OŠ Orehovica, Orehovica, broj 14, godina 14, cijena 5
KAJ SMO CELO LETO DELALI
TEMA BROJA: POVIJEST NAŠE ŠKOLE
INTERVJU: VINKO LISJAK
NAŠI OSMAŠI
ISSN 1845-8300
KRTICA
S t r a n i c a
2
IMPRESSUM
K r t i c a
SADRŽAJ
KRTICA LIST OSNOVNE ŠKOLE OREHOVICA Nakladnik OSNOVNA ŠKOLA OREHOVICA
Uvodnik ………………………………………………….. 3 Kaj smo celo leto delali ………………………… 4-9 Natjecanja ……………………………………….. 10-11 Intervju: Vinko Lisjak ……………………….. 12-13 Tema broja: Povijest naše škole ……….. 14-15
Zrinskih 40
U društvu najmlađih …………………………….. 16
40322 Orehovica
Računalni kutak ……………………………………. 17
os-orehovica.hr
Deutsche Seite ……………………………………... 18 English Page ………………………………………….. 19
Glavni urednik
Drogi naš kaj …………………………………….. 20-21
Karlo Kovač
Pričaonica ………………………………………... 22-28 Kutak za pjesnike ………………………………….. 29
Grafička urednica
Naši osmaši ……………………………………... 30-31
Ivana Čurila
Mala likovna galerija ……………………………… 32
Lektura Ivanka Novak Uredništvo Ana Horvat Dijana Kraljić Ivana Maček Stefani Carević
Osobna iskaznica naše škole OŠ Orehovica trenutno polazi 288 učenika. Matičnu školu u Orehovici polazi 259 učenika u 17 razrednih odjeljenja, a područnu školu u Podbrestu 29 učenika u 3 razredna odjeljenja. U školi je zaposleno 33 učitelja i 10 ostalih djelatnika. Ove smo školske godine dobili i nove učiteljice. To su Marija Požgaj, učiteljica hrvatskog jezika, Rebeka Šavora, učiteljica razredne nastave, Kristina Vrabec, učiteljica prirode, Mirna Oreški, učiteljica engleskog jezika, Marina Žvorc, učiteljica njemačkog jezika i učiteljice matematike Jasmina Kartalović i Marijana Novak.
K r t i c a
S t r a n i c a
3
Uvodnik Dragi čitatelji, mali i veliki! Pred vama se nalazi nova školska Krtica. Ona je i ove godine „iskopala“ sve svijetle i važne trenutke školske godine koja je na izmaku. Iza nas je aktivna godina puna događanja i vaših postignuća. Ponosni smo na vas, dragi čitatelji, jer smo prikupljanjem materijala i izradom ovog lista upoznali mnoge od vas koji su se svojim postignućima i radovima istaknuli i zavrijedili mjesto na ovim šarenim stranicama. Ako smo koga zaboravili, ispričavamo se, a sve vas, sadašnje i buduće novinare, pozivamo da nam se sljedeće godine pridružite u nastanku još jedne i, nadamo se, još bolje Krtice. Uredništvo
Riječ ravnatelja prvi tjedan nastave u rujnu. U svakom slučaju, do 15. lipnja ćemo svakako održati nastavu u novoj školi, barem jedan dan. Do tehničkog pregleda još se uređuje park ispred škole i sam ulaz u zgradu koji su neki od vas već zaprljali zadržavanjem, rolanjem i bicikliranjem po ulaznom platou.
Ravnatelj škole Branko Sušec Uvodnik bi uvijek trebao sadržavati najbitnija događanja za one koji čitaju našu „Krticu“. Dakle, pitanje svih pitanja je: „Kad ćemo se preseliti u novu školu?“ Kao što znamo, nova školska zgrada je gotova, opremljena i spremna za tehnički pregled koji bi trebao uslijediti početkom lipnja. Nakon toga, uz dozvolu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, možemo početi s redovitom nastavom u novoj školi. Realno je očekivati da to bude zadnji tjedan nastave u ovoj školskoj godini ili
Ono što me veseli je lijep unutarnji izgled škole i dobra opremljenost. Svaka učionica ima umreženo računalo, LCD projektor ili televizor veličine 107cm. Svaka druga učionica ima pametnu ploču za koju će trebati dodatna edukacija za sve korisnike. Kabineti su bogato opremljeni nastavnim pomagalima, alatima, uređajima, aparatima i instrumentima. Uz sve to, u funkciji je i videonadzor s 10 vidljivih ili nevidljivih kamera i protuprovalni sustav koji 24 sata na dan nadzire zaštitarska agencija. Pa sretno nam bilo! Nadam se da ćemo znati čuvati našu zajedničku imovinu. Branko Sušec, ravnatelj
S t r a n i c a
4
K r t i c a
Kaj smo celo leto delali Međunarodni olimpijski dan 10. rujna 2010. obilježili smo Međunarodni olimpijski dan. Na taj smo dan, već tradicionalno, obukli bijele majice u školu i obilježili ga sudjelovanjem u sportskim natjecanjima. Učenici i učitelji razredne nastave natjecali su se u povlačenju užeta, rušenju čunjeva loptom i štafeti dodavanja lopte u dvorani škole. Dan zahvalnosti za plodove zemlje 12. listopada 2010. obilježili smo Dan zahvalnosti za plodove zemlje i Dane kruha. U prigodnim programima u Područnoj školi Podbrest i u matičnoj školi u Orehovici, recitacijama i scenskim prikazom koje su za nas pripremili učenici sa svojim učiteljicama i vjeroučiteljem, prisjetili smo se važnosti i značaja kruha. Nakon prigodnog govora našeg ravnatelja g. Branka Sušeca, naš bogat stol blagoslovio je župnik vlč. Damir Slamek. Nakon blagoslova pojeli smo sve fine kolače i ostale pekarske proizvode koje smo donijeli. Izlet na Ravnu goru U subotu 20.11.2010. naši su izviđači, zboraši, tamburaši i folkloraši bili na izletu na Ravnoj gori. Učenici su uživali u šetnji i aktivnostima na svježem zraku učeći pritom pravila planinarenja. Izviđački odred „Bogovi prirode Orehovica“ realizirao je u subotu svoj jesenski bivak u prirodi na Ravnoj gori. Stariji izviđači naše škole spremno su ponudili pomoć mladim izviđačkim snagama i ujedno utvrdili svoje znanje. Izviđači su prije polaska na put dobili upute kako se opremiti za bivak i spremiti svoju naprtnjaču, potom su naučili pravila kretanja po planinarskom putu i upoznali markacije. Po dolasku u planinarski dom upoznali su se s pravilima ponašanja u domu. Nakon kratke okrijepe slijedili su rad i učenje kroz natjecanje i zabavu. Bili smo u kazalištu U Čakovcu se od 11. do 15. listopada 2010. održao 13. Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra Assitej. Već tradicionalno i naši su učenici iskoristili priliku za posjet kazalištu. Učenici razredne nastave su kazalište posjetili u srijedu 13. listopada 2010. Uz posjet kazalištu imali su i terensku nastavu u Čakovcu u sklopu koje su bolje upoznali grad Čakovec. Posjetili su Crkvu sv. Nikole biskupa, vatrogasnu postaju, gradski park i Perivoj Zrinskih. U Centru za kulturu pogledali su predstavu pod nazivom "Skitnička bajka". Učenici predmetne nastave posjetili su u petak 15. listopada 2010. kazališnu predstavu pod nazivom "Mali čarobnjak".
S t r a n i c a
K r t i c a
5
Kaj smo celo leto delali Projekt Šafran Učenici 5. , 6. , 7. i 8. razreda naše škole aktivno su se uključili u Projekt Šafran (The Crocus Project) koji upoznaje mlade s temom Holokausta i upozorava ih na diskriminaciju, predrasude i nesnošljivost te ih potiče na kontinuirano učenje o važnosti tolerancije i poštovanja. Stoga su s učiteljicom povijesti i vjeroučiteljem ispred zgrade nove škole zasadili lukovice žutog šafrana u znak sjećanja na djecu koja su izgubila živote u holokaustu kao i na svu djecu žrtve rata. Lukovice su zasađene u obliku djevojčice i dječaka koji se drže za ruke, a iznad njih je sunce. Učenici su kontinuirano pratili razvoj šafrana od lukovica do cvatnje krajem siječnja ili početkom veljače, otprilike u vrijeme Dana sjećanja na Holokaust, 27. siječnja. Žuti cvjetovi podsjećaju na žute Davidove zvijezde koje su morali nositi Židovi za vrijeme nacističke vladavine. Organizator projekta je irska Zaklada za obrazovanje o Holokaustu i Spomen područje Jasenovac. Naša škola se uključila u njihov klub, a detalje možete pogledati na stranici www.hetireland.org.
Učenici sade lukovice šafrana
Predstavljanje projekta Šafran
Obilježili smo Dan spomena na žrtve Vukovara 18. studenog 2010. pridružili smo se akciji I moj grad gori kojom smo obilježiti Dan spomena na grad heroj Vukovar. Poštujući Vukovar, njegovu žrtvu i njegove heroje, poštujemo sve žrtve i heroje Domovinskog rata diljem Lijepe Naše jer Vukovar nije samo Grad, on je simbol svehrvatske obrane, junaštva i žrtve za neovisnu Republiku Hrvatsku. Akcija I moj grad svijetli započeta je u Splitu gdje se održava već 11 godina i posebno je preporučena od samoga Grada Vukovara. Spomen akcija se obilježava paljenjem svijeća duž pločnika Vukovarske ulice (ili na nekom drugom prigodnom mjestu), u tišini i dostojanstvu od 17.30 do 18 sati sa zaustavljenim prometom (osim javnog prijevoza ukoliko je riječ o ulici) na 30 minuta. Učenici i učitelji naše škole te brojni sumještani okupili su se i zapalili svijeće oko kružnog toka u centru Orehovice te uz školu te time zajedno iskazali poštovanje i zahvalnost vukovarskim i svim nedužnim stradalnicima Domovinskog rata! Paljenje lampaša u centru Orehovice
S t r a n i c a
6
K r t i c a
Kaj smo celo leto delali Izlet u Zagreb 30. listopada 2010. učenici i učitelji razredne nastave posjetili su Zagreb, glavni grad naše domovine. U sklopu izleta učenici 4. razreda odradili su i terensku nastavu te upoznali glavne značajke našeg glavnog grada. Prošetali su poznatom zagrebačkom tržnicom Dolac, Gornjim gradom, posjetili zagrebačku katedralu, Kamenita vrata, Trg sv. Marka i Kulu Lotršćak te se vozili poznatom zagrebačkom uspinjačom. Kasnije su se pridružili ostalim učenicima i učiteljima te zajedno s njima u Ledenoj dvorani Doma sportova pogledali bajku na ledu "Alisa u Zemlji čudesa". Učenici ispred zgrade Hrvatskog sabora
Integrirani dan “Živjeti zdravo” Od 15.11. do 15.12. obilježava se Mjesec borbe protiv ovisnosti. U našoj je školi tim povodom 15.11.2010. organiziran integrirani dan «Živjeti zdravo» sa svrhom prevencije alkoholizma, pušenja i ovisnosti o drogama kod djece i mladih.
Radionica o ovisnosti
Učenici su putem predavanja i radionica bili upoznati s točnim informacijama o štetnosti konzumacije sredstava koja izazivaju ovisnost. Također, upoznati su s mogućnostima provođenja kvalitetnog slobodnog vremena i načinima zdrave prehrane.
Božićna priredba u PŠ Podbrest 16. prosinca 2010. učenici i učiteljice Područne škole u Podbrestu održali su svoju tradicionalnu božićnu priredbu. Na toj su priredbi pokazali svojim mamama, tatama, braći i sestrama, bakama i djedovima te ostalim gostima što su tijekom prvog polugodišta marljivo uvježbavali. Tako su pjesmom, plesom, recitacijama i kratkim igrokazima uveli prisutne u božićno raspoloženje nadolazećih nam blagdana. Nakon priredbe priredili su mali božićni sajam na kojem su prodavali čestitke, kalendare i božićne ukrase koje su sami izradili.
K r t i c a
S t r a n i c a
7
Kaj smo celo leto delali Božićni sajam 17. prosinca 2010. organizirali smo naš, sad već tradicionalan, božićni sajam. Na sajmu smo prodavali unikatne ručne radove naših učenika i učitelja koje su izradili u sklopu izvannastavnih aktivnosti i satova razrednog odjela. Svaki je razred na svom "štandu" prodavao svoje radove, a prikupljeni novac će korisno iskoristiti. Zahvaljujemo svim posjetiteljima i kupcima našeg božićnog sajma!
Božićna priredba u OŠ Orehovica 23. prosinca 2010. u prostorijama Osnovne škole Orehovica održana je naša tradicionalna božićna priredba. Učenici i učitelji naše škole svake godine pripremaju božićnu priredbu kao blagdanski poklon svojim obiteljima i sumještanima. Na ovogodišnjoj su priredbi naši učenici pokazali svojim gostima što su cijelo polugodište marljivo pripremali i uvježbavali. Na priredbi su svoje glazbeno umijeće pokazali polaznici osnovne umjetničke škole "Miroslav Magdalenić", Veliki zbor OŠ Orehovica u pratnji tamburaške grupe koju vodi učitelj Zlatko Bacinger, Mali zbor koji vodi učiteljica Petra Srnec te Mali folkor pod vodstvom učiteljice Maje Žamarija. Posebni gosti bili su polaznici Male škole koji su nas razveselili pjesmom i plesom. Učenici 2.a razreda pripremili su sa svojom učiteljicom Rosadnom Vrus kratku scensku igru dok su nam učenici recitatorske grupe približili blagdansko ozračje nadolazećeg nam Božića prigodnim recitacijama. Učenici Engleske grupe koju vodi učiteljica Adela Tompoš izveli su šaljivu predstavu na engleskom jeziku pod nazivom "The red and the blue jacket", dok su učenici Dramske skupine pod vodstvom učiteljice Indire Valkaj izveli zabavni ulomak iz knjige "Sasvim sam popubertetio".
Mali folklor
Engleska grupa
S t r a n i c a
8
K r t i c a
Kaj smo celo leto delali Jozo Bozo i “Čarobni semafor” 11. ožujka 2011. učenike razredne nastave posjetio je poznati mađioničar Jozo Bozo. Za učenike je pripremio i izveo mađioničarsku predstavu pod nazivom „Čarobni semafor“. Kroz zabavne mađioničarske trikove, učenici su naučili pravila ponašanja u prometu.
CAP program 8. travnja ove godine školskim se hodnicima ponovno orio CAP vrisak. Članice CAP tima, učiteljice Rosanda Vrus, Đurđica Lukač i Drabić okupile su učenike drugih razreda u radionice u kojima su glumili, razgovarali i učili. Što su naučili? Naučili su kako se zaštititi od različitih vrsta nasilja, kako pomoći prijateljima u opasnosti, kako se odnositi prema nepoznatim osobama, kome se obratiti za pomoć u slučaju zlostavljanja i još, i još...
Sigurni, jaki i slobodni!
Paraolimpijski školski dan 7. travnja 2011. naša je škola obilježila Paraolimpijski školski dan. Na taj smo dan, umjesto u nastavi, sudjelovali u radionicama koje su za nas pripremili istaknuti hrvatski sportaši s tjelesnim nedostatcima, naši sadašnji i budući olimpijci, te mladi volonteri. Na radionicama smo slušali bajku, gledali film o Paraolimpijskim igrama, hodali na štakama oko čunjeva, vodili jedni druge s povezima na očima, sjedeći igrali stolni tenis, gađali metu lukom i strijelom te bacali kuglu u dalj. Radionice su trajale cijelo prijepodne, a u njima smo naučili da tjelesni nedostatak nije prepreka ka postizanju vrhunskih rezultata i odličja.
Učenici i djelatnici naše škole s hrvatskim paraolimpijcima
K r t i c a
S t r a n i c a
9
Kaj smo celo leto delali Svjetski dan Roma 8. travnja 2011. tradicionalno smo obilježili Svjetski dan Roma. Na prigodnoj priredbi naši su učenici pokazali svoje umijeće u sviranju, recitiranju i pjevanju na hrvatskom i romskom jeziku. Našim su se učenicima pridružili i mali polaznici Male škole koji su nas, kao i uvijek, razveselili svojim programom. Svjetski dan Roma svim su prisutnima čestitali i ravnatelj škole prof. Branko Sušec te župnik vlč. Damir Slamek
Mali recitatori
Promocija zbirke pjesama i kratke proze „Zlatne vrpce“ U srijedu 25. svibnja 2011. godine u školskoj je dvorani predstavljena zbirka pjesama i kratke proze „Zlatne vrpce“ , projekt naših učenika čiji su literarni ostvaraji tiskani u njoj. Zbirka je izdana u nakladi Osnovne škole Orehovica i sadrži 41 literarni uradak. Podijeljena je u 7 tematskih cjelina kojima su obuhvaćene pjesmice i sastavci o školskim ljubavima, domovini, zavičaju, toleranciji, blagdanima i o djetinjstvu. Glavna urednica zbirke učenica Ana Horvat upoznala nas je s tijekom nastajanja ove zbirke i pričala o ciljevima koje su članovi literarne grupe željeli ostvariti pokrenuvši ovaj projekt: ...tijekom naših aktivnosti u literarnoj grupi i na satima hrvatskoga jezika nastali su mnogi vrijedni literarni radovi. U njih smo ugradili sebe i duh naše škole. Mislili smo da je šteta da oni budu zaboravljeni. Htjeli smo da i buduće generacije prepoznaju naš rad te da ih tako potaknemo da jednom i sami kreiraju ovakav proizvod, rezultat svog rada. Jedan je od naših ciljeva bio i stvarati nešto u duhu zajedništva. Budući da stvaralaštvo nema granica – ni duhovnih, ni materijalnih, ni nacionalnih, ova je zbirka nastala kao zajednički projekt svih učenika, pripadnika naših obaju naroda: i romskog i hrvatskog. Voditeljica projekta bila je učiteljica hrvatskoga jezika Ivanka Novak. Ona nas je upoznala sa sadržajem zbirke, a saznali smo i kako su nastale ilustracije koje su uvrštene u zbirku. Učenice Ana Horvat, Magdalena Oršuš i Elena Just pročitale su nekoliko pjesmica i jednu priču i tako još bolje predstavile zbirku. Učenici su se zahvalili voditeljici projekta Ivanki Novak, knjižničarki Ivani Čurila koja je pomogla u vođenju radionica i u grafičkom opremanju zbirke te ravnatelju Branku Sušecu koji je podržao projekt. Na kraju je ravnatelj pohvalio učenike koji su osmislili zbirku i pozvao i ostale da se uključe u slične aktivnosti. Učenici su ovim projektom pokazali da su riječi bogatstvo koje ne zastarijeva. Treba ih čuvati, a svi znamo da ih čuvaju knjige. Članovi literarne grupe
S t r a n i c a
1 0
K r t i c a
Natjecanja 16. ožujka 2011. naša je škola bila domaćin Županijskog natjecanja iz geografije. Na natjecanju je sudjelovalo 82 učenika iz 23 međimurske osnovne škole. Našu su školu na natjecanju predstavljali Leonardo Čurin 5.b, Karlo Kovač 7.b i Ana Horvat 7.a koji su svi postigli odlične rezultate. Među učenicima 7. razreda najbolja je bila naša Ana Horvat, učenica 7. a razreda, koja je zauzela prvo mjesto u županiji te se
tim rezultatom plasirala među 17 najboljih učenika iz cijele domovine na Državno natjecanje koje se održalo u svibnju u Poreču. Na Školskom natjecanju iz engleskog jezika koje je održano 26. siječnja 2011. sudjelovali su: Nikola Farkaš iz 8.a, Marija Horvat iz 8.a i Marin Polgar iz 8.b razreda. Na Školskom natjecanju u poznavanju hrvatskoga jezika sudjelovalo je troje učenika: Ana Horvat iz 7.a,
Magdalena Oršuš iz 7.a i Leon Leonardo Ružić iz 7.b razreda. Na Županijskom natjecanju u poznavanju hrvatskoga jezika učenica 7.a razreda Ana Horvat osvojila je 3. mjesto. David Šopar, učenik 7.b razreda, sudjelovao je na Smotri kajkavskog pjesništva "Dani kajkavske riječi" svojom pjesmicom: "Stori mlin". Magdalena Oršuš, učenica 7.a razreda, nagrađena je za literarni rad "Ja u drugom svijetu" od Vladinog ureda za ljudska prava na natjecanju "Jednaki, ali različiti". Naša Dramska grupa koju vodi učiteljica Indira Valkaj plasirala se sa svojom predstavom „Rudari“ na Županijsku smotru „Lidrano 2011.“ Na Županijskom natjecanju iz prometa sudjelovali su Glorija Jelenić, Lorena Janušić, Leonardo Čurin i Dražen Ignac. Naši su učenici sudjelovali i na Županijskom natjecanju pomlatka Crvenog križa.
Ana Horvat i učiteljica Aleksandra Srnec na Državnom natjecanju iz geografije u Poreču
Na Županijskom natjecanju iz kemije sudjelovala je Elena Just iz 7.a razreda.
S t r a n i c a
K r t i c a
1 1
Natjecanja Na Školskom natjecanju iz njemačkog jezika za učenike osmog razreda sudjelovali su Nikola Poljanec, Michael Mesarić, Marija Horvat i Gianluca Halić. Na Županijsko natjecanje bili su pozvani Nikola Poljanec i Michael Mesarić. U jakoj konkurenciji od 27 pozvanih učenika, Nikola Poljanec zauzeo je 7. mjesto u ukupnom poretku za učenike koji se natječu u A kategoriji, dok je Michael Mesarić u B kategoriji bio jedini natjecatelj te je zauzeo 1. mjesto na županijskom natjecanju.
Čakovcu, Hrvoje Hrelja, Ivan Požgaj i Nikola Poljanec osvojili su 3. mjesto ekipno. Pojedinačno su nastupili Ivan Požgaj, Hrvoje Hrelja, Nikola Poljanec, Krunoslav Sušec, Filip Sušec i Antonio Juras. U kategoriji 7.-8. razreda Hrvoje Hrelja osvojio je 1. mjesto, a Nikola Poljanec 2. mjesto.
Maja Just sudjelovala je na Županijskom prvenstvu u plivanju i osvojila 1. mjesto u disciplini 25m leđno i 2. mjesto u disciplini 25m kraul.
Na likovnom natječaju Državne uprave za spašavanje nagrade su osvojili Valentina Žvorc i Nikola Ivanušić. Zrinka Valerija Vađunec osvojila je nagradu na likovnom natječaju „Živim život bez nasilja“. Na natjecanju iz tehničke kulture sudjelovali su Nikola Poljanec, Mario Klobučarić, Nikola Farkaš, Glorija Jelenić i Leonardo Čurin. Tijekom školske godine održana su brojna sportska natjecanja. Naši su učenici na Županijskom prvenstvu Međimurja u nogometu, koje je održano u Maloj Subotici, osvojili 3. mjesto u eliminacijama. Na Županijskom natjecanju u badmintonu, održanom u
Hrvoje Hrelja i Nikola Poljanec Jesenski kros U četvrtak 7. listopada 2010. održan je jesenski kros Osnovne škole Orehovica. Na krosu su sudjelovali učenici predmetne nastave koji su se natjecali po razredima. Duljina trase koju su morali pretrčati je bila 700 metara, a najbolji u tome su bili: 5. razredi: Biljana Balog 5.a i Dražen Bogdan 5.a 6. razredi: Marie-Claire Horvat 6.c i Kronoslav Sušec 6.c 7. razredi: Magdalena Oršuš 7.a i Velimir Oršuš 7.b 8. razredi: Tihana Vlašić 8.b i Nikola Poljanec 8.a.
S t r a n i c a
1 2
K r t i c a
Intervju: Vinko Lisjak - glumac, animator, redatelj, pisac Koliko jezika govorite? Učio sam šest jezika, ali govorim malo od svakog. Za vrijeme svog školovanja učio sam i mađarski koji je ostavio traga u mom pjesništvu. Glumac, recitator Vinko Lisjak krasnoslovio nam je pjesmu Zilahi Lajoša.
27.1.2011. u našoj školi OŠ Orehovica gostovao je poznati čakovečki glumac, animator, redatelj i pisac Vinko Lisjak. Učenici 8.a i 8.b razreda intervjuirali su ga. Gdje ste rođeni i kada? Rođen sam u Legradu 6.1.1928. godine, ali sam djetinjstvo proveo u Prelogu pa se smatram Preložaninom. Rođeni ste, dakle, na blagdan Sveta tri kralja. Je li ovaj datum utjecao na posebno obilježavanje Vašeg rođendana? Da, svake godine karikaturist Ivan Haramija Hans pošalje mi zgodnu i duhovitu čestitku za rođendan. Koju ste školu pohađali? Pohađao sam četiri razreda osnovne škole, četiri razreda Gimnazije, Učiteljsku školu završio sam u Čakovcu.
