Mlin – vodenica Špoljarić

Mlin – vodenica Špoljarić

Pokretani snagom vode, mlinovivodenice predstavljaju značajne tradicijske objekte karakteristične za predindustrijsko razdoblje.

Preko sustava vodenog kola i osovine, snaga vode prenosi se na mlinski kamen pomoću kojeg se melju žitarice.

Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, mlinovi -vodenice gradili su se na obalama rijeka i jezera, a neki su građeni na slapištima sedrenih barijera. Kao građevinski materijal u gradnji se često koristila sedra koja je u tradicijskom graditeljstvu ovoga kraja dala izvjesno lokalno obilježje.

Kroz prošlost je unutar današnjih granica Nacionalnog parka Plitvička jezera zabilježena gradnja 30-ak mlinova žličara, od kojih su preostala samo tri. Ti mlinovi danas predstavljaju značajnu ostavštinu kulturne i graditeljske baštine. Pored mlinova, snaga vode koristila se za pokretanje pila, stupa, čak i turbina malih hidrocentrala.

Mlin Špoljarić Mlin Špoljarić na rijeci Korani, u istoimenom selu, jedini je zajednički, odnosno, redovnički mlin koji su baštinili stanovnici sela Korane, Drežnik Grada, Irinovca, Korita, Kuselja, Matovinske Lisine, Poljanka, Rastovače, Selišta, Sertić Poljane i Smoljanca.

Zalaganjem stanovnika Korane, posebice obitelji Špoljarić, unatoč ratnim stradanjima i utjecaju vremena, od nekadašnjih šest mlinova u Korani jedini je ovaj ostao sačuvan.

Mlin je izgrađen u 19. stoljeću na sedrenoj podlozi. Podzid je izveden kamenom i sedrenim blokovima na koji se

naslanjaju teške masivne grede, tzv. podumjente. Na podumjente su se izvorno naslanjala brvna s vjenčanicama i dvostrešnim krovom kojeg prekrivaju cijepane drvene daščice - šindra. Unutarnji prostor mlina podijeljen je na mlinarevu sobu i mlinište s tri mlinska postrojenja. Mlinareva soba skromno je opremljena najnužnijim namještajem i priborom: tu se nalazi krevet s biljcem i šarenicom, stol sa stolicama i ormarom, koji su izrađeni u duhu narodnog rukotvorstva, te pribor za jelo, pribor za krpanje vreća i alat za izradu žlica za pogonsko kolo. U mlinarevoj sobi uvijek se nađe ponešto hrane i ličke rakije.

Mlinište se sastoji od vanjskog i unutarnjeg postrojenja.

Vanjsko postrojenje, na prednjem dijelu mlina, ima branu s ustavama za podešavanje količine dotoka vode. Na branu s ustavama nadovezuju se žljebaste skele koje se polažu pod nagibom od ca 35 stupnjeva, u dužini 3-5 metara od zatvarača do pogonskog kola. Svaka skela ima svoj zatvarač koji se pomoću čelične sajle otvara iz unutarnjeg postrojenja mlina. Podizanjem zatvarača omogućava se dovođenje vode po skeli do pogonskog kola.

Unutarnje postrojenje smješteno je unutar mliništa i sastoji se od tri mlinska postrojenja. Svako postrojenje se sastoji se od dva mlinska kamena - gornjeg pokretnog i donjeg nepokretnog. Iznad svakog kamena smješten je koš za žitarice ispod kojeg se nalazi mehanizam za doziranje donosa žita.

Mehanizam za visinu zazora između donjeg nepokretnog i

gornjeg pokretnog kamena nalazi se na podu, neposredno ispred drvene kutije -„kištre“ za brašno. Treći mehanizam u mlinici je spomenuti mehanizam za otvaranje zatvarača na početku skele. Gornji pokretni kamen spojen je s vertikalnom osovinom – vretenom s pogonskim kolom. Mlinski kamen se oblikuje - kleše iz jednog kamenog bloka koji je u funkciji više godina. Valjkasto oblikovan kamen dodatno se s vanjske strane pojačava metalnim trakama. Gornji i donji kamen se slažu prema različitoj strukturi i gustoći, pri čemu je za mljevenje pšenice potrebno kvalitetnije kamenje s više čistih granitnih i kremenih sastojaka. Kamenje se oštrilo ili „klepalo“ svakih 8-10 dana, ovisno o kvaliteti i količini mljevenih žitarica. Kamenje se brže tupilo ukoliko su žitarice bile sirove, vlažne ili nečiste.

Postupak mljevenja žitarica zove se meljava, a konačni proizvod melja. Mlinovi se prema vrsti žitarice koja se na/s njima melje dijele na mlin „belac“ i mlin „crnac“. Mlin „belac“ služi za mljevenje pšenice (raži i ječma) i ima dodatni sustav za prosijavanje melje pomoću platnenog sita, čime se odvaja brašno od posija ili mekinja. Za mljevenje kukuruza, raži, ječma, prosa, zobi i pšenice koristi se mlin „crnac“ koji nema sustav za odvajanje posija i brašna. Žitarice se u mlin donose u vrećama različitih veličina. Za mjeru su se koristile stare mjerne jedinice kao što su vagan, četvrtinka i kupljenik.

Za uslugu mljevenja mlinaru se plaćao tzv. ujam ili ušur u naturi, tj. od donesenog žita za uslugu je uzimao 8-10 % od ukupne količine.

Pored mlinarenja u ovom redovničkom mlinu, mlinar je oštrio mlinsko kamenje, održavao vanjsko i unutarnje postrojenje mlina, uređivao vodotok i okoliš oko mlina te obavljao niz drugih poslova. Brigu o mlinu Špoljarić već godinama vodi revni mlinar Zlatko Špoljarić iz sela Korana.

Posljednja rekonstrukcija mlina izvedena je 2002. godine pod stručnim nadzorom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Napravljeni su sljedeći radovi: pokrivanje krovišta, oblaganje zidova drvetom, izmijenjeni su stropovi i podovi, ugrađena stolarija i opremljena unutrašnjost objekta.

Vlasnik mlina je Republika Hrvatska, a sukladno Zakonu o zaštiti prirode mlinom upravlja Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera.

Kao što kloparanje mlinskog kamenja prožima šum vode i slapova, tako i ovaj stari obrt svjedoči o iskonskim vezama čovjeka i prirode. Susret s prošlošću i tradicijom ovoga kraja može biti dovoljan razlog da se posjeti mlin Špoljarić u selu Korani.

mlin kor a n a i n a sel je kor a n a

mlin u kor a ni

Scan for more info #LikaDestination

Znanstveno-stručni centar ‘Dr. Ivo Pevalek’ 53231 Plitvička Jezera — hr tel +385 (0)53 751 015, +385 (0)53 751 014 e-mail info@np-plitvicka-jezera.hr web www.np-plitvicka-jezera.hr

follow @PlitviceLakesNP

Nacionalni park Plitvička jezera dio je Lika destinacije – destinacije zaštićenih područja i gastro-destinacije koja nudi jedinstven spoj kopna i mora gdje u svega 30 minuta vožnje imate priliku izmijeniti čak tri klime kao malo gdje u svijetu i doživjeti taj jedinstveni fenomen kontrasta.

impresum — izdavač Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera fotografije Arhiva Javne ustanove Nacionalni Park Plitvička jezera tekst Služba zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka