Bioraznolikost Nacionalnog parka Plitvička jezera

a l p s k a s t r i z i b u b a Rosalia alpina

Bioraznolikost Nacionalnog parka Plitvička jezera

g o s p i n a pa p u č i c a Cypripedium calceolus

Bioraznolikost np Plitvička jezera skupina

b ro j v r s ta z a n p p l i t v i č k a j e z e r a

lep tiri (danji i noćni)

više od 450

tul ari

90

v i š i r a ko v i

2

ribe

9

v o d oz e m c i

14

gma zovi

13

ptice

168

s i s av c i

6 0 -a k

šišmiši

22

va s k u l a r n e b i l j k e

više od 1400

orhideje

6 0 -a k

Život u šumi Šume prekrivaju 81% površine Parka. Prevladavaju gorske bukove šume te šume bukve i jele među kojim posebnu vrijednost predstavlja prašuma Čorkova uvala. Očuvane šume idealno su stanište za brojne biljne i životinjske vrste.

U njima obitavaju sve tri velike zvijeri Europe: vuk Canis lupus, euroazijski ris Lynx lynx i smeđi medvjed Ursus arctos.

Neki od značajnih predstavnika saproksilnih kornjaša (koji žive i hrane se odumrlim drvom) velika četveropjega cvilidreta Morimus funereus, alpska strizibuba Rosalia alpina i jelenak Lucanus cervus pokazatelj su kvalitete šumskih staništa. Gospina papučica Cypripedium calceolus jedna je od 60ak vrsta orhideja u Parku. Obično je nalazimo u sastavu bukovih šuma. Mnogi je nazivaju najljepšom europskom orhidejom.

r i s Lynx lynx

Camarops tubulina je gljiva koja živi na ostacima prirodno odumrlih starih debelih stabala jele, rjeđe smreke ili bukve.

Jedna je od vrlo rijetkih vrsta koja je dobar indikator prašumskih staništa sa smrekom ili jelom. Širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus je rezidentna šumska vrsta šišmiša u Parku.

Skloništa su mu ispod kore i u dupljama drveća. Vrlo je osjetljiva vrsta. Na području Parka nalazimo osam vrsta sova i devet vrsta djetlovki. Jastrebača Strix uralensis je sova čija je gustoća populacije u bukovo-jelovim šumama Parka najveća zabilježena gustoća ove vrste u Hrvatskoj i među najvećima u Europi. Značajni stanovnici očuvanih prirodnih šuma su troprsti Picoides trydactylus i planinski djetlić Picoides leucotos, najrjeđe vrste djetlića u Hrvatskoj i šire.

Vapnenačke stijene kanjona Korane i okolnih dijelova Parka stanište su nekih zanimljivih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. Sivi sokol Falco peregrinus gnijezdi se u kanjonu rijeke Korane. Kozmopolit i jedna je od najbržih ptica na svijetu.

Svoj plijen napada u strmom obrušavanju pri čemu doseže brzinu od 350 km/h. U kanjonu rijeke Korane, na liticama stijena, rastu biljne vrste koje su se svojim načinom života prilagodile specifičnim uvjetima. Neke od takvih rijetkih i zanimljivih biljaka su kamenjarska kamenika Saxifraga petraea, sivkasta suručica Spiraea cana, alpski likovac Daphne alpina i karanfil Dianthus monspessulanus koji u proljeće u većim nakupinama visi sa stijena šireći opojni miris uz staze.

p o t o č n i r a k Austropotamobius torrentium

Život na stijeni

Život u vodi

k a m e n j a r s k a k a m e n i k a Saxifraga petraea

Vode u NP Plitvička jezera čine manje od 1% čitave površine zaštićenog područja, ali predstavljaju njegov najatraktivniji dio. Svaki djelić vode, od najmanje lokve do najvećeg jezera, naseljen je kukcima. Vretenca su jedna od evolucijski najstarijih skupina životinja. Svojim specifičnim životnim ciklusom povezuju vodene i kopnene ekosustave. Izvrstan su pokazatelj kvalitete vodenih ekosustava. Na području Parka dolazi oko 30ak vrsta vretenaca. Tvrda voda Plitvičkih jezera, bogata vapnencem, omogućava životinjama izrađivanje vapnenog skeleta, primjerice rakovima. Voda je i bogata kisikom što pogoduje aktivnim grabežljivim ribama kao što su pastrve Salmo trutta. U plitvičkim vodama nalazimo devet vrsta riba.

No, čak pet vrsta nije autohtono za područje Parka.

Klen Squalius cephalus je jedna od alohtonih vrsta i danas prevladava u jezerima Parka, dok se pastrva Salmo trutta, autohtona vrsta, rijetko može vidjeti. Potočni rak Austropotamobius torrentium i riječni rak Astacus astacus dvije su vrste viših rakova u Parku. Kako se hrane gotovo svime što nađu, od biljnog materijala do uginulih životinja, smatramo ih čistačima vodenih ekosustava. Čak sedam vrsta zelenih algi roda Chara (parožine) obrasta dno Plitvičkih jezera. U svoje stjenke ugrađuju kalcijev karbonat. Livade parožina skrovište su za brojne životinje. Europska vidra Lutra lutra iznimno je plaha, samotna životinja, aktivna noću, u zoru i sumrak, zbog čega ju je teško, gotovo nemoguće vidjeti.

