Page 1

ISSN 1845-8300

Krtica Školski list Osnovne škole Orehovica Orehovica, lipanj 2007. broj 10, cijena 5 kn


Uvodnik Veliki i mali, čitatelji i čitateljice!

“KRTICA” LIST OSNOVNE ŠKOLE OREHOVICA Nakladnik: OSNOVNA ŠKOLA OREHOVICA ZRINSKIH 40

Pred vama se nalazi jubilarni deseti broj našeg školskog lista “Krtica”. I ove smo se godine potrudili obuhvatiti sve što smo u ovoj školskoj godini napravili, organizirali, naučili… Stoga “Krticu” u ruke i uživajte! Zahvaljujemo svim učiteljima, učenicima i svima koji su pridonijeli nastajanju ovogodišnje “Krtice”.

40322 OREHOVICA

Uredništvo

Tel. (040)635-342 Fax. (040)635-342

Riječ ravnatelja Glavna urednica: Ivana Čurila Grafička urednica: Ivana Čurila Uredništvo: Ivana Balog Valentina Bratuša Kristina Drvenkar Biljana Ignac Martina Ivanušić

Ove školske godine dogodile su nam se dvije „Krtice“. Kako i zašto? Provedbom projekta „Pomozimo prirodi“ izrađeno je izvanredno izdanje školskog lista prigodno nazvanog „Eko krtica“. Ona je nedavno dostavljena u svako domaćinstvo na području Općine Orehovica. Da ne bismo ostali bez redovne“Krtice“ pomaknuli smo datum njezinog izlaska na sam kraj školske godine. Tako ćemo obuhvatiti skoro sve važnije aktivnosti u ovoj školskoj godini. Čestitam pomlađenoj novinarskoj ekipi koja nam je izradila „Krticu“ i želim joj puno uspjeha ubuduće, a njima i svima ostalima dobar odmor i zabavu tijekom praznika. Nemojte zaboraviti čitati . . . Branko Sušec

Jasmin Musić Nina Plaftak

Sadržaj: Osobna iskaznica naše škole Našu školu trenutačno pohađa 277 učenika, u 19 razrednih odjela. Od toga je 248 učenika u matičnoj školi u Orehovici i 29 učenika u područnoj školi u Podbrestu. U školi je zaposleno 30 učitelja, od toga 11 učitelja razredne nastave i 19 učitelja predmetne nastave. Od ove školske godine imamo i novu učiteljicu u Područnoj školi u Podbrestu, Eminu Mlinarić, novu odgajateljicu koja vodi malu školu Sabinu Lesjak i ročnika Gorana Plaftaka.

Stranica 2

Info krtica ……………………………………… 3 Obilježili smo… ………………………………. 6 Natjecanja …………………………………… 10 PŠ Podbrest ………………………………… 12 Intervju - Ivanka Novak …………………….. 14 Projekt Deutsch …………………………….. 16 English page ………………………………... 18 Metematička krtica …………………………. 19 Projekt “Pomozimo prirodi” ………………... 20 Krtica pričalica ………………………………. 22 Kaj krtica …………………………………….. 24 Krtica pjensikinja ……………………………. 25 Zabavna krtica ………………………………. 26 Opraštamo se od naših osmaša ………….. 27 Krtica


Info-krtica Izvanučionična nastava u Čakovcu Da se nastava ne mora održavati samo u učionici, pokazali su učenici i učitelji naše škole koji su 20. rujna redovnu nastavu održali u Čakovcu. Učenici predmetne nastave održali su svoju redovnu nastavu u nešto drugačijem obliku nego inače. Umjesto da sjede u školskim klupama, njihova učionica bio je grad Čakovec i brojne ustanove koje se nalaze u njemu. Nastava iz njemačkog jezika, matematike, vjeronauka, povijesti, geografije, fizike, hrvatskog jezika, tjelesne i zdravstvene kulture i satovi razrednog odjela održani su na raznim lokacijama u Čakovcu.

U gradskoj knjižnici

Tako su satovi hrvatskog jezika održani u gradskoj knjižnici i čitaonici, vjeronauka u Crkvi sv. Nikole i Franjevačkom samostanu, satovi njemačkog jezika u gradskoj knjižnici i čitaonici i na različitim lokacijama u gradu, npr. na parkiralištu, kod banke itd. Sat povijesti održan je u Muzeju Međimurja, sat medijske kulture na Radiju Čakovec te satovi matematike i fizike na gradskom trgu.

Na trgu

Cilj nastave nije bio razgledavanje Čakovca i njegovih znamenitosti nego primjena znanja i vještina koje su učenici stekli tijekom redovite nastave te proširivanje naučenog gradiva. Učenici su imali zadatke iz svakog predmeta koje su uz pomoć učitelja i domaćina u pojedinim ustanovama uspješno riješili. Osim toga, nadmetali su se u vještini orijentacije u Perivoju Zrinskih gdje su, nakon orijentacijskog natjecanja, najuspješnijim grupama podijeljene slatke nagrade.

U crkvi sv. Nikole

Tetice se zaljubiše u Djeda Mraza U našoj je školi uoči božićnih blagdana održana kazališna predstava pod nazivom “Tetice se zaljubiše u Djeda Mraza” koju je za učenike od 1. do 4. razreda pripremilo Dječje gradsko kazalište Čakovec.Za tu priliku našim su se učenicima pridružili i učenici Područne škole Podbrest koji su nakon predstave odradili i nekoliko sati nastave u Orehovici te tako upoznali školu koju će nakon 4. razreda i sami pohađati.

Izlet u Zagreb Dana 28.3.2007 učenici od petog do osmog razreda Osnovne škole Orehovica bili su na izletu u Zagrebu. Posjetili su Hrvatsko narodno kazalište te odgledali predstavu Važno je zvati se Ernest, Tehnički muzej , Botanički vrt te Importane centar. Miroslav Šafarić, 7.a

Krtica

Stranica 3


Info-krtica Školski ples Na Velntinovo je u našoj školi održan školski ples učenika predmetne nastave. Učenici su tom prigodom obilježili dva važna dana – Valentinovo i Maškare. Tako su učenici plesali «Ples srca», a održan je i izbor najmaske i najplesača. Za prigodni program na početku plesa zaslužna je učiteljica Indira Valkaj koja je s učenicima petih i šestih razreda pripremila šaljivi igrokaz. Naši su učenici pokazali zavidne plesačke sposobnosti pa ćemo se potruditi što češće organizirati takve plesove.

Akcija prikupljanja starog papira

Pročišćavanje otpadnih voda

I ove smo godine uspješno sudjelovali u akciji prikupljanja starog papira. 16. ožujka učenici razredne i predmetne nastave prikupili su ga ukupno 3 109 kg.

Posjetili smo Pročistač otpadnih voda u Čakovcu. Vodič nam je pokazivao kako i gdje se pročišćava otpadna voda. Najprije se pročišćava mehanički uz pomoć rešetaka, pa biološki pomoću bakterija. Zapamtila sam bazen u kojem se odvaja masnoća i pijesak. Kod tog bazena osjećao se neugodan miris. Vidjeli smo i veliko računalo pomoću kojeg upravljaju uređajima za pročišćavanje voda. Nešto sam naučila i zbog toga sam sretna.

Rekorderi akcije su 4. a razred s 457 kg i 7.b razred s 492 kg prikupljenog papira. Učenici su ga već duže vrijeme marljivo prikupljali i pripremali u čemu su im pomogli njihovi učitelji i roditelji koji su kombijima i automobilima dovezli velike količine starog papira u školu, a neki učenici su ga u petak prikupljali i po domaćinstvima u Orehovici.

Ana Horvat, 3.a Bili smo na plivanju

Radionice oblikovanja gline 8. ožujka Udruga “Terakota” iz Mačkovca organizirala je za učenike naše škole radionice oblikovanja gline. Učenici su na radionicama naučili kako se izrađuju glinene posude, štumbleki, tanjuri i ostali predmeti od gline. Učenici su također imali priliku isprobati rad na pravom lončarskom kolu. Bilo na lončarskom kolu, bilo rukama, naši su učenici od gline izradili prava mala umjetnička djela.

Na plivanje smo išli u Čakovec na Gradske bazene. Išli smo autobusom svakog petka pet puta. Prvo smo učili kako zadržati zrak pod vodom, zatim smo vježbali rad nogu… Najljepše mi je bilo pod slobodnim kupanjem. Zabavljali smo se i družili. Kupanje mi je ostalo u lijepom sjećanju jer sam naučio plivati. To će mi znanje koristiti cijeli život. Goran Slunjski, 3.c

Stranica 4

Krtica


Info-krtica Posjet Čakovcu 15.3. ispred škole smo dočekali autobus koji nas je vozio u Čakovec na terensku nastavu. Išli su učenici 3. i 4. razreda. Najprije smo išli u Crkvu sv. Nikole gdje nam je svećenik pričao o crkvi. Nakon toga smo išli na Županiju gdje nas je dočekao dožupan Mladen Križaić. Pogledali smo urede i ušli u vjećnicu. Nitko se nije usudio ići za govornicu za zastupnike. Prošetali smo centrom grada i fotografirali se kraj spomenika Nikoli Zrinskom. Tamo smo se odmorili i pojeli sendviče. Išli smo u Muzej Međimurja. Kustosica Ana nam je pokazivala predmete iz prošlosti našeg zavičaja. Najviše mi se svidjela ljekarna i namještaj. Parkom smo šetali do autobusa koji nas je vratio kući. Ana Horvat, 3.a

Predstavljanje Konvencije UN-a o pravima djeteta na romskom jeziku 3.travnja u našoj je školi uz prigodan program održano predstavljanje Konvencije UN-a o pravima djeteta povodom Međunarodnog dana Roma koji se obilježava 8. travnja. Pravobraniteljica za djecu, Mila Jelavić, Konvenciju je predstavila na dva romska jezika: Romani Chib i Limba D'Bajaš, a koju je na jeziku bliskom djeci, na Romany Chib, preveo Goran Ðurđević a na Limba D'Bajaš Dragan Ignac. Konvencija je tiskana u tisuću primjeraka i bit će besplatno podijeljena institucijama, udrugama i pojedincima. Indira Valkaj

Terenska nastava u Mrkoplju Kao i svake godine Osnovna škola Orehovica organizirala je terensku nastavu u Gorskom kotaru, i to u naselju Tuk u Mrkoplju. Na putu do Mrkoplja posjetili smo grad Ogulin u kojem je živjela naša najpoznatija spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić, naš “hrvatski Andersen”. Zbog izuzetnog talenta i uspjeha svojih djela, dva puta je predložena za Nobelovu nagradu iz književnosti. Vidjeli smo i Đulin ponor koji je ime dobio po Đuli koja se bacila u taj ponor zbog nesretne ljubavi. Posjetili smo i predivno jezero Sabljaki, Ličko polje te mjesta gdje izvire rijeka Lika gdje smo vidjeli kako se melje brašno. Posjetili smo i rodno selo Nikole Tesle Smiljan te vidjeli njegove izume u novom muzeju. Posljednja destinacija na putu za Tuk bila nam je Kuterevo utočište za male medvjede. U Tuku smo svako jutro trčali oko 5 kilometara te imali priliku vidjeti predivnu prirodu. U planinarskom domu bili smo uključeni u program mnogih zabavnih radionica. Sudjelovali smo u radionicama kemije, biologije, geografije, kartografije i književnosti. U radionicama smo često pobjeđivali. Vodio nas je učitelj King iz Zagreba. Bio je “cool” i veoma zabavan!

Vrijedni pomagači

King

Proučavali smo demografsku i biološku strukturu tog sela i zaključili da u njemu ima mnogo starog stanovništva te da mu prijeti nestanak. Bili smo i u Matić Poljani koja se nalazi u blizini starog rezervata Bijele i Samarske stijene. Navečer smo uz logorsku vatru pjevali i pekli jeger na štapovima koje smo sami izradili. Posljednji smo dan u Mrkoplju imali vježbu snalaženja u prirodi te smo pomoću karte morali naći kontrolne točke na kojima smo rješavali orijentacijske i kartografske zadatke. Zadaci su bili vrlo zanimljivi, ali i naporni jer smo prevalili put od 12 km.

4 tenora

Takvi izleti su posebni i različitiji od drugih. Na takvim se izletima uči kroz igru, i to u najboljim i najprirodnijim uvjetima. U takvim se uvjetima pobuđuje istraživački duh u čovjeka. Vjerujem da će svima nama terenska nastava ostati u nezaboravnom sjećanju. Benjamin Ignac, 8.b Krtica

Stranica 5


Obilježili smo... Dani kruha U sklopu obilježavanja Dana zahvalnosti za plodove zemlje, učenici i učitelji naše školi obilježili su Dane kruha. Učenici 7.b razreda u srijedu su zajedno sa svojom razrednicom prof. Sanjom Drakulić organizirali pravu malu radionicu kruha i kolača te pretvorili učionicu povijesti u malu pekaru. Kruh i slastice koje su zamijesili, ispekli su u školskoj kuhinji te su tako, umjesto da to rade mame i bake, sami pripremili kruh za priredbu koja se održala u petak. Učenici razredne nastave u četvrtak su zajedno sa svojim mamama, bakama i učiteljima sami zamijesili kruh i razne slastice koje su preko noći ispekli u Pekari Poljanec i u petak na prigodnoj priredbi i pojeli. Učenici predmetne nastave također su u petak obilježili Dane kruha prigodnom priredbom u popodnevnoj smjeni.

Dan kruha u 4.a U školi smo obilježavali dane kruha. Dogovorili smo se da ćemo peći kolače. U pomoć nam je došla baka Katarina da nam pomogne. Za kolače smo trebali: mlijeko, ulje, brašno, šećer, margarin, jaja i kvasac. Baka je donijela drvenu dasku i jaja. Mi smo donijeli posudu za tijesto i jednu posudu za kvas i mlijeko. Prvo je baka u posudu stavila brašno, žumanjak, sol i šećer. Poslije je stavila kvas i mlijeko, a kad je sve zamijesila onda je začepila posudu.

U plastičnoj posudi se diže tijesto. Baka Katarina ga je poklopila poklopcem. Dok se tijesto diže, mi mažemo posudu za pečenje margarinom. Otvorili smo marmeladu, promućkali smo je žlicom. Tijesto se tako diglo da je skoro izašlo iz zdjele. Dok je baka iz posude vadila tijesto, stavila ga na drvenu dasku i upotrijebila brašno da se tijesto ne zalijepi, mi smo već bili spremni za stavljanje marmelade. Kad smo stavili marmeladu na tijesto, onda smo stisnuli tijesto. Baka je narezala tijesto na pet gruda. Onda je dasku posipala brašnom. Razvaljala je tijesto da je bilo debelo kao prst. Narezala ga je na manje komadiće. Svakome od nas je podijelila jedan komadić. Na tijesto smo stavili malo pekmeza. Zamotali smo ga tako da pekmez ne izlazi van. Kuglice tijesta smo stavili u posudice za pečenje. Razmućkali smo jaja. Kist smo namočili u razmućkana jaja. Kistom smo namazali kolače. Na kraju smo se osjećali veselo jer smo vidjeli kako su razvaljali tijesto. Došao je kombi po kolače i odvezao ih u pekaru.

Učenici 4.a Stranica 6

Krtica


Obilježili smo... Sveti Nikola Sveti Nikola i Krampus u našoj školi U prosincu su našu školu posjetili sveti Nikola i Krampus. Najprije su posjetili učenike u područnoj školi u Podbrestu gdje su im podijelili slatke darove, a zatim su došli u Orehovicu u osnovnu školu gdje su također svim učenicima razredne nastave uz prigodan program podijelili slatkiše.

SVETI NIKOLA Sveti Niko gradom šeće tik, tik, tik, tik. Traži dobru djecu

Pismo svetom Nikoli Dragi sveti Nikola, Radujem se što ove godine idem u Podbrest u 4. c razred. Ove sam godine pomagala mami prati suđe. Uvijek pomažem u dvorištu i kući. Nadam se da sam zavrijedila nekakav dar od tebe. Željela bih slatkiše. I dalje ću biti dobra. Tvoja Sandra

na, na, na, na, na Očišćenu čizmicu na prozor treba staviti ha, ha, ha, ha, ha, haaaa. Donesi nam darove, darove, darove, darove. Mi smo djeca dobra ki, ki, ki, ki, kiiiiii. Nemoj nam donijeti šibu mi, mi, mi, mi, miiiii.

Sandra Horvat, 4.c

Božić

Božić Božić nam dolazi

Nina Plaftak, 5.a

Božićna priredba

i poklone donosi. Okićena i velika jelka će čekati. Sreća nam dolazi

Kao i svake godine, učenici i učitelji organizirali su božićnu priredbu kako bi razveselili svoje mame, tate, djedove, bake, ali i jedni druge te na taj način obilježili predstojeće blagdane i zimske praznike. Pjevalo se, plesalo, recitiralo, glumilo i smijalo.

sa svih strana jer Isus će se roditi, Božić će se stvoriti. Isus će mali ležati u štalici, tri mudraca će doći i darove mu donijeti. Valentina Bratuša, 5.a

Krtica

Stari običaji za Božić Na Badnjak prije zvona ugasila su se svjetla. Najmlađi u kući išao je po slamu. On je pokucao na vrata i bajao. Na pod je stavio slamu i na nju su stavili kruh. Nakon toga su se pomolili, upalili svjetlo i večerali. Nakon večere se kitio bor i išlo se k polnoćki. Posvetila se jabuka koja se bacila u bunar. Udarili su po vratima kokošinjca da se probude kokoši. Zrinka Valerija Vađunec, 2.c Stranica 7


Obilježili smo... Uskrs i Fašnik Uskrs Ove godine nije bilo zajedničke priredbe povodom blagdana Uskrs, već su učitelji i učenici Uskrs obilježavali zajedno u razredima. Bojili su i ukrašavali jaja i u svojoj maloj razrednoj zajednici obilježili ovaj važni blagdan i početak proljetnih praznika. Gloria Jelenić, 1.a

Ja jaje Još jedan dan i Uskrs. Nama jajima je to najljepši blagdan. Cijela kuća će biti puna obojanih jaja. Nadam se da će i mene obojiti. Prošla je noć i došlo je Uskrsno jutro. Ja sam odmah viknuo: «Uskrs je!» djevojčica se probudila i rekla mami da joj da tempere. Mama ju je pitala zašto treba tempere. Djevojčica joj reče da želi obojiti jaja jer je Uskrs. Mama joj je dala tempere i ona je počela bojiti. Prvo je uzela plavu boju, onda crvenu, zatim zelenu i ljubičastu, a na kraju i roznu boju. Nacrtala mi je i cvijet. Počela je bojati drugo, treće, četvrto, peto i šesto jaje. Nas šestero stavila je u lijepu košaricu. Meni je najljepše jaje bilo drugo po redu jer je na njemu nacrtala nogometno igralište, Dinamov znak i cijelo je bilo plavo. Stavila nas je na stol. Tako smo nas šestero bili najljepši na svijetu. Luka Klobučarić, 4.d

Marija Branović, 1.a

Patrik Musić, 1.c

Cvetnica

Vuzmenka naših baka i djedova

Idemo okolji cirkve na prošecijo. Deca nosijo puškice. Velečasni prepoveda kaj se je desilo toga dena v Isusovo doba. Meša duže traje deset minot. Dok dojdemo dimo hitimo puškice na krov jer ljudi velido da se unda na hiža vužgala.

Kad su moja baka i moj djed bili mladi, palili su vuzmenku na dan prije Uskrsa. Drva i granje su skupili dok su čistili šumu i voćnjak. Navečer su se svi skupili pokraj vuzmenke i zapalili je. Donijeli su puno jaja i krumpira. Uz pjesmu i ples pekli su u tavi jaja i na žaru cijeli krumpir. Pobjednik je bio onaj tko je imao najveću vuzmenku.

Goran Slunjski, 3.c

Ivana Blažić, 2.c Fašnik

Maria Paula Požgaj, 1.a

Obilježili smo i najveseliji dan u godini - Fašnik. Kako se djeca, a i odrasli, cijele godine vesele tom danu, on mora biti poseban. Ove smo godine za učenike predmetne i razredne nastave organizirali ples pod maskama. Učenicima razredne nastave pridružili su se i njihovi prijatelji iz Područne škole Podbrest te su zajedno proslavili Fašnik.

Ivana Kovač, 4.a

Sandra Oršuš, 3.b Stranica 8

Krtica


Obilježili smo... Dan prvaka Naši prvaši proslavili su svoj dan. Nakon što su cijelo polugodište marljivo učili pjevati, recitirati, plesati i čitati, naši su prvaši pred svojim mamama zajedno sa svojom učiteljicom Ankom Debelec pokazali što znaju. U veseloj priredbi pokazali su da škola nije tako teška i da su oni već pravi učenici. Nakon priredbe pretvorili su dio učionice u mali plesni podij gdje su se sa svojom učiteljicom nastavili zabavljati. Majčin dan Učenici 1.a razreda povodom Majčinog dana pripremili su za mame prigodan program. Plesalo se, recitiralo, glumilo i pjevalo. Druženje je završilo darivanjem. Mame su obradovali skromnim poklonom i čestitkom. Dan obitelji u 3.a Učenici 3.a priredili su roditeljima malu priredbu. plesali su, recitirali pjesmice, čitali što su napisali o svojoj mami. Mojoj mami se svidio ples i pjesma jer je plesala s nama. Smijala se kad sam čitala o njoj. Rekla je da joj je to bio predivan dan. Dunja Sačić, 3.a

Dan škole U petak 18. svibnja naša je škola obilježila svoj dan. Dan škole bio je nenastavni dan za učenike i učitelje. U svečanom dijelu prisutnima su se obratili ravnatelj škole Branko Sušec i načelnik općine Orehovica Franjo Bukal. Tom je prigodom predstavljen i “Razlikovno-slikovni hrvatsko-romski rječnik” koji su izradili učitelji razredne nastave. Taj su rječnik učitelji izradili kao pomoć romskim učenicima prvih razreda koji se u prvom razredu osnovne škole u novoj sredini suočavaju i s jezičnom barijerom. Nakon svečanog dijela učenici su zajedno sa svojim učiteljima nastavili druženje na nogometnom igralištu gdje su održani sportski susreti. Učenici razredne nastave sudjelovali su u krosu, a učenici predmetne nastave odigrali su mali nogometni turnir.

Krtica

Stranica 9


Natjecanja Županijsko natjecanje iz geografije

Vjeronaučna olimpijada

Ove godine naša je škola već druge godine zaredom domaćin Županijskog natjecanja iz geografije. Na natjecanju su sudjelovali učenici petih, šestih, sedmih i osmih razreda iz škola diljem naše županije koji su na školskim natjecanjima prešli zadani prag bodova.

Valentina Bajkovec, Goran Pužaj, Nikola Varga i Krešimir Polgar sudjelovali su na Županijskom natjecanju iz vjeronauka i donijeli kući šesto mjesto.

Našu školu predstavljali su u kategoriji učenika šestih razreda Ivan Sušec koji je osvojio peto mjesto, u kategoriji učenika sedmih razreda Miroslav Šafarić koji je osvojio sedmo mjesto i u kategoriji učenika osmih razreda Benjamin Ignac koji je osvojio prvo mjesto i time se plasirao na državno natjecanje iz geografije.

Plivanje Leo Dodlek, učenik 7.b razreda, osvojio je četiri medalje na pojedinačnom prvenstvu osnovnih škola u plivanju u organizaciji Čakovečkog plivačkog kluba. Zlato u 50m kraul, dva srebra u tehnikama leđno i prsno i broncu u tehnici delfin.

Nogomet Učenici naše škole sudjelovali su na županijskom natjecanju koje se održalo u ožujku ove godine. Zbog odličnih rezultata prošle godine naši su se nogometaši plasirali direktno u drugi krug gdje su pobijedili Hodošan i Draškovec. U finalu su pobijedili Mursko Središće, no izgubili su od Podturna i Preloga te na kraju osvojili četvrto mjesto.

Županijsko natjecanje iz hrvatskog jezika Krešimir Polgar, učenik 7.a razreda, sudjelovao je na Županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika i postigao odličan uspjeh. Od ukupno 17 natjecatelja sedmih razreda, on je osvojio 1. mjesto koje je dijelio s učenicom iz OŠ Prelog.

Školska razredna natjecanja GRANIČARI - djevojčice 1. mjesto - 6. razred 2. mjesto - 5.b razred 3. mjesto - 5.a razred NOGOMET - dječaci 1. mjesto - 8.a razred 2. mjesto - 8.b razred 3. mjesto - 5.a - 5.b ODBOJKA - djevojčice 1. mjesto - 8.a 2. mjesto - 7.b

Naše odbojkašice: 7.b, 8.a i 8.b

3. mjesto - 8.b

Županijsko natjecanje iz Crvenog križa 21. travnja u OŠ Hodošan održano je Županijsko natjecanje iz Crvenog križa. Sudjelovalo je devet ekipa osnovnih škola te tri ekipe iz srednjih škola. Članovi ekipe OŠ Orehovica su: Julija Martinec, Jelena Horvat, Martin Jelenić, Marija Obadić, Miroslav Šafarić te Valentina Bajkovec kao moralna podrška. Prvo je slijedio teoretski dio. Nakon toga su dvije po dvije ekipe ulazile u dvoranu te pomagale ozlijeđenima. Sve ekipe dobile su natjecateljske majice. Nakon natjecanja uslijedio je ručak u “Zelen gaju”. Mi smo se odlično zabavili (bolje od pobjednika). Poslije proglašenja sjeli smo u autobus te otišli kući. Posebno zahvaljujemo učitelju Tomislavu Vrbancu te teti Alenki koji su nas naučili pružati prvu pomoć. Miroslav Šafarić, 7.a Stranica 10

Krtica


Natjecanja Landes-Gesellschafts-Wettbewerb in Deutscher Sprache Von 18. April bis 21. April hatte sich in Makarska das LandesGesellschafts-Wettbewerb in Deutscher Sprache stattgefunden. Ich hatte die Ehre die Region Međimurje präsentieren zu können. Es wurde 20 Schüler von der “A”-Liste sowie 10 Schüler von der “B”Liste gewählt, in dem ich mich befand. Nach dem anstrengenden Test im mündlichen Teil, war ich der siebte auf meiner Liste. In der Zwischenzeit hatten wir in der herlichen Stadt viel Spass gehabt. Der Aufenthalt und die Gastgeber waren super. Wir sind auch mit dem Boot entlang die Makarska Küste gefahren. Allgemein war es uns unbeschreiblich schön. Ich bin grlücklich, dass ich auf diesem Wettbewerb mitmachen konnte. Benjamin Ignac, 8.b

Dejan Oršuš osvojio nagradu za likovni rad

Županijsko natjecanje iz povijesti

Društvo za znanstvenu fantastiku SFERA organiziralo je nagradni natječaj za likovne i literarne radove povodom Dana znanstvene fantastike u Zagrebu, SFeraKon 2007.

19.3. u Šenkovcu je održano Županijsko natjecanje iz povijesti. Ove godine natjecanje je bilo izmijenjeno. Umjesto pismene provjere, učenici su trebali napisati referat na temu vezanu uz povijest Međimurja. Moja tema nosila je naslov “Povijesni pregled vjerskih zajednica u Međimurju”. Uz pomoć mentorice Sanje Drakulić uspjela sam napraviti referat s kojim sam se plasirala među najboljih deset učenika Međimurske županije. U prvom krugu članovi komisije odabrali su deset najboljih referata, dok su u drugi krug ušli oni učenici čiji su referati bili najbolji. U drugom krugu natjecanja svaki je učenik imao deset minuta da najbolje prezentira svoj rad. Nakon toga podijeljene su diplome i proglašeni najbolje plasirani učenici.

Na tom natječaju sudjelovali su i učenici 3. b razreda Jasmin Oršuš, Dejan Oršuš, Danijel Ignac i Igor Zobec sa svojim likovnim radovima. Likovni rad Dejana Oršuša na temu "Roboti u kući" osvojio je 3. nagradu u kategoriji učenika od 1. do 4. razreda. Tatjana Šafarić

Mirna Glavina, 8.a

Državno natjecanje iz geografije Od 8. do 11.5. održano je Državno natjecanje iz geografije u Omišu. Bilo je pozvano 16 učenika iz cijele Hrvatske među kojima sam bio i ja. Nakon dugog putovanja stigli smo u prekrasan Omiš. Omiš se nalazi na ušću rijeke Cetine ispod Omiške Dinare. Smjestili smo se u prekrasnom hotelu koji se nalazio uz obalu mora. Drugog dana bilo je natjecanje koje je bilo podijeljeno u dva dijela: ispit i praktičan dio natjecanja. Nakon natjecanja razgledavali smo Omiš i posjetili utvrdu Mirabela s koje se vidi cijeli Omiš. Trećeg dana išli smo na izlet u Split gdje smo posjetili Dioklecijanovu palaču. Bili smo i u antičkoj Saloni te u Kliškoj utvrdi. Na povratku smo posjetili Radmanove Mlinice na Cetini gdje je bilo proglašenje pobjednika. Benjamin Ignac, 8.b Krtica

Stranica 11


PŠ Podbrest Integrirana nastava, održana 22. rujna 2006. na Mičigenu u Podbrestu Nastavu su održali učitelji i učenici OŠ Orehovica i PŠ Podbrest. Nakon okupljanja na sportskim terenima PŠ Podbrest u dobrom raspoloženju krenuli smo na Mičigen-baru. Tijekom nastave prirode i društva, likovne kulture, hrvatskog jezika, tjelesne i glazbene kulture odvijale su se mnogobrojne aktivnosti. Učenike smo podijelili po razrednim odjelima 1. i 2. razred činili su jednu skupinu, a 3. i 4. drugu. Promatrali smo promjene u prirodi, skupljali jesenske plodove i požutjelo lišće. Uočavali smo veze i odnose u prirodi i prepoznavali biljke i životinje uz baru. Orijentirali smo se u prostoru i određivali strane svijeta. Opisivali smo prirodu i bogatili rječnik novim izrazima vezanim uz baru. Učenici su uživali u raznim igrama i izrađivali krune od prirodnih materijala. Uz bogatstvo sadržaja, novostečenog znanja, maštu i kreativnost, nastavni dan smo priveli kraju. Ogromna motiviranost i maksimalna angažiranost i suradnja učitelja i učenika pokazala je potrebu za izvođenjem ovakvog tipa nastave. Vidno raspoloženi učenici i učitelji rastali su se uz dogovor da će se takav dan ponoviti . Zadaci ostvareni, ciljevi postignuti – uspješan radni dan. Tamara Vadlja

Božićna priredba U srijedu 20. prosinca učenici i učiteljice Područne škole Podbrest prigodnom su priredbom obilježili predstojeće božićne blagdane. U prvom dijelu priredbe učenici su pjevali, plesali, glumili i recitirali dok su u drugom dijelu zajedno sa svojim mama i tatama sudjelovali u maloj božićnoj radionici koju su pripremile njihove učiteljice Emina Mlinarić, Tamara Vadlja i Senija Zadravec-Kermek. Na radionici su izrađivali božićne čestitke raznim tehnikama: od riže, palente pa do kolaža i tempera. Božićni običaji Prije šezdeset godina ljudi nisu slavili Božić kako ga mi danas slavimo. Ispričat ću vam kako je to bilo kad je moja prabaka bila mala. Došao je Badnjak. Svi su jedva čekali da tata donese slamicu. Tata je triput pokucao i bajao. Donio je veliku plahtu slame. Poslije ručka djeca su kitila bor, a mama im je slagala poharaje da ih stave na bor. Poslije večere spremali su se na polnoćku u Malu Suboticu. Poslije ponoći stavili su slamicu ispod stola, legli i molili. Njima je to bilo najljepše jer su svi bili na okupu i radovali se Isusu. Ujutro su se djeca brzo probudila i ispod bora vidjela jabuku i puno sušenih šljiva. Poslije doručka spremali su se na misu. Djeca su pitala roditelje mogu li raskititi bor i pojesti sve salone, ali tata i mama su odgovorili da će se bor raskititi na Sveta tri kralja. Na Štefanje ujutro prije sunca kad su svi spavali tata i mama odnijeli su slamu van. Sa slamom su omotali drveće da ima više voćaka, a kokama su složili gnijezda da bolje nesu jaja. Na Sveta tri kralja išli su gazdi svetit polje da u ljeti sve bilje raste. Moja prabaka pričala mi je kako je provodila praznike. Mislim da je njima bilo teško i da se mi na to ne bismo privikli. Gianluca Halić, 4.d

Stranica 12

Krtica


PŠ Podbrest 1.c

Mene veseli…

Što je za mene sreća?

Mene veseli more.

STEFANI:

Sreća je kad dobiješ brata.

DIJANA:

Sreća ja kad dobiješ nove role, kad ideš na

Mene veseli dok se igram vani.

navijačice.

Mene veseli dok sam na livadi i dok berem cvijeće.

IVANA:

Sreća je kad berem trešnje, kad dobijem pet.

Veseli me dok se vozim s bratom.

ANTONIO:

Sreća je kad vidim ribu u vodi.

Veselim se kad dobijem 5.

PATRIK:

Sreća je kad bojim jaja, slušam pjesme. Kristina Višnjić, 2.c

Pitalice STEFANI:

Zašto sunce sije?

DIJANA:

Kako nastaje duga?

IVANA:

Da li Djed Mraz postoji?

ANTONIO:

Kako se radi školska ploča?

PATRIK:

Zašto mene mama voli?

MARKO:

Zašto je oblak plave boje?

Karlo Kovač, 3.c Dijana Kraljić, 1.c

Kad sam tužna…

Kapljica vode

Kad sam tužna, dan mi može uljepšati prijatelj ili prijateljica poklonom, društvo, igra, smiješak, razgovor, sjećanje na lijepe trenutke, prekrasno zlatno sunce i lijep dan.

Ja sam mala kapljica vode. Krenula sam iz plavog oblaka. Brzo sam letjela prema zemlji. Pala sam u veliku rijeku. Tamo sam srela mnoštvo kapljica i veselo s njima krenula prema moru. Bit ću velika voda.

Zrinka Valerija Vađunec, 2.c

Ivana Blažić, 2.c

Svjetski dan voda na Mičigenu U subotu 24. ožujka učenici Područne škole Podbrest sudjelovali su u programu koji je organiziralo ŠRD Diver i njegovi članovi da se obilježi Svjetski dan voda i proglašenje Mičigena zaštićenom zonom u Međimurskoj županiji. Usprkos hladnom vremenu, odazvao se velik broj ljudi. Program je započeo oko 11 sati. Početnim govorom prisutnima su se obratili predsjednik Ribolovnog društva Branko Mišić, načelnik Općine Orehovica Josip Bukal, župnik Stjepan Mostečak i župan Josip Posavec. Učenici prvog i drugog razreda PŠ Podbresta izveli su recitacije na temu vode, prirode i zaštite okoliša. Nakon toga slijedilo je simbolična sadnja drva brijesta, drva po kojem je Podbrest dobio ime, uz novu postavljenu tablu, zasad jedinu takvu u Međimurskoj županiji. Iza službenog dijela programa vrijeme je proteklo u ugodnom druženju. Svi uzvanici divili su se učeničkim likovnim radovima koji su prikazivali Mičigen u različitim likovnim tehnikama i plakatima koje su pripremile učiteljice u školi posebno za taj dan. Emina Mlinarić Krtica

Stranica 13


Intervju—Ivanka Novak Bila sam zločesta, ali za svakog ima nade... Ivanka Novak je učiteljica hrvatskog jezika. U našoj školi radi već deset godina. Trenutačno je razrednica 5.a razredu. Poželjeli smo je bilje upoznati pa smo je zato izabrali kao sugovornicu u intervjuu u ovogodišnjoj “Krtici”...

Odlična.

onih koji su prošli s tri, ali su se potrudili za tu trojku. Znači, Jeste li bili zločesti kada ste ne moraju svi biti odlični, važbili naših godina? no da su iz sebe izvukli najviše Da, bila sam zločesta. A tko što su mogli. nije? Vidite, za svakog ima naVolite li dijeliti jedinice? de... Kada ste se prvi put zaljubili?

Što vas je potaklo da postanete učiteljica hrvatskog jezika? O, pa to je bilo davno pa se baš ne sjećam najbolje. Uglavnom uvijek su govorili da volim djecu pa sam se i sama usmjeravala prema tome. A tko vas je potaknuo? Roditelji. Jeste li u to morali uložiti puno truda? Kao i svi koji su morali ići na fakultet. Jeste li puno vremena proveli učeći? U osnovnoj školi ne, ali na fakultetu da. Na Internetu smo pročitali da ste sudjelovali na medijskoj školi... U Trakošćanu. Znači li to da još hodate u školu? Ne, to je bilo slično seminaru, predavanjima koja su trajala više dana. Nije bila prava škola kao naša. Kakva ste učenica bili u osnovnoj školi? Stranica 14

Ne, to znate, ali ponekad moram, inače ne bi bilo napretka.

U šestom razredu. Ma ne, u Čestitamo na uspjehu vašeg vrtiću, u dječjem vrtiću. učenika Krešimira Polgara Kako se zvala vaša prva sim- koji je na Županijskom natjecanju hrvatskog jezika osvojio patija? prvo mjesto. Duško. Koji vam je bio prvi dečko?

Hvala! Nadam se da ćete i vi tako uspješni u sedmom razredu.

U šestom sam razredu hodala s jednim dečkom kojega smo Hvala na razgovoru, vidimo se zvali Buco. na hrvatskom! Kako mu je bilo pravo ime?

Hvala, vidimo se!

Ne sjećam se. Bio je iz ČakovRazgovarale: ca. Valentina Bratuša, 5.a Čime se bavite u slobodno vriKristina Drvenkar, 5.a jeme? Martina Ivanušić, 5.a U slobodno vrijeme ponekad slikam i izrađujem slike od papira, čitam ili radim u vrtu. Kako ste zadovoljni učenicima naše škole? Dosta sam zadovoljna. Neki bi mogli i bolje, ali nije tako loše. Uglavnom se slažem s učenicima. Kako ste bili zadovoljni uspjesima učenika petih razreda? Naravno da sam zadovoljna zbog vrlo dobrih i odličnih učenika, no zadovoljna sam i zbog

Krtica


Intervju—Ivanka Novak Učiteljica Ivanka Novak vodi literarnu grupu u našoj školi. Za “Krticu” je izabrala nekoliko pjesmica svojih učenika... Šarena duga

Kuca na vrata

obojala je nebo

kad prođe snježna zima,

iznad livade.

cvijeće miriše!

Tišine nema kad ptice pjevajući vesele ljude.

****

Valentina Bratuša, 5.a

Nina Plaftak, 5.a

Priroda svježa Cvijeće već cvate

u proljeću uživa.

i travke se zelene

Neće otići!

Vrapčići Na goloj grani

u rosnom polju.

Kristina Drvenkar, 5.a

Martina Ivanušić, 5.a

sjedili vrapci mali, pa zapjevali.

Proljeće je tu

Ugledali vrapčicu,

i mali zvončić zvoni,

slatku jagodicu,

ljudi su sretni.

pa poletješe. Karolina Skupnjak, 5.a

Aleksandra Žvorc, 5.a

M A L A

Goran Slunjski, 3.c

Dominik Branović, 1.a

Lorena Janušić, 1.a

G A L

Maria Paula Požgaj, 3.a

Glorija Jelenić, 1.a

Nikola Farkaš, 4.a

E R I J A Tihana Vlašić, 4.a Krtica

Ivana Sušec, 4.a

Josip Maček, 3.c

Marija Branović, 1.a Stranica 15


Projekt-Deutsch Naša je škola ove godine obilježena ekologijom i ekološkim osvještavanjem naših učenika. Nakon što smo proveli školski projekt “Pomozimo prirodi”, nismo stali, već su učitelji nastavili rad na nastavi u pojedinim predmetima. Da problem zagađenosti okoliša i briga za prirodu ne postoji samo kod nas, pokazali su i učenici sedmih razreda koji su na satu njemačkog jezika napravili prikaz prirode u Hrvatskoj, Europi i svijetu te prikazali probleme koji je ugrožavaju.

Dicke Freunde Jedan od projekata u nastavi njemačkog jezika je i razredni projekt pod nazivom “Dicke Freunde”. Učenici su u obliku kolaža sastavljenog od različitih sličica, crteža, fotografija i tekstova predstavili svog najboljeg prijatelja. Učenici su uložili puno truda, vremena i mašte u predstavljanje svog najboljeg prijatelja ili prijateljice.

Sigurno ste na ovim stranicama primijetili da su naši sedmaši veoma vrijedni. No moramo spomenuti da, uz “Eko-krticu” i “Krticu” koju upravo držite u rukama, u našoj školi postoji i nekoliko razrednih listova od kojih izdvajamo razredne novine 7.a razreda koje su nam vijestima i prilozima pomogle u izradi naše “Krtice”.

Stranica 16

Krtica


Projekt-Deutsch Reise durch Deutschland Učenici sedmih razreda na satovima njemačkog jezika radili su na zanimljivom projektu rezultat kojeg je turistički vodič kroz Njemačku koji bi zadivio i prave turističke agencije. Turistički vodič pod nazivom “Reise durch Deutschland” obuhvaća turističke ponude i znamenitosti skoro svih njemačkih saveznih država, uključujući i fotografije odabranih destinacija. Ako vas zanima više ili se želite informirati o Njemačkoj, obratite se našim sedmašima, koji će vam sa zadovoljstvom pokazati svoj turistički vodič kao i ostale projekte na kojima marljivo rade.

TATSACHEN ÜBER DEUTSCHLAND... Bier ... Jeder Deutsche konsumiert statistisch gesehen pro Jaht 160 Liter Bier. Das ist weltweit „Spitze“. Im Rheinland trinkt man gerne das leichte, helle Kölsch aus schmalen Gläsern. Die dunklen Biersorten nach dem Münchner Typ sind stärker und schmecken süβlich. Aus Bayern kommt auch das „Reinheitgebot“. Nach diesem Gesetz darf Bier nur aus Hopfen, Malz und Wasser bestehen.

Brezeln, Bier und Blasmusik Das Münchner Oktoberfest ist für die vielen Besucher aus aller Welt das deutsche Bierfest. Es bebinnt schon im September, endet am ersten Sonntag im Oktober und hat seit 1810 fast jedes Jahr stattgefunden. Früher war das Oktoberfest auch Messe und Markt für Landwirtschaft; heute ist es eine riesige Kirmes mit Essen, Trinken und bayerischer Folklore. Jede der groβen Münchner Brauereien stellt ein eiegenes Bierzelt auf. Wer dort als Kellnerin arbeiten will, muss kräftig sein: fünf bis sechs Maβ Bier ( 1 Maβ = 1 Liter ) in jeder Hand sind keine Kleinigkeit! Anamarija Juras, 3.a

Waldorfschulen Nur wenige Schüler in Deutschland besuchen private Schulen. Waldorfschulen gibt es aber in jeder gröβeren Stadt. Der Name kommt von der Waldorf-AstoriaTigarettenfabrik in Stuttgart. Rudolf Steiner hat dort im Jahre 1919 die erste Waldorfschule aufgebaut. Sie war für die Kinder der Fabrikarbeiter. Rudolf Steiner wurde in Donji Kraljevec in Međimurje geboren.

Krtica

Stranica 17


English page Jeste li znali da su učenici koji sudjeluju u dodatnoj nastavi iz engleskog jezika izradili svoj list? The Buzz je nastao kao rezultat cjelogodišnjeg rada učenika, a njegov nastanak potaknuo je natječaj izdavačke kuće Profil. Učenici su izradili pravi mali list pun vijesti, korisnih savjeta, zabavnih stranica, križaljki i svega što jedan list čini zanimljivim i originalnim. The Buzz nažalost nije osvojio nagradu, no učenici su stekli vrijedno iskustvo koje će im koristiti sljedeće godine u novom natječaju. Sve u svemu, izrada lista The Buzz bila je zabavno i poučno iskustvo što je bila i svrha cijelog projekta. Na ovoj stranici Krtice predstavljamo vam nekoliko isječaka iz lista The Buzz. How to be a good friend? 

Don't gossip or talk back!

Don't criticise!

Have enough time for your friend!

Trust each other!

Don't be jelous!

Be reliable!

Visit him/her when he/she is ill!

Help him/her with homework!

Forgive them!

Have fun!

Respect him/her!

Kreatori lista The Buzz LEARNING ≠ TORTURING  Organize your activities! (Good organization is half of the work!)  Make your own plan and stick to it!  Think about things you learn! (Don’t think about nature, boyfriend/girlfriend …)  Don’t interrupt yourself while learning! (Don’t drink, eat, watch TV, listen to music …)  Take your own notes (summary)!  Be curious! (Try to find more in books, on the Internet, ask teachers, parents …)  Check your knowledge! (Write your homework alone, without parents, friends, brothers, sisters …)  When you get a good mark, be good and reward yourself! (Candy bar, chewing gum, cinema …)  If you get a bad mark, don’t give up!

Rubrika Ask Mary namijenjena je rješavanju problema. Stranica 18

(One lost battle is not a lost war!) What you can do today, don’t leave for tomorrow!

Krtica


Matematička krtica Pomogni učitelju matematike... Mučiš se s matematikom, teška ti je, ne ide... Mnogi ne vole matematiku, ali svatko zbog svog razloga. Kako je tebi problem matematika, tako je tvom učitelju matematike problem procijeniti zašto se toliko mučiš, želi ti pomoći da dođeš barem do pozitivne ocjene ili da poboljšaš ocjenu. Učitelj ti želi pomoći, on ti je prijatelj, iako možda (ili sigurno) tebi trenutačno to tako ne izgleda. Suradnjom s učiteljem možeš puno postići, ako on će te bolje razumjeti i upoznati. Pokušaj mu pomoći, napiši sastavak u kojem ćeš odgovoriti na pitanja : 1- Stigneš li pratiti predavanje učitelja ? Razumiješ li ga na satu o čemu govori ? Je li prebrz ? Bojiš li se pitati svog učitelja ako nešto ne razumiješ ? Pokušaj opisati svog učitelja u nekoliko riječi kakvim se tebi čini. 2- Vježbaš li matematiku kod kuće ? Koliko dugo ? Pišeš li redovito domaće zadaće ? Ako ne – zašto ne ? Ima li ti tko pomoći ? Imaš li kakvih problema u obitelji ? Imaš li sav potreban pribor koji učitelj zahtijeva od tebe? 3- Imaš li kakvu poruku za svog učitelja matematike ? Želiš li mu nešto reći, a što mu se ne usudiš u lice, slobodno napišeš u sastavku. Koliko učitelj bolje upozna tebe i tvoj unutarnji svijet kako radiš i doživljavaš matematiku, bit će mu lakše surađivati s tobom. A sad samo hrabro naprijed i napiši sastavak na temu ''Matematika i ja – moj unutarnji svijet'' i predaj ga svojoj učiteljici Lidiji Vrbanec ili svom učitelju Željku Kraljiću. 7 veličanstvenih (ne)matematičkih pitanja Pažljivo pročitaj, dobro razmisli i mudro odgovori na sljedećih sedam pitanja: (1) Što piše na kovanici od deset kuna ? (2) Ako pijetao snese jaje na hrvatsko – slovenskoj granici čije je jaje? (3) Što je bilo u Kini nakon 1956. godine ? (4) Sanjaš da si u tunelu, s jedne strane dolazi zmaj, a s druge vlak. Što će se dogoditi na kraju ? (5) Šest automobila je zaustavljeno na hrvatsko – turskoj granici. Za pregled jednog automobila treba 10 minuta. Koliko treba vremena za pregled svih vozila ? (6) Mladen je došao u trgovinu. Objasnio je trgovcu što treba, a trgovac mu odgovori: '' Za jedan treba 10 kuna, za pet 10 kuna, za petnaest 20 kuna, za pedeset 20 kuna, za sto trideset kuna, a za dvjesto isto 30 kuna.'' Što kupuje Mladen ? Matematički vicevi Šeću Ivica i Perica po gradu i sretnu svog učitelja matematike. ''Dobar dan'' pozdravi učitelj. Ivica kaže ''Dobar dan'', a Perica ''Dobra večer''. Prođe učitelj, a Ivica pita Pericu zašto je pozdravio dobra večer. A Perica: ''Pa svaki put kad ga vidim padne mi mrak na oči.''

Jabihjoš samo poput mog tate oko ovih pitanja, ako dozvolite, nakratko Napiše učitelj na ploču račun 2:2 i pita: ''Koji je rezultat? ''. Perica di- konzultiraosvojebudućeizbornotijelo! Kako matematičar doziva kokoš ? 3.14 , 3.14, 3.14… gne ruku i odgovori: ''Pa neriješen, učitelju. Krtica

Stranica 19


Projekt “Pomozimo prirodi” 26. travnja u našoj je školi organiziran projektni dan u sklopu projekta «Pomozimo prirodi» koji se provodi na razini škole. Organizirano je 11 radionica u kojima su sudjelovali svi učenici i učitelji naše škole. Učenici su sa zadovoljstvom sudjelovali u ovakvom obliku nastave te ostvarili odlične rezultate koje su i sami predstavili nakon završetka radionica. Posebnu zahvalu upućujemo djelatnicima Doma za psihički bolesne odrasle osobe koji su nam skuhali grah koji nas je okrijepio nakon radionica. I što reći na kraju ? Citiramo našeg ravnatelja koji kao da nam je čitao misli kad je rekao: «Nadam se da će ovakvih dana u budućnosti biti što više!» Rezultati radionica, kao i neke informacije o problematici otpada prikazani su u posebnom podlistu naše “Krtice” simboličnog naziva “Eko-krtica” koji je naša škola tiskala i podijelila svim domaćinstvima naše općine kako bi osvijestila i potaknula naše mještane na pravilno zbrinjavanje otpada koji postaje sve veći problem.

Učiteljice Rosanda Vrus, Jasenka Jekić, Ðurđica Lukač i Ruža Hajdinjak vodile su tri likovne radionice u kojima su učenici napravili prava mala umjetnička djela od raznih vrsta otpadnih materijala i pokazali nam da se i otpadni materijal može kreativno iskoristiti.

Učiteljica Indira Valkaj je sa svojom dramskom grupom izrađivala kostime od vreća za smeće za kratak igrokaz koji su izveli nakon radionica.

Učiteljice Ivana Slukić, Lidija Vrbanec i Emina Mlinarić riješile su pitanje «Kamo s papirom?» i zajedno s učenicima različitim likovnim tehnikama ukrasile kutije za papir koje se nalaze u učionicama.

Stranica 20

Krtica


Projekt “Pomozimo prirodi” Učitelji Tihomir Grgić i Franjo Jambrović poveli su «Eko-patrolu» na biciklima po Orehovici, Podbrestu i Vulariji gdje su posjetili divlja odlagališta otpada i dokumentirali kamo i što sve naši mještani bacaju u prirodu. Psiholog Davor Kosec i učiteljica Ivana Čurila poveli su grupu «Kam se koje smeče meče» na deponiju u Totovec i u poduzeće Unimer u Čakovcu gdje su učenici vidjeli kako se odlaže i razvrstava otpad i gdje završava nakon što napusti naše domove.

Učiteljice Tamara Vadlja i Senija Zadravec-Kermek i učitelj Tomislav Vrbanec zajedno su s učenicima otkrivali svojstva vode na Mičigenu dok su učiteljice Jasminka Dodlek, Ivanka Novak i učitelj Ninoslav Jambrović napravili dvojezičnu radionicu pod nazivom «Šaljivo bilje, biblibilje, das macht Spaß!».

Učiteljice Alenka Vuk, Sanja Drakulić, Anka Debelec i učitelj Željko Krištofić vodili su radionicu pod nazivom «Kompost – srce vrta» u sklopu koje su izradili pravo kompostište u koje će se od sada odlagati organski otpad naše škole.