Kada ste se počeli baviti glumom? Nabrojite nam neke svoje najdraže glumačke uloge. Glumom sam se počeo baviti kao amater s osamnaest godina, a kasnije kao profesionalac odigrao sam 150 uloga: igrao sam kao glavni glumac Pavla Gregorijanca u Zlatarevu zlatu, u Hipohondrijakušu Dobrovolića, kao karakterni komičar u Gospodskom djetetu, u Neobičnoj komediji ing. Marka Markovića, u Mišolovki Gilesa
Ralstona, u Matiji Gupcu Iliju Gregorića, u Višnjiku Gajeva Leonida Andrejevića, u Gogoljevoj Ženidbi Ivana Pavloviča Kajganu... Odigrao sam šezdeset glavnih uloga, isto toliko epizodnih, ali ne beznačajnih. Koja vam je najdraža predstava u kojoj ste glumili? Najdraža mi je predstava „Pod starim krovovima“ u kojoj sam igrao Ksavera Šandora Đalskog jer sam prošao cijeli životni put lika od mladosti do duboke starosti. Čime ste se bavili dok niste glumili? Čitavo sam se vrijeme bavio publicistikom. Napisao sam knjigu: „Izvorišta i tokovi“ o kulturnom, društvenom i zabavnom životu Čakovca. Knjiga je bila ubrzo rasprodana.
K r t i c a
S t r a n i c a
1 3
Intervju: Vinko Lisjak - glumac, animator, redatelj, pisac I mi smo jedne godine na božićnoj priredbi izveli igrokaz Snješko Bijelić. Bilo je veoma zabavno, publika je s oduševljenjem prihvatila Snjegovića koji govori. Da, igrokazi su se izvodili po raznim školama. Mišljenje Zvjezdane Ladike o mojim igrokazima otisnuto je na kraju recenzije dr. Mire Kermek u knjizi „Igrajmo se kazališta“. Objavljivao sam članke u Kazališnom vjesniku, Večernjem listu, Karlovačkom tjedniku, Međimurju, Varaždinskom vjesniku... Pokrenuo sam i uredio prvu reviju za kulturu: „Naša dostignuća“. Glumili ste i u seriji „Gruntovčani“, redatelja Kreše Golika? Da, bilo je to prije 35 godina. Glumio sam lugara Lacija Bohmeca. U seriji je najviše glumaca bilo iz HNK-a Varaždin zbog kajkavskog jezika. Nažalost, većina glumaca iz serije već je umrla, malo nas je među živima. Puno je vremena prošlo. Pisali ste i dječje igrokaze? Režirao sam igrokaz Ferenca Molnara „Junaci Pavlove ulice“, a zatim sam počeo pisati igrokaz“ Veliki podvig malog Nikolice.“ Napisao sam i 5 igrokaza za
djecu u knjizi „Igrajmo se kazališta“. Igrokazi su bili izvedeni u Zagrebu, Banja Luci, Koprivnici, Šibeniku, Varaždinu, Prelogu... Vaši igrokazi godinama služe kao inspiracija mnogim učiteljima u radu s učenicima u dramskim družinama koji oživljavaju likove Snješka Bijelića...
Ovaj intervju ćemo završiti jednim malim citatom, ali velikim po značenju kojeg su još davne 1966. napisali Božo Bulatović i Feliks Pašić: “Čakovec ima tradiciju, suvremenu kulturnu produkciju i čovjeka koji se zove Vinko Lisjak.“ Učenici osmih razreda
Učenici 8. razreda s Vinkom Lisjakom
S t r a n i c a
1 4
K r t i c a
Tema broja: Povijest naše škole Jeste li znali da povijest naše škole u Orehovici seže u davnu 1869. godinu? Tada još nije postojala školska zgrada, a djeca su nastavu pohađala na jednom imanju. Prvi učitelj bio je seljak Tarandek, rodom iz Podbresta. Nastava se odvijala na dva jezika – mađarskom i hrvatskom.
Prva školska zgrada izgrađena je 1902. godine. Tada se nastava odvijala samo na mađarskom jeziku. 1941. godine Mađarska je okupirala naš kraj. Tada je u Orehovicu došao odred od šezdesetak mađarskih vojnika koji su se smjestili u školi, a njihov zapovjednik u učiteljskom stanu. Oni su preuzeli sav školski inventar, školsku arhivu i knjižnicu koje su odmah uništene. U jesen 1944. godine potpuno prestaje nastava.
Otvaranje nove škole 1946. godine škola u Orehovici se iz četverogodišnje škole pretvara u šestogodišnju, a školske godine 1958./59. škola se iz šestogodišnje pretvara u osmogodišnju. Nastava se odvijala u četiri učionice. Te je godine školi u Orehovici pripojena škola Vularija. Školske godine 1959./60. školi su pripojeni učenici sedmog i osmog razreda škole Podbrest .
Od školske godine 1960./61. školom je upravljao Stjepan Peršić. U Orehovici je radila matična škola s 8 odjela, a u Vulariji područna škola s 4 razreda u dva odjela. Nastava u Orehovici tada se odvijala u tri odvojene zgrade.
Nastava se odvijala na hrvatskom i mađarskom jeziku.
U travnju 1945. godine u cijelom Međimurju počela je nastava na hrvatskom jeziku, ali u Orehovici to nije bilo moguće jer je školska zgrada bila u jako lošem stanju nakon što su je napustili mađarski vojnici. Školske godine 1953./54.
Prvaši školske godine 1952./1953.
K r t i c a
S t r a n i c a
1 5
Tema broja: Povijest naše škole i postala njezina područna škola sve do 1995. godine kada je ponovno postala samostalna. Danas OŠ Orehovica polazi 288 učenika. U matičnoj školi u Orehovici imamo 17 razrednih odjeljenja, a u područnoj školi u Podbrestu 3 razredna odjeljenja. U školi je zaposleno 33 učitelja i 10 ostalih djelatnika. Stara školska zgrada OŠ Orehovica. Te godine adaptiran je gornji dio zadružnog doma i preuređen u školski prostor. 8. studenog 1961. godine montiran je jedan TV- prijemnik u jednoj učionici, što je bila senzacija za čitavo selo
Tijekom školske godine 1982./83. započela je nova adaptacija škole. Ispražnjeni su prostori u kojima su bile trgovine "Trgocentar" i PZK. Prostori su se adaptirali tako da se nastava odvijala na jednom mjestu.
Na početku školske godine 1962./63. škola je dobila za korištenje preuređene prostorije zadružnog doma. Škola je tada brojila 568 učenika razvrstanih u 17. razrednih odjela: u Orehovici 10 , u Podbrestu 5 i u Vulariji 2.
1986. godina OŠ Orehovica spojila se s OŠ Mala Subotica
Školske godine 1966./67. ukinuta je područna škola u Vulariji zbog malog broja učenika. Razlog stalnog smanjenja učenika u školi bio je odlazak velikog broja ljudi na posao u inozemstvo koji su svoju djecu poveli sa sobom.
Osim u redovni program, učenici su uključeni u brojne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, a sudjeluju i u brojnim projektima. Još smo uvijek u staroj školskoj zgradi, no nadamo se da ćemo sljedeću školsku godinu započeti u novoj i tako započeti novo poglavlje u povijesti naše škole.
Nova školska zgrada OŠ Orehovica.
S t r a n i c a
1 6
K r t i c a
U društvu najmlađih Program rada predškolskog odgoja, tj. predškole, u Osnovnoj školi Orehovica polazi 31 dijete. Djeca su podijeljena u dvije predškolske odgojne skupine u prijepodnevnom i poslijepodnevnom terminu koje vode odgajateljice Monika Kamenić i Martina Brezovec. Djeca sa svojim odgajateljicama sudjeluju u brojnim aktivnostima – od kreativnih radionica do predvježba za čitanje i pisanje te škole plivanja i brojnih izleta. Djeca razvijaju maštu i kreativnost koristeći raznovrsne likovno-vizualne tehnike, prirodne i neoblikovane materijale. U aktivnostima djeca osmišljavaju vlastitu igru, koriste kreativno mišljenje i rješavaju probleme te jačaju svoje samopouzdanje i samosvijest. Prigodno obilježavaju sve važne blagdane i sudjeluju u aktivnostima u OŠ Orehovica. Sva djeca polaze malu školu plivanja na Gradskom kupalištu u Čakovcu. Na plivanje se odlazi jedanput tjedno u trajanju od 3 mjeseca. Nakon plivanja organizirani su posjeti i aktivnosti pa su tako posjetili Muzej Međimurja, Željeznički kolodvor, Policijsku upravu međimursku i sajam.
