Page 1

ISSN 1845-8300

KRTICA Osnovna škola Orehovica, Orehovica, broj 15, godina 15, cijena 5 kuna

Kaj smo celo leto delali Natjecanja i nagrade Kutak za pjesnike

Stari predmeti čuvaju duh starine i uspomene Razmišljanja Naši osmaši


Stranica 2

Krtica

Sadržaj IMPRESSUM KRTICA

Uvodno slovce ………………... 3

LIST OSNOVNE ŠKOLE OREHOVICA

Kaj smo celo leto delali ………………... 4—11 Nakladnik OSNOVNA ŠKOLA OREHOVICA Školska ulica 2 40322 Orehovica www.os-orehovica.hr

Natjecanja i nagrade ………………... 12—13 U društvu najmlađih ………………... 14 Računalni kutak ………………... 15

os-orehovica@ck.t-com.hr

Deutsche Seite ………………... 16

Glavni urednik

English Page ………………... 17

Karlo Kovač

Stari predmeti čuvaju duh starine Grafička urednica Ivana Čurila

i uspomene ………………... 18—19

Lektura

Razmišljanja ………………... 20—21

Ana Horvat Ivanka Novak Uredništvo Ana Horvat

Lirika ………………... 22—23 Pričaonica ………………... 24—27 Kutak za pjesnike ………………... 28—29

Glorija Jelenić Indira Valkaj

Naši osmaši ………………... 30—31

Ivana Maček Ivanka Novak Karlo Kovač

Mala likovna galerija ………………... 32


Krtica

Stranica 3

Uvodnik Dragi čitatelji, mali i veliki! Iznenadili smo se kad smo shvatili da je naša Krtica ove godine doživjela svoje jubilarno 15. izdanje! Nije to mali životni vijek za jedan školski list. Ponosni smo što dio je tradicije koja na svoj način doprinosi radu naše škole. Naša jubilarna Krtica ugledala je svjetlo dana u našoj novoj školi u koju smo se ove godine preselili. Bio je to važan trenutak za sve nas i za našu lokalnu zajednicu koji je zaslužio da ga ovjekovječimo na našim stranicama. No, nimalo manje nisu važna sva vaša dostignuća i vaši radovi koje s ponosom predstavljamo na našim šarenim stranicama. Zato, Krticu u ruke i podsjetimo se zajedno što smo sve ove godine radili, što smo naučili, doživjeli, stvorili! Uredništvo

Riječ ravnatelja Ona ima 15 godina i sad bi trebala ići u 8. razred. Družimo se s njom svake godine, ona nas uči, uveseljava i informira. Najradije se družimo s njom krajem školske godine. Tada nam ispriča sve što smo doživjeli u toj školskoj godini. Kao i prošle godine dolazi moderno ukrašena kao da je došla iz Pariza. Ove godine dobila je i novu kuću tako da se još više ponosi i šepuri. Dakle to je naša Krtica koja izlazi petnaesti put pa joj ovom prilikom čestitam 15. rođendan. Čestitam i svim „roditeljima“ koji su je stvarali i poboljšavali niz godina. Poželimo joj dug i kvalitetan život kako bi se i nadalje njome mogli ponositi. Branko Sušec, ravnatelj

Osobna iskaznica naše škole Osnovnu školu Orehovica polazi 300 učenika u 20 razrednih odjeljenja. U matičnoj školi u Orehovici je 17 odjeljenja, a u područnoj školi u Podbrestu 3 odjeljenja od kojih je jedno kombinirano. U školi radi 33 učitelja i 10 ostalih djelatnika. Ove smo školske godine promijenili adresu i sad smo ponosni “stanovnici” nove školske zgrade u Školskoj ulici. Preseljenjem smo dobili novi moderni prostor za rad i učenje na koji smo posebno ponosni. Ove školske godine našem se kolektivu pridružilo četvero asistenata u nastavi. To su Aleksandar Kovačić, Sandra Maček, Sanela Čukac i Tina Domjanić. Dobili smo i dvije nove djelatnice. To su računovotkinja Tatjana Gajnik i tajnica Natalija Dominić.


Stranica 4

Krtica

Kaj smo celo leto delali Pješačenje uz Muru – izviđači Subota 24. rujna 2011. za izviđače i mlade prirodnjake započela je gunđanjem zbog ranog ustajanja, no isplatilo se – rekli su učenici na kraju prvog pohoda u prirodu ove školske godine. Pješačenje uz rijeku Muru trajalo je dva sata, odvijalo se pod stručnim vodstvom nadzornica Parka prirode Mura-Drava i budnim okom učiteljica Aleksandre Srnec, Kristine Vrabec i Sanje Drakulić. Nakon prolaska poučnom stazom nadzornice parka provjerile su koliko su izviđači i prirodnjaci slušali i zapamtili. S obzirom na to da su pokazali zavidno znanje, ostatak su vremena za nagradu proveli u igri i sportskim aktivnostima. Nadzornice parka predložile su učenicima naše škole da postanu junior rangeri, te da im pomognu nadzirati i čuvati prirodne ljepote Međimurja.

Mladi izviđači na pješačenju uz Muru

Naši predstavnici u Zlataru Nastup učenika OŠ Orehovica na Festivalu dječje kajkavske popevke u Zlataru Festival dječje kajkavske popevke završna je dječja priredba 42.

manifestacije „Dani kajkavske riječi“ koja se u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta dr. Jurja Žerjavića Zlatar održala u zlatarskoj Sokolani 25. rujna 2011. Male pjevače pratio je Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda. Prijavili smo se na natječaj i prošli s pjesmicom Sunčeko. Tekst s prošlogodišnjeg Zbora malih pjesnika koji je napisala Lana Bubaš, uglazbile su Zrinka Valerija Vađunec i Sara Baksa pod vodstvom učitelja Zlatka Bacingera na Glazbeno-kreativnoj radionici OŠ Orehovica. Aranžman za skladbu priredio je maestro Siniša Leopold. Nakon pažljivog odabira pjesmu su na festivalu izvodili Petra Hrelja kao glavni vokal te Jana Kovač, Tomislav Farkaš i Renato Ignac kao prateći vokali.


Krtica

Stranica 5

Kaj smo celo leto delali Naši pjevači nastupili su u izvornoj narodnoj međimurskoj nošnji. Te lijepe sunčane nedjelje bili smo jedini predstavnici iz Međimurja koji su dali svoj doprinos očuvanju i popularizaciji kajkavske riječi i pjesme. Možemo ustvrditi da nam je bilo lijepo i bili smo zadovoljni našim nastupom. Dobro smo se zabavili, stekli nova iskustva i prijateljstva. Na povratku kući pala je odluka o ponovnom javljanju na natječaj Dana kajkavske popevke u Zlataru. Zahvaljujemo svim roditeljima, djedovima i bakama koji su se potrudili i pripremili kolače i kruh kako bismo što ljepše obilježili ovaj dan. Dan zahvalnosti za plodove zemlje 3. listopada 2011. naša je škola odisala mirisom svježe pečenog kruha i kolača. Naša škola svake godine obilježava Dan zahvalnosti za plodove zemlje. To je prilika da se svi zajedno skupimo i na trenutak zastanemo te zahvalimo Bogu na plodovima zemlje koje nam daje. Naše se se mame i bake ove godine posebno potrudile da bi naš stol bio prepun kolača, kruha, peciva i voća. Učenici članovi recitatorskih skupina pripremili su prigodne pjesme o kruhu, a članovi dramske skupine pripremili su veselu jesensku predstavu. Nakon riječi ravnatelja Branka Sušeca sve nas i naš stol blagoslovio je župnik vlč. Damir Slamek.

Svjetski dan nastavnika

Otvorena nova školska zgrada

5. listopada 2011. na poseban smo način obilježili Svjetski dan nastavnika. Uoči preseljenja u novu školsku zgradu pozvali smo naše bivše djelatnike koji su dio svog radnog vijeka utkali u povijest naše škole kako bismo zajedno s njima oživjeli neke davne uspomene na svima nam dragu školu. Pozivu se odazvalo dvadesetak naših bivših djelatnika (od kojih je većina već u mirovini) koji su s nama podijelili svoje uspomene iz vremena kada su i sami bili djelatnici Osnovne škole Orehovica. Nakon riječi ravnatelja i predstavljanja gostiju naši su gosti razgledali staru i novu školsku zgradu te smo druženje završili uz prigodan domjenak i razgovor. Drago nam je što smo imali priliku ugostiti naše bivše djelatnike i veselimo se sljedećoj prigodi za druženje!

28. listopada 2011. svečano je otvorena nova školska zgrada Osnovne škole Orehovica. Bio je to poseban trenutak za nas jer je, premda povijest organiziranog poučavanja seže u davnu 1869. godinu, ovo prva prava školska zgrada na području općine. Nastava se najprije održavala u privatnim kućama, zatim u općinskoj zgradi i nakon toga u zadružnom domu koji je poslužio kao mjesto za obrazovanje sve do otvorenja nove, prve školske zgrade. Stoga su mještani Općine Orehovica posebno ponosni na novu školsku zgradu koja će omogućiti bolje uvjete za odgoj i obrazovanje mladih generacija. Svečanosti su prisustvovali državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoj, šumarstva i vodnog gospodarstva Branko Mučnjak, državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Želimir Janjić, međimurski župan Ivan

Bivši djelatnici OŠ Orehovica s ravnateljem Brankom Sušecom


Stranica 6

Krtica

Kaj smo celo leto delali

Rezanje vrpce na otvorenju nove školske zgrade Perhoč, načelnik općine Orehovica Franjo Bukal, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, predstavnici Katehetskog ureda Varaždinske biskupije, zamjenik župana Matija Posavec, zamjenik načelnika općine Orehovica Viktor Pintarić te brojni drugi uzvanici i mještani općine Orehovica. Zgradu je blagoslovio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak koji je čestitao župljanima i poželio im plodan i uspješan rad u novoj školskoj zgradi. Simboličnim rezanjem trake, koju su pridržavali državni tajnik MRRSVG Branko Mučnjak, državni tajnik MZOS Želimir Janjić, međimurski župan Ivan Perhoč i načelnik općine Orehovica Franjo Bukal, i službeno je otvorena dugoočekivana školska zgrada Osnovne škole Orehovica. Kulturno-umjetničkim programom, koji su u potpunosti osmislili učenici i učitelji škole, te razgledavanjem nove školske zgrade i domjenkom završio je, prema riječima ravnatelja g. Branka Su-

šeca, jedan od najvažnijih događaja u povijesti župe i Općine Orehovica. Obilježili smo Dan sjećanja na Vukovar Hrvatski je sabor 18. studenoga proglasio Danom sjećanja na Vukovar – kao spomendan na tragediju grada koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvats-

ku slobodu i neovisnost. Taj se dan svake godine obilježava akcijom „I moj grad svijetli“ koja se obilježava paljenjem svijeća duž pločnika Vukovarske ulice (ili na nekom drugom prigodnom mjestu), u tišini i dostojanstvu sa zaustavljenim prometom na 30 minuta. Na inicijativu naše škole i ove je godine u našoj općini pokrenuta spomenuta akcija. Paljenjem svijeća oko kružnog toka u centru Orehovice i oko stare škole dali smo počast svim stradalnicima Domovinskog rata. Hvala našem ravnatelju, načelniku, župniku i svim mještanima Orehovice koji su nam se pridružili i zajedno s nama zapalili svijeću u spomen svim nedužnim žrtvama koji su dali svoje živote kako bismo mi danas mogli živjeti u neovisnoj Republici Hrvatskoj! Integrirani dan "Živjeti zdravo" Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti koji se obilježava od 15.11. do 15.12. u našoj je školi

Jedna od radionica o prevenciji ovisnosti među mladima


Krtica

Stranica 7

Kaj smo celo leto delali 22. studenog 2011. organiziran je integrirani dan „Živjeti zdravo“ sa svrhom prevencije alkoholizma, pušenja i ovisnosti o drogama kod djece i mladih. Učenici su putem predavanja i radionica bili upoznati s točnim informacijama o štetnosti konzumacije sredstava koja izazivaju ovisnost. Također, upoznati su s mogućnostima provođenja kvalitetnog slobodnog vremena i načinima zdrave prehrane. Na kraju dana učenici svakog razreda prezentirali su putem plakata ostalim učenicima što su naučili. Plakati su izloženi na školskim panoima tako da su učenici imali priliku pogledati plakate, još nešto naučiti i glasati za najbolji plakat. Nagradu za najbolji plakat osvojio je 8.b razred. Blagdan svetog Nikole Na Blagdan svetog Nikole biskupa našu je školu posjetio naš najdraži svetac koji nam svake godine donese slatke darove. Ove smo godine bili jako dobri pa je sveti Nikola došao na biciklu, bez Krampusa i ijedne šibe. Sveti Nikola je, u pratnji vjeroučitelja Marka Horvata, najprije posjetio učenike u Područnoj školi Podbrest koji su ga dočekali s pjesmom i recitacijama. Polaznici predškole i učenici razredne nastave Osnovne škole Orehovica pripremili su u dvorani škole prigodan program na kojem su uz pjesmu, recitacije i prigodan igrokaz dočekali svetog Nikolu. Sveti Nikola je našim mališanima podijelio slatke darove.

Dramska skupina na božićnoj priredbi u Orehovici Božićne priredbe

Suđenje Fašniku

15. prosinca 2011. učenici i učiteljice Područne škole u Podbrestu priredili su svoju tradicionalnu božićnu priredbu. Na priredbi su pokazali svoje umijeće pjevanja, plesanja, recitiranja i glume te tako razveselili članove svoje obitelji koji su ih posjetili. Nakon priredbe održan je i tradicionalan božićni sajam na kojem su učenici prodavali ručne radove koje su sami izradili tijekom godine na kreativnim radionicama sa svojim učiteljicama. 20. prosinca 2011. u dvorani Društvenog doma u Orehovici održana je tradicionalna božićna priredba učenika Osnovne škole Orehovica. Naši učenici svake godine marljivo rade i pripremaju blagdanski program za svoje sumještane. Uz mnogo pjesme, plesa, recitacija i glume naši su učenici svojim gostima pokazali svoja umijeća te ih na svoj način uveli u blagdansko raspoloženje.

21. veljače 2012. ispred naše škole održano je tradicionalno suđenje Fašniku. Ideju su inicirali učenici i učenice osmih razreda koji su pripremili i proveli „sudski postupak“. Fašniku je suđeno

Paljenje Fašnika


Stranica 8

Krtica

Kaj smo celo leto delali za sve loše što se učenicima događalo tijekom godine, a osuđen je na najstrožu kaznu, spaljivanje. Sve se to odvijalo pod budnim okom djelatnika Škole i DVD-a Orehovica. Evakuacijska i protupožarna vježba 27. ožujka 2012. u našoj je školi provedena evakuacijska i protupožarna vježba. Vježbu su organizirali Javna vatrogasna postrojba Čakovec i DVD Orehovica koji su demonstrirali kako se treba ponašati i što treba učiniti u slučaju požara ili neke druge opasnosti. Učenici su na zvuk alarma izašli iz škole predviđenim požarnim putevima, a nakon toga su vatrogasci demonstrirali gašenje požara u zgradi i izvan nje. Vježba je završila demonstracijom spašavanja zarobljenih u zgradi gdje su dobrovoljci, uz vatrogasce, bili učitelji i ravnatelj škole.

U eko-vrtu obitelji Kišćinal Aktivnosti ekološke grupe Ekološka grupa je Međunarodni dan žena obilježila na jedan eko simboličan način. Mladi ekolozi svoje su učiteljice darivali cvijećem koje će dugo krasiti njihove vazice i porukama koje će im uljepšavati dane. Naime, riječ je o različitim vrstama cvijeća izra-

đenim od krep papira. Osim toga naučili su i kako klonirati afričku ljubicu, izraditi prirodni pročistač vode, zajedno s likovnom grupom učiteljice Ane Golubić Brozović izrađivali su božićne ukrase i niz drugih zanimljivih predmeta. Kako ih sve što ima predznak EKO jako zanima, odlučili su posjetiti upravo takav jedan vrt obitelji Kiščinal iz Orehovice. Domaćini su ih upoznali s načinom proizvodnje gljiva, a otkrili su im i male tajne velikih ekovrtlara. Bilo je poučno i zanimljivo! Uređenje školskog vrta

Vjeroučitelj Marko pokazuje kako se skače na zračni jastuk

Ekološka grupa naše škole odlučila se i na jedan nimalo lagan pothvat: na obradu školskog vrta. Kako je u povijesti ove škole ovo prvi školski vrt, jako su ponosni što upravo oni imaju priliku biti generacija koja je započela ovakav hvalevrijedan zadatak. Pod budnim okom učiteljice


Krtica

Stranica 9

Kaj smo celo leto delali Dan planeta Zemlje

Rad polaznika ekološke grupe Rad učenika Ekološke grupe Kristine Vrabec marljivo su radili za vrijeme proljetnog odmora, ali prema izrazima na licima to im nije teško palo jer je uz rad bilo i smijeha i zabave. A ima li ljepšeg nego učiti kroz zabavu i još k tome boraviti na svježem zraku i uživati u prirodi?! Najprije je tlo koje je bilo orano trebalo prekopati i izvaditi kamenje, željezne šipke i sl. No male, vrijedne ruke odlično su odradile svoj posao. Nakon toga napravljena je parcelizacija gredica i stazica. Svaki učenik je uredio svoju gredicu, a zajedno su osmislili kako će iskoristiti ostatak površine. Ukoliko vrijeme i ostali uvjeti posluže, u našem će školskom vrtu ovog proljeća niknuti nekoliko vrsta salate, mrkva, peršin, rajčice, paprika, kupusa, brokula, cikla, mahune, krumpira, grah, grašak, cvjetača i tikvice.

lježen Svjetski dan Roma. Budući da je ove godine Svjetski dan Roma bio na blagdan Uskrsa, proslava je odgođena za nekoliko dana. Da bi prigodno obilježili ovaj dan, učenici i djelatnici Škole su u holu škole pripremili veseli program prepun recitacija, pjesme i glazbe te tako ujedinili dvije kulture na hrvatskom i romskom jeziku.

Obilježavanje Svjetskog dana Roma

11. travnja 2012. u Osnovnoj školi Orehovica prigodno je obi-

Mladi ekolozi u akciji u Podbrestu

Svake godine 22. travnja više od milijardu ljudi u više od 157 država diljem svijeta obilježava Dan planeta Zemlje kao globalni pokret usmjeren na zaštitu okoliša i prirodnih resursa našeg planeta. I naša se škola svake godine pridružuje tom pokretu kako bismo, koliko je to u našoj moći, pridonijeli očuvanju našeg planeta. Naša se općina pridružila akciji čišćenja okoliša pod nazivom „Zelena čistka – jedan dan za čišći okoliš“ koja je provedena na razini Republike Hrvatske pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića. U akciju su se, uz Školu, uključile i udruge aktivne na području općine pa su tako zajedno očistili naša mjesta i šume u okolici. Sav prikupljeni otpad je primjereno zbrinut, a sudionici akcije su se razišli radosni i ponosni na sebe što su pridonijeli očuvanju okoliša i našeg planeta Zemlje.


