Dnevni list Pobjeda 19.03.2023.

НЕЂЕЉОМ

AGENDA ILI NEZNANJE: Glavni državni arhitekta ukinuo brojne dozvole za gradnju na teritoriji čitave države, investitori ogorčeni, neki podnijeli tužbe

Stevović zaustavio građevinarstvo u Crnoj Gori

Moraće da nam se isplati odšteta, a zamislite koliki će biti odštetni zahtjevi investitora koji su zaustavljeni na polovini radova, a stanove su prodali. Taj čovjek kao da je radio po nečijoj agendi, a koja nalaže da se parališe građevinski sektor u Crnoj Gori –ogorčen je sagovornik Pobjede

AKTUELNO: Beograd je postao uporište protjeranih ruskih obavještajaca iz EU zemalja koji sada rade u ruskoj ambasadi

Srbija i Crna Gora u

rukama ruskih agenata

Srbija postaje evropska Argentina i ,,kanta za đubre“ za ruske špijune, a ruska služba na teritoriji Srbije izvodi očigledan hibridni rat sa svim elementima koji se prenio i na Crnu Goru - kaže profesor bezbjednosti dr Darko Trifunović za Pobjedu

Poruka iz Sjeveroatlantskog saveza o potencijalnim sajber napadima tokom predsjedničkih izbora

NATO: Spremni smo da reagujemo ako bude potrebno

POVODI: Država i dalje bez predstavnika na najznačajnijim svjetskim adresama

Čak 26 diplomatskih predstavništava

nema ambasadora

U samo sedam država Crna Gora ima ambasadore, i to u Belgiji, Grčkoj, Italiji, Sjevernoj Makedoniji, Ruskoj Federaciji, Turskoj i Francuskoj, kao i u pet misija - Crne Gore pri EU, pri NATO-u, pri UN-u, pri OEBS-u, kao i Stalnoj misiji pri Savjetu Evrope

Turistički privrednici Kotora, Tivta i Herceg Novog najavljuju dobru sezonu ukoliko bude bolja povezanost Kamenara i Lepetana

Boka će biti u kolapsu ako ne bude više trajekata

Od Pertinija do Matarele

Profesor Rico za Pobjedu iznosi impresije o italijanskim

Crnogorska crkva još nije sila

predsjednicima sa kojima je sarađivao: Sandru Pertiniju, Frančesku Kosigi, Oskaru Luiđiju Skalfaru, Karlu Acelju Ćampiju, Đorđu Napolitanu i Serđu Matareli, ukazujući i na neke kuriozitete vezane za ličnosti dosadašnjih nosilaca te funkcije

ukazujući i na neke kuriozitete

STR. 3.

POGLED SA STRANE

U Ambasadi Rusije u Srbiji zaposleno 80 osoba

STR. 4. i 5.

Piše: dr Dragan VESELINOV

ZAPEČAĆENO: Gradilište „Okova“ u Podgorici

Profesor Tito Lukrecijo Rico bio je saradnik šestorice predsjednika Italije

STR. 16. i 17.

D.MIJATOVIĆ

PODGORICA - Crna Gora nema ambasadora u čak 26 diplomatskih predstavništava, podaci su Ministarstva vanjskih poslova dostavljeni Pobjedi. U samo sedam država Crna Gora ima ambasadore, i to u Belgiji, Grčkoj, Italiji, Sjevernoj Makedoniji, Ruskoj Federaciji, Turskoj i Francuskoj, kao i u pet misija - Crne Gore pri EU, pri NATO-u, pri UN-u, pri OEBS-u, kao i Stalnoj misiji pri Savjetu Evrope.

- Crna Gora ima 38 diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) u svijetu i u svima ima svoje diplomatske predstavnike, sa razlikom u nivou diplomatskog predstavljanja. Trenutno su na čelu 12 diplomatskih predstavništava diplomate u zvanju ambasadora (Kraljevina Belgija, R. Grčka, R. Italija, R. Sjeverna Makedonija, Ruska Federacija, R. Turska, R. Francuska, Misija Crne Gore pri EU, Stalna misija Crne Gore pri NATO, Stalna misija Crne Gore pri UN i drugim međunarodnim organizacijama, Stalna misija Crne Gore pri OEBS-u, Stalna misija pri Savjetu Evrope), dok su u ostalim diplomatskim predstavništvima na čelu privremeni otpravnici poslova - saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva vanjskih poslova. Na pitanje koliko dugo je Crna Gora bez ambasadora u ključnim centrima poput Berlina, Vašingtona ili Londona i koliko to utiče na uspješnost međunarodnog povezivanja Crne Gore sa najvažnijim zapadnim partnerima iz MVP-a objašnjavaju da to ne predstavlja prepreku u nesmetanom obavljanju svih

aktivnosti crnogorskih DKP.

- Ambasada Crne Gore u Berlinu funkcioniše na nivou privremenog otpravnika poslova od 25. februara 2021. godine, u Vašingtonu od 13. februara 2021, i Londonu od 2. jula 2021. godine. U svim ambasadama u kojima Crna Gora nema postavljene ambasadore, funkcije šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava obavljaju privremeni otpravnici poslova, što je u skladu sa diplomatskom praksom i ne predstavlja prepreku u nesmetanom obavljanju svih aktivnosti crnogorskih DKPsaopštili su iz ovog resora.

Hronologija propasti

Urušavanje crnogorske diplomatske mreže počeo je bivši ministar vanjskih poslova Đorđe

Povodi: Država i dalje bez predstavnika na najznačajnijim svjetskim adresama

Čak 26 diplomatskih predstavništava nema ambasadora

Radulović koji je, nekoliko dana nakon postavljenja, započeo čišćenje diplomatije od kadrova bivšeg „omraženog režima“ i onih koji nijesu iskazali lojalnost sprovođenju projekta „srpski svet“. Već 16. decembra 2020. odlučio je da opozove ambasadora Crne Gore pri Svetoj Stolici Miodraga Vlahovića, u Kini Darka Pajovića, ambasadora u Srbiji Tarzana Miloševića, ambasadorku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Dušanku Jeknić, ambasadorku u Italiji Sanju Vlahović, ambasadora u Bosni i Hercegovini Obrada Miša Stanišića, te ambasadorku u Njemačkoj Veru Kuliš. Istoga dana Radulovićev šef Zdravko Krivokapić, prilikom prve posjete Briselu, iznio je, bez ijednog argumenta, krupne optužbe na račun ovih ambasadora. - Osnovni kriterijum je bio povlačenje nekarijernih diplomata i diplomata koji su svojim nekorektnim djelovanjem u posljednja tri mjeseca nanijeli štetu, ne Zdravku Krivokapiću ili bilo kojoj političkoj strukturi, nego Crnoj Gori, rekao je Krivokapić dopisniku TVCG u Briselu. Predsjednik Đukanović je 4. januara 2021. odbio da potpiše ukaze o opozivu sedam ambasadora. Tražio je da ministar i premijer obrazlože javno izrečene optužbe. Uslijedio je niz protivustavnog i protivzakonitog djelovanja i skandala premijera, Vlade i resornog ministra. Krivokapić i Radulović su pozvali 4. januara 2021. na konsultacije, sa kartom u jednom pravcu, sve šefove diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore, njih 34, iz 38 ambasada. Za 18. januar 2021. zakazane su konsultacije, ali nikad nijesu održane. Crnogorske ambasade širom svijeta od tada su funkcionisale na nivou

otpravnika poslova, što do sada nije zabilježeno u diplomatskoj istoriji Crne Gore.

Ministarstvo vanjskih poslova

Crne Gore 15. februara 2021. je Verbalnom notom obavijestilo sedam ambasadora da im prestaju mandati iako predsjednik države nije potpisao ukaz o opozivu.

Zabranjen im je pristup ambasadama i zatraženo da izvrše primopredaju dužnosti, sačine zapisnike, utvrde stanje na bankovnim računima, predaju bankovne kartice…

Određeni su privremeni otpravnici poslova. Neki od ovih ambasadora su već bili u Podgorici na konsultacijama koje nikad nijesu održane.

Ambasadori Pajović i Vlahović odlučili su da poštuju Ustav i da im funkcija prestane kada predsjednik države odluči. Uslijedio je brutalni odgovor resornog apostola. Nasilno je zauzeta Ambasada u Pekingu, zamijenjene brave na vratima, pretresane lične stvari ambasadora koji je formalno još bio na funkciji. Slično je pokušano

i u Ambasadi pri Svetoj Stolici. MVP je obmanulo međunarodnu javnost i zemlje domaćine, kada je Verbalnom notom obavijestilo da je 16. februara 2021. okončan mandat ovim ambasadorima.

Tek kada se propisno obrukala u svijetu, Vlada je predsjedniku države uputila normalan prijedlog za opoziv ambasadora koji je Đukanović potpisao 25. februara 2021. Ambasadori Pajović i Vlahović podnijeli su krivične prijave protiv ministra Radulovića.

Predsjednik Đukanović je, shodno ustavnim ovlašćenjima, sredinom maja 2021, od 18 kandidata, koliko ih je predložilo MVP, dao pozitivno mišljenje za sedam diplomata. Od preostalih 11 kandidata, za jedan broj dao je negativno mišljenje, dok je za ostale dogovoreno da se obave dodatne konsultacije. Predsjednik države je tada poručio da „ni u snu“ neće podržati bilo kog diplomatu-ambasadora, koji je na bilo koji način radio i govorio protiv Crne Gore:

Dodatne konsultacije su izostale, a MVP i Vlada ponovo su pokušali da zaobiđu predsjednika države, upućujući agremane državama domaćinima i za sporne kandidate za ambasadore, bez njegovog znanja i saglasnosti.

Đukanović je 15. juna 2021. obavijestio nadležne u tim državama da ne postoji saglasnost vlasti o prijedlogu kandidata koji bi Crnu Goru predstavljali u Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Kini, Mađarskoj, SAD, Sloveniji, Srbiji, Svetoj Stolici, Španiji, UAE i EU.

skandalozne

manipulacije

MVP je, 9. septembra 2021.godine crnogorskim ambasadama, uputilo non-pejper o dešavanjima na Cetinju 4. i 5. septembra u kojem se ocjenjuje da je policija profesionalno reagovala, a da su demonstranti, koji su bili ohrabreni od predsjednika države Mila Đukanovića i poslanika parlamentarne opozicije, inicirali teške incidente – ,,izazvali požare, napa-

li policiju kamenjem i navodno ‘Molotovljevim koktelom’, a takođe je prijavljena pucnjava“. Dokument je sačinjen četiri dana poslije dešavanja na Cetinju i u njemu je izrečeno niz netačnih konstatacija i krivotvorenih informacija o ponašanju državnih organa i povodu za intervenciju policije. Instrukcije su upućene 9. septembra, dan prije nego što je Biro za operativnu koordinaciju uopšte formirao Komisiju za analizu djelovanja i rezultata bezbjednosnog sektora tokom dešavanja na Cetinju. Namjera je bila da se pred EU i SAD kriminalizuju Đukanović i DPS, ali i sve ostale partije parlamentarne opozicije. Zbog ovog postupka, na prijedlog opozicije, Radulović je krajem decembra 2021. ostao bez podrške većine poslanika Skupštine. Krivokapić je tada odbio da ga smijeni. Početkom prošle godine, u sukobu premijera i Dritana Abazovića, Radulović je podržao Abazovića, pa ga je „vrhovni apostol“ optužio da od septembra prošle godine radi protiv njega. Posljednje Krivokapićevo i Radulovićevo brukanje države desilo se 26. januara 2022. Tada je Vlada vratila ministra iz Skoplja i otkazala mu zvaničnu posjetu Sjevernoj Makedoniji. Posljednji udar diplomatskoj mreži kao i namjeri tadašnjeg šefa diplomatije Ranka Krivokapića da donekle stabilizuje stanje nanio je aktuelni tehnički premijer. Dritan Abazović je brzopotezno, nakon što je smijenio Ranka Krivokapića, 7. novembra 2022. otpravnicima poslova - Bojanu Šarkiću u Londonu, Veljku Milonjiću u Vašingtonu, Mirsadu Biboviću u Prištini, te Ivani Pajević, ambasadorki u Misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku - poslao rješenja o hitnom povratku u zemlju, zaključno sa 21. novembrom, iako su bili postavljeni nekoliko sedmica prije toga!

Zatim je, nekoliko dana kasnije, jednako brzometno, poslao trojicu otpravnika poslova - u Vašington Nebojšu Todorovića (bez dana diplomatskog iskustva), u Tiranu Đorđa Jankovića i u Zagreb Damira Grbovića Odlučio je da iskoristi novonastalu poziciju i izmijeni ljude u diplomatskoj mreži i postavi ,,svoje ljude“ i to kroz klasičnu zloupotrebu Zakona o vanjskim poslovima. m joViĆeViĆ

Na portalu RTCG juče je objavljena analiza predizborne kampanje i poruka kandidata za predsjednika Crne Gore. Uprkos tome što je na snazi izborna tišina, kroz tekst naslova ,,Predsjednički izbori u Crnoj

PODGORICA – Izborni

štab predsjedničkog kandidata DF-a Andrije Mandića obratio se danas Državnoj izbornoj komisiji i Agenciji za elektronske medije zbog kršenja izborne tišine od strane koncerna Vijesti. Kako su naveli u pismu, koncern

Vijesti je prenoseći tekst „Duet“ Balše Brkovića u štampanom i elektronskom izdanju za 18. mart, brutalno prekršio izbornu tišinu i navijački iznio političke ocjene za predsjedničke izbore koji se održavaju danas. U pismu Izbornog štaba, koje potpisuje Milan Kneže -

vić, navodi se da ovaj tekst nije smio da bude objavljen.

- Pogotovo ne u kontekstu netrpljivih izliva prema određenom predsjedničkom kandidatu. U ovom slučaju imamo više nego jasan primjer miješanja u izbore i to od medija, koji je i u čitavoj kampanji slu-

žio kao platforma za širenje animoziteta i neistina, usmjerenih na snižavanje podrške kandidatu Andriji Mandićunavodi se u pismu.

Izborni štav DF-a traži od DIK-a i AEM-a reakciju.

- Zahtijevamo da nadležni organi preduzmu korake koji-

ma će sankcionisati ovakvo nedopustivo ponašanje portala i ND Vijesti, koji bi trebalo objektivno da posmatraju demokratske izborne procese, a ne da, kršeći izbornu tišinu, napadaju jedne, a favorizuju druge učesnike izbore – zaključuje se u pismu.

Gori: Ko će u drugi krug?“ nekoliko analitičara analizira detaljno sve poruke koje smo čuli tokom kampanje, te ukazuju na moguće izborne rezultate. Nakon pisanja portala Antena M tekst, koji je bio dostupan javnosti više od osam sati, obrisan je. r. p.

Ministarstvo vanjskih poslova

Izborni štab Andrije Mandića traži sankcije za ND Vijesti

„Kršeći izbornu tišinu, napadaju jedne, a favorizuju druge učesnike izbora“

Poruka iz Sjeveroatlantskog saveza o potencijalnim sajber napadima tokom predsjedničkih izbora

NATO: Spremni smo da reagujemo ako bude potrebno

PODGORICA – NATO stručnjaci za sajber bezbjednost u kontaktu su sa crnogorskim vlastima i spremni su da pruže podršku ukoliko bude potrebno.

To su kazali Pobjedi iz Alijanse, komentarišući jučerašnje najave Ministarstva javne uprave koje je saopštilo da su tokom današnjeg izbornog dana mogući sajber napadi.

- Prethodne izborne procese u Crnoj Gori pratilo je povećanje sajber napada, pa je i na predstojećim predsjedničkim izborima moguća slična situacija, saopštili su iz kabineta ministra javne uprave.

Danas predsjednički izbori, biračka mjesta otvorena od sedam do 20 sati

Građani

biraju šefa države

PODGORICA – Izbori

za predsjednika Crne Gore održavaju se danas.

Građani biraju jednog od sedam predsjedničkih kandidata. Biračka mjesta otvorena su od sedam do 20 sati.

U izbornoj trci za predsjednika države su lider DPS-a

Milo Đukanović , Nove srpske demokratije Andrija Mandić, Demokrata Aleksa Bečić i Ujedinjene

Crne Gore Goran Danilović, zatim jedan od lidera

Pokreta ,,Evropa sad“ Jakov Milatović, poslanica

SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković i influenser Jovan Jodžir Radulović

Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građanina. Najviše birača je u Podgorici –143.608, a najmanje u Šavniku – 1.777.

Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji dobije više od polovine važećih glasova birača koji su glasali. Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova održaće se drugi krug izbora za 14 dana, 2. aprila. U drugom izbornom krugu učestvovaće dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova. Za predsjednika države, u drugom krugu, biće izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača. Predsjednik se bira na pet godina Predsjednički izbori 19. marta biće četvrti od obnove nezavisnosti i osmi od uvođenja višepartijskog sistema.

Predsjednici Crne Gore do sada su bili Momir Bulatović, Filip Vujanović i Milo Đukanović. i. K.

Iz NATO, upitani da prokomentarišu ove navode, te upitani da li će reagovati, ukoliko se oni obistine, kažu da su sa Crnom Gorom razvili dobru saradnju u oblasti sajber odbrane.

- Svakodnevno vidimo sajber napade i NATO i naši saveznici reaguju na ovu realnost, uključujući jačanje naše sposobnosti da otkrijemo, spriječimo i odgovorimo na zlonamjerne sajber aktivnosti. Vidjeli smo izvještaje o sajber napadima usmjerenim na servere crnogorske vlade. NATO je važna platforma za konsultacije među saveznicima, uključujući razmjenu informacija o zlonamjernim sajber aktivnosti-

ma. Naši stručnjaci su u redovnom kontaktu sa crnogorskim vlastima i spremni smo da pružimo podršku ukoliko bude potrebno – kazao je Pobjedi NATO zvaničnik.

Iz Ministarstva javne uprave tvrde da svakodnevno vrše monitoring mreže i infrastrukture kojom upravlja taj Vladin resor, kao i da su preduzeli sve neophodne aktivnosti kako bi zaštitili servise.

- Realizovali smo set obuka zaposlenih za odgovore na sajber incidente, kao i edukacije sa aspekta sajber higijene, uspostavili monitoring mreže u 24/7 režimu rada i implementirali značajan broj softverskih ala-

Sjedište NATO-a u Briselu

ta za prevenciju i ranu detekciju i zaštitu - kazali su iz MJU za agenciju MINA.

Oni su rekli da su, prilikom nedavne zvanične posjete Briselu, informisali partnere iz Evrop-

AKTUELNO: Beograd je postao uporište protjeranih ruskih

obavještajaca iz EU zemalja koji sada rade u ruskoj ambasadi

Srbija i Crna Gora u rukama ruskih agenata

PODGORICA/BEOGRAD

- Srbija očigledno postaje evropska Argentina i ,,kanta za đubre“ za ruske špijune, a ruska služba na teritoriji Srbije izvodi očigledan hibridni rat sa svim elementima - kaže prof. dr Darko Trifunović za Pobjedu odgovarajući na naše pitanje zašto je Srbija primila ruske diplomate, uglavnom obavještajce, za sada četvoricu, koji su protjerani iz zemalja EU.

Na isto pitanje Srećko Đukić, diplomata i ekonomista, konstatuje da se poslije ruske agresije broj ruskih diplomata u Beogradu opasno povećava i objašnjava za Pobjedu da su prekinuti odnosi dvije zemlje, a da je osoblje u ambasadi nikad brojnije

- Obim bilateralnh odnosa, uprkos neuvođenju sankcija, se smanjuje i smanjio se. Skoro su prekinuti svi redovni kontakti, objektivno odnosi su u padu, a diplomatsko osoblje postaje brojnije. Sa sadašnjim brojem, oko 80 diplomata, ruska ambasada premašila je broj sovjetskih diplomata iz doba SFRJ, dok je Jugoslavija u Moskvi u sve tri misije (ambasada, vojno izaslanstvo, misija SFRJ pri SEV) imala tek oko dvadesetak diplomata -

kaže naš sagovornik. Đukić podsjeća da je Srbija jedina zemlja, ne samo u Evropi, nego i u svijetu, u kojoj je na svim srpskim TV kanalima prikazan ruski špijun uhvaćen u Zemunu kod primopredaje novca, a nije protjeran.

- To je priznala i tada i danas aktuelna vlast, a nije protjeran pa čak ruskoj strani nije upućen bilo kakav demarš. Sve se brzo zaboravilo starijem bratu i on može i dalje neometano da radi šta hoće i da se ponaša kako hoće - navodi Đukić. Naravno da je Srbija mogla

Brisel će sve naplatiti

-To što Srbija bez smetnji prima svakog ruskog diplomatu očito da niko ne provjerava niti to ima značaja. Zato se dugovni srpski konto u Briselu stalno povećava i ne treba sumnjati da će jednog dana doći na naplatu. Inače, valja dodati da je Srbija jedina država od BJR (bivše jugoslovenske republike) u kojoj ruski uticaj nije na bilo koji način suzbijan, ograničavan, dovođen u pitanje nakon nepravdi u SFRJ - ocjenjuje Đukić

tim diplomatama da uskrati prijem, i ponovo se vraćamo na pitanje zašto ih nije odbila. Naši sagovornici kažu da je srpska vlast ustvari proruska.

- Ko da ih odbije? U vladajućoj strukturi postoje ljudi koji su izrazito proruski orijentisani. Postoji vojno krilo za dejstva i medijsko. U Crnoj Gori to su razni portali koji direktno ili indirektno prenose i pronose rusku propagandu, a da ne govorim o televizijama. Vučić je rekao da je TV Hepi izrazito proruska televizija - kaže prof. Trifunović.

Zatim je objasnio da vojno krilo čine razna desničarska i kozačka udruženja, narodne patrole, srpska udruženja veterana rata, bajkeri, navijači. Trifunović daje i primjer.

- Na Partizanovom stadionu je pronađeno uporište Velje Nevolje, predsjednik Upravnog odbora Partizana je Milorad Vučelić, glavni i odgovorni urednik Večernjih novosti koji je izrazito proruski ori-

ske unije (EU) i iz NATO o napadu izvršenom 19. avgusta, o preduzetim mjerama, kao i o planovima za dalje unapređenje sajber-otpornosti Crne Gore.

- Tom prilikom predočili smo da postoje kontinuirani pokušaji malicioznih aktivnosti, kao i da u posljednjim danima imamo određeni stepen istih - dodali su iz MJU.

Ističu da nemaju podatke da li su sajber napadi bili iz Crne Gore ili iz država inostranstva.

- Naš fokus je usmjeren na zaštitu mreže i infrastrukture, kao i nesmetanom funkcionisanju servisa, što i jeste naša nadležnost - navodi se u saopštenju jovana ĐURiŠić

,,Metalna“ zavjesa

jentisan i na Radiju Novosti prenosi „Sputnjik“, podsjeća prof. Trifunović.

Ranjivost

Na pitanje koliko je Crna Gora ranjiva na novonastalu situaciju s obzirom na to da je pod velikim uticajem Beograda –prof. Trifunović odgovara da nije saglasan sa konstatacijom da je Crna Gora pod velikim uticajem Beograda.

- U Crnoj Gori je drugačija mreža i ruska služba je djelovala preko pokojnog Amfilohija. On je proklinjao ljude koji su bili protiv Rusije i bio je u stanju da zbog ruskih interesa i potreba zaustavi evropski put Crne Gore. On i njemu slični su zloupotrijebljeni. Prije bih rekao da je obrnuto, da je taj talas jednoumlja iz Crne Gore došao u Beograd jer svi eksponenti tih politika sjede u Beogradu - kaže Trifunović.

Zatim podsjeća da je Srbija ipak spriječila veće incidente u Crnoj Gori jer joj je dostavila podatke o Šišmakovu i Popovu koji su probali da vrbuju Sinđelića da ubije Đukanovića. Potom je naveo da je Srbija protjerala potpukovnika Klebana ruskog špijuna, rasformirala kriminalno teroristički kamp na Zlatiboru gdje su bili pripadnici i Vagnera čija je misija bila da se u uniformama SAJ-a spuste u Crnu Goru i najvažnija stvar da nijedan ljudski život ne bude izgubljen.

Na konstataciju da ipak nije odgovarao zbog špijunskih afera u Srbiji prof. Trifunović kaže da je to i zbog političke klackalice u Crnoj Gori koja je premrežena ruskim agentima.

- To se vidjelo od samog vrha ANB-a pa do nekih političara koji su i te kako trebali da uz-

- U Evropi su naglo krenuli da izbacuju ruske špijune, podignuta je ,,metalna“ zavjesa, a Srbija i Crna Gora ostale su sa druge strane te zavjese. Rusija će svakako pokušati da preko građana Srbije i Crne Gore radi ono što najbolje zna – da proba da destabilizuje ovaj dio svijeta. Zato su srpski kvislinzi, ruski agenti, iskočili i pokušavaju da spriječe dogovor Srba i Albanaca jer na taj način se Moskvi izbija adut u političkoj međunarodnoj trgovini - kaže prof. Trifunović

mu učešća u neredima - jer je u Crnoj Gori postojalo političko krilo koje je trebalo da dođe na vlast nakon puča. Ruska služba zloupotrijebila je sentimentalnost i osjećaje tih ljudi - kaže Trifunović.

odbRana

Na pitanje gdje je i da li postoji linija odbrane od Kremlja naši sagovornici kažu da se teško oduprijeti takvim nasrtajima. - Teško. Postavlja se pitanje šta može jedna mala država, Srbija ili Crna Gora, da uradi kada na nju krene jedna tako velika država kao Rusija - odgovara prof. Trifunović i podsjeća na nedavni događaj iz Vranja kada je u jednoj školi otvoren ruski kutak u koji su došli predstavnici ruskog ministarstva odbrane sa oznakom ,,Z“ na uniformama i dijelili djeci ruske vojne magazine.

- Rusi su htjeli da naprave pokolj između Srba i Crnogoraca, pa kad nijesu uspjeli u sjenci toga napali su Ukrajinu. Rezultat napada su otvorene istrage Međunarodnog krivičnog suda gdje su Ukrajinci dokumentovali 65.000 ratnih zločina ruskih vojnika na teritoriji Ukrajine. To će imati uticaj i na Srbiju i na Crnu Gorurekao je prof. Trifunović. violeta Cvejić

Darko Trifunović Srećko Đukić

Turistički privrednici Kotora, Tivta i Herceg Novog najavljuju dobru sezonu ukoliko bude bolja povezanost

Kolaps u Boki neizbježan ako ne bude više trajekata

KOTOR/TIVAT/HERCEG

NOVI - Turistički privrednici u Boki najavljuju više nego dobru sezonu koja ne smije ničim da se pokvari. Trenutno se plaše trajektnog saobraćaja, koji ne radi u punom kapacitetu. Gužve se već stvaraju, a sezona je na pomolu. Kako su sagovornici Pobjede istakli, ako se stvari ne budu odvijale kako je obećano cijela Boka će biti u kolapsu. Međutim nadaju se da su toga svjesni nadležni koji rade na tome, dok oni promovišu destinaciju i privlače goste. Vlada je obećala dovoljan broj trajekata do ljetnje sezone, ali turistički privrednici apeluju da nabavku treba ubrzati jer veće grupe turista dolaze već za mjesec.

Gužve u Kotoru već sada

A u Kotoru su gužve već počele. Kako su nam kazali stanovnici ovog grada nikada nije više prolazilo automobila i kamiona sa hercegnovskim tablicama. Stari grad je i sada pun stranih turista.

Direktor hotela Forza Mare, restorana i poslastičarnice u Kotoru i Porto Montenegru Bojan Joketić kazao je Pobjedi da je problem što ovaj grad nema zaobilaznicu.

- Čim dođu kruzeri i kada kamioni prolaze kroz Kotor odmah je zastoj. Prošlih godina se to nije dešavalo do 15. aprila, a ove je već sada gužva - kaže Joketić, koji je zadovoljan poslovanjem tokom zime. Takođe, prema najavama očekuju i dobru nastupajuću sezonu. Međutim, po njegovim riječima, trajekt će biti problem ukoliko se ne ispoštuje obećano i ne nabavi još plovila.

- Ovo je uvijek je bio problem.

I kad je sve funkcionisalo kako treba bilo je gužve a sad tek. Vi sada imate dva plovila koja ne saobraćaju noću. Ako obezbijede pet-šest trajekata biće bolje, ali ako ne obezbi-

Bojan Joketić: Kotor ima jednu ulicu i svi kamioni koji prolaze odmah naprave zastoj i gužvu. Nabavku plovila treba ubrzati jer veće grupe turista očekujemo već krajem aprila

Lidija Božović: Veoma nam je bitno da imamo stabilan saobraćaj, budući da gosti, pored promovisanih prirodnih ljepota, kvalitetnih hotela i lokalne kulture, očekuju i efikasnu saobraćajnu infrastrukturu

Milena Milić: Vjerujemo da će trenutna tranzicija trajektnog saobraćaja biti brzo riješena, prema obećanjima nadležnih, te o problemu ovog karaktera u sezoni ne želimo ni da razmišljamo

jem plovila i smanjenim kapacitetom, nadam se da ćemo to na vrijeme saznati kako bismo se organizovali i pripremili za sezonu, jer postoji mogućnost da goste dovodimo i morskim putem - kaže Božović. Tvrdi da su im tržišta Zapadne Evrope i Amerike primarna i da računaju na njih ove godine upravo zbog novog brenda koji je jedan od pet najpoznatijih u svijetu.

- Ulaskom Hajata, dobijamo novu poziciju, ne samo mi nego cijela Crna Gora. To će biti veliki iskorak i za nas i za ovu destinaciju - tvrdi Božović. Ističe da se dolaskom Hajata otvaraju i prema američkom tržištu.

jede onda je cijela Boka u velikom problemu. Kotor ima jednu ulicu i svi kamioni koji prolaze odmah naprave zastoj i gužvu - kaže Joketić dodajući da od 1. aprila počinju kruzeri i nabavku plovila treba ubrzati jer veće grupe turista očekuju već krajem aprila. Što se tiče sezone, po najavama, kaže da će biti veoma dobra.

- Već su nam hoteli bukirani na 70 odsto za ovu sezonu i najveće interesovanje je sa prostora Velike Britanije. Tako je u zadnjih 10 godina Boka najviše okrenuta ovom tržištu - napominje Joketić i smatra da bi bilo mnogo bolje da aerodrom

u Tivtu radi u večernjim satima jer bi se time izbjegle nevjerovatne gužve ljeti.

- Nadamo se mirnoj i dobroj sezoni, međutim plašimo se nekih zakona koji se donose ad hok. Treba samo da nas puste da radimo - poručuje Joketić.

Kaže i da među gostima imaju dosta Amerikanaca koji dolaze preko Dubrovnika.

- Nažalost nemamo ih još u nekom velikom broju, međutim zadnje dvije tri godine i to raste, zahvaljujući direktnim letovima sa Dubrovnikom. Svi ti ljudi dođu u Crnu Goru. Međutim na graničnom prelazu su ljeti nenormalne gužve. Sad nije ni Hrvatima

Vukalović: Problem je i otežani prelazak hrvatske granice

vukalović napominje da ono što bi moglo predstavljati problem je otežani prelazak hrvatske granice za mala i kombi vozila, kako za naše tako i za hrvatske auto-prevoznike, što ozbiljno ugrožava kvalitet servisa za goste koji koriste aerodrom Ćilipi.

- Smatramo da bi bilo neophodno da se nadležni organi maksimalno angažuju u iznalaženju rješenja jer je broj gostiju, koji koriste taj aerodrom, veoma veliki. Iako reciprocitet, kojim štitimo svoje tržište, onemogućava vršenje prevoza hrvatskim auto-prevozni-

cima (mala i kombi vozila) smatramo da na njemu ne treba insistirati jer nam to u ovom momentu nije u interesu - tvrdi Vukalović. On smatra da, osim toga, obavezno treba naći rješenje za goste koji su u tranzitu i koji formiraju kilometarske kolone na granici, što dovodi do toga da i kada ne postoje zakonska organičenja za vršenje transfera oni ne budu vršeni ili pak budu rađeni samo od aerodroma do hrvatske granice, odakle se gosti upućuju da pješice pređu dio između Hrvatske i naše strane - kazao je Vukalović.

svejedno da svi oni koji dođu u Dubrovnik hoće da posjete Crnu Goru. Ljeti su veliki zastoji. Znam da smo imali nezadovoljstvo prošle godine jer su gosti znali da čekaju čitav dan jer 100 kilometara putuju po sedam-osam sati - naglašava Joketić dodajući da, pored sve ljepote Dubrovnika, Amerikanci dolaze preko ovog grada da bi posjetili Crnu Goru jer imamo One&Only, brend koji niko nema u regionu niti u Evropi.

- Imamo nešto što nema niko u okruženju i ne umijemo da to iskoristimo. To je najbolji brend u svijetu. Hrvatska nema takav brend. Tu klijen-

telu koju ima sada One&Only to je nekad imao Aman - podsjeća Joketić.

On naglašava da su im avio-linije problem i da je povezanost bolja hoteli bi im radili tokom cijele godine i bili bi cjelogodišnja destinacija.

Blue Kotor Bay Premium Spa Resort od ovog ljeta poslovaće pod novim brendom – u sezonu 2023. ulazi kao Hyatt Regency Kotor Bay. Direktorica prodaje ovoga hotela Lidija Božović kaže da je ova godina za njih veoma važna jer od 1. juna počinju da posluju pod novim imenom i brendom. Ovaj rizort otvoren je od 2020. godine i posluje sa pozitivnim rezultatima. Veliki broj gostiju im dolazi sa tivatskog aerodroma, ali gosti iz Velike Britanije, iz zemalja Zapadne Evrope i Amerike stižu sa dubrovačkog aerodroma. Zbog toga im je veoma bitno da trajektna linija dobro funkcioniše.

- Hajat je vodeća svjetska hotelska kompanija sa više od 1.200 hotela širom svijeta. Posluju u 74 zemlje na šest kontinenata, a ovo je njihov prvi hotel u Crnoj Gori. U njihovom programu lojalnosti je preko 37 miliona korisnika, što znači da će Crna Gora postati vidljiva za sve njih. Ako samo mali dio njih dođe u našu zemlju, to će biti uspjeh za nas - tvrdi Božović. Podsjeća da su otvoreni od 2020. godine i da su odlučili da posluju tokom cijele godine. - Situacija se od prethodne godine promijenila. Van sezone su zastupljena tržišta regiona. Pokrivamo i korporativni dio, jer imamo razvijen kongresni turizam. Ovaj segment ćemo još više razvijati u budućnosti, jer gradimo najveći konferencijski centar u Boki, koji će biti spreman iduće godine. Trenutno pripremamo dodatne hotelske kapacitete i očekujemo najbolju sezonu do sada - kaže Božović otkrivajući nam da su već potpisali dosta ugovora i da očekuju veliki broj gostiju ove godine.

Jovan Vukalović

- Vjerujemo da će sve biti u redu sa trajektom. Veoma nam je bitno da imamo stabilan saobraćaj, budući da gosti, pored promovisanih prirodnih ljepota, kvalitetnih hotela i lokalne kulture, očekuju i efikasnu saobraćajnu infrastrukturu. Ako trajektna linija bude otežano saobraćala sa malim bro-

- Sada imamo goste iz regiona pretežno, a od polovine aprila očekujemo veće grupe iz Zapadne Evrope. Pred nama je intenzivna i interesantna sezona po svim segmentima i očekujemo da će biti uspješna. Bitne su nam i avio-linije. Bilo bi dobro i da tivatski aerodrom ima noćne letove što bi olakšalo pritisak tokom dana - smatra Božović.

radna snaGa problem Što se tiče radne snage, olakšava im to što rade cijele

Već su VidljiVe gužVe: Trajekt ,,30 avgust“ saobraća samo do 18 časova

d. mijatović

povezanost Kamenara i Lepetana

Građani apeluju da trajekti voze i noću

Drago Radonjić: Idem često trajektom, nekad bude gužve, ali za sada je dobro. Za sezonu moraju imati više trajekata. Sada voze do 18.00 časova, treba da voze makar do ponoći. Ili od pet ujutro do ponoći.

Nikola Novović: Upoznat sam sa svim što se dešavalo. Nabaviće se i novi trajekti. Uvijek je bolje što prije, treba da ih je što više. Veliki trajekt troši više i ne može da čeka tokom noći da napuni 60 vozila, ovaj manji će moći.

Vjerujemo da će sve biti u redu sa trajektom. Veoma nam je bitno da imamo stabilan saobraćaj, budući da gosti, pored promovisanih prirodnih ljepota, kvalitetnih hotela i lokalne kulture, očekuju i efikasnu saobraćajnu infrastrukturu. Ako trajektna linija bude otežano saobraćala sa malim brojem plovila i smanjenim kapacitetom, nadam se da ćemo to na vrijeme saznati kako bismo se organizovali i pripremili za sezonu, jer postoji mogućnost da goste dovodimo i morskim putem - kaže Božović

godine, ali im takođe treba pojačanje tokom sezone jer će u jednom momentu u rizortu biti 500 gostiju.

- Kao i ostali hotelijeri i mi se suočavamo sa izazovom pronalaska kvalitetne radne snage. Prisutni smo na sajmovima zapošljavanja, sarađujemo sa školama i fakultetima za turizam, a budući da smo prepoznati kao stabilan poslodavac imamo i određeni broj radnika koji se sezonski zapošljavaju već četvrtu godinu zaredom, što govori u prilog činjenici da je Blue Kotor Bay dobro mjesto za rad - kaže Božović, koja najavljuje da će od maja do kraja septembra zapošljavati oko 300 radnika koliko zahtijeva ovaj kompleks sa pet zvjezdica.

Direktorica marketinga i prodaje Casa del Mare hotelske grupacije Milena Milić kazala je da su njihova očekivanja visoka kada je u pitanju ova sezona, prema najavama koje su već odlične, tako da očekuju raniji početak sezone kada im dolaze grupe iz Velike Britanije i Zapadne Evrope dok očekuju veće interesovanje iz regiona tokom praznika.

- Hotel Casa del Mare Mediterraneo radi cijele godine, dok ostalih pet hotela otvaramo početkom aprila. Takođe pripremamo otvaranje novog hotela Casa del Mare Mangata u Budvi, prvog našeg hotela na Budvanskoj rivijeri, koji će svoja vrata za goste otvoriti na početku predstojeće sezone. U svemu što radimo, trudimo se da promovišemo prije svega destinaciju, a zatim i naše hotele kao refleksiju lokalnog karaktera i ponude na emitivnim tržištima. Sa druge strane verujemo da će trenutna tranzicija trajektnog saobraćaja biti brzo riješena prema obećanjima nadležnih, te

Neće biti značajne promjene na tržištu

PODGORICA - Dogovor

Vlade u tehničkom mandatu i trgovaca da ograniče maržu na pojedine namirnice neće ništa značajno promijeniti na tržištu - ocijenio je za Gradsku televiziju ekonomski analitičar Oleg Filipović

o problemu ovog karaktera u sezoni ne želimo ni da razmišljamo. Vjerujemo i nadamo se da će se u što skorijem periodu regulisati ovo pitanje, jer smo svi svjesni da bi to mogao biti veliki problem za cijelu Boku.

- Ove godine očekujemo odličnu sezonu, prema najavama koje su mnogo bolje nego prošle godine u ovom periodu - kaže Milić, koja smatra da to ne bi smjelo ničim da se pokvari.

- Čak i u zimskom periodu smo imali dosta gostiju iz regiona, ali i gostiju iz Zapadne Evrope, Velike Britanije, počeli su da se vraćaju gosti iz Kine, nakon tri godine pauze. Bilježimo porast gostiju sa tržišta Turske, gde imamo stalne letove, zatim Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, preko Dubrovnika. Trudimo se da budemo zastupljeni na što više tržišta, da se ne osla-

Radnika nema, a plate nikad bolje

Joketić tvrdi da problem radne snage i dalje imaju iako su zarade znatno povećane.

- Ovaj problem je očigledan u čitavoj Evropi, čak i u Njemačkoj i drugim mnogo razvijenijim zemljama. Nešto se dešava. Ne znam kako to da objasnim, ali generalno ljudi neće da rade. Moramo da uvozimo radnu snagu, a plate su nikad veće u hotelskoj industriji. Međutim interesovanje je slabo. Prije ste mogli da birate od ponuđenih

njamo samo na jedno - ističe Milić.

Osim drumskog i trajektnog saobraćaja naglašava da su im veoma bitne i avio-linije, jer je dobra avio-povezanost preduslov za uspješni turizam.

- U aprilu dovodimo grupu od 30 turoperatora i agenata sa tržišta Njemačke, Austrije i Švajcarske. Boraviće kod nas nekoliko dana, a na nama je da im predstavimo naše hotele i Crnu Goru kao destinaciju za koju kažu da im nije u dovoljnoj mjeri poznata. Ogroman je porast interesovanja sa tih tržišta, DACH regiona. To su pažljivo odabrani agenti, čija su interesovanja bliska sentimentu naših hotela i trudićemo se da im, osim naših objekata, pokažemo i cijelu zemlju u najboljem svjetlu, kroz brojne izlete i jedinstvene gastro doživljaje – ističe Milić. Prije pandemije jedno od top pet tržišta su im bile Sjedinjene Američke Države, ove godine postoji mogućnost da se vrate u tom broju što smatraju veoma pozitivnim.

- Od prošle godine imamo tendenciju rasta dolazaka turista iz Sjeverne Amerike, a već ove godine, ako se po jutru dan poznaje, za prva dva-tri mjeseca oni se izjednačavaju sa ostalim dominantnim tržištima. Vje-

rujem da postoji mogućnost da se već krajem godine vrati trend dolazaka ovih turista kao u vremenu prije pandemije - tvrdi Milić.

Gosti Ne smiJu Da čeka Ju Tim povodom, kako oni dolaze direktnom avio-linijom na aerodrom u Dubrovniku, nadaju se da će se riješiti problem dugog čekanja na granici sa Hrvatskom.

- To je još jedna od gorućih tema u pripremi ove sezone. Kada gosti dolaze ili se vraćaju na aerodrom žale se na duga čekanja. To se mora nekako riješiti - ističe Milić.

Njihov hotel u Kamenarima radi cijele godine upravo da bi sačuvali radnu snagu za koju kaže da je sve teže naći.

- Treba sačuvati dobar kadar i pravi tim ljudi, jer su oni najzaslužniji za uspješno poslovanje hotela. Izazovno je naći kvalitetne ljude a kada ih nađemo, mi činimo sve da ih sačuvamo kao dio tima, da unaprijedimo njihove vještine. Rad hotela u zimskom periodu često nije finansijski isplativ, ali s obzirom na to da smo ove zime imali pozitivne finansijske rezultate, tendencija nam je da ostavimo otvoreno više hotela tokom čitave godine, što će svakako uticati i na povećanje broja stalno zaposlenih u našoj kompaniji - ističe Milić.

Direktor hotela Lighthouse Jovan Vukalović najavljuje rekordnu sezonu.

Iako je Vlada utvrdila listu, vlasnici marketa odlučuju koje namirnice i kojih proizvođača će se od utorka naći na rafovima sa oznakama „stop inflaciji“objasnio je Filipović dodajući da bi, prema obračunu, neki proizvodi trebalo da pojeftine. Filipović smatra da to što je Vlada odlučila da trgovcima ograniči zaradu na pojedinim namirnica ne znači da može kontrolisati tržište, ističući da će isključivo trgovine birati na kojim proizvodima će ograničiti maržu na pet odsto.

- Imate više vrsta proizvoda hljeba, čokolade, šampona itd. pri čemu na velikom broju tih različitih vrsta neće doći do promjene. Ja sam ovu mjeru doživio samo i isključivo kao mjeru da se pomogne socijalno najugroženijim stanovnicima Crne Gore - kazao je Filipović. Ipak vjeruje da može doći do pojeftinjenja hrane. - Mislim da će doći od 15 do 20 odsto pojeftinjenja, ali važno je napomenuti koja vrsta proizvoda i od kojeg proizvođača, u tome je sva caka - dodatno je pojasnio Filipović.

Jaja, mliječni proizvodi, meso, voće, povrće, hrana za bebe i pelene samo su neki od proizvoda koji će se naći u ,,anti-inflacionoj“ korpi do kraja aprila.

Oleg Filipović

Filipović naglašava da je marža na te i druge namirnice u marketima znatno veća nego u okruženju.

- Kad napravite komparaciju sa Hrvatskom, sa Njemačkom, ti primarni proizvodi su mnogo jeftiniji u Hrvatskoj nego u Crnoj Gori, a Hrvatska je zemlja Evropske unije, dok je Crna Gora tek u pristupnim pregovorima. Standard je u Hrvatskoj mnogo veći, u Crnoj Gori je nizak – naveo je Filipović. Ukazuje da će, imajući u vidu da u Crnoj Gori postoje tri trgovačka lanca, oni praviti dogovore između sebe i tako diktirati tržište.

- Država je od njih dobijala porez, oni su sve te troškove, plus maržu koju su samostalno formirali, prebacivali na džepove građana koji su im plaćali tu maržu. Razvijene države se ne bave ovakvim problemima, već se fokusiraju na bolje uslove za građane - zaključio je Filipović. R. P.

NTO na sajmu turizma u Beču

Austrijanci vole da dolaze prije i poslije glavne sezone

PODGORICA – Nacionalna

kandidata, a sada moramo sve da prihvatimo. Sa sjevera su prije dolazili da rade, a u zadnje dvije godine i toga nema - kazao je Joketić napominjući da oni imaju domaću radnu snagu, ali i region, a zadnjih godina okreću se i Filipinima, Meksiku, Turskoj...

- Upravo je krenuo aranžman sa partnerom sa kojim smo sarađivali 2018. i 2019. godine o zakupu renoviranog dijela hotela do početka sezone u kojoj je kompletan kapacitet rasprodat. To je rezultat dugogodišnje saradnje sa tradicionalnim partnerima a interesovanje koje postoji sa njihove strane znatno premašuje broj smještajnih jedinica kojima raspolažemo - kaže Vukalović. Nada se da su početni problemi, koji su se javljali kod preuzimanja trajektne linije, prevaziđeni i da će aktivnosti koje Morsko dobro preduzima profunkcionisati u skladu sa potrebama građana i turista. Nada kovačević

turistička organizacija Crne Gore (NTO) predstavila je ponudu na sajmu „Ferien Messe 2023.“ u Beču, tržištu od izuzetnog značaja na Crnu Goru.

Direktorica NTO-a Ana Tripković-Marković je podsjetila na cjelogodišnju povezanost sa avio-kompanijama

Austrian Airlines i Wizz Air dodajući da je potrebno iskoristiti tu dobru saobraćajnu dostupnost Austrije.

- Pripremili smo program atraktivnih manifestacija za posjetioce, koktel na našem štandu, a ugostićemo i veliki broj medija i turoperatora iz Austrije sa kojima planiramo da nastavimo saradnju – rekla je Tripković-Marković.

Iz NTO navode da su posjetioci osim informacija koje su

dobili o turističkoj ponudi, uživali i u crnogorskim specijalitetima i vinima, dodajući da su nastupe imali Gradska muzika Budva i KUD ,,Njegoš“.

Predstavnici najuticajnijih austrijskih medija Die PRESSE, Der Standard, Kronen Zeitung, Connoisseur Circle&Kurier, Berg Welten, Pro7 i SAT1 Austrija iskazali su interesovanje za crnogorski štand, na kom je novinarka magazina ,,OOOM“ Kristina Kapela Kindel osvojila sedmodnevni boravak u Budvi.

- Još prije deset godina sam razmišljala da posjetim Crnu Goru, i zadovljstvo mi je što ću ove godine imati prilike za to. Ono što je veoma specifično, a što primjećujem sada, jeste da Crna Gora posjeduje mnogo ljepote i netaknutu prirodu – kazala je Kapela Kindel. R. P.

Bojan Joketić

Lidija Božović

Milena Milić

Ekonomski analitičar Oleg Filipović o ,,anti-inflacionoj“ korpi

Pravosnažna presuda u korist bivše direktorice barskog vrtića Tanje Bardić

Pala još jedna odluka Vesne Bratić

zahtjevnom i veoma odgovornom radnom procesu - navela je Bardić dodajući da je neprocjenjiv osjećaj znati da je svojim vaspitanjem i kulturom, radnom i profesionalnom etikom, zaslužila da korača uzdignutog čela.

- Kada možete svoje sugrađane pogledati u oči. To je privilegija koju, nažalost, epizodisti opskurnog karaktera u liku bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, Vesne Bratić, neće doživjeti – kazala je Bardić. Ukazala je da je sila skoro uvijek ,,prekomjerna i nepravedna, čak i kad je uvijena u neku zakonsku formu“.

- Ona tada govori najviše o slabosti karaktera onih koji je primjenjuju, jer ako je nacionalizam posljednje utočište hulja, primjena bilo koje forme sile je odlika frustrirane persone. Ponosna sam, kao građanka Crne Gore, da je ovom presudom dokazano da država Crna Gora kroz svoje institucije pokazuje nadmoć nad bahatim pojedincima, koji su, svjesno kršeći pravo, zapravo željeli urušiti državni poredaknaglasila je Bardić.

PODGORICA - Potpredsjednica Foruma žena SDCG i članica Predsjedništva OO SD Bar Stanislava Tanja Bardić je kazala da je presuda Višeg suda, kojom je potvrđena prvostepena presuda, pokazala da njena smjena sa mjesta direktorice JPU ,,Vukosava Ivanović Mašanović“ u Baru nije bila utemeljena ni

u pravu ni u pravdi. Presudom je, kako je navela Bardić, dokazano da je svoj posao, kao i mnoge njene kolege, obavljala časno, pošteno, savjesno i iskreno.

- U svom radu vodila sam se profesionalnim uzusima, cijeneći prije svega rad i trud svojih saradnika, koje sam doživljavala kao svoje partnere u jednom

AGENDA ILI NEZNANJE: Glavni državni arhitekta ukinuo gradnju na teritoriji čitave države, investitori ogorčeni, neki

Stevović zaustavio građevinarstvo u Crnoj Gori

Poručila je da su se uzalud radovali svi koji su svojim nasilnim aktima, naslonjeni na svoje nacionalističkim mrakom zatrovane i ograničene umove, upregli da okaljaju časne ljude, zarad političkih poena. - Jer pravda jeste spora, ali je dostižna. I sve je ovo trenutak koji nestaje, samo je Crna Gora vječna - zaključila je Bardić. R. P

Humanisti i patriote iz SKI DOO ,,Durmitor“ realizovali ideju

Na ,,krovu“ Crne Gore postavljena državna zastava velikih dimenzija

ŽABLJAK – Humanisti i patriote iz SKI DOO ,,Durmitor“ realizovali su danas davnošnju ideju da na ,,krovu“ Crne Gore iznesu i postave državnu zastavu, ne standardnih, već mnogo većih dimenzija.

Njih 11 ljubitelja motornih sanki sa Žabljaka, iz Nikšića, Podgorice, Budve i Šavnika omiljenim prevoznim sredstvom prevezli su a potom pješice iznijeli do pod sam vrh Bobotovog kuka državnu zastavu dimenzija 10x30 metara. Pozicija na kojoj je postavljena a potom dronom snimljena nalazi se na koti 2.400 metara nadmorske visine. - Napokon su se stvorili optimalni uslovi da svoj naum ostvarimo. Ostaje žal što nijesmo mogli izaći na sam Bobotov kuk jer je za taj poduhvat po ovolikom snijegu potrebna specijalna oprema – kažu za Antenu M iz ovog udruženja i dodaju da kao što motornim sankama obilaze Durmitor i Studenu, obilaze i okolna sela i stanovništvo često noseći ljekove i druge potrepštine koje su im nedostajale.

Moraće da nam se isplati odšteta, a zamislite koliki će biti odštetni zahtjevi investitora koji su zaustavljeni na polovini radova, a stanove su prodali. Taj čovjek kao da je radio po nečijoj agendi, a koja nalaže da se parališe građevinski sektor u Crnoj Gori – ogorčen je sagovornik Pobjede

PODGORICA – Brojna gradilišta u državi zapečaćena su od kada je u oktobru prošle godine za glavnog državnog arhitektu imenovan Vladan Stevović, što je investitore, kazalo je Pobjedi više nezvaničnih sagovornika iz sektora gradnje, dovelo u težak položaj, jer su mnogi već prodali stanove, ali u ozbiljnim problemima su i sve ostale djelatnosti čije usluge prate ovaj sektor.

- Stevović je svojim odlukama ovu privrednu granu doveo na ivicu kolapsa. Za sektor gradnje vezane su brojne djelatnosti, od projektantskih biroa do izvođača građevinskih poslova, stovarišta građevin-

skog materijala i ostalih prodajnih objekata koji opremaju stambeno-poslovne zgrade i svi su sada u ozbiljnim problemima – ističe jedan od sagovornika Pobjede.

ZAPEČAĆENA GRADILIŠTA

On je investitor koji je prije nekoliko mjeseci ostao bez dozvole za gradnju stambeno-poslovnog objekta u Podgorici, ali je, dodaje, u znatno boljem položaju od mnogih kolega kojima su gradilišta pečatirana, odnosno od onih koji su već počeli gradnju objekata.

- Oni su prodali stanove ili poslovne prostore u fazi gradnje, novac uložili u investiciju

Sporno državljanstvo

Sagovornici Pobjede sumnjaju i da glavni državni arhitekta Vladan Stevović posjeduje srpsko državljanstvo, da ga je stekao poslije 2006. godine. O tome je, kažu, obaviješteno i Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Naša pitanja, međutim, ignorisali su i u ovom resoru. Odlazeći ministar Filip Adžić nije odgovorio na pitanja Pobjede da li je

pokrenut postupak za provjeru potencijalno dvojnog državljanstva v. d. generalnog direktora Direktorata, glavnog državnog arhitekte i razvoja arhitekture u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Vladana Stevovića, te da li je upućen zahtjev Srbiji da odgovore ima li Stevović srpsko državljanstvo i kada ga je stekao? Stevović je „beogradski

i sada kupci postavljaju pitanje kada će dobiti ključ u ruke. Ovo što je učinio Stevović nečuveno je i neprihvatljivo. On je zaustavio ovu privrednu granu u Crnoj Gori – ističe naš drugi sagovornik, takođe, investitor. Većina njih inicirala je postupke pred Upravnim sudom i nemaju dilemu da će sporove dobiti. Jedan investitor već je dobio presudu, prošle sedmice – kompanija „Kips“. Sud je poništio rješenje Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma – Direktorata glavnog državnog arhitekte i razvoj arhitekture od 3. novembra prošle godine kojim je „Kipsu“ ukinuta dozvola za gradnju.

đak“. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je od 2010. godine bio prvo saradnik u nastavi, a onda je dobio i zvanje asistenta. Navodno, nedavno je prekinuo taj angažman.

- On je državljanin Srbije, ima njihovu ličnu kartu, prebivalište. U inostranstvo putuje sa srpskim dokumentima – tvrde naši sagovornici.

Vesna Bratić

Tanja Bardić

ZAPEČAĆENO: Gradilište „Okova“ u Podgorici

ukinuo brojne dozvole za neki podnijeli tužbe

zaustavio građevinarstvo

Rad bez obavezne licence

Govor mržnje nastavlja da bude ozbiljan problem za LGBTI osobe u Crnoj Gori

Jedan od čelnika ove kompanije Nikola Drekalović potvrdio je Pobjedi da su dobili spor. Stevović im je ukinuo dozvolu za gradnju zgrade –„objekta kompleksa kolektivnog stanovanja… u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana ‘Zabjelo 8’“.

Građevinska dozvola ukinuta je te pečatirano gradilište u Podgorici i vlasniku preduzeća „Okov“ Gojku Bajoviću koji nam je potvrdio tu informaciju, ali nije želio da komentariše situaciju do okončanja postupka koji je njegova kompanija pokrenula.

Sagovornik Pobjede, investitor koji, kako nam je rekao, srećom nije stigao ni da poč-

BEZ KOMENTARA: Vladan Stevović

ne sa građevinskim radovima kada mu je ukinuta dozvola, kaže da će država, odnosno građanke i građani Crne Gore, platiti visoku cijenu Stevovićevih odluka.

- Moraće da nam se isplati odšteta, a zamislite koliki će biti odštetni zahtjevi investitora koji su zaustavljeni na polovini radova, a stanove su prodali. Taj čovjek kao da je radio po nečijoj agendi, a koja nalaže da se parališe građevinski sektor u Crnoj Gori. Možemo da pričamo i o neznanju, ali ne vjerujem da se o tome radi. Čini mi se da je na red za uništavanje stigla i jedina privredna grana koja je još ostala da radi u ovoj zemlji –građevinski sektor. Sve liči na to – ogorčen je naš sagovornik.

MUK

U ODLAZEĆOJ

VLADI

Prije skoro 10 dana obratili smo se Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, odlazećoj ministarki Ani Novaković-Đurović, ali nijesu odgovorili na naša pitanja. Pored ostalog, pitali smo zašto je Stevović zaustavio gradnju na više gradilišta u Crnoj Gori, iako su investitori i izvođači posjedovali uredne papire, te ko će biti odgovoran za slučaj da investitori dobiju sporove koje su pokrenuli, a država bude morala da im isplati štete u milionskim iznosima? Novaković-Đurović pitali smo i da li je upoznata sa činjenicom da je Stevović svojim odlukama, maltene, zaustavio građevinarstvo u Crnoj Gori, što će se odraziti i na ostale djelatnosti u lancu, te ima li rješenje za takvu situaciju?

Na ova i još nekoliko pitanja koja smo uputili, gospođa ministarka nije odgovorila, iako je, prema nezvaničnim informacijama Pobjede, podrob-

no upoznata sa čitavom situacijom.

- Upozorena je na sve što Stevović radi, a njen odgovor je bio da joj je u fokusu ekologija – kazao je Pobjedi jedan od nezvaničnih sagovornika. Sa problemima sa kojima se suočava građevinski sektor u Crnoj Gori upoznat je i ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, koji i sam dolazi iz ove privredne grane – vlasnik je lanaca stovarišta za prodaju građevinskog materijala, ali i prodajnih objekata za opremanje zgrada i stambenih i poslovnih prostora. Na pitanja koja smo mu poslali stigao je šturi odgovor iz njegovog kabineta.

- U odnosu na upit Vašeg medija upućujemo Vas na Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma koje Vam, kao nadležni organ, može dati detaljne odgovore i informacije vezano za predmet Vašeg interesovanja – navedeno je dopisu koji nam je dostavljen.

Sektor građevinarstva i industrija građevinskih materijala, napisali su iz ovog resora, prepoznati su kao značajan segment privrede svake države, pa tako i crnogorske, a Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma u kontinuitetu nastavlja da radi na jačanju biznis ambijenta i uklanjanju poslovnih barijera u svim oblastima ekonomije naše zemlje, sa ciljem privlačenja novih investicija.

Pitali smo i glavnog državnog arhitektu, odnosno v. d. generalnog direktora Direktorata glavnog državnog arhitekte i razvoja arhitekture Vladana Stevovića zašto je zaustavljena gradnja na više gradilišta u Crnoj Gori, koliko je dozvola ukinuo i po kom osnovu, u kojim gradovima i kojim investitorima?

Stevovića smo pitali i da li se plaši ishoda sudskih postupaka, te da li je tačno da je svojim odlukama zaustavio građevinarstvo u Crnoj Gori, te koliko je, od preuzimanja funkcije izdao dozvola.

I on je, kao i njegova šefica – ministarka Ana Novaković-Đurović, ignorisao pitanja.

BEOGRADSKI ĐAK

- Iz nekog razloga, prema našim informacijama, Socijalistička narodna partija i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković prave ogroman pritisak da se Stevović ne dira,

Sagovornici Pobjede tvrde kako je mnogo „kompromitujućeg materijala za glavnog državnog arhitektu Vladana Stevovića“. Osim spornog srpskog državljanstva i prebivališta u Beogradu, kažu oni, on nema ni licencu za rad, „a državni ispit je polagao prošle sedmice“. Podgoričke Vijesti, medij u vlasništvu srpskih biznismena, pisao je još 2021. godine da je upravna inspektorka tadašnjeg Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Jovana Nišavić zabranila, tada vršiocu dužnosti glavnog gradskog arhitekte Opštine Budva Vladanu Stevoviću obavljanje poslova upravnog postupka i donošenje akata, jer ne ispunjava zakonom propisane uslove za to radno mjesto. Tadašnjem predsjedniku Opštine Budva Marku Batu Careviću naloženo je da u roku od tri dana otkloni nepravilnosti u odnosu na imenovanje Stevovića. On to nije uradio, a Stevovića je odlazeća vlada 6. oktobra prošle godine imenovala za vršioca dužnosti glavnog državnog arhitekte.

da mora ostati na toj poziciji – tvrdi više naših sagovornika. Stevović je prije angažmana u Vladi bio glavni gradski arhitekta u Budvi.

- Doveo ga je iz Beograda tadašnji predsjednik Opštine Marko Bato Carević Odmah je napravio je haos i tamo. On radi po nečijim instrukcijama. Poćerani su svi investitori, uništena je avio-kompanija, a sa tim ugrožen i sektor turizma… Kao da je negdje napravljena neka agenda i samo se odrađuje stavka po stavka iz nje. Čovjek je od kada je došao za glavnog državnog arhitektu odbio više od 70 projekata. Je li moguće da baš nijedan od njih nije zadovoljio kriterijume? Ne. Poenta je da se sektor građevine zaustavi. Ovo je državni problem i to ozbiljan – kategoričan je jedan od sagovornika Pobjede. Oni koji treba da pruže odgovore, međutim, ćute. A Stevović radi. No, radi i Upravni sud. Nakon što je poništio Stevovićevu odluku u slučaju „Kipsa“ izvjesno je da će i svi drugi investitori dobiti sporove. Do tada, ova odlazeća vlada će, vjerovatno, biti prošlost, ali će Crna Gora i njena privreda, građanke i građani biti prinuđeni da plaćaju visoku cijenu njenih odluka.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Prošle godine podnešeno više od 200 prijava

PODGORICA - U sklopu redovnih, kontinuiranih aktivnosti monitoringa i prijavljivanja govora mržnje upućenog LGBTI osobama, koje realizujemo više od 10 godina, LGBT Forum Progres crnogorskoj javnosti predstavlja publikaciju „Pregled slučajeva govora mržnje i zločina iz mržnje usmjerenih protiv LGBTI zajednice“.

