Krtica 2008./2009. by Osnovna škola Orehovica

Krtica

ISSN 1845-8300

O Ĺ O r e hovica , O r e hovica , br o j 1 2, g od ina 1 2, ci j e na 5 k n

Iz sadržaja Uvodnik str. 3 Školski globus str. 4 - 8 Natjecanja str. 9 Mala škola str. 10 Računalni kutak str. 11 Pisci koje volimo - Hrvoje Hitrec str. 12 - 13 Tema broja: Kako se pravilno uči? str. 14 - 17 Deutsche Seite str. 18 English corner str. 19 Pričaonica str. 20 - 22 Drogi naš kaj str. 23 Kutak za pjesnike str. 24 - 25 M

L J

A P

Stranica 2

P A

Zabava str. 26 Mozgalice str. 27 Naši osmaši str. 28 Krtica

Uvodnik Impressum KRTICA LIST OSNOVNE ŠKOLE OREHOVICA Nakladnik: OSNOVNA ŠKOLA OREHOVICA

Uvodno slovce Dragi prijatelji, veliki i mali, 12. izdanje našeg školskog lista “Krtica” ugledalo je svjetlo dana. Potrudili smo se i ove godine izdvojiti najvažnije i najzanimljivije trenutke ove školske godine, kao i odabrati teme koje će vas zabaviti, a nadamo se, i koristiti vam. UŽIVAJTE! Uredništvo

Zrinskih 40 40322 Orehovica Glavna urednica: Ivana Sušec Grafička urednica: Ivana Čurila Lektura: Ivanka Novak Uredništvo: Ana Horvat Marija Horvat Ivana Kovač Marin Polgar Ivana Sušec Melanija Višnjić

Krtica

Riječ ravnatelja Krtice su korisne životinje koje nitko ne želi u svom dvorištu ili travnjaku. Naša školska “Krtica” je ipak malo drugačija. Za razliku od pravih krtica, ja jedva čekam da izađe na svjetlo dana. Svake godine je sve zanimljivija, edukativnija, šaljivija, informativnija… Očito su naši učenici-novinari sve iskusniji i zreliji za pravi novinarski posao. Rezultat je koristan školski list koji nas podsjeća na sve one aktivnosti i poslove koje smo ove godine odradili i skoro već na njih zaboravili. A dobre stvari treba pamtiti što duže. Zato prelistajte svakako ovaj list, uživajte u podsjetniku na ovu školsku godinu i uz to se dobro zabavite... Branko Sušec, ravnatelj

Osobna iskazica škole Našu školu trenutačno pohađa 267 učenika, u 19 razrednih odjela. Od toga je 246 učenika u matičnoj školi u Orehovici i 21 učenik u područnoj školi u Podbrestu. U školi je zaposlen 31 učitelj, od toga 11 učitelja razredne nastave i 20 učitelja predmetne nastave. Ove školske godine imamo i nekoliko novih djelatnika. To su: psiholog Neven Kreslin, učiteljica engleskog jezika Adela Tompoš, učiteljice razredne nastave Darja Borko-vić i Dubravka Drvenkar, učiteljica njemačkog jezika Gorana Šavora te odgajateljice Marina Kolar i Monika Kamenić.

Stranica 3

Školski globus Hrvatski olimpijski dan U srijedu 10. rujna obilježili smo Hrvatski olimpijski dan. Taj smo dan posvećen sportu iskoristili za brojne igre i natjecanja. Učenici razredne nastave sudjelovali su u štafetnim igrama, igri graničara, preskakivanju, nošenju jedni drugih te brojnim drugim zabavnim igrama koje su za njih pripremile njihove učiteljice i učitelji. Učenici predmetne nastave sudjelovali su u natjecateljskim disciplinama: skok u dalj, sprint, bacanje medicinke i slobodna bacanja. U ukupnom poretku u kategoriji 5.-6. razreda prvo mjesto osvojili su učenici i učenice 6.b razreda. U kategoriji 7.-8. razreda prvo mjesto osvojili su učenici 8. razreda i učenice 7.a razreda.

Obilježili smo Međunarodni dan starijih osoba 1. listopada obilježava se kao Međunarodni dan starijih osoba. Obilježava se u cijelom svijetu da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine u skladu s potrebama i sposobnostima osoba starije životne dobi. Povodom tog dana učenici 5. i 6. razreda posjetili su Dom za psihički bolesne osobe u Orehovici i razveselili štićenike tog doma prigodnim programom te jabukama i kolačima.

OŠ Orehovica u zemlji Oz U utorak 14. listopada učenici razredne nastave imali su neobičnu nastavu. Umjesto klasične nastave u svojoj školi, odlučili su grad Čakovec učiniti svojoj učionicom. Tamo su upoznali Muzej Međimurja i Crkvu sv. Nikole i naučili nešto o njima, a nakon toga pogledali su prekrasnu predstavu za djecu „Čarobnjak iz Oza“. Tako su i oni nakratko posjetili zemlju Oz i s likovima doživjeli brojne pustolovine.

Dani kruha Dani kruha u našoj školi obilježeni su u petak 17. listopada. Nakon kratkog jesenskog programa koji su pripremili učenici 6. razreda sa svojom učiteljicom Indirom Valkaj, župnik vlč. Stjepan Mostečak prigodnom je molitvom blagoslovio sve prisutne i bogat stol koji su pripremili učitelji, učenici i njihovi roditelji. Svi prisutni mogli su se počastiti različitim ukusnim pekarskim poslasticama. Marija Horvat i Tihana Vlašić Stranica 4

Krtica

Školski globus Međunarodni dan pješačenja Jeste li znali da je 16 listopada bio Međunarodni dan pješačenja? Naši učenici 3. i 4. razreda odlučili su iskoristiti ovaj zanimljivi dan i obilježiti ga kako se i priliči Međunarodnom danu pješačenja – pješačenjem! Tako su u četvrtak popodne krenuli pješice u Podbrest gdje su ih u područnoj školi dočekali njihovi prijatelji i njihove učiteljice. Iskoristili su topao i sunčan dan za igru i druženje sa svojim vršnjacima. U Orehovicu su se vratili autobusom, jer oni su još uvijek mali, a Podbrest i nije tako blizu. Možda sljedeće godine otpješače u neko udaljenije mjesto…

Naš mali kaj U četvrtak 20.11. u OŠ Mursko Središće već petu godinu za redom održala se priredba domaće riječi „kaj“ pod nazivom „Naš mali kaj“. U tom programu sudjelovala je i učenica petog razreda naše škole Ana Horvat sa svojom pjesmom „Črešja“. Sudjelovali su i učenici ostalih škola Međimurja i susjedi iz Mađarske i Slovenije.

Božićna priredba u Područnoj školi Podbrest 11. prosinca u Područnoj školi u Podbrestu održana je božićna priredba koju su učenici i njihove učiteljice pripremili za roditelje, bake i djedove i ostale goste kako bi obilježili predstojeće blagdane. Nakon vesele priredbe pune pjesme, plesa i recitacija, učenici su zajedno sa svojim roditeljima sudjelovali u kreativnoj radionici izrade ukrasa za jelku raznim tehnikama i od različitih materijala. Rezultat radionice su prava mala umjetnička djela od prirodnih materijala, platna i papira kojima su roditelji i njihova djeca okitili božićno drvce koje se nalazi u hodniku škole.

Obilježili smo Dan sjećanja na žrtve Vukovara 1991. U srijedu 19. studenog 2008. godine obilježili smo Dan sjećanja na žrtve Vukovara 1991. Četiri hrvatska branitelja, pripadnika tadašnje Policijske stanice Čakovec, posjetila su našu školu da bi nam približili strašne zločine koji su se tada dogodili u Vukovaru. Hrvatski branitelji Antun Novak iz Novakovca, Tomislav Horvat iz Donjeg Vidovca, Dragutin Topolnjak iz Nedelišća i Tihomir Dominić iz Čakovca podijelili su s nama svoja iskustva. Na video projekciji mogli smo i vidjeti strahote koje su se zbivale ne tako davne 1991. godine. Shvatili smo da smo sretni što je rat zaobišao naš zavičaj i zahvalni smo svim herojima domovinskog rata koji su obranili našu domovinu. Krtica

Stranica 5

Školski globus Terenska nastava u Čakovcu U srijedu 15. listopada 2008. učenici predmetne nastave OŠ Orehovice išli su na terensku nastavu u Čakovec. Krenuli su u 11 sati. Za vrijeme povijesti, njemačkog jezika, engleskog jezika, matematike, hrvatskog jezika i sata razrednog odjela, obišli su centar grada, sajmište, Muzej Međimurja, trg, Knjižnicu i čitaonicu „Nikola Zrinski“ i Perivoj Zrinski gdje su izvršavali razne zadatke koje su im zadali njihovi učitelji. Nakon nastave svi su zajedno išli gledati kazališnu predstavu „Mali plamen“. Nakon predstave krenuli su svojim kućama. Ana Horvat 5.a i Ivana Sušec 6.b

U iščekivanju nove školske zgrade… Gradnja nove školske zgrade Osnovne škole Orehovica je konačno započela i dobro napreduje, ali useljenje u novu školu je još daleko. No nastava i izvannastavne aktivnosti se, unatoč tome, i dalje redovito održavaju. U nedostatku učioničkog prostora učitelji često moraju pokazati prilagodljivost i kreativnost u organizaciji izvannastavnih aktivnosti. Tako je učiteljica fizike Gordana Piskač-Kocijan zbog nedostatka prostora odlučila dodatnu nastavu iz fizike održati na školskom hodniku. To je dokaz da ni buka, ni neobičan prostor nisu problem kad učenici stvarno žele nešto naučiti.

Zbor malih pjesnika “Zlatar 2009.” Dana 20. rujna 2008. godine u Zlataru je održana manifestacija pod nazivom "Zbor malih pjesnika i izložba likovnih radova". Na raspisani natječaj za Zbor malih pjesnika prispjelo je 317 pjesama kajkavskog narječja, dok je među 50 nagrađenih bila i pjesma Jelene Bistrović (ove godine završila je 8. razred) iz OŠ Orehovica pod nazivom "Sonce dežđa nagoja". Jelena i njezina mentorica Ivanka Novak primile su priznanje i prigodni poklon. Na raspisani natječaj likovnih radova pristiglo je više od 500 radova, dok je za 50 nagrađenih bila otvorena izložba. Između 50 nagrađenih bio je i likovni rad temperom "Vatromet", Davida Šopara iz OŠ Orehovica. David i njegova mentorica Rosanda Vrus primili su priznanja i poklone sponzora. Ova je manifestacija bila ugodna i zanimljiva, posebno zbog toga što su svi nagrađeni autori pjesama recitirali svoje pjesme u narodnim nošnjama svoga kraja, dok je ovo bila prva likovna izložba na kojoj je bio izložen rad Davida Šopara. David Šopar, 5.b Stranica 6

Krtica

Školski globus Posjetio nas je sveti Nikola Danas je našu školu posjetio poseban gost. Bio je to glavom i bradom sveti Nikola! Ove su godine sva djeca bila jako dobra pa Krampusa nije bilo. U školskoj dvorani skupili su se učenici 1. do 4. razreda te polaznici dječjeg vrtića „Medo“ sa svojim tetama da bi svi zajedno pozdravili našeg najdražeg gosta. Sveti Nikola je podijelio 200 slatkih paketa koje je općina Orehovica, već tradicionalno, i ove godine osigurala da razveseli svoji najmlađe mještane.

Posjet školi stranih jezika U subotu 17. siječnja učenici dodatne nastave iz njemačkog jezika posjetili su školu stranih jezika Barbare Moćnik. Tamo su igrali igre s polaznicima te škole. Zaigrali su i 1 protiv 100. Lijepo su se proveli, zabavljali se i nadaju se da će opet doći u posjet. Ana Horvat 5.a

Fašnik u našoj školi I ove smo godine obilježili najveseliji dan u godini. Učenici predmetne nastave imali su u petak 20. veljače „Ples srca“ povodom Valentinova i biranje najbolje maske. Učenici razredne nastave su morali odgoditi tradicionalnu povorku po Orehovici zbog lošeg vremena, ali su zato njihove učiteljice i učitelji priredili pravu malu zabavu u dvorani škole. Učenici Područne škole u Podbrestu su također imali ples pod maskama u školi.

CAP program Za učenike drugih razreda naše škole 25. i 26. veljače održane su radionice CAP programa. CAP je skraćenica engleskog naziva Child Assault Prevention i znači sprječavanje napada na djecu. Učitelji i roditelji bili su upoznati s CAP programom, a radionice za učenike, u kojima su glumili i razgovarali, provele su učiteljice članice CAP tima škole Đurđica Lukač i Rosanda Vrus te gošća učiteljica Snježana Drabić. Bilo je veselo, zanimljivo i poučno. Rosanda Vrus Krtica

Stranica 7

Školski globus Posjet Mesap-u Libar U petak 17.4.2009. članovi knjižničarsko-novinarske grupe posjetili su sajam knjiga Mesap libar. Nakon razgledavanja sajma, sudjelovali su na susretu s tvorcem legendarnih Smogovaca, piscem Hrvojem Hitrecom. On je odgovarao na brojna pitanja koja su mu pripremili, a nakon susreta su se i fotografirali s njim.

Izviđači i Betlehemsko svjetlo mira Ove je godine u našoj školi osnovan izviđački odred čime smo postali prva škola u Međimurju koja se može time pohvaliti. Naši izviđači su tijekom ove školske godine imali puno posla: nabavili su nove uniforme, opremu za kampiranje, planirali brojne susrete, aktivnosti i izlete. Jedna od prvih aktivnosti bila je preuzimanje Betlehemskog svjetla mira koje tradicionalno svake godine kreće iz Betlehema i dolazi u župe koje ga žele primiti gdje gore do Božića. Naši su izviđači ove godine u katedrali u Varaždinu dobili Betlehemsko svjetlo mira tako da je i naša župa imala ovaj divan simbol mira i Božića.

Projektni dan razredne nastave 8. travnja učenici i učitelji razredne nastave imali su neobičnu nastavu. Taj su dan osmislili kao projektni dan kojim su završili projekt pod nazivom “Domaće životinje”. U sklopu projekta učenici su sa svojim učiteljicama i učiteljem sakupljali podatke, posjećivali seoska domaćinstva i izradili plakate i prezentacije kojima su na projektnom danu svojim prijateljima iz drugih razreda prikazali što su sve naučili o kućnim ljubimcima, purama, kravama, zečevima, patkama, guskama, kokošima, konjima, kozama i svinjama.

