Sedra Nacionalnog parka Plitvička jezera

Sedra

Nacionalnog parka Plitvička jezera

Koje sve nazive u Hrvatskoj koristimo za sedru?

Bigar, travertin, lehnjak, tufa, sedraš, sedravac, vodeni meki kamen, vapneni mačak, pršinac

Vodene površine Nacionalnog parka Plitvička jezera zauzimaju manje od 1% ukupne površine Parka, a ipak su njegov najatraktivniji i najposjećeniji dio. Tok vode od izvora Bijele i Crne rijeke preko 16 kaskadnih jezera prema rijeci Korani ispresijecan je brojnim barijerama i slapovima tvoreći krajolik iznimne ljepote.

Vode čuvaju iznimnu univerzalnu vrijednost Plitvičkih jezera, a to je proces osedravanja kojim nastaju i rastu sedrene barijere. Ovaj vrlo složen proces koji je odgovoran za nastanak kaskadnog jezerskog sustava do danas nije u potpunosti razjašnjen, ali je poznato da uključuje niz fizikalno-kemijskih i bioloških čimbenika.

Jedan od prvih istraživača koji je naglasio važnost biološke komponente u nastajanju sedre bio je akademik Ivo Pevalek.

Upravo zahvaljujući njegovim istraživanjima i spoznajama, područje Plitvičkih jezera proglašeno je 1949. godine Nacionalnim parkom.

a k a d e m i k i v o p e va l e k

Sedrene barijere su Natura 2000 stanišni tip s oznakom 32A0 Sedrene barijere krških rijeka Dinarida.

Stijena koja raste Sedra je šupljikava stijena koja nastaje i raste taloženjem kalcijevog karbonata (CaCO3) iz vode uz pomoć mahovina, algi i mikroorganizama.

s l i ko v n i p r i k a z p r o c e s a s e d r e n j a

ŽIVI SVIJET SEDRENIH BARIJERA Na sedrenim barijerama prevladavaju mahovine Palustriella commutata i Ptychostomum pseudotriquetrum uz koje još nalazimo mahovine roda Eucladium.

Ono što nama nije vidljivo, a vrlo je bitno za specifični biodinamički sustav, jesu cijanobakterije, alge kremenjašice, razne bakterije, te drugi jednostanični i višestanični organizmi mikroskopske veličine (npr. kolnjaci, trepetljikaši) koji predstavljaju perifiton sedrenih barijera.

Živi svijet barijera čine također i ličinke kukaca tulara, vodencvjetova i obalčara kao i drugi beskralježnjaci poput rakušaca, puževa i nekih školjkaša. Međutim, najbrojnija skupina na sedrenim barijerama Plitvičkih jezera su ličinke kukaca dvokrilaca.

Ličinke kukaca sudjeluju u procesu osedravanja na način da ili u svoje kućice (poput tulara) ugrađuju kalcit ili se čak kristali kalcijevog karbonata lijepe na fine mreže kojima kukci love hranu.

D e ta l j o s e d r e n e m a h o v i n e

Ličinke tulara

Perifiton je životna zajednica organizama koja se razvija na kamenju, biljkama i predmetima uronjenim u vodu.

S TA R O S T S E D R E N I H B A R I J E R A Proces stvaranja sedre na Plitvičkim jezerima seže u daleku geološku prošlost Kvartara. Starost aktivnih sedrenih barijera procijenjena je između 6.000 i 7.000 godina, dok je analiza starijih barijera ukazala na njihovu starost od čak 250.000 - 300.000 godina. Barijere ove starosti nalaze se izvan današnjih vodenih tokova što upućuje na to kako se ovaj sustav neprestano mijenjao tijekom geološke prošlosti.

Nastanku sedre pogoduju uvjeti tople i vlažne klime. Sedra se brže taloži ljeti, nego zimi kao i na mjestima intenzivnog

D e ta l j p r e s u š e n e s e d r e n e b a r i j e r e u z j e z e r o G ava n o va c

Nakupina algi kremenjašica

rasprskavanja vode, dok je u jezerima taloženje kalcita znatno sporije (oko 1 mm) nego na barijerama (10 - 30 mm).

UGROŽENOST SEDRENIH BARIJERA

odlamanje SEDRENIH BARIJERA

Složeni proces nastajanja sedre i rasta sedrenih barijera mogu ugroziti: povećani dotok organske tvari, eutrofikacija, promjene vodenog toka, odlamanje barijera, nepropisno hodanje posjetitelja po barijerama, klimatske promjene.

Odlomljena sedrena barijer a na Milinom jezeru

presušene sedrene barijere i jezero

U uvjetima čestih i naglih otapanja snijega, zaleđivanja i odleđivanja vode te povećanih protoka nije neuobičajena pojava odlamanja manjih ili većih dijelova sedrenih barijera.

Pri tome se potpuno mogu promijeniti hidrološki uvjeti na barijerama i dijelovima jezerskog sustava.

Prije otprilike 400 godina jezero Kozjak bilo je podijeljeno u dva jezera odvojena slapom.

Međutim, sedrena barijera na kraju jezera Kozjak rasla je puno brže nego barijera koja ga je razdvajala. Na taj način se podizala razina vode jezera i postupno prekrivala slap.

Potapanjem barijere jezero se spojilo u jedno, kakvim ga danas vidimo.

Scan for more info #LikaDestination

Znanstveno-stručni centar ‘Dr. Ivo Pevalek’ 53231 Plitvička Jezera — hr tel +385 (0)53 751 015, +385 (0)53 751 014 e-mail info@np-plitvicka-jezera.hr web www.np-plitvicka-jezera.hr

follow @PlitviceLakesNP

Nacionalni park Plitvička jezera dio je Lika destinacije – destinacije zaštićenih područja i gastro-destinacije koja nudi jedinstven spoj kopna i mora gdje u svega 30 minuta vožnje imate priliku izmijeniti čak tri klime kao malo gdje u svijetu i doživjeti taj jedinstveni fenomen kontrasta.

impresum — izdavač Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera fotografije Arhiva Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera, Antun Alegro, Igor Stanković naslovna fotografija: Sedrena barijera na Gornjim jezerima s mahovinom Palustriella commutata (foto: A. Alegro) tekst Služba zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka