__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

Biljke mesoĹžderke Nacionalnog parka PlitviÄ?ka jezera


ObiÄ? na tus tic a Pinguicula vulgaris

www.botanicalillustrations.org

okruglolisna rosika Drosera rotundifolia


Za područje Nacionalnog parka Plitvička jezera poznato je više od 1400 biljnih vrsta. Posebno su zanimljive biljke koje, zbog nedostatka hranjivih tvari u podlozi na kojoj rastu, hvataju životinjski plijen. To su biljke mesožderke. Takve biljke su vrlo osebujne i nemaju puno predstavnika u biljnom svijetu. Na cretnim* staništima Nacionalnog parka Plitvička jezera, koja su posebno siromašna dušikovim spojevima, žive tri vrste mesožderki, od ukupno devet u Hrvatskoj.

Sve tri imaju tzv. aktivni mehanizam hvatanja plijena - njihovi listovi su tako preobraženi da aktivnim pokretanjem hvataju životinje, uglavnom sitne kukce, kojima se hrane.


m a h t r e s e ta r Sphagnum sp.


Okruglolisna rosika

Drosera rotundifolia

Opis i ekologija Biljka je prijelaznih cretova prepoznatljivih po mahovininama roda Sphagnum (mahovi tresetari) koje dominiraju na staništu. Mala je, 5-12 cm visoka biljčica, sitnih okruglih listića na kojima su gusto poredane crvene gibljive žljezdaste dlake. Cvjetovi su sitni, bijeli, ponekad ih ima i do 15 u grozdastom cvatu. Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera nalazi se jedna od najbolje očuvanih površina prijelaznog creta u Hrvatskoj. Značenje imena Grč. droseros, tj. orošen, vodenast (kapljice soka žljezdastih dlaka na listu biljke izgledaju kao male rosne kapljice) + lat. rotundus +folius = onaj s okruglim listovima.

Mehanizam hvatanja Kad sitni kukac dospije na rosikin list žljezdaste dlake se, izazvane podražajem, pokrenu prema mjestu na kome se žrtva nalazi. Ljepljivim sokom oblijepe plijen i u tom položaju ostanu dok ne razgrade i apsorbiraju sve hranjive tvari iz životinje, tj. preostane samo hitinski oklop žrtve.


Mala mješinka

Utricularia minor

Opis i ekologija Vrlo je rijetka biljka hrvatske flore. Uz karakteristične cretne vrste kao što su mah tresetar Sphagnum sp., okruglolisna rosika Drosera rotundifolia L. i druge, zabilježena je prvi put 1974. godine, na prijelaznom cretu u NP Plitvička jezera. Prema dosadašnjim podacima ovo je jedino poznato recentno nalazište male mješinke u Hrvatskoj! Stabljike su nježne i mekane, poput tanke niti do 25 cm duge, s naizmjence poredanim listićima i mješinicama promjera oko 2 mm i rastu potpuno prekrivene vodom. Samo svjetložuti cvjetovi vire iznad površine malih lokvica na cretu. Značenje imena Lat. utriculus, = mala kožna vreća, mješina, mjehur i lat. minor = manja (najmanja vrsta roda Utricularia).

Mehanizam hvatanja Živi u vodi, manje ili više pričvršćena za podlogu, a za lov plijena ima posebne smrtonosne stupice u obliku okruglaste mješinice. Kad sitni račić ili neki drugi mali vodeni organizam uđe u mješinicu, ubrzo ugiba, a zatim ga sokovi koje izlučuju sitne dlačice, razgrađuju.


Obična tustica

Pinguicula vulgaris

Opis i ekologija Obilno je zastupljena na bazofilnim cretovima koji dolaze u sastavu vlažnih livada na području NP Plitvička jezera. Visoka je 5-10 cm. Prepoznatljivih je ljubičastih cvjetova i širokih debelih listova promjera 7-10 cm u prizemnoj rozeti. Kritično je ugrožena vrsta (CR) u Hrvatskoj zbog nestanka staništa uslijed zarastanja drvenastim vrstama, promjene vodnog režima i dr. Značenje imena Lat. pinguis = mastan, debeo (zbog ‘debelih’ sjajnih listova) + lat. vulgaris = obična.

Mehanizam hvatanja Kad kukac dospije na list tustice biva zarobljen izlučevinama žljezdastih dlaka, a potom razgrađen i apsorbiran.


* Što je cret? Cret (cretno stanište) je specifična biocenoza (životna zajednica) vlažnog staništa kojeg karakterizira nedostatak dušika u tlu. Razlikujemo dvije osnovne vrste cretova: bazofilne cretove i acidofilne cretove koji se još dijele na prijelazne i nadignute cretove. Na području NP Plitvička jezera nalaze se obje vrste cretova. Acidofilni cretovi (tresetišta) imaju izrazito kiselu reakciju, a mahovine iz roda Sphagnum (mah tresetar) su na njima dominantne i karakteristične. Treset nastaje nagomilavanjem mrtve organske tvari biljnog porijekla koja se vrlo sporo razgrađuje zbog anaerobnih uvjeta u tlu koji su uzrokovani zadržavanjem vode.

Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda, pa je reakcija tla uglavnom lužnata, a biljke su putem vode u kontaktu s geološkom podlogom te ne sadrže mahovine iz roda Sphagnum (mah tresetar). Cretna staništa ostaci su ledenog doba. Klima je u Hrvatskoj pretopla i presuha za optimalan razvoj acidofilnih cretova, pa su oni u procesu nestajanja. Danas su acidofilni cretovi jedno od najugroženijih i površinom najmanjih staništa u Hrvatskoj.


prijel azni cret


Scan for more info #LikaDestination

Znanstveno-stručni centar ‘Dr. Ivo Pevalek’ 53231 Plitvička Jezera — hr tel +385 (0)53 751 015, +385 (0)53 751 014 e-mail info@np-plitvicka-jezera.hr web www.np-plitvicka-jezera.hr

follow @PlitviceLakesNP

Nacionalni park Plitvička jezera dio je Lika destinacije – destinacije zaštićenih područja i gastro-destinacije koja nudi jedinstven spoj kopna i mora gdje u svega 30 minuta vožnje imate priliku izmijeniti čak tri klime kao malo gdje u svijetu i doživjeti taj jedinstveni fenomen kontrasta.

impresum — izdavač Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera fotografije Arhiva Javne ustanove Nacionalni Park Plitvička jezera ilustracije Milan Mlinarić tekst Služba zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka

Profile for Plitvice Lakes National Park

Biljke mesožderke Nacionalnog parka Plitvička jezera  

Biljke mesožderke Nacionalnog parka Plitvička jezera  

Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded