Biljke mesožderke Nacionalnog parka Plitvička jezera

Biljke mesožderke Nacionalnog parka Plitvička jezera

Obič na tus tic a Pinguicula vulgaris

www.botanicalillustrations.org

okruglolisna rosika Drosera rotundifolia

Za područje Nacionalnog parka Plitvička jezera poznato je više od 1400 biljnih vrsta. Posebno su zanimljive biljke koje, zbog nedostatka hranjivih tvari u podlozi na kojoj rastu, hvataju životinjski plijen.

To su biljke mesožderke.

Takve biljke su vrlo osebujne i nemaju puno predstavnika u biljnom svijetu. Na cretnim* staništima Nacionalnog parka Plitvička jezera, koja su posebno siromašna dušikovim spojevima, žive tri vrste mesožderki, od ukupno devet u Hrvatskoj.

Sve tri imaju tzv. aktivni mehanizam hvatanja plijena - njihovi listovi su tako preobraženi da aktivnim pokretanjem hvataju životinje, uglavnom sitne kukce, kojima se hrane.

m a h t r e s e ta r Sphagnum sp.

Okruglolisna rosika

Drosera rotundifolia

Opis i ekologija Biljka je prijelaznih cretova prepoznatljivih po mahovininama roda Sphagnum (mahovi tresetari) koje dominiraju na staništu. Mala je, 5-12 cm visoka biljčica, sitnih okruglih listića na kojima su gusto poredane crvene gibljive žljezdaste dlake. Cvjetovi su sitni, bijeli, ponekad ih ima i do 15 u grozdastom cvatu. Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera nalazi se jedna od najbolje očuvanih površina prijelaznog creta u Hrvatskoj.

Značenje imena Grč. droseros, tj. orošen, vodenast (kapljice soka žljezdastih dlaka na listu biljke izgledaju kao male rosne kapljice) + lat. rotundus +folius = onaj s okruglim listovima.

Mehanizam hvatanja Kad sitni kukac dospije na rosikin list žljezdaste dlake se, izazvane podražajem, pokrenu prema mjestu na kome se žrtva nalazi. Ljepljivim sokom oblijepe plijen i u tom položaju ostanu dok ne razgrade i apsorbiraju sve hranjive tvari iz životinje, tj. preostane samo hitinski oklop žrtve.

Mala mješinka

Utricularia minor

Opis i ekologija Vrlo je rijetka biljka hrvatske flore. Uz karakteristične cretne vrste kao što su mah tresetar Sphagnum sp., okruglolisna rosika Drosera rotundifolia L. i druge, zabilježena je prvi put 1974. godine, na prijelaznom cretu u NP Plitvička jezera. Prema dosadašnjim podacima ovo je jedino poznato recentno nalazište male mješinke u Hrvatskoj! Stabljike su nježne i mekane, poput tanke niti do 25 cm duge, s naizmjence poredanim listićima i mješinicama promjera oko 2 mm i rastu potpuno prekrivene vodom. Samo svjetložuti cvjetovi vire iznad površine malih lokvica na cretu.

Značenje imena Lat. utriculus, = mala kožna vreća, mješina, mjehur i lat. minor = manja (najmanja vrsta roda Utricularia).

Mehanizam hvatanja Živi u vodi, manje ili više pričvršćena za podlogu, a za lov plijena ima posebne smrtonosne stupice u obliku okruglaste mješinice. Kad sitni račić ili neki drugi mali vodeni organizam uđe u mješinicu, ubrzo ugiba, a zatim ga sokovi koje izlučuju sitne dlačice, razgrađuju.

Obična tustica

Pinguicula vulgaris

Opis i ekologija Obilno je zastupljena na bazofilnim cretovima koji dolaze u sastavu vlažnih livada na području NP Plitvička jezera. Visoka je 5-10 cm. Prepoznatljivih je ljubičastih cvjetova i širokih debelih listova promjera 7-10 cm u prizemnoj rozeti. Kritično je ugrožena vrsta (CR) u Hrvatskoj zbog nestanka staništa uslijed zarastanja drvenastim vrstama, promjene vodnog režima i dr.

Značenje imena Lat. pinguis = mastan, debeo (zbog ‘debelih’ sjajnih listova) + lat. vulgaris = obična.

Mehanizam hvatanja Kad kukac dospije na list tustice biva zarobljen izlučevinama žljezdastih dlaka, a potom razgrađen i apsorbiran.

* Što je cret?

Cret (cretno stanište) je specifična biocenoza (životna zajednica) vlažnog staništa kojeg karakterizira nedostatak dušika u tlu.

Razlikujemo dvije osnovne vrste cretova: bazofilne cretove i acidofilne cretove koji se još dijele na prijelazne i nadignute cretove. Na području NP Plitvička jezera nalaze se obje vrste cretova.

Acidofilni cretovi (tresetišta) imaju izrazito kiselu reakciju, a mahovine iz roda Sphagnum (mah tresetar) su na njima dominantne i karakteristične. Treset nastaje nagomilavanjem mrtve organske tvari biljnog porijekla koja se vrlo sporo razgrađuje zbog anaerobnih uvjeta u tlu koji su uzrokovani zadržavanjem vode.

Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda, pa je reakcija tla uglavnom lužnata, a biljke su putem vode u kontaktu s geološkom podlogom te ne sadrže mahovine iz roda Sphagnum (mah tresetar).

Cretna staništa ostaci su ledenog doba. Klima je u Hrvatskoj pretopla i presuha za optimalan razvoj acidofilnih cretova, pa su oni u procesu nestajanja. Danas su acidofilni cretovi jedno od najugroženijih i površinom najmanjih staništa u Hrvatskoj.

prijel azni cret

Scan for more info #LikaDestination

Znanstveno-stručni centar ‘Dr. Ivo Pevalek’ 53231 Plitvička Jezera — hr tel +385 (0)53 751 015, +385 (0)53 751 014 e-mail info@np-plitvicka-jezera.hr web www.np-plitvicka-jezera.hr

follow @PlitviceLakesNP

Nacionalni park Plitvička jezera dio je Lika destinacije – destinacije zaštićenih područja i gastro-destinacije koja nudi jedinstven spoj kopna i mora gdje u svega 30 minuta vožnje imate priliku izmijeniti čak tri klime kao malo gdje u svijetu i doživjeti taj jedinstveni fenomen kontrasta.

impresum — izdavač Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera fotografije Arhiva Javne ustanove Nacionalni Park Plitvička jezera ilustracije Milan Mlinarić tekst Služba zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka