murphy J. Is radical trachelectomy a safe alternative to radical hysterectomy for Patients with stage IA-B carcinoma of the cervix? Cancer 1999; 86:2273. Covens A. Preserving fertility in early cervical cancer with radical trachelectomy. Contemp Ob Gynecol. 2003; 48:46. Ungar L, Palfalvi L, Hogg R, Siklos P, Boyle DC, Del Priore G, Smith JR. Abdominal radical trachelectomy: a fertility-preserving option for Women with early cervical cancer BJOG 2005; 112 (3):366-369. Annual Report on the Results of Treatment in Gynaecological Cancer. Journal of Epidemiology and Biostatistics 1998; 3:1.


KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION

122

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 122-124

Izvješće - Glavni odbor Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS] u 2011. godini Report – Croatian nurses association [CNA] - Annual Main Board session 2011 Renata Golubić Predsjednica glavnog odbora hrvatske udruge medicinskih sestara, Sortina 1, 10000 Zagreb, Hrvatska President of the Main Bord of Croatian Nurse Association, Sortina 1a, 10000 Zagreb, Croatia

Received: Decembar 16th 2011

Accepted: January 23st 2012

Sažetak: Glavni odbor Hrvatske udruge medicinskih sestara 30. studenoga 2011. godine organizirao je redovitu godišnju sjednicu. Opisuju se glavne značajke i zaključci održane sjednice. Ključne riječi: glavni odbor • Hrvatska udruga medicinskih sestara • redovita sjednica Kratki naslov: Glavni odbor Hrvatske udruge medicinskih sestara

Abstract: Croatian Nurses Association organized annual Main Board session on November 30th 2011. The author describes the main features and the conclusions of the session. Keywords: Main Board • Croatian Nurses Association • annual session Running head: Main Board of Croatian Nurses Association

Uvod

Infektološko društvo

Dana 30. studenoga 2011. održana je treća redovita sjednica Glavnog odbora Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS). Sjednici je nazočilo 25 predstavnika stručnih društava HUMS-a. Predsjednica Glavnog odbora izvijestila je o aktivnostima stručnih društava i povjerenstava HUMS-a u 2011. godini.

Opisuju se spoznaje vezane uz nove vrste pandemijske gripe te tehnološke karakteristike novih postupaka u radu medicinskih sestara (ekstrakorporalna membranska oksigenacija - ECMO) [2]. Opisani postupak u uporabi je od 2011. godine u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu.

Stručna društva

Drugi kongres Društva medicinskih sestara/tehničara dječjih kirurških djelatnosti održan je od 12. do 14. svibnja u hotelu „Pinija“ u Petrčanima pokraj Zadra. Kongres su organizirali Društvo medicinskih sestara i tehničara dječje kirurgije HUMS-a i Dječje kirurgije Opće bolnice Zadar [2]. Kongresu je nazočilo 60 sudionika, i to iz sljedećih gradova RH: Zadra, Osijeka, Slavonskoga Broda, Karlovca, Splita, Zaboka, Rijeke i Zagreba. Cilj kongresa bila je razmjena sestrinskih znanja i vještina radi trajne edukacije medicinskih sestara i članova zdravstvenih timova koji se skrbe za djecu na odjelima dječje kirurgije.

Tijekom 2011. godine organizirano je 19 višednevnih stručnih skupova (6 kongresa i 13 simpozija) [1]. Izvješće sažima sadržaje stručnih skupova sljedećih društava:

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Renata Golubić, bacc. med. techn. President of the Main Bord of Croatian Nurses Association, Sortina 1a, 10000 Zagreb, Croatia Tel: +381 1 6550 366 Fax: +381 1 6550 379 Mob: +381 91 48 67 122 E-mail: rgolubic@hums.hr

Društvo sestara dječjih kirurških djelatnosti

Zaključci kongresa Jedan od važnih zaključaka kongresa bio je da institucija dnevne bolnice treba postati prvi izbor u liječenju većine


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 122-124

kirurških pacijenata, jer je takav oblik liječenja za zdravstveni sustav i bolesnike ekonomski prihvatljiviji i mnogo kraći. Liječenjem u dnevnoj bolnici uz nazočnost roditelja djeca se manje boje, opuštenija su, a prema rezultatima novijih istraživanja, krajnji rezultati liječenja znatno su bolji. Istaknuta je nužnost sudjelovanja različitih specijalnosti na kongresima i stručnim skupovima koje organizira Društvo sestara dječjih kirurških djelatnosti, i to radi proširivanja znanja i vještina u brizi za dječje pacijente. Nadalje, medicinske sestre moraju se bolje upoznati sa zakonskom regulativom radi potrebe provođenja obvezne trajne edukacije.

Psihijatrijsko društvo Psihijatrijsko društvo medicinskih sestara-tehničara organiziralo je kongres na Plitvičkim jezerima od 8. do 11. srpnja 2011. godine. Glavna tema kongresa bila je „Sestrinske dijagnoze u zdravstvenoj skrbi psihijatrijskog bolesnika“. Cilj je kongresa bio okupiti medicinske sestre-tehničare i članove zdravstvenog tima radi poboljšanja specifičnih znanja i vještina zdravstvene njege psihijatrijskih bolesnika [2]. U sklopu kongresa održane su dvije radionice. Teme radionica bile su: Intervencije medicinske sestre u skrbi za psihijatrijskog bolesnika. Radionica je obradila problematiku obrazovanja medicinskih sestara iz područja zdravstvene psihijatrijske njege, standardizaciju postupaka i intervencija u svakodnevnom radu. Komunikacijske vještine. Opisivala su se metode verbalne i neverbalne komunikacije, uz isticanje metodologije asertivnog oblika komunikacije.

Onkološko-hematološko društvo Cilj trećeg stručnog sastanka onkološko-hematološkog društva bilo je nalaženje metoda za poboljšanje informiranosti medicinskih sestara i bolesnika, kao i poboljšanje metoda komunikacije između medicinskih sestara i onkoloških bolesnika koji primaju kemoterapiju u kućnom režimu liječenja, prepoznavanje potencijalno ranjivih bolesnika, razmjena iskustava o novim modalitetima onkološke terapije i poboljšanje međusobne suradnje, edukacija o suportivnoj terapiji i metode za umanjivanje nastanka nuspojava [2].

Pulmološko društvo Pulmološko društvo organiziralo je od 18. do 19. ožujka 2011. godine 35. stručni skup pulmološkog društva HUMS-a s glavnom temom „Važnost kvalitetne komunikacije medicinske sestre s pulmološkim bolesnikom“ [2]. Na Skupu je sudjelovalo 40 sestara iz RH i BiH. Radni dio stručnog skupa podijeljen je u tri kategorije: a] Razgovor sa pacijentom; b] CA= komunikacijska aprehencija (CA prema definiciji M.Croskeyja); c] Stručno medicinsko nazivlje.

Društvo za bol U Čakovcu je od 6. do 9. listopada 2011. godine održan 2. kongres Stručnog društva za suzbijanje boli Hrvatske udru-

123

ge medicinskih sestara. U radu kongresa sudjelovalo je 125 aktivnih sudionika iz RH, Republike Slovenije, Republike Srbije i Federacija Bosne i Hercegovine [2]. Kongres se održavao pod sloganom „Suzbijena bol - život dostojan čovjeka“. U radu kongresa sudjelovalo je više od 250 medicinskih sestara iz Varaždinske i Međimurske županije.

Zaključci kongresa: a] Nalaženje metoda za poboljšanje komunikacije medicinskih sestara čija je uža specijalnost problematika bola; b] Izrada smjernica za svakodnevni rad (algoritmi); c] Organizacija trajne edukacije; d] Usavršavanje, unapređenje i poboljšanje standarda zdravstvene njege; e] Povećanje kvalitete stručnoga rada; f] Poboljšanje profesionalnog i društvenog statusa medicinske sestre čije je područje svakodnevnog rada suzbijanje boli; g] Izrada strategijskog i projektnog plana radi eventualnog uključivanja u projekt obrazovanja Europskih fondova „Medicinska sestra za bol“.

Stručno društvo medicinskih sestara dječjih vrtića podružnica medicinskih sestara dječjih vrtića U Vukovaru je 25. ožujka 2011. godine održana Godišnja skupština Stručnog društva i Podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića [2]. U radu skupštine sudjelovala je 41 medicinska sestra. Glavni ciljevi održavanja skupštine bili su: a] Povećanje broja članova društva; b] Popularizacija djelovanja i rada HUMS-a; c] Izrada adresara stručnog društva; d] Organizacija budućih stručnih skupova radi trajne edukacije medicinskih sestara iz područja znanosti o sestrinstvu; e] Poštovanje kalendara događaja prema zahtjevima Hrvatske komore medicinskih sestara radi ostvarivanja prava za dobivanje bodova trajne edukacije; f] Poboljšanje suradnje sa stručnim društvima koja se skrbe za zdravlje djece; g] Izrada kalendara stručnih događaja za 2012. godinu. Održano je predavanje „Standardi sestrinske prakse u dječjem vrtiću“. Sadržaj predavanja istaknuo je važnost svakodnevnog sestrinskog rada koji mora biti utemeljen na znanstvenim dokazima procesa zdravstvene njege, usklađen s pozitivnim zakonima RH. Prikazom primjera iz svakodnevnog rada, sestrinskih dijagnoza i intervencija, autori su prikazali da je uporaba znanstvene sestrinske terminologije nužna za poboljšanje rada medicinskih sestara u sustavu predškolskog odgoja. Najvažniji prijedlog proizašao iz stručnog predavanja jest potreba popularizacije uporabe prihvaćenih i znanstveno verificiranih standarda sestrinske prakse u procesu zdravstvene njege i izradi medicinske sestrinske dokumentacije.


124

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 122-124

Društvo patronažnih sestara Šesti simpozij Društva Patronažnih sestara [DPS] održan je 27. svibnja 2011. godine u Zagrebu [2]. Glavna tema simpozija bila je „Prehrambene navike - očuvanje zdravlja“. Simpoziju je nazočilo 180 medicinskih sestara/ tehničara iz RH i medicinske sestre iz Republike Srbije.

Zaključci simpozija: a] Potrebna je bolja informatizacija patronažne djelatnosti u RH. Posebice je potrebna bolja povezanost patronažne službe s drugim specijalnostima u sustavu zdravstva, i to radi podizanja kvalitete usluga; b] Nužna su poboljšanja u izradi sestrinske dokumentacije kao temeljni preduvjet za brži stručno-znanstveni razvoj djelatnosti; c] Poboljšanje razumijevanja zakona o zdravstvu i zakona o srednjoškolskom i visokom obrazovanju RH; d] Poboljšanje uvjeta rada medicinskih sestara/tehničara u zdravstvenim ustanovama koje pružaju usluge patronažnog režima liječenja.

Društvo za dijabetes i endokrine poremećaje Društvo za dijabetes i endokrine poremećaje ističe potrebu hitne izrade smjernica za provedbu zdravstvene edukacije osoba oboljelih od šećerne bolesti [2]. Iste smjernice potrebno je objaviti u časopisu Sestrinski glasnik. Smjernice za pravilnu prehranu bolesnika kod kojih je ordiniran analogni inzulin trebaju sadržavati sljedeće osnovne preporuke: a] razvijati individualni pristup bolesniku; b] kod bolesnika koji triput na dan uzimaju inzulin obvezno u prehranu uključiti voće za doručak; c] vrijednost GUK-a prije glavnog obroka ne smije biti veća od 6mmol/l, a postprandijalno 8 mmol/l; d] upozoriti bolesnike da obavezno ograniče dnevni unos soli u prehranu (preporuka maksimalno 3 g na dan); e] edukacija bolesnika o veličini igala koje služe za apliciranje inzulina. (Bolesnici s većim indeksom tjelesne mase moraju upotrebljavati injekcijske igle većih dimenzija. Farmaceutske tvrtke često daju savjete bolesnicima da mogu rabiti male igle koje su manje bolne, ali nisu prikladne za sve. Veličinu igala prilagoditi pojedinačnim karakteristikama svakog bolesnika); f] stalno poboljšavanje kontinuirane medicinsko-sestrinske skrbi za bolesnike koji boluju od šećerne bolesti Središnji ured HUMS-a organizirao je jedan tečaj i jednu međunarodnu konferenciju, a glavne teme bile su novosti vezane uz izradu standarda kvalitete zdravstvene njege.