Terenska nastava u Križovcu 18. svibnja su učenici četvrtih razreda iz Podbresta i Orehovice išli na terensku nastavu u Križovec. Posjetili smo javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije. Tamo smo mnogo toga čuli, naučili i vidjeli. Između ostalog, podosta smo naučili o strogo zaštićenim i ugroženim vrstama leptira, samozagasitom i plavom livadnom plavcu, čiji je boravak u prirodi doista čudesan. Upoznali smo i druge zaštićene životinje: sovu ušaru i kukuviju, crvenokljunog i žutokljunog labuda, čaplju dangubu i bijelu čaplju. Vidjeli smo ručno izrađenu drvenu kućicu i rijeku Muru. Bilo je vrlo zanimljivo, poučno i zabavno. Voljela bih opet doživjeti tako lijepo iskustvo. Zrinka Valerija Vađunec 4.d

Stranica 8

Krtica

Natjecanja Naši su učenici i ove godine bili marljivi u svim područjima rada pa je veliki broj njih sudjelovao i na raznim natjecanjima na razini škole, kao i županije. Na županijskom natjecanju iz geografije sudjelovali su Ana Horvat iz 5.a razreda, Karlo kovač iz 5.b razreda i Ivan Sušec iz 8. razreda. Naša Ana je osvojila podijelila 1. mjesto s još jednom učenicom. Marin Polgar iz 6.b razreda sudjelovao je na Županijskom natjecanju iz informatike gdje je osvojio odlično 3. mjesto. Karolina Skupnjak iz 7.a razreda sudjelovala je na Županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika. Na Županijskom natjecanju Podmladka Crvenog križa sudjelovali su Kristina Drvenkar 7.a, Valentina Bratuša 7.a, Martina Horvat 8., Martina Ivanušić 7.a, Nina Plaftak 7.a i Nino Hanžeković 7.a. Na vjeronaučnoj olimpijadi sudjelovale su Štefica Balog, Slađana Balog, Zvjezdana Ignac i Mirjana Ignac iz 8. razreda. Na natjecanju iz prometa sudjelovali su Elena Just 5.a, Valentina Žvorc 5.a, Petra Komes 5.b i Josip Hlapčić 5.a. Na natjecanju iz likovne kulture sudjelovali su Dario Bistrović 6.a, Mario Klobučarić 6.a i Miro Balog 6.b. Tijekom veljače održano je prvenstvo škole u badmintonu. Natjecanje te trajalo 3 tjedna u kojem vremenu je 53 natjecatelja odmjerilo svoje snage u 4 kategorije: Kategorija 5. i 6. razred učenice: 1. Patricija Zadravec 2. Dunja Sačić 3. Valentina Žvorc 3. Mihaela Višnjić Kategorija 5. i 6. razredi učenici: 1. Ivan Požgaj 2. Antonio Juras 3. Hrvoje Hrelja 3. Nikola Poljanec Kategorija 7. i 8. razredi učenice: 1. Valentina Bratuša 2. Martina Horvat 3. Aleksandra Žvorc 4. Kristina Drvenkar Kategorija 7. i 8. razredi učenici: 1. Nino Hanžeković 2. Dalibor Juras 3. Goran Jambrošić 3. Denis Poljanec

Krtica

Prvenstvo škole u nogometu održano je u svibnju. Odigrano je 17 susreta, a konačan plasman je: 1. 8.r 2. 6.a 3. 5.a Trenutno traje prvenstvo škole učenica 5. i 6. razreda u graničarima i učenica 7. i 8. razreda u odbojci. Čestitamo svim prvacima i prvakinjama i svim našim natjecateljima na sportskim natjecanjima i natjecanjima znanja!

Stranica 9

Mala škola I ove su godine naši najmlađi bili jako vrijedni. Mala škola započela je s radom u siječnju. Mali polaznici sudjelovali su u radionici “Mala radionica za velika prijateljstva” koju je vodila odgajateljica Marina Kolar. Radionica je završila početkom ožujka izložbom radova malih polaznika u Čakovcu. Nakon toga počeo je predškolski program koji vodi odgajateljica Monika Kamenić. U programu predškole sudjeluje 26 polaznika koji pohađaju predškolu u 2 skupine: 5-godišnjaci i 6-godišnjaci.

Izrada ježa od krumpira i čačkalica

Mali polaznici se igraju, grade, režu, lijepe vunu, crtaju, igraju slovima, igraju razne igre (memory, pronađi pravi čep), slažu puzzle i izrađuju različite predmete od prirodnih i ostalih materijala. Igrom i raznim aktivnostima pripremaju se za polazak u 1. razred.

Ovo su pokloni za naše mame

Pronađi pravi čep

Režemo i lijepimo vunu

Mala radionica za velika prijateljstva 20.2. 2009. u zgradi Scheier u Čakovcu povodom Svjetskog dana materinjeg jezika otvorena je izložba dječjih radova. Radove su izradili polaznici “Male radionice za velika prijateljstva” koju vodi Marina Kolar. “Mala igraonica za velika prijateljstva” je radionica za unapređenje položaja romske djece na području općine Orehovica. Radionica omogućuje sudjelovanje djece u kvalitetnim odgojno-obrazovnim aktivnostima u svrhu stjecanja spoznajnih i kreativnih vještina, multikulturalnog dijaloga i uvažavanja različitosti te stvaranja poticajnog okruženja i jednakih mogućnosti u daljnjem obrazovanju. Polaznici su izveli kratak program na hrvatskom i romskom jeziku te kajkavskom narječju i darivali prisutne malim poklonima koje su sami izradili. Stranica 10

Krtica

Računalni kutak Na internetu vrebaju brojne opasnosti Internet i e-mail su za milijune ljudi danas svakodnevica. Zato mnogi uopće ne razmišljaju o opasnostima koje na njima vrebaju. U zadnjih nekoliko mjeseci posebice su se proširile društvene zajednice na mreži, kao npr. Facebook . Zajednice su za mnoge neka vrsta drugog doma. One su odlične, jer tu se mogu sresti prijatelji, upoznati novi ljudi ili razgovarati o mnogim temama. Međutim, skoro svaka osoba koja je aktivna u jednoj takvoj zajednici, svojim sudjelovanjem zapravo neizbježno odaje i mnoštvo svojih privatnih podataka,a te podatke može vidjeti gotovo svatko. Podatke koje jednom stavite na internet, teško ćete više moći odstraniti. Naročito olako odaju podatke o sebi upravo najmlađi korisnici društvenih mreža. Oprezan treba biti i kod korištenja drugog popularnog servisa interneta—chata. Za razliku od socijalnih mreža, gdje se razgovara uglavnom s prijateljima, u chat sobama razgovara se prvenstveno s nepoznatim ljudima. Djeca i ovdje u svojoj neiskvarenosti i naivnosti vrlo često daju sasvim osobne podatke o sebi; o godinama, mjestu stanovanja, odnosima s članovima obitelji, a nerijetko daju i svoj broj mobitela. Ne treba posebno naglašavati koliko neugodnih iskustava može iz toga proisteći. Stoga, oprezno na internetu!  Ne odaj olako svoje podatke, naročito svoj broj mobitela!  Ako ti je razgovor koji vodiš postao neugodan, jednostavno ga prekini!  Nikad ne odaj svoju lozinku, čak ni prijateljima!  Ne odgovaraj na uznemirujuće poruke!

Google Earth Program Google Earth omogućuje vam let na bilo koje mjesto na Zemlji i prikaz satelitskih slika, karata, terena, 3D građevina, od galaksija u svemiru do kanjona u oceanu. Možete istraživati bogate zemljopisne sadržaje, spremiti posjećena mjesta i podijeliti ih s drugima. Program možete potpuno besplatno preuzeti na http://earth.google.com/. Oprez! Mape se učitavaju direktno s interneta pa bi vam zbog velikog prometa podataka mogao porasti i račun za internet!

www.skole.hr Mjesto na kojem se sreću sve hrvatske škole i gdje možete naučiti mnoštvo toga ili se poigrati. Stranica obiluje sadržajima za učenike svih uzrasta, učitelje i roditelje.

Volite li igru? Na www.igre123igrice.com naći ćete pregršt besplatnih igara za zabavu u kišne dane (sunčane ćete, naravno, provoditi vani s prijateljima!)

Pripremila Tanja Oreški Krtica

Stranica 11

Pis ci koje vol imo - Hrvoje Hitrec

Pisci koje volimo - Hrvoje Hitrec Kad smo se spremali na sajam knjiga Mesap Libar nismo znali da ćemo tamo imati priliku upoznati hrvatskog spisatelja za djeca, mlade, a i one ne već tako mlade Hrvoja Hitreca. Hrvoje Hitrec je tvorac legendarnih Smogovaca za koje ste svi sigurno čuli, a mnogi od vas ste čitali knjige o njima ili gledali televizijsku seriju, ili čak i oboje. Na našu sreću, tog je dana predstavljao svoju novu knjigu pod nazivom “Humandel” o dječaku koji je pola čovjek, pola dupin koji spašava svijet od opasnosti klimatskih promjena, pa smo iskoristili ovu priliku za intervju kojim smo ga bolje upoznali. U nastavku vam predstavljamo našeg i vašeg omiljenog autora Hrvoja Hitreca!

S koliko godina ste počeli pisati? Ja sam kasno počeo pisati. Počeo sam pisati s 25 godina. Koja vam je prva knjiga? Moja prva knjiga se zove Pustinjakov pupak. To je roman za odrasle s kojim sam počeo, a onda su ljudi rekli da bi tim stilom pisanja mogao pisati knjige za djecu pa sam pokušao i tako je došlo do prvih Smogovaca. Koliko knjiga ste do sad napisali? Oko 40. Koja knjiga vam je najdraža? Sad mi je u zadnje vrijeme najdraži Humandel. Mislim da sam tu došao do jednog stupnja pisanja za djecu do kojeg je rijetko tko od naših suvremenika došao. Hrvatska književnost za djecu nema tako dugu tradiciju. Jeste li zadovoljni sa svim djelima koje ste napisali? Nisam! Ali jednog ću dana, kad će se možda izdati sabrana djela, popraviti neke dijelove pa će biti bolje. Radite li trenutno na nekoj novoj knjizi? Radim na knjizi koja nije za

Stranica 12

djecu, ali se radnja događa i u ovim krajevima, u Međimurju, u vrijeme bana Jelačića. To je jedan mozaični roman i mislim da ću ga završiti do kraja ove godine. Koje knjige su vam draže? Za djecu ili za odrasle? Kako kada. Kad sam s djecom, govorim s djecom i o djeci, onda mi se sviđaju moje knjige za djecu. Što vas je motiviralo da počnete skupljati legende za knjigu Hrvatske legende? Nisam ih ja skupljao, skupljali su ih „mravi“, moji pomagači koji su skupili veliki broj legendi od kojih sam onda ja izabrao najljepše i pokušao ih prepričati na literaran način. U toj knjizi možete naći i međimurske legende, na primjer legendu o sv. Urbanu. Je li neki od Vaših sinova pisac? Nije, ali moj najstariji sin je filmski redatelj. To je još bolje, ne mora ništa pisati, samo se šeće uokolo i govori ljudima gdje da stoje i što da rade. Kakav učenik ste bili u osnovnoj školi? Nije mi baš išlo. Zapravo mi nisu išli prirodoslovni predmeti

- matematika, kemija, fizika. Ja sam jednostavno iz druge branše. Uvijek sam volio hrvatski jezik i posebno povijest. Koja vam je najdraža knjiga za lektiru? Tom Sawyer i posebno Huckleberry Finn od Marka Twaina. Te knjige sam volio čitati, a još i danas ih znam otvoriti i prelistati i znam da nisam bio u krivu. Kakve ocjene ste imali iz lektire? Iz lektire sam imao dobre ocjene jer sam imao sjajnu profesoricu iz hrvatskog koja me i uputila prema spisateljskim vodama. Koja vam je knjiga najdraža od onih koje Vi niste napisali? Zapisi odraslog limača Paje Kanižaja. Što Vas je potaknulo na svemirca Eka? Jednog dana sam izlazio iz zgrade u Zagrebu i pao sam preko vreća za smeće i to mi je bio poticaj da napišem knjigu Eko Eko. Kakve knjige najviše volite čitati? Najviše volim znanstvenu fantastiku.

Krtica

Pisci koje volimo - Hrvoje Hitrec Što vas je potaknulo na pitanje Smogovaca? Ima li to kakve veze s vašim stvarnim životom? Uvijek postoji nešto autobiografsko u knjigama, ali to nema veze sa Smogovcima. Ja sam išao u razred s jednim klincem koji je imao puno braće i kad sam ih počeo brojati, nabrojao sam ih sedam. Sedmero braće u jednoj školi. Tako sam uzeo tu obitelj, te dečke kao prototip. i onda, naravno, i njihove prijatelje i poznanike i tako sam to sve skupa smiješao u jednu široku paletu osoba koje se pojavljuju u Smogovcima. A onda kako su rasli i odrastali su se priključivali novi likovi. I tako je nastala jedna od najduljih serija u povijesti hrvatske televizije, a kažu i jedna od najboljih. Otkud naziv Smogovci? Tu se opet vraćamo na ekologiju. U Zagrebu, kao i u svakom velikom gradu ima puno smoga pa otud taj naziv. To je saga o dječacima i djevojčicama iz jednog zagrebačkog naselja koje se zove Pešćenica i ja njih vozim kroz tri generacije, već sam i sam sebi dosadan

Koji lik iz Smogovaca vam je najdraži? Meni je nadraži mali Buco, zato što svi imaju neke talente, neki za nogomet, neki za kemiju i tako dalje, a Buco ima jedan prirodni nagon da pojede sve što vidi pred sobom. Nakon što sam stvorio lik Buce, dobio sam tri sina i ovaj najmlađi je isti Buco. Kako ste došli na ideju da Kumpić tako smiješno govori? To je jedan mali trik. Uvijek jedan lik mora malo odskakati, ne samo po karakternim svojstvima, nego i po jednoj takvoj pogrešci u govoru. Zbog toga ga svi isti čas zapamte. Koji nastavak Smogovaca Vam je najdraži? Najdraža mi je prva knjiga jer sam ju pisao „za dušu“. Po njoj je snimljeno prvih šest epizoda televizijske serije. Kasnije sam pisao obrnuto, prvo sam pisao scenarij za seriju, a tek onda knjige. Dakle, to je malo neobičan slučaj, ali se isplatilo jer sam pratio te likove, te mlade i malo manje mlade glumce i po njihovim karakterima sam pisa-

o uloge. Na primjer Crni Đek, kojeg je utjelovio glumac Slavko Brankov koji je, na žalost, nedavno umro. Počeo sam slijediti, odnosno imitirati njegov privatni karakter. Mislite li napisati još koji nastavak Smogovaca? Ne, mislim da je ta priča završila i sad se mora pojaviti neki novi pisac koji kreće sa svojim naraštajem, sa svojom školom, sa svojim dečkima i curama i mora ispočetka početi pisati o vama. Je li vam ikad dosadilo pisati Smogovce? Pa nije mi dosadilo jer sam dobio dobar honorar od televizije pa me to stalno poticalo da pišem dalje ☺ Kako dugo ste pisali Smogovce? Mislim da sam ih dosta brzo napisao. Neke knjige pišem brzo, a neke polako i onda obično uspiju one koje sam napisao na brzinu, a kad se trudim obično ispadne loše. Hvala Vam na razgovoru! Do viđenja!

Knjige Hrvoja Hitreca u našoj školskoj knjižnici: Smogovci Smogovci i strašni Bongo Smogovci u biće iz svemira Eko Eko

Krtica

Stranica 13

Tema broja: Kako se najbolje uči?

Imaš li problema s učenjem?

Zaboravljaš li brzo naučeno?

Teško razlučuješ bitne od nebitnih informacija

Na ova i još brojna druga pitanja pokušali smo dati odgovor u ovogodišnjoj temi broja. Problem pravilnog načina učenja je uvijek aktualan i većina učenika se prije ili kasnije susreće s njim. No, to zapravo i nije tako veliki problem. Na slijedećim stranicama prikazat ćemo nekoliko strategija i trikova koji će vam uvelike olakšati organizaciju vremena za učenje i samo učenje. Stranica 14

Misliš li da nemaš dovoljno vremena za školske obveze?

Teško se koncentriraš na rad?

Reci mi mudrače kako si stekao toliko znanje? Tako što se nikad nisam stidio pitati. Herder

Krtica

Tema broja: Kako se najbolje uči? MALE TAJNE USPJEŠNOG UČENJA OSNOVNO PRAVILO - TI ODLUČUJEŠ ŠTO ĆEŠ! 1. INTERES I MOTIVIRANOST (HOĆU TO NAUČITI!) Odluku da ćeš učiti moraš donijeti sam. Kad ti se ne da učiti, sjeti se da je učenje neizbježno i korisno jer nam pomaže da preživimo u okolini koja se neprestalno mijenja. Reci samom sebi: “Hoću to naučiti!” 2. STALNO MJESTO ZA UČENJE Nastoj učiti na istome mjestu. Najbolje bi bilo da imaš svoju sobu. Ako je nemaš, to može biti neko mirno mjesto u kući koje će biti rezervirano za tebe i tvoj rad. 3. UGODNO RASPOLOŽENJE Nemoj učiti čim dođeš iz škole, kada si umoran ili bolestan. Kada dođeš iz škole, najprije se odmori, pojedi nešto, popij čašu vode. Kada ustaneš iz kreveta, najprije se razbudi, umij se, počešljaj, doručkuj i operi zube. Prostoriju u kojoj učiš provjetri i optimalno zagrij (22°). Pazi da ne bude ni pretopla ni prehladna. Sa stola i zida makni sve što bi ti moglo odvući pažnju. Ugasi radio i TV i ukućane zamoli da budu tiši. Nastoj da ti svjetlo pada s lijeve strane (za ljevake s desne) kako ti sjena ne bi padala na ono što pišeš. 4. DNEVNI PLAN Kad dođeš iz škole, odmah pregledaj sve knjige i bilježnice. Tada se još sjećaš što ste radili i što imaž za zadaću. Knjige i bilježnice iz predmeta iz kojih imaš nesto za učiti ostavi na stolu. Ostale spremi u torbu. Pogledaj što po rasporedu imaš sutra. Izvadi knjige i bilježnice iz predmeta iz kojim moraš nešto ponavljati. Poslaži knjige jednu na drugu. Na vrhu neka bude najlakši predmet, a na dnu najteži. Zatim se odmori. Kad počneš učiti, počni od vrha (od najlakšeg predmeta). Kada završiš s nekim predmetom, knjige i bilježnice pospremi u školu. 10 minuta prije predviđenog početka učenja otiđi u wc, popij vodu, nešto pojedi i pripremi sav potreban pribor. 5. PAZITI NA SATU Dolazi redovito na nastavu, pazi na satu i uči redovito. Tada učenje neće biti problem. 6. UČITI SA STANKOM Nakon učenja gradiva iz jednog predmeta napravi stanku. Nastoj učiti 35 do 55 minuta pa napravi stanku od 10 - 15 minuta. Dok se odmaraš, bavi se nekom laganijom tjelesnom aktivnošću. Pazi da ne pretjeraš jer bi mogao biti preumoran za nastavak učenja. Odmor započni prije nego se jako umoriš. Ako je gradivo teško, podijeli ga na nekoliko dijelova između kojih ćeš napraviti kraću stanku.

Krtica

Stranica 15

Tema broja: Kako se najbolje uči? METODE BRZOG UČENJA Učenje je poput slaganja slagalice. Veoma je teško složiti slagalicu ako nemaš pojima što slažeš. Isto je s učenjem: moraš znati što učiš, kojoj cjelini pripada lekcija koju učiš, što ide u sredinu cjeline, a što na rubove.

Učenje je poput slaganja kuće od kocaka. Dijelovi gradiva su kocke, a učenje je povezivanje tih kocaka. Ako ti neka kocka nedostaje, nemaš čime graditi. Ne možeš početi graditi od krova.

Podatci koje moraš zapamtiti su poput stvari u tvojoj sobi: ako nisu spremljeni ondje gdje im je mjesto, gubiš vrijeme tražeći ih i na kraju ih ne možeš naći kad ti najviše trebaju. Ako učiš bez plana, ako samo trpaš podatke u glavu misleći da je to najbrži način učenja, otkrit ćeš da ti je učenje bilo uzaludno. Nećeš se moći snaći i nećeš znati gdje ti je što.

Učenje uvijek započni pravljenjem ladica svojega zamišljenog ormarića. Predvidi police, ladice, napravi raspored da znaš što ide gore, a što dolje. Sadržaj knjige je nacrt za gradnju tvojeg ormarića. U sadržaju knjige vidiš koje lekcije trebaju veće, a koje manje police, za koje je potrebna ladica, a za koje pretinac.

Za brzo učenje najvažnije je: Pregledati

nacrt (sadržaj knjige) Konstruirati ladice ili police (proučiti pojedine lekcije) Popuniti ladice ili police odgovarajućim sadržajem Pamtiti mjesta na koja si što stavio/stavila.

Stranica 16

Krtica

Tema broja: Kako se najbolje uči? I na kraju, mali podsjetnik:

AKTIVNOSTI, OBVEZE, ZADAĆE

RODITELJI!



napraviti plan rada



izabrati najvažnije



prvo rješavati teže zadatke



poboljšajte svoju koncentraciju



postavite si ciljeve u učenju



aktivno slušanje



služenje kraticama



budite aktivni!



savladajte tremu



učenje eliminacijom



rad u skupini (timski rad)



pisanje bilješki



vježbajte pamćenje (asocijacije)

Šaljite poruku:

UČENICI!

UČITELJI!

VOLIM TE

UČENJE = ZNANJE

ČUJEM TE

temelj civilizacije

Zajedno koračati prema istom cilju - USPJEHU!

PRIHVAĆAM TE

Nadamo se da smo vam ovim savjetima pomogli u prepoznavanju problema kod učenja i uputili vas u pravilno smjeru prema pronalaženju rješenja ☺

Krtica

Stranica 17

Deutsche Seite HALLO! Ich heisse Magdalena Oršuš. Ich wohne in Orehovica. In Orehovica gibt es viele Autos, Kinder und viele schöne Sachen. Ich habe viele Freundinnen. Meine beste Freundin heisst Dijana Horvat. Sie ist nett und schön. Wir gehen in die fünfte Klasse. Mein Lieblingsfach ist Kroatisch. Kroatisch unterrichtet Frau Ivanka Novak. Sie ist nett und witzig. Mein Leben ist sehr schön. Magdalena Oršuš 5.a Zungenbrecher

٫٫٫

٫ ٫٫٫

Fischers Fritz fischt frische Fische. Frische Fische fischt Fischers Fritz.

__ __ __ __ __ Auf dem Rasen rasen Hasen, atmen rasselnd durch die Nasen.

123*5*

Jedes JAhr im Juli essen Jana und Julia Johannisbeere.

__ __ __ __ __ __ __ Izradila Ana Horvat 5.a

Lösungen: Birne, Schrank

Izradio Ivan Požgaj 5.a Stranica 18

Krtica

English corner

...

BRAIN TEASERS

1 Before Mt. Everest was discovered, what was the highest mountain in the world? 2 Jimmy's mother had 4 children. She named the first Monday. Named the second Tuesday. The third is named Wednesday. What is the name of the fourth child? 3 You are driving a bus. At the first stop, 2 women get on. The second stop, 3 men get on and 1 woman gets off. Third stop, 3 kids and their mum get on, and a man gets off. The bus is grey, and it is raining outside. What colour is the bus driver's hair?

SCHOOL THINGS WORD SEARCH D V O I U O Q P

Y F S

R B K O O B F

C A Y H W M X L

E N C

I H T E A C H E R X O V G book I

L A Y O M L

K D G A B

M X Z O H C H A I

R N E

R O L N C V

E J N B M G A K

X F

F V

I O T R

P X C S F

F M V V E E L N L

Y X O E T F

J K Q H Y

E H J

Z H I

R V R

C A L

B O X A O P

P U P

T Q L

I N L X D T X A E

L S D S K Q K W P

P M C B N N R G T

J W O V

I eraser

J G S A R K N register

L O K N E W C S I H T S E desk

E B M I

S X G R G A J

N S E E Y W A A E H R T J E X E J G J

E N

L U O M J K B S Y S F

I X P

W D A R N O K Y

E H D A H M J E D

R A Q W B X D L

K G E G

L O I G T Z

L O O H

C D M R G J notebook pupil C S E E A L teacher S S B G F H blackboard A Z P M O Y chalk V R G M D U sponge U H A I M M classroom D A R Z O S pen T A F O B M pencil

P O E B U N Q D U G R M K

J H E

P chair

L W M U U B D V calendar

C J

P O T J Y X school bag

Can you find all the letters ? Use different colours!! Finish the alphabet : A ________________________________

2 Jimmy. "JIMMY'S MOTHER had 4 children"! discovered yet!

Krtica

Answers : 1 Mt. Everest. It was still the highest in the world - it just hadn't been

Pripremila: Adela Tompoš

Stranica 19

Pričaonica Različiti smo, ali jednako vrijedni Svaki je čovjek na svijetu drukčiji. Razlikujemo se po vjeri, jeziku, po narodnosti, izgledu, po zdravlju, razmišljanju i po još mnogim stvarima. Različiti smo i to nam nitko ne može zabraniti. Svatko od nas ima pravo na svoju vjeru. Svatko ima pravo osjećati pripadnost svom narodu, govoriti svojim jezikom. Moramo poštovati jedni druge i prihvaćati ljude onakvima kakvi jesu. Svi smo mi različiti, ali i jednako vrijedni. Dijana Kraljić 3.c

Sandra Ignac, 7.a

Morska priča Sjedim na kamenu uz more. Voda mi škalja prstiće. Gledam zalazak sunca. Baš je divno. Ugledala sam val. Dizao se što više da bi zadivio što više ljudi. Stigao je do mene i pitao me: - Djevojčice, kako se zoveš? Ja se začudim i promrmljam: - Elena. A ti? - Ja se zovem Fran Kunin Mirkos. Hvala na pitanju, djevojčice. Što radiš ovdje? Nije li ti dosadno? - odgovara val. Zamislila sam se i pitala umišljam li ili je to stvarnost. Odgovorila sam: - Gledam zalazak sunca. I nije mi dosadno. Kako to misliš? - Pa stalno si na jednom mjestu, a ja stalno putujem. Bio sam u Aziji, Africi, Americi… - gledao me i zapitkivao val. Ja sam brzo povikala: - Pričaj! Pričaj! Nastavio je: - Još sam bio u Njemačkoj, Poljskoj, Francuskoj, Španjolskoj, Grčkoj, Italiji, Portugalu, Maroku, Alžiru, Libiji, Egiptu, Turskoj, Irskoj, Finskoj, Islandu i više se ne sjećam… - Kad bih barem bila na tvom mjestu, bila bih u svim morima, oceanima. A jesi li upoznao neke ljude i vidio neke životinje? - znatiželjno sam pitala. - Da. U Egiptu sam upoznao jednog faraona. U Italiji sam upoznao papu, u Njemačkoj Einsteina, a u Engleskoj kraljicu Elizabetu II. U Rusiji sam jednom sreo i kralja Nikolu II… - hvalio se i govorio kao štreber. A ja ga opet upitam: - A koje si životinje upoznao? Odmah je počeo nabrajati: - Žirafu, slona, zmiju, lava, devu, leoparda, pticu trkačicu, rodu, kita, starog dodu, prapticu, sjevernog medvjeda i pingvina. - Doviđenja! - povikao je val spuštajući se niz obalu. Da mi je barem biti na njegovom mjestu. Obišla bih cijelu Zemlju. - Elena, večera! - dozivala me mama. Trčala sam na večeru gledajući val kako dalje juri za pustolovinama. Poželjela sam mu sreću. Elena Just 5.a

Oblaci Bijeli oblaci ne donose kišu. Mekani su zato jer su puni vodene pare. Na velikim oblacima odmaraju ptice. Ponekad me podsjećaju na okrugle loptice. Crni oblaci su kišoviti oblaci. Najviše se veselim snježnim oblacima. Oblaci su mi lijepi. Maleni oblaci su obično plavi. Kad je vjetrovito vrijeme, oblaci su nemirni. Marko Slunjski 3.c Stranica 20

Paula Kovač 2.c Krtica

Pričaonica Moja majka Sve počinje. Stvara se novi um, nova osoba. Rođenje. Od samih početaka majka nam ukazuje na dragocjenosti i blagodati života. Moja je majka meni prenijela svoju dobrodušnost, darežljivost, suosjećajnost i mnoge druge vrline koje ju krase. Moja je majka osoba i s pokojom manom, uostalom, kao i svi mi, ali ja uvijek nastojim cijeniti samo njezine dobre strane. Njezina marljivost vidi se na njezinim rukama. Njezina dobra volja i strpljivost svakodnevno se vide kroz osmijeh na njenom licu. Nitko mi ne daje bolje savjete od nje, nitko ne me zna utješiti kao ona, nitko nije tu za mene kao moja majka. Ona mi pruža ruku kad mi je najpotrebnija, ona mi je bila, i uvijek će mi biti, oslonac. Divno je imati nekog uza se za koga znaš da te nikada neće iznevjeriti, ostaviti samog. Divno je imati majku kakvu ja imam, dobronamjernu, uvijek spremnu pomoći. Ona me daruje bezgraničnom ljubavlju koju osjećam na svakom koraku u njezinoj blizini.

Glorija Jelenić 3.a

Denis Poljanec 8.

Pobijedila sam strah Marija Horvat 6.b

Maslačak

Jaglac

Maslačak je žute boje, pun malenih, žutih latica. Stabljika mu je čvrsta i velika. Listovi su zeleni i veliki. U starosti maslačak postane sijed. Kad ga puhnemo, iz njega izlete padobranci.

