Dnevni list Pobjeda 19.02.2023.

НЕЂЕЉОМ

Neđelja, 19. februar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20561 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

MINHEN: SAD i Velika Britanija najavile još snažniju podršku Ukrajini, crnogorski predsjednik poručio da region propušta priliku za skoriju stabilizaciju

Plenković:

Proevropska vlada bi mogla ponovo pokrenuti proces integracija

Državna izborna komisija odbila predsjedničku kandidaturu lidera Pokreta „Evropa sad“, bivši ministar doživio još jednu blamažu

MUP Srbije odjavio prebivalište Spajiću na neradni dan!

Tokom sjednice na službeni imejl DIK-a stiglo je obavještenje od policijske uprave Beograda u kojem je navedeno da je Spajić prebivalište u tom gradu odjavio 15. februara. Nakon pauze u kojoj su članovi DIK-a pregledali dokument, Damir Suljević ukazao je da je potvrda o odjavi prebivališta Spajiću izdata na neradni dan, 15. februar - Dan državnosti Srbije STR.

Kolaps prvog dana saobraćanja trajekta ,,Vasilije“, kapacitet samo 20 automobila

Gužve kao usred sezone, ukrcavanje čekali

po sat

INTERVJU: Jasmin Mujanović, politikolog i specijalista za politiku Jugoistočne Evrope i međunarodnih odnosa, profesor na Univerzitetu Jork

Građani regiona moraće biti

veće demokrate i liberali od Evropljana i Amerikanaca

Kretanje zarada tokom prošle i ove godine zabrinulo stručnjake, iznenadilo građane, uznemirilo privrednike Plate u javnom sektoru

Dvodnevna žalost u Rožajama zbog saobraćajne nesreće u kojoj su stradala tri šesnaestogodišnjaka

Nesreća se dogodila u petak uveče na magistralnom putu Rožaje-Bać, kada je vozilo sletjelo u rijeku Ibar

rastu 51, u privatnom 39 odsto, pitanje je do kada će budžet da ,,izdrži“

I. MANDIĆ

I.

MINHEN: Crnogorski predsjednik Milo Đukanović poručio da region propušta priliku za skoriju stabilizaciju

Plenković: Proevropska vlada bi mogla ponovo pokrenuti proces integracija

(Od naše novinarke iz Minhena)

MINHEN - Najava kompletiranja Ustavnog suda je dobra vijest, a ambicija Crne Gore ka Evropi je sasvim čista, jer ste daleko odmakli, pa bi se trenutno usporen proces pristupanja nakon uspostavljanja stabilnosti i uz proevropsku vladu mogao ponovo dinamizirati. Povratak iz trenutnog imidža disfunkcionalnosti u reformski orijentisan imidž je ono što Hrvatska dobrosusjedski poručuje Crnoj Gori - kazao je premijer Hrvatske Andrej Plenković na sastanku sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem. On učestvuje na 59. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji na poziv predsjedavajućeg ambasadora Kristofa Hojzgena

Plenković se saglasio sa ocjenom da je organizovanje predsjedničkih i nakon toga parlamentarnih izbora ključno za našu zemlju.

- Razgovor sa Đukanovićem o bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore, situaciji u susjedstvu i procesu evropskih integracija, koji Hrvatska snažno podupire. Evropski put ključan je za stabilnost i sigurnost jugoistoka Evrope- napisao je Plenković na Tviteru nakon sastanka.

Đukanović je čestitao Hrvatskoj ulazak u euro i Šengen zonu, čemu se iskreno i dobrosusjedski raduje, pozdravljajući stalni napredak te zemlje na sustizanju evropskog nivoa života.

On je istakao da to predstavlja i veliko ohrabrenje za sve države regije uz iskazano poštovanje za sve što Hrvatska radi za Crnu Goru kao odgovoran susjed koji podržava evropsku in-

Lekcija iz demokratije

Povratak iz trenutnog imidža disfunkcionalnosti u reformski orijentisan imidž je ono što Hrvatska dobrosusjedski poručuje Crnoj Gori. Organizovanje predsjedničkih i nakon toga parlamentarnih izbora ključno je za državu - poručuje hrvatski premijer Andrej Plenković

Grlić Radman: Izborima proevropski orijentisane

- Hrvatska želi da se što prije kompletira Ustavni sud u Crnoj Gori i da se održe parlamentarni izbori na kojima će se izabrati proevropski orijentisana vlada - kazao je crnogorskim novinarima u Minhenu ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan

Grlić Radman

On je kazao da Hrvatska smatra da je neophodno veće prisustvo Evropske unije na Balkanu.

- Želimo da Crna Gora ima i parlamentarne izbore i da izabere onu vlast koju

On je ponovio izraze najdubljeg saučešća povodom više od 40.000 žrtava, i prenio najbolje želje za oporavak povrijeđenih.

- Crna Gora i njeni građani duboko saosjećaju sa Turskom i njenim narodom -rekao je crnogorski predsjednik.

teške Optužbe Za kreMlj

tegraciju regiona, i čija riječ ima posebnu težinu u evropskom društvu. Đukanović je podijelio sa Plenkovićem informacije o aktuelnim prilikama u regionu i Crnoj Gori uz ocjenu da je povratak stabilnosti preduslov za normalizaciju prilika i nastavak evroatlantskog puta.

Stanje MnOgO gOre Đukanović se u Minhenu sastao i sa predsjednikom i izvršnim direktorom Nacionalne zadužbine za demokratiju

Centar Minhena je tokom ova tri dana bio potpuno paralisan, pogotovo juče kada je govorila potpredsjednica SAD. Dok je Kamila Haris odlazila iz Minhena ulice koje su vodile do hotela Bajerišrehof bile su u potpunosti blokirane, pa brojni zvaničnici nijesu mogli stići na zakazane sastanke. Na jednom od blokiranih punktova crnogorski novinari su sreli Havijera Solanu. Osamdesetogodišnji bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji visoki zvaničnik EU strpljivo je čekao i ispoštovao policajce iako su brojni novinari negodovali. Mirno je rekaoja sam demokrata, poštujem pravila i ne ugrožavam druge - možda je to i najbolja poruka sa ove Minhenske bezbjednosne konferencije.

Dejmonom Vilsonom. Razgovor je u potpunosti bio posvećen prilikama na Zapadnom Balkanu i izgledima za stabilizaciju regiona. Podijeljena je zabrinutost prilikama u regionu, kontinuiranom pogoršanju uz ocjenu da je stanje danas gore nego prije šest-sedam godina. Podijeljena je i bojazan da region u uslovima tektonskih promjena u Evropi nakon ruske agresije na Ukrajinu ostaje zaglavljen i propušta priliku za skoriju stabilizaciju.

U tom kontekstu razgovarano je i o Crnoj Gori, uzrocima koji su doveli do disfunkcionalnosti institucija i izražen optimizam da će Crna Gora iako u teškim uslovima i pod dominantnim uplivom trećih strana uspjeti da nađe izlaz, povrati normalnost i opet bude pouzdan partner.

Crnogorski predsjednik je učestvovao i na okruglom stolu „Tako blizu, a tako daleko: EU perspektiva Zapadnog Balkana“.

ZahvalnOSt tur Ske Đukanović je juče imao telefonski razgovor iz Minhena sa predsjednikom Republike Turske Redžepom Tajipom Erdoganom. Erdogan se zahvalio

Đukanoviću za saučešće i upis u knjigu žalosti koju je otvorila Ambasada Turske u Podgorici. Informisao je predsjednika Đukanovića o detaljima jedne od najvećih katastrofa koja je odnijela više od 40.000 života, dok je 112.500 povrijeđenih. Erdogan je izrazio i nadu da će uz podršku prijatelja Turska uspjeti da prevaziđe užasne posljedice razornog zemljotresa. Istakao je važnu pomoć spasilačkih ekipa iz Crne Gore i pomoć crnogorskih građana.

Đukanović je zahvalio predsjedniku Erdoganu za odvojeno vrijeme za razgovor.

- Svjestan okolnosti utoliko više cijenim odvojeno vrijemekazao je Đukanović.

Drugog dana Minhenske konferencije o bezbjednosti poslate su poruke da SAD i Velika Britanija čvrsto ostaju uz Ukrajinu.

Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Haris optužila je juče Rusiju da je počinila ,,zločine protiv čovječnosti“ u Ukrajini, a ruske snage da sprovode ,,široko rasprostranjene i sistemske“ napade na civilno stanovništvo. Ove komentare iznijela je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, nekoliko dana uoči godišnjice od kada je Moskva poslala svoje snage u Ukrajinu 24. februara 2022. - SAD su formalno utvrdile da je Rusija počinila zločine protiv čovječnosti - rekla je ona u obraćanju svjetskim liderima na skupu. To je prvi put da su SAD zvanično označile ruske

Pič: Pomažemo Crnoj Gori, ne miješamo se u unutrašnja pitanja

- Ne želimo da se miješamo u unutrašnja politička pitanja, ali želimo da pomognemo Crnoj Gori. Prijatelj smo Crne Gore, ona je članica NATO-a i podržavamo je kao našeg partnera - kazao je izaslanik Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Stjuart Pič Pobjedi nakon sastanka sa crnogorskim predsjednikom.

Na sastanku su konstatovani pozitivni koraci ka povratku funkcionalnosti Ustavnog suda, uz očekivanje da dogovor o imenovanjima sudija bude potvrđen u plenumu Skupštine. Đukanović je zahvalio izaslaniku Piču na pažnji koju Ujedinjeno Kraljevstvo poklanja Crnoj Gori i regionu Zapadnog Balkana.

- Ohrabruje jasno prepoznavanje opasnosti koje po region predstavlja uplitanje i ostvareni uticaj trećih strana u zemljama Zapadnog Balkana. Obostrano je potvrđena puna spremnost za dalju saradnju i nastavak komunikacije u cilju prevazilaženja izazova - poručio je crnogorski predsjednik.

ključNo jE orgaNIzovaNjE Izbora: Sa susreta Đukanovića i Plenkovića

kabinet predsjednika

mogla integracija

Izborima do orijentisane vlade

crnogorski građani i žele. Ja sam siguran da će to biti evropski orijentisana vlada koja će nastaviti put ostvarivanja evropske perspektive. Mislim da su ove dvije godine zbog nestabilne situacije propuštene, ali sigurno da tu ima prostora za unapređenje i za nastavak. EU treba biti više prisutna na Zapadnom Balkanu i saglasan sam sa gospodinom Đukanovićem da je izostanak intenzivnije akcije EU usporio neke procese - poručio je Grlić Radman.

akcije u Ukrajini kao zločine protiv čovječnosti.

- Njihove akcije su napad na naše zajedničke vrijednosti

- rekla je Haris i istakla da su ruske snage sprovele široko rasprostranjeni i sistemski napad na civilno stanovništvo. Ona je navela niz zlodjela za koje je rekla da su ih izvršile moskovske snage u Ukrajini – uključujući ubistva, silovanja i mučenja.

- Vrijeme nije na Putinovoj strain - rekla je Haris i dodala da su SAD ponosne što su partner Ukrajine, pred kojom je još dosta izazova.

Premijer Velike Britanije Riši Sunak pozvao je u Minhenu svjetske lidere da ,,udvostruče“ podršku Kijevu jer su dodatno oružje i bezbjednosne garancije neophodni da se Ukrajina i Evropa zaštite od sadašnje, ali i buduće ruske agresije.

Sunak je na međunarodnoj Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti rekao da je Velika Britanija nedavno odlučila da Ukrajini da borbene tenkove, napredne PVO sisteme i rakete većeg dometa i pozvao druge države da slijede taj primjer, prije nego što Rusija pokrene proljećnu ofanzivu.

- Sada je trenutak da udvostručimo našu vojnu podršku. Kada je Putin počeo ovaj rat, računao je na to da ćemo se pokolebati, a i sada računa da ćemo izgubiti strpljenjerekao je Sunak.

Sunak je takođe pozvao NATO da Ukrajini pruži dugoročne bezbjednosne garancije.

- Radi se o bezbjednosti i suverenitetu svake države jer su ruska invazija, njeni odvratni ratni zločini i neodgovorna nuklearna retorika, simptomi šire prijetnje svemu u šta vjerujemo - rekao je britanski premijer. Marija JOVIĆEVIĆ

Državna izborna komisija odbila predsjedničku kandidaturu lidera Pokreta „Evropa sad“, bivši ministar doživio još jednu blamažu

PODGORICA – Državna

izborna komisija sinoć nije potvrdila prijedlog kandidature lidera Pokreta „Evropa sad“ Milojka Spajića za predsjedničke izbore. Protiv su glasali članovi DIK-a iz Demokratske partije socijalista Nataša Pešić, Vera Mijatović, Nikola Dedeić, Socijaldemokrata Aleksandar Jovićević, dok su uzdržani bili Miloš Giljen, Nataša Prelević iz Demokratskog fronta, Milisav Ćorić iz Socijalističke narodne partije i Haris Mekić iz Bošnjačke stranke.

Kandidaturu su podržali predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša, Vladimir Čađenović iz Demokrata i Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje. Tokom sjednice na službeni imejl DIK-a stiglo je obavještenje od policijske uprave Beograda u kojem je navedeno da je Spajić prebivalište u tom gradu odjavio 15. februara. Nakon pauze u kojoj su članovi DIK-a pregledali dokument, Suljević se javio za riječ i ukazao da je potvrda o odjavi prebivališta Spajiću izdata na neradni dan – 15. februar - Dan državnosti Srbije. - Po kalendaru neradni dani u Srbiji su 15. i 16. februar, tako da me zanima koji je organ tog dana radio i na koji način je izdata potvrda – naveo je Suljević. Na početku sjednice Mugoša je ukazao da je uz prijedlog kandidature dostavljena potrebna dokumentacija, a podsjetio je i na dopis Republičke izborne komisije Srbije u kojem se navodi da je Spajić na dan 10. februar imao prijavljeno prebivalište u Beogradu. Članica DIK iz DPS-a Vera Mijatović podsjetila je na propise Zakona o izboru predsjednika Crne Gore i ukazala na pravno načelo da neznanje prava škodi.

- To isključuje nepoznavanje pravila kao mogući izgovor za njegovo kršenje i važi za sve gra-

MUP Srbije odjavio prebivalište Spajiću na neradni dan

đane. Zato ne bi bilo dobro da zanemarimo činjenicu da kandidat ima dva prebivališta i ne ispunjava uslove. Imao je dovoljno vremena da obezbijedi ispunjenost uslova, a posebno bih napomenula da posljednjih godina nije živio u Crnoj Gori –istakla je Mijatović.

To, dodala je, dodatno opterećuje ispravnost dostavljenih dokaza.

- Ispada da je uvjerenje o prebivalištu koje je izdao crnogorski MUP u suštini samo formalan dokument, jer ne odgovara stvarnom stanju stvari. Doveli bi u pitanje legalnost i legitimitet izbornog procesa ako ne bismo uzeli u obzir sve činjenice – naglasila je Mijatović.

Miloš Giljen (DF) kazao je da se nakon dopisa RIK Srbije stiče utisak da je Spajić duže vrijeme obmanjivao javnost, a podsjetio je i da je najavio da će se odreći srpskog državljanstva koje, navodno, nije ni imao.

- DF i ja smo stava da ne želimo da arbitriramo u nejasnoj i nepotpunoj pravnoj situaciji, jer mi do sada nemamo precizan pravni status Spajića. Bićemo uzdržani – kazao je Giljen. Aleksandar Jovićević (SD) naglasio je da prebivalište nije nešto što država nameće, već se traži i može da dobije ili ne.

- Da li smo mi prekoračili ovlašćenja, mislim da nijesmo, jer smo dužni da se staramo o zakonitosti izbornog procesa i on traje od trenutka kad se raspišu izbori. Ako smo dobili zvaničan odgovor od zvaničnih organa, mislim da te činjenice ne treba da prenebregavamo i da treba sve okolnosti da uzmemo u obzir. Ne odlučujemo o glasinama nego na osnovu zvaničnih do-

Lider EPS obratiće se danas javnosti

- Kao što smo ukazivali prethodnih dana, ozvaničena je saradnja lidera jedinstvenog DPS-a protiv svih slobodnih građanaako ne možete pobijediti,

kumenata – kategoričan je Jovićević.

Mugoša je odgovorio Jovićeviću i naveo da za dokumentaciju koju je Spajić podnio važi pretpostavka tačnosti dok se ne dokaže suprotno u upravnom postupku.

- U odnosu na spekulacije koje su postojale smatram da MUP treba do kraja da dovede postupke, a sa druge strane ne vidim na koji način se potvrde koje je dostavio mogu osporavati pred DIK-om. Saglasan sam da

Piperović: MUP odgovoran što je Spajić bio ministar sa dvojnim državljanstvom

Advokat Zoran Piperović kazao je Pobjedi da bi u rukovodstvu Ministarstva

unutrašnjih poslova trebalo

tražiti krivičnu odgovornost

za to što je lider Pokreta

„Evropa sad“ Milojko

Spajić uprkos dvojnom

državljanstvu vršio funkciju

ministra finansija u vladi

Zdravka Krivokapića

- Tu okolnost su morali da provjere iz jednog jedinog

razloga – jer nikoga neće

moći da ubijede da nijesu

znali da Spajić ima srpsko

državljanstvo – ocijenio je Piperović.

On tvrdi da su sve crnogorske službe bezbjednosti znale da Spajić ima dvojno državljanstvo, kao da je i on to sam znao, iako je u parlamentu 2021. godine tvrdio suprotno.

U „Evropi sad“ tu Spajićevu izjavu pravdaju tako što tvrde da ga je advokat Aleksandar Kovačević, kojeg je navodno ovlastio da riješi pitanja prebivališta, državljanstva i nekretnine u Srbiji, doveo u zabludu jer nije završio posao.

Piperović je ukazao na to da je Spajić tom izjavom u parlamentu slagao 650 hiljada ljudi.

- Očigledno je da je Spajić kao „ministar svih para Crne Gore“ prikrio srpsko državljanstvo – a to govori o njegovoj etičnosti. Kao takav zbilja ne zaslužuje kandidaturu za predsjednika Crne Gore, to ne može da bude ni kad se odrekne srpskog državljanstva – ukazao je Piperović.

Time je, kako je rekao, Spa-

jić sebe diskvalifikovao iz predsjedničke trke, a trebalo bi i da, smatra sagovornik Pobjede, podnese ostavku sa pozicije lidera Pokreta „Evropa sad“ i povuče se sa političke scene. Piperović je podsjetio i da ministar crnogorske vlade može biti isključivo crnogorski državljanin.

- Nije mogao da bude ministar u crnogorskoj vladi sa dvojnim državljanstvom, jer bi po toj logici mogao da bude i ministar srpske vlade – rekao je Piperović i pojasnio da u tom slučaju jedna funkcija isključuje drugu. Ukazao je i da se odluke koje je Spajić donio tokom svog mandata ne mogu retroaktivno povlačiti bez obzira na to što je bio ministar sa dva državljanstva.

diskvalifikujte - naveo je lider Pokreta ,,Evropa sad“ Milojko Spajić na Tviteru, nakon što je DIK odbio njegovu kandidaturu. Najavio je da će se obratiti

se njihova tačnost može osporavati u posebnom upravnom postupku pred MUP-om – istakao je Mugoša. Damir Suljević je ukazao da su prema Spajiću, ali i lideru Nove srpske demokratije Andriji Mandiću postupili selektivno kada su tražili od Republičke izborne komisije da dostavi podatke o njihovom biračkom pravu u Srbiji i naveo da je njihov posao sada da cijene ispunjenost formalno-pravnih uslova za kandidaturu.

- Mogao bi da odgovara pod uslovom da je moguće dokazati da je prevario cijelu nomenklaturu i ono što su kogentne norme crnogorskog zakonodavstva, ili da je imao namjeru da uzme kredit za 750 milona kao državljanin Srbije i napravi štetu državi Crnoj Gori. Trebalo bi da se utvrdi namjera da je iz tog fakta imao namjeru da napravi štetu Crnoj Gori, a to je skoro pa nemoguće dokazati – pojasnio je Piperović. Ocijenio je i da za Spajića, iako je mala mogućnost da može krivično odgovarati, nema goreg od moralnog progona.

- Pritom je kao ministar finansija i kao srpski državljanin tjerao sa posla i proganjao crnogorsku državljanku i bivšu direktorku Uprave prihoda i carina Milenu Petričević. Eto dokle smo došli – dodao je Piperović. A. I.

građanima danas u 14 sati. - Imaćemo obraćanje građanima - jedinima kojima dugujem izvinjenje i odgovor na sva pitanja - poručio je Spajić na Tviteru.

- U našem zakonu ne postoji odredba koja bi ga direktno suspendovala – nigdje ne piše da kandidat za predsjednika ne može biti onaj koji ima duplo prebivalište ili državljanstvo. Ali isto tako tačno je da se u pitanje dovodi vjerodostojnost isprava koje je izdao MUP i postoji sumnja da je Spajić doveo u zabludu taj organ i da je on izdao isprave nesvjestan onoga što je činjenično stanje – istakao je Suljević. To, dodao je, nije etički čista situacija, ali je smatrao da svakom kandidatu treba dati šansu i prepustiti da birači sude o njegovim postupcima.

Vladimir Čađenović (Demokrate) kazao je da će on glasati za potvrđivanje kandidature. - Jer je kandidatura formalno-pravno ispravna i tu je tačka. Sa druge strane mislim da je pošteno i viteški dozvoliti nekome da se takmiči bez obzira na to da li mojoj političkoj opciji odgovara da ovaj čovjek bude kandidat – naveo je Čađenović. Podsjetimo, mladi Pokreta „Evropa sad“ u četvrtak veče predali su kandidaturu Spajića za predsjedničke izbore. Istog dana Pobjeda je objavila fotografiju srpskog pasoša bivšeg ministra.

Nakon toga, uslijedilo je i priznanje – Spajić je agenciji Mina kazao da ima srpsko državljanstvo, ustvrdio da je podnio zahtjev za otpust i odjavio prebivalište. Nije pojasnio zbog čega je u prethodnom periodu obmanjivao javnost i ponavljao da u Srbiji nikad nije živio, a nije pokazao ni dokumenta koja bi to potvrdila. Ž. ZVICER

Za kaNdIdaturu glasalo saMo trojE: Sa sinoćnje sjednice DIK-a

Koji su sve ciljevi Vučićevih favorita na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori

Destabilizovati državu da bi postala lak plijen Srbije i luka za Kremlj

Imamo prilike da čujemo iz dijela građanske opozicije prijedloge da Srbija dobije ratnu mornaricu u Luci Bar i da bude glavni žandarm u regionu. Mnogi koji su čvrsto protiv Vučićevog režima pod pritiskom javnosti biraju svoje favorite iz Crne Gore koji su isto na anticrnogorskom tragu, jer se plaše da idu uz vjetar zvaničnom narativu društva u Srbiji koje je potopljeno u nacionalizam– istakao je Balša Božović. Istoričari govore da je u pitanju neizlječiva bolest kada se radi o srpskoj politici. Umjesto da se posveti modernizaciji sebe i na taj način vodi računa o sopstvenim građanima, Srbija uporno insistira na ideologiji „krvi i tla“ i da se zaokruži velikodržavni okvir u kojem će svi Srbi živjeti zajedno. To je paradoks i nema veze sa racionalnim promišljanjem - rekao je Dinko Gruhonjić

BEOGRAD - U Beogradu, na Andrićevom vijencu, sjedište je objedinjenog izbornog štaba svih kandidata koji vode velikosrpsku, anticrnogorsku, a time i antievropsku politiku u Crnoj Gori – ocijenio je za Pobjedu Balša Božović, predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije. Dinko Gruhonjić, profesor sa Filozofskog fakulteta iz Novog Sada i novinar, kaže da je, na osnovu ovoga što se dešava, Aleksandru Vučiću u interesu destabilizacija Crne Gore po svaku cijenu, i kompromitovanje svih institucija u Crnoj Gori, pošto još institucija predsjednika države nije kompromitovana.

Tvrdeći da se u Beogradu odlučuje o nekim kandidatima za predsjednika Crne Gore, Božović kaže da se većim brojem

kandidata pokušava što više raširiti politička ponuda biračkom tijelu i imamo otvoreno ekstremno desnog kandi-

Božović: Zadatak beogradskih kandidata –razgradnja crnogorskog identiteta

Balša Božović kaže da, nakon 90-ih godina i neuspjelog pokušaja da se ratom nametnu nove granice velike Srbije, srpski nacionalizam nije odustao od svoje osnovne namjere - da vlada Srbima u regionu.

- Protagonisti politike velike Srbije iz 90-ih samo djelimično su se našli na optuženičkoj klupi i odgovarali za zločine. Bilo je potrebno naći nove forme za preživljavanje politike velikosrpskog nacionalizma koje će biti prilagođene novim okolnostima u svijetu pa je stara ideologija „krvi i tla“ promijenila odijelo, a namjere su iste. Danas je sprovodi režim u Beogradu. Ugaoni kamen te ideologije je narativ o navodnoj ugroženosti Srba u regionu. I to je ono što je i zadatak kandidata beogradskog objedinjenog izbornog štaba za Crnu Goru, da završe navodno oslobađanje Srba u Crnoj Gori i razgradnju crnogorskog identiteta. Potrebno je objediniti sve Srbe i time institucije i granice država učiniti provizornim. To je cilj ideologije Vučićevog režima – jedan narod, jedna vjera (svetosavlje) i jedan vođa - objašnjava Božović.

data Andriju Mandića, a od Milojka Spajića se pravi prograđanski kandidat, što naravno, kako je istakao, nije istina.

KOMANDE IZ REZERVNE DRŽAVE

- Oba kandidata ne ispunjavaju osnovne zakonske uslove za kandidaturu i time sa namjerom ruše Ustav Crne Gore i zakone. Oba kandidata, koji su se, prilikom upisivanja u državljanstvo Srbije izjasnili u formularu da je umjesto Crne Gore zapravo Srbija njihova država, imaće zadatak da u postupku priznavanja kandidature pred DIK-om u sa-

moj proceduri izvrše pritisak na institucije Crne Gore i pod prijetnjom sile još jednom pokažu da su institucije Crne Gore zapravo mrtvo slovo na papiru i da u Crnoj Gori mogu silom da rade šta hoće. Zato su izabrani. Zato ih režim u Beogradu i SPC podržavaju svom snagom, kao i mediji koji se godinama unazad kupuju kako bi potkopavali integritet same države i od javašluka i haosa pravili svakoga dana novu normalnost za građane. Teško je svakom pojedinačnom građaninu Crne Gore da se izbori sa takvom vrstom napada – naglasio je Božović.

na anticrnogorskom tragu, jer se plaše da idu uz vjetar zvaničnom narativu društva u Srbiji koje je potopljeno u nacionalizam. Tako imamo vrsne borce za ljudska prava u Beogradu i predstavnike civilnog sektora, pa i novinare, koji šire narativ da je u Crnoj Gori i dalje najveći problem korupcija bivše vlasti - dok svjesno ćute na velikosrpsku nacionalističku politiku koja negira zločine iz 90-ih, a u kojoj se Crna Gora davi – istakao je Božović. Međutim, Božović ocjenjuje da takav koncept nije održiv, što je, po njemu, dobra vijest za sve u regionu.

Gruhonjić, ukazujući na kompromitovanje izbornog procesa zbog kandidata koji imaju i državljanstvo Srbije, ističe da sa kandidatima koji imaju rezervnu domovinu biće kompromitovan i sam izborni proces.

- Crna Gora će ući u još jedan talas unutrašnje nestabilnosti i u stanju potpune anarhije u državi imamo vladu kojoj je izglasno nepoverenje a na njenom čelu je Vučićev eksponent Dritan Abazović. Meni sve liči na scenario koji je od početka na djelu - destabilizacija Crne Gore kako bi postala lak plijen Srbije i kako bi postala u perspektivi, kako se u tim ludim glavama zamišlja, luka za zvanični Kremlj. To je čitava priča – istakao je Gruhonjić.

NACIONALIZAM SRŽ

PROBLEMA

U Srbiji najveći dio opozicije vidi svoj uspjeh u promociji nacionalizma i zato se njihov odnos prema Crnoj Gori ne razlikuje od trenutne vlasti. Božović kaže: - Imamo prilike da čujemo iz dijela građanske opozicije prijedloge da Srbija dobije ratnu mornaricu u Luci Bar i da bude glavni žandarm u regionu. Mnogi koji su čvrsto protiv Vučićevog režima pod pritiskom javnosti biraju svoje favorite iz Crne Gore koji su isto

Gruhonjić: Crna Gora je neodvojivi dio velikodržavnih ambicija Srbije

Dinko Gruhonjić kaže da nije slučajno što je Zoran Đinđić ubijen, jer je pucanj u njega bio pucanj, kako je istakao, konzervativnih snaga i varvarskih razmišljanja koje su se osjetile ugrožene činjenicom da je platforma vlade Zorana Đinđića bila modernizacija Srbije, a ne velikodržavne ambicije.

- On je na taj način ugrozio populizam SPC i SANU. Pucanj u njega je bio pucanj u modernu Srbiju i sada živimo re-

stauraciju populizma koji ni korak nije odmakao od populizma Nikole Pa. U toj viziji Srbije je Crna Gora neodvojivi dio velikodržavnih ambicija Srbije, u toj viziji Crna Gora je srpska Sparta, u toj viziji postoje samo Srbi dok ostale treba istrijebiti, u toj viziji sve nacije su vještačke sem srpske: i crnogorska i bošnjačka i hrvatska - toga smo se naslušali. To su Crnogorci na svojoj koži osjetili 1918, 1989, i 2020. godine - konstatuje Gruhonjić.

tuje Gruhonjić.

- Ovo je samo još jedno zaluđivanje koje ide u susret najvećoj tragediji politike srpskog nacionalizma, a to je što će vođa te ideologije i politike morati da potpiše sporazum u kojem se Kosovo zapravo faktički priznaje od strane Srbije. Ali to ne znači da će u međuvremenu to biti lak period za Crnu Goru i BiH – kazao je on.

VJEKOVNO TLAČENJE

Odgovarajući na pitanje što nedostaje društvu Srbije pa nema sluha da komšije ostavi na miru i uvažava drugu državu i naciju i podsećajući da se Srbija već skoro dva vijeka tako ponaša, Gruhonjić kaže da se radi o upornoj ideologiji velikodržavlja koja je počela od Ilije Garašanina i „Načertanija“, širila se preko Narodne radikalne stranke Nikole Pašića, kralja Aleksandra do Slobodana Miloševića pa čak i Borisa Tadića, a sada Aleksandra Vučića.

- Istoričari govore da je u pitanju neizlječiva bolest kada se radi o srpskoj politici. Umjesto da se posveti modernizaciji sebe i na taj način vodi računa o sopstvenim građanima, Srbija uporno insistira na ideologiji „krvi i tla“ i da se zaokruži velikodržavni okvir u kojem će svi Srbi živjeti zajedno. To je paradoks i nema veze sa racionalnim promišljanjem, jer su svi Srbi živjeli u jednoj državi - drugoj Jugoslaviji - podsjeća Gruhonjić.

Kazao je da je Miloševićev režim kao eksponent tih velikodržavnih ambicija, koje se prožimaju ne samo u politici nego i u SPC i SANU, učinio sve da razbije državu u kojoj su svi Srbi živjeli.

- Poslije pada Miloševićevog režima za Srbe se ukazala istorijska prilika, o čemu je svjedočio i pokojni premijer Zoran Đinđić, da se vrati u svijet, i nekim skraćenim putem postane članica EU, sigurno bi i našim komšijama bilo lakše da postanu članovi EU, samim tim bi svi Srbi živjeli u jednoj državi - EU. Međutim, Srbija je u posljednjih dvadeset i nešto godina činila suprotne korake. Sada imamo reprizu ne samo 90-ih nego i velikodržavnih ambicija s kraja XIX vijeka - gdje je uvijek građanin Srbije u drugom planu a uvijek se samo priča o teritorijama – dodao je Gruhonjić. Violeta CVEJIĆ

Sa jednog od susreta predstavnika srpskih stranaka u Crnoj Gori sa Vučićem

njava Božović.

Kolaps prvog dana saobraćanja trajekta ,,Vasilije“ kapaciteta 20 automobila

Novonastala

situacija stvorila je velike gužve na prilazima trajektu gdje se čekalo i po sat vremena, naročito u Lepetanima gdje su se formirale kolone automobila duž magistrale, pa je sve podsjećalo na gužve u periodu ljetnje turističke sezone

TIVAT, HERCEG NOVI –

Preduzeće JP Morsko dobro juče ujutru preuzelo je održavanje trajektne linije Kamenari-Lepetane sa trajektom „Vasilije“, vlasništvo građevinske firme YU Briv Construction iz Kotora.

Nakon što je to preduzeće prekjuče raskinulo ugovor sa kompanijom Pomorski saobraćaj, iz te kompanije su saopštili da od ponoći obustavljaju trajektni prevoz na liniji Kamenari-Lepetane.

KASNILI U STARTU

Iako je iz Morskog dobra bilo najavljeno da će besplatni prevoz trajektom početi u sedam ujutro, trajekt se nije pojavio u to vrijeme, već je pristigao nakon više od dva sata kašnjenja.

To je na pristaništima u Lepetanima i Kamenarima stvorilo ogromne gužve nezadovoljnih građana, koji nijesu imali informaciju zašto nema trajekta, kao ni informaciju da li će i kada doći. Trajekt „Vasilije“ je ipak stigao oko devet časova, a prvu vožnju je započeo oko 9 i 20 časova.

Novonastala situacija stvorila je velike gužve na prilazima trajektu gdje se čekalo i po sat vremena, naročito u Lepetanima gdje su se formirale kolone automobila duž magistrale, pa je sve podsjećalo na gužve u periodu ljetnje turističke sezone.

Na terenu su bili prisutni pripadnici saobraćajne, ali i komunalne policije koji su us-

Gužve kao usred sezone, ukrcavanje čekali i po sat!

postavljali red. Policija je autobuse, kamione i šlepere preusmjeravala na alternativne saobraćajnice.

TRAJEKTOM UPRAVLJAO BAGERISTA

Trajektu „Vasilije“, kojim je juče upravljalo lice koje je u firmi YU Briv Construction zaposleno kao bagerista, bilo je potrebno skoro pola sata za ukrcaj, iskrcaj i prevoz sa jedne obale na drugu, što je znatno duži period od dosadašnjeg jer su trajekti Pomorskog saobraćaja prevoz obavljali za 11 do 15 minuta. Zbog ovakve situacije, tunel Vrmac koji je trebao biti otvoren u ponedjeljak, otvoren je juče ujutru u 9 sati kako bi se preduprijedile očekivane gužve. Građani, odnosno putnici su osim nezadovoljstva zbog dugog čekanja, bili zadovoljni jer je prevoz trajektom besplatan.

Iz Auto-moto saveza saopšteno je da trajekt neće saobraćati od 22 do 6 časova, te da se autobusi i teretna vozila preusmjeravaju na put zalivom. Tunel Vrmac je, napo-

minju, otvoren za saobraćaj. Iz Morskog dobra su pozvali zaposlene u ,,Pomorskom saobraćaju“, koji su angažovani za obavljanje djelatnosti pomorskog i priobalnog prevoza putnika, da se prijave za radno angažovanje u tom javnom preduzeću. - Prijave se mogu podnijeti od ponedjeljka, 20. februara, neposredno na arhivi javnog

preduzeća ili na imejl adresu: jpmdcg@t-com.me. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore se ovim putem zahvaljuje svim korisnicima trajektnog prevoza na liniji KamenariLepetane na iskazanom strpljenju i obavještava ih da će u roku do 45 dana, koji je utvrđen zaključkom Vlade Crne Gore, uspostaviti održivo i

Ban: Žao nam je što se dešava, kolektivni odmor od poneđeljka

Suvlasnik kompanije Pomorski saobraćaj

Dejan Ban kojeg smo zatekli u Lepetanima, kazao je juče Pobjedi da su sve njihove obaveze u vezi sa trajektnom linijom Kamenari-Lepetane, zvanično prestale zaključno sa ponoći, te da je ovo iznuđen gest. -Mi smo dobili rješenje o otkazu ugovora u kojem piše da je konačan i da nema prava žalbe. Svako naše dalje djelovanje je ulaženje u konflikt koji ne želimo. Žao nam je što se ovo desilo baš na Praznik Mimoze u Herceg Novom. Neki kažu da je osmišljeno sa naše strane u cilju destrukcije, ja ih razuvjeravam. Na našem sajtu su istaknuta dokumenta iz Morskog dobra i svi se mogu uvjeriti o čemu se radi – poručio je Ban.

On je komentarišući dalje korake kompa-

nije Pomorski saobraćaj kazao da će sada u skladu sa zakonom, a i sa ljudskim načelima, od poneđeljka imati kolektivni godišnji odmor koji im je, kako je rekao, svima potreban.

-U tom periodu ćemo uspjeti da razradimo neke elaborate i da vidimo koliko su nam isplativa neka alternativna djelovanja koja su sada u fazi ideja – zaključio je Ban.

On je kazao da su na toj liniji tokom zimskog perioda funkcionisala tri trajekta, a od marta se uključuju i preostala tri .

Trajekt „Vasilije“ nekada se zvao „Borik“, u vlasništvu riječke Jadrolinije koja je zbog neisplativosti 2009. godine planirala da trajekt reže u staro željezo, ali je godinu kasnije završio u Boki Kotorskoj. Kako se navodi na sajtu Agencije za obalni linijski pomorski promet iz Splita, trajekt „Borik“ je kupila kotorska kompanija YU Briv DOO Kotor, specijalizovana za pomorske građevinske

radove. U brodogradilištu u Bijeloj trajekt je preinačen u plovilo za pomoć u gradnji crnogorske marine „ Porto Montenegro“. „Borik“ je izgrađen 1978. godine u Kraljevici za održavanje linije Zadar - Preko, no vrlo brzo pokazao se premalenim, pa je održavao brojne druge linije na Jadranu. Zbog kapaciteta od samo 26 vozila i 260 putnika duže vremena je bio bez posla, pa ga je

Jadrolinija odlučila prodati. Na sajtu je navedeno i da je vrijedno podsjetiti na značajnu ulogu trajekta „Borik“ u Domovinskome ratu, gdje je obavljao mnoge zadatke. - U listopadu 1991. godine zamjenjivao je Paški most ploveći na liniji Fortica - Miletići, gdje su ga 6. listopada napali i pogodili zrakoplovi neprijateljske jugovojske. Posada ga je nasukala kako ne bi potonuo, a kasnije je odsukan i popravljen - navodi se na sajtu Agencije za obalni linijski pomorski promet Iv. K.

funkcionalno odvijanje prevoza putnika i vozila na ovoj trajektnoj liniji - navodi se u saopštenju Morskog dobra. Takođe su naveli da će trajekt na liniji Kamenari - Lepetane saobraćati sinoć od 22 sata do šest ujutro u nedjelju zbog Dana mimoze, a od 19. februara neće saobraćati. Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko

- Recimo na današnji dan, zbog Praznika mimoze bilo je programirano da saobraćaju četiri trajekta, a jedan je bio na „stend baj“ koji bi se uključivao u trenucima kada naiđe malo jači talas. Realno, na ovoj liniji je potrebno sedam trajekata – kaže Ban. Kada je riječ o potrebnom vremenu ukrcaja, iskrcaja, prelaska trajekta od jedne do druge obale, Ban kaže da je frekvencija garantovanog prolaska od 11 do 15 minuta, za koliko vremena su obavljali ukrcaj, iskrcaj i prevoz trajekti Pomorskog saobraćaja.

Ban je kazao da su dobili rok od sedam dana da uklone svojih šest trajekata sa pristaništa u Kamenarima i Le-

Žarko Radulović ističe da danas imamo jedan trajekt koji može da preveze 20-ak vozila, te da će sada za dolazak sa aerodroma Tivat do Herceg Novog trebati isto vremena kao da se ide preko Budve, Cetinja, Podgorice, Nikšića, Vilusa i Grahova. Smatra da je trebalo napraviti aneks ugovora i da se ljeto odradi kako se radilo svih ovih godina, pa de se u oktobru stvari rješavaju. Napominje i da država to ne može raditi efikasno kao privatnik.

- Dok se to sve dovede u red, od papira, dozvola i osigu-

Iz Morskog dobra su pozvali zaposlene u ,,Pomorskom saobraćaju“, koji su angažovani za obavljanje djelatnosti pomorskog i priobalnog prevoza putnika, da se prijave za radno angažovanje u tom javnom preduzeću

Radulović kazao je da će dešavanja u vezi trajekta Kamenari-Lepetane imati dalekosežne negativne posljedice po crnogorski turizam. Navodi da nema namjeru da arbitira ko je kriv, a ko je u pravu, ali da je potrebno ukazati na posljedice ovog poteza Vlade. -Trajekt je žila kucavica crnogorskog turizma, naročito posljednjih godina, od kako su došli kruzeri u Bokokotorski zaliv, tačnije u Kotor. Od aprila pa do oktobra, Kotor je blokiran svakodnevno u saobraćajnom smislu, pa je trajekt ostao jedini koji praktično povezuje Herceg Novi i dalje prema Hrvatskoj sa Budvom i južnim dijelom Crnogorskog primorja, do Ulcinja. Firma koja je do sada radila prevoz imala je pet ili šest trajekata, koji su bili dosta brzi i sada ovom odlukom ostajemo bez toga – rekao je Radulović za Antenu M. Predsjednik SDP-a Raško Konjević objavio je na Tviteru vijest o gužvama na liniji Kamenari-Lepetane i prokomentarisao da se to dešava kad „mržnja vodi pri odlučivanju“.

-Pa i kad odluke možda nijesu neispravne mržnja te povede u brzopletost bez plana kako upravljati situacijom. Mržnja vas odvede u „cirkus“ i neodgovornost koju će „platiti“ građani i turisti – istakao je Konjević. I. KOMNENIĆ

Radulović: Priča slična Montenegro erlajnzu

ranja putnika i vozila, od rezervnih djelova, majstora i tako dalje, mislim da je ovo jedan opasan trenutak i imam osjećaj da iz onoga što se uradilo sa Montenegro erlajznom nijesmo ništa naučili, a ovo bi moglo, ako ovako ostane, da bude slična priča kao za Montenegro erlajnz, rekao je Radulović.

Pomorskog

„Vasilije“ bio „Borik“ i 2009. planiran za staro željezo

Kilometarske kolone na magistrali

Kretanje zarada tokom prošle i ove godine zabrinulo stručnjake, iznenadilo građane,

Plate u javnom sektoru rastu u privatnom 39 odsto, pitanje do kada će budžet da ,,izdrži“

Umjesto da promovišemo otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru, da povećavamo ekonomske aktivnosti zemlje, ovakvim mjerama se upravo stimuliše ono drugo, zapošljavanje u javnom sektoru. A sa druge strane, privreda koja je u velikim problemima, gdje imamo skoro 20 hiljada blokiranih preduzeća čija su dugovanja premašila milijardu eura, treba da nansira sve to, kaže Mirza Mulešković

PODGORICA – Rast plata u javnom sektoru, koji će zaključno sa aprilom ove godine premašiti 51 odsto, zabrinuo je domaće privrednike, stručnjake iz Međunarodnog monetarnog fonda i analitičare, jer nije pokriven realnim rastom ekonomije i sljedstveno tome javnih prihoda.

Čak je premašio i zbirno efekte primjene programa Evropa sad i inflacije. Naime, rast plata shodno programu Evropa sad trebalo je da iznosi 17,7 odsto.

Inflacija u 2022. godini u Crnoj Gori nije premašila 15 procenata, koliko iznosi i u Evropskoj uniji, odakle smo je uglavnom i uvezli. Kad se to zbroji, iznosi 32,7 odsto.

Plate u privatnom sektoru u prosjeku su povećane 39 odsto

na prosječno 734 eura i privrednici upozoravaju da to predstavlja veliki problem, pogotovu zbog narušene likvidnosti izazvane posljedicama epidemije kovida-19 i energetske krize i rata u Ukrajini. Uglavnom, većina firmi podigla je kredite za likvidnost obrtnih sredstava, što pokazuje da jedva preživljavaju. Osim državnih energetskih firmi, čiji menadžment nije zabrinut zbog minusa u koje su upali prošle godine (sa izuzetkom CGES-a i COTEE) i nastavlja sa partijskom agendom zapošljavanja.

ZAPOŠLJAVANJE

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković upozorio je da je problematično to što se povećanja zarada vrše u javnom sektoru iako nije došlo do reforme, već nasuprot tome broj zaposlenih u javnom sektoru se samo povećava.

Ostale uslužne djelatnosti

Umjetnost, zabava i rekreacija

Zdravstvena i socijalna zaštita

Obrazovanje

Državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti

Poslovanje sa nekretninama

Finansije i osiguranje

Informisanje i komunikacije

Usluge smještaja i ishrane

Saobraćaj i skladištenje

Trgovina na veliko i malo, opravke

Građevinarstvo

Snabdijevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama

Snabdijevanje el. energijom, gasom, parom i klimatizacija

Prerađivačka industrija

Vađenje rude i kamena

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

- Ovo ima negativne efekte na privredu, jer upravo privreda, koja je u veoma teškoj situaciji treba da finansira sve ove odluke Vlade – kazao je Mulešković. On dodaje da ovakva politika zarada ne stimuliše razvoj privatnog sektora već stimuliše mlade i ostale da svoje mjesto traže u džavnoj upravi, što nije dobro za dugoročni razvoj Crne Gore.

- Umjesto da promovišemo otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru,

da povećavamo ekonomske aktivnosti zemlje, ovakvim mjerama se upravo stimuliše ono drugo, zapošljavanje u javnom sektoru. A sa druge strane, privreda koja je u velikim problemima, gdje imamo skoro 20 hiljada blokiranih preduzeća čija su dugovanja premašila milijardu eura, treba da finansira sve to – rekao je Mulešković. On smatra da je neophodna reforma javne uprave, jer je to problem koji decenijama guši

crnogorsku privredu i usporava ekonomski rast.

PROCENTI

Plate su u 2022. godini u prosjeku povećane ukupno za 190 eura, odnosno za 35,38 odsto. Lista djelatnosti pokazuje da su najveća povećanja u procentima bila kod najmanjih zarada, a u apsolutnim iznosima kod najvećih. Izuzetak su zaposleni u trgovini, ugostiteljstvu, što je dominanstvo privatni sektor, a gdje su bile

najniže zarade. U trgovini povećanje je bilo u prosjeku 225 eura, odnosno 56,53 odsto; u ugostiteljstvu 247, odnosno 60,69 odsto. U poljoprivredi, u kojoj je najveća kompanija većinski državne Plantaže, povećanje je bilo prosječno 242 eura, odnosno 52,84 odsto. Najveće zarade su u elektroenergetskim kompanijama (EPCG; CGES; CEDIS i Rudnik uglja), koje su dominanstvo u državnom vlasništvu, te u bankama, odnosno osiguravajućim društvima, koji su u privatnom vlasništvu. U EPCG povećanje je bilo 199 eura u porosjeku, odnosno 21,44 odsto na prosječno 1.127 eura. U bankama i osiguranju povećanje je bilo 245 eura, odnosno 25,63 na 1.201 euro u decembru prošle godine. Što se tiče javnog sektora, koji prema najnovijim podacima Monstata broji 60 zaposlenih, zaključno sa prošlom godinom njihove su zarade povećane u prosjeku 36 odsto, odnosno 186 eura u prosjeku. Kako je u srijedu na sjednici Vlade najavio premijer Dritan Abazović, njima će zarade iz dva puta i zaključno sa aprilom ove godine biti povećane još 25 odsto. Dakle ukupno za 51 odsto od iniciranja programa Evropa sad, što ih svrstava u najveće dobitnike novog vala tranzicije. Oni će u prosjeku u aprilu ove godine dogurati do 900 eura.

građane, uznemirilo privrednike

rastu 51, pitanje je ,,izdrži“

ULCINJ - Ove godine sezona počinje dosta ranije pa tako gosti u Ulcinj već danas stižu i pune Azul Beach Resort by Karisma na Velikoj plaži. Kako je Pobjedi kazala direktorica prodaje ovog kompleksa Aleksandra Đakonović, prvi put od prošle godine posluju 365 dana i to uspješno. Već danas dolazi 100 penzionera iz Skandinavije i Velike Britanije, a od 24. februara će imati konstantno grupe po 600 i više gostiju sa ovih tržišta koje će se smjenjivati svakih sedam dana do 4. juna kada počinje ,,špic“. Đakonović ističe da je realno da sezona u Crnoj Gori može da traje cijelu godinu.

- Mi smo potpisali veoma značajan ugovor sa partnerom iz Turske, koji puni naše smještajne kapacitete od 3. oktobra do 3. decembra, u pitanju su gosti iz Zapadne Evrope. Takođe sada imamo goste iz Skandinavije i Velike Britanije koji nam pune kapacitete do ,,špica“ - kaže Đakonović.

BITNA JE PROMOCIJA

Malo je hotela koji su otvoreni tokom cijele godine ali, kako ona ističe, uz dobru promociju i saradnju sa turističkim agencijama i turoperatorima čini se da će se i to promijeniti.

- Kongresni turizam, poslovni i drugi događaji i okupljanja šansa su koju Ulcinj polako ali sigurno grabi i po njoj postaje prepoznatljiv. Od 19. februara do prve nedjelje juna imaćemo goste iz Skandinavije i Velike Britanije, veoma dobre goste, ali i zahtjevne - ističe Đakonović. Oni će, po njenim riječima, biti smješteni po sedam dana i imaju šest puta nedjeljno letove do Tivta.

- Gosti će se smjenjivati na sedam dana. Očekujemo da će tako biti do prve nedjelje juna, kada punimo kompleks sa Česima i Poljacima - kazala je Đakonović koja naglašava da polako izlaze iz krize od pandemije korona virusa.

- Nama je sezona 2020. i 2021. godine bila dobra, a 2022. je po svemu bila rekordna. Uspjeli smo da se oporavimo od korone solidno - tvrdi Đakonović.

Mulešković navodi da je činjenica da imamo značajan rast zarada u javnom sektoru, što je, kako kaže, bilo očekivano nakon povećanja svih zarada početkom prošle godine.

- Ipak ono što treba da nas zabrine i treba da odgovorimo na pitanje do kojeg nivoa će državni budžet moći da istrpi sva povećanja zarada i ostalih davanja koja su se desila u prošloj i ovoj godini – saopštio je Mulešković. U budžetu za ovu godinu predviđeno je 67 miliona eura za povećanje plata u javnom sektoru, 35 miliona za povećanje penzija i 45 miliona za povećanje socijalnih davanja

Mulešković smatra da se upravo zbog takvih odluka i povećanja zarada i ostalih davanja već početkom godine krenulo sa povećanjem poreskih stopa i akciza.

Turisti iz Britanije i Skandinavije stižu na Veliku plažu

Nije tako teško da Crna Gora bude cjelogodišnja destinacija ako se dobro sve organizuje. Mi smo uspjeli u Ulcinju koji nije baš prepoznatljiv kao neka dobra destinacija naspram Budve, Boke čije opštine nažalost trenutno mogu mnogo više da ponude. Ali treba pratiti trendove i biti u kontaktu sa partnerimaporučuje Đakonović

- Ovo je takođe bila očekivana odluka Vlade, jer imajući u vidu da je usvajanjem budžeta bilo jasno da ćemo se zadužiti minimum 600 miliona eura ove godine, Vlada je morala da radi na poboljšanju javnih prihoda – kazao je Mulešković.

Istakao je i da javne finansije nijesu stabilne, i da poseban problem imamo sa prihodnom stranom, što su, kako kaže, potvrdili su i svi međunarodni izvještaji.

- Takođe, strah me je da ovo povećanje poreza i akciza nije jedino i da je ovo samo početak tog procesa, koji zasigurno negativno utiče na privredu ali sa druge strane direktno utiče na pad životnog standarda građana Crne Gore – upozorio je Mulešković.

J. RABRENOVIĆ – S. POPOVIĆ

Kako je kazala prošle godine od 20. maja do 3. oktobra tražila se soba više i svi kapaciteti su bili rasprodati.

- U pred i postsezoni smo imali dosta grupa iz regiona i Istočne Evrope i već krajem sezone partner iz Turske punio je kapacitete sa gostima iz Njemačke. To su pretežno penzioneri - kazala je Đakonović dokazujući da sezona može da traje cijele godine i da bude isplativa.

- Nije tako teško da Crna Gora bude cjelogodišnja destinacija ako se dobro sve organizuje. Mi smo to uspjeli u Ulcinju koji nije baš prepoznatljiv kao neka dobra destinacija naspram Budve, Boke čije opštine nažalost trenutno mogu mnogo više da ponude. Ali treba pratiti trendove i biti u kon-

taktu sa partnerima i nikad se ne zna - poručuje Đakonović. Kako naglašava hotel je spreman i za sportske pripreme jer ima dva sportska terena, osam teniskih, tako da uglavnom u predsezoni dolaze sportisti. Što se tiče glavnog djela sezone, već imaju potpisane ugovore na bazi fiksnog zakupa.

- To je već završeno početkom oktobra prošle godine. U pitanju su partneri iz Istočne Evrope - Poljska i Češka. Oni su nam najbrojniji gosti, zatim Zapadna Njemačka. To su partneri koji imaju čarter linije po četiri,pet puta nedjeljno i sa njima imamo dugogodišnju saradnju. Sa Poljacima već od 2018. godine, a što se tiče Čeha oni su krenuli sa avio-linijama prošle godine. Radili su

U sezoni zapošljavaju 350 radnika

Što se tiče radne snage Đakonović ističe da u sezoni zapošljavaju čak 350 radnika dok je stalno zaposlenih oko 120. - Što se tiče radne snage imamo ,,lokalce“ koji svake godine rade, ali imamo određeni broj radne snage sa strane uglavnom iz Srbije i Bosne - poručila je ona.

preko Er Montenegra, a ove godine će imati svoje čarter linije iz Brna i Praga do Podgorice i oni će puniti kapacitete tokom glavne sezone a to je od polovine maja do kraja septembra - kazala je Đakonović.

POSEBNE PONUDE

Imaće i posebne ponude, kako tvrdi, za domaće tržište i region.

- Cijene ćemo prilagoditi i ovim tržištima shodno njihovim budžetima. Biće ponuda za dnevnu ulaznicu gdje mogu provesti čitav dan u kompleksu koristeći sve bazene, plažu i restoran i to će biti po nekoj pristupačnoj cijeni - tvrdi Đaković. Napominje da je turska agencija koja im dovodi goste prisutna u Crnoj Gori već šest godina i sarađuje i sa nekim hotelima u Budvi i Boki.

- Tako svake godine povećavaju kapacitete, broj letova, gostiju koje dovode u Crnu Goru. To su zahtjevni gosti koji traže kvalitetnu uslugu - kaže Đakonović zaključujući da više ugovora sa ovakvim partnerima omogućavaju da Crna Gora bude cjelogodišnja destinacija. N. KOVAČEVIĆ

Povećanje Plate Povećanje u procentima

Mirza Mulešković

U Ulcinju danas počinje sezona, gosti pune kapacitete kompleksa Azul Beach Resort

TURSKE: Azul Beach rizort Karizma na Velikoj plaži

Jasmin Mujanović, politikolog i specijalista za politiku

Nema sumnje da je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar imao pravo kada je nedavno kazao kako je, u institucionalnom smislu, Crna Gora u ,,kolapsu kakav skoro nijesam vidio u bilo kojoj zemlji“. Crna Gora nema vladu, zabrinut je američki izaslanik; nema kvoruma u Ustavnom sudu, koji bi mogao da potvrdi nove izbore; zemlja je blizu katastrofe... Je li ovo dijagnoza samo crnogorskog društva, ili manje-više svih društava na Zapadnom Balkanu?

Politikolog sa Univerziteta Jork Jasmin Mujanović za Pobjedu kaže da prilike u svim državama regiona nijesu jednako ,,katastrofalne“, te da, koliko god politička situacija u Crnoj Gori bila loša, ona je i dalje teško uporediva sa onom u Bosni i Hercegovini.

- Sistem u BiH je u konstantnom stanju raspada, gdje je gotovo nemoguće zamisliti bilo kakav progres unutar postojećeg ustavnog sistema - kaže Mujanović i dodaje da se Crna Gora danas suočava sa ozbiljnom političkom krizom, koju bi možda mogli riješiti vanredni parlamentarni izbori.

Istovremeno, podsjeća da u Srbiji pratimo krizu političkog legitimiteta, ,,koju generira autokratski režim Aleksandra Vučića“.

POBJEDA: Što je sve uticalo na ovako loše političke prilike u regionu?

MUJANOVIĆ: Uticali su i lokalni i međunarodni faktori. Nakon raspada SFRJ, u nekadašnjim jugoslavenskim republikama nikada nije došlo do lustracije autoritarnih političkih pokreta i lidera, a ni ultranacionalističkih aktera koji su prevladali tokom devedesetih godina prošloga stoljeća. Takvih se još nijesmo riješili. Zato je suludo očekivati da će se političari poput Aleksandra Vučića, koji su devedesetih zagovarali ratove, zločine i genocide, ma šta danas govorili, istinski promijeniti.

Kada je riječ o međunarodnom uticaju, evroatlantski proces integracije regiona, koliko god da je u teoriji pozitivan, u praksi se pokazuje kao nedovoljno dubok i sistematski neprilagođen Zapadnom Balkanu.

Suština političkih problema naših društava nikada nije bila u centru procesa evroatlantskih integracija, budući da je uvijek prevladavala ,,tehnokratska filozofija“.

Primjer je inicijativa ,,Otvoreni Balkan“: konstantno se pokušava naći ,,magična demokratska formula“, koja bi države regiona ubijedila da naprave otvoreno ekonomsko tržište, zanemarujući, pritom, krupne političke činjenice koje taj plan isključuju.

Građani regiona moraće veće demokrate i liberali Evropljana i Amerikanaca

Jasno je da režim u Beogradu smatra da su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo privremene države, što se uklapa u projekat ,,srpski svet“. De facto, to je zvanični stav Srbije, koji moramo ozbiljno shvatiti. Kada SAD ili EU pokušaju da sklope savez ili dogovor sa tim i takvim Beogradom, onda to znači da oni pomažu da se ta politika ostvari i legitimizira, ocjenjuje Mujanović

POBJEDA: O kojim činjenicama govorite?

MUJANOVIĆ: Govorim o tome da je, na primjer, u Beogradu prevladala nacionalistička, velikodržavna, autoritarna, antizapadna ideja, te da imamo posla sa režimom koji konstantno prijeti destabilizacijom regiona. U tom smislu, zašto bi bilo koja zemlja Zapadnog Balkana pristala da uđe u aranžman sa takvom Srbijom?!

POBJEDA: ,,Otvoreni Balkan“ podržali su i SAD i Rusija. Je li Amerika od toga odustala?

MUJANOVIĆ: Nije. ,,Otvoreni Balkan“ je američki projekat, donekle kreiran kroz razgovore SAD sa Beogradom. Amerika vjeruje da je ova inicijativa način da se započne stvarni proces evropskih integracija država regiona, što je njima prioritet; ali ne zato što se oni zalažu za ulazak država Zapadnog Balkana u EU, nego zato što bi to otvorilo mogućnost Evropi da istinski i konačno preuzme rješavanje krize u regionu. Ako Evropljani to

zaista budu u stanju, onda se Amerika može ,,odvezati“ od našeg regiona i okrenuti svojim strateškim prioritetima. A znamo da ZB nije strateški prioritet SAD. Konstanta američke politike - ne govorim samo o administraciji predsjednika Bajdena i Trampa, nego i onim prethodnim - je da konačno napusti Zapadni Balkan. U tom smislu je logično da oni, posebno postojeća administracija, izbjegavaju suštinske razgovore i dogovore sa relevantnim akterima na ZB, dajući prioritet kratkim i plitkim dogovorima, koje će riješiti na čisto tehnokratski način.

POBJEDA: Ne mislite da postojeća američka administracija povremeno podriva napore Brisela da riješi postojeće krize na Zapadnom Balkanu?

MUJANOVIĆ: Američki interes na Zapadnom Balkanu je, ponavljam, da odu odavde, što znači nastavak transakcionalne politike, koja nekada podrazumijeva i vrstu sukoba sa EU, a nekada njihovu

međusobnu saradnju. Ipak, tu očito nema nikakvih istinskih principa i vrijednosti; umjesto toga, puki američki pokušaj političke evakuacije sa Zapadnog Balkana.

POBJEDA: Ako je američki pristup rješenju krize na Zapadnom Balkanu zaista lišen principa i vrijednosti, znači li to da SAD ponavlja model s početka devedesetih - kao nekada Slobodana Miloševića, danas za svog strateškog partnera uzima Aleksandra Vučića, odnosno velikosrpski nacionalizam?

MUJANOVIĆ: Činjenica je da aktuelna politika SAD prema regionu u dobroj mjeri podsjeća na onu s početka devedesetih. Ona je važila sve do 1998/99, kada Milošević postaje suviše veliki problem za SAD, UK i za EU. Znamo kako je to završilo. Međutim, negdje do kraja devedesetih, Slobodan Milošević se doživljavao ,,faktorom stabilnosti“. Sasvim je jasno, pored ostalog i zahvaljujući memoarima Ričarda Holbruka, da je u jesen 1995.

Jasmin Mujanović

Suština političkih problema naših društava nikada nije bila u centru procesa evroatlantskih integracija, budući da je uvijek prevladavala ,,tehnokratska filozofija“. Primjer je inicijativa ,,Otvoreni Balkan“: konstantno se pokušava naći ,,magična demokratska formula“, koja bi države regiona ubijedila da naprave otvoreno ekonomsko tržište, zanemarujući, pritom, krupne političke činjenice koje taj plan isključuju- kaže Mujanović

zvanični Beograd konstantno apelovao na SAD da zaustave vojnu akciju koja se sprovodila od strane Armije BiH i Hrvatske, a koja se našla gotovo pred Banjalukom. Entitet Republika Srpska bio je pred padom, baš kao i tzv. Republika Srpska Krajina.

POBJEDA: Miloševiću je ta molba uslišena?

MUJANOVIĆ: Tako je. Nakon 1999, u SAD i NATO prevladao je dosta kritičan stav prema Srbiji i Miloševiću, koji je upravo bio započeo svoj četvrti rat u deset godina. I kasnije, krajem dvijehiljaditih, SAD je postalo jasno da Boris Tadić nema dovoljno kredibiliteta i snage

da stavi tačku na srpsko-kosovski spor, pa su mu počeli tražiti zamjenu. Izabrani su Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić kao blaža verzija srpskog nacionalizma i radikalizma. Nakon što su 2012. ova dvojica došla na vlast, SAD i EU zauzele su čudno pozitivan stav i gotovo ništa što je Vučić proteklih desetak godina činio u Crnoj Gori, u BiH ili na Kosovu nije dobilo nikakav njihov kritički komentar. Naprotiv: SAD trenutno više kritikuje vladu premijera Albina Kurtija nego Vučićev režim u Beogradu.

POBJEDA: Kako to da SAD ima toliki stepen toleranci-

odnosa, profesor na Univerzitetu Jork

moraće biti liberali od Amerikanaca

je spram Miloševića i Vučića, tvrdih autokrata i velikosrpskih nacionalista, a da, istovremeno, prvom demokratski izabranom premijeru Srbije Zoranu Đinđiću praktično nijesu dali vremena da pošteno ,,uzme vazduha“, zahtijevajući od njega, svega godinu nakon što je imenovan za predsjednika Vlade Srbije, da uhapsi i Hagu izruči Slobodana Miloševića?

MUJANOVIĆ: To što kažete je istina. Međutim, ipak ne bih mogao da tvrdim da Amerika velikosrpski nacionalizam doživljava kao svog saveznika. Prije bih rekao da je to vrsta cinične realpolitike. Oni, naime, iskreno vjeruju da ne mogu izbjeći velikosrpski nacionalizam, koji vide kao realnost kako u Srbiji, tako i u regionu. Naravno, pitanje je zašto mu se Amerika više ne suprotstavlja.

POBJEDA: Rekli ste da su političke prilike na Zapadnom Balkanu prilično loše, ali da svaka država regiona ima svoje specifične probleme. Shvatila sam da mislite da je situacija u BiH u tom smislu najdramatičnija. Zašto se u BiH onda govori o „dritanizaciji“ političke scene?

MUJANOVIĆ: U smislu krize institucija, BiH ne možemo uporediti sa bilo kojom državom Zapadnog Balkana.

Uključujući i Kosovo. Dejtonski ustavni sitem, naime, toliko je katastrofalan, toliko ne funkcioniše i toliko je doveo do sistematskog sukoba unutar bosanskohercegovačkog društva da se veoma teško može uporediti sa bilo čim u regionu.

Kad je riječ o ,,dritanizaciji“

BiH, iako nijesam zagovornik te terminologije, ono što pod tim podrazumijevamo je da Dritan Abazović u Crnoj Gori više zagovara interese Beograda i Moskve nego interese zemlje čiji je premijer. U tom smislu mi je jasno zašto se Elmedin Konaković upoređuje sa Abazovićem, bez obzira na to što je i ranije u BiH bilo onih koji su zagovarali slične politike. Na kraju, već decenijama na javnoj sceni imamo

i Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji se veoma snažno suprotstvaljaju državi BiH i njenom funkcionisanju kao normalne i funkcionalne države.

POBJEDA: Pokušava li Zapad, baš onako kako je u Crnoj Gori podržao formiranje proruskih vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, da ,,demokratizuje“ i ,,evropeizira“ BiH pomoću - ruske agenture?

MUJANOVIĆ: Jasno je da režim u Beogradu smatra da su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo privremene države, što se uklapa u projekat ,,srpski svet“. De facto, to je zvanični stav Srbije, koji moramo ozbiljno shvatiti. Kada SAD ili EU pokušaju da sklope savez ili dogovor sa tim i takvim Beogradom, onda to znači da oni pomažu da se ta politika ostvari i legitimizira. Sa druge strane, ma koliko postojao osnov za kritiku Mila Đukanovića, Albina Kurtija, Bakira Izetbegovića ili Željka Komšića, jasno je da je riječ o ljudima koji se zalažu za svoje države i za državne sisteme, za funkcionalnost državnih organa. Nažalost, čini se da se SAD i EU, umjesto sa njima, sve više dogovaraju sa antidržavnim pokretima i liderima u Crnoj Gori, u BiH i na Kosovu.

POBJEDA: Zašto?

MUJANOVIĆ: Prvo, pomenutim ličnostima zajedničko je to da zagovaraju koncept suverenih država sa sopstvenim institucijama i sistemima; cilj im je ulazak u EU i NATO. Neko će reći da ti lideri istovremeno ugrožava-

ju funkcionalnost svojih zemalja, naročito ako govorimo o korupciji. U redu, mogu se sa tim saglasiti. Međutim, suštinska je i velika razlika između onih koji u praksi možda ugrožavaju interese vlastitih država i onih koji i u praksi i u teoriji negiraju postojanje samih tih zemalja. Neka se, dakle, otvoreno kritikuju eventualna korupcija Đukanovića, Izetbegovića i ostalih, neka se piše o tome; ali nemojte nas samo uvjeravati u to da su Vučić, Dodik i Čović šampioni demokratije, borci protiv korupcije i zagovornici zapadnih vrijednosti. Pa, Dragana Čovića je jedan evropski ambasador u Sarajevu nazvao ,,šampionom evropskih vrijednosti“, što je primjer licemjerstva i pogrešne politike Zapada u regionu.

POBJEDE: Kako prozapadno orijentisani građani regiona čitaju ovakve poruke, što mislite?

MUJANOVIĆ: Mislim da su građani Kosova, BiH i Crne Gore šokirani načinom na koji su SAD i EU okrenuli leđa svojim saveznicima i svojim vrijednostima u regionu. Zapad to potvrđuje konstantnim zalaganjem za interese Aleksandra Vučića, Milorada Dodika i Dragana Čovića, a ne za stvarne liberalne i demokratske vrijednosti, za dogovore i razgovore zasnovane na principima otvorenog, građanskog društva.

Mislim da građani regiona, oni koji se istinski zalažu za liberalno-demokratske vrijednosti, moraju shvatiti da je, nažalost, u praksi veoma izvjesno da će se oni u budućnosti vjerovatno morati boriti ne samo protiv svojih lokalnih, korumpiranih, autoritarnih elita i političke klase, nego i protiv politike EU i SAD. Posebno ukoliko Zapad nastavi da zagovara ,,tranzakcionu politiku“, koja ne stoji iza ideje liberalizma i demokratije, već gotovo ekskluzivno zagovara stabilokratiju pod Vučićem, Dodikom i Čovićem. Drugim riječima, građani regiona moraće biti veće demokrate i liberali od Evropljana i Amerikanaca.

POBJEDA: Mislite li da će EU i SAD nastaviti da tolerišu predsjednika Vučića?

MUJANOVIĆ: Oni će nastaviti sa istom politikom sve do momenta dok na prostoru SAD i EU ne budu osjetili posljedice politike Srbije.

Politikolog sa američkog univerziteta Jork Jasmin Mujanović za

Pobjedu kaže da prilike u svim državama regiona nijesu jednako ,,katastrofalne“, te da, koliko god politička situacija u Crnoj Gori bila loša, ona je i dalje teško uporediva sa onom u Bosni i Hercegovini. - Sistem u BiH je u konstantnom stanju raspada, gdje je gotovo nemoguće zamisliti bilo kakav progres unutar postojećeg ustavnog sistema - kaže Mujanović

Bilo je logično

da Bošnjačka

stranka napušti vladu

POBJEDA: I nakon odlaska dvojice smijenjenih ministara crnogorske vlade u Banjaluku na proslavu neustavnog dana entiteta RS, Bošnjačka stranka je ostala u vladi, ne usudivši se čak da zatraži smjenu Aleksandra Damjanovića i Marka Kovača. Podsjećam da je vlada Zdravka Krivokapića smijenila ministra pravde Vladimira Leposavića nakon što je ovaj napravio sličan skandal negirajući genocid u Srebrenici. Jeste li očekivali da BS zatraži smjenu ministara i da izađe iz vlade?

MUJANOVIĆ: Bilo je logično i očekivano da Bošnjačka stranaka napusti vladu. Međutim, ne samo BS u Crnoj Gori, već i etničke manjine u različitim vladama i u različitim sustavima

Zato je izuzetno važno da Kurti i njegova vlada izdrže pritisak Brisela i Vašingtona povodom uspostavljanja Zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvom. Važno je, dakle, da se ne pristane na projekat koji bi značio novu Republiku Srpsku unutar Kosova, ali i da se široj javnosti, uključujući regionalnu, pokaže da politika etničkog razdvajanja nema budućnost. U tom smislu je od egzistencijalnog značaja ne samo za Kosovo, nego i za BiH i Crnu Goru, politika koju vodi premijer Kosova Albin Kurti: ako padne Kosovo i ako ono prihvati tu zajednicu, uslijediće nova runda etničkih paketa i u BiH, bojim se i u Crnoj Gori. Takođe, važno je da političari regiona koji zagovaraju zapadne vrijednosti i novu zapadnu politiku moraju ići u Vašington, moraju ići u evropske prijestonice i tamo pokušati da objasne kakva politika je potrebna regionu. Ova koja se vodi je politika Bajdenove administracije, odnosno izvršne vlasti u SAD; međutim, ima i drugačijih percepcija i shvatanja unutar Kongresa SAD, gdje bi se moglo sklopiti vrsta savezništva sa relevantnim ljudima, kadrim da spriječe to što ova administracija i ovaj Stejt department pokušavaju da učine regionu. Siguran sam, pritom, da SAD iskreno ne vjeruju da provode loša rješenja u regionu.

POBJEDA: Što vjeruju?

MUJANOVIĆ: Ubijeđeni su da rade sistematski i da je stabilnost konačni rezultat sistema koji su pokrenuli. Što će im, kažem, omogućiti da krenu svojim putem. Naravno, suština stabilnosti

u regionu, počinju da se bore za svoje partijske pozicije mnogo više nego za opšti interes. Očito je da vjeruju da im je bolje da budu dio bilo kakve vlasti, nego da ostanu u opoziciji. To upućuje na njihovo opredjeljenje ne za stvarne vrijednosti i principe, nego za trenutni interes. U tom smislu mi odluka Bošnjačke stranke djeluje prilično cinično i neprihvatljivo.

POBJEDA: Stranke opozicije, uključujući Bošnjačku stranku, imaće svoje kandidate na predstojećim predsjedničkim izborima. Zašto su ti izbori toliko važni?

MUJANOVIĆ: Mislim da su oni veoma važni. I to ne samo za Crnu Goru, nego i za cio region. Naime, ako na kraju ovog procesa sljedeći predsjednik Crne Gore bude dolazio iz

velikosrpskih i proruskih nacionalističkih krugova, to bi imalo veoma negativne posljedice po Crnu Goru, BiH i Kosovo. U te tri države još postoje politički činioci koji zagovaraju stvarnu prozapadnu, demokratsku i liberalnu viziju, koje očito nijesu uvijek uspješne; međutim, cio region očekuje mnogo gori scenario u slučaju da te političke opcije nestanu sa političke scene i iz relevantnih institucija u zemljama regiona. Mislim da je veoma važno da sljedeći predsjednik Crne Gore bude neko ko će zagovarati istinske državne, demokratske i evropske interese vaše zemlje kao suverene, demokratske, multietničke i evropske države, a ne neko ko će dozvoliti da Crna Gora postane satelit Srbije i Rusije.

Kad je riječ o ,,dritanizaciji“ BiH, iako nijesam zagovornik te terminologije, ono što pod tim podrazumijevamo je da Dritan Abazović u Crnoj Gori više zagovara interese Beograda i Moskve nego interese zemlje čiji je premijer. U tom smislu mi je jasno zašto se Elmedin Konaković upoređuje sa Abazovićem, bez obzira na to što je i ranije u BiH bilo onih koji su zagovarali slične politike

koju SAD zagovaraju je glavni problem. Navešću Vam primjer! Nedavno je održan famozni skup svjetskih demokratija, koji je organizovao predsjednik Bajden. BiH je bila jedina država regiona koja nije bila pozvana, iako je upravo BiH jedina zemlja na Zapadnom Balkanu čiji su Ustav napisali Amerikanci. Koje su to onda američke vrijednosti, koja je to američka politika?! Sa druge strane, američki koncept stabilnosti ono je što mi negativno nazivamo stabilokratijom. SAD očito ne vjeruju da će u Srbiji doći do demokratske tranzicije, pa su upravo ovog i ovakvog Vučića uzeli kao političku činjenicu. Kako u Srbiji, tako i u regionu. Amerika neće da uđe u novu rundu sukoba sa Srbijom i Vučićem, što znači da će nastaviti da traži način da se sa njim dogovori. Iz toga proizlazi da oni stvarno vjeruju da će Vučića nekako ubijediti da se pomakne iz sjene Vladimira Putina i da postane zapadno orijentisan političar, tj. ,,naš“ a ne ,,njihov“ čovjek u Beogradu. Mislim da je to politika koja je prevladala i u administraciji i u Stejt departmentu. Zašto je to tako? Možda i zato što je Srbija, i zvanič-

no i nezvanično, potrošila ogromnu količinu novca za lobiranje u Vašingtonu. Nije se ovo dogodilo tek tako. U Americi već deset godina traje kampanja, u kojoj su potrošeni milioni dolara kako bi se stvorio postojeći politički koncept, čije posljedice osjećamo. Njegov primarni cilj je da se Vučić i Srbija predstave kao faktor stabilnosti i najvažniji politički faktor na Zapadnom Balkanu.

POBJEDA: Ispade da su Miloševićevi propagandisti iz devedesetih imali pravo kada su tvrdili da je tadašnji predsjednik Srbije izgubio ,,medijski rat“ na Zapadu. Da je trošio novac na lobiranje kao predsjednik Vučić, pitanje je da li bi se i kako danas pominjale Srebrenica, Sarajevo, Vukovar, Kosovo…

MUJANOVIĆ: Nažalost, to što ste rekli je istina. Miloševićeva strateška greška bio je pohod na Kosovo. Da nije krenuo u novi rat, da je etničko čišćenje na Kosovu sproveo na neki ,,ublaženiji“ način, te da je istovremeno bio angažovao lobiste u Vašingtonu, ne isključujem da bi i danas bio na vlasti u Beogradu. Zapad ne bi pravio problem.

Tamara NIKČEVIĆ

dr Dragan VESELINOV

Od velikog je značaja to što se u 21. veku dvojica glavnih patrijarha u svetskoj hrišćanskoj zajednici pridružuju humanističkoj interpretaciji ljudskih prava i pomažu političkim pokretima za socijalnu pravdu. To su papa Franja na zapadu, a vaseljenski patrijarh Vartolomej na istoku.

Oni su podudarni u stavovima o ratu u Ukrajini, o etno-filetizmu i crkvenom ekumenizmu, dok u različitim proporcijama govore o inter-kontinentalnim socijalnim pokretima za pravdu i pravima odbačenih deprivilegovanih grupa na jednakost. Njima uz rame, čak i ispred njih, idu mnoge protestantske kongregacije.

A daleko iza Rima i Carigrada stoje dve najjače pravoslavne crkve u Evropi posle grčke: ruska i srpska. One su glavne religiozne pretnje miru u Evropi i na Balkanu, a što se tiče njihove navodne ideološke pretnje evropskoj kulturi, nauci, filozofiji i moralu građenih posle Drugog svetskog rata – ove su dve crkve jedino pretnja svojim narodima. Njih dve su i apsolutni protivnici demokratije, sekularne države i republike.

STARCI SU BOLJI OD MLADIĆA

Kako to da su stari patrijarsi, Franja i Vartolomej, u svojoj devetoj deceniji života mlađi od mladih vladika u Srbiji i Rusiji?

To je verovatno stoga što su rođeni pre i za vreme Drugog svetskog rata, a osetili su muke naroda u tom ratu i građanskim sukobima u Argentini, Grčkoj i celom svetu. Videli su antikolonijalnu borbu u Africi i Aziji, tresli su se od straha od nuklearne pretnje dvoblokovskog hladnog rata, videli su domete boljševičke verzije socijalizma u Istočnoj Evropi, proživljavali su egzaltacije revolucija i kontra-revolucija u Evropi,

POGLED SA STRANE

Stari patrijarsi – nove

Kako to da su stari patrijarsi Franja i Vartolomej, u svojoj devetoj deceniji života, mlađi od mladih vladika u Srbiji i Rusiji?

Karibima i Dalekom istoku; videli su Tita, Staljina, Če Gevaru, Franka, Salazara, Čerčila, Kenedija, Mao Ce Tunga i zapanjili su se dejstvima kako demokratskih tako i demagoških ideologija. Uočavali su progresivnu snagu novih tehnologija i ekonomskog progresa, pratili su integracije država nasuprot izolacijama autokrata i slušali novu muziku ljubavi od Bitlsa nasuprot truba masovnih koračnica nacionalista i verskih fundamentalista širom sveta. Videli su i let na Mesec i dobili dokaz da nauka širi horizonte. Njihovo iskustvo je veće od savremenih vladika u Moskvi, Beogradu i na Cetinju, a time im je veća i spremnost na smele iskorake.

PAPA I CRNOGORCI

Možda neki sveštenici u Crnoj Gori proklinju dan kada je argentinski katolički Crnogorac nadbiskup Emilio Ognjenović - po majci je od vojvode Đura Petrović Njegoša, rukopoložio 1992. godine Horhe Marija Bergolja u biskupa za grad Buenos Ajres, budućeg papu Franju.

Nama je drago što je to Ognjenović učinio, mada se on danas verovatno prevrće u grobu zbog toga. On je bio težak katolički konzervativac iako je kršten u ruskoj pravoslavnoj crkvi čiju je izgradnju 1901. godine pomagala i srpsko-crnogorska emigracija. Umro je 2011. godine ne videvši za života kuda će njegov štićenik Borgeljo kao papa da krene.

A papa Franja je činio i čini sve drugačije od Emilija Ognjenovića.

I nije ga u tome uspeo pokolebati ni drugi Crnogorac, mitropolit Amfilohije Radović, ko-

ga je Srpska pravoslavna crkva upravo te 2011. godine odredila za prinudnog upravnika srpsko-crnogorske eparhije u Buenos Ajresu, kada je Bergoljo već bio kardinal od širokog svetskog ugleda. Radović nije ni pokušao da argentinske Crnogorce i Srbe privede guslama, jer su oni već odavno igrali tango. Ko tvrdi da Crnogorci i Srbi imaju samo jedan identitet, onaj iz šuma oko Berana?

I ništa se ne može prigovoriti identitetu pape Franje zato što je 2015. godine izdao rok-religiozni album Wake up! Ako imate vremena, poslušajte ga, mnogo je bolji od albuma Alma Mater pape Benedikta XVI iz 2009. godine. Čak ga je magazin Rolling Stone prigodno i pohvalio u odnosu na Benediktovog. Nema kod pape Franje mnogo misticizma i on je okrenut ka otvorenoj omladini, on nju hrabri da ode dalje od njega.

Njegov Hrist nije minimalno pridržavanje zapovestima i obredima već maksimalno ispoljavanje oslobođenog humaniteta. To je tako različito od stava njegovog prethodnika Benedikta XVI da će prilazak Crkve ljudskim pravima umesto Božijim ,,u koje je zapalo racionalno evropsko pravo koje, nakon što se potpuno odvojilo od svojih religioznih osno-

va, preti da se transformiše u dominaciju de facto anarhije“. Shvatamo? Bez Boga, po Benediktu, Evropa pada u nered. Papa Franja je to osporio, Evropa može i bez Boga, i to je tektonski udar na dogmatsko hrišćanstvo.

PATRIJARH VARTOLOMEJ

Šta mogu poznavaoci vaseljenskog patrijarha Vartolomeja Prvog da od njega nauče? I naši popovi?

Mogu svakako da razumeju

zašto on ne nosi uzalud titulu ekumenskog patrijarha – koju turska vlada vekovima opovrgava, a on je ne da. Za razliku od šizmatičkih izolacionista u Srpskoj i Ruskoj pravoslavnoj crkvi, carigradski patrijarh je potpuno posvećen potrazi za unutrašnjim jedinstvom među pravoslavnim crkvama i za iskrenim dijalogom sa katolicima, protestantima, budistima, muslimanima, Jevrejima i indijskim verskim strujama.

Kod njega je sjajno i to što govori da su religijske slobode samo deo ljudskih prava čime obavezuje crkve da pomažu civilnoj državi u unapređenju demokratskog političkog sistema kao šireg društva od crkvene zajednice vernika. Jednostavno, društvo je veće od crkve, či-

U maju ove godine će u Londonu, u Bruks ulici, na gornjem spratu kuće u kojoj je do 1969. godine živio slavni američki rok gitarista Džimi Hendriks, biti otvoren muzej o njemu. Zašto je to važno? Važno je zato što je u donjem dijelu zgrade već otvoren muzej slavnog njemačko-engleskog kompozitora iz 18. vijeka Georga Fridriha Hendla, koji je u toj kući takođe živio. U cijeloj kući

me on odbacuje teokratsku državu a štiti sekularnu. To nećemo čuti od naših vladika.

I kako je bio i vojnik sa puškom, Vartolomej se kloni rata, krvavih socijalnih sukoba, i odbacuje ratnu nacionalističku politiku crkava kojom one preko države osvajaju tuđe teritorije i iskorenjuju kulturu drugih naroda. Hrist nije tražio da se njegove crkve tuku. Zato Vartolomej i jeste priznao Ukrajinsku pravoslavnu crkvu za autokefalnu 2018. godine da je spase od moskovskog veliko-državlja.

I baš zato što živi u Turskoj, saživljen sa istorijom pravoslavlja pod polumesecom, on bolje od mnogih nosi zavet da niko nema prava da svoje biće sabljom i dekulturalizacijom drugog naroda nameće svom narodu.

A patrijarh Vartolomej i papa Franja se međusobno dobro razumeju. Vartolomej je bio na ustoličenju papa Franje u Vatikanu 2013. godine čime je ponovo prekinuo hladan rat započet 1054. godine Velikim Raskolom, a potom su zajedno putovali 2014. godine po Palestini da proslave izmirenje dveju crkvenih sestara zagrljajima tadašnjeg vaseljenskog patrijarha Atenagore i pape Pavla VI iz 1964. godine. Oni se sastaju, ali se Moskva i Beograd od njih rastaju.

ESTONSKI RECEPT

ZA CRNU GORU

Patrijarh Kiril u Moskvi je 2019. godine odbacio saradnju sa Vartolomejem u Carigradu. Bila je tada Moskva već odavno ljuta na Carigrad, još od 1996. godine kada je Carigrad pri-

znao Estonsku pravoslavnu crkvu i odvojio je od Moskovskog patrijarhata obrazlažući da je to ionako učinjeno tomosom još u 1923. godini spasavanjem Estonaca od SSSR-a. Posle tri meseca galame, Moskva je ipak morala da 1996. godine prihvati rođenje nove pravoslavne crkve, jer nikako nije mogla da dokaže da su Estonci (slični Fincima) u stvari Rusi. Svi su im se smejali. Pre toga su Rusi zasmejavali evropske hrišćane kada je moskovski patrijarh Aleksej ekskomunicirao vaseljenskog patrijarha Vartolomeja iz pravoslavne zajednice pretvarajući se da je Moskva Treći Rim, i da samostalno odlučuje o tome ko ima pravo na crkvu a ko nema. Sukob Moskve sa estonskim Talinom nije završen potpunom pobedom nijedne strane. Ali uspostavljeno je ovakvo primirje: naseljeni Rusi u Estoniji neće u Estonsku pravoslavnu crkvu već u moskovsku, tako da i sada u Estoniji postoje dve nacionalne pravoslavne crkve - Estonska i Ruska (kao dijeceza Moskve). Rusi odoše u Rusku crkvu, a Estonci odoše u Estonsku. Ovu epizodu iz istorije ruske, estonske i carigradske crkve smo naveli da bismo razmislili ima li to neku podsticajnu vrednost za Crnu Goru. Nama se čini da ima, jer niko, verovatno, ni u Crnoj Gori, ne može da dobije sve: svi polazimo od toga da je do 1918. godine bila jedna državna i crkvena situacija u Crnoj Gori, a posle 1918. godine je druga. I zato, možda je moguće da Crnogorcima u 21. veku pripadne sve ono što su imali do

Piše:

Papa Franjo i patrijarh Vartolomej

zapovijesti

1918. godine, a Srbima posle 1918. godine da pripadne drugi deo deobnog bilansa, ali nikako da sve uzmu. Kako se već pogode. Patrijarh Vartolomej to čeka. Ne verujemo da će intervenisati pre toga.

A bude li fizičkog sukoba sa otvorenim napadom Beograda na Podgoricu, verovatno hoće, makar se u Crnoj Gori ponovila i Ukrajina, jer tada neće imati šta da čeka.

GDJE RUSKI I SRPSKI

PATRIJARH KASNE

I ovde ćemo dati uvod. Ovakav je: u maju mesecu ove godine će u Londonu, u Bruks ulici, na gornjem spratu kuće u kojoj je do 1969. godine živeo slavni američki rok gitarista Džimi Hendriks, biti otvoren muzej o njemu.

Zašto je to važno? Važno je zato što je u donjem delu zgrade već otvoren muzej slavnog nemačko-engleskog kompozitora iz 18. veka Georga Fridriha Hendla, koji je u toj kući takođe živeo. U celoj kući. A što je to važno? Važno je jer su Englezi spojili američkog rok kompozitora koji je bio crnac, bio je vijetnamski borac protiv azijskog naroda, iskusio je rasizam u Americi i tadašnjoj belačkoj Engleskoj i ustao muzikom protiv rasizma - sa Hendlom, koji je bio rasista i investitor u monopolsku trgovinu robljem preko Kraljevske afričke kompanije kada su svim crnim nesretnicima utiskivali na prsa žig RAC – Royal African Company.

Hendriks je možda to znao. A čak i da nije, to neće obesnažiti akt savremenih Engleza da su u stanju da od obojice velikana odaberu smisao muzike kojom su svojom originalnošču inspirisali sve nas da podržimo novi svet, bolji od onog u kome su Hendl i Hendriks živeli.

Tu kasne ruski i srpski patrijarh. Nisu u stanju da se oproste od zastarele ideologije i njih ne nadahnjuju potezi kojima papa Franja i patrijarh Vartolomej ostavljaju prevaziđene dogme o životu nastojeći ne samo da se pridruže širenju humanizma, već i da ostave stare zapovesti zbog kojih vernici napuštaju crkve.

PAPA IDE NAPRIJED

Recimo, papa Franja se muči da napusti Stari zavet u kojem stoji izričita naredba da se homoseksualci moraju ubiti.

U Trećoj Mojsijevoj se kaže: ,,Ko bi muškarca obležao kao ženu, učiniše gadnu stvar obojica; da se pogube; krv njihova na njih“.

Da li ste primetili da se Ana Brnabić nikada nije sastala sa patrijarhom Porfirijem i vladikama SPC - iako Biblija ne napada lezbejstvo? I nikada se vladike ne sastaju sa predstavnicima organizacija

Sukob Moskve sa estonskim Talinom nije završen potpunom pobjedom nijedne strane. Ali uspostavljeno je ovakvo primirje: naseljeni Rusi u Estoniji neće u Estonsku pravoslavnu crkvu već u moskovsku, tako da i sada u Estoniji postoje dvije nacionalne pravoslavne crkve - Estonska i Ruska (kao dijeceza Moskve). Rusi odoše u Rusku crkvu, a Estonci odoše u Estonsku

koje zahtevaju poopštavanje javnog poštovanja ,,prava“ na ljubav svih ljudi sveta, bez obzira na pol, rasu, veru i druga socijalna ograničenja?

Srpski krivični zakon je do 1994. godine zabranjivao muški homoseksualizam sa pretnjom zatvora do jedne godine, ali lezbejke nije proganjao. Sada ih, pošto je taj zakon pod Miloševićem ukinut, nekažnjivo proganja Crkva, podsmeva im se, vređa ih i preti sekirom.

A pri tome vladike ne osuđuju tešku blud svoje braće, svojih kaluđera i sveštenika nad decom i omladinom, niti idu zbog toga na sud, iako je to težak kriminal. Oni ćute, oni slede Jevrejina Josifa Flavija iz

1. veka koji je obrisao iz Starog zaveta ljubav izraelskog kralja Davida sa sinom njegovog političkog konkurenta; oni ne slede hrabrost savremenih rimo-katolika koji su u Portugaliji pre nekoliko dana objavili da su otkrili oko 4.815 seksualnih zlostavljanja črnorizaca nad decom od 1950. do 2022. godine.