Početkom 2011. godine u HUMS-u su aktivno djelovala 22 stručna društva, a tijekom godine osnovana su tri nova stručna društva. Od navedenih 25 stručnih društava pet ih je neaktivno, i to dvije godine. U 2011. godini osnovana su tri nova stručna društva, i to: Društvo medicinskih sestara medicine rada i športa, Društvo medicinskih sestara primarne zdravstvene zaštite i Društvo medicinskih sestara i tehničara školske i sveučilišne medicine. Spomenuta tri stručna društva tijekom 2011. godine održala su stručna predavanja. Prema podacima dostavljenima u Središnji ured HUMS-a, u radu stručnih skupova koja su organizirala stručna društva sudjelovalo je više od 3000 medicinskih sestara/tehničara. U aktivnostima HUMS-a aktivno su sudjelovala četiri povjerenstva, i to: a] Povjerenstvo za etiku prema svom je godišnjem planu rada organiziralo karitativno-socijalne sadržaje. Tijekom Došašća i Korizme organizirano je prikupljanje donacija za 350 štićenika u Ustanovi za smještaj odraslih osoba s duševnim smetnjama Lobor. Nadalje, povjerenstvo je organiziralo i danas već tradicionalnu misu i druženje povodom Svjetskog dana bolesnika u crkvi i samostanu Družbe sestara milosrdnica u Zagrebu. Prilikom posjeta svetog oca pape, Benedikta XVI. Zagrebu, Središnji ured i povjerenstvo za etiku u suradnji s Hrvatskom unijom viših redovničkih poglavarica organizirali su dežurstvo medicinskih sestara i ostalih volontera na hipodromu u Zagrebu. U ovome zadatku sudjelovalo je 156 medicinskih sestara. b] Povjerenstvo za informatiku tijekom 2011. godine promijenilo je izgled službene mrežne stranice HUMS-a. Nadograđene su nove mogućnosti za korištenje službene stranice da sva stručna društva i povjerenstva imaju svoju domenu. c] Povjerenstvo za istraživanja HUMS-a tijekom 2011. godine nastavilo je suradnju u istraživačkim projektima i programima s Društvom medicinskih sester, babic in zdravstvenih tehnikov Ljubljana (DMSBZT Ljubljana) i sestrinskom udrugom Republike Slovenije. d] Povjerenstvo za nagrade i odličja dodijelilo je tijekom 2011. godine godišnje nagrade HUMS-a. Nagrada „Sestra godine“ dodijeljena je Anđi Novokmet iz Klinike za infektivne bolesti Zagreb zbog zasluga u organizaciji rada sestrinskih službi za vrijeme epidemije svinjske gripe. Nagrada za životno djelo dodijeljena je gospođi Milki Rogić. Zaključno, HUMS će i ubuduće nastojati pomagati u radu i napredovanju svim svojim članovima, stručnim društvima i svima koji su zainteresirani i žele pridonijeti boljitku sestrinstva i poboljšanju kvalitete pružanja zdravstvenih usluga u RH. Literatura [1] www.hums.hr [2] www.hums.hr/novi/index.php?option


125

35. Stručni skup Pulmološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [Važnost kvalitetne komunikacije medicinskih sestara s pulmološkim bolesnikom; Opatija 18-19 ožujka 2011. godine] 35th professional conference of Croatian Pulmonology Society-Croatian Nurses Association [Importance of good communication between nurses and pulmologic patients; Opatija, March 18-19th 2011] Renata Golubić1, Marijeta Fištrek2 1Središnji

ured - Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS], 10000 Zagreb, Hrvatska Office - Croatian Nurses Association [CNA], 10000 Zagreb, Croatia 2Specijalna bolnica za plućne bolesti i TBC Klenovnik, 42 244 Klenovnik, Hrvatska 2Special Hospital for Pulmonary Diseases and Tuberculosis Klenovnik, 42 244 Klenovnik, Croatia 1Central

Received: December 14th 2011

Accepted: February 10th 2012

Sažetak: Dana 18. i 19. ožujka 2011. godine u Opatiji je održan 35. stručni skup Pulmološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. Glavne teme sastanka podijeljene su u tri kategorije: nedostatno trajanje razgovora sa bolesnikom; komunikacijska aprehencija; uporaba stručnih medicinskih naziva. Ključne riječi: medicinske sestre • komunikacija • pulmologija Kratki naslov: Kvalitetna komunikacija medicinskih sestara s pulmološkim bolesnikom

Abstract: On March 18th and 19th 2011, in Opatija - Croatia, 35th professional conference of Croatian Pulmonology Society - Croatian Nurses Association [CNA] took place. The main topics of the meeting were divided into three categories: insufficient length of conversation with the patient; communication apprehension, the use of medical terminology. Keywords: nurses • communication • pulmology Running head: Quality of communication between nurses and pulmologic patients

Glavne teme održanog skupa bile su [1]: Dana 18. i 19. ožujka 2011. godine u Opatiji je održan 35. stručni skup Pulmološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS].

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Renata Golubić, bacc.med.techn. Central Office - Croatian Nurses Association [CNA], Sortina 1,10000 Zagreb, Croatia Tel: + 385-1-6550 366 Fax: + 385-1-550 379 Mob: +385-91-48 67 122 E-mail: rgolubic@hums.hr

Važnost kvalitetne komunikacije medicinske sestre s pulmološkim bolesnicima [komunikacija medicinske sestre s bolesnikom kod kojeg je učinjena traheostoma, komunikacija s bolesnikom na respiratoru i sl.]. Komunikacija kao bitan čimbenik informiranja bolesnika o bolesti i sprječavanja nastanka neželjenih komplikacija (rezistencija na lijekove zbog neinformiranosti bolesnika, važnost uzimanja svakodnevne propisane doze lijekova, upoznavanje bolesnika s nuspojavama pri uzimanju lijekova]. Stručnom skupu nazočilo je 40 medicinskih sestara iz Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine. Stručni dio skupa počeo je predavanjem „Najprije riječ, a onda lijek“ Marijete Fištrek.

KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 125–126


126

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 125-126

Detaljno su objašnjene najčešće zapreke u verbalnoj komunikaciji s bolesnicima koji boluju od plućnih bolesti, a s kojima se susreću medicinske sestre. Opisane komunikacijske zapreke podijeljene su u tri kategorije, i to: ad1] nedostatna duljina trajanja razgovora sa bolesnikom; ad2] komunikacijska aprehencija (CA- communication apprehension -McCroskeyjeva definicija individualne razine straha povezane sa stvarnom ili očekivanom komunikacijom s drugom osobom ili osobama) [2]; ad3] uporaba stručnih medicinskih naziva. Osnovni problem komunikacije zdravstvenih djelatnika i bolesnika svodi se na nedostatno trajanje razgovora s bolesnikom. Jedan je od glavnih problema to što se zdravstveni djelatnici previše koriste stručnim medicinskim nazivljem. Naime, zdravstveni djelatnici neopravdano pretpostavljaju da bolesnici razumiju medicinske izraze pa ih često upotrebljavaju pri objašnjavanju simptoma bolesti, davanju savjeta i uputa u svezi s liječenjem. Nažalost, velik postotak bolesnika ne zna koja je osnovna zadaća pojedinih organskih sustava. Bolesnici ne zahtijevaju objašnjenje izraza najčešće zato što se srame. Drugi je razlog što zdravstveni djelatnici svojim pristupom i ponašanjem ne omogućuju bolesniku da se podrobnije informira o svojoj bolesti. Zdravstvenim djelatnicima medicinski su izrazi uobičajeni i ne misle da ih većina ljudi ne može razumjeti. Zato je potrebno da zdravstveni djelatnici nerazumljive/stručne nazive bolesnicima objašnjavaju na primjeren i razumljiv način. Zbog uporabe nerazumljiva medicinskog nazivlja znatan postotak bolesnika ne zna što se događa s njihovim zdravljem, od koje bolesti boluju, ne razumiju mjere i svrhu liječenja. Sve to otežava uporabu odgovarajućih metoda liječenja i izravno je povezano s krajnjim rezultatima tijeka liječenja. U svakodnevnoj komunikaciji zdravstvenih djelatnika i bolesnika znatan problem nastaje kada članovi zdravstvenog tima pred bolesnikom razgovaraju o njegovoj bolesti, a pritom upotrebljavaju stručne medicinske termine i medicinske kratice. U takvim situacijama bolesnik se osjeća izolirano, ne razumije što se govori o njegovoj bolesti i sklon je zaključiti da zdravstveni djelatnici upotrebljavaju stručne nazive namjerno - da ih on ne bi razumio (primjer: posrijedi je teška, neizlječiva bolest pa je bolje da bolesnik o tome ništa ne zna). Takve svakodnevne situacije pridonose, u odnosu na nezdravstvenu populaciju, mistificiranju članova zdravstvenog tima. Stručna zdravstvena terminologija nije primjerena za prenošenja informacija o bolesti i njihovo razumijevanje.

Predavačica je podsjetila na najvažnije oblike komunikacije te naglasila kolika je vrijednost informiranja bolesnika u procesu liječenja s naglaskom na prilagodbu stručnog nazivlja u razgovoru s bolesnikom, koji će bolje prihvatiti dijagnostičke postupke i medicinske intervencije ako razumije njihovu proceduru. U predavanju „Komunikacija medicinskih sestara kao bitan čimbenik informiranja bolesnika o bolesti“ Fanike Janeš i Snježane Šošo iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka evaluirani su čimbenici koji stvaraju zapreke u komunikaciji između zdravstvenih profesionalaca i bolesnika: nekritičko prosuđivanje, kritiziranje, lažno etiketiranje, nalaženje rješenja moraliziranjem i sugestivnim ispitivanjem, i to bez znanstvenih dokaza. Ponuđeno je rješenje za prevladavanje navedenih čimbenika svakodnevnom uporabom metoda aktivnog slušanja i asertivnog obraćanja. U stručnom programu skupa sudjelovali su Fatima Hamzić s predavanjem „Komunikacija s bolesnikom tijekom mehaničke ventilacije“; Nataša Jelkovac i Franjo Lebić s predavanjem: „Sestrinska skrb bolesnika na plućnoj rehabilitaciji“; Martina Komerički, koja je opisala nove vrste relaksacije i opuštanja, i djelovanje na pomoćnu dišnu muskulaturu te olakšavanje u održavanja higijene dišnih putova. Sudionici stručnog skupa zaključili su da je potrebno bolje educirati bolesnike i članove njihovih obitelji. Također, treba se više služiti medijima i istodobno povećati kvalitetu predstavljenog stručnog materijala.

Zaključci stručnog skupa: 1] uporaba znanstvenih metoda za poboljšanje komunikacije medicinskih i nemedicinskih djelatnika 2] smanjenje i/ili uklanjanje čimbenika stresa u radnom okružju, što će poboljšati kvalitetu zdravstvene njege i smanjiti stres kod zdravstvenih profesionalaca, a istodobno podići kvalitetu interpersonalnih odnosa. 3] poboljšanjem komunikacijskih vještina pridonijeti smanjenju neizravnih i izravnih troškova u sustavu zdravstva Republike Hrvatske. Literatura [1] [2]

www.hums.hr/novi/index.php McCroskey JC. Oral communication apprehension: A summary of recent theory and research. Human Communication Research 1977; 4/1: 78-96.


127

Izvješće - Društvo medicinskih sestara u reumatologiji i rehabilitaciji [20-23. listopada 2011., Cavtat – 22. Edukacijski tečaj “Križobolja”] Report - Nurses association in reumatology and rehabilitation [Cavtat, October 20th to 23rd 2011 – 22nd education course “Back Pain”] Suzana Ribarić Škola za medicinske sestre Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Croatia Nursing School Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Croatia

Received: December 16th 2011

Accepted: January 21st 2012

Sažetak: Od 20. do 23. listopada 2011. godine u Cavtatu je održan 13. kongres Hrvatskog reumatološkog društva. U radu Kongresa sudjelovali su predstavnici Udruge bolesnika Republike Hrvatske, a Hrvatska udruga medicinskih sestara organizirala je 22. edukacijski tečaj Hrvatske udruge medicinskih sestara radnog naslova “Križobolja“. Autori opisuju glavne značajke kongresa. Ključne riječi: Kongres • edukacijski tečaj • križobolja Kratki naslov: Edukacijski tečaj »Križobolja«

Abstract: 13th Congress of Croatian Rheumatology Association was held from 20th to 23rd October 2011 in Cavtat. The representatives of the Croatian Association of patients also participated in Congress. Croatian Nurses Association organized 22nd training course with the working title “Lumbago”. The authors describe the work of the Congress. Keywords: Congress • education course • back pain Running head: Education course »Lumbago«.

U Cavtatu je od 20. do 23. listopada 2011. godine održan Trinaesti godišnji kongres Hrvatskoga reumatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora [HLZ], 22. edukacijski tečaj Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS] i sastanak predstavnika Udruge bolesnika. Program Kongresa počeo je govorom predsjednice Hrvatskog reumatološkog društva, gospođe Đurđice Babić Naglić, predsjednice HUMS-a, gospođe Branke Rimac i predstavnika Udruge pacijenata.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: prof. Suzana Ribarić, bacc. med. techn. Nursing School Vrapče, Bolnička cesta 32, 10000 Zagreb, Croatia Tel: +381-1-34 83 105 Fax: +381-1-34 83 662 E-mail: msvrapce@skole.htnet.hr

22. edukacijski tečaj “Križobolja” Hrvatske udruge medicinskih sestara u sklopu kojeg su održana sljedeća predavanja: Branka Rimac: „Kompetencije medicinskih sestra u reumatologiji“ Iva Žagar: „Križobolja - dijagnostika i liječenje“ Suzana Ribarić, Biserka Šteko: „Prevencija križobolje u srednjoškolskoj populaciji“ Mateja Znika, Lukrecija Jakuš: „Učestalost primjene pojedinih fizioterapijskih postupaka u liječenju križobolje“ Nevenka Rihtarić: „Križobolja Josipa Kaurić, Sandra Mileković:„Proces zdravstvene njege kronične boli u lumbalnom dijelu kralježnice“ Nadica Laktašić-Žerjavić: „Primjena dijagnostičkog ultrazvuka u reumatologiji“ V. Vičić-Hudorović, M. Kozina, B. Šteko: „Sindrom kroničnog umora“

KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 127–128


128

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 127–128

Mateja Znika, Đurđica Mišković, Vlasta Sršek Cerkvenik: „Učinak terapijskih vježbi na klinički i funkcijski status bolesnika s ankilozantnim spondilitisom“ Marijana Križić Erceg: „Nuspojave u liječenju nesteroidnim antireumaticima“ Renata Tomić, Marica Čargonja: „Osteoporoza“ Mirjana Kozina, Danica Hudin, Marica Miščančuk: „Asertivnost“ Branka Rimac, Damir Strapajević: „Procjena, upravljanje, primjena i nadgledanje biološke terapije“ Vesna Barbarić, Jasna Stjepanović, Brankica Bunjački: „Primjena biološke terapije u reumatoidnom artritisu“ Perinka Dabić, Ivanka Jakovac: „Intravenska primjena biološke terapije u liječenju upalnih reumatskih bolesti“ Ana Obidić, Branka Rimac, Josipa Vujanić: „Primjena intravenske terapije - rituksimab (Mabthera®)“ Iva Perčin: „Novosti u biološkoj terapiji (Simponi™)“ Verica Oreščanin, Biljana Kajganić, Irena Rašić: „Primjena adalimumaba (HUMIRA®) u svakodnevnoj praksi“ Ružica Ivanek, Slavica Ohnjec, Serafina Barišić: „Biološka terapija reumatskih bolesti u dječjoj dobi“ Sestrinski edukacijski tečaj otvorila je Branka Rimac s temom “Kompetencije medicinskih sestara u reumatologiji”. Dr. Iva Žagar podsjetila je na dijagnostiku i liječenje križobolje, a Suzana Ribarić prikazala je rezultate istraživanja križobolje u Školi za medicinske sestre Vrapče na uzorku od 300 učenika i učenica te istaknula mjere prevencije u srednjoškolskoj populaciji. Tečaju su se priključili i fizioterapeuti. Mateja Znika uputila je na učestalost primjene pojedinih fizioterapijskih postupaka u liječenju križobolje, a Nevenka Rihtarić dala je prikaz bolesnika s križoboljom. Mateja Znika prikazala je učinak terapijskih vježbi na klinički i funkcijski status bolesnika s ankilozantnim spondilitisom. Josipa Kaurić i Sandra Mileković prikazale su proces zdravstvene njege kronične boli u lumbalnom dijelu kralježnice. Dr. Nadica Laktašić-Žerjavić uvela nas je u osnove za uporabu dijagnostičkog ultrazvuka u reumatologiji. Marijana Križić Erceg upozorila je na nuspojave u liječenju nesteroidnim antireumaticima, a Renata Tomić izlagala je o osteoporozi. Danica Hudin govorila je o primjeni asertivnosti u praksi. Posljednji dan rada kongresa govorilo se o biološkoj terapiji. O procjeni, upravljanju, primjeni i nadgledanju biološke terapije govorila je Branka Rimac. Vesna Barbarić prikazala je primjenu biološke terapije u reumatoidnom artritisu, a Perinka Dabić intravensku primjenu biološke terapije u liječenju upalnih reumatskih bolesti.

Ana Obidić obrazložila je primjenu intravenske terapije Rituksimaba, a Verica Oreščanin prikazala je primjenu Adalimumaba u svakodnevnoj praksi. Iva Perčin uvela nas je u novosti u biološkoj terapiji (Simponi). Posljednje izlaganje bilo je ono kolegice Ružice Ivanek, koja je prikazala primjenu biološke terapije kod reumatske bolesti u dječjoj dobi. Nakon svih predavanja održan je okrugli stol s temom primjene biološke terapije u reumatskim bolestima. Postavljeno je pitanje dugotrajnosti primjene biološke terapije na koje je predsjednica HRD-a, prof. Đurđica Naglić Babić, odgovorila da se liječenje može prekinuti i da to ovisi o pacijentovu stanju. Sve sudionice tečaja složile su se da je potrebno da licencirani liječnici i sestre na odjelima na kojima se primjenjuje biološka terapija provedu tečaj reanimacije. Predloženo je da se potraži pomoć od farmaceutskih kuća koji plasiraju lijekove za s.c. biološku terapiju kako bi se pacijente opskrbilo sigurnosnim iglama i kontejnerima za bacanje infektivnog otpada. Utvrđuje se da je potrebna izrade postupnika za intravensku uporabu biološke terapije. Istraživanjem u Školi za medicinske sestre Vrapče utvrđeno je da učenici/ce već u trećem i četvrtom razredu navode križobolju kao problem koja je posljedica nepravilna držanja, smanjena kretanja i fizičke neaktivnosti. Nužno je od vrtićke dobi utjecati na stvaranje navike kretanja i tjelesne aktivnosti, što pridonosi očuvanju zdravlja Istaknuta je potreba izrade kompetencija medicinskih sestara u reumatologiji, koju će poduprijeti Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS) i zatražiti potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Predloženi su članovi za izradu kompetencija: Verica Oreščanin - Zavod za kliničku imunologiju i reumatologiju KB-a Dubrava Marica Čargonja - Fizikalna medicina i rehabilitacija Sušak KBC-a Rijeka Perinka Dabić - Odjel reumatologije i imunologije KBC-a Rijeka Danica Hudin - Škola za medicinske sestre Vrapče Ljerka Pavoković - Lipik Nakon edukacijskog tečaja održana je Skupština društva kojoj je nazočilo 25 medicinskih sestara. Raspravljalo se o potrebi učlanjenja više medicinskih sestara u matična društva. Utvrđeno je da postoji interes većine članova za obnavljanjem članstva u EULARU. Zaključeno je da treba raspisati natječaj za predsjednicu Društva medicinskih sestara u reumatologiji i rehabilitaciji. Literatura [1]

www.reumatologija.org/Kongresi_list.aspxCached


129

Izvješće - Sindrom izgaranja na poslu [Vlasta Krešić; završni rad - Zdravstveno veleučilište, diplomski stručni studij – Menadžment u sestrinstvu] Report - Burnout syndrome [Vlasta Krešić; final work - Applied Health Studies, Graduate study - Management in nursing] Narcis Hudorović1, Vlasta Krešić2 1Klinički

bolnički centar „Sestre milosrdnice“, Klinika za kirurgiju, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Hrvatska Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Depertment of Surgery, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Croatia 2Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“, Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska 2University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Children’s Hospital, Klaićeva 12, 10000 Zagreb, Croatia 1University

Received: January 14th 2012

Accepted: February 8th 2012

Sažetak: Sindrom izgaranja na poslu i posredne traumatizacije poremećaji su koji se mogu pojaviti u svih onih koji se bave pomagačkim zanimanjima. Medicinska sestra/tehničar zanimanje je koje se prema čimbenicima svakodnevnih radnih zadataka svrstava u navedenu kategoriju. Autori opisuju osnovne, znanstveno prihvaćene činjenice burnout sindroma te glavne značajke završnog rada „Sindrom izgaranja na poslu“, izrađenog za potrebe diplomskog stručnog studija „Menadžment u sestrinstvu“ Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Ključne riječi: medicinske sestre • profesionalni stres • sindrom izgaranja na poslu • sestrinstvo Kratki naslov: Sindrom izgaranja na poslu i sestrinstvo

Abstract: Burnout syndrome and indirect traumatization are disorders that can occur in all people in helping professions. Nurses and medical technicians are at high risk due to occupation factors and daily tasks.. Authors describe basic, scientifically accepted facts of burnout syndrome and main features of “Burnout syndrome”, final paper made for purposes of graduate study “Nursing Management” at University of Applied Health Studies Zagreb. Keywords: nurses • occupational stress • burnout syndrome • nursing Running head: Burnout syndrome and nursing

Uvod Sindrom izgaranja na poslu [SIP] (eng. burnout) progresivan je gubitak ideala, energije i osjećaja smislenosti vlastitog rada. Doživljavaju ga ljudi čija je djelatnost u tzv. pomagačkim profesijama, i to kao rezultat frustracija i stresa na poslu [1-6]. Važno je napomenuti da izgaranje na poslu nije isto što i umor. Umor ne uključuje promjene stavova prema poslu i ponašanja prema klijentima.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Narcis Hudorovic MD., PhD. 10 000 Zagreb, Croatia,Vlaska 102 Tel: +385-1-46 40 774 E-mail: narcis.hudorovic@zg.htnet.hr URL: www.ctsnet.org/home/nhudorovic

Recentna literatura opisuje najčešću pojavu SIP-a kod sljedećih zanimanja: vrhunskih i amaterskih sportaša, menadžera, medicinskih sestara i liječnika koji rade s duševnim bolesnicima, u hitnim službama, u sustavu obiteljske medicine, kod medicinskih sestara koje rade u jedinicama intenzivnog liječenja u općim bolnicama [7-10].

Znanstveno verificirani uzroci sindroma izgaranja na poslu [SIP] Osobine medicinske sestre/pomagača. Čimbenici koji uzrokuju nesigurnost i nezadovoljstvo obično su nedovoljna motivacija, izostanak stimulacije, nesklad između očekivanja i stvarnih učinaka. SIP se brže razvija kod radoholičara, nedovoljno iskusnih zaposlenika, nedovoljno stručnih zaposlenika, medicinskih sestara/tehničara koji se identificiraju s bolesnikom, medicinskih sestara koje nisu ovlada-

KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 129–131


KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION

130

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 129-131

le metodama kognitivne empatije (razumijevanje radnih situacija) te zdravstvenih profesionalaca koji su anksiozno depresivni. Osobine bolesnika/klijenta. Nespremnost na suradnju, nemotiviranost za primanje zdravstvene njege, umanjenje sposobnosti, kontinuirano prigovaranje, traženje rješenja osobnih problema u obliku pitanja upućenih medicinskoj sestri/pomagaču, isticanje problema koji se ne mogu riješiti. Uvjeti rada. Neprikladan i nezadovoljavajuće opremljen radni prostor, nezadovoljavajući mikroklimatski uvjeti radnog okružja, nedostatak odgovarajućeg prostora za vođenje povjerljivih razgovora. Organizacija rada. Neujednačena opterećenost pri izvršenju radnih zadataka, forsiranje, pretjerano isticanje zasluga istih pojedinaca, nedopušten pristup osnovnim informacijama, nedovoljni dnevni i tjedni odmori, nezadovoljavajuća raspodjela radnih zadataka, neodgovarajući nadzor i ocjenjivanje rezultata radnih zadataka, nezadovoljavajući omjer između odgovornosti i ovlasti, previše utrošena vremena za izvršavanje dodatnih poslova, prekritičnost nadređenih, odsutnost pozitivne stimulacije, prekratki vremenski rokovi za izvršenje radnih zadataka. Psihosocijalna klima. Nepovjerenje, sumnjičavost, nedostatak kreativnosti, nesigurnost, stalni sukobi, svađe, pomanjkanje zajedništva, nemogućnost iznošenja osobnog mišljenja i utjecaja na odluke, nedostatak povratne informacije o kvaliteti obavljenih radnih zadataka.

Sindroma izgaranja na poslu [SIP] - FAZNI MODEL Prva faza (idealistički entuzijazam). Tijekom prvih godina rada prisutna je golema energija, velike nade i nerealna očekivanja. Osoba očekuje pozitivnu klimu na poslu, prihvaćanje suradnika i pravdu za sve. U toj fazi osoba se ne štedi, neracionalno troši energiju, radi prekovremeno, a upravo je to rizik za izgaranje na poslu. Druga faza (stagnacija). Razdoblje je obilježeno “osvježavanjem stvarnosti”, “prizemljenjem”. Osoba i dalje voli svoj posao, obavlja ga, ali ne s jednakim oduševljenjem. Shvaća postojanje drugih interesa u životu, obitelji, prijatelja, stana, novca, napredovanja i stručnoga razvoja. Treća faza (frustracija). Osoba počinje preispitivati učinkovitost u obavljanju posla i smisao posla koji obavlja. Postojanje raznih ograničenja na poslu osobu potiče da preispituje svrhu posla koji obavlja. Četvrta faza (apatija). Razdoblje obilježeno povlačenjem i izbjegavanjem kao obranom od frustracije. Osoba postaje potpuno nezainteresirana za svoj posao. Radi samo da bi preživjela. Ulaže vrlo malo energije i vremena u posao i bježi od svake odgovornosti.

Sindrom izgaranja na poslu [SIP] - SIMPTOMI I ZNACI Emocionalni simptomi. Depresija, emocionalna praznina, gubitak volje za životom, anksioznost, gubitak motivacije za izvršavanje radnih zadataka, nedostatak entuzijazma, apatija, poremećaji prilagodbe, izolacija, osjećaj bespomoćnosti, nevrijednosti, gubitak samopouzdanja i samopoštovanja, gubitak seksualnog interesa.

-

Bihevioralni simptomi. Iritabilnost, nekritično ponašanje, smanjenje koncentracije, zaboravnost, grubost, pretjerana osjetljivost na vanjske čimbenike okoliša (buka, miris), negativan odnos prema izvršavanju radnih zadataka i suradnicima iz radnog okruženja, bezosjećajnost, stalna zaokupljenost radnim zadacima i uvjetima radnog mjesta, suicidalne ideje.

Sindrom izgaranja na poslu [SIP] - RADNA ORGANIZACIJA Radna organizacija treba razvijati metode za sprečavanje i smanjenje stresa na radnome mjestu. Novija istraživanja potvrđuju da medicinske sestre/tehničari međusobnim razumijevanjem smanjuju mogućnost nastanka stresa. Dobra metoda komunikacije, druženje s kolegama, sloboda odlučivanja, zadovoljavajuća raspodjela radnih zadataka i dobar voditelj tima za zdravstvenu njegu glavni su čimbenici koji utječu na smanjivanje stresa. Kada medicinska sestra/tehničar primijeti simptome stresa, potrebno je što prije utvrditi uzroke nastanka umora, nezadovoljstva i tjeskobe. Kada se utvrdi uzrok/stresor, treba ga ukloniti iz radnog okružja i tako zaštititi psihofizičko zdravlje. Stoga je potrebno educirati medicinske sestre/tehničare o metodama prepoznavanja osobina stresora i mogućnostima za prevenciju njihova utjecaja [11]. Danas su znanstveno verificirane tri metode suočavanja sa stresom. ad1] Promjena, izbjegavanje neugodnih situacija, uklanjanje izvora stresa. Uporaba ove metode zahtijeva znanje o vještinama i postupcima za sprečavanje stresa. Primjerice, ako su uzroci stresa druge osobe u radnom okružju, način uklanjanja stresa promjena je radne okoline. ad2] Povlačenje pred uzrocima stresa izbjegavanje je stresnih situacija. Ovu metodu treba uporabiti kada su iscrpljene sve mogućnosti izbjegavanja uzroka stresa. ad3] Prihvaćanje stresne situacije. Metoda uključuje preventivno djelovanje na podizanje psihofizičke otpornosti. Glavni su čimbenici ove metode pravilna prehrana, redovita tjelovježba, uporaba tehnika opuštanja i relaksacije, pozitivan način razmišljanja, definiranje dugoročnih ciljeva u obavljanju radnih zadataka i u privatnom životu i konstruktivna organizacija slobodnog vremena. Na temelju navedenih, znanstveno verificiranih metoda za prevenciju i uklanjanje uzroka stresa, u završnom radu SINDROM IZGARANJA NA POSLU [osam poglavlja; 42 stranice], Vlasta Krešić provela je istraživanje radi boljeg razumijevanja SIP-a. U nastavku teksta opisujemo glavne crte provedenog istraživanja. Nadalje, detaljno se opisuju potencijalno stresne situacije te se definiraju pojmovi stresni podražaj i/ili stresor i to kao svaki tjelesni, psihički ili socijalni poticaj koji dovodi pojedinca u stanje stresa. Autorica opisuje i podjelu stresora i razvrstava ih na: Fizičke (buka, vrućina, hladnoća, bol); Psihološke (međuljudski sukobi, neuspjesi, frustracije); Socijalne (društvene promjene, ekonomske krize).


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 129-131

Etiološki su stresovi podijeljeni na akutne i kronične, a prema jakosti na male (svakodnevni stresovi), velike (životni stresovi) i traumatske životne stresove. Prema rezultatima recentnih i najcitiranijih svjetskih studija, u zanimanja s visokom razinom za nastanak stresa uvijek se svrstava zanimanje medicinske sestre/tehničara. Radi bolje klasifikacije zanimanja koja su najčešće izložena stresu, profesije koje zahtijevaju svakodnevno pomaganje drugima danas se svrstavaju u tzv. pomagačka zanimanja [12; 13]. Sedamdesetih godina 20. stoljeća stres na poslu postaje predmet proučavanja liječnika i psihologa. Razvijen je dvodimenzionalni model radi bolje kategorizacije povećanja i smanjenja razine stresa, kao i model prema kojem se razlikuju tipovi profesionalnih djelatnika u kojih je potvrđeno postojanje stresa. Na temelju literaturnih navoda danas je znanstveno uvriježena uporaba devet čimbenika koji pojačavaju mogućnost nastanka stresa, i to: ad1] Značajke posla ad2] Radno opterećenje i brzina rada ad3] Radni sati ad4] Sudjelovanje i kontrola ad5] Organizacijska kultura ad6] Razvoj karijere, status i plaća ad7] Uloga u organizaciji ad8] Međuljudski odnosi ad9] Veza posao-dom Cilj istraživanja bio je dvostruk, i to: Opći cilj: Utvrđivanje razine/stupnja profesionalnog izgaranja kod medicinskih sestara/tehničara. Specifični cilj: Utvrđivanje statističke razlike u prisutnosti simptoma izgaranja između skupine ispitanika u koju su uvrštene medicinske sestre u jedinici intenzivnog liječenja (JIL), operacijskoj sali i na onkološkom odjelu, te kontrolne skupine u koju su uvrštene medicinske sestre u neuropedijatrijskoj, oftalmološkoj i otorinolaringološkoj (ORL) ambulanti. Istraživanje je provedeno u Kliničkom bolničkom centru (KBC) „Sestre milosrdnice“ – Klinici za dječje bolesti Zagreb, a u istraživanje je uključeno 40 medicinskih sestara [žene 89,7%; prosječna starosna dob 36,5 godina (raspon19-60g.); prosječna duljina radnog staža 16,5 godina]. Rezultati istraživanih čimbenika pokazuju kako medicinske sestre uvjete rada u sklopu radnog okružja ocjenjuju kao srednju kategoriju za mogućnost nastanka stresa, a kao minimalnu kategoriju za nastanak SIP-a. U doba organizacijskih i znanstvenih promjena u sestrinskoj struci nužno je pronaći nove preventivne i terapijske metode za sprječavanje nastanka SIP-a. Ovomu svakako treba dodati nužne promjene zakonskih odredaba koje reguliraju sustave zdravstva, obrazovanja i radnih odnosa. Stoga je u Zakon o radu potrebno unijeti regulativu o minimalnom obveznom vremenu za dnevni, tjedni i godišnji odmor, kao i regulativu o obveznom provođenju godišnjih preventivnih pregleda radi otkrivanja simptoma stresa i SIP-a.

131

Potrebno je precizirati maksimalno trajanje rada za pojedina, ugroženija radna mjesta, a opisom radnog mjesta točno odrediti što radnik mora činiti da ne bi dolazilo do čestih promjena u radnom procesu. U zakon o obrazovanju potrebno je unijeti obveznu uporabu metoda koje bi omogućavale učenicima srednjih medicinskih škola realan uvid u izazove svakodnevnih radnih zadataka i vještine nužne za prepoznavanje i prevenciju nastanka SIP-a. U sustavu srednjeg školstva potrebno je bolje povezivanje teorijskih i praktičnih metoda učenja radi izbjegavanja SIP-a. Ovo je iznimno važno za medicinske sestre koje prvi put ulaze u sustav pružanja zdravstvenih usluga, i to neposredno nakon školovanja. Danas je znanstveno potvrđeno da pristup svakom bolesniku mora biti multidisciplinaran. Upravo je zato u liječenju bolesnika sa SIP-om potrebno provoditi psihološke i psihijatrijske metode liječenja. Kod medicinskih sestara/tehničara treba osvijestiti mogućnost nastanka SIP-ada bi samostalno prepoznali uzroke i posljedice i definirali svoj položaj u sustavu zdravstva. U današnjim vremenima značajnih organizacijskih i stručnih promjena u sestrinstvu potrebno je i uvođenje preventivnih i terapijskih metoda radi sprečavanja nastanka SIP-a. Literatura [1] Groeblinghoff D, Becker M. A case study of mobbing and the clinical treatment of mobbing victims. Eur J Work Organizat Psychol 1996; 5: 278. [2] Bosco MG, Salerno S, Valcella F. Mental health and work: integrated technical actions between services for preventive hygiene and worksite safety and mental health centers. Med Lav 1999; 90(6):752-61. [3] Cassitto MG. Mobbing in the workplace: new aspects of an old phenomenon. Med Lav 2001; 92(1):12-24. [4] Deluga RJ, Masson M. Relationship of resident assistant consciousness, extraversion, and positive affect with rated performance. Journal of Research in Personality 2000; 34:225-235. [5] Figley CR. Compassion fatigue: psychotherapists’ chronic lack of self care. J Clin Psychol 2002; 58(11):1433-41. [6] Filaković P, Barkić J, Mandić N. Mental disorders in Croatian soldiers in outpatient treatment at East-Slavonian battlefield. Psychologische Beiträg 1992; 3-4:250. [7] Leymann H. Mobbing and psychological terror at workplaces. Violence Vict 1990; 5(2):119-26. [8] Leymann H. The Mobbing Encyclopaedia. Bullying: Whistleblowing. Information about Psycho terror in the Workplace. 1992. http://www. leymann.se/. [9] Leymann H, Gustavsson A. How ill does one become of victimization at work? U: Zapf D, Leymann H. (ur.): Mobbing and Victimization at Work. – A Special Issue of The European Journal of Work and Organizational Psychology 1996. [10] Mahler V, Schmidt A, fartasch, M., loew, T.H., diepgen, T.L.:Value of psychotherapy in expert assessment of skin diseases. Recommendations and indications for additional psychotherapy evaluation in expert assessment from the viewpoint of dermatology. Hautarzt 1998; 49(8):626-33. [11] Rossi M, D’Andrea R. Mobbing: a problem in occupational health. Recenti Prog Med 2001; 92(1):49-51. [12] Ajduković D. Izvori profesionalnoga stresa i sagorijevanja pomagača. Društvo za Psihološku pomoć Zagreb, 1996. [13] Stewart D. Job Stress and Health in Nurses: the Mediating Role of Experience. Journal of Advanced Nursing 2006;7: 679-689.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 132-133

PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR

132

Izvješće - 28. hrvatska proljetna pedijatrijska škola [SPLIT, 11-15. travnja 2011. godine] Report - 28. Croatian Spring Pediatric School [Split, April 11-15th 2011] Dragica Beštak1, Kristina Kužnik1, Elizabeta Kralj Kovačić1 1Klinički

bolnički Centar Zagreb „Rebro“, Klinika za Pedijatriju, Kišpatićeva 12, Zagreb. Hrvatska Hospital Centre Zagreb, Department for Pediatric Neurology, Kišpatićeva 12, Zagreb, Croatia

1University

Received: January 24th 2012

Accepted: January 28th 2012

Keywords: pediatric school • split • croatia Running head: Croatian spring pediatric school

U Splitu je od 11. do 15. travnja 2011. godine održana 28. hrvatska proljetna pedijatrijska škola. Održavanje škole organizirali su Hrvatski liječnički zbor [HLZ], Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu, Pedijatrijsko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS], Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu i Klinički bolnički centar [KBC] Split [1]. Rad smo započeli sudjelovanjem u zajedničkim predavanjima s liječnicima, a uvodna predavanja održali su liječnici Vjekoslav Krželj i Goran Tešović. Glavne teme Hrvatske proljetne pedijatrijske škole 2011. [2] bile su iz područja infektologije, neonatologije i dermatologije, te su i radovi medicinskih sestara proučavali problematiku iz navedenih specijalnosti. U dijelu programa škole koji je proučavao teme vezane za sestrinstvo, sudjelovali su predavači: Urelija Rodin („Osnovni pokazatelji zdravstvenog stanja i zdravstvene zaštite djece“); Josip Grgurić («Quo vadis» hrvatska pedijatrija); Julije Meštrović („Kronično bolesna djeca ovisna o uređajima“); Branka Rimac („Hrvatska udruga medicinskih sestara – strategija razvoja 2005. – 2008.“); Zvjez-

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Dragica Beštak, bacc. med. techn. University Hospital Centre Zagreb, Department for Pediatric Neurology, Kišpatićeva 12, Zagreb, Croatia Tel: +385-1-2388-531 Fax: +385-1-2388-528 E-mail: dbestak@kbc-zagreb.hr

dana Tirić („Otrovanja u djece“); Ana Alibegović („Zbrinjavanje blage i umjerene hipoglikemijske krize u djece oboljele od šećerne bolesti tipa I peroralnom primjenom vodene otopine glukoze“); Jasminka Mikulić („Supraventrikularna tahikardija“); Tajana Milinković („Zbrinjavanje vitalno ugroženog novorođenčeta“); Ana Šumunović („Patološki sadržaj u prsištu“); Darko Richter („Cijepljenja i cjepiva“); Martina Zvonarić („Kalendar cijepljenja“); Blanka Labura („Novosti u cijepljenju“); Milka Brzović („Nuspojave cijepljenja – naša iskustva“); Marija Bošnjak, M. Blažević („Značaj tuberkulinskog testa u BCG-irane djece“); Željana Tomić, Milojka Majce, Ines Ćićerić („Uloga patronažne sestre u procijepljenosti dojenčadi“); Branko Miše („Dijagnostički postupnici infektivnih sindroma“); Sonja Lukić, Anđelka Budrović („Zdravstvena njega djeteta rođenog od HIV-pozitivne majke“); Ivanka Marendić, Ljubica Tolj, Eržebet Petrov („Zdravstvena njega djeteta oboljelog od pneumokoknog meningitisa“); Roberta Vidović, Mirjana Dumančić („Zbrinjavanje djece oboljele od akutnog infektivnog gastroenterokolitisa“); Martina Nekić („Serozni meningitis u djece hospitalizirane na odjelu dječje neurologije“); Davorka Longin („Sukob kompetencije i edukacije u zvanju medicinske sestre“); Srđana Čulić („Citokini i autoimunosne bolesti“); Snježana Krpeta, Volga Radovanović („Uloga medicinske sestre u sprječavanju infekcija kod imunodeficijentne djece“); Ivana Čudić, Anita Stipanov („Primjena Synactena u liječenju Westovog sindroma – uloga“); Srđan Banac („Ima li moje dijete poremećen imunitet?“); Alenka Gagro („Mehanizmi imunosupresije u djece“); Branka Golubić („Imunološki učinci transfuzije krvi“); Đurđica Kolundžić („Primjena humanih imunoglobulina u djece“); Višnja Vrban („Zbrinjavanje dojenčeta oboljelog od citomegalovirusne infekcije“).


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 132-133

Prvog radnog dana (11. travnja. 2011. godine) prikazani su radovi medicinskih sestara s područja infektologije. Teme su poniknule iz prakse medicinskih sestara u svakodnevnom radu s djecom koja su izložena infekcijama uzrokovanima rota-virusom, respiratornim sincicijskim virusom, virusom herpesa te Staphylococcusom aureusom. Prikazan je i izolirani slučaj neuroborelioze u djece koji nije otkriven i liječen u klinici za infektologiju, nego na općem pedijatrijskom odjelu. Medicinske sestre iz Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu prikazale su slučaj djeteta oboljelog od akutnog diseminiranog encefalomijelitisa. Rezultati svih radova upozoravaju na potrebu stalnog usavršavanja i prikupljanja novih znanja, osobito o pravilnoj dezinfekciji ruku, i to radi zaštite bolesnika, ali i medicinskog osoblja. Radi poboljšanja znanja o prevenciji i širenju zaraznih bolesti na pedijatrijskim bolničkim odjelima utvrđena je potreba pravodobne, pravilne i dugotrajne edukacije medicinskih sestara iz infektologije. Drugog i trećeg radnog dana (12-13. travnja 2011. godine) Hrvatske proljetne pedijatrijske škole proučavala se tema sestrinstva u neonatologiji. Medicinske sestre u stručnim su radovima pokazale potrebu stjecanja specifičnih znanja i vještina u provođenju svakodnevnih radnih zadataka na neonatološkim odjelima i u jedinicama za intenzivno liječenje (JIL) novorođenčadi. Izvršena je stručno-znanstvena i praktična razmjena iskustava prikazima pojedinačnih, kliničkih slučajeva prematurno rođene djece, djece s rascjepom nepca, novorođenčadi s osteomijelitisom i djece na neinvazivnoj ventilaciji (Continuous positive airway pressure - CPAP).

133

Radni dio programa završen je predstavljanjem osnova za uporabu tzv.“rane komunikacije“ (medicinska sestra - bolesnik) i znakovnog jezika za dojenčad i djecu, a raspravljalo se i o bioetičkim dvojbama u neonatologiji. Četvrtog i petog radnog dana (14-15. travnja 2011. godine) teme Pedijatrijske škole opisivale su problematiku iz dermatologije. Radovi medicinskih sestara opisivali su zdravstvenu njegu u liječenju akni u djece, psorijaze, atopijskog dermatitisa, raznih vrsta urtikarija. Posebno je naglašena specifičnost provođenja zdravstvene njege kod djece koja boluju od bulozne epidermolize, te novorođenčadi s tzv. Ritterovom bolesti (Staphylococcal scalded skin syndrome - SSS).

Zaključci i smjernice 28. hrvatske proljetne pedijatrijske škole za daljnje aktivnosti •

Svakodnevno treba provoditi odgovarajuće mjere dezinfekcije kao zaštitne mjere u cilju sprečavanja bolničkih infekcija. • Potrebno je stalno pronalaziti najbolja rješenja za provođenje mjera i postupaka zdravstvene njege na odjelima za novorođenčad. Vlastita iskustva treba podijeliti sa sestrinskom zajednicom. Stoga je potrebno publicirati radove i aktivno sudjelovati na kongresima, tečajevima i simpozijima iz područja sestrinstva. Određene su teme za sljedeću Hrvatsku pedijatrijsku proljetnu školu, a to su: 1. fizikalna medicina; 2. alergologija i imunologija; 3. dijagnostički postupci u pedijatriji. Literatura [1] [2]

www.hums.hr hpps.kbsplit.hr/hpps-2005/pdf/program.pdf


SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING

134

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 134-134

35. stručni skup Pulmološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [Važnost kvalitetne komunikacije medicinskih sestara s pulmološkim bolesnikom; Opatija, 18.-19. ožujka 2011. godine]

Izvješće - Sindrom izgaranja na poslu [Vlasta Krešić; Završni rad – Zdravstveno veleučilište, diplomski stručni studij – Menadžment u sestrinstvu, Zagreb, 21. prosinca 2012.] Report - burnout syndrome [Vlasta Krešić; Final work - Applied Health Studies Graduate study - Management in nursing, Zagreb December 21st 2012]

35th professional conference of Croatian Pulmonology Society Croatian Nurses Association [importance of good communication between nurses and pulmonological patients; Opatija, march 18-19th 2011]

Narcis Hudorović 1Renata Golubić, 2Marijeta Fištrek 1Središnji

ured - Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS], 10000 Zagreb, Hrvatska 1Central Office - Croatian Nurses Association [CNA], 10000 Zagreb, Croatia 2Specijalna bolnica za plućne bolesti i TBC Klenovnik, 42 244 Klenovnik, Hrvatska 2Special Hospital for Pulmonary Diseases and Tuberculosis Klenovnik, 42 244 Klenovnik, Croatia

Received: December 14th 2011

Accepted: February 10th 2012

Running head: Quality of communication between nurses and pulmologic patients Dana 18. i 19. ožujka 2011. godine u Opatiji je održan 35. stručni skup Pulmološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. Stručnom skupu prisustvovalo je 40 medicinskih sestara iz Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine [1].

SLIKA 1.

Sudionici 35. stručnog skupa Pulmološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [18-19. ožujka 2011. godine u Opatiji].

Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“, Klinika za kirurgiju, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Hrvatska University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Depertment of Surgery, Vinogradska 29, 10000 Zagreb, Croatia

Received: January 14th 2012

Running head: Burnout syndrome and nursing-images Dana 21. prosinca 2012. godine u prostorijama Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu gospođa Vlasta Krešić obranila je završni rad SINDROM IZGARANJA NA POSLU [1]. Obranom završnog rada gospođa Vlasta Krešić uspješno je završila diplomski stručni studij – menadžment u sestrinstvu.

SLIKA 1. Marija Orlić-Šumić (član komisije za obranu Završnog rada); Tiha Padovan, Alma Dobrilović, Vlasta Krešić, Melita Nakić; Višnja Hudorović, Narcis Hudorović

Literatura

Literatura

[1]

[1]

www.hums.hr/novi/index.php

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Renata Golubić, bacc. med. techn. Central Office,Croatian Nurses Association [CNA], Sortina 1,10000 Zagreb, Croatia Tel: + 385-1-6550 366 Fax: + 385-1-6550 379 Mob: + 385-91-48 67 122 E-mail: rgolubic@hums.hr

Accepted: February 2nd 2012

Krešić V. Sindrom izgaranja na poslu - završni rad. Zdravstveno veleučilište, diplomski stručni studij – Menadžment u sestrinstvu, 2011: 1-42.

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Narcis Hudorovic MD., PhD. 10 000 Zagreb, Croatia,Vlaska 102 TEL: +385-1-46 40 774 E-mail: narcis.hudorovic@zg.htnet.hr URL: www.ctsnet.org/home/nhudorovic


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 135-137

135

New members of Editorial Board

Dr. sc. Jadranka Mustajbegović, dr. med. Jadranka Mustajbegović MD, PhD. Doktor medicine, specijalistica medicine rada, doktor znanosti. Zamjenik pročelnika Katedre za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada i redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u trajnom zvanju od dana 12. svibnja 2009. Voditelj znanstvenih projekata, i to: znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske broj 1081080316-0300 ”Zdravlje na radu i zdravi okoliš” za projektno razdoblje 2006.-2011; Projekt DG SANCO- EU PROMOVAX, koordinator za Hrvatsku; FP7-ORCAB, koordinator za Republiku Hrvatsku; suradnik na projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske broj 108-10803160301 „Biološki učinci štetnih aerosola“, voditelj prof.dr.sc. Eugenija Žuškin za projektno razdoblje 2006.-2011.; predsjednica povjerenstva i recenzent Javnozdravstvene skupine projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske 2006. godine; koordinator za Republiku Hrvatsku međunarodnog projekta „Development of core curriculum in occupational health,“ Swiss National Science Fundation, IB74B0-111076- SCOPES 2005-2008.; voditelj znanstvenog projekta Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske broj 0108332 „Voda, hrana, neposredni životni okoliš-determinante zdravlja“ za projektno razdoblje 2002-2006..; Aktivni učesnik u organiziranju dodiplomske i poslijediplomske nastave, i to: Organizacija i vođenje dodiplomske i poslijediplomske nastave Katedre; Predsjednica Organizacijskog odbora Prvog Hrvatskog kongresa medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, Hrvatska; Tajnica Desetog kongresa hrvatskih liječnika, Zadar; Tajnica Drugog Hrvatskog kongresa medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem, Zadar; Predsjednica znanstvenog odbora Trećeg Hrvatskog kongresa medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem, Brijuni; Direktorica međunarodnih tečajeva Zdrave radne organizacije ili kako promicati zdravlje na radu, Motovunska ljetna škola promocije zdravlja; Direktorica međunarodnog tečaja CME: HEALTH, WORK & ENVIRONMENT- From health screening to health surveillance, IUC, Dubrovnik; Ostale znanstvene djelatnosti: od 1994 Član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske; 1995 ICOH - International Commission on Occupational Health- Međunarodna organizacija rada; 1998UEMSEuropean Union of Medical Specialist - Europsko udruženje medicinskih specijalista; 1992-1996 Predsjednica, Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora; 1992-1996 Predsjednica, Hrvatsko društvo za medicinu ra-

da Hrvatskog liječničkog zbora; 2000Član Hrvatsko društvo za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog liječničkog zbora; 1996-2000 Tajnica, Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora; 2009-sada Voditelj Suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije za medicinu rada 2000-2000 Predsjednica Nacionalnog vijeća za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu RH; 2003 Član Hrvatsko društvo za poboljšanje kvalitete zdravstvene Hrvatskog liječničkog zbora; 2005 Član Hrvatsko društvo za palijativnu skrb Hrvatskog liječničkog zbora; od 2008WHO Contact Person for Workers Health for Croatia - Osoba za suradnju Hrvatske sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom za pitanja zaštite zdravlja radnika; 1999 Pozvani predavač, Environment and Health, Simpozij, San Marino; Recenzent u časopisima Croatian Medical Journal, Liječnički vjesnik, Arhiv za toksikologiju i medicinu rada, Rad i sigurnost i Medica Jadertina. Do dana 20.02.2012 g. objavila je 144 znanstvena rada (SCOPUS), koji su citirani u 598 članaka svjetske znanstvene zajednice.

Mr. sc. Đula Rušinović-Sunara, dr. med. Đula Rušinović-Sunara, MD, Msc. Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.Članica Upravnog odbora Svjetske udruge za medicinsko pravo 2002. - 2010.Predsjednica Međunarodnog odbora Svjetske udruge za medicinsko pravo za zastupnike prava pacijenata 2000. - 2010.Rođena 22. travnja 1959.g.Osnovnu školu, osnovnu glazbenu školu, gimnaziju i medicinski fakultet te poslijediplomski studij iz medicinskih znanosti završila u Rijeci, gdje boravi od 1961. - 1986. Bila je istaknuta članica državne reprezentacije u plivanju te je dobitnica ukupno 50 odličja od čega 25 zlatnih za svoje plivačke karijere od 1970. - 1973. u riječkom plivačkom klubu “Primorje”.Diplomirala 1982., magistrirala 1987. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.Nakon studija i pripravničke prakse, dvije godine radila u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u slijedećim ustanovama i gradovima:Kopar: Medicinski centar Koper, školska medicina, pedijatrija, opća praksa Mali Lošinj: turistička ambulanta; Pula: pedijatrija, opća praksa, liječnik u zrakoplovnoj luci; Opatija: opća praksa, hitna pomoć; Bakar: Srednjoškolski pomorski centar, predavač predmeta “Medicina za pomorce”; Specijalizaciju završila položenim specijalističkim ispitom 05. srpnja 1991. Neposredno potom prijavljuje se kao dragovoljac Domo-

NOVI ČLANOVI UREDNIČKOG ODBORA/ NEW MEMBERS OF EDITORIAL BOARD

Novi članovi uređivačkog odbora


136

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 135-137

vinskog rata te odlazi na prvu crtu bojišnice u svojstvu voditelja mobilnih kirurških ekipa, od kolovoza 1991. sve do 1994.Od sredine siječnja do kraja travnja 1993. biva stipendistom francuske vlade i Liječnika svijeta koji su zbog potreba rata osigurali stipendiju za njenu subspecijalističku doedukaciju iz mikrovaskularne kirurgije u Parizu. Tijekom 1995. otvara prvu privatnu kiruršku ordinaciju na području Dalmacije.Prilikom ustanovljavanja posljednje trudnoće, kao privatna poduzetnica ostaje u pravnom zrakopraznom prostoru te započinje borbu za status majki poduzetnica koji je urodio amandmanom na Zakon o radu koji je dozvolio i priznao status majke i poduzetnicama i nezaposlenim majkama te omogućio trogodišnji porodni dopust svim majkama.Neposredno po zadnjem porodu dijagnosticiran rak maternice, u tijeku radijacijske terapije, započinje javno djelovanje u cilju detabuizacije i demistifikacije malignih oboljenja i bolesnika. Započinje time i djelovanje usmjereno ka zaštiti prava pacijenata te slijedi uska suradnja na osnivanju Kluba žena liječenih na dojci u Splitu a nakon toga i s brojnim udrugama bolesnika diljem Hrvatske.1997. Završava subspecijalističku poslijediplomsku doedukaciju za područje senologije te biva članicom prvog Upravnog odbora Senološkog društva Hrvatske, strukovnog udruženja pri Hrvatskom liječnickom zboru.U svibnju 1999. osposobljava se za rad sudskog vještaka.Inicira i biva osnivačicom Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata u ožujku 1999. i od tada je njenom Predsjednicom te potiče i aktivno sudjeluje na svim projektima udruge. Do početka 2011. provedeno je preko 70 projekata, od kojih je zasigurno najistaknutijih onaj koji je doveo do stvaranja zasebne legislative o pravima pacijenata u Hrvatskoj krajem 2004. a koji je izrađen u suradnji s EU, kao i dovođenje te organizacija 18. Svjetskog kongresa medicinskog prava u Hrvatskoj, u kolovozu 2010. godine.Od 2000. godine aktivno sudjeluje na međunarodnim i svjetskim skupovima o pravima pacijenata, a posebice o zdravstvenom pravu. Već 2002. postaje članicom Upravnog odbora Svjetske udruge za medicinsko pravo (Governor of WAML) koje ponajprije ima zahvaliti svojim stavovima i zauzimanju za unapređenje zaštite prava pacijenata, koliko i jedinstvenim spoznajama medicine te pozicije i uloge pacijenta.Radila je na poziciji Savjetnika za prevenciju malignoma kod žena u ZZJZ Županije splitsko-dalmatinske od 1998. do 2001.Brojnim stručnim radovima na području zdravstvenog prava dala je značajan doprinos razvoju zdravstvenog prava u Hrvatskoj te je inicijatorica i jedna od osnivača Hrvatske udruge za zdravstveno pravo i etiku, osnovane u ožujku 2005.U zalaganju za uspostavu pravne države organizirala je neovisne liste žena u 6 izbornih jedinica tijekom parlamentarnih izbora 1999. te mješovite po spolu u omjeru 50-50 % liste na parlamentarnim izborima 2003. u 10 izbornih jedinica. U sklopu društvenih aktivnosti organizira i okrugli stol na temu nasilja u športu, potaknuta izrazitim nasilnim činovima navijača tijekom derbija Hajduk-Dinamo, a što je bila inicijacija izrade legislative za to područje.Aktivno sudjeluje na izradi prijedloga Zakona o pravu na pristup informacijama kao članica Kolacije udruga koje su taj zakonski prijedlog izradile i promovirale u javnosti.Autorica je brojnih stručnih i znanstvenih članaka iz područja medicine i zdravstvenog prava s kojima je sudjelovala na brojnim stručnim skupovima (Kongres digestivnih kirurga 1986. i 1987., 1. Kongres ratnih kirurga Hrvat-

ske, 1994., Svjetski kongres medicinskog prava 2000, 2002., 2004., 2006., 2008. i 2010. Međunarodni kongres medicinskog prava 2005., Senološki kongres Hrvatske s međunarodnim učešćem 2001. i 2003., Nefrologija danas 2006., Hrvatski kongres medicinskih sestara 2006.,...) te raznorodnim međunarodnim konferencijama u organizaciji UN-a, EU-a, WHO, Međunarodnog centra za zdravstvo, pravo i etiku, te drugih uglednih asocijacija s kojima surađuje, vrlo angažirano se uključuje u rad Svjetske udruge za medicinsko pravo i sudjeluje u organiziranju tri svjetska kongresa.Poradi ideja o unapređenju zaštite prava pacijenata prepoznata je od strane najuglednijih svjetskih stručnjaka poradi čega jest postala članicom Upravnog odbora Svjetske udruge za medicinsko pravo (WAML-World Association for Medical Law), osnivačicom i predsjednicom Medunarodnog odbora za zastupnike prava pacijenata Svjetske udruge za medicinsko pravo, kao i idejnom začetnicom pripreme Deklaracije o zastupnicima prava pacijenata, koja je u tijeku.2005. se uključuje u projekt SZO te za potrebe tog projekta izrađuje nacionalni profil zakonskih normi na području zdravstva.2007. doktorica Rušinović-Sunara predložila je Hrvatsku za domaćina 18. Svjetskog kongresa medicinskog prava te nakon što je kandidatura dobivena postaje Međunarodnom predsjednicom 18. Svjetskog kongresa medicinskog prava.Na Općoj skupštini Svjetske udruge za medicinsko pravo, održanoj 19. listopada 2008. u Pekingu, Kina, izabrana je za Potpredsjednicu Svjetske udruge za medicinsko pravo.Autorica je inovacija:”Uredaj za automatizirani ultrazvučni pregled dojki”, nagrađeno zlatnom diplomom na 14. dalmatinskom natječaju za najbolju inovaciju i na 5. izložbi inovacija iz medicine i ekologije u Rijeci.”Elastične čarape sa pojačanjem oko pete, sa i bez umetka”, nagrađeno brončanom medaljom na svjetskom sajmu inovacija Eureka u Briselu te na 6. izložbi inovacija iz medicine i ekologije u Rijeci. Autorica je knjige:”Vrata” - u kojoj opisuje svoju borbu s malignom bolesti, a kojom je među prvima u Hrvatskoj zadobila široku medijsku pažnju na tu temu, naročito iz razloga što je objavljivana poput feljtona za samo vrijeme boravka u bolnici tijekom radioterapije. Autorica je skulptura:14 postaja križnog puta (u vlasništvu Sjemeništa Splitsko-dalmatinske Nadbiskupije), nalaze se u kapeli Nadbiskupskog Sjemeništa u Splitu, ujedno su likovni predložak knjige “Križni put učitelja i učenika” čiji je autor don Pavao Medić, duhovnik Sjemeništa; Posljednja večera (u vlasništvu samostana Sv. Ante na Poljudu); Uskrsnuće (u vlasništvu 158. brigade HV-a); Veronika i Krist na križnom putu (u vlasništvu Galerije hrvatske kulturne zaklade Hrvatsko slovo) Isus od rodenja do smrti na križu – u osobnoj zbirci; Raspelo – u osobnoj zbirci; Griješnici – u osobnoj zbirci;Isus dobri pastir – u osobnoj zbirci.U postavu bez navedenih skulptura “Raspelo” i “Isus od rođenja do smrti na križu” radovi su bili prvi put izloženi još tijekom Domovinskog rata, za vrijeme kojeg su i nastajali, na likovnoj izložbi 158. brigade, čija je bila pripadnica, i Likovne sekcije “Brodosplit” održanoj 28. svibnja – 10. lipnja 1992., povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske, a gdje se njezini radovi posebno ističu medu izlošcima, kako je zabilježeno u tadašnjim tiskovinama.Samostalna izložba upriličena je sa gore navedenim radovima osim radova “Posljednja večera” i “Uskrsnuće” u prostoru Galerije hrvatske kulturne zaklade Hrvatsko slovo, 11. travnja – 08. svibnja 2006.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 135-137