- Ova značajna publikacija predstavlja pregled dijela slučajeva iz 2022. godine, koji nedvosmisleno ukazuju na to da stopa mržnje sa kojom se suočavaju LGBTI osobe ne prestaje da bude ozbiljan problem u našem društvu. Podsjećamo da je prošle godine LGBT Forum Progres podnio više od 200 prijava za govor mržnje na društvenim mrežama - saopšteno je iz LGBT Foruma Progres. Ističu da podaci i slučajevi prikazani u ovoj publikaciji iznova potvrđuju i prikazuju neophodnost kontinuiranog rada na jačanju svijesti crnogorskih građana i građanki o razumijevanju koncepta govora mržnje, odnosno razlike između diskriminatornog govora i iskazivanja ličnog mišljenja u javnom prostoru, sa posebnim akcentom na komunikaciju koja se vodi putem interneta.

- Kao jedina organizacija civilnog društva koja se na ovaj način bavi sistematskim monitoringom i prijavljivanjem govora mržnje u našoj državi, iznova ukazujemo na izuzetno ozbiljan problem govora mržnje usmjerenog prema LGBTI osobama u Crnoj Gori i odsustvo adekvatnih mehanizama sistemske zaštite za LGBTI osobe, koje su svakodnevno na meti mržnje, diskriminacije i nasilja - naglašavaju u LGBT Forumu Progres. Napominju da je potrebno problematizovati činjenicu da se naše prijave procesuiraju po Zakonu o javnom redu i miru, te u tom smislu Sud za prekršaje podnosioca prijave smatra oštećenim, a ne cijelu zajednicu. Podsjećaju da je sličnu praksu nastavio i Sud za prekršaje u Rožajama i za prekršaje iz čl.

24a st. 4 u vezi st. 1 tač. 4, a sve u vezi čl. 9a Zakona o zabrani diskriminacije, iako je „govor mržnje i svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju protiv grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva“. - Dakle, kako govor mržnje iz većine prijava nije usmjeren na jednu osobu već na cijelu zajednicu, ostaje nejasno zbog čega sudovi za prekršaje smatraju podnosioca prijave za oštećenog, a ne cijelu zajednicu. Dodatno, postavlja se pitanje zašto podnosioci prijave Uprave policije opis činjeničnog stanja vežu za okolnosti iz bića prekršajnih djela, odnosno za Zakon o javnom redu i miru i Zakon o prekršajima, a ne za Zakon o zabrani diskriminacije i člana koji se veže za govor mržnje, te se otvara pitanje zašto sudovi ne vraćaju na doradu i prekvalifikaciju takve predmete i da li je cilj presuda stvaranje nepouzdane statistike kakvu danas imamoističu u LGBT Forum Progres. Napominju da, sudeći po statistici sudova i obradi pravosnažnih presuda, u Crnoj Gori ne postoje govor mržnje i diskriminacija usmjereni protiv LGBTI osoba, što naravno ne nalazi uporište u stvarnosti, već nas navodi na postojanje pogrešne primjene zakonskih odredbi i tumačenja zakona. Imajući sve ovo na umu, upozoravaju, potrebno je usmjeriti dodatne napore u pravcu adekvatne edukacije podnosilaca prijava Uprave policije i samih sudija u sudovima za prekršaje, kako bi se osigurala adekvatna zaštita LGBTI osoba i svrsishodna primjena postojećih zakonskih rješenja, koja odgovaraju prekršajnim djelima učinjenim na štetu LGBTI osoba. Publikacija je kreirana u okviru projekta „Jačanje nacionalnog odgovora na zločine iz mržnje, govor mržnje i diskriminaciju LGBTI osoba“ koji je finansiran od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore. Stavovi izraženi u publikaciji su stavovi autora/ki i ne odražavaju stavove Ministarstva. R. P.

Ana Novaković-Đurović Goran Đurović

s. vasiljević

d. mijatović

m. babović

Detalj sa prajda 2022. godine u Podgorici

Piše: dr Dragan VESELINOV

Iako će mnogi misliti da je na dan izbora za predsednika republike Crne Gore malo važno da mislimo na dve rivalske crkve u Podgorici i na Cetinju, mi ukazujemo da u ovom trenutku to nije nikakva greška. Crna Gora je na prelomu. Stoga joj je potrebna podrška svih ustanova koje podržavaju njenu nezavisnost. U to spada Crnogorska pravoslavna crkva.

Ogromna je neravnopravnost između dve pravoslavne crkve u Crnoj Gori: jedna od njih učestvuje u sastavljanju vlade, druga ne učestvuje; jedna ima novca, druga nema; jedna ima državnu podršku, druga nema; jedna ima međunarodnu podršku, počev od Srbije zajedno sa kanonskom podrškom drugih crkava, dok druga to nema; jedna neće Crnu Goru, a druga je hoće. A toj drugoj koja hoće Crnu Goru, nedovoljno se pomaže.

Pitamo se: koji su uzroci te razlike, i koliko se to može promeniti, nabolje?

I šta je to ,,nabolje“? Ako je kriterijum za to očuvanje nezavisnosti Crne Gore, onda je jačanje cetinjske crkve odgovor na to pitanje. Ali šta bi ovu crkvu poguralo napred?

Odmah ćemo na to odgovoriti na primeru katoličke crkve u Nemačkoj. Jer, Nemci rešavaju sva ona pitanja koja Srpska pravoslavna crkva neće i time pokazuju Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi gde se nalazi polje njenog mogućeg rada koje beogradska patrijaršija ne može da prati.

PAD I USPON CRKVE U NJEMAČKOJ

Katolička crkva u Nemačkoj je od 2013. godine do danas izgubila tri miliona vernika. Ispisali su se iz članstva. Ispisali su se, ne zbog crkvenog poreza na lični oporezivi neto prihod koji tamo iznosi između osam i devet odsto, koji svi vernici registrovanih verskih struja po zakonu moraju plaćati, već zbog razočarenja politikom Vatikana.

Polovina Nemaca je do skora plaćala ovaj porez uveden 1919. godine, dok ih je sada sve

POGLED SA STRANE: Povodom trideset godina od obnavljanja CPC

Crnogorska crkva još

manje i manje – a u Kneževini Srbiji je ovakav porez zakonom uveden od 1882. godine. Srećom, ili nevoljom, pravoslavni u Nemačkoj su izuzeti od crkvenog poreza koji je 2020. godine iznosio preko 12 milijardi evra! On je više od dva puta veći od društvenog proizvoda Crne Gore!

Pri tome, Srpska pravoslavna crkva u nemačkoj federaciji ne učestvuje u raspodeli ovog novca, jer Nemci ne registruju Srpsku pravoslavnu crkvu kao svoju, kao domaću crkvu, ali joj dozvoljavaju rad. Nemačka priznaje samo devet domaćih verskih pravaca za korisnike verskog poreza.

Ova zemlja, i ne samo ona u Evropi, pokazuje da obilje dukata u kojima žive crkve ne dokazuje da ih vernici i žele. Odgovor je u ovom njihovom stavu - mi, vernici, dajemo popovima milijarde, a oni se na nas ne obaziru i vode prastaru politiku protiv naših želja. Otuda nijedan brak klera i vernika ne može da uspe sa takvim antagonizmom.

Gde katolička crkva danas greši? Ovo joj narod više ne toleriše: Liturgiju na latinskom jeziku, seksualne zločine celibatskih sveštenika nad decom, rasizam i nacionalizam crkvi u Kanadi, Australiji, Africi i Aziji, odbacivanje žena u liturgijskim i drugim obredima, osporavanje prava žena na abortus, osporavanje slobodne nadverske ljubavi i homoseksualnih brakova, osporavanje predbračnog seksa omladine, osporavanje prava na dobrovoljnu eutanaziju i osporavanje prava ljudi da promene pol. Ovo nisu sve novi stavovi vernika u istoriji crkve, ali oni pre Drugog svetskog rata nisu zaokupljali javnu pažnju, a posle njega, sa eksplozijom humanističke ideologije u Evropi i SAD posle 60-ih godina prošlog veka, su postali granica razdvajanja od konvencionalnog crkvenog shvatanja hrišćanstva. Razdvaja se nova crkva od stare.

PRIVIDNA ČVRSTINA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

A zašto Srpska pravoslavna crkva ne trpi gubitke na ovim pitanjima?

To je zbog toga što na njenim

Valja podsjetiti i Srpsku pravoslavnu crkvu da ni ona nije priznata tomosom iz 1922. godine pod tim imenom, a da je u Kraljevini Srbiji bila Zakonom o crkvenim vlastima iz 1890. godine oslovljavana kao Istočno-pravoslavna crkva u Kraljevini Srbiji, i da nije formalno smjela izaći van granica države, iako jeste bila etnička crkva paragrafom trećim Ustava Kraljevine Srbije iz 1888. godine, po kome je, osim što je državna, rečeno i da je Srpska crkva autokefalna

Ogromna je neravnopravnost između dvije pravoslavne crkve u Crnoj Gori: jedna od njih učestvuje u sastavljanju vlade, druga ne učestvuje; jedna ima novca, druga nema; jedna ima državnu podršku, druga nema; jedna ima međunarodnu podršku, počev od Srbije zajedno sa kanonskom podrškom drugih crkava, dok druga to nema; jedna neće Crnu Goru, a druga je hoće. A toj drugoj, koja hoće Crnu Goru, nedovoljno se pomaže

teritorijama srpski nacionalizam konzervativno blokira otvaranje rasprave sa njom oko progresa u 21. veku sve dok ne prođe politika Velike Srbije. Ova, Velika Srbija, joj blokira svest i prosperitet.

Otuda Crnogorska pravoslavna crkva može da uđe u pomenuta pitanja jer nije opterećena beogradskim političkim limitom i time pokaže da je ona, iako crnogorska po nacionalnosti – što nije nužno, progresivna urbana crkva otvorena za novo doba. Ona bi time otišla ispred stare SPC, bežeći ispred nje u budućnost. Ona bi time istakla da se od beogradske crkve razlikuje socijalno, programski.

Tu leži njena šansa na osvajanje duša. I ta šansa leži na ponudi novih crkvenih stavova o društvu, a ne jedino na raspravi

o tome čije su crkve i manastiri u Crnoj Gori - koliko su crnogorski, a koliko srpski, i ko su Crnogorci a ko su Srbi.

GDJE JE PRVA POBJEDA

Evo gde preko noći može da se Crnogorska pravoslavna crkva odmakne od Srpske pravoslavne crkve: na crnogorskom liturgijskom jeziku, da izvodi liturgiju na jeziku svih Crnogoraca bez obzira na nacionalnost!

Dobiće tu i punu podršku svih kanonskih pravoslavnih crkava! Rusi su to rešili u 19. veku, Grci od nastanka hrišćanstva, i svi ostali pravoslavni narodi, kako-kad, ali svi govore svojim jezikom. Nama su primer dali Kiril i Metodije, ali eparhije u srpskom govornom području od devetog veka na ovamo ne menjaju svoj liturgijski jezik osim novim arhaičnim modifikacijama i rusifikacijom jezikom iz 18. veka. Beogradska crkva ne govori savremenim narodnim jezikom sem na katehizisu. Usamljena je među svim pravoslavnima!

Teško bi podnela napad sa prevodom liturgijskih protokola Crnogorske pravoslavne crkve na crnogorski narodni jezik!

GDJE JE I RIMSKA

PODRŠKA

Sada je u toku žestoka borba i u rimokatoličkoj galaksiji da se pod pritiskom pape Franje

umanji opseg liturgije na latinskom jeziku a poveća učešće narodnog jezika što je u skladu sa stavom Drugog vatikanskog koncila od 1962. do 1965. godine. Tome su se opirali poljski papa Jovan Pavle

Drugi i nemački Benedikt Šesnaesti

Prevrat je u toku i u Anglikanskoj crkvi, a tu su najveći oponenti kenterberijskom nadbiskupu australijski i novozelandski konzervativci.

A protiv papa Franje najviše idu neke latinoameričke struje, američki jezuiti i evropski arhaisti.

Međutim, Franja je tvrd, i podržava delatinizaciju liturgijskog jezika na Zapadu. Cetinjska crkva će i tamo imati sigurnu podršku, kao i u neposrednom katoličkom susedstvu.

Crnogorsku crkvu bi odlično razumeo i veoma bliski saradnik pape Franje, čikaški kardinal, Hrvat poreklom, Blaže Čupić, kao i dvojica domaćih hrvatskih kardinala Josip Bozanić i Vinko Puljić – jer je Hrvatska jedan od katoličkih šampiona jezičkog ponarodnjačenja liturgije, ne samo mise.

Doduše, ovi kardinali nisu progresivni na nekim drugim pitanjima, ali to za jezičku pobedu nije važno.

PRIMJER SAMOSTALNE HRABROSTI

Naglo je kod katolika u poslednjih nekoliko godina otvoreno pitanje neženstva

(celibata) popova, koje je sa varijacijama ustanovljeno još u trećem-četvrtom veku na španskom saboru u Elviri, na ovamo. Sa papom Grgurem Sedmim iz 11. veka Crkva nije samo navodno sledila neseksualni Isusov život - što Novi zavet ne naređuje, već je celibatom postala bogatija od kralja: ona je od pomrlih popova bez naslednika dobijala njihovu celu imovinu. Prisvajala je na desetine hiljada nekretnina od jalovih popova. Naruku papa Franji, koji ne vidi razlog za opstanak celibata, i koji ga vidi kao nekadašnju privremenu odluku, ide Nemačka, u kojoj su predstavnici 21,6 miliona katolika – biskupi, kaluđeri, kaluđerice, sveštenici i laički delegati, njih 200, na svojoj sabornoj ,,Sinodalnoj stazi“, odlučili u Frankfurtu 11-13. marta ove godine da se ukine celibat za sveštenike, uvede žensko đakonstvo (žena je asistent popu, ali nije pop) i blagosiljaju gej brakovi.

Pretnja Nemačke Vatikanu je bacanje rukavice celom katoličkom svetu, jer nemački biskupi, navodno po Reichkonkordatu iz 1933. godine, imaju pravo koje im je osigurao Hitler, da bez odobrenja Vatikana sve ove odluke samostalno sprovedu u život - mi ovo u Reichkonkordatu nismo našli, ali Nemci to tvrde, možda zbog člana 16 u Konkordatu koji obavezuje biskupe na zakletvu vernosti državi, ne Vatikanu.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA JE DISKRIMINISANA U CRNOJ GORI: Mitropolit Mihailo sa sveštenstvom

Aleksandar Zeković uputio inicijativu Vladi da 22. mart proglasi danom nacionalnog sjećanja na žrtve korona virusa

nije sila

Etnički i građanski Crnogorci su urbana, moderna nacija 21. vijeka, dok su velikosrbi kaluđerski zatočenici Garašaninove i Karađorđevića zanatlijske beogradske predburžoazije iz 19. vijeka, čijih se opanaka savremeni Beograd još nije oslobodio. I stoga što savremeni identitetski i socijalni prostor novih Crnogoraca ne pokriva Srpska pravoslavna crkva, to je najveća šansa za stvarnu cetinjsku crnogorsku mitropoliju, da se ujedini sa cijelom građanskom Crnom Gorom i sjutra odnese pobjedu u korist svih njenih naroda

Papa je, prateći nemački sabor, odmah 13. marta kazao da je celibat uveden ,,privremeno“ i da nema ,,protivrečnosti“ oko mogućnosti da se sveštenici u budućnosti žene. A kada bi to bilo omogućeno, on nije kazao. Ali ako bi Nemci ,,terali kera“ do kraja, onda bi to uistinu vodilo autokefalnoj nemačkoj crkvi. Mi ovu hrabrost Nemaca na pitanjima koja kod pravoslavnih crkava za sada nemaju gotovo nikakve važnosti - popovi kod njih su već oženjeni, ali je odnos prema ženama i LGBT populaciji na nivou mržnje, navodimo jedino stoga da bismo istakli da bez odvažnog pristupanja pitanjima koje savremeno društvo postavlja pred etičke ustanove kakva je i Crkva, ne može doći do širenja njenog ugleda u narodu.

PROBLEM IMENA

Ime Crnogorska pravoslavna crkva, iako se verovatno suprotstavlja 17. pravilu Halkidonskog sabora iz petog veka koje zahteva da crkva prati državne granice a ne etničku rasprostranjenost naroda - što se odnosi i na Srpsku pravoslavnu crkvu iz 1929. godinepati od ove dve nepogodnosti.

Prva: ona neminovno učestvuje u nacionalnom rivalitetu Crnogoraca i Srba za prevlast u Podgorici, što poja-

čava konfliktni karakter dveju crkava iste istočno-pravoslavne orijentacije, na istoj teritoriji. U tome se onda cetinjska crnogorska crkva ne razlikuje od beogradske crkve i ulazi u nehrišćansku zamku etno-filetizma. Druga: ovo ime sprečava dejstvo nacionalne crnogorske crkve u srpskom i drugim narodima u Crnoj Gori čime slabi želju stanovništva za zajedničkom brigom o državi. Mnogi žele zajedničku, narodnu crkvu Crne Gore koja obuhvata i Crnogorce i Srbe. Možda bi cetinjska crkva dala veći doprinos miru u Crnoj Gori kada bi se ona pozvala na teritorijalnu nadležnost, kada bi bila ,,crkva u Crnoj Gori“, svih pravoslavnih vernika. To bi lakše prihvatio i mogući vaseljenski tomos u Carigradu. To bi joj dalo za pravo da podseti i Srpsku pravoslavnu crkvu da ni ona nije priznata tomosom iz 1922. godine pod tim imenom, a da je u Kraljevini Srbiji bila Zakonom o crkvenim vlastima iz 1890. godine oslovljavana kao Istočno-pravoslavna crkva u Kraljevini Srbiji, i da nije formalno smela izaći van granica države, iako jeste bila etnička crkva paragrafom trećim Ustava Kraljevine Srbije iz 1888. godine, po kome je, osim što je državna, rečeno i da je Srpska crkva autokefalna.

To se ne tiče autokefalne cetinjske mitropolije i karlovačkog patrijarhata u Vojvodini.

CRKVENI IDENTITET CRNOGORACA

Mi smo skloni da iznesemo utisak da su etnički Crnogorci mnogo manje vezani za nužnost potvrđivanja svog identiteta krštenjem u crkvi od drugih građana. Po sebi se razume da mnogi jesu kršteni u hramovima SPC, to već jesu kao deca od sedam dana dobrom voljom svojih roditelja, ali da danas ne žele da im se time oduzme crnogorsko nacionalno biće.

Makar mi bili i optuženi po članu 21 iz Kaznitelnog zakona za policajne prestupe Mihajla Obrenovića iz 1860. godine da je zabranjeno ,,huljenje na Boga ili na čiju mu dragu veru, kazaćemo da je očigledno da etnički Crnogorci ne brane Crnu Goru otimanjem Isusa Hrista – kao što to obavezno čine velikosrpski kolonijalisti govoreći da se u podgoričkoj Ulici Džordža Vašingtona nalazi srpska prestonica u crkvi Hrista Spasa. Etnički Crnogorci u građanskom svojstvu brane državu pravom svakog stanovnika na bilo koju veru, pravom na ujediniteljsku crkvu, pravom na građansku i nacionalnu jednakost, pravom na sekularnu državu i pravom na evropsku kulturu.

I da presudimo: etnički i građanski Crnogorci su urbana, moderna nacija 21. veka, dok su velikosrbi kaluđerski zatočenici Garašaninove i Karađorđevića zanatlijske beogradske predburžoazije iz 19. veka, čijih se opanaka savremeni Beograd još nije oslobodio.

I stoga što savremeni identitetski i socijalni prostor novih Crnogoraca ne pokriva Srpska pravoslavna crkva, to je najveća šansa za stvarnu cetinjsku crnogorsku mitropoliju, da se ujedini sa celom građanskom Crnom Gorom i sutra odnese pobedu u korist svih njenih naroda. I postane patrijarhat.

Nastaviti sa njegovanjem sjećanja i solidarnosti

PODGORICA – Aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković uputio je, i ove godine, inicijativu da Vlada 22. mart proglasi za dan nacionalnog sjećanja na sve žrtve korona virusa u Crnoj Gori.

To je datum kada je 2020. godine preminuo prvi građanin Crne Gore od posljedica izazvanih korona virusom. -Pokažimo da učimo iz onoga što se dogodilo, da podržavamo rad ljekara i zdravstvenih radnika i da povećamo ulaganja u javno zdravstvo kako bismo bili odgovorniji i spremniji za neke buduće pandemije – istakao je Zeković.

On je podsjetio da je, u protekle dvije godine, sjećanje na sve žrtve zvanično iskazala većina opština u Crnoj Gori, uključujući Glavni grad i Prijestonicu, kao i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji je podržao i inicijativu da se u Podgorici ili na Cetinju podigne i trajni spomenik svim žrtvama korona virusa.

-Važno je, bez obzira na sve naše razlike, da nastavimo sa njegovanjem sjećanja i solidarnosti. Svi preminuli su bili voljeni, poštovani i danas nam svima nedostaju.

To su bili trenuci kada se od

njih nijesmo oprostili na način na koji smo željeli i kako su oni zaslužili. Iako Vlada Crne Gore 2021. i 2022. godine nije uspostavila odgovarajući program, predsjednik tadašnje vlade Zdravko Krivokapić je ipak tog dana, u znak sjećanja na sve žrtve, zasadio stabla masline u Tivtu na manastirskom imanju – kazao je Zeković. Očekuje da vlada premijera Dritana Abazovića pozove državne organe, službe i ustanove, jedinice lokalne samouprave, medije, vjerske zajednice, sindikate, poslodavce, političke partije i

nevladine organizacije da se kroz različite komemorativne aktivnosti, minutom ćutanja, isticanjem zastava na pola koplja, vjerskom službom i na druge prikladne načine pridruže iskazivanju sjećanja i zajedništva.

- Povodom godišnjice, pisma sam uputio i predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, predsjednici Skupštine Danijeli Đurović i ministru zdravlja Dragoslavu Šćekiću. Republika Italija danas, različitim prikladnim programima, zvanično obilježava sjećanje na svoje žrtve – zaključio je Zeković. R. P.

Održani Dan otvorenih vrata UCG i Sajam sezonskog zapošljavanja Vukčević:

Izbor fakulteta jedna od ključnih odluka u životu mlade osobe

PODGORICA – Dan otvorenih vrata Univerziteta Crne Gore i Sajam sezonskog zapošljavanja, događaji namijeneni studentima i maturantima, održani su 15. marta u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru, u organizaciji Kancelarije za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Studentskim parlamentom UCG. Događaju je prisustvovao veliki broj mladih, iz svih krajeva Crne Gore.

kulteta prebace na drugi, kada su nezadovoljni, već idu za tim izborom. Sa druge strane, ograničeno je znanje o uslovima koji se nude na UCG, tako da Dan otvorenih vrata pruža maturantima priliku da se upoznaju sa cjelokupnom ponudom najbolje i najveće ustanove visokog obrazovanja u CG – kazao je Vukčević. Predstavnici fakulteta UCG bili su predusretljivi i strpljivi da svakom maturantu ponaosob približe materiju i olakšaju im odluku o izboru studija.

Studentima i maturantima predstavilo se skoro 70 renomiranih poslodavaca iz cijele Crne Gore iz oblasti turizma i srodnih djelatnosti, koji otvaraju vrata mladima i pružaju priliku za sticanje prvog radnog iskustva. Poslodavci su izrazili zadovoljstvo organizacijom i odzivom mladih.

Katolička crkva u Njemačkoj je, od 2013. godine do danas, izgubila tri miliona vjernika. Ispisali su se iz članstva. Ispisali su se, ne zbog crkvenog poreza na lični oporezivi neto prihod koji tamo iznosi između osam i devet odsto, koji svi vjernici registrovanih vjerskih struja po zakonu moraju plaćati, već zbog razočarenja politikom Vatikana

Dan otvorenih vrata namijenjen je svim maturantima koji žele da se upoznaju sa studentskim programima, uslovima upisa i studiranja na Univerzitetu Crne Gore i dobiju sve potrebne informacije koje će im olakšati izbor fakulteta, odnosno studijskog programa, što je, kako Andrej Vukčević, predsjednik SPUCG smatra, jedna od ključnih odluka u životu mlade osobe.

- Pogotovo jer trasira vaš put u narednom periodu. Jako rijetko se ljudi nakon izbora fa-

- Ja sam uvijek srećna kada su ovakvi događaji u pitanju, jer nijesam tako davno završila i sjećam se kakva je frustracija zato što ne znate šta fakulteti nude, nijeste sigurni koje su vaše sposobnosti koje vas preporučuju za neki fakultet, nijeste sigurni ni šta su ti fakulteti. Ovo umnogome pomaže osobi od 18 godina, ako ne da odluči, da razumije šta neki fakultet znači – kazala je glumica Jelena Đukić Sajam sezonskog zapošljavanja nastavljen je 16. marta u Kotoru, na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo.

- Mi prije svega tražimo ljude koji su sa pozitivnim stavom i entuzijazmom, sezonski poslovi su u pitanju, tako da je iskustvo plus, ali mi podržavamo mlade ljude u smislu obuke i treninga da obavljaju poslove u skladu sa svjetskim standardima koji su karakteristični za naš hotel – kazala je HR menadžerka Danka Tošković Lijepe utiske sa događaja ponijeli su i maturanti i studenti. - Smatram da je dan otvorenih vrata dobra prilika, meni je lično pomogao da iskristališem svoj odabir, tako da mislim da je dobra ponuda. Nama adolescentima je bitno da imamo neki honorar sa strane, tako da planiramo da radimo –rekla je jedna od maturantkinja koja je posjetila Dan otvorenih vrata. R. P.

Aleksandar Saša Zeković

Viši sud usvojio prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva

Pritvor za 15 osumnjičenih za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge

PODGORICA - Sutkinja

za istragu podgoričkog

Višeg suda Suzana Mugoša prihvatila je prijedlog Specijalnog državnog tuzilaštva (SDT) i odredila pritvor okrivljenima koji su uhapšeni u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i SDT-a, zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne organizacije - potvrđeno je portalu Pobjeda iz ovog suda.

- Pritvor je određen R. Z, Lj. M, I. S, N. B, M. N, B. J, M. M, A. K, D. M, F. Z, I. N, M. O, M. P, V. B. i T. A, koji se te-

rete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, pranje novca, izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja - saopštio je Pobjedi portparol SDT-a Vukas Radonjić Podsjećamo, policajcu potražne službe Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Goranu Stojanoviću prekjuče je određen pritvor zbog sumnje da je dio kriminalne organizacije i da je zloupotrijebio službeni položaj. Pritvor mu je, zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti uticaja na svjedoka, odredio sudija za istra-

gu Višeg suda Goran Šćepanović Stojanović, njegov kolega sus-

pendovani inspektor u Sektoru za borbu protiv droge Milan Popović, te bivši policijski

Registracija u domovima zdravlja čeka se mjesecima

Ko nema izabranog ljekara, da se javi u DZ Zlatica ili Studentsku polikliniku

PODGORICA - U Domu

zdravlja Podgorica se na registraciju kod izabranog ljekara za odrasle čeka mjesecima, a ponekad i više od godinu. Iz DZ ne daju konkretan odgovor zbog čega je tako, ali je javnosti jasno da je glavni problem manjak ljekara, piše Portal RTCG.

Iako pacijenti, koji nijesu registrovani, dobiju zdravstvenu zaštitu u bilo kom domu zdravlja, kada se jave ljekaru, pitanje je koliko je takva pomoć dobra i sistematična, imajući u vidu da pacijente svaki put pregleda drugi ljekar, i to uglavnom na kraju radnog vremena nakon svih zakazanih pacijenata, kada je, kako pacijenti navode, ljekar umoran i nezainteresovan da se u potpunosti posveti pacijentu koji nije njegov.

- Prije godinu i po napunila sam 18 godina i to je bio posljedni rok do kojeg sam mogla da idem kod izabranog pedijatra. Nakon toga, kad god mi treba neka medicinska usluga idem ,,od nemila do nedraga“. Osim ako mi medicinske sestre ne kažu da je prevelika gužva i da dođem drugi put, uglavnom uspijem da stignem do ljekara, ali uz dosta dugo čekanje. U Domu zdravlja su mi objasnili da ne postoji lista čekanja na izabranog doktora za odrasle, tako da zapravo ne znam kako da dobijem svog ljekara - kazala je sagovornica Portala RTCG. Prema riječima pacijenata, i bez izabranog ljekara može

se doći do doktora koji će vam prepisati redovnu terapiju, ali ako svaki put budete primljeni kod drugog ljekara često izostane sistematičan pristup. - Jednom sam tri puta morao da čekam kako bih dobio tri uputa, jer ljekar kod kojeg sam mogao da dođem na pregled jednostavno nije pažljivo pogledao šta mi sve treba. Tako sam jednom dobio uput za specijalistu, a drugi put za laboratorijske nalaze koji su mi bili neophodni. Razumijem i doktore, jer je očigledno da su premoreni, ali se ovakvim načinom rada bespotrebno troši i njihovo i vrijeme i snaga pacijenata - objašnjava jedan od pacijenata.

Iz podgoričkog Doma zdravlja kažu da više neće biti čekanja, jer se od 13. marta svi osiguranici, koji nemaju iza-

branog ljekara, mogu registrovati u zdravstvenom objektu na Zlatici i u Studenskoj poliklinici, gdje su angažovana još tri ljekara. Jedan ljekar će, kako navode, ordinirati u Studentskoj poliklinici, a dva u Domu zdravlja Zlatica, u dvije različite smjene.

Iz menadžmenta navode da u DZ Podgorica rade 83 izabrana ljekara, a broj osiguranika je oko 240.000, mada se taj broj, kako ističu, svakodnevno mijenja. Dodaju da je norma za maksimalan broj osiguranika po ljekaru dvije hiljade pacijenata. Na osnovu toga se, kako navode na portalu, zaključuje da oko 74.000 osiguranika nema svog izabranog ljekara. Iako je RTCG postavio pitanje upravi Doma zdravlja zašto se toliko čeka na registraciju nijesu dobili precizan odgovor, osim

specijalac Vladimir Bajčeta uhapšeni su po nalogu SDT-a. Ovo nije konačan spisak, imajući u vidu da su izdati nalozi za hapšenje još nekoliko osoba, među kojima i službenika Sektora za borbu protiv kriminala Ivana Stamatovića i bivšeg službenika Sektora obezbjeđenja ličnosti Nebojše Bugarina. Pobjedi je nezvanično saopšteno da su istražitelji došli do dokaza da se radi o organizovanoj kriminalnoj grupi koja ima desetak članova i koji su služili kao logistika, ali i ,,izvođači poslova“ za kriminalne klanove. Kako je Pobjeda ranije obja-

vila, istražitelji SDT-a su u saradnji sa inostranim kolegama, a na osnovu forenzičkog vještačenja Skaj aplikacija, otkrili identitete službenika policije, bliskih policajcu Ljubu Miloviću. Izvori iz istrage navode da je riječ o službenicima policije sa kojima je Milović u kumovskim odnosima. Pojašnjeno nam je da su istražitelji već jedno vrijeme imali određena saznanja o ulogama policajaca u ilegalnim poslovima, da je ključno bilo utvrđivanje identiteta korisnika Skaj aplikacije, ali su morali da prikupe još dokaza kako bi potkrijepili sumnje i došli do dokaza. R. P.

Nastavlja se „Karavan zdravlja“

da su se od 13. marta ojačali sa još tri ljekara i da problema sa čekanjem na izabranog doktora za sada neće biti.

Poručuju da će pratiti situaciju i blagovremeno reagovati, dodajući da pacijenti koji nemaju izabranog doktora nijesu diskriminisani u pogledu pružanja zdravstvene usluge.

- U slučaju zdravstvenog problema, uvijek ih istog dana kada se jave u Dom zdravlja pregleda ljekar koji je u smjeni, a ljekari u elektronskom kartonu imaju uvid što je napisano od terapije, ukoliko su ranije dolazili, kao i izdati uputi za laboratoriju i specijaliste, zbog daljeg liječenja. Na osnovu pregleda, ako doktor zahtijeva kontrolu tog dana, može zakazati, odnosno biće zakazan pregled u elektronskoj formi i ako nema izabranog doktora – navode iz DZ. M. Lk.

PODGORICA – Država je obezbijedila besplatne, bezbjedne i efikasne vakcine, pa nema razloga da roditelji ne obezbijede svojoj djeci zdraviji život, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić.

Kako je saopšteno iz IJZ-a, Galić je u Ulcinju, gdje je organizovan četvrti ,,Karavan zdravlja“, rekao da imunizacije prije svega omogućavaju djeci da imaju bogatiji i zdraviji život. On je posebno naglasio vakcinaciju vakcinom protiv humanog papilloma virusa (HPV) koji je najčešći uzrok raka u populaciji Crne Gore, ističući da tom vakcinom može da se spriječi obolijevanje. Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović rekla je da je ,,Karavan zdravlja“ prilika za dvosmjernu komunikaciju koja će omogućiti građanima da dobiju odgovore na mnogo važnih pitanja o kovid-19 vakcinaciji, ali i MMR i HPV vakcinaciji. Kako je dodala, za zdravstvene radnike to je prilika da bolje razumiju zdravstvene potrebe građana Ulcinja, a posebno prepreke za optimalan obuhvat vakcinacijom.

- Naša misija je ostvarivanje jednako dostupne kvalitetne zdravstvene zaštite

i jednaka dostupnost bezbjednim vakcinama za sve, bez obzira da li živimo u Ulcinju, Podgorici ili Beranama – poručila je Brajović. Ona je navela da samo građanin koji ima znanje donosi odgovorne odluke i predstavlja okosnicu društva koje ima kapaciteta da pruži snažan odgovor na zdravstvenu krizu.

Menadžerka Opštine Ulcinj Ivana Karađinović ocijenila je da je veoma važno da svi zajedno rade na promociji i podizanju svijesti kod građana o važnosti imunizacije. Direktorica Doma zdravlja Ulcinj Sadija Holaj rekla je da je održan veoma važan i koristan događaj. Kako je navela, građani su mogli da dobiju korisne informacije od izabranih doktora, pedijatara i epidemiologa o svim pitanjima i razlozima zbog kojih su se do sada dvoumili oko vakcinacije. R. P.

Privođenje jednog od osumnjičenih

Dom zdravlja na Starom aerodromu

Galić: Nema razloga da roditelji ne obezbijede vakcinaciju djeci

Igor Galić

PODGORICA – Nevladine organizacije Eko-tim i Crnogorsko društvo ekologa sprovešće u kanjonu Cijevne mapiranje staništa i procjenu brojnosti populacije biljke debeljače (Pinguicula hirtiflora), jedne od, prema podacima Nacionalnih parkova, svega četiri mesožderke koje postoje u flori Crne Gore.

Ona mami i lovi insekte pomoću ljepljivih listova, kako bi nadoknadila hranljive materije na teškim i oskudnim terenima na kojima obitava. Jedno od njenih staništa, a da nije ni bilo mapirano i prepoznato, stradalo je tokom rekonstrukcije, odnosno izgradnje puta koji uz Cijevnu vodi ka novom graničnom prelazu sa Albanijom. Pored ove interesantne vrste, kanjon Cijevne stanište je za neke od endemičnih i reliktnih vrsta koje dodatno ističu vrijednost ovog područja. Prema riječima Andrije Krivokapića iz Eko tima, projekat i prateće istraživanje imaju za cilj očuvanje biodiverziteta i održivo korišćenje prirodnih resursa rijeke Cijevne, odnosno poboljšanje upravljanja ovim zaštićenim područjem, što je preduslov zdravog ekosistema. Naziv projekta u okviru kojeg će se sprovesti istraživanje ove rijetke biljne vrste je ,,Ka očuvanju biodiverziteta i jačanju upravljanja zaštićenim područjem rijeke Cijevne“.

Krivokapić očekuje da bi podaci, koje prikupljaju o biljki mesožderki u kanjonu rijeke, doveli do predlaganja mjera restauracije njenog staništa, iniciranja zaštite, kao i izradu analize koja bi trebalo da ispita moguće društvene i ekonomske implikacije na upravljanje samim zaštićenim područjem.

- Uporedo, projekat bi ponudio informacije koje bi mogle da olakšaju organizaciju upravljanja ZP, a istraživanje će rezultirati i društveno-edukativnom kampanjom, kroz koju želimo da unaprijedimo znanja o važnosti ekosistema rijeke Cijevne – naveo je Krivokapić.

Čeka se upravljaČ

On podsjeća da je spomenik prirode „Kanjon Cijevne“, iako proglašen 2017. godine, još bez definisanog upravljača i plana upravljanja.

- Ovaj tzv. paper park oslikava trenutno stanje zaštićenih

Eko-tim i Crnogorsko društvo ekologa planiraju mapiranje stanište biljke koja obitava u zaštićenoj zoni kojom će upravljati Opština

Tuzi

Tražiće „mesožderku“ u kanjonu Cijevne

Podaci koje će ove dvije nevladine organizacije prikupljati o jednoj od ukupno četiri biljne vrste u crnogorskoj flori, koje se hrane insektima, doveli bi do predlaganja mjera restauracije njenog staništa, iniciranja zaštite, kao i izrade analize koja bi trebalo da ispita moguće društvene i ekonomske implikacije na upravljanje samim zaštićenim područjem u kanjonu Cijevne

prirode „Kanjon Cijevne“ je stavljena van snage, jer Glavni grad nije imao nadležnost za upravljanje. Dalje upravljenje zaštićenim područjem pripalo je Opštini Tuzi koja sprovodi proceduru da zaštita i praktično zaživi – naveo je Krivokapić.

Obuhvat zOne Sagovornik pojašnjava da sliv rijeke Cijevne u Crnoj Gori zauzima 130 kvadratnih kilometara u geografskom području između planinskog masiva Prokletija i Zetske ravnice. Dužina rijeke je 58,8 kilometara, od čega 32,3 kilometra protiče kroz Crnu Goru.

Teško je bez uvida u projektnu dokumentaciju precizirati srazmjeru potencijalnih negativnih uticaja koje bi na dio toka Cijevne kroz Crnu Goru proizvele mini-hidroelektrane na albanskoj strani, kojih je do sada izrađeno tri, naveo je andrija krivokapić

područja u Crnoj Gori, gdje je većina bez planova upravljanja ili upravljačkog tijela –smatra on.

Krivokapić je kazao da je nakon promjene statusa, odnosno formiranja opštine Tuzi, za upravljača spomenika prirode „Kanjon Cijevne“ određena ta lokalna uprava, odnosno sekretarijat odgovoran za pitanja životne sredine, do osnivanja privrednog druš-

Nepristupačne litice pod strogom zaštitom

krivokapić navodi da je Studijom zaštite kanjona Cijevne predložen trojni režim.

I zona – stroga zaštita (zoni sa prirodnim neizmijenjenim terenima na strmim stranama kanjona koje formiraju karakteristične predione elemente (tipove karaktera predjela) ovog zaštićenog prirodnog dobra, od kojih se naročito ističu: (i) šumoviti predjeli i (ii) ogoljeni krševiti

tereni sa oskudnom vegetacijom). Ukupna površina prve zone zaštite je 1.803,2 hektra.

II zona – aktivna zona (u dijelu zaštićenog prirodnog dobra u kojem su prisutne

još uvijek neizmijenjene prirodne vrijednosti ili djelimično izmijenjene koje su utvrđene Studijom zaštite).

Ukupna površina druge zone zaštite je 101,2 hektra.

Ističe da su, kao i kod svih objekata mHE, negativni uticaji na životnu sredinu nesumnjivi, posebno na akvatične ekosisteme.

- Izrada ovakvih objekata dovodi do prekida kontinuiteta toka, značajnih hidromorfoloških promjena te

tva, kojem će upravljanje biti povjereno.

- Prema informacijama dobijenim od te opštine, imenovanje upravljača i donošenje plana upravljanja može se očekivati u narednim mjesecima – naveo je on.

Proces proglašenja kanjona rijeke Cijevne spomenikom prirode, kaže Krivokapić, započet je podnošenjem zahtjeva za izradu Studije zaštite za ka-

III zona – održivo korišćenje (obuhvata značajno izmijenjene terene zauzete sa infrastrukturom (putevi i cesta Dinoša – državna granica sa Albanijom), poljoprivrednim zemljištima i naseljima u njegovoj zoni u kojoj su prirodne vrijednosti izmijenjene ali ne u tolikoj mjeri da ugrožavaju funkcionisanje ustaljenih funkcionalno - ekoloških veza u zaštićenom prirodnom dobru). Ukupna površina treće zone zaštite je 117,8 ha.

fragmentacije i degradacije staništa. To direktno utiče na migracije riba i drugih vrstakaže Krivokapić. Ukazuje da su, prema dostupnim podacima, na albanskoj strani do sada izgrađene hidroelektrana Selca sa 50KW/h, hidroelektrana

njon rijeke Cijevne koju je pokrenula gradska opština Tuzi, 2015. godine. Sredstva za izradu Studije zaštite dobijena su od strane Delegacije EU u Crnoj Gori.

Područje koje je predloženo za zaštitu nalazi se na teritoriji sadašnje opštine Tuzi, udaljeno je osam kilometara od centra Tuzi, odnosno 14 kilometara od centra Podgorice.

- Prvobitno je 2017. godine,

Tamara sa 150KW/h i hidroelektrana Vukli sa 80KW/h.

- Projektovano je još pet hidroelektrana, ali još nijesu dobile odobrenje od nadležnih organa: Vukli 1 (Kozhnje), Vukli 2 (Vuklitska Cijevna), Cijevna (Tamara most) i Cijevna 1, Cijevna 2 (Vukli riječica) projektovane za proizvodnju 50KW/h električne energije – navodi Krivokapić.

inicijativa za zaštitu pokrenuta od Opštine Podgorica, kojom je dio kanjona Cijevne proglašen zaštićenim prirodnim dobrom od lokalnog značaja. U vrijeme ove inicijative gradska opština Tuzi je bila u sastavu Glavnog grada, a kako su Tuzi u međuvremenu dobili svoju lokalnu samoupravu, odluka o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra od lokalnog značaja, spomenik

- Ukupna površina zaštićenog prirodnog dobra spomenik prirode „Kanjon Cijevne“ je 2.022,2 hektra, dok ukupna dužina granice spomenika prirode je 28,9 kilometara. Prema Zakonu o zaštiti prirode (član 41), kanjon rijeke Cijevne zaštićen je u nivou spomenika prirode, dok je prema značaju, razvrstan u kategoriju (II) - zaštićeno prirodno dobro od velikog značaja.

Kako se korito same rijeke nalazi u trećoj zoni zaštite –koja podrazumijeva održivo korišćenje – zabranjeno je uništavanje biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa, uznemiravanje životinja, posebno u doba reproduktivnog ciklusa, ispuštanje otpadnih voda, itd.

Upravo su ključni izazovi za očuvanje područja prepoznati kroz Studiju zaštite. Između ostalog, to su neodrživa privredna aktivnost, eksploatacija šljunka (u malom obimu), otpadne vode, posljedice izgradnje saobraćajnice, migracije..

- Potencijal za ekonomsku valorizaciju spomenika prirode „Kanjon Cijevne“ u skladu sa ciljevima zaštite prirode je ogroman. Neki od mogućih izvora finansiranja budućeg upravljača mogu da budu ulaznice u područje, edukativne posjete, kajaking, alpinizam, biciklizam, motociklizam i paraglajding; posmatranje ptica... Velika šansa postoji i za razvoj ruralnog i kupališnog turizma, kao i sportski ribolov, posebno mušičarenje za koje je planiran dio kanjona od 4.250 metara, (od „Plavog mosta“ do kuće Ujkića) – zaključuje Krivokapić. I. perIĆ

Andrija Krivokapić Debeljača (Pinguicula hirtiflora)

Bogatstvo: Cijevna iznad Trgaja

Na dijelu toka kroz Albaniju izgrađene tri, u planu još pet mini-hidroelektrana

izvor: Studija zaštite

Reditelj Mirko Radonjić povodom predstave „Ujka Vanja“ u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta

Dužnost mi je da nas stalno vraćam u sopstvenu kožu

PODGORICA – Daleko od konvencionalnosti, monotonije i ravnodušnosti – jedan je od načina da se riječima približi rediteljski izraz Mirka Radonjića, autora koji svojim djelima beskompromisno preispituje našu stvarnost. Priliku da se uvjeri u to imala je publika koja je pogledala njegovog „Ujka Vanju“, prvu ovogodišnju premijeru na sceni nacionalnog teatra.

Bilo da se bavi klasičnim ili modernim tekstovima, u institucionalnim teatarskim ili nezavisnim scenama, Radonjić je jedan od reditelja koji je uvijek drugačiji, ali dosljedan autentičnosti svog izraza. Tako je i njegova posljednja predstava u Crnogorskom narodnom pozorištu zadržala ime Čehovljevog djela, međutim, u dekonstrukciji je otvorila različite perspektive.

Gdje smo mi danas i koliko ličimo na Čehovljeve junake, koja nit razdvaja mišljenje i razmišljanje, te da li i na koji način nezavisna scena opstaje, Radonjić je govorio za Pobjedu.

POBJEDA: Predstavu „Ujka Vanja“, neposredno prije premijere, najavili ste bez „velikih riječi“ sa tezom da je ono što je Vas i autorsku ekipu vodilo kroz proces bilo pitanje šta ovo djelo znači nama danas. U slojevitosti onog što je predstava donijela, šta Čehov zaista predstavlja sada i ovdje? Jesu li njegovi karakteri jednako živi kao i onda kada je djelo nastalo?

RADONJIĆ: Puno razmišljam o svojoj stalnoj potrebi da izbjegavam „velike riječi“ kada je rad na predstavi u pitanju. I

Formalno, uzeli smo u obzir da pred sobom imamo autora koji je pozorišnu igru svog vremena smatrao groznom laži, te nastojao da svoje pisanje za pozorište približi onome što je smatrao bliže životu i istini; toj vrsti istinoljubivosti smo i mi probali da se približimo – kazao je Radonjić

nikad nijesam načisto da li je to tek lični stav ili posljedica toga što pripadam generaciji svikloj na potpunu relativizaciju, pa mi rediteljske pretenzije da se predstavom saopštava neka velika istina djeluju smiješno, a najčešće i neukusno.

Prilikom izbora literarnog predloška, vodim se nizom kako praktičnih i prozaičnih, tako i iracionalnih i intuitivnih stvari. Ali nijedan od tih motiva ne uzimam zdravo za gotovo, niti na prvu probu dolazim sa gotovim rješenjima i predubjeđenjem o čemu i kako će da govori naša buduća predstava, već pokušavam da stvorim uslove u kojima kolektivno – glumci, saradnici i ja – možemo da odgovorimo na sadržaje koje nam je pisac ponudio. Tako i ovog puta nijesmo krenuli od ikakve potrebe da Čehovljeve likove učinimo živima. Prije svega zbog toga što istorija pozorišta iznova i iznova dokazuje živost tih karaktera, koja proizilazi iz činjenice da je ljekar-pisac svakome od njih uspostavio dijagnozu human condition koja ostaje nepromijenjena vjekovima. Ali umjesto da uzmemo i rješavamo te dijalektičke rebuse, probali smo da mimo karaktera i onoga što mislimo da znamo o živosti Čehovljevih likova, kroz rad na ulogama samog Čehova učinimo živim, i da sa njime živo komuniciramo. Formalno, uzeli smo u obzir da pred sobom imamo autora koji je pozorišnu igru svog vremena smatrao groznom la-

ži, te nastojao da svoje pisanje za pozorište približi onome što je smatrao bliže životu i istini; toj vrsti istinoljubivosti smo i mi probali da se približimo. Tematski smo se oslonili na njegova pitanja o tome da li, i pored svega što znamo o životu, te pored svih izgubljenih bitki, možemo u sebi da smognemo snage da iznova vjerujemo da naše djelanje ima smisla; da li možemo da opet povjerujemo u smisao življenja života. I žao mi je što na Vaše pitanje ne mogu da dam konkretniji odgovor, ali to je između ostalog i zato što ne mislim da postoji recept za gledanje ove predstave; svako treba da ode i pro-

vjeri za sebe da li teme kojima smo se bavili i načini koje smo uposlili u te svrhe imaju smisla za nju/njega pojedinačno.

POBJEDA: Činjenica je da, iako je zakonskim aktima regulisano, nijesu rijetke borbe za slobodu govora. Postoji li kod nas sloboda mišljenja, odnosno, razmišljanja?

RADONJIĆ: Mišljenje i jezik (govor) su usko povezani. I nemoguće je misliti (slobodu) van jezika. Prepoznajem da je ovo pitanje inspirisano replikom u predstavi u kojoj Vojnicki kaže da „možda treba da prestanemo da slušamo kako treba i počnemo sami da mislimo“, što je samo dio šire teme

Vjerujem da u pozorištu moramo da cijenimo susrete

POBJEDA: U Vašim predstavama nije rijetkost da u podjeli angažujete mlade glumce, studente, naturščike. Prije izvjesnog vremena, u autorskom tekstu, podsjetili ste na bolonjski sistem obrazovanja, koji se primjenjuje i na FDU Cetinje. Da li je kod nas vidljiva hiperprodukcija mladih glumaca? Ima li prostora da se svima pruži šansa i kakva je perspektiva pred njima?

RADONJIĆ: U projekte pozivam ljude za koje vjerujem da svojim umjetničkim integritetom mogu da donesu zanimljiv sadržaj u predstavu, i još važnije: da iza tog sadržaja stoje. Njihovo formalno obrazovanje mi

u tom smislu najmanje znači. Istovremeno, volim rad sa mladim glumcima zato što onda u procesu nema potrebe da sloj po sloj ljuštimo godine profesionalnih pretenzija i/ili pogrešnih odluka, već možemo da zajedno, sa nule propitujemo ideje.

Ovu nulu, ipak, treba shvatiti uslovno, jer sa glumcima i izvođačima ja zapravo radim već godinama unazad. Tako, na primjer, profesionalno prijateljstvo Aleksandra Gavranića i mene traje još od studentskih vježbi.

Ilija Gajević je moj kolega sa pozorišne režije, i u dalji saradnički odnos smo ušli sa predznanjem kako je to da režiramo jedan drugog na sceni. Srodnost mog i

senzibiliteta Pavla Prelevića sam prepoznao još u dramskom studiju Prazan prostor. Isto važi i za saradnju sa Anjom Misović, koja ni za mene kao reditelja, niti za ostatak ekipe nikad nije bila tek studentkinja druge godine glume. Drago mi je da sam se poslije određenog vremena opet sreo sa Jelenom Laban, koja poslije značajnih glumačkih zadataka zadivljuje svojom zrelošću. Jelica Vukčević i ja smo igrali zajedno u ispitu na trećoj godini studija. Sa Tihanom Ćulafić još od diplomske predstave planiram saradnju. Ivan Bezmarević se poslije više od deceniju vratio na scenu jer ga je nešto u mojim predsta-

va ponukalo na to.

Namjerno nabrajam sva ova imena i govorim o zajedničkoj (pred)istoriji ne zato što smatram da je ona neophodna za su-kreaciju, već zato što vjerujem da u pozorištu moramo da cijenimo susrete koji nam se događaju, i što o zadacima koje postavljamo pred naše odnose nikad ne promišljam kratkovido, nego ih posmatram kao potencijale kojima treba vrijeme, katkad i godine, da se ostvare.

Da li na sličan način promišljaju i ljudi koji vode klase na FDU Cetinje, to ostavljam njima da odgovore; ja sam – kao što ste i napomenuli – svoje već rekao u jednom prethodnom tekstu.

zujemo i sentimentalizujemo svoju istoriju. Zbog toga i jesmo u opasnosti da nas istorija opet ugrize za dupe. (Umalo rekoh srce.)

POBJEDA: Jedan od likova u predstavi, u jednoj replici postavlja i pitanje po čemu će nas da pamte. Kakav zalog mi ostavljamo budućim naraštajima?

o hiperinflaciji mišljenja. Danas svako ima svoju kolumnu, svoj status ili komenar na portalu. Svako može da pronađe prostor da javno misli, odnosno da iznese svoje razmišljanje. Neko to čini pod punim imenom i prezimenom, neko anonimno. Jedan inkluzivno, drugi toksično. Dovoditi u pitanje demokratizaciju mišljenja je anticivilizacijski čin i mi je moramo prihvatiti kao realnost istorijskog trenutka koji živimo, i to prihvatiti u izravnom, biološko-evolutivnom smislu, čak i onda kada generiše pojave kao što su ravnozemljaši i antivakseri, ili dovodi u pitanje samu evoluciju. Uloga pozorišta je u tom smislu ograničena – zajedništvo generisano u pozorišnoj sali je i dalje brojčano neuporedivo slabije od onoga što se naziva „Tviter zajednicom“. Možda je baš zato važno da pozorište prestane da se kiti generalizacijama i heštegovima, te da na scenu (i metaforički i bukvalno) vrati sâmo mišljenje, tako što će nastojati samo da iznova i iznova rasvjetljava fenomene koji nas okružuju, ne i da donosi zaključke o njima. Čini mi se da smo siti zaključaka.

POBJEDA: Da li je prošlost ono što definiše našu sadašnjost, odnosno, biramo li prilično svjesno da se pozivamo na neke postulate koji postoje samo kao sjećanje i ima li u praksi principa kojih se držimo?

RADONJIĆ: Živimo u državi koja je svoju desetogodišnju nezavisnost slavila hiljadugodišnjom državnosti. Romanti-

RADONJIĆ: Čehov u drami više puta postavlja pitanje o „onima koji će doći sto-dvjesta godina poslije nas“, uvijek uz dozu humanističke vjere u napredak. Bilo je zanimljivo suočiti se sa time da je mislio upravo na nas, na generaciju koja danas živi, i priznati sebi da bi se u susretu sa nama Čehovljeva vjera istopila ako ne u odmahivanje glavom, a onda makar u slijeganje ramenima. On takođe kaže da imati pravi dar znači zasaditi drvo i zamišljati hlad koji će ono da daje kroz par vjekova. Da li mi uopšte možemo da vidimo tako daleko?

POBJEDA: Predstava „Ujka Vanja“ počinje jednim prologom o pozorištu, podsjećanjem da je ono svuda oko nas. Je li teatar poprište koje je ostalo stameno u otvaranju važnih tema i ispunjavaju li crnogorske scene tu funkciju?

RADONJIĆ: Ranije sam bio oštriji u svojim pogledima na to što je to pozorište i grubo odbijao da određenim formama uopšte priznam to ime. Danas inkluzivnije gledam na cijelu stvar. Što i dalje ne znači da svim pozorišnim uradcima dajem jednako mjesto. Sam prolog je proizišao iz pitanja: šta ako bismo svoje pozorišno djelovanje sagledavali u kontekstu istorije pozorišta? Šta ukoliko ne bismo ni na jednoj probi, niti jednog dana izmišljali izgovore, već nastojali da gradimo postupke tako da njihovo značenje rezonira i narednih dvjesta godina. Ilija Đurović je onda tu temu nadogradio svojom fantazijom i ranjivošću.

Uvjerenja sam da je umjetnost usko vezana za propitivanje medija kroz koji pokušavamo da se izrazimo, a da je pozorište svojom živošću i neposrednošću, ali i zbog činjenice da je dinosaurus među umjetničkim izrazima, ponajviše u dužnosti da to čini. To sa sobom neumitno povlači stalnu potragu za tačnošću forme i neprestanu rekontekstualizaciju tema za koje olako tvrdimo da su vječ-

Scena iz predstave „Ujka Vanja“

D. Miljanć

ne i nepromjenjive. Održavati kontinuitet tih istraživanja kroz scensko djelanje je naporan posao. Naročito u kontekstu crnogorskog teatra, ali i naše kulture generalno, koja je grozno praćena diskontinuitetima. Kad na to dodamo nešarmantnost realnosti koja nas okružuje, jasna mi je potreba i autora i publike za eskapističkim tvorevinama. I sam bih volio da mogu da pobjegnem. Ali nekako osjećam svojom dužnošću da nas stalno vraćam u sopstvenu kožu, sopstvenim rezonovanjima i čulima.

POBJEDA: U svom radu institucionalno nijeste vezani ni za jedan teatar, pa se nerijetko za Vas vezuje krilatica da ste predstavnik nezavisne scene. Da li je to Vaš izbor i postoji li realna potreba da pozorišta stalno zaposle i reditelje?

RADONJIĆ: Živim i radim kao samostalni umjetnik. Potreba da radim projekte u nezavisnoj produkciji se javila u trenutku kad je djelovalo da moj rad pozorištima nije potreban. Ali se javila i kao prostor da mimo instuticionalnih uslova – koji su koliko olakšavajući, jadnako i ograničavajući – sa grupom dragocjenih sagovornika počnemo da pravimo teatar kakav mi želimo da gledamo. Predivno je da smo sagovornike našli i u publici. Tako da –da, moja pozicija unutar pozorišnog sistema je moj izbor, čak i onda kad je dovodim u pitanje. A da li pozorišta trebalo da zapošljavaju i reditelje – apsolutno. I ne samo reditelje, već i dramaturge. I scenografe, i kostimografe, i kompozitore. I slikare, i vajare. I stolare, i bravare, i šnajdere, i šminkere. I, i, i …

Da bi se ljudi pak angažovali u pozorištu, mora da postoji vizija nekoga ko vodi tu kuću. Vizija i volja da su mu potreb-

Povodom Svjetskog dana pozorišta poruku uputila egipatska glumica Samiha Ajub

PODGORICA – Kraljevsko pozorište Zetski dom obilježiće u ponedjeljak, 27. marta, Svjetski dan pozorišta izvođenjem predstave „Predsjednice“ (Die Präsidentinnen), koju je prema tekstu Vernera Švaba režirala Radmila Vojvodić. Prije početka predstave biće pročitana poruka koju je ove godine uputila egipatska glumica Samiha Ajub. Mi, kako je poručila Ajub, nikada nijesmo bili bliže povezani jedni sa drugima nego danas, ali u isto vrijeme naš svijet nikada nije bio neskladniji, udaljavajući nas jedne od drugih.

- U tome leži dramatični paradoks koji nam nameće savremeni svijet. Uprkos onome čemu svi svjedočimo u smislu konvergencije u protoku informacija i savremenih komunikacija koje ruše sve barijere geografskih granica, sukobi i tenzije u svijetu prevazišli su granice logičke percepcije i stvorili su, usred ove prividne konvergencije, fundamentalno odstupanje koje nas udaljava od prave suštine čovječanstva – rekla je ona.

Pronaći izgubljenu suštinu čovječanstva

ni baš ti ljudi da bi osmislio i izgradio repertoar. Vizija koja se neće oslanjati na samo jednu predstavu ili samo jednu sezonu, i koja neće tržišno juriti za rezultatom.

POBJEDA: Iako je jasno da nezavisna scena postoji i da je potrebna, ima li ona adekvatnu podršku i vidljivost kod nas?

RADONJIĆ: Ministarstvo kulture je najprije protjeralo civilni sektor iz konkursa za kulturno-umjetničko stvaralaštvo i dovelo nezavisnu pozorišnu produkciju na prosjačke grane. Kolege su se dovijale kako su mogle, oslanjali na saradnju sa opštinskim institucijama kulture i organizacijama civilnog društva koje se bave primarno kulturom, ali cijela stvar je nerijetko ličila na strvinarenje. Da stvar bude gora, kad je nanovo pokrenut konkurs namijenjen nezavisnoj sceni, on je kroz birokratizovanu i u kontekstu umjetničkih projekata skoro nepismenu aplikacionu i evaluacionu formu, zapravo targetirao kulturu u širem smislu, te prostora za savremeno stvaralaštvo apsolutno nema. U tim uslovima, činjenica da nezavisni pozorišni projekti i dalje postoje samo ukazuje na nečiji goli trud i mađioničarsko djelovanje da jednu tako složenu konstrukciju kao što je produkcija pozorišne predstave podigne na noge. Sâm sam imao sreću da na svom putu sretnem Mariju Backović, koju u manjku preciznije riječi ovdje nazivam producentkinjom, pa smo zajednički nastojali da maštovito i održivo razvijamo projekte koji su naknadno zadobili i određena priznanja, te vidljivost. Ipak, kao i svaki entuzijazam, ovakav pristup ima svoje trajanje, i bilo bi važno da se sistemski uredi cijela oblast.

Svetlana VIŠNJIĆ

Pozorište je ljudski čin zasnovan na istinskoj suštini čovječanstva, a to je život.

- Kada izađemo na scenu, izlazimo na nju sa samo jednim životom u nama, životom ljudskog bića, ali ovaj život ima veliku sposobnost da se dijeli i reprodukuje, pretvarajući se u mnoge druge živote koje izvodimo pred svijetom tako da on oživi, procvjeta i širi se poput mirisa na druge – poručila je Ajub.

Ono što se radi u svijetu pozorišta je čin stvaranja života koji nije postojao prije izlaska na scenu.

- Ne pretjerujem kada kažem

da je ono što radimo na sceni čin samog života i njegovo stvaranje iz ništavila. Mi smo ti koji dajemo životu njegov sjaj. Mi smo ti koji to oličavamo. Mi smo ti koji ga činimo živahnim i smislenim. I mi smo ti koji dajemo razloge da to razumijemo. Mi smo ti koji koristimo svjetlost umjetnosti da se suprotstavimo tami neznanja i ekstremizma. Mi smo ti koji prihvatamo doktrinu života, kako bi se život širio u ovom svijetu – kazala je ona. Ova poruka nema samo svečani ton.

- Umjesto toga, pozivam vas da stanemo svi zajedno, ruku pod ruku i rame uz rame, da iz sveg glasa vičemo, kao što smo navikli na scenama naših pozorišta, i pustimo da naše riječi izađu i probude savjest cijelog svijeta,

tražeći u sebi izgubljenu suštinu čovječanstva. Slobodnog, tolerantnog, ljubaznog, simpatičnog, nježnog i dostupnog čovjeka, sposobnog da odbaci ovu podlu sliku brutalnosti, rasizma, krvavih sukoba, jednoumlja i ekstremizma – poručila je Ajub.

Možda će naša ljudskost, zamagljena sumnjom, ponovo postati kategorička sigurnost koja nas sve čini kvalifikovanim da budemo ponosni što smo ljudi i što smo svi braća i sestre u prostoru čovječanstva.

- Misija nas dramatičara, nosilaca baklje prosvjetiteljstva, od prvog pojavljivanja prvog glumca na prvoj sceni, jeste da se direktno suočimo sa svime što je ružno, krvavo i neljudsko. Suočavamo se sa svime što je lijepo, čisto i ljudsko. Mi, i ni-

ko drugi, imamo sposobnost da širimo život. Širimo se zajedno zarad jednog svijeta i jednog čovječanstva – kazala je ona. Samiha Ajub je egipatska glumica, rođena u okrugu Šubra u Kairu. Diplomirala je na Višem institutu za dramsku umjetnost 1953. godine, gdje je studirala kod dramskog pisca Zakija Tulaimata. Njena karijera broji oko 170 pozorišnih predstava. Iako pozorišni rad dominira njenom karijerom, dala je brojne doprinose na filmu i televiziji. Svjetski dan pozorišta proslavlja se od 1962. godine, dok tradicionalnu poruku, na poziv Međunarodnog teatarskog instituta – ITI, upućuje pozorišna ličnost visoke svjetske reputacije, afirmišući ulogu i značaj teatarskog stvaralaštva. S. V.

Kreće nova sezona manifestacije „Afirmišimo mlade književne stvaraoce do 18 godina“

Sticanje samopouzdanja i slobode izražavanja

PODGORICA – Nova sezona kulturne manifestacije pod nazivom „Afirmišimo mlade književne stvaraoce do 18 godina“ koju realizuje Internacionalna kulturna asocijacija (IKA) kreće 24. marta i obuhvatiće svih 25 crnogorskih opština.

Prvo književno veče biće održano u Pljevljima, a poetski karavan će biti finalizovan 25. novembra, kada će se okupiti po tri najbolja pjesnika iz pojedinačnih takmičenja kao pred-

stavnici svojih opština. Najbolje će birati tročlani žiri koji čine afirmisani književnici iz Crne Gore. I ove godine će biti proglašen najbolji mladi interpretator autorske poezije do 18 godina, kao i najtalentovaniji mladi književni stvaralac do 18 godina u Crnoj Gori. Prošle godine se u okviru manifestacije predstavilo 479 učesnika – djece i mladih do 18 godina, a titula najtalentovanije mlade književne stvarateljke do 18 godina pripala je Heleni Nedović iz Bijelog Polja. Za pr-

vo mjesto Sekretarijat za kulturu iz Podgorice obezbijedio je nagradu – publikaciju prve knjige u 300 primjeraka. Drugo mjesto pripalo je Kristini Mrkić iz Danilovgrada, a treće Abidi Ljuljanović iz Tuzi i Nikoli Kovaču iz Kotora. Njima će Internacionalna kulturna asocijacija publikovati prve knjige: 100 primjeraka za drugo mjesto i 50 za treće. - Manifestacija ima za cilj afirmaciju djece i mladih koji imaju književni stvaralački talenat, čime doprinosi njihovom da-

Film Vlatka Filipovića besplatno na Meeting Point Zavirite

PODGORICA – Kratki dokumentarni film u boji „Kruh naš svagdanji daj nam danas“ iz 1978. godine, u režiji Vlatka Filipovića (1936 – 2019), biće dostupan od narednog mjeseca na onlajn

platformi bioskopa Meeting Point, gledaocima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji. Film će biti dostupan besplatno, u okviru onlajn programa CineArchive, koji zajednički realizu-

ju Ondemand.kinomeetingpoint.ba i Filmski Centar Sarajevo, zaslužan za digitalizaciju filma. Ostvarenje „Kruh naš svagdanji daj nam danas“ prikazuje rad Crvenog krsta u Sarajevu za vrijeme socijalističke Jugo-

ljem književnom stvaralaštvu, sticanju samopouzdanja i slobode izražavanja – saopštio je predsjednik Internacionalne kulturne asocijacije Veljko Veljović D. E.

slavije. Zahvaljujući radu Crvenog krsta, mnogi siromašni ljudi su imali topli obrok svakog dana. Film je proglašen najboljim dokumentarnim filmom na 36. Festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu, a Filipović nagrađen Velikom zlatnom medaljom. R. K.

Čini mi se da smo siti zakljuČaka: Mirko Radonjić

Samiha Ajub

Helena Nedović

Primjeri

PODGORICA – Na Međunarodni dan žena, simbolično, objavljena je knjiga publiciste Željka Milovića posvećena Barankama koje su za svoga vijeka ostavile trag u javnom životu grada pod Rumijom i svojim se znanjem, postupcima, dobročinstvom, vještinama i altruizmom izdvojile u patrijarhatu i neravnopravnosti pod čijim su pritiskom živjele.

Monografija „Žene iz grada bez vratî – (Ne)zaboravljene

Baranke XX vijeka“ treća je knjiga edicije čiji je simbolični naslov iz 2019. ukazivao na priču o „običnim“ ljudima, koji su oblikovali grad na sasvim poseban način, kroz moralne norme drugačije nego današnje. U monografiji se nalaze biografije 46 žena raznih profila čija je posebnost bila podvig, žena s različitim preduslovima za velika djela, ali s najboljim namjerama i zalaganjem koje nije biralo vrijeme i mjesto da se iskoristi do maksimuma.

Monografiju „Žene iz grada bez vratî – (Ne)zaboravljene

Baranke XX vijeka“ je publikovala barska izdavačka kuća „Mediteran Multimedia“, na čak 386 strana uz 352 fotografije od kojih se ogromna većina premijerno pojavljuje u javnosti. Sredstva za nastanak knjige obezbijedila je Opština Bar, uz donacije privrednih subjekata i žitelja našeg grada. Milović je za Pobjedu, između ostalog, govorio o procesu istraživanja, barskim „strankinjama“ i položaju žena s Primorja u odnosu na kontinentalne djelove Crne Gore.

POBJEDA: Knjiga o nezaboravljenim Barankama je uslijedila nakon knjige o najvažnijim ljudima iz prošlosti Bara. Zašto su Baranke dobile posebnu knjigu? Ima li tu diskriminacije ili su bile diskriminisane u prve dvije knjige?

MILOVIĆ: Objavljivanje prva dva toma iz edicije ,,Ljudi iz grada bez vratî - (Ne)zaboravljeni Barani XX vijeka“, maja 2019, izazvalo je veće interesovanje no što je moglo i da se zamisli. Rezultat toga je jedina barska književna turneja u istoriji sa 12 promocija na 12 lokaliteta, širom opštine. Rad dug dvije i po godine imao je, dakle, više nego

Publicista Željko Milović za Pobjedu o monografiji „Žene iz grada bez vratî - (Ne)zaboravljene Baranke XX vijeka“

Nije to feministička knjiga već knjiga dubokog poštovanja

Na Primorju žena jeste mnogo ranije postigla taj oku vidni napredak, niko tu transferzalu nije bolje prikazao od Živka Nikolića u odnosu Međeđa - Primorje u „Ljepoti poroka“, ali nemojmo se zavaravati, u stvarnom poretku stvari, suštinski, nije bilo tu puno razlike

U poplavi besmislenih i onih drugih događaja, izjava i manje-više fabrikovanih emocija, smatram da je sjećanje na čestitiju prošlost i „obične“ ljude, muškarce i žene, koji su oblikovali gradove na sasvim poseban način, kroz moralne norme drugačije nego današnje, ne potrebno nego apsolutno neophodno

uspješnu finalizaciju. Međutim, nešto je ipak nedostajalo, i meni kao autoru, i još nekima. Naime, među 87 ličnosti čiji su životi detaljno obrađeni, bilo je samo osam žena. U opštoj kakofoniji muških uspjeha i patrijarhalne dominacije, čiju su vremensku vertikalu po prirodi stvari pratila oba toma knjige, malo je bilo mjesta za tzv. nježniji pol. Pristup ženama i njihovim sudbinama morao je biti drugačiji, i iziskivati posebnu knjigu. Prilika za tako nešto uslijedila je nakon što je Opština Bar raspisala 2021. godine konkurs za sufinansiranje projekata NVO u oblasti „rodna ravnopravnost“. Tako su žene „dobile“ svoju knjigu, pa ako je diskriminacija, onda je svakako pozitivna jer je rad na njoj zahtijevao posve drugačiji pristup.

POBJEDA: U uvodnom tekstu pišete da je bilo mnogo teže sakupiti podatke o ženama Bara, između ostalog zato što ih je bilo malo. Pominjete i riječ „podrazumijevanje“ koja je ključna u projekciji žena na ovim prostorima, s tom definišućom nepravdom da sve što urade u kući i zajednici nije „ništa posebno“. Kako ste uspjeli da izvučete ovih 46 Baranki iz tog konteksta?

MILOVIĆ: Posao je bio znatno teži i komplikovaniji, jer je broj žena u javnom životu Bara u XX vijeku bio zanemarljivo mali. Pritom su podaci bili kudikamo oskudniji, i u knjigama, i u periodici, dok ih u arhivima gotovo nije ni bilo. Isto važi i za porodične škrinje i prašnjave kutije pune papira, ali i na sjećanja potomaka – o muškim precima se znalo nadugo i naširoko pričati, o ženskim vrlo teško ili nikako... Njihovi životi bili su nešto što se podrazumijevalo kao takvo, slabo primjetno, a povremeni bljeskovi u društvenom, kulturnom, naučnom i sportskom životu bili su samo izuzetak koji potvrđuje pravilo. Te bljeskove sam, srećom, umio da prepoznam tamo gdje ni članovi porodice nijesu, i usuđujem se reći da znam o ženskim

precima mnogo više od članova njihove uže porodice. Među njima su žene raznih profila, od predsjednica opštine do konobarica, od košarkašica do glumica, od naučnih do medicinskih radnica, od ratnih heroina do tragičnih žrtava istog rata, od onih koje su sopstveni život podredile opštedruštvenim interesima do onih koje je ljubav dovela iz dalekih zemlja u grad pod Rumijom. Iskreno žalim što u knjigu nijesu ušle posve „obične“ domaćice koje su, recimo, podigle i na put izvele devetoro djece, poput jedne od žena koju znam, ali iako mislim da je to istinski podvig bez presedana, životna priča nije bila takva da bi se našla u djelu. Ovih dana na društvenim mrežama se mogla naći konstatacija kako je ovo „feministička knjiga ko -

ju je pisao muškarac“. Nije to feministička knjiga već knjiga dubokog poštovanja.

POBJEDA: Postoji ta fama da su žene sa Primorja nekako prije osjetile benefite prividne ravnopravnosti nego žene iz kontinentalnih djelova Crne Gore. Ima li u tome istine?

MILOVIĆ: Ima, ali samo radi toga što je način života uslovljavao mnogu veću komunikaciju i, nazovimo to tako, „izloženost“ žene javnosti. Na Primorju žena jeste mnogo ranije postigla taj oku vidni napredak, niko tu transferzalu nije bolje prikazao od Živka Nikolića u odnosu MeđeđaPrimorje u „Ljepoti poroka“, ali nemojmo se zavaravati, u stvarnom poretku stvari, suštinski, nije bilo tu puno razlike. Ako govorimo o Baru,

Rasvijetljena priča o Marpukinici

POBJEDA: Priča o Marpukinici, jedna od onih koje se prenose s generacije na generaciju u tim uskim lokalnim okvirima, konačno je rasvijetljena. O čemu se radi i kako ste njenu životnu priču uspjeli da raspetljate?

MILOVIĆ: „Marpukinica“ je, u stvari, francuska dama Irena Pisani, udata

Pukić, koju je barska palanka u stalnoj borbi sa drugačijim pogrdno nazivala po mužu, a čije se pominjanje decenijama artikulisalo kroz različita tumačenja. Došla je radi ljubavi iz tada mondenskog Carigrada u seosko naselje u okolini Bara i čitav život vodila bitku sa gotovo svima, ali i sa sobom, držeći nivo nesvojstven

sve do sedamdesetih bile su samo dvije žene na poziciji koja je iole značajna za društveno-politički život sreza, opštine i grada.

POBJEDA: Po onome što se iz Vaše knjige može zaključiti, značajan doprinos životnim tokovima u gradu pod Rumijom dale su tzv. strankinje. Što su one donijele u Bar što se primilo do te mjere da i danas možda imamo obrise njihovih donesenih običaja?

MILOVIĆ: Nijesu „strankinje“ puno iskakale iz zadatih koordinata, već su se na drugačiji način prilagođavale njima. Donosile su drugačiju kužinu (a svi znamo izreku da ljubav muškarcu na usta ulazi), drugačiji način ponašanja, „mekše“ vaspitanje djece i način prisnosti koji nije bio

ovom kraju. Proizvoljne čaršijske priče dobile su u knjizi konačno realnu dimenziju, surovu, ali istinitu. Priča o madam Ireni je konačno rekonstruisana pomoću državnih i crkvenih ustanova Crne Gore, Turske i Francuske, kao i pojedinaca i institucija koji su ustupali dragocjeni informacioni materijal.

Zna o ženskim precima mnogo više od članova njihove uže porodice: Željko Milović

Privatna arhiva

kod nas pretjerano rasprostranjen. Dakle, njihov je uticaj bio uglavnom kroz porodicu ili kroz obrazovni ili zdravstveni sistem, gdje su najčešće radile.

POBJEDA: Žene su se nekada zvale „po mužu“, čak i u ,,Glasu Crnogorca“ ima primjera takvog tretiranja supruge kao svojine. Ovaj manir nije sasvim iskorijenjen ni do danas u nekim djelovima Crne Gore, pa tako i u Baru. Kada dolazi do oslobađanja od okova depersonalizacije u Vašem gradu?

MILOVIĆ: Nije to bio izuzetak u Glasu Crnogorca, već pravilo. Žene su doživjele depersonalizaciju nakon Drugog svjetskog rata, kada su u socijalizmu dobile prava za koja su se izborila na bojnom polju. Stroge i krute patrijarhalne stege nijesu više mogle uticati na žene koje su krvarile i ginule barabar pored muških saboraca, te se tako izborile za mogućnost da donose odluke o sebi i sopstvenom životu. Nagli uzlet osvješćavanja žena u Crnoj Gori i Jugoslaviji prekida se 1953, kada se ukida AFŽ, a upravo tada se lansira lik „nove žene socijalizma“, koji se skoro pa neće mijenjati narednih decenijabrižna majka, domaćica, njegovana i dopadljiva žena koja je posvećena profesiji i javnom radu, ali samo u mjeri koja ne ugrožava prirodnu posvećenost djeci i porodici. Koliko je ovakvo shvatanje bilo dobro, toliko je bilo i loše. Dobijala se mnogo zdravija i kompaktnija porodica na jednoj strani, ali je nastajala i nikad realizovana i posve zadovoljna žena. Prava je umjetnost bila, i još je, naći balans. Uopšte ne mislim da su žene zbog ovakvog načina života, odnosno zbog tzv. drugog plana, bile manje voljene ili cijenjene od strane svojih „jačih polovina“, naprotiv. Mislim da je malo gdje kult poštovanja žene tako jak kao u Crnoj Gori, žene su bile i ostale bića na kojima počiva sve, noseći stubovi kuće, samo malo zaklonjeni. Ta depersonalizacija o kojoj govorite danas je otišla u svoju grotesknu krajnost.

Trista osamdeset sedmi dan ruske invazije

Najteže borbe se vode na istoku Ukrajine

POBJEDA: I pored šest velikih biografskih cjelina, najzahtjevnije je svakako bilo napisati obimni uvodni esej

„O Baru i ženama“, koji na gotovo 40 strana predstavlja prvi pokušaj sveobuhvatnog prikaza položaja žene u jednom crnogorskom gradu u stoljetnom vremenskom rasponu.

MILOVIĆ: Taj esej je rađen kao posebno istraživačko djelo, a višemjesečno prikupljanje podataka uz izradu uporednih analiza rezultiralo je konkretnim primjerima kojima se obznanjuje kako i koliko je bilo teško „na strašnom mjestu postojati“ ako si u Baru bila pripadnica tzv. ljepšeg pola.

Ovdje je ključna riječ „postojati“ jer ih je do druge polovine XX vijeka malo i „postojalo“ u zvaničnim izvještajima, spiskovima, publicistici, dokumentima... Esej se bavi različitim stvarima, od nepuštanja ženske djece u školu do nepostojanja bilo kakvih ženskih sportskih klubova, ali donosi i fakte o tome kad su se i u kojoj sferi stvari počele mijenjati.

POBJEDA: Koji je cilj objavljivanja ove knjige i da li smatrate da bi Vašim stopama valjalo da krenu i publicisti iz ostalih gradova i daju svoj doprinos rasvjetljavanju značaja žena u razvoju svojih lokalnih zajednica i Crne Gore uopšte?

MILOVIĆ: U poplavi besmislenih i onih drugih događaja, izjava i manje-više fabrikovanih emocija, smatram da je sjećanje na čestitiju prošlost i „obične“ ljude, muškarce i žene, koji su oblikovali gradove na sasvim poseban način, kroz moralne norme drugačije nego današnje, ne potrebno nego apsolutno neophodno. Demografska struktura gradova se ubrzano mijenja, krajolici i izgled urbanih cjelina takođe, tako da će se ispostaviti kako je jedino mjesto u kome će gradovi „od onda“ živjeti –samo na stranicama knjiga. Ako je to način da se sačuvaju, stvar je misije raditi na njihovom čuvanju.

D. ERJAVŠEK

KIJEV – Najteže borbe vode se na istoku zemlje, dok ruske snage pokušavaju da opkole Bahmut. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocijenio je da je odluka Međunarodnog krivičnog suda da izda nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina ,,istorijska“. Sa druge strane, Kremlj je saopštio da ne priznaje nadležnost MKS, kao i da odluke tog suda za Moskvu ne važe. Sporazum o izvozu ukrajinskih žitarica danas bi zvanično trebalo da bude produžen.

Administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena tajno je nastavila s deportacijama u Rusiju, što je očito suprotno od stava usvojenog nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu prije nešto više od godinu, kada su takvi potezi obustavljeni.

Zagovornici useljeništva bili su iznenađeni kada je mladi Rus, koji je došao u SAD bježeći od nastojanja Vladimira Putina da mobilizuje građane za borbu u Ukrajini, iznenada deportovan ovog vikenda iz SAD nazad u Rusiju, saznaje Gardijan.

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i bezbjednost Žozep Borelj odluku Međunarodnog kaznenog suda da izda nalog za hapšenje ruskoga predsjednika Vladimira Putina nazvao je važnom za međunarodnu pravdu.

Borelj je kazao da je taj potez tek početak pozivanja Rusije na odgovornost za zločine u Ukrajini.

-Ovo je važna odluka za međunarodnu pravdu i za Ukrajince – saopštio je.

Obavezujući

Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga da je odgovoran za ratne zločine počinjene u Ukrajini.

Po ovom nalogu moraju postupiti sve države koje su potpisale sporazum kojim

Za dan 34 vazdušna i jedan raketni napad

Ukrajinska vojska je juče u svom redovnom izvještaju objavila da su ruske snage u prethodna 24 sata izvele 34 vazdušna napada, jedan raketni napad i ispalile 57 protivvazdušnih projektila.

Navode i da su krhotine koje su padale pogodile pokrajinu Herson i oštetile sedam kuća i vrtić.

Pavlo Kirilenko, guverner Donjecka, rekao je da je jedna osoba ubijena, a tri su ranjene za vrijeme jučerašnjih granatiranja 11 gradova i sela u ovoj oblasti. Ruske su rakete preko noći pogodile rezidencijalnu četvrt u gradu Zaporožje, glavnom gradu djelimično okupirane regije.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i ukrajinski zvaničnici saopštili su da je dogovor koji omogućuje Ukrajini da izvozi žito preko Crnog mora produžen. Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksandr Kubrakov objavio je na Tviteru da je ugovor produžen na 120 dana, za šta su se ta država, Turska i

je uspostavljen sud, poznat kao Rimski statut, među kojima je i Crna Gora. Iako Rusija nije jedna od država potpisnica, prema podacima sajta MKS u Hagu čak 123 države to jesu. Rimski statut potpisale su Albanija, Andora, Antigva i Barbuda, Argentina, Austra-

Ujedinjene nacije zalagale, ali Erdogan još nije potvrdio vremenski okvir.

Delegacija Rusije koja je razgovarala sa visokim zvaničnicima Ujedinjenih nacija u Ženevi saopštila je u ponedjeljak da je Moskva spremna da prihvati produženje dogovora samo na 60 dana.

UN i Turska isposlovale su u

statuta

lija, Austrija, Avganistan, Bangladeš, Barbados, Belgija, Belize, Benin, Bolivija, BiH, Bocvana, Brazil, Bugarska, Burkina Faso, Kabo Verde, Kambodža, Kanada, Centralnoafrička Republika, Čad, Čile, Kolumbija, Komorska ostrva, Kongo, Kukova ostrva, Kostarika, Obala Slonovače, Hrvatska, Kipar, Češka, Kongo, Danska, Džibuti, Dominika, Dominikanska Republika, Ekvador, El Salvador, Estonija, Fidži, Finska, Francuska, Gabon, Gambija, Gruzija, Njemačka, Gana, Grčka, Grenada, Gvatemala, Gvineja, Gvajana, Honduras, Mađarska, Island, Republika Irska, Italija, Japan, Jordan,

julu dogovor dvije zaraćene države na osnovu kojeg Ukrajina – jedna od najvećih izvoznica žita na svijetu, transportuje žito i đubrivo brodovima koristeći tri svoje crnomorske luke.

Sastavni dio rješavanja sukoba u Ukrajini trebalo bi da bude ukidanje svih nezakonitih sankcija i tužbi protiv Rusije pred međunarodnim sudovima – izjavila je juče portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, prenosi RIA novosti. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije skrenulo je pažnju na izjavu američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, koji je „nedvosmisleno iznio destruktivnu američku i, shodno tome, ukrajinsku poziciju“, rekavši da su „Sjedinjene Američke Države spremne da nastave da snabdijevaju Kijev oružjem i vojnom opremom, a ne na diplomatsku interakciju sa Rusijom u cilju upravljanja krizom“.

Kenija, Kiribati, Letonija, Litvanija, Lesoto, Luksemburg, Liberija, Lihtenštajn, Madagaskar, Malta, Mongolija, Malavi, Maršalska ostrva, Crna Gora, Maldivi, Maurucijus, Mali, Meksiko, Namibija, Nauru, Niger, Nigerija, Holandija, Sjeverna Makedonija, Novi Zeland, Norveška, Panama, Paragvaj, Peru, Poljska, Portugal, Južna Koreja, Moldavija, Rumunija, Sveti Kits i Nivis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Samoa, San Marino, Senegal, Srbija, Sejšeli, Sijera Leone, Slovačka, Slovenija, Južna Afrika, Španija, Palestina, Surinam, Švedska, Švajcarska, Tadžikistan, Istočni Timor, Trinidad i Tobago, Tulis, Uganda, Velika Britanija, Tanzanija, Urugvaj, Vanuatu, Venecuela i Zambija.

Naslovnica knjige o nezaboravljenim Barankama XX vijeka

Posljedice ruskog granatiranja: Detalj iz Bahmuta

nalog za hapšenje za sve zemlje potpisnice Rimskog

Vladimir Putin

Profesor Tito Lukrecijo Rico bio je saradnik šestorice predsjednika Italije

Pertini

Frančesko Kosiga

Oskar Luiđi Skalfaro

Karlo Aceljo Ćampi

Od Pertinija do Matarele

BAR - Profesor Tito Lukrecijo Rico bio je dugogodišnji glavni savjetnik u službi Predsjedništva Italije, titulara centralnog organa sigurnosti, predavač na univerzitetima La Sapienca, Roma Tre, Markoni i Tor Vergata. Nosilac je odlikovanja komendator, jednog od najviših u Italiji, ustanovljenog 1951. i najznačajnijeg nacionalnog odlikovanja u Italiji u okviru zasluga za narod u različitim oblastima, zatim ordena vojske i pet medalja za kulturu. Autor je više od 450 publikacija.

Bio je u službi šest predsjednika Italije, od Sandra Pertinija do sadašnjeg Serđa Matarele, i objavio je više knjiga o italijanskim predsjednicima. Pasionirani je privrženik Crne Gore, pa je uoči predstojećih predsjedničkih izbora u Crnoj Gori bio ljubazan da nam u razgovoru ukaže na paralelna ustavna rješenja institucije predsjednika u Italiji i na neke kuriozitete vezane za ličnosti dosadašnjih nosilaca te funkcije.

Profesor Rico za Pobjedu iznosi impresije o italijanskim predsjednicima sa kojima je sarađivao: Sandru Pertiniju, Frančesku Kosigi, Oskaru Luiđiju Skalfaru, Karlu Acelju Ćampiju, Đorđu Napolitanu i Serđu Matarel, ukazujući i na neke kuriozitete vezane za ličnosti dosadašnjih nosilaca te funkcije

Italijanski ustav predviđa da za predsjednika može biti biran svaki građanin ako je stariji od 50 godina, koji je državljanin Italije i kome nijesu uskraćena građanska prava. Predsjednik se bira u parlamentu, kvalifikovanom većinom u prva tri kruga tajnog glasanja, a u svakom sljedećem dovoljna je prosta većina. Mandat predsjednika je sedam godina, za razliku od mandata parlamenta koji je pet godina, kako bi se i na taj način napravila distanca od volje većine izražene u jednom mandatu parlamenta. Predsjednik je, osim moral-

nog autoriteta, garant ravnoteže između tri vlasti – zakonodavne, izvršne i sudske. Profesor Rico za Pobjedu iznosi impresije o italijanskim predsjednicima kojima je bio jedan od prvih saradnika, ukazujući i na neke kuriozitete vezane za ličnosti dosadašnjih nosilaca te funkcije.

- Sandro Pertini je bio moj prvi predsjednik i onaj, budući da je vezan za moju mladost, kojeg se sjećam sa posebnom nostalgijom. Imao je snažan karakter i proveo je mnogo godina u zatvoru za vrijeme fašizma zbog svoje moralne i političke dosljednosti. On je

svako jutro svog mandata posvećivao mladima: primio ih je skoro milion. Bio je optužen od svojih protivnika da je tako prosuo polovinu svog mandata. Međutim, istina je potpuno drugačija: on je vršio više pedagošku, moralnu i civilnu funkciju u odnosu na nove generacije, koje su zbog degeneracije partija imale potrebu više za jednim čvrstim etičkim orijentirom.

- Frančesko Kosiga otišao je u istoriju kao ,,Razarač“, jer je svojim nepokolebljivim prozivanjem demolirao sve patologije jednog sistema koji se urušavao, sve do epiloga ,,Tanđentopolija“ (podmićivanja uzimanjem procenata od poslova), koji je doveo do kraja tzv. Prve Republike.

- Oskar Luiđi Skalfaro, džentlmen starog kova, odlikovao se stilom koji je bio tih, trezven, elokventan i bogat osmišljenim tišinama: bio je onaj novi šef države koji je imao prirodno aristokratsko i elegantno ponašanje, u svojoj formi i suštini orijentisano da repozicionira predsjedničku sliku u jednu dimenziju svete nepristrasnosti. Tanka crvena nit povezivala je sve, ili skoro sve njegove predsjedničke diskusije: očuvanje principa sadržanih u prvom dijelu Ustava, uspostavljanje povjerenja

u institucije koje su bile pogođene skandalom ,,Tanđentopolija“ (podmićivanja), zagovaranje Evrope, ali – iznad svega – brigu o mladima, o zapošljavanju, smatrajući da rad daje fundamentalni karakter dostojanstva same države, koja je posebno bila ranjiva na jugu.

- Karlo Aceljo Ćampi je dao novo svjetlo konceptu ,,Otažbine“: obnovio je proslavu 2. juna, paradu na Fori imperiali, stavio naglasak na trobojku i ponovo lansirao nacionalnu himnu. Od početka, njegov stil se karakterisao rigoroznom i jednakom distancom od svih političkih strana, sa konstantnim i saglasnim pozivanjem na međusobno poštovanje i recipročno odobravanje, neophodno unutar

države radi olakšavanja institucionalnih reformi sa što je moguće većim konsenzusom, a prema inostranstvu – radi reputacije Italije, koja svakako ne bi imala koristi od parlamenta koji je hronično posvađan i blokiran u odlučivanju. - Đorđo Napolitano je bio predsjednik biran dva puta, u vanrednim okolnostima jedne dramatične situacije koja je bila uslovljena teškim finansijskim tržištima i evropskim ograničenjima koja nijesu postojala u prošlosti. U svojoj inauguracionoj poruci, prilikom davanja zakletve pred parlamentom, naveo je primarne ciljeve koje će slijediti u toku mandata: nacionalnu koheziju, obnovu ujedinjene Evrope, borbu protiv unutrašnjeg krimi-

Sandro

1978-1985.

1999-2006.

1985-1992.

1992-1999.

Tito Lukrecijo Rico

Autorke teksta Sonja i Vesna Čejović sa profesorom Ricom

Profesor Rico je autor više knjiga o italijanskim predsjednicima

Đorđo Napolitano

Serđo Matarela

Preko 250 ,,cvjetića“ defilovalo satima kroz Herceg Novi

Matarele

naliteta kao i međunarodnog terorizma i ravnotežu između tri vlasti u državi.

Evropa se smatrala ,,za nas Italijane, drugom otažbinom“, nakon što je doveden do kraja najveći poduhvat mira u prošlom vijeku u srcu Starog kontinenta, realizovanjem izvanrednog i dugotrajnog ekonomskog i socijalnog, civilnog i kulturnog napretka u državama koje su je sačinjavale. Mandat Napolitana poprimio je rastući uticaj na sve tri tradicionalne vlasti, tako da se počelo govoriti o republici koja ima tendenciju da bude ,,predsjednička“.

- Serđo Matarela je ,,autentičan“ u svakom momentu svog mandata i konstantno usaglašen sa osjećajem naroda, koji je u njemu prepoznao sigurnog i pouzdanog garanta nepristrasnosti, kao što je u svoje vrijeme bio Pertini. Prepoznata je i njegova bogata humanost bez kočnica usmjerena konstantno prema ljudskom biću, dijeleći intenzivno patnje pojedinaca i kolektiviteta. Među prvim aktima njegovog mandata, odlučio je da se odrekne predsjedničke apanaže (kao i prvi predsjednik De Nikola) dajući na taj način konkretan primjer skromnosti svim Italijanima, u jednoj fazi duboke ekonomske krize, pogoršane onom moralnom, koja je zahvatila neke kompromitovane političare koji su upali u mrežu korupcije i zloupotrebe moći.

Profesor Rico zaključuje da je za sve predsjednike karakterističan gotovo religiozan osjećaj države, da joj se služi apsolutno bez sopstvenog interesa i sa potpunom posvećenošću opštem dobru. Razgovarale i prevele razgovor: advokatice

Sonja i Vesna ČEJOVIĆ

Prvi predsjednik Enriko de Nikola

Govoreći o prvom predsjedniku Republike Italije Enriku de Nikoli, profesor Rico rekao je da je čuven po strogosti prema sebi, dok je u odnosu na druge imao veliki kapacitet medijacije, podstican uvijek snažnom željom da ,,pomiri suprostavljene strane“.

- Njegova čuvena vještina ,,arbitriranja“, njegova vokacija prema postizanju sporazuma, do granice da ne budu suprotni pravdi, čestitost, korektnost, zajedno sa njegovim pravnim majstorstvom, motivisali su ogromnu većinu da ga kandiduju za šefa države, što on ni na koji način nije podsticao, ali je doprinio da se otkloni opasan jaz koji se pojavio nakon ishoda institucionalnog referenduma 2. juna 1946. godine. Kada je bio izabran za ,,privremenog šefa države“ odbio je da se nastani u Kvirinalu, koji je bio sjedište kralja, te se smjestio u jednoj od skučenih sala u Palati Đustinijani, sa strogom koncepcijom svoje funkcije u kojoj se odrekao predsjedničke apanaže, a sve privatne telefonske komunikacije i poštanske markice za privatne korespondencije, plaćao je iz svog džepa – kazao je Rico. Bio je, navodi, poštovan od osoba svih pogleda i pripadnosti, ostavljajući svima moralnu zaostavštinu života, koji je konstantno bio usmjeren da služi otažbini i plemenitim inicijativama, sa potpunim odsustvom ličnog interesa, ali sa duhom požrtvovanja. Umro je

siromašan 1. oktobra 1959. zbog zapuštene upale pluća, u kući u kojoj nije bilo novca ni za ljekove, ostavljajući onima iza njega lekciju života čovjeka koji nije slijedio bio koju ličnu korist, svjedočeći do posljednjeg izdaha odvojenost od zemaljskih dobara, obavijen onom svjetlošću Duha, koja je živo treperila iz dubine njegovog kristalnog pogleda i blistavo obasjavala njegovim osmijehom punim dobrote. - Predviđajući prolaznost zemaljskih stvari, želio je da na postolju topa, koji je trebalo da mu oda počast i uputi posljednje zbogom, budu postavljeni trobojka i advokatska toga, obilježje profesije koju je držao povezanom sa njegovim dubokim osjećajem, konstantno usmjerenim na dostizanje pravde, religiozno shvaćene kao spiritualne dimenzije, prije nego kao sistema kodifikovanih principa – zaključio je profesor Rico.

HERCEG NOVI – Više od 250 mališana ,,cvjetića“ iz hercegnovskih vrtića, osnovnih škola i Dječjeg doma „Mladost“ prodefilovalo je juče Herceg Novim u okviru Dječje cvjetne povorke 54. Praznika mimoze.

Male mažoretke, u pratnji starijih kolega iz Gradske muzike Herceg Novi, predvodile su povorku od platoa ispred zgrade Opštine Herceg Novi do Trga Nikole Đurkovića, gdje ih je dočekao Dječji hor ,,Cvrkutići“ pjesmom dobrodošlice, prenosi Novski portal. Sve grupe su se predstavile plesnim koreografijama, a za najmaštovitiju proglašena je grupa ,,Maginje“ iz vaspitne jedinice Savina, JPU ,,Naša radost“, koji su osvojili prenosni pehar koji će u njihovom posjedu biti narednu go-

dinu. Nagrade za kreativnost dobili su i grupe ,,Grožđe“ (OŠ „Milan Vuković“) i ,,Glicinija“ (OŠ „Dašo Pavičić“). Iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, glavnog organizatora Dječje cvjetne povorke, ističu da se za ovakav događaj i ugođaj isplatilo čekati lijepo vrijeme, imajući u vidu da je povorka do sada dva puta odlagana zbog vremenskih prilika. - Posebno smo zadovoljni odzivom naših sugrađana koji su zajedno sa svojom djecom došli da isprate ovaj događaj. Svaka škola i ustanova je dobila zahvalnicu za učešće u organizaciji Cvjetne povorke, a jedna od najljepših, najkreativnijih i najmaštovitijih – ,,Maginje“, dobila je nagradu u vidu pehara – kazala je Olga Pejović iz Sekretarijata. Prema riječima Tonke Ko-

ranjić iz vaspitne jedinice Savina JPU „Naša radost“, za najviše kreativnih ideja zaslužna je njena koleginica, koordinatorka za dramske sekcije Željka Mitrović, a sam proces osmišljavanja kostima i maski odvijao se tokom zimskog raspusta. Pored „Maginja“, JPU „Naša radost“ predstavila se i grupa „Gladiolama“ iz vaspitne jedinice Bijela. -Peharu se nijesmo se nadali. Ovo je prva godina da će taj trofej ići „od ruke do ruke“. Drago nam je da smo ga dobili, s obzirom na to da su naši polaznici ujedno i najmlađi učesnici ove manifestacije – kazala je Koranjić. Organizator Cvjetne povorke 54. Praznika mimoze je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, uz podršku JUK Herceg Fest i Turističke organizacije Herceg Novi. R. P.

2006-2015.

2015-2022.

Održana Dječja cvjetna povorka 54. Praznika mimoze

Podgoričke rukometašice sa minusom od četiri

I daleko i blizu senzacije

Prvo poluvrijeme je izgubljeno, vjerovatno i šansa za prolaz među osam najboljih u Ligi šampiona.

Rukometašice Budućnost Bemaksa hrabro su se borile protiv FTC-a u prvoj utakmici osmine finala elitnog takmičenja, bile u igri za boljim rezultatom, ali iskusniji mađarski tim, sa možda i najkvalitetnijim bekovima uz Đer, od 14. minuta nije ispuštao prednost koja je do odmora iznosila tri gola razlike.

Trener Gabor Elek hokejaškim izmjenama – u oba pravca, uspio je da odmori neke važne igračice, a iznenadila je najviše Alisija Stole, koja je u prvom poluvremenu, sa desne bekovske strane, pogodila pet puta bez promašaja (Do ovog meča postigla 13 golova u LŠ!). Ovakvo izdanje Njemice prikovalo je za klupu najbolju rukometašicu Katrin Klujber, a odlična do odmora bila su krila –prednjačila Malestajn Od 20. minuta ,,plave“ su razbranile golmanku Blanku Biro, a istom mjerom, sa druge strane, Armel Atingre je odgovorila. Upravo je francuska internacionalka spriječila gošće da se dva puta odlijepe na ,,plus četiri“ do odmora. Ponovo su igračice Bojane Popović promašivale iz dobrih situacija (do odmora četiri zicera), ali i griješile u pasovima (Od 22. do 30. minuta nanizale pet tehničkih grešaka!). Da su makar za pola bile preciznije iz čistih situacija ili manje griješile iz neiznuđenih akcija, rezultat bi vjerovtno bio povoljniji za domaće. Ovako, u 35. minutu gost iz Mađarske vodio je 19:14 (ponovo je Biro odbranila dva zicera) i preuzeo kontrolu, uz više raspoloženih igračica. Njemačka re-

Dvorana: ,,Morača“

Gledalaca: 1.200

Sudije: Hatipoglu i Šimšek (Turska)

Sedmerci: Budućnost Bemaks 6-4, FTC 4-2 Isključenja:

Bemaks 10, FTC10 minuta

BUDUĆNOST BEMAKS FTC

ŠkerovićAtingre (13 odbrana i sedmerac) J. Kadović

4 (1)

de Kastro 2

1

1

1

POPOVIĆ: Sa ovako mladom ekipom nije lako igrati na nivou na kojem želimo

Bojana Popović je nakon poraza od favorita kazala da njene igračice nijesu ispoštovale neke dogovore.

- Teška utakmica u kojoj su se djevojke borile svih 60 minuta. Nijesmo ispoštovale neke dogovore, u drugom

prezentativka Bolk počela je da pogađa (do odmora šutirala 1-0), iz solo akcija pokazale su kvalitet ljevoruka Klujber, Andrea Lekić, a manje zapažene bile su pivotkinje. Manje posla bilo je i za krila...

Ono što je za ponos stručnom štabu podgoričke ekipe je da se igračice nijesu predavale, radovale su se golovima, a takav odnos donio im je minus od tri gola u 52. minutu. Samo

poluvremenu smo propustile nekoliko šansi i nijesmo pogađale iz dobrih situacija. Mogle smo do boljeg rezultata, ali sa ovom mladom ekipom nije lako igrati na nivou na kojem želimo, iako smo se dugo spremale

minut kasnije Biro je odbranila šut sa sedam metara Matei Pletikosić, a ni naredni napad, zbog probijanja, ,,plave“ nijesu iskoristile da se približe na dva gola zaostatka. Kazna je brzo stigla – Malenštajn je pogodila 26:23, a upornost, do krajnjih granica, domaćih igračica ipak se isplatila. Budućnost je preko Ivone Pavićević, na aistenciju Atingre, došla na minus od dva gola na

Rudar daleko od borbe

za titulu, lideri sigurni

PODGORICA – Rudar je porazom od Komova (33:30)

praktično sebe otpisao iz trke za šampionsku titulu.

Tim iz Pljevalja, nakon trećeg poraza u SBbet Prvoj rukometnoj ligi, sada ima četiri boda manje od Lovćena i aktuelnog šampiona Budve.

Pljevljaci su golom Filipa Rackovića, na 1,39 do kraja, izjednačili (30:30), a onda je uslijedila serija domaćina od 3:0 za veliko slavlje. Tim iz Andrije-

vice do pete pobjede vodili su Nemanja Milović sa devet golova, Milorad Bakić dao je sedam, a kod gostiju perfektan je bio Nemanja Vuković 14-14!

Ubjedljivi su bili lideri – Cetinjani su savladali Mornar 7 (37:16), a tim Vlatka Đonovića lijepo je rasporedio golove. Draško Kaluđerović pogodio je šest puta, gol manje dali su Filip Krivokapić i Dražen Mandić, a kod gostiju Enes Mulić šest puta je bio precizan, a pet golova je dao

Danilo Gvozdenović Đorđo Peruničić sa devet golova (bez promašaja) vodio je šampiona do pobjede u Bijelom Polju protiv Jedinstva (47:21). Raspoloženi Budvani opravdali su ulogu favorita i upisali 13. trijumf.

U domaćem timu Nikola Marić bio je najefikasniji sa pet golova.

U poneđeljak igraju Budućnost – Sutjeska, a dan kasnije sastaće se Berane 1949 i Brskovo. A. M.

za ovaj meč. Moramo da odigramo bolje u drugom meču, a nakon što prethodno izvučemo pouke iz ovog poraza i ispravimo greške koje ne smiju da nam se ponavljaju u Mađarskoj –istakla je Popović.

1,22 do kraja utakmice... I kao nepisano pravilo ove sezone – Budućnost je stigla na pola koraka od dobrog rezultata. Mađarski tim je sa dva gola u posljednjih 60 sekundi stavio tačku na meč – 28:24.

Domaće reprezentativke i internacionalke FTC-a igrale su grub rukomet, a do devetog minuta tri puta su igračice trenera Eleka zaradile isključenja, što je kao dio taktike do-

Detalj s meča u ,,Morači“

– Znali smo da neće biti lako i da moramo da igramo strpljivo tokom svih 60 minuta. Najvažnija je pobjeda, jer smo imali problema prethodnih sedmica. Okrećemo se revanšu u Mađarskoj – istakao je Gabor Elek prvi stručnjak FTC-a

tehničkih grešaka napravile su ,,plave“, gošće samo šest

nijelo pozitivan ishod.

- Teška utakmica kao što smo i očekivale. FTC je dobar tim, a mi smo napravile mnogo grešaka da bismo mogle da se nadamo boljem rezultatu. Očekuje nas revanš i moramo da se borimo do kraja – kazala je Pavićević. Gošće su zadovoljne, cilj su

Budućnost je od juče prva ekipa u istoriji koja je postigla više od 8.000 golova u takmičenju. Magičnu brojku premašile su za šest golova

ostvarile, mada su se pribojavale meča u Podgorici. - Zadovoljne smo rezultatom, ispunile smo cilj, a to je bila pobjeda. Igrala sam mnogo puta protiv Budućnosti, nosila sam dres tog kluba i znam koliko je teško slaviti u Podgorici – istakla je Andrea Lekić. Revanš je 25. marta. A. M.

SBbet Prva liga za rukometaše (15. kolo)

Košarkaši

SC Derbija večeras (19 h)

gostuju Crvenoj zvezdi u 22. kolu Admiralbet ABA lige

Nemaju šta da izgube, a mogu mnogo da dobiju

PODGORICA – Nakon serije od devet mečeva, u kojima su, osim protiv Partizana, mogli, realno, u svakom da se bore za pobjedu (upisali su trijumf i tri poraza), pred košarkašima SC Derbija su dueli u kojima, na papiru, ulaze sa manjim šansama da na kraju slave.

Počev od večerašnjeg duela u Beogradu sa Crvenom zvezdom (19 časova), kreće niz u od pet mečeva sa ekipama uglavnom iz vrha tabele. Nakon Zvezde, Podgoričani, naime, „dočekuju“ Budućnost, a onda i FMP, a gostuju Cedevita Olimpiji i u posljednjem kolu Igokei.

Pet kola prije kraja ligaškog dijela ABA lige, SC Derbi je u zoni plej-ofa, sa pobjedom i boljim međusobnim skorom od devetoplasiranog Splita, te dvije pobjede više od Cibone, od koga su „studenti“ bolji međusobno. Da bi sačuvali prednost i izborili plasman u plej-of, izabranicima

Andreja Žakelja trebaće minimum još jedna pobjeda, možda i više, jer Split ima dva meča kod kuće u kojima može da računa na pobjedu (MZT i Borac).

Od svih pet preostalih mečeva, Podgoričani najmanje mogu da izgube večeras protiv Zvezde, ali mogu i najviše da dobiju. Uostalom, Zadar i Cibona su ove sezone pokazali da šampion ABA lige zna da bude ranjiv, iako je protiv SC Derbija apsolutni favorit... – Čeka nas evroligaška ekipa sa odličnim pojedincima. Prepoznatljivi su kao tim koji igra agresivnu, fizički izuzetno zahtjevnu košarku. Sa skraćenim

rosterom ćemo morati da nađemo način kako da odgovorimo na tu agresivnost i fizičku dominaciju. Međutim, ulazimo u utakmicu potpuno rasterećeni i motiv i energija protiv takvog tima ne bi smjeli da dolaze u pitanje – rekao je Andrej Žakelj, trener SC Derbija. Nakon kiksa u pretprošlom kolu protiv Cibone i poraza u „vječitom derbiju“ od Partizana, Crvena zvezda je izgubi-

la prvo mjesto, i da bi do kraja uspjela da se vrati na prvo mjesto, pored barem jednog poraza Partizana, tim Duška Ivanovića do kraja više ne smije da izgubi nijedan meč. Počev od duela sa SC Derbijem. – Veoma smo uzbuđeni što ćemo igrati protiv evroligaškog tima. Vjerujem da ćemo izaći veoma motivisani i spremni za igru. Želimo da dokažemo da možemo biti na najvećem ni-

IVANOVIĆ: SC Derbi igra brzu i modernu košarku

Duško Ivanović, trener Crvene zvezde, kazao je da je pred ovaj meč ista situacija kao pred prvi duel u „Morači“. – Mali razmak između dvije utakmice ne vidim kao najveći problem, već činjenicu da igramo protiv jedne odlične ekipe. Rekao sam i prilikom najave prve utakmice da imaju odličan odabir igrača, odlično su trenirani i vođeni. Igraju modernu, brzu košarku sa mnogo tranzicije i kontranapada, i tu moramo da ih zaustavimo jer su rezultatima pokazali da imaju kvalitet – rekao je Ivanović.

vou u ABA ligi. Vjerujem da i pored problema koje imamo u rosteru možemo odigrati dobar meč u Beogradu – rekao je Flečer Megi, bek šuter SC Derbija, koji je Crvenoj zvezdi u prvom meču ubacio 14 poena, od čega četiri trojke. SC Derbi je izgubio sva tri prethodva meča u ABA ligi od Crvene zvezde, uključujući i prvi ove sezone u „Morači“, sa 92:76. S. J.

NBA: Košem Klebera u posljednjoj sekundi Dalas pobijedio Lejkerse, Atlanta srušila šampiona

Pobjeda Čikaga, dabl-dabl Vučevića

Nikola Vučević je dabl-dabl učinkom doprinio pobjedi Čikaga nad Minesotom, nakon dva produžetka, sa 139:131.

Crnogorski centar je za skoro 46 minuta igre upisao 21 poen (šut iz igre 20-9, trojke 3-2), 11 skokova, četiri asistencije, tri blokade i dvije ukradene lopte, uz četiri izgubljene. Imao je i potez večeri, kada je pri rezultatu 132:129 efektno zakucao preko Nikel Aleksandar-Vokera

Demar Derozan je ubacio 49, a Zek Levin 39. Derozan, Vučević i Levin su postigli svih 26 poena domaćina u dodatnih deset minuta.

Kod Minesote se istakao Majk

Konli sa 28, Džejden MekDenijels je ubacio 25, dok je Rudi Gober upisao dabl-dabl – 21 poen i 19 skokova.

Čikago je sada 10. na Istoku, što je, ujedno, i posljednje, preko

plej-ina, koje vodi u plej-of, dok je Minesota osma na Zapadu sa skorom 35-36. Atlanta je na svom parketu slavila protiv Golden Stejta sa rezultatom 127:119.

Najefikasniji u redovima pobjednika bio je Trae Jang sa 25 poena, 12 asistencija i šest skokova, Džon Kolins je dodao 22 poena uz pet uhvaćenih lopti, a Onjeka Okongvu 19 poena uz sedam skokova. Srpski košarkaš Bogdan Bogdanović je susret završio sa 14 poena, a uz to je upisao i po dva skoka i blo-

kade. Na taj način je proslavio potpis novog četvorogodišnjeg ugovora sa Hoksima, vrijednog 68 miliona dolara.

U ekipi Golden Stejta istakli su se Stef Kari sa 31 poenom, uz šest skokova i pet asistencija, dok su Kevon Luni i Donte Divićenco dodali po 18 poena. Veliku pobjedu ostvario je i Dalas koji je bez Luke Dončića u gostima savladao Lejkerse sa rezultatom 111:110. Maveriksi su do trijumfa stigli trojkom Maksija Klebera u posljednjoj sekundi, a njemački centar se u završnici istakao postigavši posljednjih šest poena svog tima. Mavsima je bila druga uzastopna pobjeda, a Lejkersima drugi uzastopni poraz.

Najefikasniji u redovima tima iz Teksasa bio je Kajri Irving sa 38 poena, uz po šest skokova i asistencija, a odličan je bio

Košarkaši Mornara u Splitu nastavili seriju poraza u gostima u ABA ligi, Barani još nijesu u sigurnoj zoni

Pavićević: Ne bi bilo dobro da nastavimo sa ovakvom igrom

PODGORICA – Košarkaši

Mornara Barsko zlato ni u Splitu nijesu uspjeli da prekinu post u gostima koji traje još od početka novembra prošle godine, od pobjede protiv MZT-a u Skoplju, nakon čega su na strani nanizali osam poraza u nizu. Nakon izjednačene prve četvrtine (28:28), izabranici Mihaila Pavićevića u nastavku meča, osim u kratkim intervalima, nijesu mogli da pariraju domaćinu, prije svega zbog velikog broja izgubljenih lopti – 19 (Split samo pet), iz kojih su Barani primili čak 34 poena. Posljedica toga je bio ubjedljiv poraz (91:80)…

– Očigledno imamo problema sa tim izgubljenim loptama. To nije prvi put, to nam se desilo i u Beogradu protiv Mege, kada smo u egalu zaredom izgubili četiri-pet lopti. I protiv Splita, kada smo stizali, prilazili na pet razlike, davali smo im loptu u ruke u protivnik je to kažnjavao. Split je, sa druge strane, imao samo pet izgubljenih lopti, a to je zato što ima jake igrače na spoljnim pozicijama, koji su to iskontrolisali i iskažnjavali nas – kaže trener Mornara Mihailo Pavićević. Trener crnogorskog vicešampiona je kazao da je ,,prvo poluvrijeme katastrofalno odrađeno u odbrani“.

– U svlačionici sam pitao igrače da li misle da smo mi ekipa koja baš svakome može da ubaci 100 poena da bismo dobili utakmicu. Mi nijesmo ta ekipa. Upo-

zoravao sam igrače da je Split, sa agresivnom igrom, izuzetno opasan kod kuće, i da moramo biti spremni na tu agresivnu igru. Međutim, jedno je to reći, a drugo je to sprovesti u djelo – dodao je Pavićević.

Pred meč sa Splitom, Barani su kod kuće protiv Borca upisali važnu pobjedu u borbi za opstanak, i, po računicama, fali im još jedna, osma, da bi bili sigurni.

– Okrećemo se narednom meču, mi smo u borbi za opstanak, svaka utakmica je teška. Imamo izuzetno težak raspored do kraja, ali, šta je, tu je. Pokušaćemo da zbijemo redove, ali je izuzetno teško – istakao je Pavićević, i objasnio zbog čega mu kao treneru nikad nije bilo teže:

– Nikad nijesam bio u ovakvoj situaciji kao trener da na sedam-osam kola do kraja promijenimo 80 odsto ekipe u odnosu na start sezone. Volim da se našalim i kažem da nekad ne mogu ni imena da im popamtim, a kamoli da vidim ko šta može da pruži u pojedinim trenucima. Vrlo nezgodna situacija, imamo težak raspored. Dolazi nam Zvezda, potom idemo ekipi Budućnosti, dolazi nam Cedevita Olimpija, gostujemo FMP-u i imamo zaostali meč kod kuće sa Igokeom. Sve držimo u našim rukama, ali ne bi bilo dobro da nastavimo sa ovakvom igrom. Nadam se da ćemo shvatiti u kakvoj smo situaciji – zaključio je trener Mornara. S. J.

i Kristijan Vud sa 12 poena, devet skokova i osam asistencija. Kod Lejkersa Entoni Dejvis je ubacio 26 poena uz 10 skokova, dok je Ostin Rivs dodao 16 poena uz pet uhvaćenih lopti. Denis Šruder meč je završio sa 15 poena.

Ovaj meč je „gurnuo“ Dalas još bliže plej-ofu, a ne plej-inu (šesti je na Zapadu sa 36-35), dok je tim iz Los Anđelesa na pragu ispadanja iz svake konkurencije za prolazak dalje, jer zauzima deseto, posljednje mjesto koje vodi u plej-in sa 34 pobjede i 37 poraza. Boston je slavio na gostovanju Portlandu 123:112, predvođen Džejsonom Tejtumom koji je uz 34 poena dodao i 12 skokova. Džejlen Braun ga je pratio sa 27 poena, a na drugoj strani je Demijan Lilard sa 41 poenom bio usamljen. S. J.

Paramont na turniru u Gradačcu

Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont iz Podgorice učestvovaće danas u Gradačcu na četvrtom ovosezonskom turniru NLB WHEEL lige u košarci u kolicima. Na turniru će, pored domaćina i organizatora Košarkaškog kluba osoba sa invaliditetom Zmaj, nastupiti Parasport Slovenija i Zagreb. Paramont će u 13.15 sati igrati protiv Parasporta Slovenija.

Slovenački predstavnik dva sata ranije sastaće se sa domaćinom turnira, koga u 15 sati očekuje i duel sa Zagrebom. Slobodni su u ovom kolu Vrbas i Singidunum Crvena zvezda. Podgorički tim voljom žrijeba bio je slobodan na prvom turniru NLB WHEEL lige, na drugom je ostvario pobjede protiv Singidunum Crvene zvezde 64:63 i Zagreba 70:55, dok je na trećem – održanom u Podgorici, upisao poraze od Zmaja 75:60 i Vrbasa iz Banjaluke 64:53. Najbolje četiri ekipe, nakon pet kola i četiri odigrana turnira, plasiraće se u polufinale, koje će se održati 23. aprila u Banjaluci.

Finalni, kao i meč za treće mjesto, na programu su 21. maja u Ljubljani. R. A.

Mihailo Pavićević na meču u Splitu

Košarka u kolicima

Flečer Megi na meču sa Crvenom zvezdom u „Morači“

Budvani su bez problema izašli na kraj sa Bjelopoljcima

Polu nale plej-ofa EPCG Superlige za odbojkaše

Budva i Budućnost

povele trku za finale

PODGORICA – Odbojkaši

Budve i Budućnost voleja opravdali su uloge favorita u prvim mečevima polufinala plej-ofa EPCG Superlige, protiv Jedinstva, odnosno, Mornara.

Druge utakmice se igraju 23. marta u Baru i Bijelom Polju, i očekuje se da dvije najbolje crnogorske ekipe u dva meča riješe pitanje finalista.

PODGORICA – Sala Medicinske škole. Gledalaca: 50. Sudije: Dragana Vučinić i Slobodan Kovačević (oboje iz Podgorice). Rezultat po setovima:

Stoni tenis, Top osam turnir

Krivokapić i Petrić bez

premca

PODGORICA – Jakša

Krivokapić pobjednik je stonoteniskog Top osam turnira, dok je u ženskoj konkurenciji slavila Ivona

Petrić. Krivokapić je turnir u Podgorici osvojio sa maksimalnim učinkom i svega dva izgubljena seta u sedam odigranih mečeva. Kao drugoplasirani, sa pet pobjeda i dva poraza, završio je Zoran Rešetar. Isti učinak, ali i slabiji set količnik, imao je trećeplasirani Miloš Rahović

U ženskoj konkurenciji, Petrić je trijumfovala sa pet pobjeda. Kao drugoplasirana završila je Anastasija

Vujović, koja je jedini poraz doživjela od Petrić (3:0).

Pobjedničko postolje kompletirala je Simona Perović sa tri trijumfa i dva poraza.

25:16, 25:19, 25:16.

BUDUĆNOST VOLEJ: Dubak 1, Stanojević 2, Mašković 2, Strugar 16, N. Radović 3, Radević, Božović 3, Perunović 8, Vlahović (libero), Radić, Silajdžić 8, Čirić 5.

MORNAR: Stojanović 4, Grupković 2, Pepđonović, Adrović, Bugarin (libero), Gojković 1, Radević, Đuretić 2, Sekulić 4, Belnitski 6. Budućnost je i treći put u sezoni maksimalnim rezultatom pobijedila Barane u ovoj sezoni.

BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca 50:

Serhio Peres osvojio je pol poziciju (drugu u karijeri) pred Veliku nagradu Saudijske Arabije. U kvalifikacijama eliminaciju je doživio šampion Maks Ferstapen, koji će startovati sa 15. pozicije.

FORMULA OK JEDINSTVO

Vozač Red Bula krugom od 1:28,265 minuta nadmašio je Šarla Leklera u Ferariju, ali Monegašanin će biti pomjeren za 10 mjesta zbog zamjene jedne od komponenata na pogonskoj jedinici prije nego što je počela trka na ulicama Džede. Naslijediće ga u Aston Martinu Fernando Alonso, koji je bio tri desetinke iza Leklera. Najbolji trojac kompletirao je vozač Mercedesa Džordž Rasel, ispred Karlosa Sainsa Juniora u drugom Ferariju i Lensa Strola Esteban Okon u bolidu Al-

EPCG Superliga za odbojkašice (17. kolo)

Bez promjena na vrhu

PODGORICA – Pretposljednje kolo ligaškog dijela EPCG Superlige za odbojkašice nije promijenilo izgled gornjeg dijela tabele, jer su sve četiri prvoplasirane ekipe upisale pobjede, i to maksimalne. Tako je Herceg Novi zadržao učinak od svih 17 maksimalnih pobjeda, drugoplasirani Galeb Liko Soho Group i dalje ima tri boda prednosti ispred Luke Bar (oba tima imaju skor 14-3), dok Albatros ima pobjedu manje od barskih timova i bod manje od trećeplasirane Luke Bar. Porazom od Galeba, Gimnazijalac je ostao na posljednjem mjestu i kolo prije kraja ima pobjedu manje od pretposljednjeg Mediterana.

Sudije: Milorad Delić (Budva) i Nikola Plamenac (Bar). Rezultat po setovima: 25:22, 25:13, 25:16.

BUDVA: Jelić 5, Miljanić, Milenković, Rađenović, Gmitrović 25, Hadžisalihović 5, Krivokapić (libero), Oković 5, Ćinćur 7, Fazlić 7, Toman (libero) Bjeljac 3.

JEDINSTVO: Cimbaljević 10, Šunjarević, Đurović 5, Ćatović (libero), Kojović 2, B. Šćekić, Rovčanin 7, Femić 1, V. Šćekić, Petrović 2, Stojanović 7, Popović (libero).

Bjelopoljci su priprijetili samo u prvom setu, ali je Budva odbila taj napad i meč riješila u svoju korist sa maksimalnim rezultatom, treći put u sezoni. S. J.

Rezultati 17. kola: Luka Bar – Morača 3:0 (25:19, 25:20, 25:15), Herceg Novi – Jedinstvo 3:0 (25:10, 25:17, 25:11), Gimnazijalac – Galeb Liko Soho Group 0:3 (21:25, 6:25, 18:25), Budućnost volej –Albatros 0:3 (11:25, 20:25, 16:25). Petak: Mediteran – Akademija 3:1 (23:25, 25:20, 25:13, 25:15). S. J.

DRUGA LIGA, 22. KOLO

Brejk lidera, Podgorica

nastavila uspješan niz

KOTOR – Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Bošković. Strijelci: Vukčević u 3. (Bokelj), Golub u 82. minutu (Grbalj). Žuti kartoni: Obradović, Kordić (Bokelj), Vukčević, Vuković (Grbalj).

BOKELJ: Spasojević, Đurković (od 87. Alhasan), Niković, Poček, Imamović, Đurović, Kašćelan, Vukčević, Obradović (od 59. Sklender), Macanović, Čavor (od 42. Kordić).

GRBALJ: Popović, Gajić (od 67. Solovev), Vukčević, Nijaveđi, Batuta (od 67. Golub), Đukanović, Čavor (od 58. Vuković), Vilotijević, Pajović, Damjanović (od 78. Labović), Petović.

Bokelj je bio na dobrom putu da ostvari pobjedu u primorskom derbiju, ali je rezervista Golub spasio goste, a ujedno poremetio planove domaćinu.

FORMULA 1: Velika nagrada Saudijske Arabije

PODGORICA – Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 200. Sudija: Davor Božović. Strijelac: Rašo u 32. minutu. Žuti kartoni: Radulović, Ueda, Božović (Podgorica), Maraš, Dajević (Igalo). Crveni karton: Aleka Maraš u 45+8. minutu (Igalo).

PODGORICA: Radulović, Ueda, Rašo, Burzanović (od 64. Neto), Ivanović (od 72. Mujović), Vukčević, Krivokapić (od 64. Mrvaljević), Radunović (od 72. Radusinović), Božović, Pavlićević (od 64. Vuković), Prelević.

Zlatici. Gledalaca: 200. Sudija: Dalibor Vujisić. Strijelac: Rendulić u 59. minutu. Žuti kartoni: Rendulić (Berane).

KOM: Vuksanović, Nišimura (od 82. Đođ), Knežević, Perišić, Ljumović (od 82. Bulatović), Kažić, Gazivoda (od 68. Pavićević), Radulović, Peličić (od 88. Ajković), Golubović, Dujović (od 68. Radonjić).

BERANE: Babović, Ćetković (od 54. Rendulić), Stojanović (od 70. Ne. Tmušić), Muković, Vujačić (od 46. Magdelinić), Čađenović, Vučinić, Račić (od 54. Vukićević), Jeknić, Mugoša, Vulević (od 76. Perošević). Lider je ostvario prvu proljećnju pobjedu. Berane je golom Rendulića stiglo do trijumfa čime je sačuvalo prvo mjesto.

ULCINJ – Stadion Olimpika. Gledalaca: 300. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelac: Seniković u 16. minutu autogol. Žuti kartoni: Banović, Orlandić (Otrant), Santos, Bracanović, Vujisić (Mladost).

pina bio je sedmi, a među deset su Luis Hamilton i Pjer Gasli Kvalifikacije su imale tragičare – vozaču Vilijamsa Loganu Sardžentu poništen brzi krug zbog prelaska preko linije za

Evropski džudo kup za juniore i juniorke u Sarajevu

Crnogorska juniorska

džudo reprezentativka

Jovana Mrvaljević osvojila je bronzanu medalju prvog dana Evropskog juniorskog kupa u Sarajevu. U meču za treće mjesto, u ka-

tegoriji preko 78 kilograma, savladala je Danijelu Kajtazović iz Bosne i Hercegovine.

Una Špadijer je u kategoriji do 63 kilograma bila sedma. Evropski kup u Sarajevu okupio je 268 takmičara iz 18 ze-

malja sa četiri kontinenta.

Danas će biti nastavljeno takmičenje u kategorijama do 81, 90, 100 i preko 100 kilograma za muškarce, odnosno do 48, 52 i 57 kilograma za djevojke. R.

IGALO: Kulinović (od 39. Raičević), Acevedo (od 78. Dragaš), Đukanović (od 87. Šćepanović), Maraš, Guzina (od 78. Vujičić), Bumbar, Radović, Dajević, Kordoba, Koprivica, Petrović.

Podgorica je nastavila pozitivan niz, a samim tim pokazala da ne odustaje od borbe za sam vrh. Lješkopoljci su imali penal na startu meča koji nije iskoristio Burzanović, ali je domaćin golom Raša došao do vrijednih bodova.

OTRANT OLIMPIK: Agović, Banović, Krkotić, Harada, Orlandić, Pepić (od 70. Molabećirović), M. Marstijepović, Ajković (od 54. Golubović), B. Marstijepović, Seniković, Rudović (od 80. Škrelja).

MLADOST DG: Đurović, Bogdan Milić (od 62. Medojević), Bulatović, Ukšanović, Santos (od 83. Bogdan Milić), Ondong Mba, Badnjar (od 62. Pavićević), Bracanović, Mugoša (od 72. Vujisić), Orahovac, Krstović.

Otrant je napravio velike promjene tokom pauze, doveo zvučna pojačanja, ali drugi put uzastopno nije slavio na svom terenu. Nakon remija protiv Bokelja, doživio je poraz od Mladosti, čime

dodatno zakomplikovao svoj put do opstanka. Priredio: R. PEROVIĆ

Peresu pol, Ferstapen će startovati sa 15. pozicije

MERIDIANBET 1. CFL (26. KOLO): Sutjeska kiksala u Petrovcu, ,,plavi“ slavili protiv Jezera

Promjena u vrhu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige pred pauzu zbog obaveza reprezentacije – Budućnost je savladala Jezero (2:1) i potom dočekala kiks Sutjeske na gostovanju Petrovcu (1:1) da se izjednači na vrhu s najvećim rivalom, s tim što ima i meč manje.

Dečić nije pobijedio ni nakon još jedne promjene trenera, pa je uzeo samo bod na gostovanju Jedinstvu (0:0), dok je Rudar pobjedom nad Arsenalom (1:0) prepustio posljednje mjesto Iskri koja je odigrala 0:0 s Mornarom.

STOP ZA ŠAMPIONA

Neriješen rezultat (1:1) najrealniji je ishod nakon svega što su Petrovac i Sutjeska prikazali na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“.

Sutjeska je prvi put zaprijetila u 23. kada je Mikijelj izblokirao Sahlija, u 26. je vezista domaćih Vujović poslao loptu pored lijeve stative, da bi dva minuta kasnije Brnović dobro izveo prekid s 18 metara, a golman gostiju Ličina otklonio opasnost iz svog bližeg ugla tako što je boksovao loptu.

Rezultat se promijenio kada su svi mislili da će ostati 0:0 na poluvremenu.

Igrao se drugi minut nadoknade kada je Sutjeska izvela korner nakon što je prethodno imala slobodan udarac, nakon gužve u šesnaestercu Vuk Striković je pogodio prečku, lopta se odbila iza gol linije, a za svaki slučaj glavom ju je u mrežu poslao Amir Bilali

Delegat FSCG je pogodak upisao makedonskom internacionalcu, iz Sutjeske tvrde, i tako su objavili – da je strijelac bio član naše mlade selekcije, što se moglo zaključiti i na osnovu snimka, mada kvalitet prenosa utakmica crnogorske lige ne daje mogućnost maksimalne preciznosti u otklanjanju sumnji.

Kako god, gosti su na odmor otišli s prednošću, a tek što su se vratili – dogodilo se izjednačenje. Mamadu Mendi je s ivice šesnaesterca ubacio loptu ispred golmana Ličine, kojeg je savladao saigrač, Nikola Stijepović

Nakon autogola, prvu šansu imala je Sutjeska – u 61. je Bilali glavom šutirao sa oko sedam metara, a golman Radošević odbranio.

Skoro 20 minuta kasnije opasan šut uputio je Sahli, Radošević je ponovo bio odličan.

Čuvar mreže Petrovca zaslužio je zvanje igrača utakmice jer je imao još dobru zapaženu intervenciju – Konrad je u 87. šutirao u bliži ugao, Radošević je i to ukrotio.

,,PLAVI“ OSVOJILI BERANE

Budućnost je slavila na gostovanju Jezeru nakon veoma interesantne i borbene utakmice u Beranama (2:1).

Meč je počeo uz obostrano otvorenu igru, a to se više isplatilo gostima, koji su u 12. minutu stigli do prednosti lijepim pogotkom Petra Grbića, ko-

Budućnost zadovoljnija pred pauzu

Jezero 2 Budućnost

Petar Grbić postigao vodeći pogodak za Budućnost u Beranama

ji se upisao u strijelce u drugoj uzastopnoj utakmici. Plavljani su mogli do izjednačenja u 30. minutu – Pajović je bio u odličnoj poziciji, ali se Dragojević istakao sjajnom intervencijom. Još bolji meč viđen je u nastavku, koji je otvoren poravnanjem. Nepuna dva minuta nakon što se krenulo sa centra, strijelac za domaće bio je Tošković. No, taj je rezultat bio na snazi tek tri minuta, a onda je Podgoričane do novog vođstva doveo Lusero Jezero je opet do izjednačenja moglo u 62. minutu, kada je rezervista Šimun dobro šutirao, a lopta pogodila stativu. Nastavili su igrači iz Plava da napadaju, odličnu šansu imali su u 74. minutu, tokom potpune opsade gola „plavih“. Budućnost je upisala veoma važna tri boda, potom dobila lijepe vijesti iz Petrovca i zadovoljnija od Sutjeske ide na pauzu.

RUDAR SE BUDI

Prije desetak dana djelovalo je kako je Rudar u beznadežnoj situaciji, no onda je uslijedio preporod Pljevljaka – o tome govori i njihov trijumf na gostovanju Arsenalu (1:0). Pljevljaci su do prednosti stigli iz prve ozbiljnije šanse na utakmici, i to u 13. minutu, kada je pogodio Velizar Janke-

15 – Konrad (Sutjeska)

9 – Striković (Sutjeska)

8 – Mendi (Petrovac)

7 – Bećiraj (Mornar), Faust (Petrovac)

6 – Montenegro (Arsenal), Denković (Dečić), Korać (Jedinstvo)...

tić. Mreža gostiju tresla se u 23. minutu – sve je krenulo nakon auta, prvo je šutirao Čelebić, lopta je nekako došla do Muhovića, koji je postigao gol, ali ipak iz ofsajda.

Tivćani su u nastavku pokušavali da dođu do izjednačenja, u 75. minutu je Đorđević pao u šesnaestercu nakon duela sa jednim od defanzivaca gostiju, ali je sudija Cvijović procijenio kako to nije bio penal. U finišu je viđeno nekoliko šansi gostiju, ali mreža Tivćana nije se više tresla.

Rudar se pomjerio sa posljednjeg mjesta, na kojem je sada Iskra s bodom manje i utakmicom više.

Danilovgradski sastav odigrao je bez pogodaka na gostovanju Mornaru, koji je nakon dobrog početka polusezone vezao treći meč bez pobjede.

I Jedinstvo i Dečić podijelili su

Mornar 0

Iskra

0

Stadion: Topolica. Gledalaca: 400.

Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica) Žuti kartoni: Vukotić (Mornar), Đoljaj, Pupović, Vukotić (Iskra)

Mornar Iskra

Popović

Ljutica

Kajević

Cvijović (od 74. Škrijelj)

Vukotić

Kaluđerović

Lambulić

Božanović

Raičević (od 56. Ćetković)

Bećiraj

Vujačić

Kordić

Vukotić

Mitrović (od 60. Muharemović)

Obradović

Pupović

Janković

Boljević Đoljaj (od 69. Sentoku) Kalezić Šaletić Kolundžić (od 90. Pavlićević)

bodove u meču bez pogodaka. Teško je izdvojiti nešto zanimljivo iz prvog dijela igre, jer se gledalo malo pravog fudbala. Domaći su imali inicijativu u uvodnom dijelu, potom su je preuzeli gosti, ali tokom svih 45 minuta nije bilo nijedne konkretnije šanse. Još sporija igra viđena je u nastavku, u kojem su oba suparnika uglavnom pokušava-

Arsenal 0

1 Rudar 0 1

Gol: 0:1 Janketić u 13. Žuti kartoni: Mališić, Đorđević (Arsenal), Janketić, Peličić (Rudar).

Arsenal Rudar

Nikić

Rudović (od 46. Došljak) Živković

Ćetković (od 75. Brnović)

Čelebić

Bakić (od 88. Jezdović)

Mališić (od 46.

Đorđević)

Bulatović

Muhović (od 75. Bojić)

Montenegro

Manojlović

Muminović

Tumbas (od 90+3.

Javorčić)

Radojčić

Janketić (od 75.

Kovačević) (od 88. Golubović)

Pejović

Bakrač

Šahman

Boričić

Peličić

Gašević

Golubović

la da nešto učine iz prekida, ali bilo je to bezuspješno. Jedinstvo je moglo u 70. minutu do vođstva, ali je nakon prekida Šćepanovićev šut odbranio Marković. Nepun minut kasnije, na suprotnoj je strani opasan šut uputio Camaj, ali je Joksimović intervenisao. Ne. K – R. P.

0 Jezero

1

Stadion Gradski. Gledalaca: 200. Sudija: Savo Vujović. Golovi: 0:1 Grbić u 12, 1:1 Tošković u 46, 1:2 Lucero u 50. Žuti kartoni: Kato, Kojašević, Vuković, Radunović, Šimun (Jezero), Pavlovski, Grbić, Ignjatović, Lucero, Dakić (Budućnost).

Asanović

Kato (od 68. Šimun)

Kojašević (od 59. Bošković)

Vuković Škrijelj (od 59. Redžepagić)

Pavlović

Tošković

Pajović

Bošnjak (od 78. Radenović)

Radunović

Dedić

Dragojević

Pavlovski (od 57. Mirković) Sekulić

Grbić (od 69. Knežević)

Sekulović

Ignjatović

Lucero (od 86. Terzić)

Petrović

Ražnatović

Vl.Adžić

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 500

Sudija: Radoje Pajović (Podgorica)

Golovi: 0:1 Striković u 45+2, 1:1 Strijepović (ag) u 49. Žuti kartoni: Augusto, Mendi (Petrovac), Krstović. Bilali (Sutjeska)

Radošević

Malešević

Mikijelj (od 68. Radinović)

Radenović

Boljević

Brnović (od 85. Dubljević)

Vujović (od 66. Boričić)

Babić (od 85. Perović)

Augusto

Ličina Grivić Bilali Babić Stijepović Krstović (od 76. Nikolić) Matanović Eraković (od 85. Marković) Sahli (od 85. Vučić) Vuković (od 59.

76. Pajović) Petrovac 1 0 Petrovac Sutjeska 1 Sutjeska 1

Striković (od

Jedinstvo 0

0 Dečić

Stadion: Gradski. Gledalaca: 600. Sudija: Miloš Bešović. Žuti kartoni: Vlaović, Idrizović, Dacić (Jedinstvo), Šarkić, Cmiljaničć, Ljuljđuraj, Đeljaj (Dečić)

Jedinstvo Dečić

Joksimović

Krnić

Bojić (od 67. Kovačević)

Vlaović

Idrizović (od 67. Hajrović)

Korać

Dulović

Dacić Šćepanović (od 76. Muzurović)

Banda Cvijović

Du. Marković Petraci Šarkić (od 79. Jovanović)

Camaj

Ujkaj Cmiljanić (od 72. Vušurović)

Vucaj (od 38. Da. Marković)

Pešukić (od 72. Marušić)

Drešaj Ljuljđuraj Đeljaj

FSCG

BUNDESLIGA (25. KOLO): Kapiten ,,sokola“ ublažio poraz Herte

Jovetić strijelac poslije pet mjeseci

Stevan Jovetić postigao je prvi pogodak poslije pet mjeseci – crnogorski fudbaler pogodio je u 92. minutu i ublažio poraz Herte na gostovanju Hofenhajmu (3:1) u 25. kolu Bundeslige. Kapiten crnogorske reprezentacije, koja će sjutra početi pripreme za start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, prethodno je bio strijelac 15. oktobra

2022. u porazu od RB Lajpciga.

Juče je igrao od drugog poluvremena, ušao je na teren pri vođstvu Hofenhajma od 2:0. U nadoknadi je uzeo loptu na oko 20 metara od gola domaćina i uspio da pogodio iako se činilo da je dao prejak for.

Herta je u zoni baraža za opstanak, s bodom manje od jučerašnjeg rivala.

Augsburg je remizirao sa Šalkeom (1:1), Bohum bio bolji od RB Lajpciga (1:0), dok je Volfsburg u gostima nadigrao Štutgart (1:0).

Borusija iz Dortmuda je, makar privremeno, preuzela čelnu poziciju nakon što je deklasirala Keln (6:1). ,,Milioneri“ imaju bod i utakmicu više od Bajerna, koji danas od 17.30 sati gostuje Bajeru iz Leverkuzena. Ne. K.

LA LIGA (26.

Pogađali i Hakšabanović, Bakić i Lončar

Od crnogorskih reprezentativaca sa spiska selektora Miodraga Radulovića za mečeve sa Bugarskom i Srbijom u kvalifikacijama za Euro, juče su strijelci bili i Sead Hakšabanović, Marko Bakić i Stefan Lončar Hakšabanović je sjajnim

pogotkom potvrdio pobjedu Seltika nad Hibernijanom (3:1) u škotskom Premijeršipu, dok je Bakić - koji je u januaru pojačao grčki OFI iz Budućnosti - donio remi svom timu u duelu sa Levadijakosom (1:1). Lončar je zatresao mrežu u porazu Debrecina od Keč-

Barselona večeras dočekuje Real Madrid

,,El klasiko“ (ne) rješava prvaka

Barselona je u komfornoj poziciji pred večerašnji ,,el klasiko“ s Real Madridom (21 h), četvrtim u sezoni, prvim na ,,Kamp Nouu“.

Katalonci na tabeli španske La Lige imaju devet bodova više od najvećeg rivala, sve i da izgube biće u velikoj prednosti u šampionskoj trci. Remi, naročito pobjeda, gotovo da bi otklonili sve dileme, iako će oba tima do kraja odigrati još 12 utakmica.

- Real će probati da dominira, tako se ponašao i u posljednjoj kup utakmici. Nijesmo se tako spremali za taj duel, jednostavno se desilo. Inače smo ekipa koja želi posjed i da kroz loptu u našim nogama stvaramo šanse, budemo opasni – rekao je trener Ćavi Ernandes

Real je slavio u prvom prvenstvenom derbiju ove sezone (3:1), da bi Barsa trijumfovala u naredna dva duela – na neutralnom terenu u finalu Superkupa (3:1) i prije 17 dana u Madridu u prvom meču polufinala Kupa kralja (1:0).

Zanimljivo i atipično za Barselonu, Ćavijev tim je u posljednja tri meča, računajući i taj s Realom, trijumfovao 1:0.

Bio je to razlog da trener Atletika Dijego Simeone, poznat po

taktici koja promoviše igru na malo pogodaka, nedavno prokomentariše da mu je drago što i neke njegove kolege sve više vrednuju pobjede sa minimalnim rezultatom, aludirajući na izjavu Ćavija iz igračkih dana – a nakon titule ,,kolćonerosa“ – kako ,,Atletiko nema stav kakav bi trebalo da odlikuje velike timove“.

- Više mi se sviđa da pobjeđujemo sa rezultatom 4:0 ili čak 5:4, ali što je problem ako slavimo i 1:0. Znate da smo tako osvojili i prvu titulu prvaka Evrope, golom Ronalda Kumana u pro-

dužecima meča sa Sampdorijom, iako se prije toga maltene ništa nije desilo – kazao je Ćavi.

- Saglasan sam sa ocjenom da smo naučili da se dobro takmičimo. Protiv Reala smo u meču vrijednom pehara Superkupa to činili sa loptom, a u duelu Kupa kralja bez lopte. Ako oba segmenta budemo radili valjano, tim bolje. Pokušaćemo da kontrolišemo utakmicu dok je lopta kod nas, jer često patimo kad nije. Legendarni vezista rekao je da Barsa neće mijenjati stil, iako je Real pod mnogo ve-

SERIJA A (27. KOLO): Lacio protiv Rome, Inter dočekuje Juventus

Dva derbija u Seriji A danas, jedan za drugim. Od 18 sati Lacio našeg

Adama Marušića biće

vrlo važan meč za poredak u prvenstvu, iako će ih do kraja biti još mnogo – naveo je Inzagi.

kemeta (2:1) u mađarskom prvenstvu. Nekadašnji vezista Sutjeske pogodio je za vođstvo u 61. minutu, da bi protivnik preokrenuo pogocima u 66. i 80. Za Debrecin je cijeli meč odigrao bivši štoper Sutjeske i Jezera Meldin Drešković

ćim pritiskom.

- Očekujem ofanzivan Real. Za njih će to biti dobro, za nas možda neće. Trudićemo se da budemo aktivni, da pritisnemo visoko, ali je druga stvar da li će nam to rival dozvoliti –dodao je Ćavi. Real na teren najvećeg rivala dolazi poslije plasmana u četvrtfinale Lige šampiona, sa šansom da makar produži neizvjesnost u trci za prvaka La Lige.

- Treba da uživamo u ovom trenutku, možemo da pobijedimo ako pokažemo najbolje izdanje u svakom smislu – individualno, kolektivno, u napadu i odbrani. Ne razmišljamo o tome da je prvo mjesto riješeno, fokusirani smo na to da pobijedimo u ovom ,,el klasiku“. To nam je jedino na umu, želimo da smanjimo zaostatak – izjavio je trener Karlo Anćeloti Iskusni stručnjak smatra da neće biti iznenađenja ni sa jedne strane.

- Odlično se poznajemo, nema tajni. Razmišlja se samo o tome kako im napraviti probleme i ugroziti ih načinom na koji igramo. Pokušaćemo da napadnemo, ali bez previše rizika – dodao je Anćeloti, za kojeg je dobra vijest što će Karim Benzema biti spreman za derbi.

Neće igrati David Alaba, dok Ćavi ne može da računa na Usmana Dembelea i Pedrija Ne. K.

nominalni domaćin Romi, od 20.45 ,,derbi Italije“ igraju Inter i Juventus. Nijedan od ovih timova nije kandidat za titulu, koju će 99 odsto prigrabiti Napoli, Juventusu se čak ne daju šanse ni za plasman u Ligu šampiona, ali ovo su mečevi koji se igraju sa posebnim žarom i naglašenom emocijom, sve i da nemaju nikakav takmičarski značaj. U ovom slučaju imaju –Inter ima tri boda više od petoplasirane Rome, a blizu mu je i šestoplasirana Atalanta, koja zaostaje pet bodova, uz meč više. S druge strane, Juventus ima sedam bodova i utakmicu manje od Atalante i nada se da bi mogao da ugrabi Ligu Evrope, nakon što mu je oduzimanje 15 bodova zbog finansijskih malverzacija pokvarilo prvobitne planove.

- Znamo što ova utakmica predstavlja za klub, za nas i za navijače. Sastaju se ekipe koje dobro igraju i koje su prošle u četvrtfinale evropskih takmičenja. Čeka nas utakmica sastavljena od trčanja, agresije, odlučnosti, ovakvi mečevi su uvijek takvi – izjavio je trener Intera Simone Inzagi Juventus je slavio u prvom derbiju ove sezone (2:0).

- Oni su velika ekipa, kompletna, sa mnogo vrhunskih igrača. Izuzetno ih poštujemo, igrali smo neka finala u posljednje vrijeme, sastaćemo se i u polufinalu Kupa Italije. Znamo koliko je važna psihološka priprema za ove utakmice – kazao

je Manćini, čija će ekipa igrati na krilima plasmana u četvrtfinale Lige šampiona.

- Ponosni smo na to, a ova utakmica je posljednja u intenzivnom razdoblju. Ima umora, povreda, ali ne smijemo gledati unazad, moramo gledati samo narednu utakmicu. Ovo je

Juventus je prije tri dana izborio plasman u četvrtfinale Lige Evrope, trijumf na gostovanju Frajburgu bio mu je treći u nizu.

- Derbi Italije uvijek je predivna i fascinantna utakmica, moraćemo da odigramo odlično jer igramo s vrhunskim rivalom pred punim tribinama. Inter još nije poražen kod kuće, fizički su veoma jaki, dobri na dugim loptama i puni entuzijazma poslije plasmana u četvrtfinale Lige šampiona – istakao je trener Masimilijano

Alegri

- Moramo da izvučemo maksimum iz onoga što nam je na raspolaganju. Na tabeli smo u zaostatku, osvojili smo 53 boda na terenu i to treba pomenuti. O sezoni ćemo suditi na kraju, u fudbalu je u pravu onaj koji pobijedi. Naš cilj je da dođemo do finala Kupa Italije i Lige Evrope. ,,Derbi dela Kapitale“ između Lacija i Rome mogao bi da bude kapitalno važan za plasman u Ligu šampiona. Ukoliko pobijedi, Lacio će odmaći Romi pet bodova. - Ekipa je umorna i fizički i psihički poslije meča u Ligi konferencije, ali moramo vratiti energiju. Vjerovatno se nameće zaključak da nijesmo spremni za takmičenje poput takvog, ali moramo zadržati nivo u ovakvom ritmu utakmica. Nedostaje nam još mnogo da budemo konkurentni u Evropi, ali prvo moramo biti konkurentni u Italiji – naglasio je trener ,,nebo-plavih“

Mauricio Sari

Roma će nastaviti evropsku misiju jer je u Ligi Evrope eliminisala Sosijedad.

- Imali smo sjajnu evropsku noć i pokazali koliko nas je teško pobijediti. Pokazali smo sjajan timski duh, to će nam trebati i protiv Lacija – poručio je trener Žoze Murinjo Ne. K.

Jovetić na jučerašnjem meču

Sa prošlog duela Intera i Juventusa

Sa prethodnog ,,el klasika“ ove sezone

KOLO):

Staljin je 1939. predao Hitleru 150 njemačkih komunista

Svrha niza konferencija Gestapo-NKVD, održanih u periodu 1939– 1941, je bila razmjena informacija i iskustava u borbi protiv poljskog pokreta otpora, eliminisanje poljske inteligencije i rukovodeće elite na teritorijama inkorporiranim u Treći rajh i SSSR nakon septembarske vojne kampanje. Nakon potpisivanja pakta Ribentrop-Molotov 1939. godine i zajedničke invazije Njemačke i SSSR-a na Poljsku, zemlja je podijeljena na dva dijela. U Brestu nad Bugom, 23. septembra 1939, održana je zajednička njemačko-sovjetska parada povodom pobjede nad Poljskom. U Moskvi je 28. septembra 1939. godine potpisan ugovor o granicama i prijateljstvu s linijama San, Bug, Narev i Pisa. Tajni podaci u ovom ugovoru predviđali su saradnju Gestapoa i NKVD-a u borbi protiv poljskih organizacija za nezavisnost, navodeći: ,,Obije strane neće tolerisati nikakvu poljsku propagandu na svojim

Nakon zajedničke invazije Njemačke i SSSR-a na Poljsku 1939. zemlja je podijeljena na dva dijela. U Brestu nad Bugom, 23. septembra 1939, održana je zajednička njemačko-sovjetska parada povodom pobjede nad Poljskom

teritorijama koja se tiče teritorija druge strane. Oni će na svojim teritorijama suzbiti svaki početak takve propagande i obavještavati jedni druge o odgovarajućim mjerama u tu svrhu”.

Ovo je postalo osnova za međusobnu saradnju održane u periodu 1939–1941 u Brestu, Pšemislu, Zakopanama i Krakovu.

ISTORIJAT SARADNJE

Tadeuš Komorovski, pseudonim: Bor (1895-1966), general-major poljskih oružanih snaga, premijer poljske vlade u egzilu (1947–1949), vrhovni komandant poljskih oružanih snaga (1945–1947), vrhovni komandant Armije Krajove (1943–1944), član Vijeća trojice (od 1956). Vitez reda Bijelog orla i Virtuti Militari) bio je čuveni poljski ge-

neral koji je komandovao Poljskom armijom Krajova tokom Varšavskog ustanka. Aktivno je učestvovao u borbi protiv njemačkih jedinica koje su u septembru 1939. godine napale Poljsku. Nakon poljskog poraza priključio se pokretu otpora i bio je zadužen za njegovo formiranje, organizaciju i djelovanje u oblasti grada Krakova. U ovom periodu bio je poznatiji pod svojim konspirativnim imenom - Bor. Jula 1941. godine postao je zamjenik komandanta, a u martu 1943. godine i vrhovni komandant Poljske domovinske armije. Ovu funkciju vršio je u činu brigadnog generala. U svojim sjećanjima Tadeuš Komorovski kao komandant Krakovsko-šleskog područja navodi: ,,U martu 1940. godine moje osoblje je dobilo informaciju da je posebna komisija NKVD-a stigla u Krakov da se dogovori o zajedničkim akcijama Gestapoa protiv Poljskog oslobodilačkog pokreta. (...) Sastanci su trajali nekoliko nedjelja”.

Njemački nacional-socijalisti sarađivali su sa sovjetskim NKVD-om na uništenju poljske nacije. Zajedničke konferencije Gestapoa i NKVD-a bile su izraz dalekosežne saradnje. Prva se dogodila u Bre-

stu nad Bugom 27. novembra 1939. godine. Njena glavna tema bila je kojim metodama spriječiti i uništiti oslobodilački duh Poljaka, i sprovođenje politike uništenja poljske nacije. Druga konferencija NKVD-a i Gestapoa održana je krajem novembra 1939. godine u Pšemislu. Njen predmet bio je proširen tako da uključuje problem razmjene poljskih ratnih zarobljenika i metodologiju uništenja poljskog stanovništva. Tokom ove konferencije, po nalogu Staljina, Hitleru je, između ostalih, predato 150 njemačkih komunista. Sljedeća konferencija održana je u Zakopanama, koje je slovačka vojska zauzela 2. septembra 1939. godine, a tek 27. novembra 1939, na dan prve konferencije Gestapo-NKVD u Brestu, zvanično je predata Njemcima. 20. februara 1940. godine u vilama „Pan Tadeuš“ i „Telimena“ započela je naredna meto-

Svrha niza konferencija Gestapo-NKVD, održanih u periodu 1939– 1941, je bila razmjena informacija i iskustava u borbi protiv poljskog pokreta otpora, eliminisanje poljske inteligencije i elite na teritorijama inkorporiranim u Treći rajh i SSSR

dička konferencija NKVD-a i Gestapoa. Prema nekim izvorima, početkom februara 1940. Hajnrih Himler i Lavrentije Berija su se tajno sastali u lovačkom domu Hermana Geringa u Romintiju u šumi Romincka, gdje su vođeni razgovori o uništenju poljskog društva i borbi protiv Poljskog pokreta otpora. Zajednički planovi uništenja bili su pripremljeni do 4. aprila 1940. U martu 1940. održana je još jedna podkonferencija u Krakovu. Džordž Votson sa Univerziteta u Kembridžu vjeruje da je sudbina poljskih oficira u sovjetskom zarobljeništvu zapečaćena na zajedničkim konferencijama NKVD-a i Gestapoa.

Robert Conkuest, istoričar i sovjetolog, u svojoj knjizi ,,Staljin - razbijač nacija” takođe pridaje veliku važnost i značaj zajedničkim konferencijama NKVD-a i Gestapoa.

Saradnja je obuhvatala:

1. Razmjena informacija između SSSR-a i Trećeg rajha o Poljskom oslobodilačkom pokretu.

2. Eliminacija poljske vodeće elite i poljske inteligencije.

3. Akcije usmjerene na denacionalizaciju Poljaka kako bi im se oduzeo nacionalni identitet i uključivanje stanovništva poljske nacionalnosti u narode obije države u okviru germanizacije ili rusifikacije. Njemci su pripremili tzv. Generalno-istočni plan - veliki plan germanizacije i eliminacije poljskog stanovništva. Direktni efekat saradnje između Gestapoa i NKVD-a bila je razmjena podataka o ličnim podacima i mjestu boravka predstavnika poljske inteligencije. Ovi podaci su korišćeni za planiranje masakra nad intelektualacima u Akciji AB („Ausserordentliche Befriedungsaktion“), u kojima je ubijeno preko 8.000 ljudi, najistaknutijih predstavnika poljske inteligencije i tzv. Intelligenzaktion u brojnim

Džordž Votson sa Univerziteta u Kembridžu vjeruje da je sudbina poljskih oficira u sovjetskom zarobljeništvu zapečaćena na zajedničkim konferencijama NKVD-a i Gestapoa 1939-1940. godine

regionalnim fazama, kao što su: ,,Sonderaktion Krakau“akcija uklanjanja krakovske inteligencije, ,,Sonderaktion Lublin“ - eliminacija lublinske inteligencije, ,,Intelligenzaktion Pommern“ - eliminacija poljske inteligencije u Pomeraniji, ,,Intelligenzaktion Schlesien“ - eliminacija poljske inteligencije u Gornjoj Šleskoj itd. Sovjeti su težili sličnim ciljevima na teritorijama koje su okupirali. Problem saradnje Gestapoa i NKVD-a postao je osnova dokumentarne serije „NKVDGESTAPO: zajednica iz interesa“ iz 2009., režija: Halina Samojlau, prema scenariju Vladimira Samojlova

EGZEKUCIJE POLJSKIH ZAROBLJENIKA

KATINJ, HARKOV, TVER, KIJEV, MINSK Gore pomenute liste naredbi bile su, osim nekoliko odluka o deportaciji u logor Pavlišev Bor - smrtne kazne. Na njihovoj osnovi stvoreni su konvoji koji su do mjesta pogubljenja stizali kombinovano, pješke, vagonima i zatvorskim kolima. Tačan broj ovih lokacija je nepoznat; posljednje dvije pomenute lokacije i dalje su sporne zbog nedostatka podataka - često se pominje više mjesta ubistva ove grupe žrtava. Katinj, konvoji iz logora u grupama od 50 do 344 ljudi bili su organizovani od 3. aprila do 12. maja. Posljednji prevoz zatvorenika poslatih na pogubljenje u Katinj 12. maja povučen je iz nepoznatih razloga do stanice Babinino i zatvorenici koji su putovali, preživjeli su. Ubijeni su sahranjeni u Katinju u osam masovnih grobnica. Među žrtvama zločina su, između ostalih, bili kontra-admiral Ksaveri Černjicki, generali Bronjislav Bohatirevič, Henrik Minjkjevič i Mječislav Smoravinjski, glavni kapelan Pravoslavne crkve Poljske vojske, potpukovnik Šimon Fedoronko, glavni rabin Poljske vojske, major Baruh Štajenberg i jedna jedina žena - potporučnik pilot Janina Levandovska (Nastavlja se)

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Staljin sa njemačkim ministrom Joakimom fon Ribentropom u Kremlju 1939. godine

Josif Visarionovič Staljin i Adolf Hitler

Nacisti i Sovjeti na zajedničkoj paradi u Brestu, u okupiranoj Poljskoj 1939. godine

MOSKVA/KIJEV - U oktobru prošle godine, ruski sajt objavio je kratak video-snimak Jevgenija Prigožina, osnivača grupe Vagner, ruske plaćeničke vojske, kako sjedi sa četvoricom muškaraca na terasi na krovu u ljetovalištu Gelendžik, na ruskoj obali Crnog mora. Dvojici nedostaju djelovi noge. Treći je izgubio ruku. Oni su identifikovani kao pomilovani bivši osuđenici, vraćeni sa fronta u Ukrajini nakon što su se pridružili Vagneru iz zatvora.

- Bio si prestupnik, a sada si ratni heroj - kaže Prigožin jednom čovjeku na snimku. Bio je to prvi video koji prikazuje povratak nekih od hiljada osuđenika koji su se pridružili Vagneru u zamjenu za obećanje pomilovanja ako prežive šest mjeseci rata. Rojters je koristio softver za prepoznavanje lica da bi pregledao ovaj video i više od deset drugih video-snimaka i fotografija boraca osuđenika koji se vraćaju kući, objavljeno između oktobra 2022. i februara 2023. Novinari su uspjeli da identifikuju više od 30 muškaraca ukrštanjem slika sa društvenim medijima i ruskim sudskim dokumentima. U njihovim redovima su ubice, lopovi i samoproglašeni „satanisti“. Nekoliko ih je u bolnici i oporavljaju se od rana zadobijenih u borbama. Rojters je uspio da uspostavi kontakt sa 11 od ovih muškaraca. Petorica su pristala da budu intervjuisani telefonom i aplikacijom za razmjenu poruka. Ono što slijedi je do sada najdetaljniji insajderski izvještaj o Vagnerovoj osuđeničkoj vojsci: regrutovanje i obuka boraca, borbe koje su vidjeli u Ukrajini i njihova neizvjesna budućnost u Rusiji okrenutoj naglavačke ratom sa svojim susjedom.

Četvorica muškaraca rekli su da ih je lično regrutovao Jevgenij Prigožin dok je obilazio ruski zatvorski sistem da bi ojačao svoju privatnu vojsku. Neki od muškaraca raspoređeni su u istočni ukrajinski region Bahmut, mjesto nekih od najintenzivnijih borbi tokom jednogodišnjeg sukoba, koji je jedan čovjek opisao kao„potpuni pakao“ na bojnom polju. Hiljade je ubijeno na obje strane. Bitka za grad Bahmut sada visi o koncu. Bivši komandant Vagnera koji je pobjegao u Norvešku u januaru rekao je da je bio svjedok kako pripadnici Vagnerovog unutrašnjeg obezbjeđenja brutalno postupaju sa regrutima zatvorenika, uključujući pogubljenja zbog dezerterstva. Borbena obuka, koju su sprovodili veterani ruskih specijalnih snaga, bila je kratka, ali intenzivna, prema riječima ovog muškaraca. Ukrajinski i zapadni zvaničnici kažu da

Vagnerovi osuđenici pričaju ukrajinskog rata i lojalnosti

Novinari su uspjeli da identi kuju više od 30 muškaraca ukrštanjem slika sa društvenih mreža i ruskih sudskih dokumenata. U njihovim redovima su ubice, lopovi i samoproglašeni „satanisti“. Nekoliko ih je u bolnici i oporavljaju se od rana zadobijenih u borbama. Rojters je uspio da uspostavi kontakt sa 11 od ovih muškaraca.

Petorica su pristala da budu intervjuisani telefonom i aplikacijom za razmjenu poruka. Ono što slijedi je do sada najdetaljniji insajderski izvještaj o Vagnerovoj osuđeničkoj vojsci: regrutovanje i obuka boraca, borbe koje su vidjeli u Ukrajini i njihova neizvjesna budućnost u Rusiji

Vagner šalje loše pripremljene borce u sigurnu smrt na istoku Ukrajine. Majk Kofman, stručnjak za rusku vojsku u okrugu Arlington, u Virdžiniji, iz istraživačkog centra CNA, rekao je Rojtersu da je malo vjerovatno da će dvije do tri nedjelje obuke, koju su osuđeni regruti imali, da ih osposobe, čak i ako su neki od muškaraca imali prethodno vojno iskustvo.

- Potrebno je vrijeme da naučite osnove borbe, prođete individualnu obuku, a osim toga potrebna vam je i kolektivna obuka kao jedinica – samo nekoliko nedjelja neće vam pomoći toliko - rekao je Kofman za Rojters. Rigoroznija šema obuke trajala bi nekoliko mjeseci. Svih pet bivših zatvorenika izrazili su žestoku lojalnost Prigožinu jer im je dao drugu šansu za život.

Iako Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi izvještaje muškaraca o njihovoj službi, mnogi detalji su bili u skladu jedni sa drugima. Ministarstvo

odbrane i kaznena služba Rusije nijesu odgovorili na detaljna pitanja za ovaj članak, kao ni Prigožin i Vagner. U kratkoj izjavi poslatoj e-poštom, Prigožin je odbacio Rojtersova pitanja kao „luda“. On je ranije opisao Vagnera kao „vjerovatno najiskusniju vojsku koja postoji na svijetu danas“ i rekao da je njena stopa žrtava uporediva sa drugim ruskim jedinicama.

OD ZATVORA

DO UKRAJINSKOG

FRONTA

Kada je Prigožin u ljeto 2022. počeo da obilazi velike ruske zatvore nudeći pomilovanja onima koji su pristali da se bore u Ukrajini, glas se brzo proširio među zatvorenicima. Rustam Borovkov, iz malog grada Porhova, u blizini granice Rusije sa Estonijom, bio je jedan od četvorice muškaraca snimljenih na terasi na krovu. Sudski zapisnici pokazuju da je 31-godišnjak odslužio šest godina zatvora od

13 godina za ubistvo i krađu krajem jula kada je Prigožin stigao u kaznenu koloniju br. šest u zapadnoj ruskoj oblasti Pskov. Borovkov i dva prijatelja su provalili u kuću da ukradu domaći alkohol, navodi se u sudskim dokumentima. Jedan od njih je udario vlasnika kuće, koji je od posljedica toga preminuo. Borovkov je čuo od zatvorenika u Sankt Peterburgu da Prigožin putuje od zatvora do zatvora u potrazi za regrutima.

- Odmah sam znao da ću otići - rekao je Rojtersu, ,,čak i prije nego što je došao kod nas“. Borovkov je rekao da je stajao sa nekoliko stotina drugih zatvorenika da čuje Prigožinov govor. Dobili su tri dana da odluče da li će se pridružiti Vagneru u zamjenu za slobodu.

Prijavilo se oko 40 i nakon tri dana i poligrafskog testiranja, u cilju eliminacije narkomana, krenuli su u rat.

Dva mjeseca kasnije, u septembru, dok je ukrajinska kontraofanziva jačala, na društve-

nim mrežama pojavio se film o Prigožinu koji kaže osuđenicima u regionu rijeke Volge u Mari El da imaju samo pet minuta da donesu odluku – a oni koji bi promijenili mišljenje nakon pridruživanja bili bi strijeljani kao dezerteri.

U drugom videu, objavljenom u februaru ove godine, Prigožin kaže osuđenicima da se borcima plaća 100.000 rubalja (1.300 dolara) mjesečno, uz mogućnost dodatnih bonusa. To je daleko iznad prosječne mjesečne plate u Rusiji od oko 65.000 rubalja. Ali Borovkov je rekao Rojtersu da je njegova jedina motivacija da se pridruži Vagneru bilo obećanje pomilovanja.

- Imam malo dijete. Htio sam da se vratim svojoj porodici. Rekao je da su zatvorski službenici pokušali da ga ubijede da ne ide jer je igrao važnu ulogu kao šef medicinske jedinice u svom bloku.

Šestostruko osuđeni lopov Jevgenij Kuželjev rekao je da ga je osjećaj patriotske dužnosti privukao Vagneru. Ovaj 29-godišnjak je služio kaznu u jugozapadnom regionu Samare u Rusiji zbog krađe konjaka, piva i instant kafe iz supermarketa u gradu Toljatiju za proizvodnju automobila na Volgi, navodi se u sudskim dokumentima.

- Osuđen sam na tri godine i sedam mjeseci i već sam odslužio dvije godine. Tako da mi nije preostalo dugo. Ali ipak sam otišao. Zašto? Razmišljao sam o tome i siguran sam da sam tada bio slobodan, Ja bih sto posto otišao da se borim. Otišao bih kao dobrovoljac - rekao je.

- Sjećam se kako sam od februara, kada je sve počelo, s vre-

mena na vrijeme zvao tetku iz zatvora. Stalno mi je govorila da je ovaj tvoj prijatelj otišao (u Ukrajinu), pa još jedan, pa treći, četvrti... I znao sam da bih i ja uradio isto. Kuželjev je rekao da je proces regrutovanja trajao oko dvije nedjelje i da su za to vrijeme zatvorenici mogli da se povuku bez posljedica. Oni koji su se prijavili premješteni su u poseban smještaj u zatvoru, gdje su naišli na novo poštovanje zatvorskih službenika. - Među nama je bio čovjek koji je služio kaznu od 25 godina - rekao je Kuželjev.

- Ostalo mu je još nekoliko mjeseci do mandata i on se prijavio. Zatvorski službenici su ga pitali: ,,Šta, je*ote, radiš?“ A on im je rekao: ,,Sve je u redu, ja ‘idem’. Kako da ne poštujete takvu odluku?“. Rojters nije uspio da utvrdi iden-

Pišu: FILIPP LEBEDEV i FELIX LIGHT

Vagnerov centar u Sankt Petesburgu

Dmitrij Jermakov sa prijateljem

Predavanje Jevgenija Prigožina

pričaju o strahotama lojalnosti svom vođi

stekao neku vrstu autoriteta, pa sam izabran. Jermakov je rekao da su regruti koji su shvatili ozbiljnost situacije i tražili od instruktora da ponove vežbe bili najbolje pripremljeni za ono što slijedi.

- To su bili ljudi koji su bili istinski spremni da krenu u rat - rekao je on.

Drugi su se nadali samo da će pomjeriti sat tokom svojih šest meseci, nadajući se da će dobiti pomilovanje. Za ove ljude, Jermakov je rekao: „Bilo je apsolutno jasno da će umrijeti“.

ParaliZujući

straH i adrenalin

- Šta vide tamo? Leševi pocijepani u komadiće. I šta oni rade? Neki od njih povraćaju, neki plaču, a neki ne žele da izađu iz rova. Strah preuzima primat. Ostali borci su se sjećali samo uzbuđenja borbe.

titet zatvorenika niti šta mu se dogodilo.

,,Bilo je jasno da će umrijeti“

Prigožin je ranije rekao da su Vagnerovi osuđenici mjesec dana podvrgnuti rigoroznim borbenim vježbama, spavajući samo četiri sata dnevno. Borci koji su razgovarali za Rojters rekli su da su prošli dvije do tri nedjelje intenzivne i dobro organizovane obuke. Borovkov je rekao da su obuku vodili bivši pripadnici ruskih specijalnih snaga.

- Sve je bilo organizovano na najvišem nivou - rekao je Borovkov, koji je ranije služio u vojnoj jedinici koja obezbjeđuje ruske željeznice.

- Nije da su mi dali mitraljez, pokazali kako se puca i to je to. Ne, sve su objasnili, i to veoma detaljno. Miniranje, razmini-

ranje, taktika, gađanje, fizička obuka. Sve. Muškarci koji su razgovarali za Rojters rekli su da je većina zatvorenika koji su se pridružili Vagneru imala neku vrstu vojnog iskustva. Oni su prethodno služili kao regruti po jednogodišnjem vojnom pozivu Rusije ili kao profesionalni vojnici. Za komandire voda postavljeni su osuđenici sa najvećim vojnim iskustvom, kazala su dvojica muškaraca.

- Kada smo stigli na trening, detaljno su nas pitali ko zna šta, ko je služio, gdje je služio - rekao je 38-godišnji Dmitrij Jermakov, koji se pridružio Vagneru kada je odslužio 10 godina zatvora od 14 zbog otmice. Odbio je da razgovara o svom krivičnom dosjeu.

- A onda, kada smo bili podijeljeni u jedinice, pustili su momke da sami biraju svoje komandante. Tada sam već

Od pet muškaraca, koji su razgovarali za Rojters, trojica su rekla da su se borili u oblasti oko istočnog grada Bahmuta, gdje su intenzivne borbe koštale hiljade života na obje strane. Vagner predvodi višemjesečni napor Rusije da zauzme grad, koji je imao predratno stanovništvo od 75.000, ali je sada u ruševinama. Prigožin je Bahmut nazvao „mlinom za meso“ i rekao da je zadatak njegovih ljudi da iskrvare ukrajinsku vojsku. Ukrajinski i zapadni zvaničnici uporedili su bitke oko Bahmuta sa Prvim svjetskim ratom i optužili Vagner grupu da koristi osuđenike u napadima. Prema podacima Sjedinjenih Država, do sredine februara Vagner je pretrpio više od 30.000 žrtava u Ukrajini, uključujući devet hiljada mrtvih, od kojih su skoro svi osuđeni. Prigožin je, međutim, insistirao na tome da je stopa žrtava među osuđenim borcima uporediva sa drugim ruskim jedinicama jedinicama.

Jermakov, osuđeni kidnaper, rekao je da su neki borci izgubili živce u prvim satima borbe.

- Bilo je nevjerovatno - rekao je Andrej Jastrebov, 22-godišnjak rodom iz Sankt Peterburga, koji je služio kaznu zbog krađe automobila kada se pridružio Vagneru. Jastrebov se takođe zove Andrej Kirijenko na društvenim mrežama. - Toliko adrenalina. Volio bih da se svi pravi muškarci pridruže Vagneru. Možete to napisati. Ukiji su pobjegli i Vagner ih je sje*ao. Četvorica muškaraca koje je Rojters intervjuisao teško su povrijeđeni i kao invalidi su izašli iz Ukrajine mnogo prije nego što su završili svoj posao. Rekli su da im je Vagner rekao da će im se vrijeme provedeno u bolnici i rehabilitaciji uračunati u šestomjesečni mandat i da će bez obzira na to dobiti pomilovanje. Dvojica su rekla da su već dobili pomilovanje. Jermakov je izdržao samo četiri dana prije nego što je sredinom decembra zadobio tešku ranu u ruci i preponama dok je odvlačio ranjenog druga na sigurno. Rekao je da je njegov odred dobio zadatak da zauzme i zadrži raskrsnicu u blizini sela Pokrovske, na istočnom prilazu Bahmutu. On je svoj posljednji dan na frontu opisao kao „potpuni pakao“, ležeći ravno na zemlji 24 sata dok su ukrajinski tenkovi i minobacači granatirali položaj njegovog odreda, a dronovi su letjeli iznad njih. - U ratu skoro uvijek ležiš ravno na zemlji. To je jedini način da se preživi - rekao je Kuželjev, osuđeni lopov. Rekao je

Rojtersu da je proveo dva mjeseca na frontu prije nego što je zadobio ranu od gelera na ruci. - Uvijek želimo ljudima ,,srećan rođendan“ nakon što su ranjeni jer su izbjegli smrt. To su mi rekli - dodao je on. noVi PoČetaK Prigožin je ranije rekao da osuđenicima koji se pridruže Vagneru daje „drugu šansu“ za život i priliku da se iskupe. Ranije ovog mjeseca Državna duma je usvojila zakon prema kojem je „diskreditacija“ Vagnerovih boraca zločin. Zakon, koji se ranije odnosio samo na ruske oružane snage, proširen je na Prigožinov zahtjev. Prigožinovu rastuću moć nijesu srdačno pozdravili svi djelovi ruske elite. U februaru je dugotrajna svađa između vođe Vagnera i ruskih vojnih šefova eksplodirala u otvoreno neprijateljstvo. Prigožin je optužio ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua i načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova za „izdaju“, rekavši da su izgladnjivali Vagnera zbog ličnog animoziteta prema njemu. Šojgu i Gerasimov nijesu bili odmah dostupni za komentar. Ranije istog mjeseca, Prigožin je rekao da je okončao Vagnerovo regrutovanje zatvorenika, nagovještavajući u intervjuu da su ga na to natjerali neimenovani zvaničnici. Pet boraca koje je Rojters intervjuisao osjećali su duboku ličnu zahvalnost Prigožinu što ih je regrutovao i izbrisao njihove krivične dosjee.

- Bolji smo od običnih građana - rekao je Jastrebov, kradljivac automobila, sada kod kuće u svom rodnom Sankt Peterburgu.

- Mi sada nijesmo bivši osuđenici, zahvaljujući Vagneru. U januarskom video-snimku, Prigožin je prikazan kako povrijeđenim osuđenicima govori: „Policija mora da se odnosi prema vama s poštovanjem. Sve je već dogovoreno na raznim nivoima, da nema zajebavanja... Ako treba, i ja ću se zvati i razgovarati sa guvernerima i tako dalje, i naći ćemo rješenje. Kuželjevu, koji je od februara bio u bolnici u Krasnodarskom kraju više od četiri mjeseca, Prigožin je dao novi život. Sudski dokumenti pokazuju

da je skoro sedam od svojih 29 godina proveo u zatvoru zbog šest odvojenih osuda.

- Kad sam posljednji put bio u zatvoru, razmišljao sam - pa evo me opet, šta je sljedećerekao je on.

- Odslužiću godinu, drugu, treću, i šta onda? Izaći ću, a šta ću napolju? Šta ću sa sobom, s obzirom na moje porijeklo? Pa, sada sam čist. Imam nešto novca. Mogu da razmišljam o budućnosti. Razmislite o tome da dobijete hipoteku za kupovinu stana... Sve ovo imam zahvaljujući našem cijenjom Jevgeniju Viktoroviču - dodao je Kuželjev, koristeći Prigožinovo ime u znak poštovanja. Svih pet muškaraca koji su razgovarali za Rojters rekli su ili da će ostati sa Vagnerom nakon šestomjesečne službe ili ozbiljno razmišljaju o tome. Neki su rekli da žele da se vrate na front čim budu u mogućnosti. Nikita Ljubimov, rodom iz grada Čeboksarija na Volgi, koji je služio kaznu od četiri i po godine zbog nanošenja teških tjelesnih povreda, rekao je da mu je prvi prioritet „da podrži momke, da se što prije oporavi i vrati u linija fronta“. Ovaj 23-godišnjak je zadobio ranu od gelera dva mjeseca od svog prvog boravka u Ukrajini i on je isključen. Pojedini su nam rekli da je vojno sposobnima među njima ponuđena šansa da se prijave kao profesionalni plaćenici sa punim radnim vremenom, dok su povrijeđenima ponuđene sporedne uloge. Borovkov, koji dobija protezu ruke nakon amputacije, rekao je da mu je ponuđen posao u bolnici Vagner u Lugansku kada se oporavi. Jermakov je rekao da se nada da će se dovoljno oporaviti da bi se ponovo prijavio kao plaćenik po ugovoru i da se nada da će u budućnosti biti raspoređen u Libiju, Siriju ili Centralnoafričku Republiku, gdje su operacije Vagnera prethodile sadašnjoj kampanji grupe u Ukrajini. On je naveo ograničene izglede za zaradu u ruskoj civilnoj ekonomiji koji ga guraju ka povratku u Vagner.

- Ljudi naporno rade bez slobodnih dana po 12-14 sati dnevno, a u najboljem slučaju zarađuju 50-60.000 rubalja (672-806 dolara) mjesečnorekao je Jermakov, koji je za Rojters rekao da ima dvije male ćerke.

- Vratiću se u (Vagnerovu) kompaniju i sigurno ću moći da zarađujem 150.000 rubalja (2.000 dolara) mjesečno. Za druge, povratak Vagneru nudi alternativu povratku u život zločina. Kuželjev, koji je proveo skoro sedam od svojih 29 godina u zatvoru, rekao je Rojtersu da se nada da će služba u Vagneru omogućiti njegovoj mladoj ćerki da izgradi karijeru u budućnosti, bez žige očeve kriminalne prošlosti.

- Moja ćerka, kada poraste, može da nastavi da studira bankarstvo ili da pohađa policijsku akademiju - rekao je Kuželjev.

- I neće imati problema jer joj je otac bio u zatvoru. Zar to nije motivacija? Naravno da jeste.

Prevod: m. joVićeVić

Razrušeni Bahmut

Nikita Lubimov

ANKA Stevanova RADUSINOVIĆ

Poštujući njenu izričitu želju sahranjena je istog dana u porodičnoj grobnici. Njen častan život zaslužuje vječno sjećanje.

Njena braća MIRO i DIKO

Dana 16. marta 2023. godine preminula je naša draga sestra

Neđelja, 19. mart 2023.

Dana 18. marta 2023, u 86. godini, preminula je naša draga

BOJANA Stevanova JOVAŠEVIĆ

rođena Goranović

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom, 19. marta od 11 do 16 časova i 20. marta od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na novom groblju pod Trebjesom. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sin JOVAN, ćerke RAJKA, ANKA, STANA i NATAŠA, snaha SNEŽANA, sestre MILEVA i JELISAVKA – BEBA, đeveri ROĆEN MILAN i ILIJA, zaove VINKA i ANĐELIJA – MILKA, jetrve STANA i BOSA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, đeveričići, đeverične, zaovići, zaovične i ostala mnogobrojna rodbina JOVAŠEVIĆ i GORANOVIĆ

791

Dana 17. marta 2023, u 87. godini, ispustila je svoju plemenitu dušu naša voljena

Oglasi i obavještenja

785

Prošlo je 40 tužnih dana otkako nije sa nama naša voljena

STANKA – TANJA Brankova RADULOVIĆ

rođena Vučković

Po izričitoj želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu uže porodice 18. marta, u porodičnoj grobnici na Ždrebaoniku – Danilovgrad.

Ožalošćeni: sinovi ŽELJKO i DEJAN, snahe MAJA i SUZANA, brat MILADIN – MIŠO sa porodicom, bratanić LUKA, jetrva VOJISLAVKA – VOJA, đeveričići sa porodicama, unučad IGOR, MATIJA, IVANA i PETAR i ostala rodbina RADULOVIĆ i VUČKOVIĆ

ANKICA Rada DEDIJER rođena Barlović

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružila. Neka tvoja duša nađe mir u carstvu nebeskom, a nama ostaje tuga za tobom.

Suprug RADE, sin GAJUN, kćerke MARINA i MILICA, snaha MARTINA, zet MLADEN, unučad OGNJEN, SIMON, DANILO i DUŠAN

790

Dana 16. marta 2023, u 85. godini života, preminula je naša voljena

LJEPOJKA pok. Čeda BRKULJAN rođena Boneva

Opelo će se održati 19. marta u 12.30 časova u gradskoj kapeli Nikšić. Sahrana će se obaviti u 13 časova u krugu porodice na gradskom groblju Nikšić.

Ožalošćeni: ćerke ALEKSANDRA i SILVANA, zet VLATKO, unučad GORJAN, ANDREJ, NINA, SIMON i DŽENI, praunuka MIA i ostala rodbina BRKULJAN i BONEVI

Voljenom bratu

765

Voljena naša

ŽELJKU Vukomana JOVANOVIĆ

S ponosom i tugom. SONJA PAVLIČIĆ

VESNA Neđeljka KALUĐEROVIĆ

Dana 19. marta 2023. navršavaju se dvije godine otkako nisi sa nama. Vrijeme ne umanjuje bol ni prazninu koju si ostavila u našim srcima. Ponosno čuvamo sjećanje na tebe, na tvoju plemenitu dušu koja nas je sve nesebično obasipala ljubavlju. Svakog dana si sa nama, u našim mislima i srcima. Neka te anđeli čuvaju, Veke naša, nedostaješ nam mnogo.

Porodica KALUĐEROVIĆ

784

786

Са тугом и болом обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је дана 18. марта 2023, у 13 часова, у 84 години живота, преминуо наш вољени

БЛАГОЈЕ Ђорђов ОДАЛОВИЋ

Сахрана драгог нам покојника обавити ће се у понедјељак, 20. марта, у 15 часова на гробљу код цркве Св Јована у Драгошевом Селу – Звечава.

Саучешће примамо 19. марта у капели цркве Св Тројице од 11 до 16 часова и на дан сахране од 10

до 13 часова када поворка креће ка мјесту сахране.

Цвијеће се не прилаже!

Ожалошћени: син СЛАВОМИР, кћерка СВЕТЛАНА, брат САВА, сестре ГОСПАВА и АНЂЕЛИЈА, снаха СТАНА, шура МИЛИВОЈЕ КРИВОКАПИЋ, унучад НОВИЦА, ГОЈКО, АНАСТАСИЈА и КАТАРИНА, зет МИЛОШ ЋУРЧИЋ, братанићи, сестрићи, сестрична и остала многобројна родбина

Posljednji pozdrav dragom ŽELJKU

BILJANA i ZORAN RACKOVIĆ

Opraštamo se od plemenitog ŽELJKA JOVANOVIĆA

Mir tvojoj duši!

789

MILENA i JELENA OBRADOVIĆ

Dugogodišnjoj dragoj koleginici

VESNI KALEZIĆ

Uz veliko poštovanje, MILORAD LAZAREVIĆ sa porodicom

778

Posljednji pozdrav dragom stricu DRAGOLJUBU KOSTIĆU

BRANISLAVKA ĐUKANOVIĆ sa porodicom

788

794

780

783

Posljednji pozdrav plemenitoj i časnoj Crnogorki

MILEVI TOMOVIĆ

Zauvijek zahvalni potomci PERA Ilijina STJEPČEVIĆA –DRAGAN, DUŠANKA, RAJKA i RADOVAN

Oglasi i obavještenja

771

Godina tuge od odlaska našeg supruga, oca, đeda i prađeda

NOVA DRAGOJEVIĆA

Utjehu u našem bolu i dalje tražimo u tvom poštenom i časnom životnom putu koji nastojimo da slijedimo. Ponosni na tebe.

Tvoji: supruga ZORKA, sin MIODRAG, ćerke NEVENKA, NATAŠA i JADRANKA, snaha LIDIJA, unučad NENAD, DEJAN, DEJANA, MARIJANA i SLAĐANA sa porodicama

MARKO Milanov MARTINOVIĆ

Devet tužnih godina, sad već brojimo godine, nesvjesni još da si nas zauvijek napuštio.

Ostaje nam samo da te pamtimo, sjećamo se zajedničkog života i da te s ponosom pominjemo.

Vječno ćeš živjeti u našim srcima. Tvoja FAMILIJA

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

VASILIJA VASA BOLJEVIĆA

Ovim putem se zahvaljujemo svima koji, u nemogućnosti da lično prisustvuju, izraziše saučešće telefonom ili putem telegrama.

Posebnu zahvalnost dugujemo bolnici Codra gdje je našem dragom pokojniku posljednjih mjeseci života, pored stručne medicinske njege, pruženo puno nježnosti i topline.

Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica je donirala sredstva NVU „Mi možemo“

OŽALOŠĆENA PORODICA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

781

Godina dana je od smrti mog oca

NOVO DRAGOJEVIĆ

Dragi Tata, odlazak roditelja mnogo boli, nedostatak tvog prisustva u mom životu stvori ogromnu tugu.

Tješila bih se onom izlizanom frazom da vrijeme liječi rane, ali moja rana je preduboka, neizlječiva, srce mi iznova krvari za mojim Markom, mojim bolom neprebolnim.

Tješim se da ste negdje zajedno i nadam se da si ga ukorio za pustoš koju je ostavio ne osvrćući se iza sebe. Počivajte u miru carstva nebeskog.

Tvoja kćerka NEVENKA sa porodicom

Prošla je godina dana od smrti našeg voljenog i najboljeg oca, đeda i prađeda

NOVO DRAGOJEVIĆ

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo tugu, bol i sjećanje na tebe. Sa ponosom i poštovanjem čuvat ćemo te u našim srcima, našim mislima i sjećanju.

Tvoja ćerka NATAŠA, unučad NIKOLA i NIKOLETA sa porodicama

787

ĐORĐIJA VUJOVIĆ

Pola godine voljenom. Sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Mišo sa porodicom

NOVO DRAGOJEVIĆ

772

Đede moj.

Godina dana je prošla i dalje se mirimo sa činjenicom da te nemamo, sve liči na tebe, a niko ti ne pristaje.

Tvoja unuka SLAĐANA i zet sa porodicom

Dana 20. marta navršavaju se dvije godine od smrti naše majke

MILEVE PETRIČEVIĆ

Hvala ti za sve što si nas naučila, ali za ovaj odlazak nas nijesi pripremila.

Tvoji: ŽELJKO – ZICO, VESNA i MARINA sa porodicama

IN MEMORIAM

19. 3. 2023.

19. 3. 2001 –

NATALIJA VUČKOVIĆ

rođ. Perović učiteljica

Svaki naš korak prati tvoja mudrost, snaga i odlučnost.

S ljubavlju, MIRKO, SANJA, TANJA i LJILJA

793

762

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“

d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija:

Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

MALI OGLASI

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 3

POTrEBAN kuvar/ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje, paste, rižota, salate) ,,Hugo Bar“ Bokeška ulica Tel. 067/ 067-163 4

Tražim ženu za pomoć u kući 24 sata u Podgorici. 067/837 - 229