Stranica 10

Krtica

Kaj smo celo leto delali Kraljev rođendan 24. travnja 2012. povodom obljetnice rođenja Ladislava Kralja Međimurca (1891.-1976.) posjetili smo Kraljev vrt u centru Čakovca i na prigodan način proslavili rođendan našeg velikog umjetnika. U prostoru Memorijalne zbirke Ladislava Kralja Međimurca Muzej Međimurja svake godine obilježava nekoliko manifestacija, od kojih je jedna i "Kraljev rođendan". U njoj su ove godine sudjelovali učenici naše škole. Nakon govora ravnatelja Muzeja Međimurja mr. sc. Vladimira Kalšana naši su tamburaši i recitatori pod vodstvom učitelja Zlatka Bacingera pokazali svoje umijeće te tako razveselili posjetitelje i pridonijeli proslavi Kraljevog rođendana. Nakon službenog dijela programa i rođendanske torte naši su učenici u prekrasno uređenom Kraljevom vrtu sudjelovali u likovnoj radionici koju je za njih pripremila

Mali tamburaši uljepšali su proslavu Kraljevog rođendana učiteljica likovne kulture Ana Golubić-Brozović. Učenici su tehnikom akvarel slikali reprodukcije odabranih Kraljevih djela te tako pokazali svoje likovno umijeće. Okruženi predivnom prirodom učenici su slikali, igrali se i razgledavali postavu Memorijalne zbirke te rodnu kuću Ladislava Kralja

Osmaši u pratnji svojih učiteljica kod tvornice tjestenina Marodi

Međmurca u sklopu koje se nalazi vrt. Svoje smo radove poklonili ravnatelju Muzeja Međimurja sa željom da će uskoro ponovno imati priliku sudjelovati u takvoj manifestaciji. Kamo nakon srednje škole? 24. travnja 2012. učenici osmih razreda OŠ Orehovica posjetili su srednje škole u Čakovcu i tvornicu tjestenine Marodi. Svrha posjeta bila je profesionalno informiranje i usmjeravanje na način da se učenici upoznaju s programima srednjih škola, mogućnostima nastavka školovanja i zapošljavanja. Prva destinacija bila je Gospodarska škola Čakovec u kojoj se održavao Dan otvorenih vrata. Naše je osmaše dočekala modna revija za koju su kreacije izradili učenici škole. Učenici su sudjelovali na radionicama iz područja prometa, tekstila, frizerstva, kozmetike,


Krtica

Stranica 11

Kaj smo celo leto delali poljoprivrede, cvjećarstva i vrtlarstva. Posebnu pažnju plijenili su izloženi radovi pismoslikara. Nakon što su naučili nekoliko riječi ruskog jezika krenuli su do Gimnazije Čakovec u kojoj osim jezičnog smjera, postoji opći i prirodoslovno - matematički smjer. Ekonomska i trgovačka škola Čakovec također je u susjedstvu prethodno navedenih škola. Učenici su razgledali školu, saznali su da osim smjerova ekonomist i prodavač postoje zanimanja komercijalist, upravni pravnik i hotelijersko-turistički tehničar. Bilo je riječi o predmetima kao što je statistika, knjigovodstvo s bilanciranjem, organizacija poslovanja poduzeća i ugostiteljsko posluživanje. Kako ne bi ostalo samo na riječima koje nisu bile sasvim razumljive, učenici su zaključili da je najbolje provjeriti značenje riječi na praktičnom primjeru. S tom namjerom uputili su se do Nedelišća na pizzu, a nakon toga do tvornice tjestenina Marodi. Poslije odličnog ručka učenici su imali namjeru potrošiti kalorije i u koloni pod budnim okom školske prometne jedinice pješačiti do tvornice Marodi. Dobru namjeru poremetila je loša vremenska prognoza. Međutim, problem je brzo bio riješen jer su razrednice osmih razreda uskočile u pomoć taxi-službom „Drakulić“ i „Šavora -Peter“ i prevezle učenike do tvornice. Učenici su se uvalili u udobne stolice i uživali u prostoriji za poslovne sastanke slušajući prezentaciju ustrojstva i poslovanja tvornice usput gricka-

jući tjesteninu. Naglašena je važnost zdravih prehrambenih tvari u proizvodnji tjestenine te važnost postojanja higijene na vrhunskoj razini. Svi su dobili zaštitna odjela i razgledali su pogon proizvodnje. Prigodni pokloni tjestenine razveselili su učenike na odlasku. U popodnevnim satima, već pomalo umorni, krenuli su put Čakovca do Graditeljske srednje škole i Tehničke škole. Razgledali su obje škole, upoznali nekoliko profesora, slušali su predavanje o CNC tehnologiji, posjetili izložbu učeničkih radova i srednjoškolce na stručnoj praksi u školskim radionicama. Srednja škola Čakovec predstavila se učenicima u našoj školi na satu razrednog odjela. Planiran je i posjet Srednjoj školi Prelog koji će se realizirati krajem nastavne godine. Nakon mnogo novih informacija i iskustava potrebno je nešto vremena da se dojmovi slegnu. Važno je dobro razmisli i donijeti

mudru odluku koju srednju školu odabrati. Kod odabira potrebno se voditi vlastitim vrijednostima, interesima i sposobnostima. Sve škole i sva zanimanja jednako su vrijedna i važna su da društvo kao cjelina može funkcionirati. Priredba za Majčin dan 10. svibnja 2012. učenici i učiteljice Područne škole priredili su prigodnu priredbu povodom Majčinog dana. Priredba je održana u novootvorenom Društvenom domu, a naši su učenici pred okupljenim mamama, bakama, tetama i ostalim rođacima i prijateljima pokazali svoje umijeće pjevanja, plesanja, recitiranja i glume. U programu se našlo pomalo za svakoga, a ponosni su gosti pljeskom nagradili male izvođače. Na kraju su svojim mamama poklonili prigodne poklone koje su sami izradili, a imali su i malu prodajnu izložbu svojih rukotvorina.

Učenici 3.c razreda PŠ Podbrest u scenskoj igri


Stranica 12

Krtica

Natjecanja i nagrade Natjecanje u poznavanju hrvatskoga jezika: Imamo županijsku prvakinju! Nakon Školskog natjecanja iz hrvatskoga jezika koje se održalo u našoj školi 2. veljače 2012. i ove se godine na Županijsko natjecanje plasirala učenica 8.a razreda Ana Horvat. Na Školskom je natjecanju sudjelovalo ukupno pet učenica: Ana Horvat (8.r.), Magdalena Oršuš (8.r), Zrinka Valerija Vađunec (7.r.), Martina Višnjić (7.r.) i Jelena Polgar (7.r.). Županijsko se natjecanje održalo 2. ožujka u OŠ Kotoriba. Na njemu je Ana s ostvarenih 79 bodova (čak 7 više od drugoplasiranog) osvojila 1. mjesto. Taj je rezultat bio dovoljan za poziv na Državno natjecanje. Od 23. do 25. travnja u Poreču se održavalo Državno natjecanje iz hrvatskoga jezika na kojem je sudjelovalo 30 učenika iz cijele Hrvatske. Ana Horvat je i tamo postigla izvrstan rezultat plasiravši se na 5. mjesto. Čestitamo!

Ana Horvat sa svojom mentoricom učiteljicom Ivankom Novak zamjenica vođe, Josip Maček, Ivana Maček, Antonio Juras i Valentina Žvorc - rezervni član. Veliku podršku tijekom priprema i samog natjecanja našoj ekipi pružila je učiteljica Kristina Vrabec. Nakon natjecanja svi su sudionici

VIII. Županijsko natjecanje podmaltka i mladeži Hrvatskog Crvenog križa. I ove je godine naša škola bila sudionik na VIII. županijskom natjecanju podmaltka i mladeži Hrvatskog Crvenog križa. Natjecanje se održalo 24. ožujka 2012. u Osnovnoj školi Hodošan. Ekipu naše škole predvodio je mentor vjeroučitelj Marko Horvat, a bila je sastavljena od učenika osmih i šestih razreda: Stefani Carević voditeljica ekipe, Dijana Kraljić -

Školska ekipa mladeži HCK

imali organiziran svečani ručak s podjelom biltena u restoranu „Zelengaj“ u Goričanu. Zadovoljni rezultatom koji su postigli i znanjem kojim su obogaćeni učenici su se veseli vratili kućama.


Krtica

Stranica 13

Natjecanja i nagrade Članovi ŠŠK-a Zebra ove su školske godine sudjelovali na dva županijska natjecanja. U siječnju 2012. Na Županijskom natjecanju u badmintonu održanom u Čakovcu sudjelovali su Hrvoje Hrelja, Antonio Juras i Ivan Požgaj. U finalnom meču poraženi su od ekipe II. OŠ iz Čakovca i zasluženo su osvojili 2. mjesto. To je ujedno i najbolji plasman od kada naša škola sudjeluje na županijskom natjecanju u badmintonu. Od siječnja do ožujka 2012. održavalo se Županijsko natjecanje u nogometu 7. i 8. razreda. Na kvalifikacijskom turniru održanom u Donjem Kraljevcu ekipa našeg ŠSD „Zebra“ pobijedila je u oba susreta i u konkurenciji pet osnovnih škola izborila nastup u finalu prvenstva Županije. Finale je odigrano 8.3. 2012. u Maloj Subotici, ali tu nismo imali dovoljno sreće i koncentracije pa smo ostali plasirani izvan kruga osvajača medalja.

Dora Sušec s nagrađenim likovnim radom Treba napomenuti da je naša ekipa u svim susretima vodila igru i rezultat sve do momenta kad je ponestalo kondicije. Nadamo se da će izgradnja školske sportske dvorane ubuduće riješiti nedostatak uvjeta za rad tijekom zimskih mjeseci. Na Pojedinačnom prvenstvu Međimurja u plivanju nastupile su

Elena i Maja Just i to u dvije discipline: 50 metara slobodno i 50 metara leđno . Elena je u obje kategorije osvojila zlatno odličje, dok je Maja u slobodnoj tehnici osvojila 3. mjesto, a u leđnoj 2. mjesto. Čestitke!!! Prvenstva OŠ Orehovica Do kraja školske godine u našojće školi biti organizirano pojedinačno prvenstvo u badmintonu za učenike i učenice te cross za učenike i učenice povodom obilježavanja Dana sporta (14.06.). “LIK” 2012.

Nogometna ekipa 7. i 8. razreda OŠ Orehovica

Dora Sušec, učenica 1.a razreda sudjelovala je u natjecanju učenika iz likovne kulture “LIK 2012.” Učenici su trebali prikazati čudesno putovanje kroz neobični biljni i životinjski svijet u tehnici laviranog tuša. Dorin rad se plasirao na županijski nivo natjecanja i bio izložen na izložbi u OŠ Pribislavec.


Stranica 14

Krtica

U društvu najmlađih Predškolski program u OŠ Orehovica ove pedagoške godine započeo je 15. rujna 2011. Program se odvija u dvije predškolske skupine. Skupinu „Pčelice“ vodi odgajateljica Martina Brezovec Jurinec, a „Bubamare“ odgajateljica Monika Kamenić. U svakoj skupini je 20-ero djece predškolske dobi. Kako bi se postigli zadani odgojno-obrazovni ciljevi, organizirali smo razne aktivnosti primjerene djeci predškolske dobi, osmišljene na temelju njihovih potreba i interesa te potaknute aktualnim događajima i promjenama u prirodi. U travnju smo se uključili u školu plivanja na gradskim bazenima u Čakovcu. Ove smo godine posjetili : Pekaru „Poljanec“, Policijsku upravu Međimursku, Javnu vatrogasnu postrojbu grada Čakovca, Knjižnicu „Nikola Zrinski“,Muzej

Radimo snijeg od stiropora „Međimurja Čakovec“, Tiskaru „Zrinski“, Dječji vrtić „Cipelica“ i željeznički kolodvor. 12. listopada 2011. gledali smo kazališnu predstavu „Zagrljaj“ u

Prelogu. Svakodnevnim aktivnostima nastojali smo razvijati i poticati razvoj djece u svim razvojnim područjima te ih što bolje pripremiti za polazak u prvi razred.

Veselo iščekivanje autobusa za odlazak na plivanje u Čakovec Rad na projektu "Živjeti zdravo"


Krtica

Stranica 15

Računalni kutak Glogster: Kako izraditi zanimljiv plakat (poster)? Koliko ste puta za zadaću trebali napraviti neki plakat na zadanu temu? Zasigurno mnogo puta. Jeste li koji puta pronašli zanimljiv video koji baš odgovara vašoj temi, ali video niste mogli uključiti na plakat? S Glogsterom - možete! Što je Glogster? Glogster je online servis koji vam omogućava izradu multimedijalnih plakata. Plakati mogu sadržavati tekst, slike, fotografije, animacije, video ili glazbu. Korištenje je vrlo jednostavno i izuzetno zabavno, a na raspolaganju vam je i mnoštvo predložaka s kojima možete odmah započeti izradu plakata. Da biste mogli koristiti ovaj servis, potrebno se registrirati. Za registraciju će vam biti potrebna valjana adresa elektroničke pošte, a morate smisliti i neki zgodan nadimak. Skoknite do www.glogster.com, registrirajte se i - glogajte! Primjeri plakata izrađeni Glogsterom

Sigurniji internet za djecu U veljači je jedan tjedan nastave informatike bio posvećen isključivo temi sigurnijeg interneta za djecu. Uz online igre pitalica razgovarano je o različitim aspektima sigurnosti i zaključeno sljedeće: - svoje lozinke ne otkrivamo drugima - svoje pravo ime, adresu ili brojeve telefona ne dijelimo na internetu - stranac na internetu je uvijek stranac - bez obzira na to kako simpatično djelovao, nikad ne znamo tko se krije iza nekog nadimka - u brbljaonicama prekidamo razgovor istog trenutka kad postane nelagodan ili previše osoban - nećemo javno objavljivati svoje fotografije niti fotografije članova svojih obitelji - nećemo objavljivati tuđe fotografije bez pristanka tih osoba - ne prihvaćamo poklone u zamjenu za informacije - nećemo organizirati susrete s osobama s kojima smo se upoznali na internetu - ako nam se događa nešto ružno na internetu, bez odgađanja ćemo to podijeliti s roditeljima ili drugom odraslom osobom od povjerenja Teoriju, dakle, znamo. Hoćemo li je primijeniti i u praksi?


Stranica 16

Krtica

Deutsche Seite Mein Traum Ich war im Park. Ich hatte Flügel und ich konnte fliegen. Dann sah ich einen Hund und er konnte auch fliegen. Er hieß Haski und war 5 Jahre alt. Er war so wunderschön. Dann sind wir zusammen geflogen und wir haben die ganze Zeit zusammen gespielt. Haski und ich waren die beste Freunde. Aber das war nur ein Traum. Vanessa Požgaj, 3.a Ich bin im Himmel. Ich sehe eine rosa Katze. Sie hat Flügel und singt schön. Sie ist 50 Jahre alt.. Antonia Ružić, 3.a

Martina Višnjić, 7.c

Goran Balog, 7.b


Krtica

Stranica 17

English page


Stranica 18

Krtica

Stari predmeti čuvaju duh starine i uspomene Stari plug U potkrovlju našeg skladišta za krumpir nalazi se više starih predmeta koji danas više ničemu ne služe. Među njima nalazi se i jedan stari plug. Taj je plug dao izraditi moj pokojni djed. Njime se nekad puno toga radilo: ogrtao se krumpir i kukuruz te uništavao korov između redova. Taj su plug vukli konji ili krave. Njime se više ne koristimo jer su ga zamijenili suvremeniji strojevi. On danas čuva uspomenu na prošla vremena i na mog pokojnog djeda. Nikola Ivanušić, 7.a

Stari ormar Na satu hrvatskoga jezika razgovarali smo o starim predmetima i njihovoj ulozi danas te dobili zadatak da opišemo jedan stari predmet. Naslov je trebao glasiti „Stari predmeti čuvaju uspomene i duh prošlih vremena“. U početku nisam znala o čemu bih pisala jer nemamo ni jedan stari predmet u kući, ali ubrzo sam se sjetila bakinog starog ormara koji mi dosad nije ništa značio, ali… Često smo znali baku pitati zašto jednostavno ne možemo izbaciti taj stari ormar iz kuće. Već desetljećima nepomično stoji u kutu male sobice. U njemu se nalaze raznovrsne stvari, među kojima je i odjeća moga oca i strica kad su bili mali. Smeđe je boje, zaobljenih uglova i simpatičnih, zelenih ručkica ispod kojih se nalazi već zahrđali, ali lijepo izrađen ključić. Što mojoj baki znači tih nekoliko isprhnutih dasaka? Ne postoji ništa dražesnije od šarma starinskog ormara. On šapuće jezikom prošlosti, priča svoju staru, dugu i zanimljivu priču. Prošlost se nazire kroz patinu koja definira ljepotu i individualnost ormara. To ne znači da novom ormaru nedostaje ljepote. Postoje prednosti za oba, za nov i starinski ormar. Sada znam da taj starinski ormar mojoj baki puno znači. Ne želimo joj oduzeti nešto što je njeno od malih nogu, nekog s kim je odrastala i ona, i njena djeca, a i njeni unuci te je vrlo vezana uza nj'. Tek sada shvaćam koliku vrijednost baki ima ormar koji je s njom više od šezdeset godina i mislim da bi bilo lijepo od mene da ga i ja zadržim i nastavim njegovati te da on postane počasni član naše obitelji. Sada se slažem s učiteljicom da „stari predmeti čuvaju uspomene i duh prošlih vremena“. Zrinka Valerija Vađunec, 7.a


Krtica

Stranica 19

Stari predmeti čuvaju duh starine i uspomene Stari kovčeg Svi mi imamo neku osobu ili neku stvar koju kad vidimo, počinju nam navirati sjećanja. Tako je i sa mnom i mojim kovčegom. To je običan kovčeg tamnoplave boje s crnom drškom, ali on nije samo predmet, on je izvor mojih sjećanja, veselih, zabavnih i uzbudljivih, a katkad pomalo i tužnih. Kad ga vidim, sjetim se svih onih pustolovina koje sam doživio i proživio s njime. Dok je on čuvao moje stvari, ja sam razgledavao i upoznavao mnoge druge „stvari“. Kad sam se ja kupao, skakao u more, smijao se grlenim smijehom, zabavljao se, razgledavao kulturne znamenitosti i upoznavao nove ljude i simpatije, on je uvijek, jadan, stajao tamo gdje sam ga ja ostavio i strpljivo čekao da se ja vratim. Čudim se kako jednostavno nije pobjegao! Kad bih se vraćao s putovanja obogaćen novim spoznajama, iskustvima i „leptirićima u trbuhu“, ispraznio bih ga, očistio i spremio u ormar da opet bude spreman za naše nove pustolovine. Kad jednog dana odrastem i ako ga slučajno zateknem negdje na tavanu kako se dosađuje i neumorno čeka svog nestašnog putnika, sjetit ću se svoga djetinjstva i svojih pustolovina proživljenih s njime. Karlo Kocijan, 7.b

Violina Jednog dana posjetio nas je naš djed i stao govoriti o violini te kako ju je on naučio svirati. Violina je gudački instrument s četiri žice. Od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove. Gudalo se sastoji od štapa, struna načinjenih od konjskih dlaka, žabice i vrha. Kad je bio dijete, njegov otac je često svirao violinu. Sjeo bi pokraj njega i slušao njene čarobne zvuke te pratio virtuozne pokrete ruku. Kasnije je spoznao kako se pravilno drži violina i kako se gudi gudalom. Odlučio je mog brata Sinišu naučiti svirati violinu. Siniša svira tamburicu pa misli da je to dovoljno znanje za sve žičane instrumente. Djed mu je ostavio violinu da može vježbati svirati, ali je rekao da mora jako paziti na nju. Sada ta violina leži na visokom ormaru puna prašine i jedva čeka da ju netko uzme u ruke pod kojima će opet zaživjeti. Vrijeme je da ja preuzmem „stvar u svoje ruke“. Možda jednog dana postanem slavna violinistica. Ah, te neobične, čarobne, virtuozne strune… Dragana Bogdan, 7.b


Stranica 20

Krtica

Razmišljanja Lektira – čitanje ili prepisivanje Lektira. Svi znamo što ta riječ znači: brdo slova i riječi te puno čitanja. No neki učenici uopće ne čitaju lektiru, a htjeli bi dobiti dobre ocjene. Najbolje je rješenje za to, već pretpostavljate, prepisivanje. Dok nas knjige čekaju na radnom stolu, nas privlače drugi, nama zanimljiviji predmeti. Vjerojatno većini učenika jedan sat čitanja traje kao jedna godina. Učenici radije troše svoje vrijeme igrajući igrice, dopisujući se pomoću raznih računalnih mreža ili gledajući televiziju. Ne žele uložiti nimalo napora za dobru ocjenu. Neki se roditelji čude kako njihovo dijete ne zna razgovarati, a zaboravljaju na to da nikada nisu imali vremena pročitati koju priču za laku noć. Djeci su radije kupovali plastične puške i pištolje nego slikovnice. I dok neki misle da lektiru ne treba čitati jer je to zastarjelo, nezanimljivo i uopće nije potrebno uz ovu modernu tehnologiju, drugi zastupaju mišljenje da je čitanje lektire neophodno jer na taj način obogaćujemo svoj rječnik i razvijamo maštu. Kako bi zainteresirali učenike, nastavnici bi trebali sat lektire učiniti drukčijim: zadati više istraživačkih zadataka, uvesti rad u skupinama i slično. Knjige bi morale biti zanimljivije i primjerenije dobi učenika. Učenike bi se moglo zainteresirati i tako da se lektira snimi u audio obliku na CD koji bi učenici slušali poput priče za laku noć, kao kada su bili mali. Budući da je u današnjem društvu važnije materijalno bogatstvo, nitko više ne mari za knjige ili za koju drugu duhovnu vrijednost. Zato bi djeci od malih nogu trebalo usađivati navike čitanja i maštanja. Sigurno bi tada u ovom materijalističkom svijetu bilo više poštenih ljudi. Ana Horvat, 8.a

Kako spriječiti uništavanje školske imovine Autogram na zidu, žvakaće gume pod klupama, urezane klupe… česti su prizori u gotovo svim školama. Zbog njih se za neko vrijeme škola može uništiti tako da se ugroze normalni uvjeti za rad učenika i učitelja. Time se povećavaju troškovi za obnovu starih i izgradnju novih školskih zgrada. Uzrok toj pojavi, između ostalog, leži i u tome što, ako se čije ime nađe urezano na klupi, on se smatra „facom“. Ponekad ljutnja i bijes učenika nakon dobivene jedinice rezultira uništavanjem školske imovine. Učenici često šaraju po klupama jer nisu zainteresirani za gradivo ili im je samo dosadno. Oni koji oštećuju imovinu možda nemaju namjeru potpuno uništiti klupe ili zidove. Mnogi jednostavno misle da jedan potez na zidu neće prouzročiti neki veći problem. Stoga neki uništavanje školske imovine ne smatraju problemom ili to opravdavaju. Drugi pak znaju: slovo po slovo na zidu i zid će biti uništen. Tada nastaje problem. Tome bi se moglo stati na kraj tako da učenici sami okreče zid ili da ga oslikaju. Nakon toga valjda ne bi uništavali nešto što su sami stvorili. Dobar je način i taj da se postrože kazne kao što su ukor ili opomena za svako oštećivanje predmeta u školi. Ipak neke učenike nikakva kazna ne može zaustaviti, dapače, nekima to tek može biti povod za daljnje „nestašluke“. Učinkovitije je da učenici sami svojim rukama stvore nešto korisno ili poprave pokvareno. Zasigurno neće uništavati svoj rad, a u školi bi svima bilo ugodnije i veselije. Karlo Kovač, 8.b

Kristina Višnjić, 7.a

Lara Mišić, 2.c


Krtica

Stranica 21

Razmišljanja Zašto neki učenici ne uče Za mnogu je djecu u današnje vrijeme najveći problem škola i učenje. Loša ih ocjena „ubija u pojam“ te zbog toga gube volju za učenjem i misle da ne mogu bolje. Većina učenika ne uči jer su zaokupljeni „blagodatima“ moderne tehnologije, a i roditelji nemaju kontrolu nad njima. Djeca imaju prenatrpan raspored sati, bave se različitim slobodnim aktivnostima pa poneki baš ni ne stignu mnogo učiti. Zapravo i ne shvaćaju što sve mogu postići redovitim učenjem i dobrim ocjenama. Već u osnovnoj školi neki podliježu raznim ovisnostima ili upadnu u loše društvo pa ne dolaze na nastavu. Zbog takvog neodgovornog ponašanja imaju probleme kod kuće i u školi. Neki i dođu na sat pa se izvlače da nisu imali vremena naučiti, a roditelji nemaju pojma o tome. Događa se da su neki roditelji, kao i učitelji, prestrogi pa prisiljavaju djecu da uče. Misle da se jedino prisilom mogu postići željeni rezultati, no tako će učenici samo zamrziti školu. Ipak ni tehnologija, ni problemi kod kuće, ni lijenost nisu dobra isprika za neučenje jer ne učimo za druge, nego za sebe. Važan je motiv za učenje i ocjena. Ako ne žele učiti zato što im se ne da i jer ih gradivo ne zanima, neka se barem potrude zbog upisa u srednju školu. Možda nekim učenicima treba predložiti nešto primamljivo za nagradu da bi ih se potaklo na učenje. Učitelji i roditelji bi ih trebali pohvaliti za svaki trud, za svaku dobru ocjenu i tako ih navesti da nastave marljivo raditi. Roditelji bi morali više brinuti o uspjehu svoje djece, podržati ih i, ako je potrebno, pomoći u pisanju zadaće i učenju. Po mome je mišljenju nagrada najbolja motivacija za učenje. Odrasli mogu puno postići podrškom i pohvalom i tako pomoći djeci da shvate koliko je naučeno gradivo važno i potrebno za daljnje obrazovanje. Anamarija Juras, 8.a

Kako bih ja promijenila svijet Razmišljam o ovom našem svijetu. Neke mi stvari nisu jasne. Mislim i znam da mi nikad ni neće biti jasne. Naš je svijet lijep na prvi pogled, no kad se pogleda malo bolje, vidi se da mnogo toga tu ljepotu kvari. Neki ljudi imaju previše hrane, a drugi pak nemaju ni novčića da kupe kruh za svoju obitelj. Nasilja je u školama sve više. Vrijeđanje i psovke su danas već svakodnevne riječi. Svakodnevno slušamo vijesti o otmicama djece, trgovanju ljudima i prostituciji. U Africi i diljem svijeta svake sekunde, svake minute, svakog sata, svakog dana umiru nevini ljudi zbog gladovanja i neljudskih uvjeta za život, zbog bolesti koje vladaju svijetom, zbog ratova. Svijet više nije kakav je nekad bio. Danas mnogi ljudi izlaze na ulicu sa strahom da će im se nešto loše dogoditi. Svi živimo sa strahovima. Najviše razmišljam o ljudima koji žive u Africi. Čini mi se da u njoj nema puno smijeha jer nemaju ni pitke vode ni dovoljno hrane, ni škola, nisu obrazovani. Teško im je dok na drugom kraju svijeta ljudi žive u izobilju. Ja jako želim promijeniti svijet. Želim da zavlada ljubav, da prestanu ratovi, da svi budemo kao jedno, da u Africi izgrade velike hladnjače za čuvanje hrane i vode, da nestanu strahovi… Da, znam da su to samo želje. Neke će se možda i ostvariti, a ako i neće, moja će ljubav prema svijetu ostati ista. Stefani Carević, 6.a


Stranica 22

Krtica

Lirika Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji. Književno djelo napisano u stihovima ili prozi u kojemu su odabranim i umjetnički oblikovanim riječima iskazani doživljaji, osjećaji i misli nazivamo lirskom pjesmom. Lirsko pjesništvo najsažetiji je oblik umjetnosti riječi. Lirske pjesme po pravilu su zgusnute, sažete, u malo riječi puno toga kažu, potiču nas na razmišljanje i pobuđuju naše osjećaje. Lirsko pjesništvo izražava i u čitatelju pobuđuje raznolike osjećaje i misli. Sve je to iskaz bogatoga emocionalnog (osjećajnog), psihičkog (duševnog) i intelektualnog pjesnikova života. Za pjesnički jezik možemo reći da je prožet emocionalnošću. Osjećaji o kojima pjevaju i izražavaju ih pjesnici u lirskim pjesmama mogu biti intimni kada je riječ o najosobnijim pjesnikovim osjećajima ili opći kad je riječ o općeljudskim osjećajima. Po svojoj prirodi osjećaji su ljubavni, rodoljubni, socijalni, humanistički. U lirskom pjesništvo dolazi do izražaja i pjesnikov misaoni svijet. Svoje spoznaje o životu pjesnici prenose u sažeto izrečene misli koje čitatelja pobuđuju na razmišljanje. Premda misli prevladavaju u misaonom (refleksivnom) i duhovnom (vjerskom) pjesništvu, one se javljaju i u drugim lirskim pjesničkim vrstama.

Elvira Ignac, 3.a

Martina Višnjić, 7.c

Prikaz lirske pjesme Josipa Pupačića Lirska pjesma, život i priroda (Josip Pupačić, More) Josip Pupačić rođen je 19. rujna 1928. godine u Slimu pokraj Omiša. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Splitu. Njegov je život bio obilježen tragičnim događajima od kojih je jedna i smrt trojice braće. Napisao je mnoga djela među kojima je i lirska pejsažna pjesma More. Poginuo je 23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći sa suprugom i kćeri. Pjesnik je volio boraviti u prirodi i bio je povezan s njom, osobito s morem. Često je u svom rodnom mjestu odlazio na brijeg da vidi more koje mu je i bilo inspiracija za ovu pjesmu. Ona je puna radosti, vedrine i ljubavi. Pjesnik je zanesen ljepotom mora pa zato i razgovara s njim. To je pjesma ponavljanja i izmjenjivanja pozdrava dobro jutro pjesnika i mora. Ritam pjesme oponaša ritam valova. Stih je slobodan i svaki ima jedanaest slogova. Pjesnik bira glagole i dovodi ih u neobičnu vezu s morem. Tako se ono smije, penje, sluša… U pjesmi nema rečeničnih znakova. U tome je vidljiva pjesnička sloboda kojom pjesnik dočarava beskraj i stalno kretanje (mora ili života?). Pjesnik oživljava vidne i slušne doživljaje. Igra se riječima i to pjesmi daje vedrinu. Među stilskim sredstvima ističu se personifikacija, metafora i asonanca. Ideja pjesme temelji se na životu ljudi koji su čvrsto povezani s morem i s njim čine jedinstvo, no tiče se i svakog od nas jer je veza sa zavičajem jedan od pokretača našeg života. Pjesnik se sjedinjuje s morem i potiče nas da se pitamo: U kakvom smo mi odnosu s prirodom? Anamarija Juras, 8.a


Krtica

Stranica 23

Lirika Prikaz lirske pjesme Dragutina Domjanića Jutra tak plava (Dragutin Domjanić, Bele rože) Dragutin Domjanić, hrvatski pjesnik, napisao je lirsku pjesmu Bele rože na kajkavskom narječju. Pjesnik se tijekom svog rada najviše posvetio pisanju o životu u kajkavskim krajevima prenoseći na papir ljubav prema prošlosti. Pjesme Dragutina Domjanića duboko su osjećajne i melodiozne, a mnogo ih je uglazbljeno. U ovoj autobiografskoj pjesmi Dragutin Domjanić prikazuje idiličnu sliku svog starog doma i svoje majke. Sliku osobne prošlosti pjesnik upotpunjuje motivima seoskog dvorišta i kuće kao što su bele rože, vrtek, vure… Domjanićeve bele rože simboliziraju djetinjstvo. Četiri su katrena skladno posložena. Rima je isprekidana i ritam pjesme je spor. Pjesnik se služio mnogim stilskim sredstvima i postupcima: personifikacijom, originalnim usporedbama, kontrastom, anaforom i metaforom. Pjesma se odlikuje prelijepim pjesničkim slikama: … Zmisliš se, mama, tih jutrah tak plavih? Rosa još s trave se svetila vuni… Pjesnik izražava svoje najdublje osjećaje: …Mrtvo je vse kaj smo imali radi, Nadu za nadom živlenje nam ruši, Gineju želje, ali samo popevke Još mi živiju, kak negda, vu duši… S obzirom na temu, ova je pjesma misaona. Pjesnik razmišlja o prolaznosti života. Poručuje nam da je djetinjstvo najljepši dio života, a majka je za nas najbolja osoba na svijetu. Ovu je pjesmu vrlo lako čitati jer se možemo poistovjetiti s pjesnikom. I ja, kao i on, mislim da je moja majka najbolja na svijetu, volim svoje djetinjstvo. Dragutin Domjanić je jako volio svoj dom pa i nas navodi na razmišljanje njemu. Volim li ga i ja kao pjesnik? Mnogo sam se puta požalila i tvrdila da se trebamo preseliti, no sada već razmišljam drugačije. Pjesma nas potiče i na razmišljanje o našem odnosu s majkom. Ona za nas daje sve, a koliko mi zapravo dajemo njoj? Elena Just, 8.a

Tina Kedmenec, 1.a

Antonija Horvat, 4.b

Karolina Lučić, 5.b

Petra Juras, 7.b


Stranica 24

Krtica

Pričaonica Klupa na tržnici Na jednoj tržnici pokraj grada Zagreba živjela je jedna klupa. Ta klupa je bila tužna jer joj je bilo dosadno. Okruživali su ju ljudi s punim vrećama voća i povrća. Na klupi se svaki dan prodavalo nešto drugo. Nekad se prodavalo voće i povrće, nekad cvijeće, a ponekad i odjeća. Klupi je bilo jako lijepo što je prodavač bio jako dobar i šaljiv, pa je dolazilo jako puno kupaca. Neki kupci su bili dobri, a neki zločesti i oholi zato što su htjeli da se smanje cijene. Dok su bili sunčani i topli dani, klupi je bilo jako lijepo. Tada se igrala sa životinjama kupaca. Dok je bilo hladno, klupa je bila tužna. Bila je usamljena i nije bilo nikoga. Jednom sam bila na tržnici gdje je bila ta klupa. Vidjela sam ju kako plače. Otada sam joj pravila društvo dok je bila usamljena i tužna. Poslije je bila jako sretna što više nije sama. Došla je još jedna nova klupa koja je s tom starom klupom postala jako dobra prijateljica. Stalno je s njom pričala i nije joj bilo dosadno. Nakon toga su se preselile u neki novi grad i živjele su jako sretno i zadovoljno. Ja sam se radovala što je ona sada jako sretna. Klara Branović 4.a

Duh u šumi Bio je hladan zimski dan. Djeca su otišla u šumu. Tamo su se grudali i sanjkali. Polako se spuštao mrak. Iznenada se pojavio duh. Prišao je bliže djeci. Djeca su ga primijetila i pozvala u pomoć Domaće koji su ubrzo i došli. Djeca su Domaćima ispričala kako im se duh približio, a oni su ih dobro slušali. Domaći su izvadili svoj alat koji se sastojao od škara, papira, ljepila, kolaž papira, flomastera, gumice, olovke i drveta. Zajedno su počeli sastavljati stroj kojeg su nazvali protjerivač duhova i približili se duhu. Upalili su stroj koji je ubrzo protjerao duha. Domaći i djeca su se oprostili i djeca su im zahvalila na pomoći. Na kraju su djeca shvatila da u džepovima imaju svoje mobitele. Prije se toga nisu mogli sjetiti zbog straha. Svaki je pozvao svoje roditelje koji su došli po njih. Otišli su svojim kućama, a roditelji su im pripremili vruću čokoladu. Na kraju su živjeli sretno, a nisu niti znali da se duh popravio i da se potpuno promijenio. Kad su drugi ljudi išli u šumu, više se nisu bojali duha jer su znali da se promijenio i da je obećao da više neće plašiti djecu. Postao je ljubazan i gostoljubiv. Prilazio je ljudima koji su ga nazvali duhom ljubavi. Katarina Farkaš 4.a

Suživot s Romima Družim se s Romima od prvog razreda osnovne škole, s Emilom i Alenom. Oni razumiju i romski i hrvatski jezik. Alen ima tamnu boju kose i lica, a Emil svijetlu, baš kao i ja. Emila zanimaju „horori“, kao i Alen. Najdraži im je Pogrešno skretanje 2. Alen se „fura“ na jakne, crne majice i traperice, a Emil na obične majice i trenirke. U razredu imam jednog Roma koji uzima moj bicikl, već je pao i potrgao mi kočnicu, nožicu i oba kotača mi plešu, ali dobro, uskoro ću dobiti novi „bajk“. Mi poštujemo Rome. Isto tako moraju i oni nas poštivati. Emil i Alen su moji prijatelji, a prijatelji se ne odabiru prema boji kože, vjeri, nacionalnoj pripadnosti, već prema zajedničkim interesima i dobroti. Dejan Horvat, 5.a


Krtica

Stranica 25

Pričaonica Uskrs

Luka Antonović, 1.b

Uskrs je blagdan u kojem je Isus, mučen i razapet, dokazao da je sin Božji. Uskrsnuo je i žrtvovao se za sve nas, stoga obilježavamo najveći kršćanski blagdan. Iz generacije u generaciju održavamo međimurske običaje: bojamo jaja, pisanice, palimo vuzmenke, odlazimo u crkvu i nosimo košaru punu uskršnjih simbola na blagoslov jaja, šunke, hrena, pereca… Na Cvjetnicu nosimo puškice u crkvu isprepletene cica- macama, maslinovim grančicama, zlatnom kišom te ih kasnije bacamo na krov da nas zaštite od elementarnih nepogoda. Prije nego li se pomolim Isusu, zamišljam kroz što je sve Isus prolazio da bismo mi živjeli u miru. Zamislite da vas udaraju bičem, razapnu na križ i muče vas! Ja poštujem Isusa jer se za me žrtvovao, volim Uskrs i širim mir i blagoslov. Matej Polgar, 5.a

Patricia Lončarić, 2.c

Prvi proljetni ples Počele se proljetnice pripremati za prvi proljetni bal. Visibaba je obukla svoju najbjelju haljinu, a na glavu je stavila zelenu kapicu. Jaglac je obukao svoje najsvečanije žuto odijelo, a ljubičica se omotala prekrasnom ljubičastom svilom. Kada su se sve proljetnice uljepšale, počele su se svađati koja je od njih najljepša. Na kraju su jedna drugoj potrgale odijela i nitko se više nije divio njihovoj ljepoti.

Miro Balog, 5.b

Leticija Horvat, 3.c

Ptica u letu, najljepša zemlja na svijetu Lijepom našom kroz polja, doline, brda, planine, nebeskim letom punim plavetnila koje se izdiže visoko iznad nas, upoznajemo našu Hrvatsku. Hrvatska je, kažu, bogata zemlja nacionalnim parkovima, parkovima prirode, kulturno-povijesnim spomenicima, a ja u to vjerujem. Svatko tko posjeti Hrvatsku ostaje začaran njenom ljepotom, očuvanim prirodnim bogatstvima i okolišem, ekološki zaštićenim područjima, običajima i kulturom ljudi. Kako i ne bi kad obiđu Mljet, Kornate, Brijune, Plitvička jezera, Paklenicu i Risnjak, kad zakorače u Kopački rit, Lonjsko polje, kad se popnu na Medvednicu, Velebit, doplove do uvale Telašćice, zavire u Plavu špilju na otoku Biševu… Vjerujem da ostaju bez daha. Brojni turisti prenose glas o ljepoti hrvatske zemlje svijetom. Najviše krase Hrvatsku dobrota, gostoljubivost i velikodušnost ljudi koji u njoj žive. Nikola Bogdan, 7.b


Stranica 26

Krtica

Pričaonica Nogometna utakmica Kapetani nogometnih ekipa NK Orehovica i NK Podbrest dogovorili su prijateljsku nogometnu utakmicu koja će se održati danas u četrnaest sati na nogometnom igralištu ispred stare škole u Orehovici. Navijači su se počeli okupljati. Treneri nogometnih ekipa dogovaraju se o strategiji igre. Kapetani odabiru strane i biraju loptu. Sudac je zviždukom najavio početak igre. Domaćini su prvi u posjedu lopte. Žestoko napadaju protivnički gol. Podbrest ima dobrog golmana koji ne pušta loptu u svoju mrežu. Podbrest žestoko uzvraća, domaćini ne popuštaju. Pada i prvi žuti karton. Prilike za gol se pružaju s obiju strana. Gosti gube loptu, a domaćini je brzim protunapadom pospremaju u mrežu. Gooool! Goool! Domaći navijači skaču od sreće, a gosti negoduju. No utakmica nije gotova. Gosti pokušavaju izjednačiti, a domaćini potvrditi svoju pobjedu. Bliži se kraj utakmice, mala nepažnja gostiju i odjednom se lopta opet nađe u mreži Podbrežana. Nade za pobjedom sve su manje. Domaćini su potvrdili svoju pobjedu. Za nekoliko trenutaka sudac zviždukom označava kraj utakmice. Domaći navijači vesele se još jednoj uspješnoj pobjedi. Važno je sudjelovati, a ne i pobijediti. Nikola Ivanušić, 7.a

Opis mog prijatelja

Kiša

U moj razred ide jedan dječak koji se zove Denis. On ima lijepo izduženo lice poput crvene ruže. Njegove kratke svijetlosmeđe vlasi uvijek su počešljane u stranu. Oči su mu krupne i plave, uvijek znatiželjne, a Denisov me mali prćasti nosić uvijek raznježi. Crvenkaste su mu usne ispupčene i uvijek nasmiješene. Ne jede puno jer pazi na liniju pa je vitak i visok kao zagrebački neboder. Odijeva se kulturno i pristojno, iako bi nekad mogao promijeniti svoj stil odijevanja. On je drag dječak i svima želi pomoći kad su u neprilici, malo je povučen, ali to je ipak moj prijatelj Denis.

Ujutro kad sam se probudio, otvorio sam prozor i vidio da pada kiša. Pomislio sam da ne vidim dobro pa sam bolje protrljao oči. „Da, kiša! Uh! Ništa od današnje nogometne utakmice!“ pomislio sam. Bio sam tužan. Kiša nam je pokvarila planove. Dogovorili smo se da ćemo danas odigrati utakmicu na igralištu pred starom školom. Ubrzo me nazvao prijatelj i rekao mi da nećemo moći igrati nogomet. „ Vidim i sam“, rekao sam mu. Obojica smo bili nezadovoljni. Dogovorili smo se da ćemo pratiti razvoj situacije, tj. stupnjevanje kiše i njenu promjenjivu ćud. Ni moji roditelji nisu otišli na posao jer rade vani na otvorenom prosJulia Šergić, 4.c toru. Poslijepodne je kiša, zamislite, prestala. Zvonjava telefona zaigrala mi je srcem. Bio sam oduševljen! Doskoro će se lokve vode osušiti na igralištu i na suhom asfaltu odigrat ćemo dobru, „ferplay“ tekmu. Bili smo najsretniji nogometni sastav na svijetu. Stiven Janušić, 7.b

Josip Ivić, 2.a


Krtica

Stranica 27

Pričaonica Frane ide u školu

Vicevi

Jednog kišnog ponedjeljka Frane je krenuo u školu ranije nego obično. Njegov tata se pitao kako Frane nije primijetio da vani pada kiša. Znao je da Frane nije ponio kišobran pa je potrčao za njim da mu donese njegov plavi kišobran. Kad je stigao, otvorio je Frani kišobran. U tom je trenutku puhnuo vjetar i podignuo obojicu, zajedno s kišobranom visoko u zrak. Letjeli su sve više i više, preko gradova i sela, iznad oblaka sve do svemira. Tamo su pronašli jednu staru kućicu i sklonili se u njoj. Probudivši se ujutro, vidjeli su da su u svojoj sobi i zaključili da je sve to bila samo jedna čarobna priča.

Zadaća Ivica ispituje učiteljicu na početku sata matematike: – Učiteljice, koliko je dva puta šest? Sedam puta pet? Osam puta jedan? A osam puta šest? Učiteljici je to već dosadilo pa ga prekine: – To smo već učili. Zašto me sada to pitaš? – Pa rješavam zadaću prije nego ju pregledate.

Pismo rodi

Poslušan Ivica Učiteljica matematike primijeti da Ivica ne prati nastavu. Pita ga: – Ivice, slušaš li? – Da, učiteljice – odgovori Ivica – Sigurno? – Da, učiteljice. Frane Štefičar, 3.a – Koliko je dva puta dva? – Da, učiteljice.

Isprika Ivica se ispričava učiteljici: – Učiteljice, ja bih se danas ispričao jer nemam domaću zadaću. Učiteljica se začudi pa ljutito odgovori: – Ali, Ivice, ovo nije prvi put! Ti već četiri dana nemaš zadaću. Zašto? – Pas mi je pojeo bilježnicu. Vanessa Požgaj, 3.a – Ivice, nisam ja od jučer da ti povjerujem. – Ne, učiteljice, ne morate biti od jučer. Od prije četiri Televizor Philips dana.

Draga rodo, otkad si otišla, sve je tužno bez tebe. Stalno pada kiša i svaki dan je sve hladnije. Evo, pozdravljam tvoj dimnjak koji je tako pust otkad te nema. Rodo, čuvaj se i brzo nam se vrati. Pozdrav od ptičjeg društva cijelog!

Zovem se televizor Philips. Stojim na jednoj nozi na regalu u dnevnoj sobi. Tanak sam, crne boje i zaobljenih rubova. Najviše volim kad se na mom ekranu prikazuju crtani filmovi. Moj najbolji prijatelj je Mislav. Od svih ukućana on najviše vremena provede pred mojim ekranom. Mislav i ja najviše razgovaramo o filmovima. Najviše mi se sviđa kad se pred mojim ekranom okupi cijela obitelj. Smeta mi kad mi se na ekranu skupi prašina. Tada počnem kihati i kašljati. Uvijek me spasi Mislavova mama koja redovito briše prašinu s mog ekrana. Mislav Patarčec 4.a

San Probudi se Ivica iz sna plačući. Mama ga zabrinuto pita: – Što je bilo, sine? – Sanjao sam da je nestala škola. – Smiri se, Ivice. To je bio samo san. – Pa zato i plačem! Pitalica Imam tri ruke, pet nogu, osam glava, dvadeset očiju. Tko sam ja? (Lažljivac.) Viceve izmislila: Glorija Jelenić, 6.b


Stranica 28

Krtica

Kutak za pjesnike Grlica popevle

Cvetni vrt

Zima, zima

Grlica mala lepo nam popevlje, ron za tebe ružica moja verše se zmišljavlje.

Katruže ruzne, bele, črlene i mačuhice sake fele. Klinčeci ruzni, dišeči po celom vrtu dišijo dok čmelice po jima hodijo.

Došla nam zima, snijega već ima. Dječji je nosić crven, šalom pokriven, sakriven. Zima, zima!

Tam poglejte tulipane črlene, kak soldati stojijo i v nebo radosno gledijo. Toplo sonce jih greje i z neba jim se lepo smeje.

Sanjke već jure, dječica za njima žure, u kućama ljudi se griju, a selom veseli se vjetar: Fiju, ijuuu!

Još malo i večer dohaja pak se cvetje na počinek spravlja. cvetje svoje latice skupa sklopa pak tak kukcima zapira vrata.

Zimska radost posvuda bruji, kao dijamant sjaji snijeg, posvuda sreće smijeh struji, posrebren je čitav kraj i brijeg.

Duša bi moja popevala, ako bi ti mene čuti štela. Štimam te kak najbole moči, a pločem se, pločem se i pečejo me oči. Zvezdica je visoko pak jo nebrem doseči, a vodica je globoko i tajno nesmem reči. Grličica mala ružici popevlje kak jo imam rad, jer ji ja to nebrem reči.

Helena Kavran, 5.a

Zima, zima, najveća radost svima. Glorija Jelenić, 6.b

Morti bo sreča v srčeco dobre volje pak boš grličici rekla da i ti mene imaš rada.

More Ispod Sunca vrelog Sjaji modro more, Na pučini vlada Tišina i mir.

Skup bi unda hodili i polek senokoše cvetiče trgali. Petra Ignac, 3.b

Krunoslav Sušec, 7.c

Oluja Volim te Voljet ću te Ovako ili onako, Lijepo ili ružno. I trebam te jako! Molim te! Trpi me zauvijek. Oh, da, volim te! Jako! Lorena Janušić, 6.b

Nad morem bubri nebo tamno. Šum bijesnih valova prodire do obale. U daljini zastrašuje munje glas.

Slobodu nam more pruža, Život u haljini svojoj, Svijet bujan – Carstvo riba morskih. Ivana Kiščinal, 6.a

Nad morem rastvori se oblak i svjetlucava zlatna zraka. Probije ga začas. Otvori se tišina i zagrli spokojno more. Leon Leonardo Ružić, 8.b Marina Balog, 4.b


Krtica

Stranica 29

Kutak za pjesnike Jezik hrvatski Vreme nam navek se zeme. Ružu sam pomirisal i sastavka o njoj napisal. Del si med knjige i pozabil na đačke brige. V školo sam odnesel i pred razredom se zanesel. Stihove sam z domočim rečima pročital pak me prijatel zapital: „ Boš z hrvatskim jezikom sako misel zapisal?“ Za hrvatski jezik bom se navek boril i još čuda, čuda sastavke na njemu stvoril.

Ja sam mala kišna kap Razigrani oblaci veliki i mali, okupili se na nebu, kao da se nešto slavi! Kap po kap i evo kiše! Plave kapi sve su tiše i tiše. Mateo Fuler, 3.a

Antonio Maček, 5.b

Proljeće Proljetno šarenilo nam stiže. Iz trave je visibaba glavu podigla. Ljubičica pored potoka svojim mirisom mami. Svuda miriši proljeće. Eno, i ptičice su zapjevale! Vlatka Štefičar, 6.b

Domača reč Domačo reč treba ljubiti jer smo ju negda mogli zgubiti. Negda so nej tak znali pisati, zato denes, fala drogome Bogo, imamo dobre vučitele šteri so nas nafčili čitati.

Kaj Imamo i čuda pesnikov kaj tople, domače reči pišejo štere duša rada posluša.

Kaj bu zotih naših međimurskih seli, seli štera sela su več niti ne?

Domača reč pri srcu me steže i za moj lubleni međimorski kraj me veže.

Nema v jima niti težaki, živine i morhe. Se nam to smrdi!

Jana Kovač, 5.b Traktori orjejo, kombaji žejejo; de je tu veselje, pesma i na kraju fala Bogu na sem dobrem kaj nam je dav?

Paula Kovač, 5.b

More Valovito je more. Toplo je more. Zlatno je more. Veliko je more. Mreška se more. Bijesni more. Penje se more. Bogato je more.

Sega toga se ljudi ne spomenejo od sile, od sega toga zdravjo je kraj. Se je moderno, dece ga meje i igrače ga več med nami ne. Moderno doba došlo je k nam, začas od sela niti toga na. Ostav bo samo naš domoči kaj! Maria Paula Požgaj, 6.a

Ivana Vereš, 7.a

Karlo Ignac, 6.b


Stranica 30

Krtica

Naši osmaši—maturalno putovanje Čari Omiša Prošlog smo ljeta na maturalnom putovanju posjetili Omiš. Taj mi je grad sa svojim krajolicima ostao u živom sjećanju. Omiš nama kontinentalcima izgleda čudno. Ništa nije ni slično onome na što smo navikli. Kamene kuće, miris soli, gust promet, puno turista. U uskoj uličici, od kuće do kuće, sve je puno štandova s nakitom, odjećom, magnetima, svim sitnicama koje uglavnom kupuju turisti. Uočila sam čovjeka koji je lijepio plakate za Omiški plivački maraton preko plakata za Lude skokove, zabavnu manifestaciju koja se održava ljeti. Prošetali smo centrom grada. Ljudi su se kretali poput mrava. Marljivo, brzo, svaki za svojim poslom. Nitko nije primjećivao ljepotu grada, ukrasa na kućama, same građe kuća, kamenih pločnika, starih natpisa i satova u centru. Skupina turista zastala je slušajući neku klapu kako pjeva lijepe dalmatinske pjesme. Pjevači su izgledali simpatično. Svi su imali plavo-bijele mornarske majice i neke smiješne šešire. Nekoliko metara dalje nalazila se neka naizgled obična kamena kuća. Na njoj se isticao samo zvonik i specifični prozori s križevima. Bila je to Crkva svetog Roka. Pokraj nje smo u slastičarnici kupili sladoled i krenuli prema rijeci Cetini na kojoj nas je čekao turistički brod. Ploveći rijekom Cetinom, promatrali smo stare barke. Primijetili smo da je na nekim mjestima voda jako plitka, a pročitali smo i što o njoj piše u letku: Rijeka Cetina izvire na nadmorskoj visini od 385 m u sjeverozapadnim obroncima Dinare blizu sela Cetina po kojem je rijeka dobila ime. Izvor Cetine je jezero duboko preko stotinu metara. Zanimali su nas podaci koje smo saznali od čovjeka koji je upravljao brodom. Zadivljena i puna doživljaja jer prvi put plovim brodom po rijeci, sve sam fotografirala. Nije bilo toliko riba kao u moru, ali je bilo puno više zelenila, biljaka i života. Sve je vrvjelo od ptica. Voda je bila tako bistra da se vidjelo dno. Sjajni su kamenčići na obali svjetlucali pod suncem. Već umorni od fotografiranja, doživljaja, hodanja, a i sunca koje nas je cijelo vrijeme pratilo i žarilo svom snagom, ušli smo u autobus i krenuli natrag u naš kamp kod Baškog Polja. Elena Just, 8.a

Isječci s maturalca


Krtica

Stranica 31

Naši osmaši

8.a: 8.a: David Balog, Zoran Bogdanić, Dario Hajdinjak, Josip Hlapčić, Ana Horvat. Hrvoje Hrelja, Bojana Ignac, Danijel Ignac, Ivan Jelenić, Anamarija Juras, Elena Just, Dejan Oršuš, Jasmin Oršuš, Magdalena Oršuš, Ivan Požgaj, Goran Slunjski i Valentina Žvorc. Razrednica: Gorana Šavora Peter

8.b: 8.b: Franjo Gal, Alen Horvat, Dijana Horvat, Antonio Juras, Petar Komes, Karlo Kovač, Josip Maček, Sandra Oršuš, Velimir Oršuš, Leon Leonardo Ružić, Dunja Sačić, David Šopar, Mihaela Višnjić, Patricija Zadravec i Igor Zobec. Razrednica: Sanja Drakulić


Mala likovna galerija

Antonija Petrina, 4.c

Klara Branović, 4.a

Dragica Juras, 1.a

Antonija Oršuš, 4.b

Božidar Farkaš, 5.b

Vanessa Požgaj, 3.a

Alex Krištofić, 2.c Danjela Novak, 2.c

Edvin Bratuša, 4.a

Karlo Kocijan, 7.a

Tin Plaftak, 2.a

Sanja Vuk, 3.b

Matej Kreslin, 1.a

Profile for Osnovna škola Orehovica

Krtica 2011./2012.  

Školski list Osnovne škole Orehovica

Krtica 2011./2012.  

Školski list Osnovne škole Orehovica

Advertisement