Ima vodootporno krzno, šape s plivajućim kožicama i krute brkove kojima osjeća kretanje plijena pod vodom. Plijen su joj ribe, rakovi i druge vodene životinje.

Život u špilji Na krškoj podlozi Parka do sad je zabilježeno 114 speleoloških objekata (špilja i jama). Među dosad otkrivenim špiljama, čak su tri geomorfološka spomenika prirode: Golubnjača, Šupljara i Crna pećina ili pećina Vile Jezerkinje. U prostorima vječne tame, ograničenog prisustva hranjivih tvari, visoke vlažnosti zraka i stabilne temperature žive špiljske životinje (troglobionti i stigobionti). Zbog specifičnih uvjeta, nedostatka bilja, hrane se guanom (izmetom šišmiša), drugim organskim ostacima i bakterijama. Machaerites udrzali jedan je od šest endema utvrđen novijim istraživanjima u speleološkim objektima Parka. Za područje Plitvičkih jezera zabilježene su 22 vrste šišmiša i većina tih vrsta sklonište nalazi u špiljama i jamama. Vrste koje posebno preferiraju speleološke objekte kao svoja skloništa su tri globalno ugrožene vrste: dugonogi šišmiš Myotis capacini, južni potkovnjak Rhinolophus euryale i velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii. j u ž n i p o t ko v n j a k Rhinolophus euryale

v i d r a Lutra lutra

Sedreni slapovi kao stanište

Život na travnjaku Travnjaci (livade i pašnjaci) Nacionalnog parka zauzimaju oko 15% površine Parka. Izvor su bogatstva prvenstveno biljnih te brojnih životinjskih vrsta, posebice kukaca. Površinom dominiraju suhi kontinentalni travnjaci. Iako površinom znatno manji, posebno su zanimljivi vlažni travnjaci zbog specifične flore i faune.

Kosac Crex crex je ptica koja se gnijezdi na travnjacima širom Parka, a najbrojniji je na Homoljačkom i Brezovačkom polju (najvećim travnjačkim površinama Parka).

Veliki plavci, roda Phengaris, danas su neke od najugroženijih vrsta europskih danjih leptira. U NP Plitvička jezera obitavaju 3 svojte ovog roda: Phengaris alcon alcon – močvarni plavac, Phengaris alcon rebeli – gorski plavac i Phengaris arion – veliki plavac.

Ženka leptira polaže jaja na biljku hraniteljicu. Iz jaja izlaze gusjenice koje udomljavaju mravi domaćini iz roda Myrmica. Unose ih u svoje mravinjake gdje ličinka prezimi, da bi se na proljeće zakukuljila, a na ljeto kao leptir izašla van. Svaka vrsta leptira iz roda velikih plavaca treba „svoju“ vrstu biljke hraniteljice i mrava domaćina, da može završiti svoj životni ciklus.

Sibirska jezičnjača Ligularia sibirica dolazi uz potoke u sastavu vlažnih dolinskih livada. NP Plitvička jezera jedino je nalazište ove vrste u Hrvatskoj, ali i znatno šire, na prostoru jugoistočne Europe.

m o č va r n i p l ava c Phengaris alcon alcon

Najatraktivniji dio NP Plitvička jezera su bezbrojna sedrena slapišta. Mahovine i više biljke skrivaju bogatstvo života mikroskopske veličine: alge, bakterije, ličinke kukaca i drugih beskralježnjaka. Ovi organizmi dio su složenog i zanimljivog procesa sedrenja koji se tisućama godina bez prestanka odvija u plitvičkim vodama.

Životni ciklus

d v o j a c i s t o č n e v o d e n d j e v o j č i c e Coenagrion ornatum

t r o p r s t i d j e t l i ć Picoides trydactylus

ko s a c Crex crex

s i b i r s k a j e z i č n j a č a Ligularia sibirica

s i v i s o ko l Falco peregrinus

j a s t r e b a č a Strix uralensis

Scan for more info #LikaDestination

Znanstveno-stručni centar ‘Dr. Ivo Pevalek’ 53231 Plitvička Jezera — hr tel +385 (0)53 751 015, +385 (0)53 751 014 e-mail info@np-plitvicka-jezera.hr web www.np-plitvicka-jezera.hr

follow @PlitviceLakesNP

Nacionalni park Plitvička jezera dio je Lika destinacije – destinacije zaštićenih područja i gastro-destinacije koja nudi jedinstven spoj kopna i mora gdje u svega 30 minuta vožnje imate priliku izmijeniti čak tri klime kao malo gdje u svijetu i doživjeti taj jedinstveni fenomen kontrasta.

impresum — izdavač Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera fotografije Marina Kipson, Tomislav Klanfar, Davor Krnjeta, Iva Mihoci, Dario Štefančić, Udruga Biom i Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera tekst Služba zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka