Smjernice za unaprjeđenje informiranja mladih na području OBŽ i VSŽ

„Informacija za sve“

PRONI Centar za socijalno podučavanje Projekt „Informacija za sve“

Smjernice za unaprjeđenje informiranja mladih na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije

U Vukovaru, 15.prosinca 2023.g.

„Informacija za sve“

Uvod Od osamostaljenja RH, kontinuirano se ističe nepovoljan položaj mladih kao jedno od najvažnijih obilježja našeg društva. Kao glavni uzroci ističu se posljedice rata, višegodišnji izazovi tranzicijskog društva, ekonomska kriza na nacionalnoj i globalnoj razini, a u zadnje vrijeme i migracijska kriza te pandemija i ratna zbivanja u neposrednom europskom okruženju. Posljedice takvog položaja mladih reflektiraju se kroz njihovo nedovoljno korištenje društvenih resursa i ne ispunjavanju svog punog potencijala.

Kroz izravan kontakt s mladima, isti izražavaju neinformiranost kao glavni uzrok svoje neaktivnosti i neuključivanja u društvene procese.

Unatoč korištenju Interneta kao glavnog sredstva informiranja današnjice, kao i svih drugih dostupnih izvora informiranja, mladi vide problem u prevelikoj raspršenosti informacija koje se njih tiču te neprilagođenosti istih njihovom jeziku i osobnim potrebama. S druge strane velik broj mladih (54% ispitanika) ne zna za postojanje Info centara za mlade pa u tom smislu niti posjeduju web stranice i stranice društvene mreža istih kao izvore korisnih, provjerenih, točnih i vrlo pristupačnih informacija. Upravo u toj činjenici i sami vide jedan od vodedih razloga svoje neaktivnosti i otpora prema sudjelovanju u društvenim procesima, posebice u kreiranju politika koje ih se tiču. Tako ostaju uskradeni za informacijama koje bi ih mogle pokrenuti, osnažiti i razviti u aktivne građane svojih zajednica. Dodatno, u situacijama gdje mladi i imaju priliku sudjelovati u aktivnostima u kojima su uključeni relevantni dionici i kada dolazi do međusobnog dijaloga tijekom kojih se pružaju i razmjenjuju korisne informacije, rjeđe su uključeni mladi s manje mogudnosti i mladi iz ruralnih mjesta.

I dugogodišnje iskustvo rada s mladima u području informiranja pokazuje kako je poseban izazov doprijeti prema mladima, a posebice prema mladima u nepovoljnom položaju. Iako se na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije radi na umrežavanju dionika i sinergijskom djelovanju u pružanju točnih, provjerenih i pravovremenih informacija mladima, posebice kroz djelovanje Savjetodavnih odbora Info centara za mlade u Osijeku i u Vukovaru, osiguranje dostupnosti i prilagođenosti informacija njihovim specifičnim potrebama teško je zadovoljiti, a posebice iz razloga što mladi brzo mijenjaju fokus interesa i načine informiranja pradenih novim trendovima korištenja modernih tehnologija. Ovakve brze promjene vrlo su izazovne za dionike koji rade s mladima, a prvenstveno za one čiji je zadatak doprijeti do mladih putem pružanja informacija pa stoga ulaganje u razvoj resursa, bilo materijalnih ili ljudskih, koji je najčešde povezan s usvajanjem novih znanja i vještina potrebnih za kvalitetnije i brže uključivanje u trendove informiranja mladih, predstavljaju veliki izazov, a za neke i nepremostivi problem, posebice zbog ograničenosti financijskih sredstava, „stroge“ strukture i nametnutih obrazaca rada ili pak nerazumijevanja potreba informiranja mladih na obostranu korist.

„Informacija za sve“

Stoga, kako bi doprinijeli rješavanju navedenih poteškoda te unaprijedili načine i sustav informiranja mladih, a u svrhu kvalitetnijeg dosega mladih na njima prihvatljiv i prilagođen način, PRONI Centar za socijalno podučavanje je 2023. godine pokrenuo projekt „Informacija za sve“, financiran sredstvima EU kroz program Erasmus+, Ključnu aktivnost 1 u području mladih, (KA154) - Aktivnosti sudjelovanja mladih.

Iz tog razloga, fokus projekta usmjeren je na mlade s različitim potrebama, s naglaskom na mlade koji dolaze iz malih i ruralnih mjesta, kako bi se prije svega iz prve ruke mogle doznati njihove potrebe, u ovom slučaju čuti njihova razmišljanja o adekvatnim metodama informiranja, a potom i odgovoriti na iste. S druge strane fokus projekta usmjeren je i ka uključivanju svi onih dionika koji rade s mladima i čije informacije trebaju dodi do istih, bududi da je to jedini način upoznavanja istih s trendovima koje mladi prate, posebice u području korištenje metoda i načina komunikacije i informiranja sukladno njihovim potrebama.

Glavni cilj projekta je podidi razinu kvalitete života mladih, s posebnim naglaskom na informiranje teško dostupnih skupina mladih, kroz definiranje modela informiranja mladih. Stoga je u tu svrhu provedeno istraživanje među mladima (339 mladih s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije u dobi od 15 do 30 godina), te je analiza istog poslužila kao temelj za strukturirani dijalog i razmjenu informacija između mladih i lokalnih dionika, što je u konačnici dovelo do ključnih Smjernica za unaprjeđenje informiranja mladih na području Osječkobaranjske i Vukovarsko-srijemske županije.

„Informacija za sve“

OSNOVNI ZAKLJUČCI PROIZAŠLI IZ ISTRAŽIVANJA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE I VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE Struktura ispitanika:  339 mladi u dobi od 15 do 30 godina  Učenici, studenti, zaposleni i nezaposleni mlad  Urbano područje 54%  Ruralna područja 46% Opdenito:  Informiranje je zakonsko pravo koje je široko priznato u pravnim i političkim dokumentima, no 85% mladih i dalje ne zna za svoje pravo.

Izvori informiranja:  63 % mladih smatra kako ima dovoljno izvora za informiranje  čak 56% mladih ne zna za nijedno mjesto u prebivalištu gdje se mogu informirati.  Najčešdi izvori informiranja: web stranice i portale, usmeni razgovor s vršnjacima, Instagram, Youtube, aplikacije za razgovor i TikTok.  Najmanje korišteni izvori informiranja: Društvena mreža Facebook te radio postaje  Najviše vjeruju osobnom informiranju, web stranicama te portalima pa u skladu s tim preferiraju informiranje putem interneta, društvenih mreža i neprofitnih organizacija Vrste informacija (područja) koje mladi najčešde pretražuju:  Slobodno vrijeme i zabava – 74%  Obrazovanje – 46%  Fizičko i mentalno zdravlje – 33 %  Putovanje i mobilnost – 31 %  Zapošljavanje i poduzetništvo – 25 %  Kultura – 21 %

„Informacija za sve“

Temeljem rezultata istraživanja te rezultata proizašlih iz uvodne konferencije u Osijeku (60 sudionika), pojedinačnih fokus grupa s mladima i lokalnim dionicima na području 10 gradova Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije (na kojima je sudjelovalo 220 sudionika) te završne konferencije u Vukovaru (60 sudionika), analizom svih izlaznih rezultata i zaključaka, suradnički tim formulirao je Smjernice za unaprjeđenje informiranja mladih na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, čije pradenje i korištenje u radu se očekuje od strane dionika iz javnog i civilnog sektora, ali i medija kao ključne karike u informiranju javnosti.

U okviru Smjernica, namijenjenih različitim sektorima i dionicima, prikazane su postojede metode informiranja mladih, izazovi s kojima se prilikom informiranja pojedini sektori susredu te predložene preporuke za unapređenje informiranja mladih.

Također, u okviru Smjernica prikazane su i najprihvatljivije metode informiranja od strane mladih „Što kažu mladi? - mladima najprihvatljivije metode“ te zaključci sudionika sa svih provedenih projektnih aktivnosti u obliku Opdih preporuka prilikom svih oblika informiranja mladih.

Sudionici u izradi Smjernica bili su mladi, predstavnici javnog te civilnog sektora te dio predstavnika lokalnih samouprava s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.

„Informacija za sve“

1. Smjernice za informiranje mladih u okviru javnog sektora METODE (postojede) informiranja mladih:  Web stranice  Telefon i mobilne aplikacije  Društvene mreže  Objave i informiranje putem medija  You tube kanal (mali broj predstavnika javnog sektora)  Direktan, osobni pristup IZAZOVI u informiranju mladih i moguda rješenja istih:  Institucije su često ovisne o nacionalnim strukturama, nemaju slobodu objavljivanja informacija sami pa stoga treba osigurati vedu autonomiju područnih službi kako bi se ostvarila brža suradnja i brži protok informcija (npr: područne službe trebaju imati vlastite stranice)  Opda nezaiteresiranost i neinformiranost mladih – kao mogude rješenje veda umreženost svih koji rade s mladima, kako bi protok informacija među njima bio brži (savjetodavni odbor Info centra za mlade Vukovar je odličan primjer dobre prakse), također treba napraviti jedinstveni model protoka informacija, dodatno poticati edukaciju iz područja medijske pismenosti, kako bi mladi bili sposobniji sami tražiti, nadi i prilagoditi informacije poticati edukaciju iz područja medijske pismenosti, kako bi mladi bili sposobniji sami tražiti, nadi i prilagoditi informacije  Informiranje preko društvenih mreža ima mali doseg kod mladih (mladima često promaknu važne informacije) preporuka je imati stručne osobe za informiranje putem društvenih mreža te isto tako treba uključiti i mlade; zatim preporuka je koristiti utjecaj poznatih osoba “influencera”; te za važne informacije platiti promociju PREPORUKE za kvalitetnije informiranje mladih u javnom sektoru :  Uspostaviti direktan odnos s mladima - individualni pristup i prilagođene informacije  Edukacije – provoditi neformalne radionice na određenu temu  Sve informacije objediniti na jednom mjestu te promovirati postojanje tih mjesta  Pitati mlade što i kako koriste za informiranje - treba slijediti potrebe i trendove mladih  Informacija za mlade treba biti jednostavna - odgovoriti na 5 novinarskih pitanja (tko, što, kada, gdje i zašto)  Istaknuti ciljanu skupinu mladih (ukoliko je primenjivo) kojoj je informacija namijenjena  Uključiti građane u sukreiranje informacija na web stranicama Opdina i Gradova te ih više promivirati kao platforme za informiranje

„Informacija za sve“

2. Smjernice za informiranje mladih u okviru obrazovnog sektora METODE (postojede) informiranja mladih:  Aplikacije kao što su Yammer, Teams, Moodle, Classroom i Zoom koje se koriste za grupno informiranje učenika te grupnu komunikaciju  Komunikacijske Vibera i What's app grupe koje se obično kreiraju za prenošenje informacija od strane razrednika za pojedini razred  Osobno informiranje putem vršnjaka ili profesora koji na satu usmeno prenese pojedine informacije (navedena kao vrlo važna metoda)  Web stranice i Društvene mreže – facebook, instagram i TikTok (manji broj škola koristi TikTok)  Canvu kao alat za kreiranje vizuala kako bi mlade informirali na njima zanimljiviji način  Školski radio i školske novine (no one po njima učenicima nemaju prevelik značaj) IZAZOVI u informiranju mladih:  Kao najvedi izazov vezano uz informiranje mladih vedina sudionika ove skupine ( kako mladih tako i donositelje odluka) istaknuta je kratka pažnja mladih. Učenici ističu kako često ne smatraju zanimljivim članke na mrežnim stranicama škole koje su po njima uglavnom predugi te vrlo brzo odustanu od njihova čitanja  Također profesori su istaknuli kako smatraju da je jedan od izazova vezan uz informiranje mladih i nezainteresiranost mladih za sudjelovanje u pojedinim aktivnostima  Viber za podjelu informacija vezanih uz školske aktivnosti od strane profesora (samo ostane na seen), bez povratne informacije od učenika, josim ako profesor postavi konkretno pitanje  Ne postoji dovoljno učinkovit sustav informiranja učenika kako bi informacije za mlade upudene na službenu e-mail adresu došle do svih zainteresiranih (prevelik broj e-mailaova, prijenos informacija ovisi o ljudskom faktoru...)

PREPORUKE za kvalitetnije informiranje mladih u obrazovnom sektoru:  Informirati mlade unutar škola korištenjem QR kodova postavljenih na vidljivim mjestima u školi te na nekim neobičnim mjestima poput prostora u toaletima škola  Informirati putem plakata - važno je voditi računa da plakati budu na vidljivim mjestima u školi i tamo gdje se učenici najviše okupljaju  Uvesti informiranje učenika putem ploča s digitalnim plakatima u sve škole  Grafičko i vizualno unaprijediti web stranice škola  Poticati informiranje učenika kroz organizrane događaje izvan škola – npr. u udrugama i ustanovama  Dovoditi vanjske predavače u škole  Organizirati grupna infmoranja putem radionica, kvizova te sličnih aktivnosti koje se razlikuju od klasične nastave  Osobni pristup (kada ih razrednik informira o određenoj temi)  Otvoriti i/ili koristiti Instagram u informiranju učenika  Promovirati školski radio Ekonomske škole Vukovar

„Informacija za sve“

3. Smjernice za informiranje mladih u okviru civilnog sektora METODE (postojede) informiranja mladih:  Osobno vršnjačko informiranje  Informiranje mladih, o njima važnim temama (npr. Erasmus) u manjim sredinama, osobnim kontaktom, na mjestima na kojima se okupljaju (kafidi, kulturno umjetnička društva, sportski klubovi...)  Socijalni kontakt - aktivnost, zajedništvo, putovanja (FRAMA)  Društvene mreže – facebook, instagram, tik-tok  E-mail grupe  Putujude informiraonice  Organizirane grupne informativne aktivnosti u školama, kroz izborne predmete, sate razrednog odjela, međupredmetne teme i izvan nastavne aktivnosti, na različite teme (financijska pismenost, uvod u filozofsko razmišljanje, medijska kultura...)  Info-točke u lokalnoj zajednici  Video uradci / Youtube  Organizacija Dana informiranja mladih  Informiranje mladih u prostoru udruga individualne/grupna IZAZOVI u informiranju mladih:  Mladi brzo mijenjaju fokus interesa i načine informiranja sukladno novim trendovima i novim digitalnim tehnologijama  Usmena predaja kod mladih je često obojana nekim predrasudama (prepreka)  Mladi ne provjeravaju izvor informacije  Nedostupnost studenata i nezaposlenih u ruralnim mjestima  Kako doprijeti do vedine mladih, a posebice mladih u nepovoljnom položaju  Mladima nedostaje znanja vezano za medijsku pismenost, vještina kritičkog promišljanja te jasnih individualnih stavova  Nedostatak mladog obrazovnog kadra za rad u civilnom sektoru u svrhu lakšeg pradenje potreba i trendova mladih  Mladi sve više vremena provode koristedi digitalne tehnologije te im je zbog toga koncentracija smanjena, a pažnja segmentirana (i zbog toga im često promaknu korisne informacije) PREPORUKE za kvalitetnije informiranje mladih u civilnom sektoru :  Posvetiti vedu pažnju informiranju na temu mentalnog zdravlja mladih  Informacija treba biti kratka, jasna i vizualno atraktivna  Koristiti kanale distribucije informacija koje mladi koriste, kako bi informacija doprla do njih

„Informacija za sve“

 Ne izostaviti okolinu (roditelje, bake i djedove, učitelje i nastavnike, profesore) koji informaciju mogu prenijeti mladima  Udruge trebaju uložiti u obrazovanje kadra koji se bavi informiranjem mladih, metodološki, tehnološki i socijalno. Preporuka je da te osobe budu mladi ljudi, koji razumiju problematiku, ali i imaju tehnološka znanja i pristup ostalim mladima, zbog vršnjačkog informiranja  Voditi se mišlju da su mladi informirani o stvarima koje njih zanimaju, ali da mogudnosti za njih i njihov razvoj nisu predmet njihovog interesa. Potrebno je izazvati interes i obično izvršiti dodatnu motivaciju i potporu, malo „pogurati“, da se odvaže upustiti u nešto novo.  Isticati individualnost i posebnost mladih i na taj način im pristupati

