Priručnik za poučavanje o održivom razvoju

Putevima ekološke renesanse

Priručnik za poučavanje o održivosti

“Exploring Pathways to an Ecological Renaissance is part of the program Civic Europe, which is an incubator for locally rooted civic initiatives, organizations and individuals in Central, Eastern and Southern Europe realized by commit by MitOst and Sofia Platform Foundation, funded by Stiftung Mercator.”

Sadržaj

Uvod

O projektu i priručniku Kako poučavati i što je održivi razvoj

Al Ati Klimatski kolaž Freska ekološke renesanse Ciljevi održivog razvoja kao akcijski alat Kako zajednički razgovarati i odlučivati?

Tri rješenja za održivi razvoj Changemaker radionica

Akcije U z A jednici Komposta nikad dosta Osvijesti druge Kreativom do osmijeha Volonterska šetnica uz Dunav

PA rtneri i kontA kti

Uvod

o projektu i priručniku

Projekt “Putevima ekološke renesanse” projekt je WINNING IDEA 2021 na Civic Europe Challenge 2021! Odabran je kao jedan od 19 projektnih ideja od prijavljenih 551 te financiran od strane programa Civic Europe s 35.000 EUR. Izgrađen je i proveden u partnerstvu nekoliko organizacija civilnog društva, javnih institucija i stručnjaka iz Zagreba, Zlarina, Vukomerića i Vukovara – udrugama Tatavaka i ZMAG - Zelena mreža aktivističkih grupa, edukacijskim timom Satelit, Tehničkom školom Nikole Tesle Vukovar te PRONI Centrom za socijalno podučavanje kao nositeljem projekta. U projektu je sudjelovala i Strukovna škola Marko Babić Vukovar.

U gradu Vukovaru, na istoku Hrvatske, kroz godinu dana, počevši od 1. studenog 2021. godine, provedbom su obuhvaćeni mladi voditelji u zajednici i mladi s liderskim potencijalom. Kroz projekt su dobili priliku naučiti o izazovima održivosti s kojima se danas suočava naš svijet i izgraditi vlastitu sposobnost dati na njih odgovore. Važno je naglasiti da nam je namjera poticati razgovor o otpornosti i prilagodbi na promjenjivo okruženje u kontekstu vukovarske zajednice, bez da namećemo bilo kakvu vrstu vanjskih rješenja ili odgovora.

Različitim intervencijama i uz mentorsku potporu sudionici su prošli kroz nekoliko faza.

FAZA UČENJA – Izrada i provedba 5-mjesečnog obrazovnog programa fokusiranog na lokalno djelovanje za odgovor na klimatsku krizu, formiranje vizije zajedničke, održive budućnosti Vukovara te stjecanje upravljačkih i komunikacijskih vještina potrebnih kako bi ta vizija bila pretočena u konkretne akcije u zajednici.

FAZA AKCIJE – Provedba akcija u zajednici na temelju ideja definiranih potrebama i interesima sudionika, oko specifičnih tema klimatskih akcija koje su odabrali, kao i izrada svih alata potrebnih za provedbu tih akcija.

FAZA RAZMIŠLJANJA – Organizacija završnog događaja, s ciljem predstavljanja rezultata poduzetih akcija, izlaznih rezultata te održivosti – razmišljanje o nastavku rada u zajednici. Tijekom provedbe premašeni su očekivani rezultati provedbom dodatnih aktivnosti i ulaganjem u ljudske resurse koji jamče održivost u lokalnoj zajednici, ali i omogućuju multiplikacijski efekt :

• 85 učenika je educirano o osnovama klimatskih promjena, upotrebom metodologije Klimatski kolaž, kojom su ujedno i detektirali probleme

• 7 osoba je educirano za Voditelje Klimatskog kolaža kao resurs u zajednici koji će moći dalje provoditi ovu svjetski raširenu metodologiju, pri čemu i prvo troje mladih voditelja Kliamtskog kolaža (sami srednjoškolci)

• 12 osoba je prošlo trening za trenere metodologije Freske ekološke renesanse, inovativnu i izuzetno dobro prihvaćenu metodologiju od sudionika projekta, budući da potiče razmišljanje o rješenjima problema poglavito detektiranih kroz Klimatski kolaž

•

35 sudionika steklo uvid u glavne izazove našeg vremena dopunjene osnovnim vještinama za odgovor na njih kroz 5 mjesečnu edukaciju – uključujući i metodologiju Freske ekološke renesanse, te je 30 sudionika osmislilo konkretne akcije, formirali su timove, procijenili tko je i gdje je njihova zajednica, te kako će ju aktivirati

• 30 sudionika u 4 formirana tima su pripremili i proveli 4 smislene i konkretne akcije u zajednici nakon obrazovanja

• dizajniran je i objavljen alat Priručnik za poučavanje o održivosti za daljnju i trajnu upotrebu u formalnom i neformalnom obrazovanju i radu u zajednici

• rezultati lokalnih akcija i projekta predstavljeni u javnosti grada Vukovara i okolice te lokalnim/ regionalnim/nacionalnim donositeljima odluka na završnom događanju, kako bi bili upoznati s resursima namijenjenima osnaživanju lokalne zajednice

Proces je doveo i do dodanih vrijednosti koje valja spomenuti.

Osim projektnog partnera Tehničke škole Nikole Tesle Vukovar, koja je sudjelovala s učenicima iz obje smjene, projektu se pridružila i Strukovna škola Marko Babić Vukovar, sa sudionicima također iz obje smjene. Sudionici projekta, dakle, su bili iz dvije škole, različitih zanimanja, nenaklonjeni jedni drugima, te dodatno, iz obje smjene. Što znači iz obje smjene? To znači da se u ovim školama nastava izvodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu u jednoj smjeni i na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u drugoj smjeni. Ova specifičnost lokalne zajednice Vukovara uzeta je u obzir te pažljivim odabirom i primjenom alata i metodologije kroz proces izobrazbe postignuta grupna kohezija. Također, postignuta je takva razina svijesti sudionika da su samoinicijativno formirali timove za provedbu akcija u zajednici temeljem osobnog odabira i interesa za temu. Tako su formirani vrlo mješoviti timovi prema spolu, etničkoj i religijskoj pripadnosti, iz ruralnih mjesta te grada Vukovara, zanimanjima, školama, ali i dobi. Odabrana metodologija i alati prikazani u ovom priručniku doveli su do toga da su timovi postali funkcionalni te su, uz kontinuirano mentorstvo i podršku, isplanirali i proveli zamišljene akcije u zajednici. Pri tome su razmišljali o tome kako postići održivost i uključiti druge članove zajednice, poglavito one s manje mogućnosti.

Ovaj izvanastavni, izvaninstitucionalni, obrazovni i pedagoški proces temeljen na principima neformalnog obrazovanja na temu održivog razvoja, a usmjeren na srednjoškolce različitih zanimanja provedn je u lokalnoj zajednici te primarno vikendima. Unatoč predrasudi da su mladi preopterećeni nastavnim sadržajem i obvezama, te ne iskazuju interes za dodatne obrazovne sadržaje, sudionici su program s interesom i redovito pohađali, unatoč preprekama ograničenog javnog transporta iz ruralnih sredina. Pristup i tema su pobijedili predrasude.

Dodatni rezultat na koji smo posebno ponosni je činjenica da je Gimnazija Antuna Matije Reljkovića iz Vinkovaca odlučila neke od elemenate ovog obrazovnog procesa integrirati u kurikulum fakultativnog predmeta o klimatskim promjenama i održivosti čiju je izradu pokrenuo tim njihovih stručnjaka uz podršku udruge Tatavaka u školskoj godini 2022./23.

kome je P rir U čnik n A mijenjen?

Priručnik za poučavanje o održivom razvoju namijenjen je edukatorima na temu održivog razvoja te praktičarima razvoja zajednice. Posebice valja istaknuti korisnost obrazovnim djelatnicima s obzirom na horizontalnost teme. Ujedno, Priručnik će biti pravi dragulj pri pokretanju projekata i provođenju praktične nastave u obrazovnim institucijama ili uspostavljanju izvannastavnih aktivnosti, poput volonterskih klubova. Svima koji se bave održivim razvojem u praksi, organizacijama civilnoga društva te civilnim inicijativama, Priručnik može biti vodilja za provođenje cjelovitih projekata, čiju mulitplikaciju snažno potičemo.

kA ko kori S titi P rir U čnik?

Priručnik smo posložilli kronološki, opisujući razvojni proces kako je tekao, s obzirom na faze kreiranja skupine, osnaživanja pojedinaca unutar skupine i u zajednici, stvaranja ideja, formiranja timova, te dovođenja do faze aktivacije zajednice provođenjem konkretnih akcija koje smo naveli na kraju Priručnika, jer su one bile vrhunac procesa i primjena u praksi. Međutim, svaku fazu, pa tako i alat ili vježbu moguće je koristiti zasebno. Naveden je naziv, kad i zašto ga koristiti, broj sudionika, trajanje te detaljan opis alata i upute po koracima.

S obzirom da su svi opisani alati testirani, te proces izuzetno uspješno protekao i polučio iznimne rezultate, sigurni smo da nećete pogriješiti bez obzira koji pristup upotrijebili i kako ga koristili.

Priručnik prate primjerci svih obrazovnih materijala koje smo koristili i učinili dostupnima online, kako bi svatko tko se prihvati njihove primjene mogao na jednostavan način napraviti potrebnu pripremu. Nadamo se da će vam poslužiti za sanjanje jednog održivijeg svijeta i otvaranje vrata između sna i jave. Uživajte u čitanju, a još više, nadamo se - u njegovoj primjeni!

Autorice i autori

kako poučavati i što je održivi razvoj

U poučavanju mladih o održivom razvoju najvažnije je krenuti od početka, od načina na koji nam se održivi razvoj najčešće prezentira. Radi se o definiciji tzv. Brundtland komisije (1987): „Održivi razvoj je onaj kroz koji možemo zadovoljiti sve svoje potrebe, bez ugrožavanja mogućnosti zadovoljenja potreba budućih generacija“ i slikovnog prikaza koji nam želi dočarati suglasje odnosno zajedničko nastojanje prema održivom razvoju kroz tri nosiva stupa koncepta, a to su okoliš, ekonomija i društvo.

Djelujući kroz društvo, uz pomoć ekonomskih aktivnosti i na korist okoliša zamišljeno je kretanje koje rezultira održivim razvojem. Problem s ovakvim poimanjem održivog razvoja je što nema veze s realnošću. Ova tri nosiva stupa imaju vrlo često različite pa i suprotstavljene interese, razine moći i modele funkcioniranja. To se sve prenaša i u odnosu prema održivom razvoju. Stoga danas imamo previše ekonomije koja je ovisna o profitu po svaku cijenu i neodrživom poslovanju. S druge strane, društvo, a to znači mi ljudi koji ga činimo, je pod čitavim nizom pritisaka i kriza da se druge teme nameću kao važnije od održivog razvoja. Na posljetku ostaje okoliš čiji krug je zapravo sve manji i manji odnosno prekrivaju ga sve grublje i razornije krugovi ekonomije pa i društva.

Ta stvar je pogrešna u startu, jer jedina ekonomija koja nama treba je ona koja ispunjava potrebe društva koje ju je stvorilo, a te potrebe trebaju biti u okviru onoga što nam naš okoliš, ili preciznije svjetski ekosustavi mogu osigurati.

Zato je puno bolji slikovni prikaz u poučavanju mladih o održivom razvoju onaj koji izgleda kao koncentrični krugovi.

I dalje imamo tri ista nosiva stupa održivog razvoja, ali su oni puno točnije i pravednije poredani. Ekonomija je i dalje tu, ali ne može biti svrha sama sebi nego ispunjava svoju svrhu isključivo ako doprinosi ostvarenju dobrobiti i kvaliteti života u nekom društvu, a ta se dobrobit i kvaliteta života ostvaruje jedino uz poštivanje planetarnih ograničenja odnosno granica svjetskih prirodnih ekosustava. Zato kažemo da je ovakav prikaz točniji jer ako zaista želimo razumjeti i prakticirati održivi razvoj ekonomija ne postoji izvan društva, a naša društva ne postoje odvojeno od nosivog kapaciteta planeta odnosno od mogućnosti obnove i odgovornog odnosa prema resursima koje koristimo za svoje potrebe. Također, ovakav prikaz je pravedniji jer bilo koji drugi poredak ignorira važnost ovih nosivih stupova odnosno njihovu mogućnost da postoje neovisno od drugih, gdje krug okoliša odnosno svjetskih ekosustava ima zasluženu poziciju koja je sveobuhvatna. Okoliš i život na našem planetu može postojati i bez nas, a ekonomija ne postoji izvan društva odnosno nije održiva ako ne poštuje prava okoliša odnosno svoju ovisnost o kvaliteti ekosustava. Stoga nam je potreban sljedeći prijelaz:

U skladu s ovom slikovnom transformacijom razumijevanja koncepta održivog razvoja možemo reći i kako bi umjesto definicije iznesene na početku koja govori o potrebama generacija koje dolaze i prebacuje cijeli fokus na budućnost bilo primjerenije baviti se s nama ovdje i sada. Uostalom, budućnost se oblikuje kroz aktivizam sadašnjosti. Stoga u poučavanju održivog razvoja koristimo definiciju koja ističe kako se radi o „procesu unapređivanja kvalitete ljudskoga života koji se odvija u okvirima tzv. nosivog kapaciteta održivih eko-sustava. Dakle, ovdje i sada, mi težimo unaprijediti kvalitetu života, ali jasno unutar okvira nosivog kapaciteta svjetskih ekosustava.

Da ovakvo novo promišljanje o održivom razvoju nije neka novost prikazuje nam i način prezentacije ciljeva održivog razvoja koje spominjemo na drugom mjestu u priručniku.

Izvor: Odraz (2021) Novi izazov – Ciljevi održivog razvoja do 2030. godine.

Vidimo kako je ekonomija također stavljena u centar, nju okružuju ciljevi održivog razvoja koji su dio nosivog stupa društva, a najveći krug je onaj koji se tiče okoliša.

VJEŽBA

1. Povesti raspravu o aktivnostima koje nas podsjećaju na održivi razvoj. Bitno je da se kaže prvo što nekome padne na pamet bez previše uživljavanja u temu. Upisati navedene aktivnosti s obzirom na to da li spadaju pod: okoliš, ekonomiju ili društvo. Razgovarati zašto neka aktivnosti spada u određen nosivi stup održivog razvoja te propitati postoji li neka povezanost između njih.

2. Vrlo koristan alat u poučavanju o održivom razvoju su asocijativne karte. Primjerene su Habitat koje govore o odnosu čovjeka i prirode. Možemo ih koristiti na više načina i u različitim dijelovima učenja: prilikom upoznavanja kada se odabire karta koju svaka osoba smatra da je reprezentira ili se s njom može povezati, tijekom same edukacije kada povezujemo prikazane slike na kartama s različitim dijelovima održivog razvoja ili s ciljevima održivog razvoja; a možemo ih koristiti i na kraju edukativnog treninga kada se odabire karta koja nas najviše asocira na sve doživljeno i naučeno. Ako nemamo Habitat mogu poslužiti i neke druge asocijativne karte poput Resilio koje govore o osobnoj otpornosti i osjećajima ili neke od poznatijih iz svijeta društvenih igara kao što su Dixit i slično.

PRIMJER RESILIO ASOCIJATIVNE KARTE:PRIMJER HABITAT ASOCIJATIVNE KARTE:

Alati

Alat 1

klimatski kolaž

Za jednim stolom može sudjelovati najviše 8 učenika. Preporuča se do 14 učenika ukupno po jednom voditelju:ici “Klimatskog kolaža”, podijeljenih na dva stola. U školskom okruženju radionice najčešće provodimo unutar jednog razreda, s dva voditelja koji vode svaki po 2 stola paralelno. Preporučena dob za odraslu verziju “Klimatskog kolaža” je 14+ godina. Postoji i dječja verzija primjerena za dob od 10 do 14 godina.

3 sata (puna). U školskom okruženju moguće je sažeti Kolaž u 3 školska sata te ga povezati s odmorima. U radionicama s odraslima radimo bez pauze, ali kada se radi s učenicima preporučamo napraviti pauzu od 15 minuta nakon što završi faza slaganja kartica.

k A dA i z AŠ to kori S titi?

Radionica “Klimatski kolaž” alat je koji možete koristiti kako biste učenicima približili problem klimatskih promjena i pomogli im da pojme vlastitu ulogu u vremenu klimatske krize. Temeljen je na znanstvenim činjenicama Međuvladinog panela o klimatskim promjenama i zbog svoje utemeljenosti u najrelevantnijim znanstvenim spoznajama iznimno pogodan za korištenje (i) u formalnom obrazovnom okruženju.

Izvrstan je dijagnostički alat koji daje detaljan pregled procesa klimatskih promjena i vrlo ga je lako povezati s drugim nastavnim sadržajima. S jedne strane tu je međupredmetna tema “Održivi razvoj” Kolaž možete koristiti kako biste ostvarili njome zadane ishode učenja. Uz nju postoji i cijeli niz predmeta u koje se Kolaž vrlo lako uklapa - bilo da se radi o biologiji, kemiji, fizici i geografiji ili o predmetima iz područja društvenih znanosti poput sociologije, etike ili politike i gospodarstva.

U kontek S t U ovo G P rojektA:

U projektu smo koristili radionicu “Klimatski kolaž” kao uvodnu radionicu čija je svrha bila približiti učenicima problem klimatske krize kao jedne od temeljnih odrednica vremena u kojem živimo. Koristili smo je kao izvrstan način definiranja problema neodrživog življenja - njegovih uzroka, procesa koji ga pokreću i posljedica do kojih vodi. S obzirom na to da smo ga pratili radionicom “Freske ekološke renesanse” veći smo naglasak stavili na problem klimatske krize i emocionalne reakcije učenika na stečene spoznaje. Napravili smo mali uvod u moguće odgovore na krizu, no sadržajan razgovor o njima ostavili smo za narednu radionicu ”Freske ekološke renesanse”.

Š to je klim At S ki kol AŽ?

“klimatski kolaž” je znanstvena, interaktivna i kreativna radionica namijenjena upoznavanju s fenomenom klimatskih promjena, posljedicama koje one već uzrokuju te rizicima koji čekaju naše društvo ako nastavimo živjeti na neodrživ način.

Svrha joj je potaknuti informirani razgovor o klimatskoj krizi. Sudionike suočava s načinom kako čovječanstvo mijenja klimu globalno dok ih istovremeno potiče da povežu lance uzroka i posljedica s već postojećim promjenama u njihovom neposrednom okruženju, onom koje im je dom i s kojim su neposredno povezani. Od spoznaje proporcija problema u kojem se nalazimo, sa svim osjećajima brige i straha prisutnima u tom trenutku, facilitacijom vodi sudionike kroz procesuiranje tih osjećaja do razgovora o odgovorima koje kao pojedinci i kao kolektiv možemo dati na ovaj izazov naše generacije.

Zasnovana je u potpunosti na znanstvenim činjenicama međuvladinog panela o klimatskim promjenama (International Panel on Climate Change, IPCC ), što je Vraćajući se na Zemlju, nalazimo se u onome što geolozi nazivaju hadskim eonom (pakleno okruženje), nema života, stalno je bombardiranje meteorita i nema oceana. Zemlja je u ovom trenutku poput užarenog ugljena u dubokom zamrzivaču, postupno se hladi dok toplina iz njezine unutrašnjosti zrači u hladnoću svemira. Teški metali, željezo i nikal, tonu tvoreći jezgru, dok se lakši materijali dižu (proces poznat kaočini izvrsnim materijalom za primjenu u obrazovnom kontekstu. Prednost „Klimatskog kolaža“ je što otvara most između običnom čovjeku teško razumljivih pasusa izvještaja koje objavljuje IPCC i prijeko potrebnog razumijevanja koje je preduvjet za odgovorne i smislene životne odabire. Umjesto čitanja stotina stranica IPCC-jevih izvještaja, sudionici kroz 3 sata vođene radionice grade razumijevanje kako funkcionira klima te kako naši svakodnevni postupci, način proizvodnje i potrošnje te vrijednosti na kojima oni počivaju, dovode do klimatskih poremećaja.

„Klimatski kolaž“ osmišljen je s idejom da treba povezati glavu i ruke kroz srce, i angažirati različite dijelove našeg bića kako bismo znanje pretvorili u djelovanje. Put „Klimatskog kolaža“ sudionike vodi od promišljanja kroz otkrivanje činjenica, preko razvijanja kreativnosti i osvještavanja emocionalne reakcije povezane s dobivenim spoznajama da promišljanja o vlastitoj ulozi u traženju vlastitih odgovora na klimatsku krizu.

Naspram sveprisutnog natjecanja koje ljude dijeli na pobjednike i gubitnike životnih utakmica, igra utjelovljuje princip suradnje i na suptilan način prenosi poruku kako jedino kroz dijalog i suradnju možemo pronaći odgovore potrebne u ovom trenutku razvoja naše civilizacije.

P rič A o n AS tA nk U „ klim At S ko G kol AŽA“

Autor igre je francuski stručnjak cédric ringenbach. Cédric je diplomirao na École Centrale, inženjerskom fakultetu u Francuskoj, te vodio think tank pod nazivom Shift Project kroz koji je temeljito analizirao 4. i 5. izvješće IPCC-a.

Podučavajući znanost o klimi i energiji, tijekom jednog od svojih predavanja napravio je eksperiment sa studentima. Zamolio ih je da organiziraju 15 grafikona iz izvješća IPCC-a. Dok ih je gledao kako uspješno rade zajedno, shvatio je kako ova vježba ima veliki potencijal kao alat za učenje. Tako ju je nastavio upotrebljavati na svojim predavanjima i raditi na novom formatu radionice koju je poboljšavao do njezine trenutačne verzije.

U želji da podijeli ovaj način podučavanja o klimatskim promjenama s Francuskom i sa svijetom, u prosincu 2018. Cédric je sa suradnicima osnovao organizaciju La Fresque du Climat (Climate Fresk ili Klimatski kolaž). Za cilj su si postavili podići svijest o klimatskoj krizi tako što radionicom dosegnu najmanje jedan milijun ljudi.

Climate Fresk radi na promociji alata i njegovoj diseminaciji, osigurava obuku voditelja radionica, bavi se izradom i dijeljenjem pedagoškog sadržaja te vođenjem zajednice volontera.

Tijekom 2022. godine stigli su na pola puta do cilja, jer je pola milijuna ljudi u tek nešto više od tri godine djelovanja organizacije uključeno u igru. Klimatski kolaž preveden je na preko 45 jezika i proširen u više od 50 zemalja svijeta te danas čini globalnu zajednicu aktivista, volontera i edukatora odlučnih u namjeri da potaknu ljude na klimatsku akciju.

m Aterij A l z A P roved BU

r A dionice

Jedna od tajni brzog širenja „Klimatskog kolaža“ po svijetu skriva se u krajnjoj jednostavnosti materijala potrebnih za organizaciju igre. Osnovni pribor za radionicu su setovi kartica „Klimatskog kolaža“.

Pri BAvlj A nje S etovA k A rtic A „k lim AtS ko G kol AŽA“

Pojedinci i organizacije mogu sami tiskati setove kartica, kako bi maksimalno uštedjeli sredstva. Igra je prevedena na hrvatski kroz rad volonterki i volontera udruge Tatavaka.

Kako se podaci na karticama ažuriraju sa svakim novim izvještajem IPCC-a najbolje je prije tiskanja posjetiti stranicu Climate Freska i s nje preuzeti datoteku u PDF formatu spremnom za tisak. Na taj način sami možete pronaći vama najpovoljniju opciju za tisak potrebnog broja setova.

Setove kartica moguće nabaviti i kroz Tatavaku (www.tatavaka.hr), koja brine o njezinom širenju u Hrvatskoj.

oS tA li P ri B or z A r A dionic U

Osim setova kartica trebat će vam i:

stol

papir

ljepljiva vrpca

olovke

gumice za brisanje

markeri, krede, pastele ili bojice

(po želji) post-it papirići

(u slučaju potrebe) Patafix

o dAB ir i P ri P rem A S tolovA

Površina potrebna za stol za radionicu je 1x2 m. Imajte na umu da je ovo minimalna veličina stola – sve ispod toga rezultirat će s premalo prostora za pregledno slaganje kartica. Svakako unaprijed provjerite nalaze li se u prostoriji stolovi i kojih su dimenzija.

Možete ukloniti stolice kako ne bi sprječavale sudionike da se kreću oko stola - tako će održati razinu energije. Možete ih postaviti na vanjske rubove prostorije kako bi sudionici kojima treba mali odmak i pauza pronašli mjesto bez da ometaju rad grupe.

Lokaciju morate znati unaprijed kako biste mogli pripremiti stolove i osigurali da veličina prostorije odgovara veličini grupe koju ćete facilitirati. Uzmite u obzir da, ako radite s više grupa odjednom, svakoj osigurate dovoljan prostor i udaljenost da se razgovor može nesmetano odvijati i da nema previše buke koja negativno utječe na koncentraciju.

U slučaju da stolovi nisu dostupni, papir za slaganje kolaza možete zalijepiti i na zid ili prozor. U tom slučaju vam preporučamo korištenje Patafix samoljepljive mase za postavljanje kartica, jer se kartice u pocetku dosta premještaju pa selotejp nije dobra opcija.

o dAB ir PAP ir A

Papir mora biti dovoljno širok da na njega stane Kolaž, ali ne prevelik da ne stane na stol. Najmanja dimenzija s kojom je ugodno raditi je isto tako 1mx2m. Ovo su neki primjeri materijala koje koriste voditelji Klimatskog kolaža:

70-gramski bijeli papir u roli:

(+) Čvrst i debeo, može se crtati na obje strane. Dobar u profesionalnom okruženju i za crtanje.

(-) Kvalitetan papir, novi, izbijeljeni, velik ekološki otisak.

reciklirani smeđi (natron) papir u roli:

(+) reciklirani papir malog ekološkog otiska. Izvorna estetika u skladu s porukom radionice.

(-) Tanak i osjetljiv, ne može se crtati na obje strane. Prirodna boja: smeđa, umanjuje kreativni aspekt

Bijela ploča koja se može brisati, ljepljiva (sjetite se materijala koji biste upotrijebili da obložite elemente u kuhinji):

(+) neograničena upotreba. Markeri koji se mogu brisati sudionicima omogućuju da jednostavno promjene strelice i položaj kartica.

(-) Početno ulaganje. Potreba za markerima koji se mogu brisati. Mora se vratiti: igrači ne mogu zadržati kolaž ili plakat.

l je P ljivA vr P c A

Najbolje je da svaki stol ima ljepljivu vrpcu kako bi igrači mogli pričvrstiti kartice. Nemojte štedjeti na vrsti vrpce, jer je bitno da papir ostane pričvršćen za stol tijekom cjelokupnog trajanja radionice. Preporučamo krep traku (nekad se naziva i pik trakom), žutu traku kakvu koriste soboslikari za zastitu

Možete upotrijebiti i samoljepljivu masu (npr Patafix) ako sudionici neće zadržati ili izložiti kolaž. Tako ćete kartice moći skinuti bez oštećivanja. Prije početka radionice stavite papir na stol kako bi sudionici mogli izraditi Klimatski kolaž. Ovaj video pokazuje kako rezati papir bez upotrebe cutera: https://youtu.be/EhjQCjQP0aU.

o lovke

Bit će korisne u prvom dijelu radionice, kada kartice nisu posložene do kraja i strelice još nisu finalizirane.

G U mice z A B ri SA nje

Uz dodatne kartice, sudionici će promijeniti položaj kartica te će im trebati gumice za brisanje kako bi promijenili strelice koje su nacrtali.

mA rkeri, krede, PAS tele ili B ojice

Poslužit će vam prvo pri iscrtavanju strelica uzroka i posljedica, kako bi sudionici dobili jasnu sliku toga lanca. Koristit ćete ih i da napravite prijelaz s činjeničnog dijela radionice koji angažira um na kreativan dio koji vodi prema srcu.

Foto G r AF ije i S nim A nje vide A Kako bi sudionicima spoznaje stečene kroz izradu „Klimatskog kolaža“ ostale pristupačne i kasnije, dobro je zabilježiti zadnju verziju u obliku fotografije ili videa. Ukoliko želite objaviti materijal na društvenim mrežama, nemojte zaboraviti na pravila vezana uz zaštitu osobnih podataka. Pripremite suglasnost za objavu i dajte je sudionicima na potpis prije početka radionice. Poštujte ljude koji vam daju do znanja da im nije u redu objava njihovih videa ili materijala online ili njihovo dijeljenje na drugačiji način.

tem At S ke cjeline „ klim At S ko G kol AŽA“ i P odjel A vremen A n A r A dionici

Radionica „Klimatskog kolaža“ traje 3 puna sata. U okruženju odgojno-obrazovnih ustanova moguće ju je provesti u minimalnom trajanju od 3 školska sata s kojima se povežu i školski odmori.

Radionica je vrlo dinamična i interaktivna te se u praksi pokazalo da ju je moguće provesti s grupom učenika i bez formalne pauze. Međutim, to će vašoj praksi dakako u potpunosti ovisiti o razredu ili grupi s kojom radite. Vodite se vlastitim osjećajem za grupu i pratite razinu koncentracije sudionika.

Tematske cjeline „Klimatskog kolaža“ preporuča se posložiti u sljedećem rasporedu:

1.5 sati za slaganje kartica Kolaža;

15-20 minuta za kreativni dio;

10 minuta za ponavljanje;

ostatak za vođenu raspravu – ne manje od 1 punog sata jer se upravo u ovome dijelu ostvaruje svrha radionice.

Pri P rem A: S etovi k A rtic A Možete uštedjeti vrijeme tako da kartice podijelite po setovima i tako ih pripremite unaprijed. Ako imate više stolova, možete napraviti sljedeće:

Možete staviti sve setove kartica na svaki stol, s time da su setovi koji se ne koriste okrenuti na stranu ilustracije. U ovom slučaju dajte sudionicima do znanja da ćete im pravovremeno dodavati nove kartice i zamoliti ih da ne uzimaju nove setove sami.

Možete staviti sve setove kartica na jedno mjesto u prostoriji i jednog po jednog ih dijeliti sudionicima.

Ako radite s više grupa paralelno, preporučujemo da pojedinačne setove podijelite svim grupama u isto vrijeme. To je nešto kompliciranije jer ne rade sve grupe istim tempom, ali vama omogućuje da vidite kasni li neki stol u usporedbi s drugima.

Pred S tAvlj A nje i G re i voditelj A Igru započinjete kratkim uvodom u kojemu ćete predstaviti igru, njezin cilj i autora te kod sudionika pobuditi osjećaj da su dio jedne globalne priče. Poslužite se svim informacijama iznesenim ranije u ovome priručniku. Ako vas sudionici ne poznaju, predstavite ukratko svoj susret s Klimatskim kolažem i svoju motivaciju za vođenje igre.

Pro B ij A nje ledA i UP ozn AvA nje

Ovisno o tome poznaju li se sudionici ili ne, odlučite hoćete li na početku, prije podjele u grupe uvesti malu igru za upoznavanje i probijanje leda. Čak i ako se svi poznaju, igrica vam može dobro doći da podignete razinu energije u grupi.

Možete iskoristiti jednu od ovih ideja:

Zatražite od sudionika da se predstave i podijele prvu asocijaciju koju imaju na riječi „klimatske promjene“ (ili “klimatska kriza” ako vam je draže koristiti taj izraz),

Zaigrajte igru „vjetar puše“ : Sudionici sjede na stolicama uz rub prostorije pri čemu je broj stolica za jednu manji od ukupnog broja sudionika. Igra započinje time tako što voditelj i jedan od sudionika stoje na sredini prostorije. Voditelj niže izjave koje započinju s „Vjetar puše za…“ i dodaje neke moguće karakteristike sudionika ili ideje vezane uz temu radionice. Svaki sudionik za kojeg izjava vrijedi ustaje i mora pronaći slobodno stolicu, pri čemu ne smije sjesti na svoju. S obzirom na to da jedna stolica manjka, uvijek će jedan od sudionika završiti, bez stolice, u sredini s voditeljem te u narednoj rundi morati pronaći svoje mjesto. Možete krenuti s nekim općenitim informacijama o sudionicima, kako bi se opustili i bolje upoznali (primjerice „Vjetar puše”: “…za sve koji imaju brata ili sestru“, „…za sve koji imaju plave oči.“,te nakon par krugova uvesti teme vezane uz klimatske promjene i navike sudionika (primjerice „Vjetar puše”: „… za sve koji su ikada čuli za IPCC.“, „.. za sve koji voze bicikl.“, „… za sve koji jedu meso ne više od 3 puta tjedno.“, „… za sve koji su bili na maršu za klimu.“).

•

Pripremite par pitanja kojima želite provjeriti prethodno znanje ili navike sudionika i zamolite ih da vam znakovima rukama pokažu što za njih vrijedi – ako znaju puno podići će ruke iznad glave i zatresti dlanovima, ako znaju ponešto, ali ne puno ispružit će ih ispred sebe, ako ne znaju gotovo ništa dlanovima će zatresti s rukama položenim uz tijelo. Pitanja mogu biti na tragu ovih iz prethodne točke.

Na stranicama Climate Freska potražite inspiraciju i za dodatne igrice.

PočetA k

Početak je brz: jednostavno trebate objasniti sudionicima da poslože kartice u pravilnom redoslijedu od uzroka do posljedica. Možete inzistirati na timskom radu: svi trebaju sudjelovati (vaša je uloga da se pobrinete za to). Možete i objasniti podjelu vremena na radionici.

Na početku promiješajte kartice iz seta 1 (u suprotnom bit će praktički posložene u ispravnom redoslijedu) i recite sudionicima da za početak promatraju samo stranu kartica s ilustracijom – ne tekst. Timovi tako mogu upasti u zamku - morski led koji ne doprinosi porastu razine mora. Kada sudionici poslože sve kartice iz seta 1, možete im reći da pročitaju poleđinu kartica. Pogreške i njihovo ispravljanje vrlo je učinkovito za učenje, zato i postoji zamka na početku.

Sl AGA nje k A rtic A k lim AtS ko G kol AŽA Prvi je korak pravilno složiti 42 kartice i nacrtati strelice između njih. Podijelite setove kartica jednu po jednu: provjerite je li set ispravno posložen prije nego što podijelite sljedeći.

Primjerice, kartice 21 (temperatura), 17 (temperatura vode), 16 (ledenjaci), 18 (morski led), i 19 (ledene kape) trebaju formirati liniju otprilike po sredini stola. Ako to nije slučaj, sudionici će teško posložiti kartice iz setova 4 i 5. Kada sudionici dođu do setova 3 ili 4, možete im sugerirati da međusobno približe kartice iz prethodnih setova. Kod seta 3 ili 4 sudionici mogu početi crtati strelice.

Preporučujemo da intervenirate što je manje moguće. Sve informacije nalaze se na poleđini kartica tako da sudionici imaju sve što im je potrebno da dovrše Kolaž. Od sudionika možete zatražiti da naglas pročitaju neku karticu ako ste primijetili da neku nisu pročitali, kako bi svi mogli čuti objašnjenja.

Ako radite s više grupa paralelno, važno je da ne potrošite previše vremena kod svakog stola. Pokušajte brzo utvrditi ima li pogrešaka i, ako ima, preporučite ponovno čitanje jedne ili dvije kartice, a zatim prijeđite na drugi stol. Ako radite s do 2 stola istovremeno, možete ih nakon svakog seta pozvati da dođu do jednog od stola te pozvati grupu domaćina da ispriča priču o tom setu. U narednom setu priču će ispričati druga grupa, koja postaje domaćin.

vAŽno: ako facilitirate Kolaž sa samo jednim stolom, izbjegnite zamku pretjerane prisutnosti. Sudionici će tako možda oklijevati da igraju pred “stručnjakom”. Slobodno se udaljite tijekom 5 ili 7 minuta koje sudionicima stavite na raspolaganje da sami poslože kartice.

Ako sudionicima treba pomoć: recite im da ako mogu pronaći neku riječ s poleđine jedne kartice u naslovu druge kartice, one su vjerojatno povezane.

k re Ativno vrijeme

Kada posložite kartice, a najkasnije nakon sat i pol od početka radionice, prijeđite na kreativnu aktivnost.

Ovo je važan dio radionice jer sudionicima omogućuje da upiju informacije i zapošljava drugi dio mozga. Također, to različitim vrstama ljudi omogućuje da komuniciraju na svoj način. Nekim ljudima je ova faza prirodnija od slagalice jer im je lakše izraziti se kroz kreativnost. Vaša uloga ovdje je da motivirate tim i potaknete ih da ozbiljno shvate ovo kreativno vrijeme.

nAtjec A nje

Kako biste malo začinili kreativno vrijeme, stolovi se mogu međusobno natjecati u izradi najljepšeg klimatskog kolaža (ovdje zaboravite na znanost).

Voditelji radionica ili sudionici mogu glasati o omiljenom kolažu. Neka svaki tim nacrta okvir na svom kolažu u koji će ostali sudionici staviti križić ako im se sviđa. Svaki sudionik može upisati samo jedan križić i ne može glasati za vlastiti kolaž. Od natjecatelja možete zatražiti i da stave ruku na kolaž koji im se sviđa i zatim prebrojati (ovdje nema varanja!)

Pobjednici… mogu predstaviti svoj kolaž pred drugima!

o UP or AB i n Atjec A nj A

Nekim voditeljima radionica ne sviđa se ideja natjecanja u sklopu radionice jer je jedna od poruka poticanje suradnje u cilju rješavanja klimatske krize. Climate Fresk kao organizacija u vezi s tim nije donijela formalnu odluku.