137

Dr. sc. Neven Žarkovi, dr. med. Neven Žarković MD, PhD. Znanstveni savjetnik, voditelj Laboratorija za oksidacijski stres, Zavod za molekularnu medicinu Instituta „Ruđer Bošković“ u Zagrebu. Voditelj kolegija sveučilišnih i stručnih studija u Republici Hrvatskoj, i to: 1998 g. voditelj kolegija poslijediplomsko-doktorskog studija Medicinskog fakulteta u Zagrebu: „Eksperimentalna neuropatologija; Oksidativni stres središnjeg živčanog sustava”; 2000 g. voditelj kolegija poslijediplomskog studija pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu: „Oksidativni stres - fiziološke i patofiziološke značajke”; 2001 g. voditelj kolegija poslijediplomsko-doktorskog studija pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu: „Eksperimentalna onkologija i uloga slobodnih radikala u onkologiji”; Organizator i voditelj stručno-znanstvenih skupova i poslijediplomskih studija, i to: 2002 g. suorganizator Hrvatsko-austrijskog skupa “˝Towards the European University Networks – Trends and Challenges in Higher Education˝ 2. Croatian-Austrian Science Days; - 2003./2004. - pomoćnik za znanost ravnatelja IRBa; 2003 g. zamjenik u IRBu voditelja projekta suradnje sa Svjetskom bankom (STP) s ciljevima restrukturiranja istraživačkih instituta, unapređivanja tehnoloških središta i poboljšanja financiranja tehnološkog razvoja;2003 g. inicijator i autor sporazuma o suradnji u poslijediplomskoj nastavi IRBa i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; 2003 g. voditelj smjera Molekularna medicina u doktorskom studiju “Medicina i javno zdravstvo” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; 2003 g. voditelj kolegija doktorskog studija pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu: „Upravljanje u znanosti”; 2004 g. autor sporazuma o suradnji i o zajedničkom doktorskom studiju IRBa i Sveučilišta u Dubrovniku; - 2004. - autor sporazuma o suradnji i zajedničkom smjeru stručnog diplomskog studija IRBa i Visoke škole za poslovanje i upravljanje u Zaprešiću; Učestnik u nastavi na slijedećim studijskim programima, i to:sunositelj sporazuma o suradnji IRBa i Brodarskog Instituta; 2004./2005. savjetnik za međunarodnu suradnju ravnatelja IRBa; 2005 g. pridruženi nastavnik Visoke škole za poslovanje i upravljanje “Baltazar Adam Krčelić”; 2005 g. voditelj specijalističkog diplomskog studija “Projektni menadžment”; 2005./2006 g. ko-autor doktorskog studija “Biologija novotvorina“ Sveučilišta u Splitu, Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta u Zadru; 2005/2006 g. incijator i ko-autor doktorskog studija “Molekularne bioznanosti“ Sveučilišta u Osijeku, Instituta Ruđer Bošković i Sveučilišta u Dubrovniku; 2006 g. voditelj doktorskog studija “Molekularne bioznanosti“ Sveučilišta u Osijeku, Instituta Ruđer Bošković i Sveučilišta u Dubrovniku; 2006 g. koordinator COST (European

Cooperation in Science and Technical Research) Akcije B35 «Lipid Peroxidation Associated Disorders»; 2006 g. stručni savjetnik COSTa - Domain Committee Biomedicine & Molecular Biosciences; 2006 g. nacionalni predstavnik u COSTu - Domain Committee Chemistry and Molecular Sciences and Technologies; 2008 g. nacionalni predstavnik i član Upravnog vijeća European Association of Research and Technological Organisations (EARTO); 2009 g. Zamjenik predsjednika Vijeća interdisciplinarnih doktorskih studija Sveučilišta u Osijeku; 2009 g. Profesor visoke škole za područje društvenih znanosti, polje ekonomije, grana organizacija i menadžment, nastavnik fiziologije i član Vijeća stručnog studija sestrinstvo Sveučilišta u Dubrovniku; Član je stručnih i znanstvenih udruga, i to: Hrvatsko društvo biofizičara; Hrvatsko društvo imunologa; European Association for Cancer Research (EACR); American Association for the Advancement of Science (AAAS); The New York Academy of Sciences (NYAS); American Society for Laser Medicine and Surgery (ASLMS); Society for Free Radical Research (SFRR); član upravnog odbora međunarodnog HNE-kluba (International Society for Free Radicals Research); predsjednik Hrvatsko-austrijskog društva; recenzent je u časopisima i knjigama, i to: Wiley-Blackwell i časopise Cancer Detection & Prevention, Free Radical Biology & Medicine, Indian Journal of Cancer, Clinical Chemistry & Laboratory Medicine, Chemotherapy, Biofactors, Nephron, General Physiology and Biophysics, Periodicum Biologorum, The Tohoku Journal of Experimental Medicine, Cancer Letters, Evidencebased Complementary and Alternative Medicine, Central European Journal of Medicine, FEMS Yeast Research, Europen Journal of Pharmacology, Free Radical Research, Gut, American Journal of Physiology, Plant Foods for Human Nutrition, British Journal of Pharmacology, European Journal of Cell Biology, Medical Science Monitor, Archives of Physiology and Biochemistry, OMICS: A Journal of Integrative Biology, International Journal of Cancer, Redox Report, Life Sciences, Clinical Neurology Neurosurgery, Biological Trace Element Research, Talanta, Research in Sports Medicine, Acta Biochimica et Biophysica Sinica, Cell Biochemistry and Function, European Journal of Gastroenterology & Hepatology, Heart and Vessels, Cancer Biotherapy & Radiopharmaceuticals, Fertility & Sterility, Clinical and Experimental Medical Journal, Cell Biology International, European Surgical Research, International Journal of Biomaterials, Apoptosis, International Journal of Biomaterials, Molecular Nutrition & Food Research, Psychiatria Danubina,Tumor Biology; Autor znanstvenih i stručnih radova (1985-2011): kongresna priopćenja + 167 publikacija, urednik triju knjiga (proceedings) i autor 4 pregledna rada objavljena u stranim časopisima, te 2 patenta; odjek i utjecaj > 1300 citata, citiran od strane Nacionalnog instituta za zdravstvo SAD (NIH), kumulativni faktor utjecaja > 230, prosječni ~ 2.2; hindeks – 19.


ZAHVALA AUTORIMA/ THANKING TO AUTHORS

138

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 138-138

Zahvala autorima Sestrinski glasnik/Nursing Journal 2011 godina Thanking to authors Sestrinski glasnik/Nursing Journal year 2011

Abou Aldan Damjan

Mlinar Maja

Beštak Dragica

Odak Dubravka

Blažević Dijana

Pačar Ines

Brkić Nevenka

Pače Ćumo Branka

Brož Anamarija

Pijević Neđa

Coha Božena

Pleše Damir

Ćepić Jasna

Purgarić Helena

Dolički Marijana

Režić Rajka

Fištrek Marijeta

Ribarić Suzana

Golubić Renata

Rimac Branka

Herco Nada

Sindik Joško

Hudorović Narcis

Sorta-Bilajac Iva

Ivančević Lada

Starčević Lucija

Jurović Darinka

Svetec Branka

Kapitan Snježana

Tomić Silvija

Kralj Kovačić Elizabeta

Trifunčević Slavica

Kresić Smiljana

Vičić-Hudorović Višnja

Krešić Vlasta

Vidoša Aleksandra

Kukoč-Petraello Lidija

Vlaović Mihael

Kužnik Kristina

Vozila Silvana

Marić Nataša

Vučetić Borki

Marinić Frano

Vučetić Mirta

Mijić-Hranić Sandra

Vuković Dubravka

Milković Ružica

Zbodulja Sanja

Miščanćuk Marica

Žarković Neven


Zahvala recenzentima Sestrinski glasnik/Nursing Journal 2011 godina Thanking to reviewers Sestrinski glasnik/Nursing Journal year 2011

Barišić Nina, Zagreb, Croatia

Miščančuk Marica, Zagreb, Croatia

Golubić Renata, Zagreb, Croatia

Rimac Branka, Zagreb, Croatia

Herco Nada, Zagreb, Croatia

Svetec Branka, Zagreb, Croatia

Filej Bojana, Novo Mesto, Slovenia

Vidović Dinko, Zagreb, Croatia

Hudorović Narcis, Zagreb, Croatia

Vučetić Borki, Zagreb, Croatia

Makarić Gordan, Zagreb, Croatia

Vučetić Mirta, Zagreb, Croatia

139

ZAHVALA RECENZENTIMA/ THANKING TO REVIEWERW

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 139-139


CORRIGENDUM SESTRINSKI GLASNIK/ NURSING JOURNAL

140

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 140-140

Corrigendum Sestrinski glasnik/Nursing Journal

Proslava 50. obljetnice mature učenica medicinske škole Split-sestrinstvo za cijeli život Nadopuna teksta: Predavala na Veleučilištu u Splitu - Zdravstveni studij sestrinstvo, te izdala skriptu: "Zdravstvena njega djeteta", lipanj 2003. Od 29. 11. 2006. predsjednica Društva naša djeca - Split, sada drugi mandat. SG/NJ 2011;1-2:67.

Slikovni materijal u Sestrinskom glasniku/Images in nursing (sadržaj). Napisano je prezime svetec malim slovom. Ispravka: Branka Svetec SG/NJ 2011;1-2:4.

Slikovni materijal u Sestrinskom glasniku/Images in nursing (sadržaj). Napisano je prezime purgarić malim slovom. Ispravka: Helena Purgarić SG/NJ 2011;1-2:4.

Izvješče-Onkološko-hematološko društvo-hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Adresa za korespondenciju/Corresponding author: Napisano je prezime svetec malim slovom. Ispravka: Branka Svetec SG/NJ 2011;1-2:68.


141

Upute za autore Sestrinski glasnik

Sestrinski glasnik - upute za autore Opći zahtjevi Sestrinski glasnik [SG] objavljuje znanstvene i stručne članke iz područja sestrinskog obrazovanja, prakse, istraživanja, zdravstvene njege, primaljstva, medicine i srodnih područja, kao što su etika u medicini, sestrinska i liječnička znanost o upravljanju, javno zdravstvo i povijest sestrinstva i medicine. Radovi s godišnjih sastanaka Hr vatske udruge medicinskih sestara, Američke organizacije za medicinske sestre rukovoditelje, Europske federacije udruga medicinskih sestara i Međunarodnog vijeća medicinskih sestara dobrodošli su za objavljivanje tijekom kalendarske godine. Poželjno je uključivanje slika u tekstove. Svi rukopisi pr vo podliježu reviziji glavnog urednika, urednika-suradnika, odabranih recenzenata i, kada je potrebno, recenzenta statističara. Prihvaćanje rukopisa za objavljivanje temelji se na originalnosti, znanstvenom stupnju važnosti i kvaliteti obrađenog materijala. Popratno pismo uredniku. Svi novi rukopisi trebaju biti popraćeni pismom glavnom uredniku u kojem se navode sljedeće izjave: (a) nije bilo dvostruke publikacije ili slanja rukopisa nekamo drugamo, (b) svi autori pročitali su i odobrili rukopis (c) ako članak bude prihvaćen za objavljivanje, autori će prenijeti autorska prava na izdavača, i (d) ne postoji etički problem ni sukob interesa (vidi dolje). Također je korisno uputiti, ako tekst bude prihvaćen za objavljivanje, u kojim se dijelovima može skratiti. Imajte na umu da članci mogu biti prihvaćeni i objavljeni u kraćoj varijanti. U pismu uredniku potrebno je navesti koje je članak vrste i koje kategorije [proučiti tablicu]. Klinička istraživanja. Autori u odjeljku materijal/metoda moraju opisati na koji je način dobiven pismeni pristanak ispitanika i istaknuti da je istraživanje odobrilo etičko povjerenstvo nadležnih institucija. Osiguranje sukoba interesa. Urednici zahtijevaju od autora da navede sve moguće komercijalne usluge koje bi mogle predstavljati sukob interesa, a u izravnoj su svezi s njihovim člankom. Svi izvori financiranja rukopisa trebaju biti taksativno navedeni u podnožju na početnoj strani rukopisa. Svi izvori financiranja, kao što su konzultantska poduzeća, dionička društva ili druge interesne skupine i ugovori o patentima moraju biti naznačeni glavnom uredniku u popratnom pismu tijekom prijma rukopisa za objavljivanje. Glavni urednik zadržava pravo odbiti rukopise koji nisu u skladu s navedenim zahtjevima. Autor će biti odgovoran za lažne izjave i za neispunjavanje navedenih uvjeta.