Biskupi Portugalije će 3. marta 2023, da se sastanu u čudesnoj Fatimi da priznaju zločin i odrede dalje postupke.

Papa Franja muku muči da u interkontinentalnoj rasprostranjenosti hrišćanstva pronađe taktičku formulu, rečenicu, prihvatljivu za većinu, kojom bi razdvojio homoseksualizam od kriminala i javne difamije.

Iako on ne podržava crkveno venčanje LGBT populacije, on nema ništa protiv građanskog istopolnog braka čime otvara vrata državi da ih zavede. On ne kaže da homoseksualizam nije ,,greh“, ali tvrdi da nije kriminal, nije protiv-zakonit, nije neljudski, i da svako iz LGBT populacije ima pravo da uđe u

Broj poginulih u razornim zemljotresima u Turskoj i Siriji povećan na 46.442

Izvučene tri žive osobe nakon 13 dana, jedna od njih preminula u bolnici

PODGORICA – Broj poginulih u razornim zemljotresima na jugu Turske povećan je na 40.642, objavile su turske vlasti, a prenosi Anadolija. U Siriji je u zemljotresu život izgubilo više od 5.800 osoba. Time je broj stradalih u obje zemlje porastao na 46.442.

Ni Turska ni Sirija nijesu objavile koliko se ljudi još vodi kao

nestalo nakon zemljotresa. Turski spasioci u subotu su izvukli tri osobe, uključujući jedno dijete, žive iz ruševina 13 dana nakon što je veliki zemljotres odnio desetine hiljada života, javili su lokalni mediji, prenosi AFP. Novinar turskog televizijskog kanala NTV kasnije je izvijestio da je jedan od pronađenih preminuo nakon što je prebačen u bolnicu. NTV je emitovala slike spasilaca koji stav-

ljaju spašene ljude na nosila nakon što su proveli 296 sati zarobljeni u ruševinama. Evropski mediteranski seizmološki centar (EMSC) registrovao je juče popodne još tri zemljotresa na području Turske i u pograničnom regionu sa Sirijom. Oko 16.36 zabilježen je potres od magnitude 3,6 po Rihterovoj skali na razmeđu Turske i Sirije, a potom još dva potresa u Turskoj jačine 3,4 i 3,6.

crkvu na pričest i ispovedi se, i primi milost.

I suprotno srpskim vladikama, on izričito tvrdi da homoseksualnost nije ni bolest. Naravno, on nije otvorio najširi front za napuštanje drugih srednjevekovnih tumačenja Biblije –poput abortusa, ali zasigurno razmišlja o novim rečenicama kojima bi podvukao pravo žena na samostalnu odluku, bez obzira kakva je, i bez zakonske kazne i bez verskog osramoćivanja.

PAPINA ODBRANA REVOLUCIONARNIH

BISKUPA

Dok u Srbiji i Crnoj Gori Srpska pravoslavna crkva nije u 21. veku predložila nijedan civilni zakon osim onog o otimanju crnogorske crkvene imovine u beogradske ruke, dotle revolucionarni biskupi u Latinskoj Americi gube glave, gube porodice i imovinu. Papa je ustao protiv zatvaranja i mučenja na stotine kaluđera i sveštenika koji se bore protiv siromaštva i diktature – viknuo je: ,,Pustite ih“! Dok on to upravo i sada čini, Beogradska patrijaršija nije nijednom rečju osudila zastrašujuće proganjanje nikaragvanskih i venecuelanskih sveštenika, boraca za socijalnu pravdu, koje ubija poludela dekadentna sandinistička vlada Danijela Ortege i sledbenička Madurova vlada preminulog, ne uvek uravnoteženog socijaliste, Huga Čaveza

Ta apsolutna neosetljivost Srpske pravoslavne crkve na socijalna kretanja u Crnoj Gori i Srbiji, i odsustvo svake solidarnosti sa borbom drugih crkava - a neskriveno uživanje u neviđenim privilegijama, razvratu i korupciji - mora je odvoditi sve dalje od Hristovog krsta.

Najžešće borbe oko Bahmuta

PODGORICA – Upozorenja o vazdušnim napadima aktivirana su u mnogim ukrajinskim oblastima i u gradu Kijevu rano juče, javlja The Kyiv Independent. Najžešće borbe i dalje se vode oko Bahmuta.

Predsjednik Volodimir Zelenski navodi da je ruska ofanziva već počela i, kako kaže, kreće se u nekoliko pravaca. Ukrajina je odbila napade na više od 20 naselja na prvoj liniji, objavio je Glavni štab oružanih snaga Ukrajine. U 24 sata Rusija je lansirala 10 projektila, 29 vazdušnih napada i 69 raketa, a prijetnja novih napada ostaje „vrlo velika“, objavio je Glavni štab na Fejsbuku. Granatiranje je bilo koncentrisano na naselja oko grada Bahmuta.

Američka vojska objavila je ugovor od skoro milijardu dolara za povećanje proizvodnje artiljerijske municije kalibra 155 mm koju Ukrajina koristi u velikim količinama. Vojne kompanije General Dinamics Ordnance & Tactical Sistems i American Ordnance takmičiće se za pojedinačne porudžbine municije prema ugovoru vrijednom 993,7 miliona

dolara, navodi se u saopštenju američke vojske.

- Cilj je proizvesti između 12.000 i 20.000 dodatnih artiljerijskih granata mjesečno - dodaje se u saopštenju. Vijest dolazi kada je vojska dodijelila dvijema drugim kompanijama ugovor vrijedan 522 miliona dolara za kupovinu municije istog kalibra kao dio Pentagonovog mehanizma pomoći Ukrajini. Ruska invazija na Ukrajinu 24. februara 2022. potvrdila je povratak sukoba supersila uz punu upotrebu artiljerijske municije. Zbog toga brojni analitičari navode da je ovim potezom američki predsjednik

Džozef Bajden poslao jasnu poruku Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da bi se EU mogla udružiti s vojnom industrijom kako bi se povećala proizvodnja municije za Ukrajinu i za obnovu vlastitih zaliha.

Kina je najavila da će iznijeti mirovnu inicijativu za završetak jednogodišnjeg rata u Ukrajini koja se temelji na dijalogu sukobljenih strana i poštovanju teritorijalnog integriteta.

- Kina neće stajati po strani ni dolivati ulje na vatru - rekao je šef kineske diplomatije Wang Yi na konferenciji o bezbjednosti u Minhenu.

Sjedinjene Države procjenjuju da je oko 200.000 Rusa već ubijeno ili ranjeno u ratu protiv Ukrajine, rekao je državni sekretar Entoni Blinken na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Trošak gotovo jednogodišnjeg rata je bio veći za Rusiju, primijetio je Blinken.

- Imamo više od milion Rusa koji su napustili svoju zemlju jer ne žele biti dio ovog rata i smjera kojim se zemlja kreće. Pogledajte što se dogodilo, što je Putin učinio vlastitoj zemlji - naglasio je Blinken.

Britanski premijer Riši Sunak juče je u Minhenu kazao kako je vrijeme da Zapad ojača podršku Ukrajini.

- Svakim danom ruske snage nanose još bola i patnje. Jedini način da to prestane je pobjeda Ukrajine. Stoga trebamo vojnu strategiju kojom bi stekli prednost na ratištu i dobili rat, kao i političku strategiju za osvajanje mira. Sada je vrijeme da podrška ojača - rekao je Sunak.

Trista šezdeseti dan agresije Rusije nad Ukrajinom

Patrijarh moskovski Kiril

Sve manje nade: Ruševine na jugu Turske

Sve više žena odlučuje se za NIPT testove, ipak ginekolozi i genetičari poručuju da oni ne otkrivaju sve hromozomske i genetske abnormalnosti

Amniocenteza i dalje zlatni standard

PODGORICA – Iako je trudnoća najljepše iskustvo za gotovo svaku ženu, već sa prvim simptomima ,,drugog stanja“ osjete se i prvi strahovi i brige naročito ako se trudnoća desi nakon 35. godine. Nerijetko se postavlju pitanja da li će se trudnoća održati, da li je beba u redu? Stoga se sve više žena, uz preporuku ginekologa, odlučuje za prenatalne neinvazivne testove (NIPT) koji se rade već od 10. nedjelje trudnoće. Uz samo jednu epruvetu krvi za šest do deset dana stižu rezultati u kojima se, između ostalog, navodi da li se detektuju

Daunov, Patau ili Edvardsov sindrom. Za ovu dijagnostiku neophodno je izdvojiti od 540 do čak 790 eura, a svaki paket nudi i mogućnost otkrivanja pola.

Ipak sagovornice Pobjede poručuju da NIPT (neinvazivni prenatalni testovi) ne mogu da otkriju sve hromozomske i genetske abnormalnosti, te da je amniocenteza i dalje zlatni standard za prenatalnu dijagnostiku hromozomskih poremećaja kod fetusa i ona se radi o trošku države.

- Dijagnostički prenatalni testovi koji se sprovode kod trudnica sa medicinskim indikacijama, odnosno sa prepoznatim rizikom od nasljednih – genomskih poremećaja fetusa (kojih je oko pet odsto), se ne plaćaju i oni su od formiranja Centra za medicinsku genetiku i imunologiju Kliničkog centra u potpunosti obezbijeđeni od države - ističe direktorica Centra prof. dr Olivera Miljanović

Što je NIPt?

Ona objašnjava da neinvazivno prenatalno testiranje (NIPT) predstavlja inovativnu metodu, kojom se iz fetalne DNK, prisutne u krvi majke, mogu analizirati neki genomski poremećaji kod ploda.

- Ovom metodom može se utvrditi nekoliko hromozomskih poremećaja koji se susrijeću kod živorođenih novorođenčadi. Test obuhvata utvrđivanje broja četiri para od ukupno 23 para hromozoma: prekomjernog broja

Knežević: Bilo bi dobro kada bi FZO participirao u iznosu prenatalnih testova

Na pitanje da li bi pojedinim trudnicama, koje nijesu u mogućnosti da priušte neinvazivni prenatalni test, trebalo Fond za zdravstveno osiguranje da refundira taj iznos, dr Knežević ističe da kao

hromozoma 21, 13 i 18, ili poremećaja u broju polnih hromozoma (X i Y hromozom) – kazala je prof. dr Miljanović.

Neki NIPT testovi, prema njenim riječima, u ponudi dodatno imaju i dijagnostiku veoma rijetkih hromozomskih aberacija odnosno odstupanja, kao što su mozaične forme nekoliko hromozomskih trizomija i prisustvo nekih hromozomskih mikrodelecija/ mikroduplikacija (nedostatka ili suviška malog dijela hromozoma). Ovi dodatni testovi, kaže dr Miljanović, uglavnom još uvijek nemaju dokazne podatke o specifičnosti i senzitivnosti metode.

- Veoma je važno znati da NIPT testovi nijesu definitivni dijagnostički testovi, odnosno da u slučaju patološkog nalaza utvrđenog NIPT testom nije moguće donijeti definitivnu odluku o daljem toku trudnoće, već je za potvrdu dijagnoze hromozom-

ginekološkinja smatra da bi bilo dobro da sve žene imaju jednaku mogućnost ako žele da urade NIPT, a da nijesu ograničene materijalnim mogućnostima.

- Pretpostavljam da bi

skog poremećaja neophodno sprovesti invazivnu prenatalnu dijagnostiku, odnosno analizu kompletnog kariotipa iz ćelija plodove vode dobijene amniocentezom – naglašava naša sagovornica.

Tek nakon potvrđenog genomskog poremećaja amniocentezom, kako je dodala, može se

bilo dobro kada bi i FZO mogao da participira u nekom iznosu za test ali i dalje žene imaju mogućnost da urade amniocentezu i druge skrining testove koji su o trošku FZO –naglasila je dr Knežević.

razmatrati dalji tok trudnoće u smislu njenog prekida sa medicinskim indikacijama.

Miljanović naglašava da prenatalna genetička dijagnostika ne mora da se sprovodi kod svih trudnica. Ali je obavezno da se identifikuju sve trudnice sa povišenim rizikom za genomske poremećaje.

Dostupnost NIPT testova uticala je, prema riječim prof. dr Miljanović na broj analiza iz plodove vode i u posljednje dvije godine u Centru za medicinsku genetiku i imunologiju obavi se oko 220 analiza godišnje, dok se ranije sprovodilo između 500 i 550 analiza (oko sedam odsto svih trudnica).

- Za mali broj monogenskih oboljenja (oko 10 trudnica godišnje) analize se sprovode upućivanjm uzorka DNK fetusa u neki od evropskih centara, zhvaljujući uspješnoj saradnji koju je Centar za medicinsku genetiku i imunologiju uspostavio sa renomiranim dijagnostičkim centrima u Evropi – kazala je dr Miljanović.

- One se moraju uputiti kod kliničkog genetičara radi procjene potrebe i određivanja vrste prenatalne dijagnostike u skladu sa prepoznatim rizikom i dijagnostičkim protokolima u kliničkoj genetici – ističe naša sagovornica.

Ukoliko se trudnice bez prepoznatog rizika za genomske poremećaje (najveći broj trudnica) i bez konsultacije sa kliničkim genetičarom, odluče na neki od neinvazivnih testova (NIPT), koji se nude na tržištu i koji nemaju definitivnu dijagnostičku snagu, prije odlučivanja za testiranje, važno je, kako naglašava prof. dr Miljanović, da se tačno informišu šta obezbjeđuje ponuđena dijagnostika (koje nasljedne

Dabl i tripl testovi pokazuju samo vjerovatnoću na neki genetski sindrom

Kod trudnica koje nemaju povišen rizik za hromozomske anomalije, prema riječima ginekološkinje dr Jelene Knežević, rade se skrining testovi (double, triple) koje pokriva zdravstveno osiguranje.

- Za razliku od ostalih skrining testova, kao što su dable i triple test koji izražavaju vjerovatnoću da beba ima neki genetski sindrom, NIPT testovi su precizniji sa pouzdanošću od 97 do 99 odsto - ističe dr Knežević.

Ona naglašava da sve trudnice imaju jednak rizik za mikrodelecije (gubitak određenog dijela hromozoma).

- Određene hromozomske anomalije, koje predstavljaju mikrodelecione sindrome izazvane nedostatkom malih djelova određenih hromozoma, mogu da se pojave slučajno, bez prethodnog pojavljivanja u porodici i bez obzira na druge faktore rizika – navela je dr Knežević.

Iz plodove vode radi se analiza svih hromozoma - kariotip

Amniocenteza, ističe prof. dr Miljanović, predstavlja postupak uzimanja uzorka plodove vode pod kontrolom ultrazvuka. Sprovodi se od 16. do 18. nedelje trudnoće i u slučaju analize kariotipa fetusa i ciljanih analiza familijarnih mutacija, njena pouzda-

nost je na nivou 99,8 odsto. Rizik je, kaže ona, mali i iznosi u KCCG oko 0,25 odsto.

- Ovu proceduru sprovode ginekolozi akušeri, perinatolozi… Ukoliko se amniocenteza sprovodi zbog uzimanja uzorka za genomske analize, onda se ona sprovodi nakon

pregleda i konsultacije sa kliničkim genetičarom koji planira vrstu dijagnostike u skladu sa vrstom genomskog poremećaja na koji se sumnja – kazala je dr Miljanović Kod sumnje na hromozomsku bolest, iz plodove vode, objašnjava ona, radi

se analiza svih hromozomakariotip, u slučaju postojanja poznate familijarne mutacije na nekom genu, sprovodi se ciljana dijagnostika familijarne genske mutacije. Kada se sumnja na genomsko oboljenje nepoznatog porijekla (ultrazvučno utvrđene

razvojne anomalije ploda, mala ili prevelika količina plodove vode, zaostajanje u razvoju ploda) može se sprovoditi neka od komprehensivnih genomskih analiza kao što su molekularni kariotip, analiza kompletnog egzoma ili genoma fetusa.

bolesti može da otkrije), koja je njena pouzdanost, senzitivnost i validnost i koji su dalji postupci u slučaju patološkog nalaza.

PrePoruke gINekologa

I načelnica ginekologije u podgoričkom Domu zdravlja dr Jelena Knežević ističe da je prenatalno testiranje na dobrovoljnoj osnovi, kao i da trudnica mora da da svoj pristanak nakon što joj se detaljno objasne razlozi testiranja, njihova ograničenja i mogući ishodi testa. Prenatalno tesriranje, prema njenim riječima, gnekolozi preporučuju kod trudnica starijih od 35. godina zbog povišenog rizika za hromozomske anomalije, kao i kod trudnoća nastale vantjelesnom oplodnjom.

- Preporuka je i kod ponavljanih spontanih pobačaja, opterećene porodične anamneze, prethodne trudnoće u kojoj dijete ima genetski sindrom kao i kod povišenog rizika na double/triple testu – ističe dr Knežević. Ona naglašava da je kod trudnica starijih od 35 godina preporuka da se radi dijagnostički testamniocenteza koja predstavlja metodu invazivnog prenatalnog testiranja i obavlja se u 16. nedjelji trudnoće.

- Sve više žena se u posljednje vrijeme odlučuje za NIPT jer ne žele nikakav dodatni rizik koji ima amniocenteza iako je on ispod jedan odsto. Napominjem da nijedan test nije obavezan, trudnica sama donosi odluku, a ginekolog je dužan da joj pruži sve informacije i ponudi joj mogućnost savjetovanja kod genetičara gdje će dobiti detaljne informacije o riziku za hromozomske anomalije na osnovu faktora rizika u trudnoći – kazala je dr Knežević. Sl. raDoNjIĆ

Za mali broj monogenskih oboljenja uzorak DNK fetusa šalje se van zemlje

Olivera Miljanović

Trudnicama iznad 35 godina preporuka je da rade amniocentezu

Jelena Knežević

m. babović

Dvodnevna žalost u Rožajama zbog saobraćajne nesreće u kojoj su stradala tri šesnaestogodišnjaka

Tuga za ugašenim mladim životima

PODGORICA – U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u petak oko 22.30 sati na magistralnom putu Rožaje – Bać, u mjestu Zeleni poginula su tri maloljetnika od 16 godina – A. M, S. M. i I. D

Teške povrede dobio je četvrti saputnik, maloljetnik F D. Do nesreće je došlo kada je iz, za

sada, neutvrđenih razloga vozilo sletjelo sa puta u rijeku Ibar.