Možete biti protiv ideje natjecanja, ali možete uzeti u obzir i to da ono predstavlja motivaciju timovima te da doprinosi atmosferi igre. Ako se događa u edukativnom ili sportskom kontekstu, nema veze sa značenjem natjecanja u ekonomskom polju.

o dAB ir n AS lovA

Odabir naslova vrlo je važan trenutak radionice. Odabrati se može tijekom kreativnog vremena, ali to sudionicima morate reći na početku kako bi na svom Kolažu ostavili mjesta za naslov.

Odabir naslova često je prva prilika sudionicima da izraze kako su se osjećali tijekom radionice. Početne ideje obično su mračne (“kraj svijeta”, “čovječanstvo uništava samo sebe”). Pustite sudionike da se izraze. Tim se nakon toga često odluči za pozitivnije obojen naslov.

Pon Avlj A nje

Ponavljanje je korak koji nije obavezan. Ako ste tijekom igranja sudionicima među setovima dali dovoljno informacija i pojašnjenja, možete ga preskočiti, Međutim, ako niste ovo je trenutak da ponovite ključne spoznaje iz svakog od setova i istaknete još jednom najvažnije uzročno-posljedične veze.

Ako ste organizirali natjecanje između različitih Kolaža, pobjednici mogu prezentirati svoj kolaž. U suprotnom, to može biti bilo koji tim koji se dobrovoljno javi. Nemojte od svih timova tražiti da prezentiraju jer može biti predugo i dosadno slušati isti sažetak više puta zaredom.

Ako svi timovi žele sudjelovati, neka svaki odabere jednu karticu ili informaciju koju nisu znali prije radionice i/ili objasni naslov svog kolaža.

StA nd- UP n AS t UP

Ako imate vremena, od sudionika možete zatražiti da naprave stand-up nastup umjesto prezentacije. Mogli biste se iznenaditi!

zAŠ to k lim AtS ki kol AŽ ne SA dr Ž i k A rtice S rje Š enjim A?

Neki sudionici žele da se nakon tužnih saznanja koje su dobili spomenu i rješenja. Autor je izričito odlučio da se u sklopu Klimatskog kolaža ne raspravlja o rješenjima.

Razlozi su sljedeći:

• Prvo, informacije o rješenjima nisu usporedive s informacijama o znanosti o klimi. Svi podaci u klimatskom kolažu potječu iz izvještaja IPCC-a i praktički su neporecivi. S druge strane, rješenja su politička, subjektivna i o njima treba raspravljati. Dodavanje kartica s rješenjima bilo bi plitko te bi umanjilo vjerodostojnost radionice, čija je najveća snaga njezina nepristranost.

Drugo, vrsta rješenja koja imamo na umu ovise o tome koliko znamo o okolišu. Na primjer, možemo najprije pomisliti na obnovljivu energiju, ali nakon što pročitamo Philippea Bihouixa, možemo shvatiti da to neće biti dovoljno kako bi se fosilna goriva zamijenila energijom vjetra i sunca te da moramo ulagati u energetsku učinkovitost. Međutim, kada čitamo Williama Stanleya Jevonsa (Jevonsov paradoks ili povratni učinak) ili Françoisa Roddiera (termodinamika evolucije), shvaćamo da će učinkovitost samo voditi ekonomskom rastu i da neće spriječiti katastrofu. Nadalje, energetsku učinkovitost već desetljećima smo povećavali samo za 1 % godišnje, a to neće biti dovoljno. Nakon toga počinjemo propitivati ideju rasta, BDP-a, čak i demografskog rasta. Na kraju, kada pročitamo izvještaj Rimskog kluba ili Pabla Servignea, spremni smo početi pričati o kolapsologiji.

Ovo je sažetak progresije koji su sastavili brojni klimatski aktivisti. Radi se o osobnom putovanju čiji individualni tempo treba poštivati. Razgovor o negativnom rastu s nekim tko nije spreman je kontraproduktivan. Može dovesti do odbijanja.

r A d S emocij A m A

Faza emocija je izuzetno bitna jer (uz kreativnu fazu) pomaze sudionicima ublažavanje šoka spoznaje zadnje četiri kartice (glad, ljudsko zdravlje, klimatske izbjeglice i oružani sukobi) te pomaže da se povežu sa srcem i da izraze svoje osjećaje. Ta faza također priprema prostor za efikasnu raspravu o akcijama.

Predlažemo vam tri metode koje možete koristiti u ovoj fazi, ovisno o broju sudionika i vremenu kojim raspolažete.

emocije u manjim grupama - 10 - 15 minuta

Podijelite sudionike u podskupine od 2 do 4

Odgovorite na pitanje “Kako se osjećam?”

Tijekom 2 minute osoba će moći izraziti kako se osjeća, a da drugi ne reagiraju (aktivno slušanje). Nakon toga sljedeća osoba preuzima riječ itd.

Prednosti:

Svatko se može izraziti

Štedimo vrijeme

Izbjegavamo da jedna osoba monopolizira riječ

Stvara se atmosfera aktivnog slušanja i dobronamjernosti

emocije u velikoj grupi - 20 - 25 minuta Sudionici su u velikom krugu i svatko tokom jedne ili dvije minute izrazi kako se osjeća. Možete se koristiti alatima kao npr. Stablo čovječuljaka ili rozeta emocija.

•

Odgovorite na pitanje “Kako se osjećam?”

• Ostatak grupe aktivno sluša

• Nema reakcije grupe ili voditelja nakon govora

emocije u tri faze - 15 minuta

1. Individualno vrijeme - 3 minute Na post-it odgovori na pitanje “Kako se osjećam?” i/ili “Napiši 3 riječi iz rječnika osjećaja?”

2. Vrijeme u parovima - 5 minuta

U parovima sudionici govore kako se osjećaju (aktivno slušanje)

3. Grupno dijeljenje - 5 minuta Svatko sažima svoje osjećaje jednom riječju cijeloj grupi

Za kraj, još jednom je bitno naglasiti da je ova faza presudna te ju nikako ne smijete propustiti niti skraćivati.

r ASP r AvA o od G ovorim A n A klim AtS k U kriz U

Ovo je najvažniji dio radionice. Ostatak radionice može se smatrati pripremom za raspravu. Sve što su sudionici dotad napravili služi tome da dobiju točne informacije i mentalno se pripreme za raspravu.

Nije jednostavno dati savjete o tome kako voditi raspravu jer će njezin uspjeh ovisiti o znanju voditelja radionice, njegovoj/njezinoj osjetljivosti i iskustvu.

Međutim, evo nekih ideja:

•

Nemojte previše intervenirati i prepustite pozornicu sudionicima. Nemojte dopustiti da se rasprava pretvori u sesiju pitanja i odgovora sa stručnjakom. Ako idete u tom smjeru, 10 minuta je u redu, ali nakon toga moramo pokrenuti raspravu u kojoj će sudionici postati aktivniji i izražavati svoje mišljenje.

•

Kružite po prostoriji i obratite pažnju na to tko je podigao ruku i kojim redoslijedom. Na kraju, ako facilitator jednostavno raspodijeli one koji se javljaju, to je već jako dobro.

• Možda će biti potrebno ustanoviti pravila razgovora ili koristiti znakove rukama, poput podizanja ruke, aplaudiranje u znak slaganja i slično (pogledajte ispod).

Voditelj radionice treba paziti na da svi sudionici koji to žele dobiju priliku izraziti se tijekom rasprave. U isto vrijeme treba se prilagoditi njihovoj razinu svjesnosti i osjetljivosti. Prilikom facilitiranja ovoga dijela uzmite u obzir dob, prethodne navike i razinu svijesti vaše grupe. U nekim slučajevima nećete otići dalje od izlistavanja malih osobnih akcija i načelnih ideja o akcijama koje bi društvo trebalo poduzeti da okrene smjer. U nekima ćete ući u dublju raspravu o prometnim rješenjima, o učinkovitosti neke od mjera koja već postoji u njihovoj lokalnoj zajednici, o prednostima i izazovima prelaska na obnovljive izvore energije, o stavovima vezanim uz nuklearnu energiju ili čak povezivanju s nekim aktualnim geopolitičkim događanjima, poput rada u Ukrajini.

Iskustvo pokazuje da je Klimatski kolaž odličan alat za dijagnozu stanja i za započinjanje razgovora o mogućim rješenjima. Dakako, treba biti realan i prihvatiti da u sat vremena razgovora sigurno nećete doći do rješenja klimatske krize. Kako bi se nadoknadio ovaj manjak korisno je uputiti sudionike Kolaža da istraže naredne radionice usmjerene u potpunosti na odgovore na klimatsku krizu, kao što su:

Freska ekološke renesanse ili bilo koja od radionica opisana nadalje u priručniku,

procjena osobnog ugljičnog otiska,

zero-waste radionica,

radionica malih kućnih popravaka,

radionica vegetarijanskog/veganskog kuhanja,

tečaj permakulture,

radionice o solarnoj energiji i istraživanju opcija za njezino uvođenje u kućanstvo…

k A ko P o S tAti voditelj/ic A “klim AtS ko G kol AŽA”?

Postati voditelj/ica “Klimatskog kolaža” je vrlo lako. Potrebne su vam dvije radionice:

osnovna radionica koju ćete proći kao igrač, u trajanju od 3 sata, kako biste i sami prošli cijeli sadržaj i faze “Klimatskog kolaža”,

trening za voditelje/ice “klimatskog kolaža”, isto tako u trajanju od 3 sata, za koji je preduvjet pohađanje osnovne radionice. Trening služi detaljnom upoznavanju s fazama radionice i pravilima njezinog korištenja. Uz to vas povezuje s rastućom zajednicom voditeljica i voditelja “Klimatskog kolaža” koji dijele iskustva, materijale, relevantne članke i informacije o događajima koji vam pomažu da naučite više o temi klimatskih promjena.

Radionice i trening na engleskom i drugim jezicima možete pronaći na službenim stranicama udruge climate Fresk (https://climatefresk.org/). U Hrvatskoj se o širenju igre brine udruga tatavaka te joj se možete javiti s iskazom interesa putem internetske stranice www.tatavaka.hr

P r Avil A kori Š tenj A r A dionice „klim AtS ki kol AŽ“

Kako bi se zaštitila ideja i sadržaj te u isto vrijeme omogućilo služenje Klimatskim kolažom što većem broju ljudi, radionica je zaštićena licencom creative commons BY-nc-nd.

Cédric Ringenbach vlasnik je prava na uporabu, ali prava prikupljanja tantijema kod komercijalne uporabe prenesena su na organizaciju Climate Fresk. Sadržaj kartica zaštićen je autorskim pravima.

Igru se može upotrebljavati i nekomercijalno i uz naplatu, no komercijalna uporaba podložna je dodatnim uvjetima. Ako se koristi nenaplatno, ne postoje nikakve financijske obveze prema autoru ili organizaciji.

nekomercijalna uporaba

Na događanjima koja su besplatna, otvorena za javnost i na kojima sudjeluju volonteri kao voditelji radionica alat je moguće besplatno upotrebljavati. Uporaba je besplatna i u obrazovnom kontekstu. To znači da nastavnici mogu besplatno upotrebljavati radionicu na svojim satovima. Upotreba radionice u tvrtkama s kolegama nije obuhvaćena ovom nekomercijalnom licencom.

komercijalna uporaba Ukoliko voditelj radionice sudjelovanje naplaćuje, tantijemi za komercijalnu uporabu iznose 10 % od iznosa plaćenog za radionicu. Tantijeme prikuplja organizacija „Climate Freske“ i njima financira nekomercijalnu uporabu. Sve informacije o načinu plaćanja možete pronaći na stranicama Climate Freska (https://climatefresk.org/).

kako funkcionira licenca creative commons BY-nc nd?

Licenca Creative Commons temelji se na autorskim pravima i ima snagu zakona. Dodatne informacije o BY-NC-ND sustavu, potražite na Creative Commons web stranici (https://creativecommons.org/licenses/ by-nc-nd/3.0/fr/deed.en).

Najvažnije je istaknuti da licenca nalaže da “Možete: dijeliti - kopirati i distribuirati materijale u bilo kojem mediju ili formatu. […] Pod sljedećim uvjetima: [...]” :

•

BY = imenovanje

“Morate adekvatno navesti autora, uvrstiti link na licencu i naznačiti eventualne izmjene. Možete to učiniti na bilo koji razuman način, ali ne smijete sugerirati da davatelj licence izravno podupire Vas ili Vaše korištenje djela.”

Ovo znači da u svakom dokumentu koji upotrebljava ili citira „Klimatski kolaž“ morate citirati njegovog autora. To također znači da je bez ovlaštenja autora strogo zabranjeno kopiranje sadržaja „Klimatskog kolaža“ uz uklanjanje reference na web-stranicu ili autora, ili dodavanje drugog logotipa ili drugog načina predstavljanja neke organizacije, javne agencije ili tvrtke.

•

nc = nekomercijalno

“Ne smijete koristiti materijal u komercijalne svrhe.”

U praksi je komercijalna uporaba dopuštena pod već spomenutim uvjetima.

•

nd = Bez prerada

“Ako remiksirate, mijenjate ili prerađujete materijal, ne smijete distribuirati taj prerađeni materijal.”

Sve izmjene radionice moraju se raspraviti s autorom te ih on mora odobriti.

•

Bez dodatnih ograničenja

“Ne smijete dodavati pravne uvjete ili tehnološke mjere zaštite koje će druge pravno ograničiti da čine ono što im licenca dopušta…”

Dijelovi teksta prilagođeni su na osnovu teksta iz vodiča za voditelje “klimatskog kolaža” udruge Climate Fresk.

Projekt “Putevima ekološke renesanse” za mene je bio jedno novo iskustvo. Saznala sam nove stvari i osvijestila o našem ekološkom sustavu. kroz projekt sam upoznala razne ljude koji imaju isti cilj kao i ja i zato mi je bilo lakše kretati se u tom društvu. postala sam malo bolji prijatelj s našom prirodom te sam stekla dojam da je život vrlo jednostavan i pri tome ne mora biti skup, ako si tako napraviš i dozvoliš da uživaš u njemu. Svaka pohvala ljudima koji su sudjelovali u projektu i radujem se idućem.

Anđela Savičić

”

Alat 2

FreSk A ekoloŠke reneSAnSe

U radionici može sudjelovati do 30 učenika, no za grupu veću od 15 osoba preporuča se imati dvoje voditelja. “Fresku ekološke renesanse” moguće je prilagoditi svakom uzrastu. Kod manje djece fokus se stavlja na priče iz zajednica koje su prošle ekološku tranziciju, na bojanje i zamišljanje života u takvoj zajednici. Potiče ih se na promišljanje promjena koje mogu napraviti u obiteljskom okruženju i svojoj školskoj zajednici. Kod 14+ dobi fokus se premješta na konkretne akcije u zajednici i koristi se platno za planiranje akcija u zajednici.

3 sata (puna). U školskom okruženju moguće je sažeti radionicu u 3 školska sata te je povezati s odmorima. U radionici s odraslima radimo bez pauze, ali kada se radi s učenicima preporučamo napraviti pauzu od 10 ili 15 minuta, prije nego krenete u planiranje akcija.

k A dA i z AŠ to kori S titi?

Radionica “Freska ekološke renesanse” alat je koji možete koristiti kako biste učenicima pomogli u zamišljanju zajednice koja je prošla ekološku tranziciju i zamišljanju uloge koju mogu odigrati kako bi pomogli pokretanju takve tranzicije u vlastitoj lokalnoj zajednici.

Prednost mu je velika polivalentnost i mogućnost da ga se prilagodi različitim temama. Možete ga koristiti kao alat za facilitiranje načelnog razgovora o potrebi i načinima tranzicije prema održivom društvu te za učenje o ciljevima održivog razvoja. Isto tako, može poslužiti i kao odličan uvod u učenje o vrlo različitim aspektima održivostiod proizvodnje hrane, mobilnosti i proizvodnje energije do izgradnje društvenih institucija, praksi i struktura potrebnih za tranziciju.

Izvrsno prati radionicu “Klimatski kolaž” koja ima daleko čvršću strukturu i stavlja naglasak na usvajanje znanstvenih spoznaja. “Freska ekološke renesanse” stvara prostor za maštu i stvaranje iz srca kako bi kod učenika izgradila kapacitet za sanjanje i zamišljanje utopija.

U kontekStU ovoG ProjektA:

Projekt je bio inspiriran upravo idejom ekološke renesanse koju smo pronašli u ovoj radionici. Nakon dijagnoze problema koju smo postavili kroz radionicu “Klimatski kolaž”, “Freska ekološke renesanse” pomogla nam je da napravimo prijelaz od razmišljanja o problemima prema sadržajnijem razgovoru o odgovorima na njih. Koristili smo je za osmišljavanje prvih nacrta planova za konkretne akcije održivosti u vukovarskoj zajednici, što je bio željeni ishod čitavog ciklusa edukacija koji smo proveli s učenicima.

Što n U di Fre S k A ekolo Š ke rene SA n S e?

Freska ekološke renesanse optimistična je radionica fokusirana na konkretne akcije koje pokreću ekološku tranziciju. Služi razvoju ekološke svijesti kod mladih ljudi kako bi produbili svoje razumijevanje ključnih izazova današnjice - klimatskih promjena, iscrpljivanja prirodnih resursa, gubitka bioraznolikosti, društvene nejednakosti).

Stvaranje kolektivne inteligencije te sigurnog i dobronamjernog prostora za slobodno izražavanje

Osnaživanje mladih ljudi oko ovih tema i otvaranje mogućnosti da postanu aktivni nosioci ekološke tranzicije

Potre BA n m Aterij A l:

Velika Freska ili nekoliko malih + Bingo Freska A4 za svakog sudionika Veliki papir za pravila komunikacije

Etikete 24 područja djelovanja

Vizuali o povijesti Freske (A3 ili PPT)

Šareni post-it papirići, olovke, bojice

A3 Radni listovi “Efekti dobre i loše vladavine” i “Osmišljavanje projekata” (po jedan za svaku podgrupu)

P l A n r A dionice:

10’ - Pravila komunikacije

10’ - Upoznavanje - Bingo

25’ - Kontekst/današnji izazovi

15’ - Proučavanje Freske, identifikacija 24 područja djelovanja

10’ - Povijest Freske i kontekst 24 područja djelovanja

15’ - Gdje se nalazim/prepoznajem?

10’ - PAUZA

15’ - Učinci dobre i loše vladavine (fakultativno)

20’ - Osmišljavanje projekata (u manjim grupama)

10’ - Pitch #1 + feedback

15’ - Usavršavanje projekata (s usvojenim feedbackom)

10’ - Pitch #2

10’ - Zaključak

U vod

Kako možemo izgraditi niskougljični, održiv i pravedan svijet?

Prilagođavanjem “Alegorije učinaka dobre vladavine”, freske koju je naslikao Ambrogio Lorenzetti u Sieni 1338., Julien Dossier* osmislio je Fresku ekološke renesanse, alat koji pomaže u potrazi i formuliranju načina djelovanja tijekom suočavanja s okolišnim i društvenim izazovima današnjice.

*Julien Dossier je stručnjak za održive gradove i ugljičnu neutralnost. Vodi konzultantsku tvrtku specijaliziranu za strategije ekološke tranzicije. Koautor je izvješća “Pariz mijenja eru, prema ugljičnoj neutralnosti 2050. godine”.

Freska ekološke renesanse omogućuje osmišljavanje i planiranje projekata sa snažnim društvenim utjecajima. Istovremeno je vizualno atraktivna i zabavna: sudionike se potiče da modificiraju Fresku (bojama, kolažom, itd.) i da je obogate post-it papirićima koji opisuju različite aspekte projekata koje razvijaju.

Upotreba Freske se maksimizira kad se projekti osmisle u različitim vremenskim okvirima (do godinu dana, od 2-5 godina, od 5-10 godina).

Freska može poslužiti kao nit vodilja za druge vrste edukacija i planiranja projekata.

U svojoj knjizi Julien Dossier poziva na kreativnost:

“Freska je namijenjena tome da posluži kao polazna točka, da potakne svaku osobu koja ju vidi da sazna više, da stvori mostove, međusobnu povezanost, razmjenu i interakciju između različitih vrsta publike, od kojih svaka daje svoj doprinos u izgradnji kolektiva. Zato sam ju s namjerom odlučio ostaviti nedovršenom, učiniti ju objektom koji zahtijeva involviranost da bi se najzad završio , pa čak i prevazišao.”

Na vama je da napišete priču prilagođavajući ju kontekstu vaše svakodnevice, vašeg teritorija, vaših vještina....

Na vama je da oživite Fresku u svojim školama, tvrtkama, lokalnim zajednicama...! 3

P l A n r A dionice

Pr Avil A kom U nik Acije 10’ min

Tema ekologije i transformacije društva usko je povezana s emocijama. Kolektivno stvaranje atmosfere povjerenja i pravila komunikacije ključna je za uspješnu provedbu radionice. Zajedničko osmišljavanje odmah aktivno uključuje vaše sudionike te jamči slobodno izražavanje, u kontekstu dobrohotnosti i otvorenosti.

CILJEVI:

Uspostavljanje atmosfere povjerenja i dobrohotnosti

Ukazivanje na to da su svi prijedlozi ispravni i dobrodošli

Osiguravanje nesmetanog toka radionice

Energizer

PLAN:

•

Svatko od sudionika predlaže riječi koje ga asociraju na ispravnu komunikaciju za vrijeme radionice (npr: pozornost, aktivno slušanje, dobrohotnost, povjerenje, pomoć, pravedna podjela vremena, slobodno izražavanje, tajmnig...)

Voditelj zapisuje riječi na veliki papir koji ostaje vidljiv tokom čitave radionice Po potrebi (ili nakon pauze) se može kolektivno prisjetiti pravila komunikacije

U P ozn AvA nje - Bin G o Fre S k A* 10’ min

Čak i ako se vaši sudionici međusobno poznaju, ova aktivnost je bitna za “razbijanje leda”, označava službeni početak radionice te postavlja prva pitanja vezana uz održivi način života. Za svakog sudionika pripremite jedan A4 primjerak Bingo Freske.

Po želji/potrebi/mogućnostima, možete upotrijebiti i neku drugu metodu upoznavanja/ice breakera, bitno je da ne traje duže od 10 minuta.

kontek S t - d 25’ min

Kroz Ekološku renesansu pokušavamo ponovno uravnotežiti četiri glavna izazova, koji su međusobno ovisni kako bi naša društva (ponovno) postala održiva, odnosno regenerativna:

Klimatske promjene

Iscrpljivanje prirodnih resursa

Gubitak bioraznolikosti

Društvena nejednakost

Ova vježba, na početku radionice, pomaže da se provede inventar iskustva i znanja grupe o klimatskim promjenama/gubitku bioraznolikosti, što može biti složeno, a također može izazivati tjeskobu. Te će razmjene činiti zajedničku bazu znanja za grupu. Vježba također može biti pokazatelj za usmjeravanje ostatka radionice.

CILJEVI:

Prilika da se sudionici pozicioniraju u odnosu na ekološke izazove

Ukazivanje na činjenicu da je u redu imati sasvim različite osjećaje i stavove Ukazivanje na međuovisnost 4 izazova

Uspostavljanje zajedničke baze znanja za grupu

1:

Imam ideje o tome kako pozitivno djelovati

Odlično sam informiran/a

klim AtS ke P romjene GUB itA k B ior A znoliko S ti i S cr P ljivA nje P rirodni H re SU r SA drUŠ tven A nejedn A ko S t

Osjećam se bespomoćno spram toga

vArijAntA 2:

Ne znam ništa o tome

Jako me brine

Odlično sam informiran/a o toj temi Pozitivno djelujem u svakodnevnom životu

klim AtS ke P romjene GUB itA k B ior A znoliko S ti i S cr P ljivA nje P rirodni H re SU r SA drUŠ tven A nejedn A ko S t

Uopće me ne brine Ne znam ništa o tome Ne djelujem po tom pitanju

P l A n r A dionice

Pro U č AvA nje Fre S ke, identi F ik Acij A 24 P odr U čj A djelovA nj A 15’ min

Ova faza je prvi kontakt sudionika s freskom. Vrlo je jednostavna, a sastoji se od otkrivanja Freske i mnogih alegorija akcija i djelovanja koja su na njoj prikazana.

CILJEVI:

Otkriti Fresku ekološke renesanse

Pokrenuti maštu sudionika

Potaknuti sistemsko razmišljanje: otkriti kako svaka radnja u određenom području ima posljedice na cijelo društvo

Razumijeti međuovisnosti različitih elemenata svih društava: to je načelo ekosustava

PLAN:

Ukratko predstavljanje Freske

Freska ekološke renesanse predstavlja teritorij koji pruža rješenja za 4 izazova ekoloških tranzicija (klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, iscrpljivanje prirodnih resursa, društvene nejednakosti)

Pozovite sudionike da nekoliko minuta prošetaju oko Freske, u tišini

Zamolite ih da se izraze o tome što vide, što im se sviđa ili ne sviđa

Podijelite im ilustrirane etikete 24 područja djelovanja - Appendix 2 ili 3 - (svakom sudioniku po 2-3), da ih pronađu, a zatim i zalijepe na Fresku

Istaknite da je jednak udio posvećen urbanim i ruralnim dijelovima te da je ta ravnoteža neophodna za ekološke tranzicije

Povije S t Fre S ke i kontek S t 24 P odr U čj A 10’ min

Prilagođavanjem “Alegorije učinaka dobre vladavine”, freske koju je naslikao Ambrogio Lorenzetti u Sieni 1338. (i koja je često proučavana u povijesti umjetnosti i politike)., Julien Dossier je osmislio Fresku ekološke renesanse, koja artikulira 24 područja djelovanja.

CILJEVI:

•

Otkriti povijest Freske, njezina 24 područja djelovanja i stvaranje

• metode

• Dati smisao Ekološkoj renesansi

• Povezati današnje izazove s povijesnim izazovima naše civilizacije

• Produbiti sistemsko razmišljanje s konkretnim primjerom

PLAN:

•

Prikažite sudionicima otisnutu Lorenzettijevu Fresku ili ju projicirajte na platno/prikažite na ekranu

• Ukratko ispričajte priču o Freskama učinaka dobre i loše vladavine: Zašto su nastale? Kako je Julien Dossier iz njih crpio inspiraciju za ekološku renesansu (Freska i 24 područja)?

• Istaknite univerzalnu prirodu potrage za smislom i traganjem za ravnotežom u upravljanju općim dobrom

•

Izaberite neki predmet ili hranu iz svakodnevnog života sudionika i pratite s njima sva radna mjesta i područja djelovanja kroz koja su taj predmet ili hrana morali proći od proizvodnje do potrošnje

•

Primjer kruha: Uzgoj pšenice (agroekologija + voda). Prijevoz pšenice, zatim mljevenje u brašno (područja: transport, infrastruktura, uvoz/izvoz, suradnja, industrija, energetika). Preoblikovanje brašna u kruh (područja: promet, infrastruktura, uvoz/izvoz, suradnja, industrija, energetika). Prodaja kruha (trgovina, potrošačke navike, energija, mogući prijevoz kupaca). Otpad: (ako je zapakiran: suradnja, transport, industrija).

•

Primjer traperica: uzgoj pamuka (voda, pesticidi), prerada, bojanje (okolišno zagađenje), šivanje (prekarni rad, energija), transport (energija), prodaja, end-of-life (landfill, okolišno zagađenje)

PovijeSt FreSke:

Od 1287. do 1355. godine Siennom je upravljala vlada devetorice, “vođa i branitelja zajednice i naroda”. Birali su se ždrijebom na mandat od dva mjeseca, tijekom kojeg žive u Palazzo Publico i potpuno se posvećuju upravljanju gradom.

Kad je vlada devetorice naručila fresku od Ambrogija Lorenzettija, upravljanje gradom bilo je rastrgano između koncentracije bogatstva velikih gradskih obitelji i upravljanja općim dobrom. Devetorica su tražili od slikara da te napetosti ilustrira triptihom koji će biti naslikan u Sobi mira, u srcu Palazzo Publico. Njihove namjere nisu bile da se predstave kao “mudri ljudi”, već da pokažu napetosti koje dovode do građanskih sporova, da ilustriraju dobre i loše učinke, dobre i loše posljedice naših izbora vlasti.

Ovaj triptih se sastoji od tri alegorije: alegorije učinaka dobre vlasti te alegorije učinaka loše vlasti, a u središtu ih spaja alegorija mira.

U središtu Alegorijom mira dominira opće dobro oko kojeg se vrti cijela vlast. Strukturni principi su Mudrost i Pravda te Sloga, koja nas zatim vodi do 24 građanina. Vladar je prikazan okružen utjelovljenjima Mira, Hrabrosti, Opreza, Velikodušnosti, Skromnosti i Pravde. Potonji utjelovljuju vrline i principe dobre vladavine. Teološke vrline su prikazane kroz Milost, Vjeru i Nadu. 24 građanina su čuvari demokratske vlade. Alegorija o Učincima dobre vladavine opisuje ravnotežu između ruralnog i plodnog prostora, bogatog bioraznolikošću i izvorom sirovina i prosperitetnog urbanog prostora u kojem obiluju trgovina, transformacija i stvaranje. Sustav je otporan jer uspijeva na raznolikosti i interakciji između njegovih komponenti.

Nasuprot tome, Alegorija učinaka loše vlasti prikazuje svijet potpuno izmijenjenih proporcija: grad se raširio i priroda je uništena, posebice zbog mjesta datog tiraninu i njegovom dvoru koji parazitiraju na desnom dijelu Freske. Susjedna područja su se naoružala i opustošila usjeve, a sela su u plamenu. Šume su srušene, drveće je izgubilo lišće, seljaci su nestali. Zid nije opna koja osigurava osmozu između sela i grada, on je obrambeni, naoružani konjanik koji ukazuje na osjećaj nesigurnosti.

24 PodrUčjA djelovAnjA:

Razvijajući svoju metodu podrške ekološkim i društvenim promjenama, Julien Dossier je osmislio nekoliko alata: Fresku (najočitiju i najupečatljiviju) i 24 područja djelovanja (jednako važna). Glavna funkcija 24 područja djelovanja je izlazak iz silosnog pristupa (razmišljajući, na primjer, o razvoju agroekološkog sektora bez brige o razvoju obrazovanja o ovoj temi). Područja potiču sistemsko razmišljanje i osvještavanje da svaka akcija u određenom području ima posljedice za društvo u cjelini.

Ova 24 područja djelovanja su funkcije bitne za pravilno funkcioniranje društva i Julien Dossier se ponovno oslonio na fresku učinaka dobre vladavine kako bi ih identificirao. Evo što on kaže o ovom djelu: “Funkcionalna analiza i interpretacija alegorije sienskog slikara koju predlažem [...] potpuno je subjektivna. To je interpretacija, na štetu mnogih drugih opcija. Možda ćete drugačije tumačiti sliku, možda ćete htjeti grupirati određena područja ili, naprotiv, razdvojiti ih za finiju analizu? Možda ćete dati veći značaj drugim područjima? Stoga slobodno dodajte još elemenata koji će se vašim sudionicima činiti relevantnima.”

U čj A djelovA nj A:

OBITELJ

Zajednica ljudi ujedinjenih obiteljskim vezama. Postoji u svim ljudskim društvima, stvara među svojim članovima obvezu moralne solidarnosti. Predstavlja temeljnu jedinicu društva, ali i glavno mjesto obrazovanja i solidarnosti.

RELIGIJA I DUHOVNOST

Religije se ovdje razmatraju u etimološkom smislu riječi: ono što povezuje (lat. religio: vjera, od religare: povezivati, okupljati).

Ovo područje simbolizira etiku, sustav vrijednosti i moralni okvir.

Religija je prije svega stvar pojedinaca i obitelji, ali nekoliko religija može koegzistirati.

FINANCIJE

Financije ovdje igraju sporednu ulogu, one ne prevladavaju niti simboliziraju gomilanje bogatstva. Diskretno je umetnuta u srce društvene organizacije budući da se temelji na povjerenju i olakšava razmjenu.

SOLIDARNOST

Prizor razgovora i dječjih igara budi solidarnost, a time i mjesto najslabijima (od najmlađih do najstarijih). Taj skup čini cjelokupnu društvenu organizaciju: solidarnost je tako povezana s religijama i duhovnošću, s obiteljima, s kulturom, kao i s financijama.

SIGURNOST

Fizički: stanje situacije koja predstavlja minimalni rizik. Psihički: stanje duha osobe koja se osjeća smireno i samouvjereno. Stoga uključuje zdravlje (ograničavajući ga više na brigu).

Utjelovljena robusnošću zida, razmjena tokova koji prolaze kroz njega obavljaju se u potpunom povjerenju i sigurnosti.

IZGRADNJA

Robusna i optimizirana za klimatske uvjete, privilegira obnovu i eko-materijale. Oni pružaju druge mogućnosti za poljoprivrednu proizvodnju osim prehrambenih usjeva i omogućuju skladištenje ugljika na održiv način.

OBRAZOVANJE

Na raskrižju industrije (štandovi za preradu poljoprivrednih sirovina), trgovine (prodajni pultovi, ulični prodavači), financija i građevinarstva. Njeno mjesto na freski naglašava odskočnu dasku koju predstavlja obrazovanje iz obitelji i kulture.

KULTURA

Vernakularna i pučka dimenzija kulture koja uspostavlja baštinu i prenosi se s koljena na koljeno. Kultura je temelj obrazovanja: dolazak novorođenčadi u svijet počinje pjesmama, poezijom, pričama i legendama, naslijeđenima od naših predaka.

TRGOVINA

Trgovina je u središtu sustava, raznolika je, što je neophodan uvjet da se osigura gospodarska dinamičnost i sigurnost grada. Naglašava lokalnu proizvodnju i cirkularnu ekonomiju te produljenje životnog vijeka naše robe.

POTROŠAČKE NAVIKE

One uvjetuju sigurnost našeg poslovanja, ovise o našoj kulturi (životnom vijeku naših kupnji?) i vektori su suradnje: potrošača/proizvođača, ali i stanara / susjeda (zajednički vrtovi). Kroz dućan za recikliranu robu freska inzistira na produljenju vijeka naše robe.

URBANA POLJOPRIVREDA

Utjelovljena u svom mnoštvu: u gradu na krovnim terasama (termalna i kišna regulacija), produktivnim staklenicima (korištenje topline iz rashladnih prostorija), gredicama, zajedničkim vrtovima. Omogućuje: buđenje prirode, socijalizaciju, suradnju i međusobnu pomoć te štiti tlo od artificijelizacije.

INDUSTRIJA

Prisutna bez ekscesa, u različitim oblicima: male radionice umetnute u urbani prostor, u blizini trgovačkih prostora. Tvornice su na sučelju između unutarnjeg grada (izvor radne snage) i izvana (izvor sirovina i komercijalna mjesta).

UVOZ I IZVOZ

Tok robe koja ulazi i izlazi iz grada ilustrira uvozizvoz. Pridonosi sigurnosti, zahvaljujući robusnim lancima opskrbe, optimizirajući komplementarnost proizvodnje između teritorija, što je podložno jednostavnom upravljanju i prihvaćeno od strane sviju.

SURADNJA

Simbolizirana putnicima koji dijele isto prijevozno sredstvo (zajedno s prijevozom robe), onima koji razmjenjuju informacije. Na drugoj skali, simbolizirana je obližnjim područjima, izvorima ekonomske razmjene, uvoza-izvoza, a time i sigurnosti.

MOBILNOST

Diskretno prisutna unutar grada kroz pješačenje i vožnju biciklom (kratka putovanja zahvaljujući urbanističkom planiranju - lokalna potrošnja) i očita mobilnost izvan grada (skup prijevoznih sredstava koja koegzistiraju - prijevoz ljudi, robe i prometne infrastrukture).

UPRAVLJANJE

Predstavlja ga Sécuritas i njegova objava, organizira komercijalne i društvene interakcije, izbjegava sukobe korištenja zemljišta, osigurava dobro upravljanje strateškim resursima (voda, šume, biološka raznolikost, energija, zrak). U središtu poziva na političku, teritorijalnu i društvenu uniju između gradova i sela.

VODA

Bitan biološki sastojak u svom tekućem obliku za sve poznate žive organizme. Njena vitalna priroda, značaj u gospodarstvu i neravnomjerna distribucija na Zemlji čine vodu prirodnim resursom čije je upravljanje predmetom izuzetno bitnih geopolitičkih pitanja.

AGROEKOLOGIJA

Polikulturna farma u interakciji s vodom, šumama, bioraznolikošću, upravljanjem (komercijalni odnosi poljoprivrednika/potrošača) i energijom (višestruka proizvodnja - unos biomase - poljoprivredna proizvodnja se mjeri u energetskim jedinicama): naglašava dimenziju zdravlja, zaštite usjeva, biološke raznolikosti i vodde.

ENERGIJA

Hidroelektrana nadopunjuje vjetroelektranu, prizemnu solarnu farmu i metanizator na farmi. Mnogi krovovi u gradu su solarizirani, ali većina proizvodnje energije nalazi se izvan zidina, čime se povećava energetski potencijal tla.

BIORAZNOLIKOST

Skladan suživot između životinja i biljaka naglašava važnost zajedničkog rada na kolektivnoj prilagodbi i čini ga jednim od ključnih elemenata za uspjeh ekoloških tranzicija.

INFRASTRUKTURA

Prometna infrastruktura (mostovi i ceste), žičani most preko rijeke; pristupačan je cestovnom i željezničkom prometu (ističe udruživanje potreba); visokonaponski vod povezuje elektrane (solarne i vjetroelektrane) s gradom.

OCEANI

Oceani, predstavljeni u gornjem uglu, povezani su s energijom, bioraznolikošću i zrakom u isto vrijeme.

ZRAK

Zrak objedinjuje cijelu fresku i proizlazi iz onoga što radimo na zemlji (koncentracija ugljika itd.). On je zajedničko dobro i veliko javnozdravstveno pitanje (naglašava važnost standarda i njihovog poštivanja).

ŠUME

Guste i ispružene dokle pogled seže. Jesu li sva šumska područja dostupna ljudima? Dio bez sumnje osigurava drvo: sirovinu za eko-gradnju. Dio je očuvan kako bi se osigurala područja odsječena od ljudi i održala bioraznolikost.

Gdje S e n A l A zim/P re P ozn A jem? 15’ min

CILJEVI:

Potaknuti aktivni angažman sudionika

Omogućiti sudionicima da predoče održiv i regenerativan svijet,u

kojem je ekološku tranziciju uspjela

PLAN:

Zamolite sudionike da nacrtaju sebe i napišu svoje ime na post-it papirić

Zamolite ih da postave svoj post-it na mjesto freske koje (po njihovom izboru): najbolje predstavlja mjesto gdje danas žive / gdje bi željeli živjeti za deset godina / gdje bi željeli raditi

Freska ekološke renesanse alegorija je teritorija koji je uspio svoju tranziciju. Zastupljene su sve vrste teritorija: (1) grad svih veličina, (2) periurbano područje, (3) selo, (4) šume, (5) planine, (6) pomorske fronte, (7) međunarodni odnosi, (8) granična područja.

Učinci do B re i lo Š e vl A dAvine ( FA k U ltAtivno*) 15’ min

CILJEVI:

•

Potaknuti raspravu o političkim odlukama i njihovim posljedicama na lokalnoj, regionalnoj, državnoj i globalnoj razini

• Omogućiti sudionicima da identificiraju što je dobro (pa samim time, sto žele podržati i multiplicirati) i što nije dobro (što žele

• ukinuti, zabraniti, smanjiti...) u njihovom najbližem okruženju

Učinci loše vladavine

fosilna goriva

prekarni rad

okolišno zagađenje nestanak vrsta

deforestacija

pesticidi

nasilje

Covid-19

plastični ocean

financijska spekulacija monokulture

terorizam

nasilje prema ženama nejednakost

klimatske izbjeglice toplinski valovi

poplave

efekt staklenika

PLAN:

Navedite nekoliko primjera učinaka te pitajte sudionike bi li ih smjestili na dobru ili lošu listu

Svakoj pod-grupi dajte A4 list da sami ispišu ono što žele da na njihovom lokalnom teritoriju raste i ono sto žele da nestane ili da se smanji

U glavnoj grupi podijelite pronađene učinke

Učinci dobre vladavine

obnovljivi izvori energije podjela vlasti

agrošumarstvo

biciklističke staze

društveno solidarna ekonomija low tech

posuđivanje predmeta i alata urbani vrtovi

upcycling

carpooling/dijeljeni prijevoz co-working

kompostiranje

permakultura

lokalno uzgojena hrana, OPG nula otpada

škola u prirodi

zajednice bez nezaposlenih društvenokulturni centri

*U slučaju da ne želite provesti ovu vježbu u cijelosti, možete se samo kratko osvrnuti na učinke dobre i loše vladavine te prijeći ne iduću vježbu - Osmišljavanje projekata, na kojoj možete provesti više vremena.

oS mi Š lj AvA nje P rojek AtA

Ova aktivnost se izvodi u manjim grupama (3-4 osobe), okupljenih oko teme koja ih motivira. Predložite određeni broj tema najprikladnijih za vašu grupu a potom podijeljeni u manje grupe, sudionici sami biraju jednu od odabranih tema na kojoj će zajednički raditi. Teme se mogu oslanjati na 24 područja djelovanja (lokalni uzgoj hrane, nove vrste kretanja, održivi razvoj, CO2 emisije, kompostiranje, obnovljivi izvori energije...), na ciljeve održivog razvoja, Doughnut Economy i sl.

CILJEVI:

Izbor teme prikladne za grupu i lokalnu zajednicu

Osmišljavanje ideje i početna razrada u manjoj grupi

Brzinski pitch ideje

Slušanje i usvajanje feedbacka kolega i voditelja_ice

Razrada ideje uz pomoć feedbacka i SMART ciljeva

Razmišljanje o dodatnim koristima određenih akcija

Traženje potencijalnih partnera u lokalnoj zajednici

PLAN:

Čitavoj grupi predstavite teme te neka se sami podijele u manje podgrupe (3-4 sudionika) te izaberu jednu od tema koja ih zanima

• Svakoj podgrupi dajte jedan A3 radni list “Osmišljavanje projekta” te im objasnite da imaju 15 minuta za prvi nacrt, nakon čega će imati minutu ili dvije za brzinski pitch pred ostatkom glavne grupe

• Nakon svakog pitcha, ostatak grupe je pozvan podijeliti svoj feedback Zatim se podgrupe vraćaju na detaljniju razradu ideja, uz pomoć feedbacka koji su dobili

Za kraj, svaka podgrupa izlaže svoju - razrađenu - ideju, ponovno u obliku brzinskog pitcha

zA klj U č A k 10’ min

Čak i ako vam za kraj nije ostalo puno vremena, bitno je smisleno završiti radionicu i svakome pružiti priliku da izrazi dojmove o radionici i zajednički provedenom vremenu.

CILJEVI:

Prostor za izražavanje dojmova o Freski ekološke renesanse,

radionici, voditeljima...

Zahvala za zajednički provedeno vrijeme

Stvaranje “oblaka riječi”

PLAN:

Čitava grupa se okupi u krug

Voditelj_ica se svima zahvali na sudjelovanju

Svatko ima otprilike minutu da izrazi što je naučio_la na radionici, što mu/joj se najviše svidjelo, što će mu/joj koristiti u budućnosti...

Sudionici se mogu izraziti rečenicama ili samo ključnim riječima

Voditelj_ica zapisuje ključne riječi na veliki papir, kreirajući word cloud/oblak riječi

Na kraju se može napraviti grupna slika, sa Freskom u pozadini

Znaš li vrtlariti ?

Obitelj

Suradnja

Obrazovanje

Religije i duhovnost

Bioraznolikost

ura

t

Sigurnost

Upravljanje

Energije Voda

Zrak

Mobilnost

Šume Izgradnja

Urbana poljoprivreda

Agroekologija

Infrastruktura

Uvoz izvoz

vike ancije

Učinci loše vladavine

Učinci dobre vladavine

smanjiti povećati

Naslov:

djelovanja:

Povezana podru

enje/ideja smanjiti uglji

djelovanja:

rje

UTJECAJ...

otisak (malo, srednje

mjeriti

Kako

NAPREDAK...

kojima

Koji su najve

IZAZOVI...

LJUDI...

PRIHODI...

evoluirati tokom

enje mo

ideja/rje

Kako na

VIZIJA...

tko

KOVI...

ideji/rje

na

emo komunicirati

zajednici da nam se pridru

Kako mo

enju pridobiti ljude

A...

2-5 god. 5-10 godina?  Koga moramo uklju

PRI

razviti?

enja

Koja

enje donosi neke dodatne benefite

na

tvene...)?

ne, zdravstvene, ekonomske,

cO-BENEFITI

”Za mene je bilo jedno divno iskustvo. Naučili smo nešto novo, upoznali smo učenike iz druge škole i zbližili se s njima i samim tim stekli nova poznanstva. Rado bih se ponovo priključila da opet bude nešto ovako.

Elena Martonji

ciljevi održivog razvoja kao akcijski alat

Kako koristiti UN-ove Globalne ciljeve održivog razvoja u planiranju integrativno održivih akcija u zajednici?

Do 30 učenika

4,5h (2h + odmor + 2h)

k A dA i z AŠ to kori S titi?

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja pokrivaju ekološku, društvenu, ekonomsku i svjetonazorsku dimenziju održivosti te zajedno oslikavaju međuovisne kompleksne sustave globalnog društva i biosfere. Istovremeno, rezultat su dugačkog pregovaračkog procesa u kojem su sudjelovali milijuni ljudi iz cijeloga svijeta, uključujući angažman organizacija civilnog društva koje rade na pravednim, solidarnim i ekološkim rješenjima lokalnih problema, imajući u vidu globalne procese i posljedice. Kao takvi, Ciljevi imaju veliki legitimitet i mogu poslužiti kao izvrstan alat za promišljanje i planiranje građanskih akcija u lokalnim zajednicama, koje tako postaju dijelom globalnog pokreta ka ostvarenju Ciljeva do 2030. g. Uz korištenje alata kao što je Platno Ciljeva održivog razvoja, Ciljevi nam pomažu da baratamo kompleksnim sustavima na cjelovit i praktičan način i ostvarimo konkretne rezultate. Tako kombiniramo aktivistički pristup „odozgo prema gore“ s pristupom „odozgo prema dolje“ koji proizlazi iz državnih strategija usklađenih s Ciljevima.

U kontekStU ovoG ProjektA:

Prošavši Klimatski kolaž i Fresku ekološke renesanse, učenici su na temelju uvida i nadahnuća iz tih radionica osmislili, ili bili spremni osmisliti, ideje za akcije u lokalnoj zajednici koje bi doprinijele njezinoj „renesansi“. Radionica Ciljeva održivog razvoja je onim učenicima koji još nisu osmislili ideje poslužila kao dodatni poticaj da to i učine. A svim učenicima je pružila metodu osnovne razrade ideje, pomoću koje se unutar svake grupe mogu složiti oko toga što zapravo kane učiniti, kako je to povezano s lokalnim i globalnim kontekstom, i što (i tko) će im biti potrebno tijekom detaljnog planiranja i provedbe akcije. To daje dovoljno čvrst oslonac zajedništva za sljedeće radionice, prije svega radionicu u kojoj će se odlučiti s kojim akcijama se ide u realizaciju i u kojoj će se kvalitetno formirati timovi za daljnji rad.

U PU te z A izvođenje

U vod

Nakon što ste se kratko predstavili učenicima, provjerite poznaju li se svi međusobno. Ako ne, a pogotovo ako su učenici iz različitih škola ili razreda, potaknite ih da se upoznaju u parovima.

Neka u svakom paru budu učenici koji se ne poznaju. Svatko treba u paru reći kako se zove i nešto o sebi (npr. čime se voli baviti), a partner to treba zapamtiti. Zatim sjednite u krug te neka svi redom predstave svojeg partnera. Krug neka se sastoji od stolica ili jastuka na podu, bez stola u sredini, jer stol razdvaja ljude, omogućuje da se sakriju iza njega i šalje poruku da nije moguća fizička interakcija u sredini kruga.

Ukratko predstavite učenicima čime će se baviti tijekom radionice i s kojim ciljem. Zatim ih pitajte što ih „žulja“ u njihovoj lokalnoj zajednici. Ako je potrebno, dodajte teme s kojima ste upoznati. Potaknite svakoga da kaže bar nešto. Zatim to povežite s Ciljevima održivog razvoja, u čijoj izradi su sudjelovali milijuni ljudi iz lokalnih zajednica iz svih krajeva svijeta, te su osmišljeni tako da unaprijede sve aspekte ljudskog života, odnosno riješe ono što nas „žulja“, ali obavezno unutar mogućnosti koje nam pruža priroda.

o ciljevim A odr Ž ivo G r A zvoj A Podijelite učenicima kratke opise Ciljeva (vidi prilog 1.) te ih uputite da se u slučajnim parovima međusobno poduče o ciljevima.

Svatko neka uzme jedan cilj te ih uputite da u tišini pročitaju opise i zapamte ih. Zatim neka se šeću kroz prostor. Kad date znak, neka stanu u par s osobom koja im je u tom trenutku najbliža. Neka si u parovima međusobno ispričaju o Ciljevima (dajte svakome 2 minute koje označite zvoncem ili zviždaljkom). Zatim neka se ponovno šeću i na vaš znak nađu nekog drugog partnera s različitim Ciljem, i tako dalje. Ukupno neka naprave 3-4 rada u paru, a nakon toga im podijelite i predstavite listove s imenima i ikonama svih Ciljeva (vidi prilog 2.).

Ako je ovo početna radionica, odnosno ako učenici nisu u prethodnim radionicama imali priliku oformiti grupe sa zajedničkim idejama za akciju u zajednici, recite im da se prisjete svega što su rekli i čuli da ih žulja te da, imajući na umu Ciljeve održivog razvoja, zapišu na ljepljive papiriće svoju ideju za akciju koju bi htjeli provesti kako bi riješili neki problem u zajednici ili unaprijedili neki aspekt života. Neka zalijepe papiriće na zid, a vi grupirajte papiriće po srodnosti ili nadopunjavanju ideja. Pritom komentirajte logiku po kojoj to radite i budite otvoreni za učeničke sugestije, a kad ste gotovi s grupiranjem, predložite im da oforme grupe okupljene oko zajedničke ideje, pri čemu bi grupe trebale biti podjednake i imati 3-7 članova (optimalno 5). Ovo je dobar trenutak za započeti odmor.

Nakon odmora, recite učenicima da je istina da su Ciljevi doneseni na razini Ujedinjenih Naroda i da je istina da su države članice, uključujući Hrvatsku, potpisale Ciljeve i uključile ih u svoje planove i politike, ali da nije poanta da ostvarenje Ciljeva prepustimo samo političarima, nego da je poanta da iskoristimo Ciljeve kao alat koji će nam pomoći da lakše osmislimo akcije u lokalnoj zajednici jer će tako rješenja biti brža i kvalitetnija.

A Ciljevi su koristan alat zato što nam pomažu da u planiranju akcije ne zanemarimo neki aspekt, da budemo svjesni ekološke, društvene, ekonomske i svjetonazorske dimenzije održivosti, i da uskladimo rješenja lokalnih i globalnih problema.

Pl Atno c iljevA odr Ž ivo G r A zvoj A

Podijelite svakoj grupi A3 Platno Ciljeva održivog razvoja (vidi prilog 3.), provedite ih kroz njega te ih uputite da ga ispune kako bi razradili svoju akcijsku ideju i potom je predstavili svim učenicima.

Platno Ciljeva održivog razvoja je utoliko koristan alat ukoliko ga se ispunjava temeljito i konkretno na temelju kreativnog, slobodnog i predanog razgovora unutar grupe. Obilazeći grupe, potaknite ih: Da budu što hrabriji u namjeri da kontaktiraju druge ljude i organizacije radi provedbe svoje akcije i sudjelovanja u njoj, kao i da traže podršku od lokalnih vlasti; da budu što konkretniji i realističniji u navođenju aktivnosti koje ih čekaju, resursa koji će im za njih trebati, troškova i izvora financiranja; Da identificiraju jasnu vezu između svoje akcije i (ne prevelikog broja) Ciljeva održivog razvoja i da prezicno definiraju dobrobiti koje će donijeti njihova akcija; Da planiraju samo ono čemu mogu obećati svoje kontinuirano vrijeme i trud sve do ostvarenja i da realistično procijene to vrijeme i trud.

Neka svaka grupa u 5 minuta predstavi svoje Platno drugim grupama. Između predstavljanja potaknite druge učenike da komentiraju Platno grupe imajući u vidu načela nenasilnog davanja povratnih informacija.

Kao pripremu za predstavljanje i komentiranje grupnog rada, poučite učenike o nenasilnom davanju povratne informacije te opišite da povratna informacija treba biti iskrena, konkretna i konstruktivna. Ako je pozitivna, treba precizno opisati što se osobi svidjelo i zašto, a ako je kritička, treba precizno opisati što se osobi nije svidjelo i zašto te obavezno mora dati prijedlog za unaprjeđenje. Povratna informacija treba biti bez vrijeđanja i poželjno je koristiti oblik „meni je bilo…“ ili „po mojem mišljenju…“, a ne predstavljati svoje mišljenje kao univerzalnu istinu. Kada se sluša povratna informacija, treba je nastojati čuti sa skromnošću, ali i sviješću da svaka osoba ima drugačiji pogled na stvari. Dobro izrečena i dobro primljena povratna informacija može jako unaprijediti naš rad jer može podcrtati dobre stvari kojih možda ni sami nismo bili svjesni, ili nas potaknuti da u rad uključimo nešto što nije bilo (dovoljno ili dobro) zastupljeno.

Po potrebi nadopunite komentare kako bi razrađena ideja bila što cjelovitija i time spremna za daljnje detaljno planiranje i provedbu.

z Avr Š etA k

Završite rad nekom kratkom i zabavnom aktivnošću za refleksiju. Primjerice, stanite s učenicima u krug te im dajte da se dodaju lopticom, a svatko tko primi lopticu treba reći jednu riječ koja mu je asocijacija na minuli rad.

Gr AF ički P rilozi U n AS tAvk U:

1. Ciljevi održivog razvoja: kratki opisi

2. Ciljevi održivog razvoja: nazivi i ikone

3. Platno Ciljeva održivog razvoja

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

1. CILJ: SVIJET BEZ SIROMAŠTVA

Iako na svijetu manje ljudi nego prije živi u siromaštvu, još uvijek ih je puno. U Hrvatskoj je skoro svaki peta osoba u riziku od siromaštva. Kada osoba živi u siromaštvu, nije u ravnopravnom položaju i teško joj je doći do prilika koje mnogi uzimaju zdravo za gotovo. Teško joj je doći čak i do osnovnih životnih potreba kao što su hrana, lijekovi, krov nad glavom. Ako želimo svijet bez siromaštva, trebamo svi imati pravo na zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Ali to nije dovoljno: trebamo imati pravo i na obrazovanje i ostale prilike koje omogućuju izlaženje iz siromaštva. Da bismo to postigli, trebamo si međusobno pomagati. Ali trebamo naučiti i kakva ekonomija i politika uzrokuje siromaštvo, a kakva ga iskorjenjuje. Kada to znamo, trebamo se udružiti i zajedno raditi na pozitivnim promjenama.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

2. CILJ: SVIJET BEZ GLADI

Glad nije samo neugodan osjećaj. Za mnoge ljude na svijetu to je svakodnevica povezana sa siromaštvom. U Hrvatskoj, primjerice, svaka deseta osoba nije u mogućnosti pojesti dovoljno bjelančevina. To može dovesti do problema sa zdravljem, a u gladi je teško i raditi, i učiti. Istovremeno, u svijetu se svake godine proizvede puno više hrane nego što je potrebno da se nahrane svi ljudi. Moramo se pobrinuti da hrana dođe do svih ljudi i da se što manje baca. Ali moramo misliti i kako proizvodimo hranu jer neke metode proizvodnje uništavaju tlo, što može dovesti do veće gladi u budućnosti. Osim toga, neke metode proizvodnje koriste otrove koji mogu prouzročiti teške bolesti kod ljudi i drugih živih bića.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

3. CILJ: ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE

Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, nego sve ono što doprinosi tome da se bolest ni ne pojavi. Svi mi trebamo živjeti na takav, zdrav, način: kvalitetno se kretati i kvalitetno spavati, zdravo jesti, ne trovati se alkoholom i cigaretama. Ali trebamo se i družiti, “puniti baterije” u kontaktu sa životinjama i biljkama, svakodnevno se opustiti i radovati. I trebamo bez srama ili straha potražiti pomoć kad nam je teško. Osim toga, trebamo se kao društvo pobrinuti za zdravlje svih nas: osigurati da nam zrak, vode i tla budu zdravi, da svi imamo pristup sportskim i rekreativnim sadržajima, da svi imamo pristup liječnicima, i da nitko ne uništava svoje psihičko i fizičko zdravlje da bi mogao preživjeti.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

4. CILJ: KVALITETNO OBRAZOVANJE

Obrazovanjem povećavamo izglede da radimo ono što volimo, da je to korisno drugim ljudima, i da od toga možemo živjeti. No obrazovanje je i više od toga: obrazovanje nam pomaže da naučimo misliti svojom glavom i da prepoznamo kad netko manipulira nama. Pomaže nam i da otkrijemo kako živjeti pametnije nego prošle generacije: bez nasilja prema sebi i drugima, bez uništavanja prirode koja nam život znači. Ali da bi se to stvarno dogodilo, obrazovanje mora biti kvalitetno, a učitelji i nastavnici trebaju imati podršku cijelog društva. Osim toga, obrazovanje mora biti dostupno svima, bez obzira na financijsku situaciju, geografsku lokaciju, eventualne teškoće u učenju, rod, nacionalnost, dob…

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

5. CILJ: RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

U mnogim dijelovima svijeta, žene nemaju ista prava kao muškarci: ponegdje su tek u 21. stoljeću dobile pravo glasa! Ali čak i kad imaju ista prava na papiru, od žena se često očekuje da šute i trpe, da se pomire s nasiljem, da se ne obrazuju, da budu financijski ovisne o muškarcu, da rade sve kućanske poslove, da se same brinu o djeci, da ne budu poduzetnice, da trpe seksizam i da imaju manje seksualnih sloboda od muškaraca. To je veliki gubitak za cijelo društvo. Zato što društvo koje ugnjetava svoje članove stvara traume koje se moraju liječiti generacijama. I zato što upravo kada su žene doista ravnopravne, aktivne i obrazovane, zajednice postaju izrazito solidarne, prosperitetne i skladne. Za to se svi moramo založiti.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

6. CILJ: ČISTA VODA I SANITARNI UVJETI

Voda ispravna za piće bitna je svakoj osobi svaki dan, a mnogi ljudi u svijetu je nemaju, ili moraju jako daleko ići da bi došli do nje. I u Hrvatskoj treba paziti na pitku vodu, jer ju je jako lako zagaditi, a zbog klimatskih promjena će je vjerojatno biti sve manje. Zato izvori vode trebaju biti zaštićeno javno dobro. Rješenja kao što su ekološka poljoprivreda i suvremeni pročistači industrijskih voda mogu se činiti skupima, ali puno je skuplje ugrožavati zdravlje ljudi i naknadno sanirati zagađenja. I zahodi su jako bitni! Loši sanitarni uvjeti mogu dovesti do širenja bolesti, ali i do onečišćenja okoliša, uključujući izvore vode. Trebamo se upoznati s naprednim ekološkim rješenjima kao što su biljni pročistači i kompostni zahodi.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

7. CILJ: PRISTUPAČNA I ČISTA ENERGIJA

Za većinu naših aktivnosti potrebna je energija: za grijanje, za prijevoz, za industriju i obrt, za poljoprivredu, za kuhanje, za rasvjetu… Bez određene količine energije, život je jako težak. U takvoj teškoj situaciji nalazi se veliki dio ljudi na svijetu i potrebno im je osigurati pristup energiji. U ostatku svijeta je jako lako priuštiti si energiju pa se energija troši rasipno. To je neodgovorno jer još uvijek koristimo ugljen, naftu i plin za proizvodnju energije, a time pogoršavamo klimatsku krizu. Zato trebamo istovremeno paziti koliko energije trošimo i umjesto fosilnih goriva koristiti energiju sunca, vjetra, vode i zemlje. I pobrinuti se da čista energija dođe do svih ljudi, jer i klimatska kriza nas sve pogađa.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

8. CILJ: DOSTOJANSTVEN RAD I GOSPODARSKI RAST

Ušli smo u doba u kojem sve više poslova obavljaju strojevi i računalni programi. Čini se da će zato puno ljudi morati promijeniti svoj posao. Moramo se pobrinuti da nitko ne živi u siromaštvu ako nema posla. Isto tako, moramo se pobrinuti da zahvaljujući strojevima bolje živimo svi, a ne samo vlasnici strojeva. Još uvijek puno ljudi radi u nehumanim uvjetima, i za jako malo novca. To je, među ostalim, zato što, kad kupujemo neki proizvod ili uslugu, ne postoji zakon koji propisuje da se iz te cijene mora osigurati dostojanstven rad svih onih “nevidljivih” ljudi koji su proizveli taj proizvod ili nam pružili tu uslugu. Moramo mijenjati te zakone. I trebamo paziti da gospodarski rast uvijek služi obnovi i zaštiti prirode jer bez zdrave prirode nećemo preživjeti, dakle nije svaki rast dobar.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

9. CILJ: INDUSTRIJA, INOVACIJE I INFRASTRUKTURA

Da bismo kvalitetno živjeli i skladno surađivali jedni s drugima, moramo moći biti u kontaktu i dijeliti informacije. Ponekad trebamo i fizički doći jedni do drugih. Isto tako, za život i rad trebamo proizvesti neke stvari i dostaviti ih na odredište. Nažalost, infrastruktura i industrija koja nam za to treba može se graditi tako da jednima daje blagostanje, a drugima zagađenje; da nekim krajevima omogućava napredak, a iz drugih potiče iseljavanje. Zato trebamo podjednako razvijati sve krajeve svijeta i paziti na razvoj urbanih i ruralnih područja, ali i da ne zagušimo prirodu gradnjom. To su veliki zahtjevi, za koje je potrebno puno kreativnih i predanih inovatora, sposobnih zamisliti i stvoriti bolji svijet.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

10. CILJ: SMANJENJE NEJEDNAKOSTI

Nejednakost nikome ne donosi dobrobit jer društva slabije funkcioniraju ako je nejednakost u njima velika. Obrazovanje je jedan od glavnih načina smanjenja nejednakosti, ali samo ako svi imaju pristup kvalitetnom obrazovanju bez obzira na imetak i geografsku lokaciju. Osim nejednakosti unutar država, treba obratiti pažnju na nejednakost između različitih dijelova svijeta. Mnoge bivše kolonije u Africi, Aziji i Južnoj Americi još uvijek trpe posljedice kolonijalizma i neravnopravne svjetske ekonomije. Zato ljudi dolaze u situaciju da ne mogu preživjeti u svojem zavičaju čak ni ako to žele te su primorani migrirati u bogatije države. One ih često ne žele primiti, nego ih žele zadržati kao jeftinu radnu snagu koja u siromašnim državama proizvodi ono što stanovnicima bogatijih država omogućuje komforan život.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

11. CILJ: ODRŽIVI GRADOVI I ZAJEDNICE

Sve veći broj ljudi živi u gradovima pa je bitno da gradovi budu što sigurniji i što manje zagađeni. Bitno je i da troše što manje energije na grijanje i hlađenje, i da imaju što više zelenila. Bitno je da što manje ljudi ima automobile, a što više da se kreće javnim prijevozom, biciklima i pješke. Bitno je da nije preskupo stanovati u gradu, i da građani mogu sami odlučivati o svojim četvrtima. Ali često se živeći u gradu zaboravi da gradovi imaju ogroman utjecaj na prirodu, već i zato što iz prirode dolazi hrana za građane, a nije svejedno kako se ta hrana proizvodi. Osim toga, netko se treba brinuti za prirodna i ruralna područja pa trebamo uložiti i u ravnopravan razvoj zajednica izvan gradova.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

12. CILJ: ODGOVORNA POTROŠNJA I PROIZVODNJA

U prirodi se ništa ne baca - što god je nekome “otpad”, nekome drugome je dobrodošla “sirovina”. Bitno je da i mi, ljudi, funkcioniramo na taj način, koji se zove “kružna ekonomija”. Budući da nam planet nije beskonačno velik, zapravo i nemamo drugog izbora. U tome će nam puno pomoći visoki porezi za svaku proizvodnju koja nije ekološka i svaki proizvod koji ima kratki vijek trajanja. A i kao potrošači, trebamo odoljeti napasti da kupimo nešto što nam nije potrebno. Radije trebamo popraviti ono što već imamo ili kupimo rabljeno, a kvalitetno. A kada nečemu stvarno prođe vijek trajanja, trebamo to savjesno prenamijeniti, reciklirati, odnosno kompostirati.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja 13. CILJ: ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMJENE

Posljedice klimatske krize su nas tek počele pogađati, a već smo među najpogođenijim europskim državama. Slično je i u cijelom svijetu: države s manje industrije i manje prihoda često su pogođenije od država koje su svojom industrijom više “krive” za klimatsku krizu. Vrijeme je da se prilagodimo posljedicama klimatske krize: brojnijim olujama, tuči, sušama, poplavama, novim bolestima, slabijem poljoprivrednom urodu, i tako dalje. Ali vrijeme je i da shvatimo da su ljudi uzrok svih tih promjena. Potrebno je smanjiti nepotrebnu proizvodnju i potrošnju u bogatim zemljama, a podržati ekonomiju siromašnijih tako da se razvije na temelju obnovljivih izvora energije, koji su bitni u cijelom svijetu. Potrebno je što više ljudskih potreba zadovoljiti u okviru lokalne zajednice i regije, a smanjiti transport s jednog kraja svijeta na drugi. I potrebno je razvijati regenerativnu ekološku poljoprivredu, poljoprivredu koja upija više ugljičnog dioksida nego što ga oslobađa.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

14. CILJ: OČUVANJE VODENOG SVIJETA

Mora i oceani nam se mogu činiti kao beskonačne mase vode. A zapravo su puni živih bića koja su nam od životne važnosti. Ne samo za hranu, nego i za proizvodnju kisika koji dišemo. A bitni su i za ublažavanje klimatske krize. No zato što sve to nismo htjeli primijetiti, već smo ih jako zagadili smećem i opteretili klimatskom krizom. K tome, neodrživo puno ribarimo. Neodgovorno se ponašamo i prema jezerima i rijekama, koje jako zagađujemo kanalizacijom i umjetnim gnojivima. Trebaju nam inovacije, ali i zdrav razum i ljubav prema vodenom svijetu, od najmanjeg potočića do široke morske pučine.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

15. CILJ: OČUVANJE ŽIVOTA NA ZEMLJI

Ljudi su bića kopna, i dijelimo život na zemlji s drugim bićima. Ako naučimo kako pažljivo uočiti odnose između svih nas kopnenih bića, shvatit ćemo koliko smo bitni jedni drugima za kvalitetan život. Zahvaljujući takvoj biološkoj raznolikosti, imamo što jesti i disati. Pa i više od toga: zahvaljujući biljkama, na primjer, možemo graditi kuće, grijati se, odijevati se, liječiti se… Zapravo, nema razloga da zaštitu prirode shvaćamo kao zaštitu nekoga drugoga, nešto što nas ograničava, već zaštitu prirode možemo shvatiti kao brigu o samima sebi.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja

16. CILJ: MIR, PRAVDA I SNAŽNE INSTITUCIJE

Od obitelji do prijatelja, razreda i radnog mjesta, svi znamo kako je lijepo kada među ljudima postoji poštovanje, podržavanje, i volja da se sukobi riješe bez nasilja. A znamo i kako je ružno kada toga nema. Poštenje, pravda i mir nam trebaju u neposrednoj okolini, ali nam trebaju i u lokalnoj zajednici, državi, cijelom svijetu. Javni službenici i političari su tu da podrže takvo funkcioniranje društva, a ne zato da nameću svoju volju. Oni su plaćeni da služe interesu svih ljudi, uključujući one najslabije, i sve što rade treba biti transparentno i pod kontrolom naroda i nepotkupljivih sudaca.

UN-ovi Globalni ciljevi održivog razvoja 17. CILJ: PARTNERSTVOM DO CILJEVA

Zagađivačka industrija iz Europe i Sjeverne Amerike uvelike je pridonijela otapanju velikih količina leda na Antarktici. Taj led doprinosi podizanju razine mora u svijetu, što - među ostalim - uzrokuje probleme u Africi jer slana voda prodire u polja i uništava usjeve. Ljudi iz tih dijelova Afrike nastoje doći do Europe kako bi mogli zaraditi novac koji će njihovim obiteljima u Africi pomoći da se prehrane. Ovo je jedan od mnogobrojnih primjera koji nam pokazuje kako smo svi u svijetu povezani i utječemo jedni na druge. Ponekad se čini da je to problem, ali u tome leži i rješenje: naša povezanost nam omogućuje da zajednički radimo na ostvarenju svih ciljeva održivog razvoja. Da izgradimo solidarni i povezani svijet, ljepši nego što je itko prije mogao zamisliti.

razvoja

”Predavanje i samo odvijanje projekta mi je bilo super zanimljivo i poučno. Društvo i voditelji su bili super i oko svega su nam pomogli. Naučio sam dosta o problemima i načinima kako možemo popraviti klimu u svijetu. Doživio sam dosta toga u školi kolaža. Lea i ja smo putovali u Zagreb i predavali studentima te smo naučili da i stariji ne znaju sve što treba o svjetskim problemima.

Luka

4

kako zajednički razgovarati i odlučivati?

Dubinsko slušanje, facilitirani razgovor i odlučivanje pristankom kao temelji timskog rada na održivim akcijama u zajednici

Do 30 učenika

7,5h (3h + pauza za ručak + 3h)

k A dA i z AŠ to kori S titi?

Održive akcije u lokalnoj zajednici u pravilu uključuju različite dionike, a i organizatori i provoditelji akcija su timovi češće nego pojedinci. Zato uspješne akcije od planiranja do ostvarenja ovise o dobroj komunikaciji i zajedničkom donošenju odluka koje će doprinijeti zajedničkim ciljevima i Ciljevima održivog razvoja, ali će i veseliti one koji rade na održivosti te ih motivirati na rad. Ovi aspekti, takozvane meke vještine, često su zanemareni, što zbog pritiska da se bude učinkovit po svaku cijenu, što zbog kulture u kojoj su jako prisutni hijerarhijski odnosi i manje ili više skrivena pobuna spram njih. Velik je naglasak na društvenom statusu i rangu koji proizlazi iz njega, moć je često centralizirana i autokratska, a ako ima rasprava i dogovora, njima se često pristupa kao debatama, natjecanjima, suprotstavljanju teza i borbi koja proizvodi pobjednike i gubitnike. Nasuprot toj kulturi sukoba, postoji i kultura suradnje, koju se može svjesno graditi i vježbati načine komunikacije i donošenja odluka koji joj doprinose. U kulturi suradnje se ne bježi od sukoba, nego ih se razrješava na miran način, s komunikacijom punom poštovanja, empatije i slušanja, koristeći pritom sukob za osobni razvoj svih uključenih i za pronalaženje zajedničkih vrijednosti i ciljeva koji su dublji od sukoba, koji su usklađeni s općim dobrom, i koje se može zajednički ostvariti. Svaka minuta uložena u takav rad uštedjet će puno vremena u ostvarenju projekata. U nastavku su opisani alati koji olakšavaju

taj rad i daju strukturu kako bi timovi istovremeno mogli paziti na međuljudske odnose, radne procese i rezultate, gradeći tako kulturu koja može iznjedriti mnoge održive projekte i kojom se može “zaraziti” lokalnu zajednicu.

U kontekStU ovoG ProjektA: Projekt je raspolagao ograničenim logističkim i financijskim mogućnostima pa je bilo moguće provesti u djelo ograničen broj akcija. Međutim, nije se željelo učenicima od početka ograničiti broj akcija, ili ih podijeliti u grupe prije nego što uopće nastanu akcijske ideje, ili im dati prijedloge akcijskih ideja. Željelo se potaknuti učenike da na temelju vlastitih interesa i nadahnuća osmisle ideje i ujedine se oko njih u nekoliko grupa koje će te ideje predstaviti i ponuditi cijeloj “zajednici učenika u projektu” na izbor za realizaciju. Da bi se kvalitetno moglo izabrati, osim dobro postavljenih ideja koje su nastale na temelju prošlog alata (“Ciljevi održivog razvoja kao akcijski alat”), kod učenika je bilo bitno razviti kompetencije međusobnog slušanja, konstruktivnog raspravljanja i zajedničkog donošenja odluka na način koji će potaknuti daljnju motiviranost učenika na ostvarenju akcija bez obzira je li njihova ideja ovaj put izabrana. Te kompetencije su ujedno i temelj za daljnji timski rad na ostvarenju akcija, u timovima koji su se formirali na kraju ove etape projekta.

UPU te z A izvođenje

U vod

Ako ovaj alat primjenjujete kao cjelodnevnu radionicu, što znači da počinjete ujutro, recite učenicima da se podijele u parove te im postavite pitanja za brzinsku razmjenu dok stoje u parovima, na primjer: “Jesi li se naspavala/o? Jesi li mamurna/o? Što si sanjala/o?” Zatim, ako primijetite da im je niska razina energije i prisutnosti, napravite neku vježbu za energiziranje i usklađivanje, primjerice “oluju”.

Stanite u krug i recite učenicima da će trebati raditi ono što radi osoba lijevo od njih, a vi ćete započeti krug. Najprije ispuhujte zrak ispred sebe poput vjetra, i dajte znak osobi desno od sebe da radi isto. Kada cijeli krug bude puhao, počnite pucketati prstima poput prvih kapih kiše. Kada cijeli krug bude pucketao, prijeđite na tapšanje rukama po bedrima, zatim na žestoko udaranje nogama o pod, i onda opet rukama po bedrima i tako dalje sve do puhanja i tišine (prošla je oluja).

Porazgovarajte s učenicima o situacijama u kojima im nešto nije pošlo za rukom zato što im je bilo teško dogovoriti se s drugima ili uopće komunicirati. Neka se prisjete situacija u kojima se to događa u školi i obitelji, ali i javnom životu i politici i pitajte zašto. Neka se prisjete problematičnih načina komunikacije (upadanje u riječ, nadglasavanje, vrijeđanje, ismijavanje), ali i zlouporabe moći i ranga da bi se drugima otežalo da izraze i zastupaju svoje mišljenje i sudjeluju u donošenju odluka. (Rang je relativni položaj u društvu ili organizaciji na temelju kojega osoba višeg ranga dobiva moć snažnije utjecati na društvene procese. Rang može biti eksplicitan ili implicitan, a može počivati na tituli, dobi, spolu, funkciji, znanju, bogatstvu i bilo kojem drugom čimbeniku kojem društvo ili organizacija pridaje moć. Moć koja proizlazi iz ranga može se koristiti na konstruktivan ili destruktivan način.)

vje ŽBA d UB in S ko G S lUŠA nj A Recite učenicima da će na ovoj radionici naučiti tehnike komunikacije i donošenja odluka koje su skladne i konstruktivne te će im, ako ih budu primjenjivali u timskom radu, pomoći da kvalitetno odaberu s kojim idejama se ide u realizaciju te da odabrane ideje uspješno ostvare. Recite učenicima da sva komunikacija počiva na slušanju te im objasnite tehniku dubinskog slušanja. Zatim neka se podijele u parove, odaberu mjesto gdje mogu sjesti u privatnosti i, koristeći tu tehniku, jedno drugome ispričaju neku situaciju kada su doživjeli zlouporabu ranga.