Vrsta članka Tekst treba dostaviti u jednoj od sljedećih vrsta: izvorni članak [IČ], kratko priopćenje [KP]; prikaz slučaja [PS]; uvodni

članak [UČ]; povijesne stranice [PS]; pregledni članak [PČ]; sigurnost bolesnika [SB], sigurnost na radnome mjestu [SRM]; pismo uredniku [PU]; Slikovni prikaz [SP].

Originalni članak [OA] Sestrinski glasnik daje prednost izvornim člancima čiji zaključci donose nove spoznaje o sestrinstvu i zdravstvenoj skrbi. Randomizirana kontrolirana istraživanja (RKI) moraju biti prikazana prema međunarodnim standardima o pisanju ove vrste članka. Navodi s popisom kontroliranih čimbenika - kontrolnim popisom - mora biti naveden u odjeljku Materijali/metode.

Kratko priopćenje [KP] U ovoj vrsti teksta opisuje se znatan napredak u mišljenjima i spoznajama o nekoj temi koju je potrebno ponovno razmotriti. Novi podaci ne moraju biti dio kratkog priopćenja, ali moraju biti uvršteni u odjeljak u kojem se opisuje kako preispitati nove spoznaje i ideje.

Prikaz slučaja [PR] U ovoj vrsti članka opisuje se, u 1500 riječi, zanimljiv slučaj, koji ne mora nužno biti poseban, ali mora imati temelj za daljnja istraživanja.

Uvodni članak [UČ] Mišljenja istaknutih članova akademske zajednice, sestrinskih institucija i članova uredništva Sestrinskog glasnika.

Povijesne stranice [PS] Pregledni članak koji opisuje povijesno verificirana saznanja o općem napretku sestrinstva, medicine, epidemiologije, dijagnostike i znanosti o upravljanju u zdravstvu.

Pregledni članak [PČ] Prilikom pisanja preglednog članka potrebno je dati cjelovitiji pregled dosadašnjih spoznaja o temi koja se opisuje. Ova vrsta članka treba sveobuhvatno opisivati zadanu temu/problem te se preporučuju literaturni navodi koji nisu isključivo preuzeti iz anglosaksonske literature.

Sigurnost bolesnika [SB] Opisuje se praćenje i uzroci nastanka neželjenog događaja, analiza uzroka, tijek administrativnog sestrinskog izvješćivanja, uporabljeni lijekovi i metode, uporabljene medicinske tehnologije, proces skrbi za bolesnika, cost-benefit analiza.

Sigurnost na radnome mjestu [SRM] Opisuje se poboljšanje zdravstvenog sustava uvođenjem novih metoda liječenja koje izravno utječu na poboljšanje mjera liječenja i smanjenje troškova uz povećan stupanj za-

UPUTE AUTORIMA/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 141-146


142

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 141-146

VRSTA

OA

KP

PR

PS

SB

SRM

PU

SP

Popratno pismo uredniku

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

6

4

6

8

4

8

8

4

4

4

Mak simalan broj autora Struk turirani abstrakt [max. 350 riječi]

DA

NE

NE

NE

NE

NE

DA

DA

NE

NE

Sažetak [maks. 200 riječi]

NE

DA

DA

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

Sažetak [maks. 350 riječi]

NE

NE

NE

NE

DA

DA

NE

NE

NE

DA

Broj riječi [na pr voj strani tek sta]

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

100

5000

2000

1500

2000

1500

5000

2000

3000

1000

DA

Ključne riječi [3-6]

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

NE

2

Mak simalan broj literaturnih navoda

40

20

10

15

20

50

25

Nema ograničenja

5

4

Mak simalan broj tablica i slika*

8

6

4

4

2

8

6

Nema ograničenja

0

0

Mak simalan broj videa

1

1

1

1

1

1

1

1

0

0

Mak simalan broj riječi

*Ako slika ima poddijelove a,b,c, itd., mogu biti razmatrani samo ako su svi dijelovi slike sastavni dio jedne slike / jedna datoteka.

dovoljstva bolesnika pruženim uslugama. Također se opisuje širok spektar svakodnevnih sestrinskih postupaka, s analizom patoloških, anatomskih i fizioloških čimbenika, vrednovanje rezultata te daljnje preporuke za odgovarajuće postupke. Naglasak je na poboljšanju kvalitete pruženih usluga i zadovoljstvu bolesnika.

Pismo uredniku [PU] Izvješća s kongresa i simpozija uz osvrt na teme.

Slikovni prikaz [SP]

materijali i metode, rezultati, rasprava, zahvale (podnaslovi moraju biti napisani na hrvatskome i engleskome jeziku) [d] tablice (objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku) [e] slike legende objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku), [f] videosnimke (objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku), i [g] literatura. Slike i videoprezentacije moraju biti pripremljene kao što je navedeno u nastavku.

Naslovna (prva) stranica

Slikovni prikazi sa kongresa, simpozija, konferencija. Napomena: Specifikacija za svaku kategoriju članka treba sadr žavati čimbenike detaljno navedene u tablici, ali istodobno nijedan čimbenik ne smije imati više od onog u tablici. POSEBNA NAPOMENA: Tekstovi koji nisu usklađeni s navedenim uputama neće se uzimati u razmatranje za proces revizije i bit će vraćeni autoru/ima. Potrebno je imati na umu da ispravno oblikovan tekst jamči brži proces recenzije i eventualnog objavljivanja.

Naslovna (pr va) stranica treba sadržavati kratak, opisni naslov članka (kratice nisu dopuštene, naslov treba stajati na hr vatskom i engleskom jeziku), ime i prezime autora (ali ne i kvalifikacije) te naziv i mjesto ustanove u kojoj je istraživanje provedeno (na hr vatskom i engleskom jeziku). Slijedi ime, adresa, telefon, broj telefaksa te e-mail adresa autora za korespondenciju. Sve spomenuti mora biti napisano na dnu naslovne stranice. Ako je rukopis bio predstavljen na kongresu, treba navesti naslov, mjesto i datum održavanja kongresa. Također se treba pridržavati točnoga broja riječi sažetka i teksta (na hr vatskom i engleskom jeziku). Slike, tablice i literaturni navodi ne ulaze u zbroj riječi.

Kategorije članaka

Sažetak

Potrebno je odabrati kategoriju članka te je navesti na prvoj stranici teksta, i to od sljedećih navedenih: sestrinska edukacija, klinička istraživanja, medicina utemeljena na dokazima, ljudski potencijal, znanstveni management, zdravstvena tehnologija, upravljanje ljudskim resursima, ljudski odnosi među zdravstvenim djelatnicima, medicinske ustanove, sestrinstvo i medicina u svakodnevnoj praksi. Jezik. Tekstovi moraju biti napisani na hr vatskome ili engleskome jeziku. Pravopis može biti britanski ili američki, ali konzistentno proveden.

Sažetak je najvažniji i najčitaniji dio članka. U sažetku je skup činjenica, verificiranih rezultata, te nije preporučljivo upotrebljavati skraćenice osim kad je riječ o SI jedinicama i mjerama. Sažetak treba napisati na zasebnoj stranici. Strukturirani sažetak mora imati četiri dijela, i to: (1) Ciljevi: treba opisati problem, načine rješavanja problema te svrhu. (2) Metode: treba objasniti kako je istraživanje provedeno (osnovni postupci s materijalom koji se proučava, analitičke/ statističke metode). (3) Rezultati: treba opisati glavne nalaze s određenim podacima i njihovu statističku važnost. (4) Zaključak: treba opisati glavni zaključak studije.

Izgled/prezentacija Cijeli tekst mora biti napisan s dvostrukim proredom. Stranice moraju biti numerirane. Gdje je to prikladno (vidi tablicu), rukopis treba biti strukturiran kako slijedi: [a] naslovna stranica (hrvatski+engleski jezik) [b] sažetak i ključne riječi (hrvatski+engleski jezik) [c] tekst sa sljedećim dijelovima: uvod,

Ključne riječi Poslije priložena sažetka treba napisati 3-6 ključnih riječi (na hr vatskome i engleskom jeziku) radi moguće citiranosti teme članka. Ključne riječi trebaju biti izabrane prema pravilima Indexa Medicusa.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 141-146

143

Tekst

Knjige više autora

Uvod: treba navesti svrhu istraživanja i kratak pregled relevantne literature. Materijali i metode: metoda treba biti detaljno opisana s odgovarajućim podacima o bolesnicima ili eksperimentalnim životinjama. Kratice čine tekst teško čitljivim i trebaju biti ograničene na SI mjerne jedinice, kao i na one koje se najčešće rabe, npr. VSD, ASD, ACBG i sl. U cijelome tekstu treba navoditi generičke nazive lijekova te u zagradama navesti ime proizvođača (vlasničko ime, mjesto, država) proizvođača. Rezultati: rezultate treba navoditi taksativno i sažeto jer se na taj način ističe znanstveni doprinos rukopisa. Oni bi trebali biti predstavljeni u tablicama ili u brojkama, a njihovo značenje treba sažeto opisati u tekstu. Ponavljanje rezultata treba izbjegavati! Za statističke analize slijedite “Smjernice za izvještavanje podataka i nazivlja“ (Ann Thorac Surg 1988; 46:260-261). Rasprava: interpretacija rezultata i njihova značenja s obzirom na značenje rezultata iznesenih u radovima drugih autora koji opisuju sličnu ili istovjetnu tematiku. Rasprava treba biti kratka i jasna. Potrebno je raspravljati o stupnju važnosti provedena istraživanja i o mogućnostima daljnjih istraživanja, kao i o ograničenjima. Zahvala: financijsku ili osobnu pomoć treba, ako je prikladno, opisati na kraju teksta. Tablice: Kratak naslov treba opisivati čimbenike u tablici. Sve kratice koje se koriste u tablicama trebaju biti definirane. Svaka tablica treba biti samostalno postavljena na posebnoj stranici. Legenda/opis slike-videa: potreban je opis za svaku sliku i video (vidi također dolje). Literatura: literaturni navodi trebaju biti predstavljeni u nizu, i to redoslijedom kako se pojavljuju (citiraju) u tekstu. Literaturni navodi koji se citiraju u tekstu trebaju biti označeni brojevima u uglatim zagradama. Osobne komunikacije, web-stranice i neobjavljeni podaci ne bi trebali biti uključeni u popis literature, ali mogu se spomenuti, i to samo u tekstu. Svi autori trebaju biti navedeni (uporaba „i sur“. nije prihvatljiva). Časopisi trebaju biti indeksirani, a njihove kratice usklađene s navodima u Indexu Medicusu. Molimo Vas da pažljivo slijedite ovaj referentni stil konfiguracije članka jer se na taj način znatno ubrzava recenzijski proces.

[3] Huang GJ, Wu YK. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. In: Huang GJ, Wu YK, editors. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Berlin: Springer, 1984:313-348

Primjeri, za citiranje literaturnih navoda: Časopisi [1] Solaini L, Bagnioni P, Grandi U. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. Eur J Cardiothorac Surg 1995;9:65-68.

Knjige [2] Cooley DA. Techniques in cardiac surgery. Philadelphia: Saunders, 1984:167-176.

On-line publikacija (napomena: DOI je jedini prihvatljiv način citiranja) [4] Kazaz M, Celkan MA, Ustunsoy H, Baspinar O. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10.1510/ icvts.2005.105833. Autorima se preporučuje da citiraju prethodno objavljene članke u Sestrinskom glasniku da bi se povećao stupanj važnosti. Slike: Sve ilustracije/slike i popratne tekstualne oznake moraju biti profesionalne kvalitete. Moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Sve ilustracije i tekstovi moraju biti profesionalne kvalitete. Slike trebaju biti crno- bijele gdje god je to moguće, a slike koje je nužno reproducirati u boji u tisak ulaze nakon odobrenja urednika - bez troškova za autora/e. Slike moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Video: Gdje je u skladu s tekstom, videoisječci mogu se poslati u standardnom digitalnom videoformatu. Video mora biti relevantna sadržaja s važnim informacijama i ne smije trajati dulje od 30 sekunda (vidi specifikacije dolje). Jedna fotografija (zaslon) po videu također mora biti predana. Video će biti prikazan u on-line časopisu (na www. hums.hr) U tiskanom časopisu bit će objavljen link na video u on-line časopisu. Video mora biti numeriran redoslijedom kojim se pojavljuje u tekstu. Molimo, pažljivo ispunite on-line formular i na mrežu stavite sljedeće: Tekst (uključujući naslovnu stranicu) i tablice (plus bilo koju ugrađenu sliku - opcija) u kombinaciji u jednu datoteku u programu za obradu teksta (.doc ili.rtf preporučljivo) Staviti na mrežu kao tekstualnu datoteku. Ilustracije za on-line objavu (stvaranje optimalnih PDF-formata):.jpg datoteka preporučljivo (specifikacija: 72 točke po inču/600 širina piksela, u sivim tonovima za crno-bijele, RGB u boji). Jedna datoteka po slici – postaviti kao sliku. Izvorne ilustracije za tisak (samo revidirani rukopisi): Obvezne su.tif datoteke (specifikacija: veličine do 8,4 cm širine stupca, razlučivost: 1000 točaka po inču za crteže, 300 točaka po inču za crno-bijelo / kombinirane / boja, CMYK u boji) - upload u obliku dopunske datoteke. Ova specifikacija omogućuje da se slike reproduciraju u najboljoj kvaliteti za tisak. Ako kvaliteta slike ne odgovara opisanu formatu, može objavljivanje revidiranog teksta može se odgoditi. Ne možete li dostaviti slike elektronskim putem, možete ig poslati (u opisanu formatu) kao tzv. hard-kopije (sjajne fotografije) na adresu uredništva radi skeniranja. Video (samo za on-line):.avi,.mov,.mpg ili RM datoteke preporučljivo (specifikacija dimenzija: 320 x 240 piksela, trajanje: maksimalno 30 sekunda, broj okvira / drugi: 20-30). Odgovarajuće fotografije i potrebno:.jpg željeni format (specifikacija: 72 točke po inču). Upload datoteke kao dopunske.


144

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 141-146

Revidirani rukopisi: U odnosu na stupanj revizije (2., 3. verzija), uključujući i nove slike, video i tablice, sve promjene potanko opisati u popratnu pismu uredniku, uz priložene odgovore na sve zahtjeve recenzenta. Na preporuke/zahtjeve recenzenta potrebno je odgovarati točku po točku te komentare u odgovoru na zahtjev recenzenta istodobno postaviti u tekst članka te pisati sve promjene iz revidirane verzije. Označite promjene (druga boja) u revidiranom tekstu kako bi se olakšao opetovani urednički proces.

Prijava rukopisa: Molimo autore da prije procesa prijave tekstove za objavljivanje u Sestrinskom glasniku pripreme prema navedenim uputama. Pripremljene članke potrebno je poslati, i to istodobno, na elektronsku adresu glavnog urednika i adresu uredništva časopisa: visnja.vicic-hudorovic@skole.hr, glasnik@hums.hr.

Instructions for Authors Nursing Journal General requirements Nursing Journal [NJ] welcomes scientific contributions in the field of nursing education, practice, research, healthcare, delivery, medicine and related areas such as ethics in medicine, nursing and doctor’s management, public health and the history of nursing and medicine. Papers from the annual meetings of the Croatian Nurses Association, American Organization of Nurse Executives, European Federation of Nurses Associations and International Council of Nurses will also be considered in the course of the following year. Incorporated images are welcome. All manuscripts are subject to review by the Editor, Associate Editors, invited referees and a statistician when appropriate. Acceptance is based upon the originality, significance, and validity of the material presented. Submission letter. All new manuscripts should be accompanied by a submission letter that includes the following statements: (a) there has been no duplicate publication or submission elsewhere; (b) all authors have read and approved the manuscript; (c) subject to acceptance, authors will transfer copyright to the Publisher; and (d) there is no ethical problem or conflict of interest (see below). It is also helpful to indicate here what could shorten your paper. Remember that the full paper can be reviewed and a shorter version published. The submission letter should also indicate the type of paper and the appropriate subject category. Human research. Authors should stipulate in the Materials and methods section that informed consent was obtained where applicable and state that the study was approved by their institutional ethics committee on human research. Conflict of Interest Policy. The Editors require authors to disclose any commercial associations that might pose a conflict of interest in connection with the submitted article. All sources of funding for the work should be acknowledged in a footnote on the title page, as should all institutional affiliations of the authors (including corporate appointments). Other kinds of associations, such as consultancies, stock ownership or other equity interests or patent-licensing arrangements should be disclosed to the Editors in the cover letter at the time of submission. If no conflict of interest exists, please state this in the cover letter. The Editor reser ves the right to reject manuscripts that do not comply with the above-mentioned requirements. The author will

be held responsible for false statements or for failure to fulfil the above-mentioned requirements.

Content of paper The paper should be submitted in one of the following article types: Original article [OA], Brief Communication [BC]; Case Report [CR]; Editorial [ED]; Historical Pages [HP]; Review article [REV]; Patient safety (PS); Workplace safety [WPS].

Original article [OA] The NJ gives priority to reports of original research that are likely to change thinking about nursing science. Randomized controlled trials (RCT) should be reported in accordance with a recognized checklist. The checklist used should be mentioned in the Materials and methods section.

Brief Communication [BC] BC outlines a substantial jump in thinking that is testable. New data are not part of a BC, but you must include a section on how to test your idea.

Case Reports [CR] These papers describe, in 1500 words, a single interesting case, which should not be a rarity and that provides a teaching point.

Editorial [ED] The voice of the NJ, editorials are written in house by the journals editorial-writing team.

Historical Pages [HP] Disease focused over views for the generalist, covering epidemiology, diagnosis and management.

Review article [REV] When writing any review paper, it is important that there should be complete transparency about the choice of material included. Since these papers should be comprehensive, we encourage citation of publications in non-English languages.


Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 141-146

145

Item

OA

BC

CR

ED

HP

REV

PS

WPS

LTTE

IN

Submission letter

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

NO

YES

Maximum number authors

6

4

6

8

4

8

8

4

4

4

Structured abstract [max. 350 words]

YES

NO

NO

NO

NO

NO

YES

YES

NO

NO

Short abstract [max. 200 words]

NO

YES

YES

NO

NO

NO

NO

NO

NO

NO

Word count of text [on title page]

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

Maximum text words

5000

2000

1500

2000

1500

5000

2000

3000

1000

100

Key words [3-6]

YES

YES

YES

YES

YES

YES

YES

NO

YES

Maximum number of references

40

20

10

15

20

50

25

No limit

5

2

Maximum number of Tables and Figures*

8

6

4

4

2

8

6

No limit

0

4

Maximum number of Videos

1

1

1

1

1

1

1

1

0

0

Patient safety [PS] Sentinel event monitoring and reporting, root cause analysis, incident reporting, medication safety policy and procedures, integration technology into patient care processes, cost-benefit analysis.

Workplace safety [WPS] Providing a wide over view of everyday nurses procedures, topics, with analysis of the pathologic, anatomic and physiologic conditions, evaluation of results, and recommendations for appropriate procedures. Improve quality indicated by cost-effectiveness and customer satisfaction.

Letter to the editor [LTTE] Reports of congresses, symposia and description from the events. The specification for each submission category should contain but not exceed the following.

Images in nursing [IN] Illustrations that are in connection with the statements (congresses, symposia). Figures including composite parts a,b,c, etc. will only be allowed if ALL of the constituting parts are mounted into 1 image / 1 electronic file. IMPORTANT: All papers submitted not-conforming to the above specifications will not be considered for review and immediately returned to the authors - note that it saves time and effort to submit correctly the first time around. Subject categories. The most appropriate subject category should be selected and indicated for your paper from the following: Nursing education, Clinical investigations, Evidence based medicine, Human resource management, Total Quality Management, Technology, Human resource leadership, Relationship management and influencing nurses and medical behaviours, Medical facilities, Day-care nursing and medicine. Language. Manuscripts must be written in Croatian or English. Spelling can be British or American, but consistent throughout. Layout/presentation. The whole manuscript should be keyed double-spaced throughout. The pages should be numbered. Where appropriate (see table), manuscrip-

ts should be organized as follows: [a] Title page (Croatian+English language); [b] Abstract and Key words (Croatian+English language); [c] text with the following sections: Introduction, Materials and methods, Results, Discussion, Acknowledgements (All subheadings must be written on Croatian+English language); [d] Tables (explenations must be written on Croatian+English language); [e] Figure legends (explenations must be written on Croatian+English language);[f] Video legends (explenations must be written on Croatian+English language) and [g] References. Any figures and videos should be supplied as outlined below. Title page. The title page should include a brief and descriptive title of the article (no abbreviations allowed, in Croatian and English language), the first name and surname(s) of the author(s) (but no qualifications), and the name and location of the establishment where the research was carried out (in Croatian and English language). The name, address, telephone, fax numbers and the e-mail address of the corresponding author should be typed at the bottom of the title page. If the manuscript was presented at a meeting, the meeting name, venue, and the date should be indicated. An exact word count of the abstract and of the text (in Croatian and English language), excluding figures, tables and references, should be given. Abstract. The abstract is an essential and the most read part of the paper. It should be factual and free of abbreviations except for SI units of measurement. The abstract should be printed on a separate page. A structured abstract must have four sections: (1) Objectives: should describe the problem addressed in the study and its purpose. (2) Methods: should explain how the study was per formed (basic procedures with study materials and obser vational and analytical methods). (3) Results: should describe the main findings with specific data and their statistical significance, if possible. (4) Conclusions: should contain the main conclusion of the study. Key words. Following the abstract, up to 3-6 key words (in Croatian and English), should be given for subject indexing. They should be taken from Index Medicus or composed on similar lines.

Text Introduction: should state the purpose of the investigation and give a short review of pertinent literature.


146

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 141-146

Materials and methods: should be described in detail with appropriate information about patients or experimental animals. Use of abbreviations renders the text difficult to read; abbreviations should be limited to SI units of measurement and to those most commonly used, e.g. VSD, ASD, CABG. Generic names of drugs and equipment should be used throughout the manuscript, with brand names (proprietary name) and the name and location (place, state) of the manufacturer in brackets when first mentioned in the text. Results: should be reported concisely and regarded as an important part of the manuscript. They should be presented either in tables and figures, and briefly commented on in the text, or in the text alone. Repetition of results should be avoided! For statistical analysis, follow the ‘Guidelines for data reporting and nomenclature’ (Ann Thorac Surg 1988;46:260-261). Discussion: is an interpretation of the results and their significance with reference to pertinent work by other authors. It should be clear and concise. The importance of the study and its limitations should be discussed Acknowledgements: of financial or personal assistance should, if appropriate, be placed at the end of the text. Tables: should be self-explanatory, supplementing but not duplicating the text. A brief title should be provided. Any abbreviations used in the Tables should be defined. Each Table should be keyed on a separate page. Legends: required for each figure and video (see also below). References: should be arranged sequentially following appearance in the text. References should be cited in the text as numbers in square brackets. Personal communications, websites and unpublished data should not be included in the list of references, but can be mentioned in the text only. All authors should be listed (use of ‘et al.’ is not acceptable). Journals should be indexed in, and their abbreviations conform to, Index Medicus. Please follow this reference style carefully as the reference list will be hypertext linked to enable the reviewers to cross-reference on-line.

Presentation examples as follows: Journals [1] Solaini L, Bagnioni P, Grandi U. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. Eur J Cardiothorac Surg 1995;9:65-68.

Books [2] Cooley DA. Techniques in cardiac surgery. Philadelphia: Saunders, 1984:167-176.

Multi-author books [3] Huang GJ, Wu YK. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. In: Huang GJ, Wu YK, editors. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Berlin: Springer, 1984:313-348 On-line-only publications (note: DOI is the only acceptable on-line citation) [4] Kazaz M, Celkan MA, Ustunsoy H, Baspinar O. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective en-

docarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10.1510/ icvts.2005.105833. Authors are encouraged to cite previous key references from NJ in order to establish that their studies are well founded. Figures. All artwork and lettering must be of professional quality. Artwork should be black/white where possible but necessary colour figures will be considered if approved by the Editors - and then at zero cost to authors. Figures should be numbered in the order they appear in the text. Videos. Where appropriate, video sequences may be submitted using standard digital video formats. Videos must be relevant and contain only vital/novel information and should ideally run no longer than 30 seconds (see specifications below). One still image (screen shot) per video must also be submitted. Videos will be displayed in the on-line journal only - the video URL address will be printed in the hardcopy journal to link to the video in the on-line journal. Videos should be numbered in the order they appear in the text. Please complete the on-line submission carefully and upload the following items as specified: Text (including title page) and Tables (plus any embedded artwork - optional) combined into ONE word processor file (.doc or.rtf preferred) - upload as Manuscript file. Artwork for on-line review (creation of optimal PDF):.jpg files preferred (specification: 72 dots per inch/600 pixel screen width, grayscale for black and white, RGB for color). One file per figure - upload as Image files. Original artwork for print (all revised manuscripts only):.tif files obligatory (specification: sized to 8.4 cm column width, resolution: 1000 dots per inch for line art, 300 dots per inch for grayscale/combine/color, CMYK for color) - upload as Supplemental files. This specification enables your artwork to be reproduced with the best possible printing quality. Failure to upload print quality artwork files with the revision will delay eventual publication. If unable to supply artwork electronically in the required format (only), post hard-copies (GLOSSY PRINTS) to the address below for scanning. Video (on-line viewing only):.avi,.mov,.mpg or.rm files preferred (specification: frame size: 320 x 240 pixels, duration: maximum 30 seconds, number of frames/second: 20-30). Corresponding still images also required:.jpg preferred (specification: 72 dots per inch) - upload as Supplemental files

Revised manuscripts Label accordingly (2nd, 3rd version) including new figures, videos and tables; provide a covering letter, replying pointby-point to the Editor’s and referees’ comments, and describing the changes which have been made in the revised version. Highlight the changes in the revised manuscript to facilitate editorial reassessment. Submission of manuscripts. To submit a manuscript, please prepare your manuscript according to the instructions set forth in detail. Articles are submitted simultaneously, by e-mail to the Editor-in-chief and NJ editorial office: visnja.vicic-hudorovic@skole.hr; glasnik@hums. hr; hums@hums.hr.


NURSING JOURNAL [NJ] - ADVERT Nursing Journal [NJ] is an international peer-reviewed scientific journal covering the entire spectrum of clinical medicine and related areas such as ethics in medicine, nursing and doctorâ&#x20AC;&#x2122;s management, public health and the history of nursing and medicine. In addition to original articles the Journal contains editorials and leading articles on recent topics, review articles, case reports and a wide spectrum of special articles. Nursing Journal [NJ] promotes and develops the systems of patient management by providing a multidisciplinary international forum for all those health care professionals involved in: Knowledge of Continuous Quality Improvement (CQI)/Total Quality Management (TQM) processes. Patient safety-Include sentinel event monitoring and reporting, root cause analysis, incident reporting, medication safety policy/procedures. Workplace safety-Includes knowledge of regulatory requirements. Promoting intradepartmental - interdepartmental communication. The Journal aims to develop and uphold standards in research, provide a focus for evidence-based medicine and nursing and opportunity for the critical appraisal of cutting-edge original research. As a combined nursing and medical journal covering all specialties Nursing Journal [NJ] aims to facilitate the transfer of important ideas and lines of thought between medical and nursing specialties. The Journal also aims to provide a broad knowledge base for its readers and includes sections on technology and innovation, art and history and a critical analysis section which will help to build the readers analytical abilities and hopefully lead to the greater application of evidencebased nursing and medicine. The International Editorial Board and Executive Committee have the support of diverse range of peer-reviewers who help to ensure that the Journal achieves the highest standards of publication and maintains its International readership.

Papers are included on: Basic and clinical research-all fields of nursing and medicine. Administrative issues- including facility development, management, governmental issues and reimbursement. Perioperative care- covering patient and procedure selection, discharge criteria, Quality of life, costs and home care. Also included are topical and educational reviews examining a wide range of subjects and controversies in the field of nursing-medical-combined care. Nursing Journal [NJ] is the Official Journal of the Croatian Nurses Association [CNA].

Audience All nursing and medical professionals and managers with an interest in health care managing, treatment and facilities.

Frequency circulation 3 issues p/y Our provisional plan for this multi-disciplinary journal is to maximize circulation for the first 2 years, by securing a controlled circulation of 4000. This will bring the total circulation of the journal to 4.300. Website: http://www.hums.hr On-line publication: www.issuu/com.sestrinskiglasnik

Supplement publishing lead times From Submission to Acceptance: approx. 4 weeks From Acceptance to Publication: approx. 14 weeks Instructions for Authors; http://www.hums.hr


Sestrinski glasnik br. 3 / 2011  

sestrinstvo, sestrinski članci

Advertisement