Proveli smo i «Eko anketu» kako bismo saznali koliko su ljudi upoznati s pojmom recikliranja. Za to su zaslužni naši mali anketari pod vodstvom učiteljica Aleksandre Srnec, Tatjane Šafarić i Tanje Oreški. Mali anketari u akciji Krtica

Stranica 21


Krtica pričalica Osmijeh mojih čizama Danas sam se probudila rano, dok su još svi čvrsto spavali. Bila sam jako pospana, jedva sam se držala na nogama. Začula sam čudan glas koji je dopirao iz nekog kuta. Nisam mogla odrediti odakle dolazi. Obišla sam svaki kutak, ali ništa nisam čula. Hodala sam u strahu, čak sam i problijedila. Otišla sam u sobu svojih roditelja da oni ne bi nešto smjerali. Ali ništa. Ušla sam i u bratovu sobu da on, pametnjaković, ne bi nešto spremio. Opet ništa. Svi mirno spavaju. Problijedila sam još više. Ovo mi je bilo stvarno čudno. No, napokon sam pronašla mjesto odakle su dolazili glasovi. Tajanstveno mjesto bio je obični ormarić za cipele. Uhvatila me panika. Polako, najlaganije što sam mogla, približavala sam se ormariću. Kad sam ga otvorila, unutra su se nalazile moje čizme. Plakale su kao kišna godina. Nisam mogla vjerovati svojim očima. Bilo je to pravo čudo. Prišla sam im i upitala ih: «Što je? Zašto plačete? Zar ne znate da ste me probudile, čizmice moje drage?» One su mi odgovorile da im je žao i da me nisu htjele probuditi. A ja sam i dalje bila u neznanju zašto plaču. Odgovorile su mi: «Tužne smo jer znamo da ćeš nas uskoro odbaciti. Nismo više tako lijepe pa nas više nećeš voljeti kao prije.» Ja sam im na to rekla: «Nemojte plakati, nemojte biti tužne. Vi ste najljepše čizmice koje sam imala.» Kad sam ih u to uvjerila, vratio im se osmijeh na lice. Istog dana pokazala sam čizmice svom razredu. Postala sam poznata po govorećim čizmicama. Postale smo najbolje prijateljice. Marija Horvat, 4.a

O osjećajima na učenički način Radost je za mene jedan od najljepših osjećaja života. Kad zazuji školsko zvono, u meni se probudi velika nada da ću imati dobre ocjene. Ta nada se nikad nije ispunila, a možda i nije ona kriva, nego ja zato što ništa ne učim. Najedanput se ta nada pretvori u tugu. Imenik je pun jedinica, dvojaka, a u meni je čežnja za peticama. Kako se polugodište bliži kraju, tako se nada počinje ispunjavati. U imeniku se zna naći i koja petica pa i četvorka. Kako se školska godina bliži kraju, tako se svi počinjemo nadati da ćemo imati dobre ocjene. Na podjeli svjedodžba nastanu tuge zbog slabih ocjena. Ponekad zna doći i do suza. Kad svjedodžbu pročitaju roditelji, u nama je strah jako velik. Zna doći i do svađe, a kasnije se strah pretvori u suze.

Dragana Bogdan, 2.b

Cijelo nam se ljeto pretvori u iščekivanje. Mislimo da ćemo druge školske godine biti bolji u školi. Martin Jelenić, 7.a

Nedin Balog, 2.b

Molba mi je bila uslišana Meni Bog uslišuje neke želje. Ja znam da Bog nije dobra vila pa da svako malo ispunjava želje. Zato Ga ne molim svaki čas nešto, nego ponekad molim za stvari koje su mi jako važne. Na ispovijedi Ga molim da mi oprosti grijehe, i On to učini. Prije testova i ispitivanja zamolim Ga za malo pomoći. On i to učini pa dobijem peticu ili četvorku. Znam da mi sve što mi se dobro događa u životu, dolazi od Njega. To što imam gdje živjeti, imam što jesti, što imam tako dobru obitelj i prijatelje, to sve dolazi od Boga. Zato je najvažnije što Ga molim da mi to nikad ne prestane davati. I ta molba mi je uvijek uslišana. Kad mi Bog usliši neku molbu, ja Mu za to i za svu dobrotu koju mi je iskazao, uvijek zahvalim. Krešimir Polgar, 7.a Stranica 22

Krtica


Krtica pričalica Zemlja vilenjaka Kad u zemlji vilenjaka padne snijeg, izvuku mali patuljci svoje sanjke i sanjkaju se niz padine od jutra do mraka. Svi se raduju jer dolazi Božić, a Božić je već pred vratima. Patuljci nekako moraju nabaviti jelku.U zoru su pošli po božićno drvce. Bila je još tama. Svi su se morali vratiti po žute svjetiljke koje bi im obasjale bijele putove. Najednom se iza patuljaka pojavi velika žuta svjetlost. Bile su to vile koje su plesale božićni ples. Haljine su im lepršale na laganom povjetarcu. Patuljci su odmah pronašli zeleno božićno drvce i odvezli ga kući na velikim sanjkama. Spustila se noć. Patuljci su u zemlji vilenjaka imali puno posla pa su se često i posvađali. Ove su se noći najviše svađali tko će kititi jelku. Na kraju su je, naravno, zajedno okitili. Sljedećeg je dana svanulo najljepše božićno jutro prepuno boja, mirisa i zlatnih pahulja. Monika Novak, 7.a

Moda i žniranci

Marin Polgar, 4.a

U našoj školi baš i nema modnih kretanja. Mi smo svi skoro staromodni. Jedino što je moderno su patike za naše papke. Dečki većinom vole patike s markom. Neke cure vole cipele s visokom petom. Te cipele nemaju žnirance pa mislim da su ih zbog toga i kupila. Jer ih ne trebaju vezati. Previše su lijene za vezanje. Pa i neki dečki nisu ništa vrjedniji. Neki imaju žnirance nagurane u patike, neki odrezane, a neki ih i nemaju. Možda su završili u jelovniku. Martin Jelenić, 7.a

Patrik Musić, 1.c

Svoj zavičaj u sebi nosim Ljepota, riječ na koju pomislim kada govorim o svom zavičaju, no nije sve tako bajno i sjajno kako izgleda. Ima tu mnogo tužnih prizora. Ponekad nam zavičaj pati iako mi nismo toga svjesni. U našem zavičaju ima mnogo otpada o kojemu nitko ne rekne ni jednu riječ. Njime onečišćujemo naš zrak i ugrožavamo životinje. Kad bi se barem netko zapitao što će biti za nekoliko godina. U većim gradovima sve izgleda lijepo: cvijeće, cvrkut ptica… no automobili zagađuju okoliš. Kad bi zavičaj mogao govoriti, vjerujem da bi rekao: «Nemojte me sramotiti i zagađivati!» Ja to ne mogu gledati jer volim svoj zavičaj i ako je on tužan, ja sam tužna. O očuvanju svog zavičaja mnogo govorimo u školi, no što nam to znači ako ni djeca ne poštuju zavičaj i zatrpavaju ga smećem. Više nitko ne misli o tome. Voljela bih da više poštujemo svoj zavičaj. Vjerujem da svi duboko u svom srcu tako misle i da bi voljeli da nema toliko onečišćenja, da je naš zavičaj lijep, uredan i da ljudi u njemu napokon budu sretni. Gordana Blažić, 7.b

Kap u slapu Kao što kapi tvore slap, tako čovjek doprinosi ljepoti života. Možda ne baš svaki. Bez nekih ljudi kroz povijest život bi bio plemenitiji, mirniji, ljepši. Oni su nestašne kapi koje žele promijeniti tok slapu. Ali zato postoje i oni koji se bore za opstanak i napredak čovječanstva. Te kapi složno padaju i pridonose živosti i ljepoti slapa. Poneka se kap obije o stijenu i nestane. Tako se mnogi životi ugase na svom putu i ne stignu do cilja. Katkad pomislimo da je jedna kap beznačajna, bezvrijedna, ali griješimo. Kad bi tako bilo, kad nitko ne bi poticao one manje kapljice da nastave svoj put, slap bi presahnuo, isušio bi se, nestao. Nadam se da će moja kap složno padati uz druge kapljice slapa i da će pridonositi njegovom bogatstvu i ljepoti. Željka Ivanušić, 8.a Krtica

Melanija Višnjić, 4.a

Nikola Poljanec, 4.a Stranica 23


Kaj krtica Kruh naš svagdašji

Lastavice Došle so denes, videl sam dve.

Kruhek topli v peči se peče,

Išče si gezdo na kraj hiže.

mamica koli peči se šeče.

Letijo pomalem i pitam sako,

Peč je v kleti

kaj ste nam donesle malo drage ftiče?

makar se ne nuca v leti.

Vi z vetrom letite črez široko morje de ja nigdor nabom.

Štrukli se pečejo po zimi,

Mario Klobučarić, 4.d

pečeni so topli, fini. Pod strehom su zacvrkutale lastavice

Sakomu šteri to dela za to treba voda i mela. Žganico so stari ljudi pekli

Listje zeleni,

negda pak od nje i poklekli.

Trova deši, Cvetje šareni.

V cirkvu so išli Bogu se moliti ka bodo doma meli kaj soliti.

Jato mlodih lastavic v leto.

Krompera, papriku i ljuka so meli,

Sonce, srečo,

se kaj so jesti šteli.

Protuletje v klunu neso.

To su se stari međimorski ljudi delali

Živčo, letijo,

i z drugima se na sejmo mejali.

Brege gledijo,

Sandra Oršuš, 3.b

Listjem suhijem srečo gradijo.

Ivan Sušec, 6.r.

Kristina Piknjač, 8.a

Nikola Poljanec, 4.a

Lepo moje Međimurje Lepo moje malo Međimurje. V mojemo zavičajo se je puno senokoši i dogih zemlji. Šume so lepe i bogote sakojačkim životinjama. Na bregima so vinogradi puni finoga grozdja i šume lepoga cvetja i friškoga zroka. V protuletje na nizini se je puno traktori koje sejajo koruzo i krompera. Ljudi so furt v sili, nemajo nikaj časa jer vređuvljejo zemlje. Pšenice so veljke i lepo se zelenijo. Voćke so rascvetane i tak zgledijo kak da imajo bele haljine. V leti je već ne takša sila. Joko je vroče pak se ljudi držido hloda ili se ido na Drovo kopat. V jesen so šume žote, listje cori, koruze so zrele, kromper se vadi. Zime so doge, večinom so bele, a mi deca obožovlemo snega. Zato je pred sakom hižim snegović i skijaška steza. Prek moje hiže je šuma bela i pokrita snegom. Životinje dojdejo čisto do hiže hrono prosit. Joko je lepo živeti tak v miro, na čistomo zroko. Jo volim Međimurje jer takvoga kraja na daleko ga ni! Gianluca Halić, 4.d Stranica 24

Krtica


Krtica pjesnikinja Moj globus Planet Zemlju prikazuje globus moj, litosfera mu je tanak površinski sloj.

Djevojčici Djevojčice, ako si breza, ja ću biti zemlja da život ti pružim

Manje je kopna nego mora,

i da kroz nevolje i tuge

iznad plašta se nalazi debela kora.

kao nada ti služim.

Od jezgre, plašta i kore sastoji se ona, teži više od sto milijardi tona.

Djevojčice, ako si sunce, ja ću biti zraka da uvijek budem uza te,

Na njemu se nalazi kontinenata sedam,

da me voliš, da te čuvam

čudnog su oblika dok ih bolje gledam.

kada te svi napuste.

Australija je kontinent vrlo mali,

Djevojčice, ako si cvijet, ja ću biti list

tu je dom klokanu i koali.

da život nas veže,

Europa je kontinent gdje Hrvati žive,

kada nešto te zaboli,

na njemu se nalaze oranice i njive.

znaj, netko te jako, jako voli. Mario Horvat, 7.b

Antarktika je hladna i bijela ko' sol, na njoj se nalazi Južni pol. Kroz Južnu Ameriku teče amazonska rijeka, za malariju tamo doista nema lijeka. U Sjevernoj Americi su dvije države samo, SAD i Kanada smjestiše se tamo. Kroz Afriku teče rijeka Nil, tu živi opasan krokodil. Azija je najveća kopnena masa, tu prevladava žuta rasa. Na ekvatoru izbočen, na polovima spljošten, da je to sferoid, zna svaki đak pošten.

Da sam ja učiteljica Učiteljica da sam mlada, ne bih bježala od rada. Mališane bih rado učila, svemu dobrom ih poučila. Učila bih ih brojeve i slova, svakog dana nešto nova. Učili bismo uz pjesmu i igru, pričali bismo o lavu i tigru. Bila bih im kao majka, a škola kao drugi dom. Uvijek bi bilo smijeha u razredu mom.

Antonio Mišić, 1.c

Znam da sam stvoren za radost Znam da sam stvoren da budem voljen. Za gledanje leta ptica,

Zemlja rotira oko svoje osi,

Martina Horvat, 6.r

i mirisanje malih ljubičica.

za sobom dugu prošlost nosi.

Livada

Za slušanje žubora vode,

Benjamin Ignac, 8.b

Vlatka Štefičar, 1.a Krtica

Jutros sam pronašao u travi jedan zvončić plavi.

i žaljenje što ljeto ode. Znam da sam stvoren

Jedan žut maslačak, topli sunčev zračak.

za radost

Na livadi jedan cvijet pozdravljao cijeli svijet!

i za sretnu mladost.

za bezbrižno djetinjstvo

Dino Baksa, 5.a

Denis Živčec, 6.r Stranica 25


Zabavna krtica KRIŽALJKA

VICEVI Riješi me, laka sam! 1.

Učiteljica: Ivice, reci nam tko je otkrio Ameriku. Ivica: Nisam ja, kunem se!

2.

*** 3.

Mali Maks pita učiteljicu:

4.

- Znate li što je to: Ima osam nogu, zelene oči i žuta leđa?

5.

- Ne znam.

6.

1. Životopis bilo kojeg čovjeka, a može biti i književno djelo napisano po nečijem životu. 2. Pjesma koja sadrži pjesnikove misli o smislu života, o životu i smrti čovjeka. 3. Pripovijest o nekoj osobi ili događaju u kojoj se miješaju stvarnost i mašta.

Ni ja, ali takvo nešto upravo vam plazi po kosi. *** Ivica dođe kući, a majka ga upita: - Sine kako je bilo u školi?

4. Dramsko djelo vesela i šaljiva sadržaja.

- Napeto.

5. Osnovna misao koju pisac upućuje čitatelju

- Kako to misliš, napeto?

6. Dramsko djelo ispunjeno tragičnim zbivanjima i bogato snažnim emocijama.

- Tako, spasio sam učitelja.

Ako ste dobro riješili križaljku morali biste dobiti epsko-lirsku pjesmu koja, osim osjećaja i razmišljanja, sadrži i elemente radnje i ima tužan ili tragičan završetak.

- Lijepo. Zamisli, netko mu je na stolicu stavio čavao.

Križaljku sastavila: Monika Novak, 7.a

- Junače moj! A kako?

- I ti si ga na to upozorio?! - Ma ne mama! U posljednji trenutak sam mu izmaknuo stolicu.

Ako točno riješite rebus, dobit ćete naziv epsko-lirske pjesme koja, osim osjećaja i razmišljanja, sadrži i elemente radnje i ima tužan ili tragičan završetak. Zrinka Valerija Vađunec 2.c Stranica 26

Kristijan Horvat, 7.a Krtica


Opraštamo se od naših osmaša… Kamo nakon osnovne škole? Sabina - gimnazija Danijela - gimnazija Nino - ekonomska Kristina - medicinska Biljana - odjevni tehničar Dejan - monter suhe gradnje Mišel - autoelektričar Martin - tesar Roberto - vozač ... 8.a Dalibor Balog, Ivana Balog, Benjamin Baranašić, Dejan Bistrović, Dario Ciglarić, Rebeka Halić, Sabina Hlapčić, Biljana Ignac, Željka Ivanušić, Roberto Klobučarić, Mišel Kodba, Dalibor Kukovec, Jasmin Musić, Kristina Piknjač, Martin Pilić, Danijela Piškor, Kristina Požgaj, Kristina Ružić, Nino Sinković Razrednik: Ninoslav Jambrović 8.b Nikola Balent, Đurđica Balog, Robert Bogdan, Dino Bukal, Mirna Glavina, Katarina Hajdinjak, Benjamin Ignac, Nataša Ignac, Dolores Juras, Aleksandar Klobučarić, Dijana Kocijan, Valentina Kocijan, Damir Lastavec, Matija Marčec, Melani Rešetar, Lana Sačić, Siniša Vlašić, Mario Vuk Razrednik: Tihomir Grgić Kamo nakon osnovne škole? Benjamin- gimnazija Dijana - gimnazija Valentina - medicinska Aleksandar - kuhar Nataša - gospodarska (frizerska) Mario - keramičar Mirna - ekonomska Melani - ekonomska Dino - tehničar računarstva Dolores - graditeljska Lana - kozmetičarka ... Krtica

Stranica 27


Ivana KovaÄ?, 4.a

Profile for Osnovna škola Orehovica

Krtica 2006./2007.  

Školski list Osnovne škole Orehovica

Krtica 2006./2007.  

Školski list Osnovne škole Orehovica

Advertisement