Dubinsko slušanje služi tome da se osoba koja govori može izraziti što cjelovitije i dublje te kroz izražavanje bolje spoznati sebe. Slušač treba slušati bez komentiranja i bez verbalnog ili neverbalnog izražavanja svojih mišljenja i osjećaja; dakle bez čuđenja, odobravanja ili neodobravanja kroz pokrete tijela ili izraze lica. Slušač treba biti opušten, ali cijelo vrijeme potpuno usredotočen na govornika i gledati ga u oči bez buljenja. Iznutra, slušač treba biti u stanju zainteresiranosti i empatije. Nakon šest minuta, dajte parovima znak da imaju još dvije minute da osoba završi govoriti. Nakon dvije minute, dajte im četiri minute za dubinsko pitanje: Slušač, na temelju onoga što je čuo, treba postaviti pitanje koje će potaknuti govornika da se izrazi još temeljitije, da zagrabi dublje u svoje iskustvo. Pitanje se ne postavlja iz znatiželje, niti smije biti sugestivno ili služiti tome da se govornika navede na neki zaključak ili mu se da neki savjet. Zatim neka se članovi para zahvale jedno drugome, zamijene te kroz idućih 12 minuta naprave isti rad u obrnutim ulogama. Sve što se podijeli tijekom ove vježbe mora ostati između slušača i govornika. Dobro je nakon ove vježbe napraviti kratku pauzu.

FAcilitir A ni r A zG ovor

Kada se učenici vrate u krug, pitajte ih kakvo im je bilo iskustvo govoriti i slušati tijekom vježbe. Zatim im pojasnite znakove za facilitirani razgovor (vidi prilog 1.), koji služe tome da, kada se razgovara u grupi, svi dođu do riječi, kao i da se drže teme o kojoj se govori prije nego što se prijeđe na iduću temu.

U facilitiranom razgovoru osoba može govoriti jedino kada joj facilitator da riječ, a facilitator mora biti pažljiv, potpuno nepristran i pratiti redoslijed kojim su sudionici davali znakove rukama da žele nešto reći, ali se pri davanju riječi držati sljedećeg redoslijeda prioriteta: 1. Tehnička stvar - nešto nevezano za temu što se treba hitno riješiti, na primjer zatvaranje prozora kad počne oluja; 2. Pojašnjenje vezano za temu - ako netko ne razumije neku riječ koju je upotrijebio govornik, to treba odmah razjasniti; 3. Replika - prije nego što se krene na idućeg govornika, treba riješiti sve replike na nešto što je rekao prošli govornik; 4. Nova informacija - ovo nije replika, nego nešto novo što se želi unijeti u razgovor o nekoj temi, ili potpuno nova tema koja se želi otvoriti. Facilitator ima pravo oduzeti riječ govorniku ako se ne drži teme ili nije ispravno koristio znak rukama ili nasilno komunicira ili uopće nije dobio riječ. Facilitator također ima pravo znakom rukama požuriti govornika ako radi prevelike digresije ili se ponavlja. Kad se slažemo s onim što netko govori, izražavamo to “tihim pljeskom”, a kad se ne slažemo, dižemo ruku i čekamo da dođemo na red da obrazložimo svoje neslaganje.

dono Š enje odlU k A

Pitajte učenike koje sve načine donošenja odluka poznaju te pokrenite facilitirani razgovor o njihovim prednostima i nedostacima. Budite u ulozi facilitatora i neka razgovor bude vježba korištenja znakova rukama. Po potrebi pojasnite učenicima donošenje odluka autokracijom, demokracijom, konsenzusom i pristankom te da je autokratski način (naredba jedne osobe) brz, ali podložan zlouporabi i niskoj razini motiviranosti; da je demokratski način (glasanje) pravedniji, ali izaziva polarizaciju, podjelu na dobitnike i gubitnike i nisku razinu motiviranosti brojne manjine koja “gubi”; da konsenzus osigurava da su svi iznimno zadovoljni odlukom, ali da je često teško doći do toga; da odlučivanje pristankom (iz metode zvane sociokracija) spaja učinkovitost glasanja s motiviranošću koju osigurava konsenzus. Objasnite im kako funkcionira odlučivanje pristankom (vidi prilog 2.) te napravite pokaznu vježbu tipa “krug u krugu” u kojoj će učenici odlučivati o nečem jednostavnom što im je bitno. Na primjer, grupa koja je osmislila jednu od akcija u zajednici može odlučivati na koji način će doprijeti do ciljanih sudionika akcije.

Neka članovi grupe (5-7 osoba) koji se jave kao dobrovoljci sjednu u krug koji će isprobati odlučivanje pristankom, a oko njih neka su u većem krugu svi ostali učenici. Facilitirajte razgovor o temi o kojoj se odlučuje. Cilj je doći do prijedloga odluke. Kada se iskristalizira prijedlog, svi su izrazili svoje mišljenje i razgovor ne donosi ništa novo, zapišite prijedlog, provjerite je li svakom članu grupe prijedlog jezično jasan. Ako jest, neka svatko uzme minutu da odluči ima li primjedbi ili prigovora. Podsjetite ih da prigovor mora argumentirano pokazati da bi usvajanje prijedloga ugrozilo ostvarenje akcije, bilo protiv njezine svrhe, ugrozilo nečiju dobrobit ili bilo protuzakonito jer tako argumentiran prigovor zaustavlja donošenje prijedloga. (Zato je prigovor dragocjen pa ga zovemo i darom!) Prigovor se ne može temeljiti na osobnim preferencijama ili ukusima. Podsjetite ih i da će moći izraziti i primjedbe koje nemaju težinu prigovora, ali da će ih moći izraziti tek nakon što se prijedlog usvoji, a u tom trenutku nema više mogućnosti preispitivanja prijedloga. Učenici zatim istovremeno rukama pokazuju reakcije na prijedlog (vidi prilog 1.): pristanak, primjedba ili prigovor. Zatim svakoga pitajte ima li prigovora. Ako ima prigovora, on se iznosi. Ako je argumentiran, prijedlog treba doraditi tako da se riješi problem na koji je ukazao prigovor. To čini facilitator, ili se do novog prijedloga dolazi tako da svi redom iznesu mišljenje kako riješiti problem, ili se otvara nova facilitirana rasprava, ili se traženje rješenja delegira radnoj grupi do sljedećeg sastanka. U slučaju, pak, da nema prigovora, odluka se donosi i zapisuje u zapisnik zajedno s primjedbama i datumom kada će se odluka preispitati. Primjedbe su korisne za primjenu odluke u praksi. Ako učenici imaju dvojbi bi li uložili primjedbu ili prigovor, podsjetite ih na nužnost da se prigovor jasno argumentira, kao i na to da bi pristup pri odlučivanju pristankom trebao biti “dovoljno dobro za sad i dovoljno sigurno za isprobati”. U primjeni odlučivanja pristankom u daljnjem timskom radu bitno je za svaku odluku zapisati i tko će je provesti te u kojem roku.

Kada se donese odluka, pljeskom svih učenika pozdravite trud dobrovoljaca i otvorite prostor za pitanja svih učenika u vezi s metodom pristanka. Zatim je dobar trenutak za dulji odmor.

dor A dA P rojek AtA

Nakon odmora recite učenicima da će metodom pristanka odlučiti koje od akcijskih ideja koje su oblikovali pomoću Platna Ciljeva održivog razvoja idu u realizaciju. Recite im da pravo odlučivanja imaju oni jer će provoditi akcije, ali i vi imate pravo uložiti prigovor jer ste odgovorni za provedbu akcija, odnosno ostvarenje kriterija: Akcija mora biti ljudski, logistički i financijski provediva u određenom roku; Akcija mora doprinositi jednakosti i pravednosti društva; Akcija mora ostvarivati Cilj(eve) održivog razvoja; Akcija mora poštovati grupni sporazum grupe; Akcija mora biti u skladu s pravilima projekta u sklopu kojega se provodi. Zatim jasno iskomunicirajte koliko akcija se može provesti u odnosu na to koliko ih je predloženo. Ako mogu sve, onda samo treba provjeriti zadovoljavaju li navedene kriterije.

Dajte akcijskim grupama kraće vrijeme da dorade Platno Ciljeva održivog razvoja prema povratnim informacijama koje su jučer dobili i time daju sve od sebe da zadovolje navedene kriterije. Povedite kratku facilitiranu raspravu o svakom prijedlogu akcije (na početku rasprave grupa sažeto predstavlja svoju akciju) te zajedno sa svim učenicima metodom pristanka odlučite ispunjavaju li akcije navedene kriterije i eventualno eliminirajte neke akcije.

metodA točk A nj A Ako se iz financijskih ili logističkih razloga ne mogu provesti sve preostale akcije, recite učenicima da razmisle koje im se akcije čine najkvalitetnijima i najrelevantnijima za lokalnu zajednicu te da na temelju toga metodom točkanja izraze svoje preferencije.

Na ploču napišite nazive svih akcija. Svaki učenik ima na raspolaganju dvije točke koje će označiti na ploči: Ili će jednoj akciji dati obje točke, ili će ih raspodijeliti na dvije akcije. Dozvoljeno je dati točke vlastitoj akciji. Kada svi učenici daju točke, provjerite je li ukupni broj točaka dvostruko veći od broja učenika. Ako jest, dobili ste rang listu preferencija u vezi s akcijama. Podsjetite učenike da su sve akcijske ideje koje su došle u ovu fazu vrijedne i kvalitetne, ali da će svi oni sudjelovati u njihovoj realizaciji te je zato bitno da odražavaju i njihove preferencije. Dakle, točkanje nije razlog za strepnju hoće li “tvoja ideja proći”, nego je prilika za izražavanje “u kojoj bih akciji rado sudjelovao za dobrobit lokalne zajednice”.

Na temelju rang liste preferencija, predložite učenicima s kojim se akcijama ide u realizaciju i o tome donesite odluku pristankom zajedno sa svim učenicima. Provjerite kako se svi subjektivno osjećaju s tom odlukom te dajte prostora i tuzi i zajedničkom slavlju.

jedno S tAvno tim S ko P l Atno

Recite učenicima da sve ideje koje ispunjavaju kriterije zaslužuju da ih se ostvari u okviru nekog budućeg projekta ili nekom drugom aranžmanu, i pozovite one čija se ideja neće sada ostvariti da se pridruže ostalim timovima prema vlastitom interesu, ali pazeći da timovi imaju podjednak broj članova. Potom im recite da je za skladan timski rad bitno da koriste tehnike komunikacije i odlučivanja koje su već naučili, ali i da se dodatno upoznaju kako bi svaki član tima mogao staviti svoje vještine na raspolaganje drugima i uživati u tome. Dajte svakoj grupi Timsko platno na A3 papiru (vidi prilog 3.) te ih potaknite da ga ispune.

Jednostavno timsko platno je alat koji će pomoći timovima da prepoznaju i imenuju ono što ih ujedinjuje i da se dogovore oko kulture vlastitog timskog rada. Obiđite grupe dok rade te ih potaknite da konkretno odgovore na sva podpitanja iz svakog kvadranta platna, donoseći odluke pristankom (a po mogućnosti i konsenzusom) svih članova. Potaknite ih da u definiranju uloga i vještina otkriju i iskoriste interese i talente svih članova tima te da opisom uloga pokriju sve akcijske aktivnosti koje su definirali Platnom Ciljeva održivog razvoja.

z Avr Š etA k

Proslavite oformljene timove tako da svaki tim predstavi drugim timovima svoje zajedničko ime i svoj zajednički kreativni pokret. Završite radionicu nekom kratkom i zabavnom aktivnošću za refleksiju.

Team Canvas Basic Jednostavno timsko platno

Ime tima: Datum: Najvažnije stvari o kojih se trebamo složiti da bismo započeli učinkovit timski projekt pomogli članovima tima da se međusobno upoznaju.

ULOGE I

VJEŠTINE Tko su naši članovi, imenom i prezimenom? Koje vještine i snage imamo u timu? Kako bismo mogli raspodijeliti uloge da postignemo svoje ciljeve?

ROLES & SKILLS

What are our names? What skills and strengths do we have on board of our group? What composition of roles would help us get where we want to be?

What are we called as a group?

PRAVILA I AKTIVNOSTI Kojih se pravila želimo držati u timskom radu? Kako ćemo komunicirati i postići da su svi obaviješteni? Kako ćemo donositi odluke? Kako ćemo vrednovati svoj rad?

RULES & ACTIVITIES

What are the rules we want to introduce after doing this session? How do we communicate and keep everyone up to date? How do we make decisions? How do we execute and evaluate what we do?

This work is licensed under the Creative Commons Attribution-Share Alike 4.0. To view a copy of this license, visit: http://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/

PURPOSE

SVRHA Radi čega radimo to što radimo?

Why we are doing what we are doing in the first place?

CILJEVI Što želimo postići kao tim? Što ćemo ostvariti, kako ćemo izmjeriti da smo to ostvarili, u kojem roku ćemo to ostvariti? Što su ciljevi naših članova kao pojedinaca?

ective team project and get members to know each other better

GOALS

What we want to achieve as a group? What are our key goals that are feasible, measurable and time-bounded?

What are our individual personal goals? Most important things to agree on to kick

VRIJEDNOSTI Koja nas načela vode? Što zastupamo? Koje su zajedničke vrijednosti ključne za naš tim?

VALUES

What do we stand for? What are guiding principles? What are our common values that we want to be at the core of our team?

Team Canvas Basic by theteamcanvas.com. Created by Alexey Ivanov, Dmitry Voloshchuk Team Canvas is inspired by Business Model Canvas by Strategyzer.

Prilagođeno prema Team Canvas Basic Version 0.8 theteamcanvas.com (autori Alexey Ivanov i Dmitry Voloschcuk), koje je nadahnuto platnom Business Model Cavas (autor Strategyzer). Licenca: Creative Commons Attribution-Share Alike 4.0 http://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/

Što se tiče projekta, mogu osobno reći da mi se jako svidio i dosta sam se zabavio. Edukacije su za mene bile najbolji dio. Nekako su dvije škole koje se inače ne podnose uspjele napraviti odličnu atmosferu da sam se čak i ja iznenadio, ali je stvarno pomoglo. Radionice su bile poučne, a voditelji odlični što se tiče predavanje, igre i čak predstavljanja njihovog posla. Naša grupa, iako imamo problema s članovima, dobila je dosta podrške od svih uključujući profesore koji nisu sudjelovali u projektu, tako da smo lagano došli do završnog dizajna. Sve u svemu odlično organiziran projekt i voditelji su odradili još bolji posao.

Kristian Mikloš

”

tri rješenja za održivi razvoj

Poželjno oko 20, do 30max 30 minuta

k A dA i z AŠ to kori S titi? Vrlo često u poučavanju o održivom razvoju koristimo poznati model Glava/Ruke/Srce što ćemo u literaturi na engleskom naći kao 3H – Heads, Hands, Heart. Ovaj koncept je danas jako raširen i koristi se na mnogim mjestima. Posebno je značajan u transformativnom učenju što je nama nužno potrebno za kvalitetno poučavanje o održivom razvoju te ga stoga i UNESCO preporučuje u svojim smjernicama za edukaciju o održivom razvoju i ciljevima održivog razvoja.

U kontekStU ovoG ProjektA:

Mi smo koristili na treningu u sklopu projekta Putevima ekološke renesanse kako bismo ukazali i na tri glavne promjena koja utječu na nedovoljnu primjenu i prisutnost održivog razvoja u našim životima i društvima.

Imamo problem s nedostatkom znanja, a posebno s nedostatkom potrebnih praktičnih vještina da se bavimo održivim razvojem, a još više nedostatak emocionalne povezanosti prema ekosustavima odnosno cijelom planetu čiji smo dio, a onda i jedni prema drugima. Rješenja nalazimo u potrebnim informacijama i znanjima o održivom razvoju, praktičnim radionicama gdje razvijamo sposobnosti i vještine da ga primjenjujemo i osvještavanjem emocionalne povezanosti svih ljudi i cjelokupnog živog svijeta na planeti Zemlja.

Ovakvim načinom poučavanja radimo promjenu na spoznajno-kognitivnoj razini, socijalnoemocionalnoj razini i na razini ponašanja i kapaciteta.

U PU te z A izvođenje

Nakon što smo polaznicima predstavili koncept 3H i povezali ga s problemima nedovoljne prisutnosti i primjene održivog razvoja dajemo zadatak da se odabere jedan problem u lokalnoj zajednici.

Nakon toga ih dijelimo u tri grupe u kojoj svaka raspravlja što je potrebno da se taj problem riješi iz pozicije glave, ruku ili srca.

Nakon što svaka grupa predstavi svoje ideje slijede komentari i doprinosi iz drugih grupa te rasprava. Razgovaramo koje od navedenih ideja ili aktivnosti već postoje u lokalnoj zajednici, za koje ima potencijala da nastanu, a koje bi bilo teško ostvariti i zašto je tako.

”Mislim da je ovaj projekt bio i jest super prilika da se mladi upoznaju i umreže i naprave akcije koje su vrlo značajne za zajednicu. Osobno sam se zabavila surađujući s kolegama u smišljanju i ostvarivanju akcija.

Lea Tolić

changemaker radionica

k A dA i z AŠ to kori S titi?

Changemaker radionica odličan je uvod u aktivizam u lokalnoj zajednici i pronalaženju vlastite uloge na tom putu. Originalno je osmišljena od strane aktivista koji stoje iza edukativnih filmova/ kampanje/internetske adrese The Story of Stuff. Radi se o ljudima koji su producirali neke od najpoznatijih i najčešće korištenih video materijala koji na inovativan način prezentiraju probleme potrošačkog društva, plastike, kozmetike i brojnih drugih, ali i približavaju nas odgovorima na neka od najprisutnijih i najzahtjevnijih pitanja u aktivizmu kao što su kakav nas aktivizam danas treba i koja nam to konkretna rješenja stoje na raspolaganju u borbi za bolji svijet.

Glavni cilj ove radionice je osvijestiti polaznicima njihove uloge u aktivizmu te prema određenim osobnim prevencijama precizirati njihov osobni identitet „changemakera“ koje ovdje u priručniku možemo prevesti kao kreatore ili nositelje promjena“, dakle oni koji mijenjaju lokalnu zajednicu ili društvo na bolje. Jasno je kako uloga aktivnog građanina ili aktivista nije jednostavna i vrlo često se nalazimo pred mnogim izazovima. Zato je potrebno surađivati s različitim ljudima, s onima koji imaju neke druge znanja i sposobnosti od nas ili koji na drugačiji način koriste ista ili slična znanja i sposobnosti kakve i mi imamo.

U PU te z A izvođenje

Prvo je potrebno je riješiti Changemaker kviz koji se sastoji od sedam jednostavnih pitanja. Moguće je riješiti kviz online na stranici: https://action. storyofstuff.org/survey/changemaker-quiz/.

Prednost je što radite sve s polaznicima online, oni odgovore preko svojih mobilnih uređaja i odmah dobiju odgovore i opis svoje uloge. Mana je ako radimo s polaznicima koji ne znaju engleski jezik pa će teško pratiti i prolaziti kroz pitanja. Dodatno, treba priznati kako je s ponekim odgovorima cijeli kviz izrazito „amerikaniziran“ odnosno primjeren je kontekstu u SAD-u i iz iskustva naglašavamo mogućnost pojave negodovanja polaznika s komentarima „a daj kakva su ovo pitanja“ ili „kakvi su ovo odgovori, meni ništa od ovoga ne paše“. To je problem sa svim univerzalnim upitnicima i logično je da se događa. Slično je i s upitnikom koji nam mjeri ekološki otisak. To ne utječe previše na konačni rezultat jer takvih situacija nema puno, a i uloga nas kao „changemakera“ na kraju je zbir svih odgovora. No, online ispunjavanje može stvoriti osjećaj nezadovoljstva kod polaznika, a samim time je ugrožena i cjelokupna radionica i kasniji koraci. Kako bismo to izbjegli, preveli smo kviz na hrvatski jezik te intervenirali u nekim pitanjima i odgovorima kako bi bili bliže našem kontekstu i oblicima aktivizma uz zadržavanje glavne poante i duha konkretnog pitanja ili odgovora. To je posebno važno jer svaki odgovor je povezan s određenim tipom „kreatora promjene“.

Slijedi kviz koji koristimo na našim treninzima te ga možete slobodno koristiti:

Ne izlaziš iz kuće prije nego...

A. Uzmeš letke za podijeliti

B. Odgovaraš e-mail poruke i na društvenim mrežama

C. Poneseš vodu i hranu za podijeliti

D. Uzmeš nešto zanimljivo za pročitati i istražiti

E. Imaš spremne olovku i bilježnicu

F. Spremiš u torbu sprej za uraditi grafite

Označi riječ koju povezuješ s „činiti promjenu“

A. Vizija

B. Suradnja

C. Zacijeliti

D. Istražiti

E. Stvoriti

F. Boriti se

Naiđeš na veliku rupu u cesti u svom gradu. Ti ćeš...

A. Nazvati prijatelje koji poznaju osobe iz gradske uprave da pošalju nekoga tko bi mogao popraviti rupu

B. Pokrenuti peticiju među građanima da se to riješi

C. Izraditi vidljivi znak upozorenja kako se nitko ne bi ozlijedio

D. Proučiti gradski proračun kako bi vidio od kuda uzeti sredstva za popravak

E. Popraviti sam rupu

F. Organizirati prosvjed ispred gradske uprave kako bi upozorili na ovaj problem

Nalaziš se na sastanku za prosvjed protiv ukidanja sredstva za lokalnu školu. Netko iznese ideju da vam je potrebno nekoliko volontera da organiziraju sljedeći sastanak. Tvoja reakcija je...

A. Budem napravio zasebnu grupu na društvenim mrežama kako bi što više ljudi saznalo za akciju

B. U, baš super, znam i kome ću javiti da se prijave kao volonteri

C. Ok, na sljedećem sastanku ja mogu čuvati djecu od ekipe koja dođe

D. Idem istražiti neke slične akcije da možemo nešto naučiti i usporediti

E. Genijalno, okupiti ćemo puno volontera

F. Još jedan sastanak?! Pa ovo je za poluditi. Kada će početi prava akcija?

Pred grupom je najvažnija odluka koja će usmjeriti kretanje projekta kojeg vodite. Mogao bi biti nezadovoljan procesom ukoliko se...

A. Osjećaš da ljudi ne govore baš ono što misle

B. Šira grupa ljudi nije konzultirana oko odluke

C. Donošenju odluke se nije pristupilo sa svom potrebnom pažnjom i vremenom

D. Odluku donosite, a nemate sve potrebne informacije

E. Javlja se previše ljudi koji samo kritiziraju, a ne nude nikakva rješenja

F. Nije osiguran prostor za ravnopravno sudjelovanje svih i neki imaju više prava i njihov glas se jače čuje

Nedjelja je popodne i ti ćeš najvjerojatnije raditi...

A. Provjeravati poštu i poruke na društvenim mrežama te pripremati komuniciranje za sljedeći tjedan

B. Organizirati veliki party za prijatelje i suradnike kako bi se družili

C. Skuhati posebnu večeru za obitelj i prijatelje

D. Posjetiti neki muzej ili nešto novo čitati

E. Provoditi vrijeme u nekom svom hobiju i raditi nešto što voliš

F. Otići na sastanak svoje grupe ili na neko predavanje

Kako bi te najbolje opisali tvoji prijatelji?

A. Uvijek zna što će reći i kako se izraziti

B. Osoba koja povezuje, sa širokim krugom prijatelja i poznanika

C. Prava podrška obitelji, prijateljima i zajednici

D. Znatiželjan, u stalnoj potrazi za novim i boljim informacijama

E. Osoba koja rješava probleme

F. Osoba jasnih i jakih moralnih načela od kojih ne odstupa

Kako je rečeno prednost ovakvog kviza je kontekstualizacija odnosno prilagođavanje na našu stvarnost svih pitanja i odgovora. Ovo se riješi u jednu ili dvije minute. Nedostatak je što ovo sve treba isprintati i što umjesto da nam softver sve sam računa u online verziji ovdje odgovori moraju biti posloženi tako da svi odgovori pod A predstavljaju jednu osobnost, pod B drugu i tako do kraja. Dakle, trebate upitati polaznike kojih odgovora imaju najviše te je to njihova osobnost odnosno uloga u aktivizmu lokalne zajednice. Problem s printanjem se može riješiti tako da se podijeliti dokument sa svim polaznicima pa onda kada ga preuzmu opet rade na svojim mobilnim uređajima ili kompjuterima.

Vidimo da imamo šest mogućih odgovora odnosno šest različitih tipova „kreatora promjene“ u lokalnoj zajednici ili društvu.

Svaka od ovih osobnosti ili uloga ima svoje karakteristike, posebnosti, kvalitete...znanja i vještine potrebne za uspješan aktivizam u lokalnoj zajednici. Ako radite online kviz dobiti ćete opis svoje uloge i što ona znači. Ako radite ovu verziju koja se printa odnosno verziju koju smo prilagoditi našim uvjetima i situaciji onda je korisno isprintate sljedeće karte na kojima je dan kratak opis svake uloge, navedene glavne karakteristike koje krase tu uloge te po jedna rečenica ili misao tipična za tu osobnost ili ulogu. Mi smo koristili sljedeće karte koje vam također stoje na raspolaganju. Možete ih izrezati i slobodno koristiti.

Poanta Changemaker radionice je da (mladi) ljudi koji teže biti aktivisti osvijeste svoje posebnosti i kapacitete, ali isto tako da uvide kako se bore za bolji svijet s drugim osobama koje imaju neke druge posebnosti i kapacitete, a koje su isto bitne za razvoj aktivizma i uspjehe koji mogu doći. Tako se uče razumijevanju i poštivanju različitosti, i približavaju kroz praktičnu radionicu shvaćanju kako je potreban doprinos svih. Dapače, najbolje akcije u lokalnoj zajednici i primjeri dobre praske aktivizma sastoje se od različitih modela aktivizma koje primjenjuju različiti ljudi. Različiti, ali s istim ciljem i uvjerenjem o važnosti suradnje i međusobnog pomaganja na putu prema zajedničkom ostvarenju.

Nakon što polaznici ispune kviz i dobiju svoje uloge/osobnosti ovo su sljedeći koraci u radionici:

1. Raspravite kratko tko je dobio koju ulogu i da li je rezultat očekivan? (Napomena: budite svjesni da ovakvo „ladičarenje“ ima status ideal tipa i većina ljudi u stvarnom svijetu je vjerojatno negdje između ili spoj nekoliko mogućih karakteristika te imaju kapacitet za nekoliko uloga.)

2. Ako imate veći broj polaznika za očekivati je kako ćete u svih šest uloga imati nekoliko osoba. Prvo ih podijelite sve uloge u istu grupu i dajte neki zadatak tipičan za aktivizam u lokalnoj zajednici. Primjerice, pokretanje kratkog lanca opskrbe, pomaganje potrebitim sugrađanima, akcija protiv uništavanja okoliša ili izmislite neki koji je primjeren grupi i lokaciji gdje radite. Zadatak je da osmisle najmanje 5, a može i više konkretnih aktivnosti s kojima njihova uloga/osobnost može doprinijeti toj akciji. Važno je da se svi drže svojih uloga/osobnosti i predlažu aktivnosti koje su u skladu s opisom. Vrijeme trajanja 10 minuta.

3. Nakon toga ih izmiješate tako da u svakoj grupi budu različite uloge/osobnosti. Jedna osoba u grupi ostaje, a druge odlaze u nove grupe. Osoba koja je ostala čita do tada smišljene aktivnosti u prethodnoj grupi. Novi članovi grupe koji imaju svoje uloge/osobnosti iz svoje perspektive doprinose tim već napisanim aktivnostima i obogaćuju cijelu kampanju. Vrijeme trajanja 15 minuta.

4. Nakon toga imate raspravu svih prisutnih o naučenom. Kako su se osjećali u prvoj rundi, a kako u drugoj. Što su doprinijeli novi članovi grupa sa svojim ulogama/osobnostima? Što im još nedostaje za uspjeh njihove ideje za akciju?

Ova radionica može imati nekoliko izvedenica i možete produžiti i proširiti trajanje ako ima potrebe i interesa. Primjerice, možete dati polaznicima za zadatak da razmisle koje još uloge/osobnosti nedostaju, jer je jasno da ovih šest ne pokriva sve. Možete ih upitati i da zamisle svoju akciju, ali bez doprinosa neke od uloga/osobnosti i na koji način to utječe na njih? Jasno, ne zahtijevaju sve akcije isti tip uloga/osobnosti i u istom omjeru pa je ok i o tome raspraviti. Ograničenje je jedino naša mašta i vrijeme koje imamo na raspolaganju za ovu akciju. No, ona nas na inovativan i zabavan način uči razumijevanju drugačijih i potrebe uključivanja svih građana u aktivizam za bolje danas i sutra.

Akcije u zajednici

kom P o S tA nik A d do S tA

Akcija kompostiranja i sadnje začinskog bilja i lavande realizirana je u školskom dvorištu Srednje strukovne škole Marko babić iz Vukovara. Sudjelovali su učenici iz Srednje strukovne škole Marko Babić i Tehničke škole Nikole Tesle, domaći i međunarodni volonteri, profesori i djelatnici i tako udružili snage za dobrobit školske i lokalne zajednice.

Tijekom ove akcije izrađen je jedan komposter zbog toga što u ovoj školi (SŠ Marko Babić) djeluje školska kuhinja koja proizvodi određenu količinu biootpada koji će se tamo odlagati.

Sudionici i volonteri su i obojali komposter te pripremili sve što je potrebno za njega. Pored toga izrađene su uzdignute gredice u koje je zasađeno začinsko bilje za potrebe školske kuhinje. U blizini začinskog bilja posadila se lavanda koja će koristiti učeničkoj zadruzi u proizvodnji sapuna, krema, balzama i drugih proizvoda. Kompost koji kasnije bude spreman dalje će koristiti za uzgoj začinskog bilja i lavande.

oS vije S ti dr UG e

Ovo je virtualna akcija u okviru koje su sudionici projekta odlučili napraviti web stranicu na kojoj će dijeliti informacije na temu ekologije. U okviru početne faze ove akcija provedena je i edukacija s osnovnoškolcima OŠ Mitnica koji su pokazali interes za kasnije sudjelovanje u održavanju ove stranice. http://osvijestidruge.com/o_nama.html

k re Ativom do o S mije HA

Akcija je provedena u suradnji s Udrugom roditelja djece s poteškoćama u razvoju “Tko se boji sutra još?” te je imala za cilj podići razinu svijesti o ekologiji i održivom razvoju i istaknuti važnost inkluzije djece s poteškoćama u razvoju.

Na kreativnoj radionici učenici, nastavnici, volonteri, djeca s poteškoćama u razvoju i njihovi roditelji izrađivali su sapune, kreme i kupke kao ekološki prihvatljive kozmetičke proizvode te od drvenih obojanih štapića izrađivali slagalice za djecu.

v olonter S k A Š etnic A U z dU n Av

U suradnji s tvrtkom Komunalac d.o.o. iz Vukovara postavljene su drvene kućice za knjige i zasadilo se ukrasno grmlje i cvijeće.

Sudionici na projektu, domaći i međunarodni volonteri farbali su kućice i pomagali oko sadnje. Gradska knjižnica Vukovar se pobrinula da kućice za knjige budu prepune različite literature koja će biti sugrađanima na raspolaganju za užitak čitanja uz Dunav.

Cilj akcije je podići razinu svijesti o ekologiji i održivom razvoju te potaknuti mlade na aktivno djelovanje u lokalnoj zajednici.

Partneri i kontakti

kontA kti z A P rojekt P U tevim A ekolo Š ke rene SA n S e:

P roni c entA r z A S ocij A lno P od U č AvA nje https://proni.hr Kralja Zvonimira 15, 31000 Osijek, 204.vukovarske brigade 47, 32000 Vukovar, OIB 37211670724 Kontakt: Sanja Vuković, osijek@proni.hr, +385 31 207 428

PRONI Centar za socijalno podučavanje od 1996. godine provodi aktivnosti rada s mladima i razvoja zajednice primarno na područjima koje su postratno zahtijevala socijalnu rekonstrukciju. Program Aktiviraj zajednicu implementiran je kroz različite projekte na područjima OBŽ, VSŽ, SMŽ, ŠKŽ. Mentorstvo i podrška organizaciji mladih za provedbu akcija u zajednici provode se od samog početka djelovanja organizacije, pa su i kroz ovaj program naglasak stavili na redoviti kontakt sa sudionicima i zajednicom.

Udr UGA tAtAvA k A www.tatavaka.hr

Pomihalj 10, 22232 Zlarin, Grad Šibenik, Ilica 71, 10000 Zagreb, OIB: 93910243294

Kontakt: Ivana Kordić, info@tatavaka.hr, klimatskikolaz@gmail.com , +385989474031

Udruga Tatavaka sastoji se od skupine aktivista i volontera posvećenih promicanju kulture održivog življenja, prelasku našeg društva na kružno gospodarstvo i zaštiti živog svijeta. Provodi program edukacije o klimatskim promjenama od 2020. godine koristeći alat “Klimatski kolaž”. Dosad je u njemu sudjelovalo preko 1200 ljudi iz Hrvatske. Pretežito su to bili učenici i nastavnici srednjih škola, no isto tako i donositelji odluka i ljudi iz šire zajednice. Freska ekološke renesanse je također alat koju Tatavaka provodi u Hrvatskoj, te su oba alata prenijeli u lokalnu zajednicu Vukovara. z elen A mre ŽA A ktivi S tički H U dr UGA ( zm AG) www.zmag.hr Vukomerić 23/3, 10418 Dubranec, Grad Velika Gorica, OIB: 27906908289 Kontakt: Dražen Šimleša, ured@zmag.hr , +385 1 482 3591

Edukacijama o održivom razvoju te alatima koje doprinose kapacitiranju ljudskih resursa u lokalnoj zajednici, ZMAG je dao ostavio veliki trag na korisnike projekta. S obzirom na silno iskustvo i programe koji služe kao inspiracija - Reciklirano imanje, Centar znanja, Centar za društvenu i solidarnu ekonomiju, Zadruga za dobru ekonomiju, sudionicima su otvorili vrata novog svijeta kojeg žele istraživati i primjenjivati u svojoj zajednici.

t e H ničk A Š kol A n ikole t e S le vU kovA r http://ss-tehnicka-ntesla-vu.skole.hr

Blage Zadre 4, 32000 Vukovar, OIB:+385 95357518429

Kontakt: Maja Radić, maja.baya@gmail.com, +385989068945

Tehnička škola Nikole Tesle Vukovar provodi nastavu na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, a obrazuje mlade kroz stručne smjerove za tehnička zanimanja, kao i programe obrazovanja odraslih. Provedbom značajnog broja projekata škola omogućuje učenicima stjecanje širih znanja i vještina od onih predviđenih školskim kurikulumom. Tako su učenici ove škole sudjelovanjem u projektu stekli i kapacitete za Voditelje Klimatskog kolaža. Ujedno svoja stručna znanja su stavili u funkciju održivosti ovog projekta i razvoja zajednice Vukovara na temu održivog razvoja kreiranjem akcije i stranice Osvijesti druge!

S Atelit ed U k Acije z A odr Ž ivo S t i re G ener Ativno S t www.satelit-edukacije.eu

U ovom projektu zastupan po Armano Linta d.o.o., Plitvička 24, 10000 Zagreb, OIB: 21605140366

Kontakt: Veljko Armano Linta, satelit.edukacije@gmail.com, +385989689834

Satelit edukacije su tim iskusnih edukatora u području integrativne održivosti i timskog rada. Vode participativne tečajeve i radionice za lokalne zajednice, nastavnike, učenike, studente, strukovna udruženja i ostale dionike u hrvatskoj i inozemstvu te su vodili izradu scenarija poučavanja Održivog razvoja za hrvatske osnovne i srednje škole. U ovom projektu su učenike podržali u skladnom timskom radu i donošenju odluka te u usklađivanju ekološke, društvene, ekonomske i svjetonazorske dimenzije održivosti.

Srednj A S tr U kovn A Š kol A mA rko B AB ić vU kovA r http://www.ss-markobabic-vu.skole.hr Domovinskog rata 58, 32010 Vukovar, OIB: 93128197410 Kontakt: Dragana Samardžija, samardzija2305@gmail.com, +385989588687

Srednja strukovna škola Marko Babić provodi nastavu na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, a obrazuje mlade kroz stručne smjerove za vrlo raznolika zanimanja. Osim Školske zadruge Ister, Volonterskog kluba Manus Pacis, Školskog frizerskog salona, Učeničkog servisa i Školskog restorana Akademac, učenici mogu sudjelovati u različitim projektima kojima nadopunjuju svoja akademska znanja radom u zajednici. Provedbom akcija kroz ovaj projekt ostavili su svoj trag u svojoj lokalnoj zajednici.