4. Smjernice za informiranje mladih u okviru medija ZAKLJUČCI sudionika:  Pozitivno u pogledu medija i mladih: imaju specijalizirane emisije za mlade, prate rad udruga, dostupni su online te pružaju mogudnost preuzimanja sadržaja, podcasti kao oblik informiranja mladih  Negativno u pogledu medija i mladih: opda nezainteresiranost mladih za pradenja rada medija (s vedim naglaskom na lokalne), imaju nepovjerenje prema njima i smatraju ih previse negativnima (mali broj pozitivnih i poticajnih informacija), web portali slabo pregledni tj. nesortirani po kategorijama za brži i lakši pregled (mladi smatraju kako informacija nije odmah vidljiva) PREPORUKE za kvalitetnije informiranje mladih u medijima:  Više izlaziti na teren i informirati se o mladima  Uključiti mlade u program (kreiranje, gostovanje...)  Kreirati sadržaje na društvenim mrežama namijenjene mladima  Dodatno pojasniti i približiti informacije mladima  Informacije namijenjene mladima trebaju biti kratke i jasne s posebnim naglaskom na vizualnu privlačnost  Koristiti kad god je mogude video zapise  Pilagoditi informaciju jeziku mladih  Poticati umrežavanje dionika u svrhu bržeg prikupljanja informacija

„Informacija za sve“

Što kažu mladi? - mladima najprihvatljivije metode ZAKLJUČCI sudionika:  Mladi se u današnje vrijeme naviše informiraju putem virtualne stvarnosti (društvenih mreža, platformi,…), peer to peer, „od usta do usta“ te preko škole koju smatraju važnim izvorom relevantnih informacija  S obzirom da mladi u prosjeku provode 5 do 6 sati dnevno u virtualnom svijetu, promidžba različitih infrmacija trebala bi biti bazirana na tim platformama  Društvenu mrežu TikTik mladi su jednoglasno izdvojili kao informativnu u njihovom okruženju, dok su im zbog nezanimljivog dizajna web stranice škole neprivlačne te ih ne koriste često ili ih ne koriste uopde  Mladi ističu problem „bombardiranosti“ (prevelikog broja i prevelike raspršenosti) informacijama PREPORUKE kako bi po mišljenju mladih privlačna objava trebala izgledati:  Objava bi trebala imati jednostavan naslov koji sadrži što esencijalnije podatke kako bi mladi, ved ionako „bombardirani“ ogromnim količinama informacija, mogli što lakše odlučiti zanima li ih ta tema ili ne  Tekst same inicijalne objave također ne treba biti iznimno opširan. Važno je da tekst sadržava samo ključne informacije vezane za bududi događaj ili informaciju. Također ako je određeni tečaj besplatan važno je to napomenuti, jer često financijski aspekt je taj koji de mladu osobu odbiti ili privudi  Tekst bi također trebao sadržavati i dio o korisnosti informacije za mlade, npr. gdje stečene vještine ili znanja mogu primijeniti u praksi  Poželjno je da se u objavu umjesto dugih i nepreglednih tekstova ubace kratki videozapisi (2-3 minute maksimalnog trajanja) vezani za temu koja se promovira ili zanimljive i šaljive sličice ili fotografije koje de na osnovu estetike i humora privudi mladu osobu  Jezik objave trebao bi ostati na određenoj profesionalnoj razini, iako je pokoji emotikon ili slang izraz uvijek dobrodošao.  Pri kreiranju objave koja za ciljnu skupinu ima mlade osobe, stvoriti estetski moderan i pomalo šaren dizajn  Iako su se dosadašnje preporuke mladih temeljile na zahtjevima da sve bude koncizno i kratko, mladi nisu protiv detaljnog objašnjavanja te je stoga preporučljivo na inicijalnu objavu priložiti i poveznicu ili QR kod koji de osobu odvesti do detaljnijeg sadržaja

„Informacija za sve“

Opde preporuke prilikom svih oblika informiranja mladih ZAKLJUČCI sudionika: Prilikom informiranja mladih važno je:  Istaknuti korist od dobivene informacije – npr. nakon sudjelovanja na nekoj edukaciji gdje i kako mogu koristiti stečeno znanje (što de mlada osoba dobiti/stedi sudjelovanjem - koja je korist)  Ako je neki događaj/edukacija besplatna, važno je to istaknuti  Osobno informiranje – mladi navode kao je vrlo važno voditi računa o tome koja osoba ih informira, jer o tome ovisi i koliko de vjerovati u istinitost informacije (ponekad imaju potrebu dobivenu informaciju dodatno provjeriti) METODE informiranja mladih:  Društvene mreže - Facebook se među mladima kao izvor informiranja vrlo malo koristi (posebice među mladima između 15 i 20 godina (navode kako ga više koriste njihovi roditelji). Kao najvažniju društvenu mrežu ističu Instagram, a zatim TikTok  Web stranice namijenjen mladima (ako postoje) – Info centri, udruge i klubovi za mlade….  Osobno vršnjačko infiormiranje (vršnjačko informiranje fizčko i on-line)  Prijenos informacija putem kreiranja story-ja i reelsa  Informiranje od usta do usta (roditelji, trgovci, konobari, šira obitelj …)  Putem članstva i širenja informacija u raznim udrugama – Sportske udruge, KUD-ovi, DVD-i, OCD-i…  Plakati i letci s istaknutim QR kodom (posebice u manjim mjestima) - istaknuti u centru, na oglasnim pločama i opdenito na mjestima na kojima prolazi velik broj mladih, poput kafida, autobusnih stajališta, ali i ulazima i holu škola  Digitalni plakati - širiti putem društvenih mreža  Jumbo plakati  Predavanja i radionice u svrhu ciljanog informiranja na određenu temu  Organizirana druženja i događaji na kojima de se razmijenjivati informacije i iskustva  Mediji i njihove društvene mreže  Škola kao platforma za informiranje – putem web stranice i društvenih mreža, oglasnih ploča i knjiga, platformi za učenje (Teams, Yammer, Merlin…), roditeljskih sastanaka, osobnih dolazaka, školskog radija, novina…  Dolazak stručnjaka na određenu temu - organizirane informativno edukativne atkivnosti na teme koje su mladima zanimljive (mentalno zdravlje, socijalne vještine..)  Studentski službeni mailovi  Studentski zborovi i učenička vijeda

„Informacija za sve“

 E-pošta (za mlade nakon 20 godine)  Stručna literatura  ChatGPT – umjetna inteligencija PREPORUKE:  Informacija treba biti jasna, kratka i provjerena  Informacija treba treba biti vizualno „privlačna“  Mladi očekuju da informacija donese nešto, da bude aktualna te da objedini edukativno, zabavno i interesantno  Jezik na društvenim mrežama: prilagođen mladima, no mladi ističu da ustanove trebaju koristiti službenu jednostavnu komunikaciju, da informacija treba imati početak i kraj, pisana za više osoba, ali da čitatelj „osjeti“ da je njemu informacija upudena Vidljivost U svrhu povedanja vidljivosti informacija preporuča se:  Izraditi vizualno privlačne informacije  Koristiti #  Izraditi kratke video sadržaje sa zanimljiv porukama, osobnim osvrtima i iskustvima  Koristiti jezik mladih i primjeren uzrastu publike  Krenuti dovoljno rano s najavama aktivnosti i događaja za mlade i osigurati svakodnevno informiranje  Po mogudnosti osigurati sponzorirane informacije te uključiti poznate osobe koji bi bili tzv. ambasadori  Uključiti mlade u kreiranje sadržaja i vizuala informacije

Ove Smjernice ostvarene su uz financijsku potporu Europske komisije.

One izražavaju isključivo stajalište njenih autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom pri uporabi informacija koje se u njima nalaze.

„Informacija za sve“