Naše cvijeće od komušine i šipka
Zaljubljene ptičice
Posjetili smo sajam gdje su nas oduševile životinje.
Svake srijede pohađamo Malu školu plivanja.
K r t i c a
S t r a n i c a
1 7
Računalni kutak Jesi li čuo za AAI@EduHr? Znaš li što je to? Jednostavno rečeno, to je sustav elektroničkih identiteta koji omogućuje svakoj školi, nastavnicima i učenicima korištenje niza usluga koje taj sustav pruža. (To je zapravo ono o čemu učenici govore kad kažu "ja imam CARNet"). Tako npr. svaki učenik može unutar tog sustava koristiti elektroničku poštu, pristup internetu, prisustvovati on -line tečajevima, koristiti sustave za učenje na daljinu, provjeravati svoje znanje i igrati se na učilici, besplatno on-line čitati računalni časopis PC Chip i još mnogo drugih stvari. Što ti je sve dostupno provjeri na adresi http://www.edu.hr/. On-line izdanje časopisa PC Chip Ako voliš ovaj časopis, možeš ga sasvim besplatno čitati na adresi http://pcchip.carnet.hr/ koristeći svoj AAI@EduHr identitet.
Školska Učilica ti nudi mogućnost samostalnog vježbanja gradiva iz svih predmeta i iz svih razreda osnovne škole, što znači da ćeš moći vježbati gradivo svih razreda. Sadržaj Školske Učilice podijeljen je prvo po razredima (1-8), razredi po nastavnim predmetima (matematika, hrvatski, engleski...), a svaki nastavni predmet po nastavnim temama (npr. cijeli brojevi, množenje, površina trokuta...). Osim školske, možeš koristiti i prometnu Učilicu u kojoj možeš provjeriti svoje poznavanje prometnih propisa. Klikni na https://ucilica.skole.hr/ i zabavi se učeći! eLektire Sada možeš obaveznu lektiru čitati i on-line! Na stranicama http://lektire.skole.hr/ možeš pronaći preko 200 cjelovitih djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne školske lektire, ali i obilje multimedijskih sadržaja, kao što su zvučni zapisi i video materijali. Trebaš li račun elektroničke pošte, možeš ju koristiti na adresi https://webmail.skole.hr/. Za prijavu ti treba, već pogađaš, tvoj AAI@EduHr identitet.
Udaljeno učenje Želiš li više naučiti o temama koje se obrađuju u školi, ali i onima koje se ne obrađuju, adresa http:// lms.carnet.hr/ je pravo mjesto za to. Teme su obrađene na zanimljiv i vrlo pristupačan način i sigurno ćeš naučiti nešto novo i korisno. Jeftiniji internet za učenike Znaš li da kao učenik imaš pravo na jeftiniji internet? Danas, kada je "mobilno surfanje" u modi, svi mobilni operateri nude učenicima tarife za mobilno surfanje po povoljnim cijenama. Tele2CARNet, Mobile CARNet ili Stick2CARNet - AAI@EduHr elektronički identitet omogućuje ti da surfaš već za manje od 40 kn mjesečno! Važno: Sve ove usluge možeš koristiti samo ako imaš svoj AAI@EduHr elektronički identitet. Ako ga još nemaš, zatraži ga u školi.
S t r a n ic a
1 8
K r t i c a
Deutsche Seite
Das bin ich Ich heiße Tomislav Farkaš. Ich bin 11 Jahre alt. Ich lebe in Orehovica. Meine Lieblingsfächer sind Mathe und Musik. Mein Hobby ist Fußball. Ich habe zwei Brüder – sie heißen Nikola und Eduard. Meine Telefonnummer ist … Mein Lieblingessen ist Pizza. Mein Lieblingsgetränk ist Cola. Ich habe einen Hund, er heißt Dola. Meine Adresse ist Augusta Cesarca – Strasse 8. Meine beste Freunde heißen Dejan ind Matej. So, das bin ich! Tomislav Farkaš 4.a
Which ant is bigger than an elephant?
Answer key: 1. ecano = ocean 2. cpma = camp 3. shninseu = suhshine 4. tncoviaa = vacation 5. srospt = sports 6. uneatr = nature 7. alwk = walk 8. iwsm = swim 9. toh = hot 10. lopo = pool
Answers: 1. a gi-ant, 2. an eskimoo
What do you call a cow in Alaska?
English page S t r a n i c a
K r t i c a
1 9
S t r a n i c a
2 0
K r t i c a
Drogi naš kaj Protuletna coprija
Purice na dvoru Fčara je dežđ opal, dvorišče je dobro opral. Purice smo vun pustili ka si malo noge pretegnejo.
Z neba se smeje, zemlo celo greje žota ftica, protuletna coprnica. Z ogja coprijo hiče seposod: Pod jom se zemle zazlatijo, dreva se kak snehe zacifrajo, v storomu vrčako rože se zbudijo, se hiže najempot oživijo, a čoveki po dvoru furt letijo. Da se zmoči, ne copra ji se več. Za brege dide spat, a Mesec ji mesto zeme kak kakši tat. Dijana Kraljić 5.a
Željka Oršuš 2.a
Moram ti reči Moram ti nekaj reči važno, ali se bojim da bu zgledalo lažno. V školi bum ti rekla i pereca bum ti spekla. Mam boš znal da te rada imam, da te od sih dečki največ štimam. Stefani Carević 5.a
Puroni se za purice svadijo, jen se na drugoga hrustijo, a purice jih opče ne poslušajo. One se za drugo spominajo: štera lepše noge ima. Petar Komes 7.b
Veter zafrkant Najprej ga oblaki zidejo šteri se po nebuo skičejo i si mam na jano stron dido, kak da ga se bojido.
Saka se z svojima štima: Pur-pur, v blati smo jih ve oprale, ali za špičoke se bi dale. Ivana Kišćinal 5.a
Samo jan oblak mali, kak sneg v zimi beli, skriti mu se oče, ali niti to je ne mogoče. Potli pak k nam v selo dojde i kak fleten tat med hižami projde. Što ga neče pozdraviti, tomu z glove škrlaka hiti.
David Oršuš 4.b
A da se vruhne niže, z zemle pospano listje zdiže kak da ga oče zbuditi i nazaj na drevo dnesti. Ze sim se te veter zafrkavle, vekši veter, vekše brige davle. David Šopar 7.b
Monika Horvat 4.a
K r t i c a
S t r a n i c a
2 1
Haiku On je čaroban. Lebdi beskrajnom stazom Kao neka zraka. ——————— Zrcalo proljeća. Jednostavno, blistavo. Očekujem ga.
Tamne je boje. Na njoj jutarnja rosa. Trnja je oštrog. Petra Balog 5.a
Glorija Jelenić 5.b Petar Branović 4.a
Antun Ignac 2.b
Prozirni izvor. Tisuće kristalića lete u potok. ——————— Čarobne šume bude mlade ptičice. Zapjevaju mi. ——————— Lišće treperi, zlatno sunce skriva se. Oblak dolazi. ——————— Zlaćano žito sprema se za odlazak. Jabuke zriju. ——————— Crvena ruža suzu je ispustila. Počinje kiša. Marija Branović 5.b
Sunce blista. Lišće jesenje ljubi Jabuku žutu. ——————— Prati me mala točkica koja svijetli. To je krijesnica! Marija Pintarić 5.b Ivica Ignac 6.c
Sunce je zlatno. Rijeka zablista, sjaji zlatnom svjetlošću. ——————— Ribe plesale velikim morem plavim, čistim ko kristal. Frane Štefičar 2.a
Leonardo Čurin 5.b
Latice meke. Prekrasna i crvena u mom vrtu raste. ——————— Malena i sjajna beskrajno nebo krasi. Nama se smije. Maria Paula Požgaj 5.a
Dejan Oršuš 3.b
S t r a n i c a
K r t i c a
2 2
Pričaonica Čarobna učiteljica Bila jednom jedna učiteljica koja je imala čaroban stroj. Bio je to stroj za ispravljanje testova. Ta je učiteljica voljela djecu i bila je čarobna. Sva su djeca htjela vidjeti njen stroj, ali bio je zaključan u ormaru u zbornici. Ja sam ga najviše od svih htio vidjeti. Najveći je problem bio u tome što je ključ ormara visio učiteljici oko vrata. Stalno sam razmišljao kako da dođem do tog ključa. Jednog lijepog proljetnog jutra svanuo je još jedan školski dan. To je bio za mene veseo dan. Bilo je vruće. Imali smo četiri sata. Četvrti smo sat imali hrvatski jezik. Nitko iz razreda nije imao zadaću. Učiteljica se razljutila. Prije petog sata išli smo kući i ja slučajno kroz otvorena vrata spazim učiteljicu kako je od muke zaspala na stolcu u zbornici. Ključ svog ormara ostavila je na stolu ispred sebe. Na svu sreću, tamo nije bilo nikoga osim nje. Ušuljam se u zbornicu i tiho uzmem ključ, a onda se bacim na posao. Kad sam otključao ormar, taj je stroj bio u njemu. Izvadio sam ga. Bio je težak 50 kilograma. Onda sam otrčao u prostoriju domara i uzeo odvijač pa sam njime rastavio taj čaroban stroj. Kad ono – iz njega iskoči malen čovjek! Morao sam ga loviti po zbornici. Učiteljica se skoro probudila, ali uspio sam ga uloviti. Upoznali smo se. Rekao mi je: - Zovem se Jožek. Ja ispravljam testove. A onda sam ga zamolio za jednu malu uslugu: da ne ispravlja testove, nego neka svima napiše peticu. Budući da je Jožek bio prijateljski raspoložen, odmah je pristao na to. Zatvorio sam ga natrag u učiteljičin stroj i domaru odnio odvijač. Od tada je cijeli razred dobivao petice i učiteljica je ponosna na nas. Dominik Branović 5.a
Ljubav svaki dan čini čuda Kada znamo da smo voljeni, svi su nam trenuci u životu vedri i radosni. U očima svih ljudi vidimo ljepotu. Razmišljam o ljubavi koja svaki dan čini čuda. Pomislim na siročad i stare ljude. Svi zaslužuju biti voljeni. Ljubav je kao slap. Teče od čovjeka do čovjeka i čini ih sretnima. Tako i mene. Ljubav u meni budi osjećaje uspjeha, slobode, zadovoljstva i spokoja. Svakog me dana prati i pomaže mi u teškim i napornim danima. Mene ispunjava ljubav mirisnoga doma i obiteljska sreća. Ljubav je važan komadić u svakom srcu i osjećamo je u svakom blistavom trenutku. Ona pokriva sve tmurne, žalosne i prestrašene dane koji nas ponekad prate u životu. Želim svim ljudima pružiti ruku, srčanu poput tigra i pokazati im što je prava ljubav. Anamarija Juras, 7.a
S t r a n i c a
K r t i c a
2 3
Pričaonica I na našim klupama, zidovima, knjigama katkad su zapisana neka imena Pročitavši naslov, mnogi bi pomislili da će ovo biti sastavak prepun osjećajnosti i ljubavi, ali ovo će biti upozoravajuć' sastavak o nemarnom ponašanju učenika. Naime, danas se sve češće susrećemo s uništenim, pošaranim stvarima oko sebe. U školi su najčešće po klupama i zidovima napisana neka imena muške i ženske osobe, a između je znak +. To znači da se to dvoje voli ili da se jedno drugome sviđa. Nije baš ugodno onima čija su imena zapisana, a niti je lijepo biti u učionici pošaranih i uništenih klupa i zidova. Neka ti koji su to napisali, uzmu kod kuće papir i po njemu šaraju i ispisuju što žele. Tako će ispucati svoju negativnu energiju na papiru, klupe i zidovi će ostati neuništeni i sačuvani, a osobe čija su imena napisana, nepovrijeđene. Ima još jedan problem. Osobe koje su zaljubljene katkad imaju ispisane cijele knjige imenima svojih simpatija. Pate i ruke na koje se isto tako ispisuju imena, znakovi i crtaju razni crteži. I to bi se dalo riješiti papirima te bi tako opet bila obostrana korist, knjige i ruke bile bi čiste. Ljepše je boraviti u sačuvanom prostoru i takvog ga ostaviti budućim naraštajima koji će to isto morati sačuvati za svoje potomke. umetnuti srce Zrinka Valerija Vađunec, 6.a
Romski jezik Mene su romski jezik naučili govoriti mama, tata, djed i baka. Ja se jako veselim tome što znam i hrvatski i romski jezik. U školi učimo i njemački i engleski. Lijepo je učiti i znati mnogo jezika. Kada pričam romski, onda mi je žao mojih prijatelja u školi koji me ne razumiju jer oni misle da govorim nešto o njima. Svi su jezici lijepi, ali moj je materinski jezik romski. Zato mi je i najdraži. Kristina Ignac 5.b Robert Ignac 3.b
Tko je sveti Nikola To je starac s bradom, bijelom kao snijeg. Halja mu je zlatnožuta, savijen mu štap. Pod šiljatom kapom, crvene mu se obrazi. Dobar je to starac. Na leđima mu vreća puna darova. Dobrim ljudima on daruje sreću. Ivana Kiščinal 5.a
Moj tata Moj je tata visok i jak. Lice mu je okruglo. Oči su mu smeđe. Kosa mu je duga i glatka. Moj tata je hrabar. Alex Krištofić, 1.c
S t r a n i c a
2 4
K r t i c a
Pričaonica Proljetni dan na livadi Svanulo je jutro. Polako su se počele buditi sve proljetnice, a mene je probudio miris cvijeća. Bilo je to veoma lijepo jutro. Kad je došlo popodne, prvo sam se najela, a onda sam pošla na livadu. Kažu da se na toj livadi krije najveće zlato. Pričalo mi se kad sam bila mala da se nikad ne vraćaju oni koji odu na tu livadu. No, ja nisam vjerovala u te priče ni onda ni sada. Odlučila sam poći do te livade. Silno sam htjela vidjeti to začuđujuće zlato. Htjela sam biti heroj, željela sam ostaviti trag. Činilo mi se da se priroda polako budi i da nema opasnosti za mene. No, prevarila sam se. Oko mene je počeo letjeti nekakav ogroman bumbar, a ja sam počela trčati. Trčala sam sve dok nisam došla do jedne kućice koja je bila na sredini te livade. Ušla sam u tu kućicu, a u njoj nije bilo nikoga. Znala sam da sam tu sigurna i da me bumbar ovdje neće pronaći. Nakon nekoliko minuta provirila sam vam i kad sam vidjela da bumbara više nema, krenula sam dalje u svoju potragu, potragu za zlatom. Moram priznati da nisam znala kamo idem, ali sam ubrzo shvatila da idem pravim putem. Priroda je bila prekrasna, zasjala je svojim prekrasnim sjajem. Odjednom sam čula nekakav glasić: „Marie Claire! Marie Claire!“ Naglo sam se okrenula i ugledala leptirića kako me doziva. Mislila sam da sanjam, ali sve je to bila stvarnost. Leptirić mi je sve objasnio i tad sam shvatila da mogu razgovarati sa životinjama. Držala sam tu tajnu samo za sebe, jer kad bih to nekome ispričala svi bi mi se nasmijali i rugali. Leptirić mi je rekao sve o toj livadi i tako sam doznala gdje se krije to zlato. Sva sretna pošla sam u potragu, no imala sam još puno prepreka i nezgoda. U tom sam trenutku shvatila zašto se puno njih nije vratilo iz potrage za zlatom. Bila sam hrabra i nisam razmišljala o tim nestalim ljudima. Polako sam se počela približavati skrivenom blagu. Kad sam stigla do zlata, već se polako počelo mračiti. Počela sam kopati sve dublje i dublje. Nakon mnogo muke konačno sam došla do zlata i izvadila ga iz zemlje. Polako sam počela otvarati kutiju. Kad sam ju otvorila, u njoj je bilo neko veliko srce, koje je jako zasjalo. Odjedanput su se oko mene stvorili svi ljudi koji su nestali u potrazi. Marie-Claire Horvat 6.c
Moja omiljena igračka Moja omiljena igračka je traktor Fendt. Na njega mogu prikopčati različite strojeve- raukombi, plug, sijačicu,prikolicu i tako se igrati poljoprivrednika. Ljiljana Farkaš 3.a
Frane Štefičar, 2.a
S t r a n i c a
K r t i c a
2 5
Pričaonica Možemo li vjerovati reklamama? Reklame. Mrzim ih, ali treba misliti na to da neki ljudi zarađuju za život reklamama. Ipak mislim da reklame ne bi morale tako dugo trajati. Moram priznati da su mi neke reklame jako smiješne i zabavne, no u nekima stvarno pretjeruju. Nekima čak možemo i vjerovati, ali da se ne može živjeti bez Coca-Cole, nije li to malo previše? Ima i puno korisnih reklama, ali i onih s ciljem da samo privuku ljude. Sve u svemu, neke reklame volim gledati, a neke mi idu na živce. Antonio Juras, 7.b ********* Mediji su danas prepuni reklama. One su različite i reklamiraju različite proizvode. Neke su zanimljive, no ima i onih besmislenih. Takva je, na primjer, reklama za Coca-Colu. Na kraju te reklame možemo čuti slogan: „Otvori za radost!“ To znači da možemo kupiti Coca-Colu ako smo nesretni i bit ćemo sretni. Možemo li vjerovati reklamama? Mislim da se reklame ne bi trebale baviti ljudskim osjećajima, već onime što reklamiraju. Trebale bi biti kratke i jasne te upoznati gledatelje ili čitatelje s proizvodom. Jedna od reklama koje nemaju nimalo smisla je reklama za Red Bull, energetsko piće koje je vrlo popularno među mladima. Tom se reklamom tvrdi kako Red Bull „daje krila“. Ustvari nam šalju prikrivenu poruku da takva pića čovjeku utječu na mozak pa se osjeća kao da leti, a ne znam baš koliko je to poželjno. Prikazuju se i reklame koje reklamiraju nešto što je zapravo „maska“ za neki drugi proizvod. Primjer je takve reklame „Pozdrav iz Rovinja“. Dok se u njoj reklamira galerija slika, svima je jasno čiji je to stari slogan. Naime, tom su se rečenicom nekada reklamirale cigarete iz tvornice u Rovinju. Tek toliko da nas podsjete da još postoje! Tako se ovom reklamom zavaravaju gledatelji iako svi znamo da je zakonom zabranjeno reklamirati cigarete. Ponekad s pravom vjerujemo reklamama, ali neke nas reklame lako zavaraju. Stoga moramo biti pažljivi pri odabiru reklama, proizvoda i proizvođača kojima ćemo vjerovati. Ana Horvat, 7.a
Visibaba
To sam ja
U mom vrtu cvatu visibabe. Visibabe imaju zelenu stabljiku, tanke zelene listiće i lijepe, bijele, obješene cvjetove. Izgledaju kao mali bijeli zvončići što vire iz trave.
Ja sam Antonia Ružić. Idem u 2.a razred. Imam 8 godina. Volim se igrati s prijateljicama. Jako volim crtati i slikati u školi. Volim i čitati pjesme, priče, bajke. Moja sestra Lea i ja se volimo igrati. Moj brat Leon, sestra Lea i ja volimo zimu. Na kraju prvog polugodišta prošla sam s pet! Antonia Ružić, 2.a
Vanessa Požgaj, 2.a
S t r a n i c a
2 6
K r t i c a
Pričaonica Dnevnik jedne knjižničarke PONEDJELJAK: U knjižnicu su stigle Ana i Maja. One vole čitati stripove pa sam im odabrala najbolje i najzanimljivije. Njima se to svidjelo i otišle su kući sa smiješkom. UTORAK: Pronašla sam tri knjige pošaranih stranica. Željela sam doznati tko je to mogao napraviti. Nisam pronašla. Razmišljala sam kako ljudi mogu biti takvi da uništavaju knjige i ne poštuju njihovu vrijednost. Tog sam dana samo razmišljala. SRIJEDA: Stigla je Karla koja mi je plačnim glasom rekla da je izgubila knjigu. Odlučila sam joj pomoći pronaći je. Dugo smo tražile, ali nismo je našle. Taj mi je dan bio super jer sam se puno družila s Karlom i ostalom djecom koja su došla u knjižnicu. ČETVRTAK: Tužna sam. Nitko nije ušao u knjižnicu. Odlučila sam smisliti nešto da privolim djecu na čitanje. Svi su bili u igraonici. Ponudila sam im jednu knjigu o djeci i crtićima. Pokazala sam im što sve mogu posuditi i kako knjige mogu biti korisne. Na kraju dana sam bila sretna jer su djeca uzela ponuđene knjige. PETAK: U knjižnicu je stigao paket novih knjiga. Bila sam oduševljena. Bilo je tu dječjih romana, knjiga o junacima iz povijesti, časopisa i još puno toga. Taj je dan bio super. Došlo je puno novih čitača i bila sam pre-pre-presretna. HAPPY! SUBOTA: Brisala sam prašinu i ispod police sam našla tri knjige koje nisu iz knjižnice. Hmhm…. Tko li ih je tu ostavio? Nazvala sam direktora. Došao je. Ni on nije znao čije su. Odlučili smo napisati obavijest. Možda ih je netko zabunom ostavio kod nas. Bila sam zbunjena i nadala sam se da će se naći vlasnik knjiga. Nastavila sam s čišćenjem. Paula Kovač, 4.c
Moja prijateljica
Pismo svetom Nikoli
Vanessa je dobra učenica. Uvijek me pozdravlja. Voli svoga brata. Ne svađa se i ne tuče. Lijepo se ponaša u školi i kod kuće. U Vanessinom ponašanju mi se ne sviđa što šara po ploči. Kad sam bolesna, Vanessa mi uvijek preko telefona kaže što je zadaća. Voli svoje prijatelje i prijateljice. Voli se s njima igrati. Nikada ne viče i ljubazna je. Uvijek se šali. Jedna drugoj posuđujemo što nam treba. Vanessa ponekad dođe k meni, a ja k njoj. Vanessa i ja smo dobre prijateljice. Uvijek se zajedno igramo. Mi smo najbolje prijateljice.
Dragi sveti Nikola! Željela bih da i ove godine dođeš k meni. Svoje Čizmice sam očistila i ostavila ih na svom prozoru. Bila sam dobra, slušala sam mamu i tatu, čuvala malu sestru i bila dobra u školi. Željela bih nekoliko novih igračaka za mene i moju seku. Puno ti se zahvaljujem na svim darovima. Puno pozdrava od Adriane!
Maja Just, 2.a
Adriana Klobučarić, 2.a
K r t i c a
S t r a n i c a
2 7
Pričaonica Rođendanska zabava Žabe su se složile da se žaba i žabac vjenčaju. Vjenčali su se i žaba je dobila malog žapčića. Nekoliko godina kasnije žapčić je htio ići na rođendansku zabavu. Mama je rekla da neće ići. Žapčić se naljutio i pobjegao bez dopuštenja na rođendansku zabavu. Radovao se, no nije primijetio da ga prati roda. Roda ga je uhvatila kljunom i htjela pojesti. Dok su njegovi prijatelji vidjeli da žapčića nema, otišli su ga potražiti. Opazili su rodu. Sakrili su se iza drveta i ugledali kako roda hoće pojesti žapčića. Brzo su otrčali njegovim roditeljima i ispričali im što su vidjeli. Roditelji su se jako zabrinuli. Budući da je tata žabac bio kralj, naredio je slugama da mu dovedu sina kući. Sluge, kralj i kraljica došli su do vode i prestrašili rodu. Roda je pobjegla i više se nikada nije vratila. Svi su bili sretni, a najviše kralj i kraljica. Mama je pitala žapčića zašto je otišao bez dopuštenja. On je rekao da su ga prijatelji pozvali i da su rođendanske zabave jako lijepe. Mama je rekla da ga nije pustila zato što je dug put i u ovo vrijeme ima jako puno roda. Na kraju su se zagrlili i jedno drugome oprostili. Klara Branović, 3.a
Dragi mišiću! Više mi nemoj smetati dok spavam. To mi jako smeta jer želim mirno spavati. Ti si malen i slab i zato nemoj meni velikom lavu dosađivati. Ako me ne budeš dirao, neću ni ja tebe. Možda se želiš igrati? To mi reci pa se možemo dogovoriti. Vidiš da sam dobar. Ja sam za dogovor. Pozdravlja te veliki lav !!!!!! Marko Horvat, 2.a
Da sam krijesnica Kad bih ja bio krijesnica, osvijetlio bih cijeli svijet. Nigdje više ne bi bilo tame. Donio bih svjetlo u svaku kuću koja nema struje. Obradovao bih djecu koja navečer sjede u mraku. Tako bi se mogli družiti i igrati i navečer jer bih im osvijetlio sobu. Sva bi djeca bila sretna, nikad više ne bi živjela u tami. Kevin Držanić, 2.c
Zemlja Kakva Bi Trebala Biti Zemlja bi trebala biti najljepše mjesto na svijetu, puna šarenog i mirisnog cvijeća i drveća koje vijori na vjetru. Rijeke čiste i bistre, a ribice da plivaju radosno. Okoliš čist i veseo jer u njemu nema smeća. Automobili više ne zagađuju zrak. Djeca radosno skaču po mirisnim livadama. Ljudi šeću po cvjetnim parkovima. To je Zemlja Kakva Bi Trebala Biti! Julia Šergić, 3.c
Miro Balog 4.b
S t r a n i c a
2 8
K r t i c a
Pričaonica Volim svoju baku Ja volim svoju baku. Volim sve na njoj, a posebno mi se sviđa njena bijela kosa i njene sive oči. Ona sve zlo okrene na dobro i na šalu. Uvijek digne glavu poslije briga. Moja baka mene jako voli, ona je moj anđeo jer me čuva i pazi. Ali moj me anđeo više ne može tako dobro paziti jer se razbolio. Kad sam bila mala, ona me pazila, vozila u vrtić, naučila lijepo crtati. S njom sam odrasla. Kad me netko razljutio ili rastužio, baka je bila tu. Sve što sam poželjela, to sam i dobila, naravno, od bake. Voljela sam kad mi je ubrala ružu u našem vrtu, voljela sam kad mi je pripremila moje omiljeno jelo. Voljela sam i još volim sve što je učinila za mene. Moja baka ima prekrasno ime koje znači carica, kraljica: Regina. Ja sam najsretnije biće na svijetu kad imam takvu baku, zato joj hvala. Hvala ti, bako, za sve godine, mjesece, dane, sate, minute i sekunde koje si uložila u mene, hvala za svaki zagrljaj koji si mi pružila. Maria Paula Požgaj, 5.a
Hrvatska u srcu Svaki čovjek na ovoj kugli zemaljskoj ima domovinu koju nosi u srcu. Na ovom svijetu ima i mnogo ljudi koji nose i dvije države u svom srcu, ali je samo jedna domovina. Ja nosim u srcu svoju domovinu Hrvatsku kao najdublju i najskriveniju tajnu. Hrvatska je zemlja u kojoj sam rođen. Na hrvatskom sam tlu napravio svoj prvi korak, u Hrvatskoj sam progovorio svoju prvu materinju riječ. Sve što se dogodilo u mom životu, dogodilo se u Hrvatskoj. Tu odrastam, tu pohađam školu, tu su moji roditelji sagradili dom, tu su moji najbliži, tu su moji prijatelji, tu je moje sve. Moja je Hrvatska najviša planina, najniža dolina, najdublje more, najzelenija šuma, najveća livada. Hrvatska je moje zlato, Hrvatska je moj dijamant, Hrvatska je nešto najvrjednije u mom srcu. Hrvatska, riječ sjajnija od zlata, čistija od dijamanta, slađa od čokolade. Ljudi kažu da je toplina vatre najtoplija, ali za me je toplina domovine još toplija. Hrvatska je komad zemlje kojeg smo od Boga dobili, komad zemlje kojeg smo krvlju branili, komad zemlje koji nam pripada, komad zemlje kojeg nikom ne damo. Hrvatska je mati svih nas! Dario Bistrović, 8.a
S t r a n i c a
K r t i c a
2 9
Kutak za pjesnike Kruh na stolu Na stolu leži kruh. Kruh zlatan, kruh žućkast, debeljuškast i raspucan. Kruh svjež i mekan. Na stolu leži kruh. Ja ga gledam i osjećam blagoslov. U meni je mir.
Najljepša mama Uskrs
Svoju mamu volim ja jer je ona najbolja.
Na Uskrs djeca boje pisanice. One su šarene, crvene, plave, a sve su umjetnine prave.
Voli šopingirati, a nekada i dosađivati.
Uskrs je dan uskrsnuća Isusova i zato ga slavimo, Isusu se se svi veselimo. Dragana Bogdan 6.b
Biljana Balog, 5.a
Boji se zmija i krokodila, ali ipak je hrabra i mila. Misli da mora na dijetu, a ja joj kažem da je najljepša mama na svijetu.
Slike jeseni
Lorena Janušić, 5.b
Zlatne se ptice igraju, pjevaju visoko na šarenom nebu.
Viktorija Kišćinal 1.a
Mravi Bili jednom mravi koji vole spavati u travi. Grade od blata kule, a puše male lule. Na leđima nose velike komade: kolače od zemlje, kruha i čokolade. Snažni, jaki kao lavi, takvi su vam mravi. Stefani Carević 5.a
Zaigrani vjetar trčkara oko golih grana i zlatnog lišća. Na kolniku glasno pjevaju žuti, zeleni, plavi i crveni kišobrani. Zaigran i zvonak dječji smijeh odzvanja sa starog igrališta.
Lara Mišić 1.c
Jabuke, crvene kao zaljubljeno srce živahnog đaka, vise s grana i čekaju sretne ruke. Elena Just, 7.a
Valentina Žvorc 7.a
S t r a n i c a
3 0
K r t i c a
Naši osmaši Naše maturalno putovanje Na maturalno putovanje krenuli smo 29. 6. 2010. u 5 sati ujutro. Iako smo još svi bili sneni, vladao je žamor u autobusu, a vožnja je bila ugodna. Putem smo stali nekoliko puta da se protegnemo i osvježimo. Prvi puta smo stali na odmorištu Marche, pojeli sendviče, popili sokove i zabavili se u zabavnom parku. Tamo sam se poskliznula i pala. Uspjela sam vrlo brzo zaprljati svoju novu trenirku koju sam pripremila za maturalac. Stigavši u NP Krka, krenuli smo u razgledavanje prirodnih ljepota. Sa svojih sedam sedrenih slapova rijeka Krka je prirodni fenomen i neprocjenjiv poklon prirode čovjeku. Obišli smo i grad Šibenik te njegove kulturne znamenitosti, a najviše mi se svidjela Katedrala sv. Jakova. Napokon smo stigli u Pakoštane. Melanija, Tihana, Ivana i ja smjestile smo se zajedno u sobu. Nismo bile oduševljene sobom jer nije bila dovoljno čista pa smo se primile posla. Uskoro je soba zablistala novim sjajem zahvaljujući vrijednim rukama budućih osmašica. Otišle smo na plažu. Kupali smo se i sunčali svaki dan. More je bilo čisto i toplo. Vrijeme nam je bilo vedro i sunčano. Vozili smo se pedalinama i igrali picigin u vodi. Zabavljali smo se i uživali. Nakon večere zabavljali smo se u hotelu i družili s ostalim učenicima iz drugih škola koji su bili u hotelu Marin. Posjetili smo Vransko jezero i grad Zadar te jeli sladoled na terasi najveće zadarske ulice Kalelarge, slušali šum zadarskih morskih orgulja, slali Pozdrav suncu, u crkvi sv. Marije razgledali smo najvrjedniju izložbu u Hrvatskoj „Zlato i srebro Zadra“, slikali se na Trgu pet bunara... Kućama smo se vraćali 3. 7. 2010. Svima nam je brzo prošlo druženje na maturalcu. Bilo je to najboljih pet dana u mom životu. Marija Horvat, 8.a
Kamo nakon osnovne škole? Marija: ekonomist Melanija: poljoprivredni tehničar Monika: gimnazija Sandra: medicinska sestra Kristina: slastičarka Nikola P.: gimnazija ili ekonomska Dario: soboslikar Mario: ekonomist Mihael: ekološki tehničar
Nikola F.: automehaničar Alen: vodoinstalater Luka: ekonomska Đani: frizer Edvin: automehaničar Alen: konobar Mario: soboslikar Dejan: policajac Naši osmaši s novim majicama
K r t i c a
S t r a n i c a
3 1
Naši osmaši
8.a: Dario Bistrović, Sandra Bogdan, Monika Čurin, Nikola Farkaš, Kristina Horvat, Marija Horvat, Nino Ignac, Mario Klobučarić, Michael Mesarić, Ivana Oršuš, Nikola Poljanec, Alen Simić i Melanija Višnjić Razrednica: Indira Valkaj
8.b: Edvin Baksa, Fatima Bogdan, Gianluca Halić, Alen Horvat, Božica Ignac, Darinka Ignac, Dejan Ignac, Evica Ignac, Mario Ignac, Luka Klobučarić, Ivana Kovač, Marin Polgar i Tihana Vlašić Razrednica: Marijana Novak
Mala likovna galerija
Tomislav Farkaš 4.a
Petra Hrelja 4.a
Velimir Oršuš 7.b
Tanja Bogdan 2.b
Laura Kedmenec 1.a
Mario Branović 3.a
Leticija Horvat 2.c Karlo Kocijan 7.a
Nino Ignac 4.b
Jurica Balog 3.b
Lara Novak 6.b
Adrijana Klobučarić 2.a
Leonardo Ignac 4.b