Nakon hladne zime nadajući se toplom vremenu, jaglac vapi za suncem i proljećem. Jaglac je vjesnik proljeća. To znači da vjesnici jure, žure i trče, samo da bi prvi donijeli vijest svima, vijest da je stiglo proljeće. Jaglaci rastu i u mom dvorištu, Antonio Mišić 3.c ali ne bilo kakvi, nego jaglaci ljubičaste boje. Latice su im u obliku srca spojene jedna do druge u zatvoreni krug. Unutrašnjost im je žuta, a izgleda poput umanjenog jaglaca. Cvjetovi su obrubljeni zelenim lišćem. Listovi su duguljasti i vitki. Ovaj cvijet još zovemo i purgerice. Dijana Kraljić 3.c

Mihael Baksa 1.a Krtica

Sara Sraka 4.d Stranica 21

Pričaonica Vile iz svemira Jednog su kišovitog dana vile Kišica, Vjetrovica i Sunčica išle brati cvijeće. Kišica kaže: „Kako je danas lijep dan.“ Naravno, pa zato se i zove kišica jer voli kišu. Vjetrovica i Sunčica su rekle: „Fuj, kako je danas gadan dan.“ Drugog dana prijateljice su odlučile otići u šetnju. Svemir je bio nevjerojatan. Pitate se zašto? Zato jer su vidjele jednu vješticu. „Takvih baš i nema kod nas“, kaže Sunčica. Vjetrovica je rekla: „Ma kako nema vještica kod nas, pa mi smo u svemiru.“ Ima raznih bića, a ovo biće, ova vještica je samo jedan mali dio velikog svemira. Marie-Claire Horvat 4.a

Petra Hrelja 2.a

Naš kraj nekad i danas Pješačim starom hrastovom šumom. Kraj starog hrasta nešto smrdi. Užasno! Fuj! Uginule životinje, a kraj životinje smeće: stari plavi štednjak, zahrđali bicikli i gomile starih boca i papira. Što bi čovjek trebao uraditi da zaštiti prirodu? Kojim mjerama? Uginule životinje bi trebalo odvesti veterinaru, da on to sanira. A smeće kao što je stari štednjak ili stari bicikl trebalo bi odvoziti na odlagališta metala. Papir, staklo, plastiku i druge materijale treba reciklirati i ponovno ih proizvesti. Otpatke iz kuhinje mogli bismo kompostirati. Umjetna gnojiva bi trebalo smanjiti u povrtlarstvu i voćarstvu. Smanjimo sjetvu i krčenje šuma, zasadimo nove sadnice drveća. Očistimo potoke od smeća. Organizirajmo neke veće akcije čišćenja. Smanjimo ispuštanje štetnih plinova u okoliš. Naš kraj je nekad bio prepun lijepih ptica, sisavaca, gmazova, vodozemaca i riba. Šuma je bilo više, reda u sjetvi još više. Potoci su bili čisti, svježi. Šume su bile mjesto gdje se uživalo i kad bismo ih samo pogledali. Nije bilo otrovnih gnojiva. Zato, ljudi, pomozimo prirodi i budimo dio nje. Mi se njoj moramo prilagođavati, a ne ona nama! Odložimo smeće gdje mu je mjesto. Dino Baksa 6.a

Moj kišobran

Recept prijateljstva

Danas je oblačno i padat će kiša, a ja moram ići u školu. Uzet ću svoj kišobran iz stalka za kišobrane i idemo van. Volim svoj kišobran jer me štiti od kiše. On je zelene boje s bijelim slovima. Drška mu je smeđe boje i dugačka je. Okruglog je oblika i uvijek veseo kad ga otvorim. Ja volim ići s njim u šetnju i u školu jer mi je uvijek kosa suha. Kada ne pada kiša, sušim ga i spremam u njegov stalak i zato smo ja i kišobran sretni. Stefani Carević 3.c

80 dag iskrenosti 44 dag dobrote 100 kg veselja 18 kg sreće 28 kg smijeha 15 dag nesebičnosti Zabaviti prijatelja i ispričati mu vic. Ako je tužan, usreći ga i utješi. Povjeri mu svoju tajnu. Ako ti on povjeri svoju tajnu, ne izdaj ga. Ne tužakaj ga. Ne zezaj ga. Možeš mu pokloniti: igračke, bombone ili slikovnice. Maria Paula Požgaj 3.a

Jasmina Bratuša 2.a Stranica 22

Denis Besek 1.c Krtica

Drogi naš kaj Jesen Z vetrom je došla, z listjem zašošjala, žoto pak črleno ga pofarbala, jaboke i hruške zazrelila. Ljude je na polje zagnola, ftiče na jug poslola, hrčko je pošepetnola nej v luknjo se skrije dok mo još prekesno neje.

Maria Paula Požgaj 3.a

Poljuknola je v šumo, traktora prestigla na drumo meglo je spod plašta postila, fletno se zasuknola i selo napustila. Martina Horvat 8.r

Stefani Carević 3.c

Maškori Negda so maškori ne bili kak denes. Po seli so ne hodala deca, nek puce. Ve deca dobivlejo cukore pak peneze, a negda so dobivali jaboke pak krafline. Negda je bilo se skromneše pa so se maske delale doma od dreva, storih kiklji, robači i drugih opravilji. Denes po seli hoda malo dece, pak se te običaj na još dugo zadržal. Zato živeli maškori i još dugo poživeli! Zrinka Valerija Vađunec 4.d

V moji vulici deca se navek igrajo, ftičeki navek popevlejo, pesi navek lajajo i auti se navek nagajajo.

Krtica

V jesen skup z vetrom popevle vesele pesme. V zimi, bez jenog lista, tožno zgledi kaj da se ploče. Ftihla je i več ne popevle, sigurno spi. Sneg ji se na kitaj drži. A unda na jo ftiči dojdo i protuletne pesme zapopevlejo. Črešjo so zbudili i pak je vesela. Cela se rascvela! V leti se štima: čuda črlenih ringlini ima. K sej me zove, zdalka maše. Viš, leto ji rom paše! Ana Horvat 5.a

Ftičeki v protuletje

Srećo smo im zaželeli i droptije kruheka dali. Martin Slivar 4.d

V moji vulici meni je najlepše da polek je po kuruzi bežimo, na senokoši ležimo i oblake gledimo. Antonio Juras 5.a

Navek na svoji mesti stoji i ljuče me, ljuče čes kitje i listje.

Ftičeki so došli, doleteli so k nam. Na kitaj ve sedido, lepo nam popevlejo.

V moji vulici

V moji vulici lepi cveti rastejo, metulji koli jih letijo, a v jutro vrapčeki žvrgoljijo.

Črešja

Ftičeki so došli, sonce nam dopeljali. Lepo z soncem tancajo, nebo z krilaj glancajo. Da se sonce zmoči, nebo se začrleni. Dojde mesec, ftiček saki mam zaspi.

Martina Horvat 2.b

Elena Just, 5.a Stranica 23

Kutak za pjesnike Božić oko nas

U mojoj domovini : ljubav

Anđeli na nebu. Promatraju nas s visina. Blagdani pred nama, Božić je tu!

Mojom domovinom teku bistre, modre rijeke. U mojoj su se domovini rascvjetale livade. Šume zazelenjele u mojoj domovini. Zlatna polja široka, valovita, pa zemlja kršna, brdovita, srebrno svjetluca more.

Isus u slami slatko spava, zvijezda repatica na nebu sjaji. Blagdani pred nama, Božić je tu!

U mojoj domovini: ljubav. Ksenija Bogdan, 7.b

Vani je snijeg, mira nema. Idemo se grudati! Praznici pred nama, Božić je tu!

Božićna noć U božićnoj noći U visine valja poći. Do zvijezda valja zaći, Najsjajniju pronaći.

U crkvi pjesma, tiha je noć, kitimo jelku, idemo na polnoćku. Sretni smo svi! Božić oko nas.

U svetoj noći Visoko, što više ići, Srca uzdići, Bezglasno, jasno.

Hrvoje Hrelja, 5.a Marina Oršuš 2.a

Vijest o slobodi Hrvatska je moja domovina! Rijeke šalju vijest! Vukovar, grad heroja, šalje vijest! Arenom pulskom odzvanja vijest! Treperavim morem vijest se širi. Svako dijete, svaki čovjek vijest prenosi. Kakva je to vijest, pitaju se narodi, A to je vijest o slobodi! Karlo Kovač, 5.b

Do pastira valja poći U božićnoj noći, Vidjeti kako se ovčice bijele Novorođenom djetetu vesele. Sandra Bogdan 6.a

Prosinac prosi Ptičica se po dvorištu šeće. Traži hrani, i posjećuje drveće. A ljudi se u kući griju. I veselo se smiju. Zrinka Valerija Vađunec 4.d

Miro Balog 2.b Stranica 24

Krtica

Kutak za pjesnike Prolazim Dalmacijom, dotiču me žitna polja Slavonije

Valentinovo! Ptičice rano zapjevale, svoj glas za ljubav dale!

Prolazim kršom dalmatinskih ulica, dotiču me žitna polja slavonskih ravnica. Ovdje makije ima u izobilju, a tamo jedva svaku milju.

Pjevale su one najljepšu himnu okićenu srećom i radošću i slavile tu ljubav divnu.

Gorskim kotarom prostire se drevna i gusta šuma, Međimurjem rijeke teku i slijevaju se s huma.

Karlo Kovač, 5.b

U Lici visoke planine, u podnožju morske dubine. U moru ribe vladaju, nebeske ptice krilima zrak paraju.

Ljubav Ljubav je kao leptir, Ljubav je kao zvijezda. Ljubavno je pismo kada se netko zaljubi i voli. Ljubav je romantična, Ljubav ti rađa lijep san.

Zagrebom se proteže rijeka Sava, ponad nje plovi Drava, tako u beskraj, bez kraja, u daljini ih Dunav spaja. Morskom obalom protežu se prirodne ljepote, pitomim brežuljcima kontinentalne divote. Hrvatski gorski prag ih razdvaja, jednu s drugom različitost spaja. Ivan Sušec 8.r

Kristina Višnjić 4.d

Ivana Vereš 4.d

Dan planeta Zemlje Na Dan planeta Zemlje čistiti okoliš treba. Zemlji treba ljubav, ali i njega.

Jesen Jesen kucka, vjetar šuška. Vjetar krošnje strese, lišće raznese. Ptice odlaze, vjetrovi dolaze. Kiša lupka, vjetar šuška. Dani kraći – noći duže. Hladni dani dolaze topli odlaze. Jesen kucka vjetar šuška. S grane pala žuta kruška.

Valentinovo

U kantu i vreće odložimo smeće. Helena Kavran 2.c Posadimo cvijeće, neodgovorni ljudi to neće. Ljudima treba svjež zrak, mogli bismo posaditi i pokoji mak! Čistu zemlju vole svi, zato smo radosni. Božidar Farkaš 2.a

Mogli bismo pjevati i zeleni život graditi. Mi želimo više cvijeća, manje smeća! Ivana Kovač i Ivana Sušec 6.b

Jelena Polgar 4.a Krtica

Stranica 25

Zabava 1.

Imam velika usta, glasan sam, ali nikoga ne ogovaram, iako imam posla sa svakakvim prljavštinama. Tko sam ja?!

Koje voće ima sjemenke izvana?

Prekidaš je čim joj ime izgovoriš!

Što pripada tebi, a drugi to rabe više od tebe!

Što je teže: 1kg sijena ili 1 kg željeza?

Iz aviona vidiš žutog i crvenog slona. Koji se bolje vidi ?

Četiri automobila došla na raskrižje, pa zastala, jer vozači nisu znali tko ima prednost. Na kraju su svi odjednom krenuli. Ipak nije došlo do sudara. Kako to?!

Markova majka ima troje djece. Prvi se zove Ponedjeljak, drugi Utorak, a treći ?

Hrani se sama sobom, i kad se izjede, onda umire!

10.

Što možeš držati i nakon što si to nekome dao ? 1. usisavač; 2. jagoda; 3. tišina; 4. tvoje ime; 5. jednake su težine; 6. takvi slonovi ne postoje; 7. svi su skrenuli udesno; 8. Marko; 9. svijeća; 10. obećanje ODGOVORI:

Rečnik naš međimurski prezimec = siječanj

šlinge = čipka

svečen = veljača

kredenec = ormar za posuđe

sušec = ožujak

kiklja = haljina

traven = travanj

baleda = kaput

rožen = svibanj

mugač = dudica

klasen = lipanj

prelevanec = rubac

srpen = srpanj

štokrlin = stolac

velikomešnjak = kolovoz kupica = čaša melomešnjak = rujan

fanjki = krafne

miholjščak = listopad

bobnuti = pasti

sesvetčak = studeni

fertuf = pregača

gruden = prosinac Stranica 26

Sakupila Ivana Sušec 6.b Krtica

Mozgalice M

P A

OVE RIJEČI POTRAŽITE U OSMOSMJERCI anakonda bik galeb jastreb klokan krava

lav ljama mačka majmun miš morski pas

nosorog orao pas paun riba sob

sova žirafa svinja tarantula Koju životinju tražimo? tigar ______________________ zec zmija Izradile Ivana Kovač i Ivana Sušec 6.b

Postoji 11 ljudskih glava na slici. Možeš li ih pronaći!? Većina ljudi vidi samo 4 ili 5 glava. A ako pronađeš 7 glava, imaš moć zapažanja veću od prosjeka. A ako pronađeš 9 glava, imaš visoku moć zapažanja. Ako promađeš 10 glava, onda imaš ekstremno visoku moć zapažanja. Ako pronađeš 11 glava - ti si superman (girl)!!

Krtica

Stranica 27

Naši osmaši 8.r, GENERACIJA 2008./2009. Senad Balog, Štefica Balog, Slađana Bogdan, Dalibor Horvat, Martina Horvat, Mirjana Ignac, Zvjezdana Ignac, Goran Jambrošić, Dalibor Juras, Damir Kozjak, Denis Lastavec, Tanja Oršuš, Andreas Panić, Denis Poljanec, Ivan Sušec, Denis Živčec. RAZREDNIK: Tomislav Vrbanec

KAMO NAKON OSNOVNE ŠKOLE? Štefica - frizerka Slađana - trgovac Mirjana - frizerka Zvjezdana - kuharica Martina - medicinska sestra Dalibor H. - monter suhe gradnje Senad - soboslikar/ličilac Denis P. - fizioterapeut Denis L. - tehničar cestovnog prometa Damir - bravar Dalibor J. - farmaceut Andreas - soboslikar/ličilac Ivan - opća gimnazija Goran - tehničar cestovnog prometa Denis Ž. - gimnazija

Moda 8. razreda ☺