Zbog smrti trojice maloljetnika 18. i 19. februar proglašeni su danima žalosti u Rožajama.

Kako prenosi Radio Rožaje, odluku da se 18. i 19. februar proglase za dane žalosti donio je predsjednik Opštine Rahman Husović

-Srca svih građana Rožaja ku-

caju kao jedno. Dijelimo neizmjernu bol i duboko saosjećamo sa porodicama nastradalih mladića. Naša zajednica se suočila sa ogromnim gubitkom –kazao je Husović.

Kako je saopšteno, dani žalosti obilježavaju se isticanjem zastave na pola koplja na zgradi Opštine Rožaje, zgradama javnih ustanova i privrednih dru-

štava čiji je osnivač Opština i objektima mjesnih zajednica.

Iz Opštine su pozvali medije, organizatore javnih programa i drugih sadržaja da segmente prilagode danu žalosti.

Za vrijeme dana žalosti, zabranjeno je emitovanje muzike, odnosno održavanje programa zabavnog sadržaja na javnim mjestima. R. P.

Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i Svjetska zdravstvena organizacija pokrenuli inicijativu

Grupa građana održala četvrti protest ispred Direktorata za medije

Poručili da imaju pravo da se izraze na svom jeziku

PODGORICA – Grupa građana juče se ponovo okupila ispred predstavništva Direktorata za medije zahtijevajući prestanak politike mobinga i diskriminacije novinara i novinarki, kao i širenja straha i prijetnji svima onima koji pokazuju svoje neslaganje sa postupanjem menadžmenta Radio televizije Crne Gore.

Oni su pozvali sve građane koji se bore za progresivne vrijednosti u našem društvu da se pridruže protestu.

Ispred Direktorata ostavili su transparente sa porukama –„Imamo pravo da se izražavamo na svom jeziku“, „Ombudsman speak up“, „Ne targetiranju novinara“...

Ovo je četvrti protest grupe građana. Podsjećamo, dugogodišnja urednica Dokumentarnog programa TVCG, popularne emisije „Pečat“ i „Dnevnika“ u 19.30 Tanja Šuković postavljena je, odlukom menadžmenta RTCG, za šeficu dokumentacije, a prethodno je novinaru Radija Žarku Božoviću zabranjen rad u informativnoj redakciji zbog toga što koristi jotovanu verziju crnogorskog jezika. Šuković je ranije kazala da je ponosna na sve što je do sada uradila u njenoj drugoj kući za skoro 30 godina karijere. Nakon dolaska nove rukovodeće garniture, predvođene Borisom Raonićem, trpi konstantan mobing i pokušaje profesionalne degradacije.

Božović je, sa druge strane, ranije kazao da je riječ o kršenju njegovih ustavnih prava i poručio da će, ako bude potrebno, i pred međunarodnim instancama zatražiti zaštitu.

-Jako je porazno to što ću pred nadležne organe morati da pozivam svjedoke kako bih dokazao nešto što jeste istina, a što rukovodstvo RCG želi da porekne nevještim manipulacijama. Ustavna prava garantovana su svakom građaninu, a tako i meni. I nema toga što će me pokolebati da se izborim da se ona poštuju u mom slučaju – prvo pred domaćim, a ako zatreba onda i pred međunarodnim instancama – istakao je Božović. R. D.

PODGORICA – Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i Svjetska zdravstvena organizacija

pokrenuli su juče novu inicijativu – „Karavan zdravlja i vakcinacije“, u okviru Američkog plana spašavanja, kao odgovor na kovid-19 u Crnoj Gori, koju finansira Američka agencija za međunarodni razvoj.

Cilj „Karavana zdravlja i vakcinacije“ je, kako su saopštili, promovisanje prednosti imunizacije kao intervencije koja spašava živote.

- Fokus će biti na vakcinaciji protiv kovida-19, ali inicijativa će uključiti i druge programe vakcinacije poput onih protiv humanog papiloma virusa (HPV) i malih boginja, zauški i rubeole (MMR) – istakli su.

,,Karavan zdravlja i vakcinacije“ juče je bio u Budvi, gdje su građani imali priliku da raz-

govaraju sa ljekarima i zdravstvenim radnicima i dobiju dodatne materijale o benefitima imunizacije. Takođe, neki od građana vakcinisali su se na licu mjesta, dok je bilo i onih koji su zakazali vakcinaciju kod svog izabranog ljekara.

,,Karavan zdravlja i vakcinacije“ podrazumijeva uspostavljanje mobilnih vakcinal-

nih punktova u četiri opštine – Budva, Nikšić, Bijelo Polje, Ulcinj, gdje je za sve građane koji žele omogućena vakcinacija na licu mjesta (kovid-19, HPV i MMR vakcinama), u autobusu koji je prilagođen za bezbjedno administriranje vakcina i parkiran na odobrenoj lokaciji.

- ,,Karavan zdravlja i vakcina-

cije“ ima za cilj da svojim aktivnostima pokrije ranjive grupe u mjesecu februaru i martu. Osmišljen je tako da može da dosegne ljude koji žive u oblastima gdje je stepen prihvatanja vakcina bio niži od nacionalnog prosjeka – saopštili su iz Instituta za javno zdravlje. Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da kroz ovaj karavan žele da promovišu benefite vakcinacije protiv kovida.

- Povećanje obuhvata vakcinacijom zahtijeva zajedničko djelovanje, široko partnerstvo, snažan angažman lokalne zajednice i informisane građane – istakla je Brajović.

Do sada je 46,1 odsto stanovništva Crne Gore primilo primarnu seriju vakcina protiv kovida-19, dok je stepen vakcinacije prvom buster dozom 16,6 odsto i 0,5 odsto drugom buster dozom. Ž. Z.

Pronašli 253,3

grama marihuane

PODGORICA – Postupajući po naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, kotorska policija izvršila je pretres stana i drugih prostorija u mjestu Škaljari i uhapsila

N. M. (22) osumnjičenog za uličnu prodaju marihuane. -Pretresom je pronađena vaga za precizno mjerenje i devet manjih pvc pakovanja u kojima se nalazila biljna materija zelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, namijenjena uličnoj prodaji – saopštili su iz Uprave policije. Takođe, nakon kriminalističke obrade izvršili su i pretragu terena u naselju Škaljari i pronašli i oduzeli veće pvc pakovanje sa sadržajem opojne droge marihuana i 36 manjih pvc kesica sa istim sadržajem, a za koju se sumnja da je namijenjena daljoj uličnoj prodaji.

-Ukupna masa pronađene opojne droge je 253,3 grama i ona je poslata u Forenzički centar u Danilovgradu radi vještačenja. Po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici N. M. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga – zaključili su. C. H.

Kotorska policija uhapsila osumnjičenog za uličnu prodaju droge

Sa četvrtog protesta građana

Vozilo u kojem su stradali maloljetnici

,,Karavan zdravlja i vakcinacije“ u Budvi, Nikšiću, Bijelom Polju i Ulcinju

Fokus na vakcinaciji protiv kovida-19

m. babović

Crnom Gorom

Nikšićki vatrogasci-spasioci, koji su nekoliko dana proveli u Turskoj, ne mogu zaboraviti prizore zatečene

NIKŠIĆ – Decenijama unazad nikšićki vatrogasci su primjer brojnim kolegama i u okruženju, dokazali su se kao stručnjaci u borbi s vatrenom stihijom, kao veliki humanisti, a u svojim redovima imaju i nekoliko momaka koji su, istovremeno, i članovi Gorske službe spašavanja Crne Gore. Dakle, u svojim karijerama nagledali svega i svačega, prošli brojne zahtjevne obuke, pripremali se za najgore scenarije... pa ipak, to što ih je dočekalo u Turskoj, nakon katastrofalnog zemljotresa, priznaju da nijesu mogli ni sanjati. Neopisivo, sablasN o Goran Tripković, jedan od 11 vatrogasaca-spasilaca iz grada podno Trebjese, kaže da su ti prizori bili apokaliptični. - Već 18 godina sam u ovoj službi i nijesam bez iskustva, a i prošao sam brojne obuke i usavršavanja, ali... Radili smo i sa francuskom ekipom stručnjaka, imali vježbe posvećene upravo razornim zemljotresima i ne mogu reći da su sve te simulacije „pale u vodu“, ali u Turskoj smo zatekli nevjerovatnu sliku. Svi ti snimci koji se mogu vidjeti u svjetskim medijima ni približno ne mogu dočarati što se tamo desilo. Nestale su višespratnice, a vi ste došli da spasite eventualno preživjele! To je katastrofa, neopisiva. Vadite ljude kao iz pijeska. Sarađivali smo s kineskim timom za spašavanje i oni su imali dobru opremu, pronalazili u tim brdima betona i željeza tzv. niše gdje je postojala mogućnost da ima

Najveća nagrada je što smo pronašli malog Ahmeda,

preživjelih... Najviše smo ručno sve odrađivali, najteže pomagalo bile su nam hilti bušilice, jer važno je dodatno ne uticati na statiku, ne izazva-

Komandir vatrogasno-spasilačke jedinice iz Nikšića Slavko Tadić kaže da je ponosan na svoje kolege, na sve njih do jednoga.

- Nijesam ponosan samo kao njihov komandir, već zbog toga što sam bio dio ovog tima. Čast mi je bila s njima pomagati tom unesrećenom narodu. Momci su dokazali da su spremni i muški su podnijeli sve što su doživjeli. Nije to bilo lako. I drago mi je što smo, zajedno s našim kolegama iz Podgorice, zaista funkcionisali kao prava ekipa. U svakom momentu se znalo što je čija obaveza. Međutim, ova situacija je potvrdila i da se na crnogorske vatrogasce-spasioce može ozbiljno računati. Dokazali smo da se i na male sisteme, kakav je naš, može osloniti, da i Crna Gora može pomoći velikim silama kad to zatreba. Naravno, najvažnije je da smo se svi živi i zdravi vratili sa zadatka – kaže ponosno čelnik vatrogasno-spasilačke ekipe iz Nikšića Slavko Tadić.

ti dodatno urušavanje... Nažalost, u tom prostoru našli smo i desetine beživotnih tijela. Oduvijek smo znali da radimo kompleksan, težak, odgovoran posao, mislili smo da nas ne može ništa iznenaditi, ali ovo je nevjerovatno bilo. To što vas, koji kopate, po ruševinama prati stotine građana i s nevjericom iščekuje radosnu vijest da im je neko od najbli-

žih preživio posebna je priča. Taj muk, ta sablasnost... neopisivo je sve to – kaže Goran Tripković.

I njegov mlađi kolega Luka Bijelović kaže da su mu slike iz Turske ostale duboko urezane.

- Za nama su brojne obuke, pripremani smo za razne scene, i sa Gorskom službom spašavanja sam u brojnim

akcijama učestvovao, ali ništa ovome što sam doživio u Turskoj nije ni nalik. Spašavaš jednog, dvoje ili nekoliko povrijeđenih, u planini si, u stijeni, lavini, ali ovdje je toliko stradalih i povrijeđenih da će, bojim se, još mjeseci trebati da se presaberu ti podaci. Ipak, mislim da smo krenuli dobro pripemljeni u ovu akciju i da smo pomogli

tom unesrećenom narodu. Sa sobom smo nosili hranu i piće, medicinsku opremu, sve što nam je bilo neophodno za dvosedmični boravak kako ne bismo dodatno opterećivali tamošnje stanovništvo. Ipak, povukli smo se ranije, zbog sve učestalijih nemira – priča Bijelović, podsjećajući da su naši vatrogasci-spasioci sarađivali sa turskim AFADom, kazahstanskom vojskom i spasiocima iz Kine. Luka je tih nekoliko dana provedenih u Turskoj doživio kao nemjerljivo iskustvo i smatra da bi Crna Gora trebalo da analizira taj scenario, odnosno, da je ovaj zemljotres i nama velika opomena, s obzirom na to da živimo na trusnom području. - Za neke stvari sigurno nijesmo zakasnili. Vidjelo se sad u Turskoj koja oprema je najkorisnija, koja tehnologija je najefikasnija u pronalaženju preživjelih. Recimo, mi nemamo ni pse tragače, a oni su u Turskoj bili izuzetno korisni. Korisniji je jedan pas nego desetine spasilaca – zaključuje Bijelović.

parče hljeba su s Nama dijelili

Među hrabrim Nikšićanima, koji su priskočili u pomoć turskom narodu, bio je i Dragutin Vujović, gorski spasilac, čovjek koji je kao planinar osvojio i najviši vrh svijeta Mont Everest i u dva pohoda

Neđelja, 19. februar 2023.

Tadić: Nijesam samo ponosan kao komandir, već mi je i čast što sam bio dio tog tima

Stravične slike srušenih višespratnica

Slavko Tadić

Spasioci će zauvijek pamtiti potresne prizore iz Turske

zatečene nakon razornog zemljotresa

smo Ahmeda, Selmu...

U okviru

Na fešti od ribe i vina oko 30 hiljada posjetilaca

PODGORICA – Oko 30 hiljada građana i građanki prisustvovalo je jučerašnjoj tradicionalnoj berbi mimoze. Fešta od mimoze, ribe i vina održana je u Kumboru, Đenovićima i Baošićima.

Uz angažovane lokalne snage – Gradsku muziku Herceg Novi, Mjesnu muziku Đenović i KUD „Sloga“, mažoretke i trombonjere, klape „Castel Nuovo“, juče su nastupali i Ivana Peters, Đorđe David i grupa Galija.

Za nama su brojne obuke, pripremani smo za razne scene, i sa Gorskom službom spašavanja sam u brojnim akcijama učestvovao, ali ništa ovome što sam doživio u Turskoj nije ni nalik. Spašavaš jednog, dvoje ili nekoliko povrijeđenih, u planini si, u stijeni, lavini, ali ovdje je toliko stradalih i povrijeđenih da će, bojim se, još mjeseci trebati da se presaberu ti podaci. Ipak, mislim da smo krenuli dobro pripemljeni u ovu akciju i da smo pomogli tom unesrećenom narodu - rekao je Luka Bijelović

na Himalaje gledao smrti u oči, ali kaže da je turska „priča“ nešto sasvim drugačije i da je kao očevici ne mogu dočarati nikome, pa i da ne žele. Darko Žižić, jedini Nikšićanin, koji je u prvoj crnogorskoj ekipi, kao dio Nacionalnog tima, boravio u Turskoj, misli da su odradili što se od njih očekivalo. I on nerado priča o tome šta su preživjeli u Turskoj.

- Ne bi valjalo da neko kaže kako se previše eksponiramo. Bili smo na zadatku i vratili se zdravo. Pomogli smo tom narodu koliko smo mogli i umjeli. Uvjerili smo se da su psi tragači najbitniji u ovakvim situacijama. Desetine spasilaca ne mogu da pronađu preživjelog prije od psa. Nevjerovatne stvari smo doživjeli u Turskoj. Tom narodu ništa ne možete prepoznati na licu, kao da im se to ne dešava. Svi su u šoku, pa ipak, izrazili su veliko poštovanje za naš trud. Parče hljeba su s nama dijelili u iščekivanju da im se pronađe neko živ u ruševinama. Taj narod me fascinirao. Oni sve mogu. Ne mogu nadoknaditi hiljade stradalih, ali vjerujem da će brzo prevazići sve teškoće. A što se tiče nas, priznanja i pohvala koje nam stižu svakog dana, najveća naša nagrada je što smo pronašli i spasili malog Ahmeda, Selmu... –kaže za Pobjedu Darko Žižić. Kataklizmičnim slikama svjedočili su naši spasioci u Turskoj. Nestale su desetospratnice, sabile se u podrum, srušen je grad sa oko 300.000 stanovnika, brojna naselja završila su kao kula od karata. U prvoj ekipi, koja je krenula iz

Crne Gore, bio je Darko Žižić, a u drugoj njegovih 11 kolega vatrogasaca-spasilaca iz

Nikšića: Slavko Tadić, Zoran Dragnić, Luka Bijelović, Dragutin Vujović, Goran Tripković, Dragan Nikolić, Boris Kustudić, Aleksandar Kovačević, Zoran Radović, Marko Krivokapić i Bojan Bijelović. Ratko PEROŠEVIĆ

Fešti su prisustvovali i lokalni funkcioneri, brojni predstavnici gradova prijatelja i pobratima sa kojima Herceg Novi gaji dugogodišnje veze, kao i diplomatski kor zemalja regiona i Evrope.

Ambasador Kipra Dimitrios

Teofilaktu kazao je da Praznik mimoze donosi sjajnu atmosferu i energiju, a Herceg Novi i Boka kotorska omogućavaju da se osjeća kao kod kuće.

-Ne govorim ovo sa ciljem pretjerivanja, ali Herceg Novi je moj omiljeni grad u Crnoj Gori i šire. Kada sam prvi put bio u Kući Iva Andrića (oktobar, 2021) pomislio sam kako ovo inspirativno mjesto Andrić ni-

KOLAŠIN – Bili su zanimljivi, atraktivni, ali i u svakom dijelu odnosa prema planini – profesionalni. Sa svom opremom koju je planina tražila i sa dogovorom što je čija obaveza. U svom transu ljubavi i pripadanja Bjelasici svako je imao svoje „radne zadatke“...

je izabrao slučajno. Radi se o prelijepom pejzažu i veličini grada, zimi je sve malo sporije, ali zato postoje ove dodatne aktivnosti poput Praznika mimoze koji privlače goste u Herceg Novi – kazao je Teofilaktu.

Ambasadoru Rusije u Crnoj Gori Vladislavu Maslenikovu nije bio prvi put da je u Herceg Novom i na Prazniku mimoze. Posebno su mu inte-

resantni, kako je rekao, Salon vina, Izložba cvijeća, a učestvovao je i na maskenbalu u Institutu „Dr Simo Milošević“.

Poslanica u Skupštini Crne Gore Tamara Vujović kazala je da je ponosna što je ovogodišnji praznik privukao veliki broj ljudi, dok je predsjednik Mjesne zajednice Baošić Đuro Cvjetković istakao da su ove godine uložili dodatne napore, kako u program-

Foto-detalj sa planine

skom sadržaju, tako i u pogledu obezbijeđenih količina –1.200 kilograma ribe, 1.000 litara vina i 1.000 litara piva. On je poručio da će danas biti održana manifestacija „Ukusi i mirisi februara“, na kojoj će se predstaviti izlagači domaćih proizvoda i rukotvorina, a domaćice iz Baošića će i tada pržiti ribu i dijeliti priganice, rakiju i domaće vino, suve smokve i kolače. Ž. Z.

Otac i sinovi Bjelasice

Otac Marko da bude vođa kompletne skijaške priče, da dvogodišnjem sinu Andriji omogući sigurno „skijaško naručje“, a sedmogodišnjem Filipu prave skijaške savjete.

Dvogodišnji Andrija da kroz poziciju sigurnog očevog „skijaškog naručja“ osjeti brzine i svježine planine i tu čar „šestosjeda“ koji vas „približava“ nebu… Sedmogodišnji Filip da na skijama savlada sve zamke skijaških staza planine, dajući od sebe potrebnu količinu hrabrosti, znanja i tehnike koje se ne mjere samo sa sedam godina... I svi su ispunili što se od njih tražilo i očekivalo. Marko Vlahović sa sedmogodišnjim sinom Filipom i dvogodišnjim sinom Andrijom, nastavak je porodične tradicije porodice Vlahović sa Breze kada je skijanje u pitanju. I to skijanje koje je više od rekreacije – po-

drazumijeva standarde, kapije, medalje… Otac i đed Janko bio je as na skijama i uspješni učesnik brojnih skijaških takmičenja koje je završavao sa medaljama oko vrata. Tetka i baba Vesna, višestruka prvakinja Crne Gore u alpskom skijanju i kasnije predsjednica Smučarskog saveza Crne Gore. Đed i prađed Gojko, koji je nordijski, alpski, planinarski i turistički davao sebe planini i raznim njenim razvojnim projektima. Planina sada ima i njegovih ostvarenih vizija.

I sve nastavljaju Marko, Filip i Andrija Vlahović… Otac i sinovi Bjelasice... D r. DRAŠKOVIĆ

Marko Vlahović sa sinovima Andrijom i Filipom

Dvogodišnji Andrija i prvi kontakti sa planinom

54. Praznika mimoze danas će biti održana manifestacija „Ukusi i mirisi februara“

Tradicionalna manifestacija protekla u zabavnoj atmosferi

Hrvatski umjetnik Damir Zlatar Frey za Pobjedu, povodom romana „Mama Medeya“

PODGORICA – Damir Zlatar Frey (Zagreb, 1954) pozorišni je i operski reditelj, koreograf, scenograf, kostimograf, dramski i prozni pisac, osnivač i umjetnički direktor pozorišta i festivala. Njegovo vanserijsko stvaralaštvo ostavilo je dubok trag na kulturnoj mapi gotovo svih prostora bivše Jugoslavije na kojima je radio, počevši od svoje domovine, preko Slovenije u kojoj se umjetnički formirao i 1986. godine osnovao čuveno pozorište – ljubljansku Koreodramu.

Godine 2000. vizionar u njemu osniva Međunarodni festival kamernog teatra „Zlatni lav“ u Umagu, koji svake godine, pod drugim sloganom, okuplja umjetnike iz zemalja Srednje i Južne Evrope.

Dobitnik je najviših nagrada i priznanja, a napisao je romane „Kristalni kardinal“ (2014), „Stancia Grande“ (2016), „Istarska Lady Machbet“ (2020) i „Mama Medeya ili promrzli cvjetovi svibanjski“ (2022), koji je objavljen najprije u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada, a potom i Frakture iz Zagreba.

Damir Zlatar Frey je umjetnik koji se već decenijama, uporno i bez uzmaka, svojom imaginacijom bori za društva u kojima naporedo i dostojanstveno svoje egzistencije i slobode grade različiti, a ravnopravni.

POBJEDA: Čitaoci i književni kritičari koji prate Vašu književnost mogli bi se složiti u ocjeni da je, nakon romana „Kristalni kardinal“, „Mama Medeya“ djelo posebnog statusa u Vašem literarnom opusu, jer naporedo sa uzbudljivim artističkim izrazom ima i snažno artikulisanu društvenu misiju. Šta je sve misija romana „Mama Medeya“?

FREY: Mogao bih reći da je, primjerice, jedna od misija moje knjige klesati novu generaciju kipova slobode. Mo-

Odbrana prava života u svjetlosti

Junaci romana „Mama Medeya“ poslije svega što im se je dogodilo nisu mogli naći razloge za život. Sreća im je bila razlomljena u komadiće kao staklo. Na rodnoj su zemlji iskopali grob, no to im nije bilo dovoljno, pa su živi ušli u njega – kazao je Frey

ja je knjiga poziv na ustajanje glasnih svjedoka iz grobova, o suštini onoga što jesmo i što su nam i kako primitivne sredine određivale živjeti. „Mama Medeya“ osvjetljuje vrijeme u kojem nas društvo tjera jesti vlastitu bol, a onda egzibicionistički uživa gledati kako tu istu bol povraćamo pod vlastite noge. Na početku sam mislio da će se netko pojaviti i spasiti me ove torture diskriminacije, ali na kraju sam shvatio da sam upravo ja onaj koji dolazi izbaviti samoga sebe iz kandži ljudoždera. „Mama Medeya“ nagovještava vrijeme kada će se ponovno pojaviti Anđeo sa ognjenim mačem i tjerati ljude da iskaču iz mraka podruma i svojih ormara kako bi odbranili pravo svakog živog bića na život u svjetlosti. „Mama Medeya“ je diskurs manjine koji izaziva reakciju većine koja se sve intenzivnije bavi industrijom imidža zanemarujući suštinu!

„Mama Medeya“ priča o svijetu u kojem diskriminirane LGBT populacije samo dišu i misle da žive. Život je valjda nešto više od disanja?! Junaci „Mame Medey-e“ poslije svega što im se je dogodilo nisu mogli naći razloge za život. Sreća im je bila razlomljena u komadiće kao staklo. Na rodnoj su zemlji iskopali grob, no to im nije bilo dovoljno, pa su živi ušli u njega. Jezikom „Mame Medey-e“ slobodno možemo reći: „Netko iz ljubavi ruši planine, a netko izabire biti planina i biti srušen!“

POBJEDA: Nedavno ste, upravo povodom promocije romana „Mama Medey-e“ u Hrvatskoj, izgovorili da je sloboda „kćer istine“ i da je zbog toga teška i bolna… Koliko smo i u 21. vijeku zaista spremni da samima sebi „dopustimo“ i istinu i slobodu? Zbog čega još uvijek, svjesno i uporno, gajimo tabue, odnosno, gdje su korijeni ćutanja?

FREY: Gledajući malo dalje, danas dnevno svjedočimo ritualu kad pred našim očima, na oltarima laži, majke raznih sloboda svojim ISTINAMA odsijecaju glave… Baš ništa nismo naučili iz grčkih epova. Istina je često teška i bolna, ali mi se sve češće pitamo koja je korist od nje, kad nam

Ne boli ga odbacivanje i ignorisanje

Damir Zlatar Frey otkrio je da ga često pitaju zašto piše romane sa LGBT tematikom, pa se, kako je rekao, onda osjeća kao Eduar Luj koji je pokušao sve reći u doba kada se o tome nije smjelo govoriti.

– Možda je prava istina u tome što će upravo ti romani biti moja konekcija, odašiljač ili antena kojom ću naći dijalog i razumijevanje u onih koji tek dolaze. Upoznati nove generacije ovih prostora u kojima su ova-

kve kakav sam ja mučili gore od inkvizicije koju su stvorili najveći pederi crkvenih redova. Veselim se tom stisku ruke druge, treće, četvrte generacije koja se, nažalost, od svojih roditelja neće moći naučiti širini i tolerantnosti, koje joj je Bog podario samim rođenjem, već će ih sama morati steći, miješajući se sa naprednijim, pravednim i razumnijim svijetom. Knjige su čuda i upravo me zato ne boli ovo odbacivanje, ignorira-

uz večere u našim „toplim domovima“ serviraju izravne prijenose ratova, patnji, bola, raskomadanih ljudi, krvi što u potocima teče blatnim kanalima. Ima li ta istina svrhu, ili nas uče da je sve to što vidimo samo početna cijena istine? Jesmo li za nju spremni angažirati nešto više od sjedje-

nje, bahato izbacivanje iz raznih programa festivala i sajmova knjiga, ili podmetanja noge gejevskih zajednica Balkana iz srca svoje pederske nemoći da stvori i odbrani svoje pravo na opstanak, te zato gutaju svakoga tko to može i ne smatra svoju bit kočoperenjem nego suštinskim i teškim radom. Ja znam da je knjiga moj most sa onima koji dolaze i koji me zavređuju kao i ja prerano rođen na potpuno krivom mjestu njih. Ne brinite, poniženja ne ostavljaju tragove – kazao je Frey.

ti svijet u kojem živimo, nazivajući ga bezdušnim…

POBJEDA: Stereotipne predstave, predrasude i neznanje o drugačijem vode najprije u stigmatizovanje, pa potom, neizbježno, i u nasilje. Nasilje nad gej populacijom traje u niskom ili visokom intenzitetu sve vrijeme, čak i u društvima koja se deklarativno promovišu kao tolerantna i pluralistička…

FREY: Problem sa vidljivošću neke zajednice i onoga o čemu želimo raspravljati rješava se kamenovanjem na ulicama balkanskih gradova. Vidljivost je samo prvi korak, a gdje su drugi koraci za koje nas spremaju kao u nekoj lipicanskoj školi da bismo, kao i lipicaneri, naučili plesati valcer i zadiviti vladajuće većine. Nisu li fašistička društva bila poznata po agitiranjima za većinska prava?! Demokracije su uvijek promovirale manjine i njihova prava, jednakopravnost na cijeloj crti života. Članovi LGBT zajednica su bez povlastica. U svim društvima plaćaju iste poreze državi kao i drugi građani. Kažu da nas ima 10 odsto, u Republici Hrvatskoj bi to otprilike bilo 40.000 ljudi. Ja ne znam gdje su i kako su oni došli do tih brojeva ili se njima javno manipulira, na kraju krajeva, nije važno za ovaj razgovor. Gdje se to onda poznaje, recimo, u zdravstvenom sustavu, gdje je bar jedan državni dispanzer specijaliziran za LGBT populaciju, gdje su javne tribine, knjižnice, kina, programi na TV-u? Kazališta uopće ne žele uprizoravati tekstove gej tematike, gdje su novine te populacije, gdje se općenito u državnom proračunu poznaje trag novca uloženog u boljitak životnih mogućnosti te desetpostotne populacije?

nja u „toplom domu“ pri večerama gdje prežvakujemo obla tijela peradi dok se izravno za nas prenosi nova početna cijena istine. I ja se pitam jesmo li zaista spremni platiti punu cijenu za nju i živjeti je zatvoreni u mrtvim razredima Tadeuša Kantora? U dvadeset i prvom vijeku imamo veliki problem razumijevanja, nas se ne pita jesmo li spremni sami sebi dopustiti istinu i slobodu nego jesmo li spremni platiti za njih? Zato, kako opisuje „Mama Medeya“, homoseksualci mogu biti i neometano živjeti samo kao članovi elite, te opasne sprege umova. Pitate me gdje je korijen šutnje? Problem je na to odgovoriti u bezdušnim vremenima. Svi korijeni ljudskih karaktera su nekad rasli u duši, ali što kad sve jasnije znamo opisiva-

„Mama Medeya“ pita i to koliko se poznajemo i što taj svijet uopće zna čime je sve ovaj svijet obogatila upravo ta prokleta gej zajednica koja mu toliko smeta. Što bi se dogodilo kad bi zatražila povrat svega onoga što je ta zajednica stvorila da uljepša život ovakve sredine? Udžbenici su nam puni Mikelanđelovih radova, pa Da Vinčija i mnogih novodobnih slikara čijim se djelima ’kitimo’, ali proklinjemo ono što su zaista bili, kao i njihova prava da budu ono što žele biti. Na ovim prostorima najveće je licemjerje što se radi sa Teslom, čije umijeće prisvajaju sad i jedni onda drugi, njegov se lik stavlja na avione, kovanice, trgovi nose njegovo ime dok se skriva njegov pravi identitet, istina i život. Najveće je licemjerje, koje je moguće samo na ovom dijelu svijeta, da na Teslinom trgu usred grada razjarena gomila u krvi guši pokušaj LGBT zajednice da javno šeta gradom tražeći svoja prava. I još nešto kad smo već kod toga, nije li, zapravo, sama ta zajednica kriva što postoji jedino taj jedan jedini dan u godini? Da nije u drugom koraku pokrenula istom žestinom i druga svoja prava redom sve dok ne sruši vra-

KLESATI NOVU GENERACIJU KIPOVA SLOBODE: Damir Zlatar Frey

Privatna arhiva

Naslovnica knjige „Mama Medeya“

ta parlamenta u kojem o njoj odlučuju najskriveniji članovi iste te zajednice. Osobe koje čine takve zajednice lišene su svih prava i svake jednakopravnosti. Gejeve ne zapošljavaju u državnim institucijama, ako se nekom homoseksualcu otkrije njegova istinska seksualna orijentacija podmuklim procesima ostaje bez zaposlenja, stana, mogućnosti za napredak. „Mama Medeya“ govori o zastrašivanju, o nesrećama homoseksualaca zatočenika, ljubavi, krči vrijeme i priprema platforme za pravi dijalog. Obraća se nehomoseksualnoj većini svjedočanstvom kako je živjeti u homoseksualnoj manjini.

POBJEDA: Šta, po Vašem mišljenju, nakon civilizacijski tragičnih iskustava 20. vijeka, koji se često naziva vijekom iščeznuća empatije, može umjetnost?

FREY: Umjetnost uvijek može sve što poželi. Ona uzdiže ljudski duh, čisti ga, iscjeljuje. Kao vremenska kapsula spaja duh sa drugim duhom, kroz vjekove u iskustvu života. Umjetnici su iscjelitelji svijeta, ali ovaj ih sve teže i teže prepoznaje zbog kakatonije koju je dozvolio stvoriti. Umjetnost cvjeta i dobiva snagu u svakom društvu u kojem čovjek sjedi za stolom među ljudima kao bog među bogovima… „Mama Medeya“ stremi takvom svijetu.

POBJEDA: U „Mama Medey-i“, u priči o Lobelu Kluiseru, ipak, trijumfuje projekcija civilizacijske bliskosti, razumijevanja i ljubavi. Pod kojim uslovima i kako je moguće pokrenuti ovaj katarzični talas u društvima u kojima su više decenija populističke politike, malograđanski otkloni i ideološke matrice netrpeljivosti prema svima „drugačijima“ uporno gajili „ubilačke identitete“?

FREY: To je težak i dugotrajan posao. Sva su ta pitanja povezana sa znanjem, a znanje je, kao i istina, danas sve skuplje. Resursi novog svijeta stoluju uz one koji imaju novac. Ljudi te poštuju samo onda kada posjeduješ nešto što oni žele. Ali nisu samo „novodobne piramide“ novac! Istinska volja, rad, ljubav i strast imaju još uvijek kozmičku snagu i ja im vjerujem više nego novcu. Put uvijek vodi u škole i umjesto oštrolinijskih brojeva počnimo učiti obla slova i upoznavati sebe. Ne postoji ravna tjelesnost, sva su tijela zaobljena, katkad nemoguće zaobljena i nonšalantna. Iz toga im je bezvremenska dvosmislenost, izazivaju nas da ih poželimo. Palača „Mama Medeya“ je jedna od takvih škola koja je izgrađena u fiktivnom svijetu na livadama uz Savu u srcu Zagreba. Naše je božansko pravo sanjati, zar ne? Za početak je dovoljno povjerovati u mogućnost takve istine, kao i u to da je baš Egipat vrt svemira? Vidite, svi se danas bojimo vremena, ali u tom vrtu svemira uče da se vrijeme boji piramida.

A. BOSNIĆ-ĐURIĆ

FCJK objavio knjigu „Usmena književnost Boke Kotorske do 1833. godine“ Aleksandra Radomana

PODGORICA – Studija

„Usmena književnost Boke Kotorske do 1833. godine“ Aleksandra Radomana, koja je nastala na osnovu disertacije „Usmena književnost u peraškim pjesmaricama XVII–XIX vijeka“, objavljena je u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Rasvjetljava i neke nove momente u istoriji književnosti na prostorima današnje Crne Gore.

Predmet Radomanovog interesovanja u ovoj monografiji su usmenoknjiževni tekstovi iz bokeljskih pjesmarica, nastalih između 1696. i 1833. godine. Donja je granica fiksirana datumom koji je zabilježen na najstarijoj od tih zbirki, onoj Nikole Burovića, dok gornju granicu čine dvije zbirke Krsta Balovića

NEDOSTUPNE ZBIRKE Neki od tih tekstova su promakli ne samo Vuku Karadžiću, koji je boravio i zapisivao na naznačenom terenu, već i drugim istraživačima. – Samo godinu nakon što je Balović zapisao niz deseteračkih epskih pjesama, u Perast je 1834. godine prispio Vuk Karadžić, u sklopu opsežnih istraživanja tradicijske kulture i usmene književnosti. U Perastu je Karadžić zabilježio veći broj pjesama, od kojih je 12 pod imenom „peraške počašnice“ izdvojio kao posebnu cjelinu u sklopu prve knjige „Srpskih narodnih pjesama“. Ipak, reklo bi se da mu zbirke koje sam opisao u knjizi nijesu bile dostupne, jer da jesu teško da bi se moglo dogoditi da ne registruje tako važnu usmenoknjiževnu pojavu kakve su bugarštice. Autoritet Vuka Karadžića, te izuzetni značaj i dometi njegova proučavanja južnoslovenske usmenoknjiževne baštine očito su bili uzrok izostanka interesovanja kod poznijih istraživača za istraživanje predvukovske epohe, pa je o toj baštini pisano tek sporadično, a zbirke, premda su neke od njih nastale gotovo cijeli vijek prije Karadžićeva rođenja, sve donedavno nijesu integralno publikovane. Duga śena Vuka Karadžića, nesumnjivo najznačajnijega sakupljača i redaktora južnoslovenske usmene književnosti, obilje-

Osvjetljavanje tradicijske kulture

Ispostavlja se da su najstarije usmene deseteračke epske pjesme, lirske pjesme, bugarštice i počašnice još od 17. vijeka bilježene upravo latiničnim pismom, kojim su se služili ne samo Bokelji, već i cetinjske vladike, uključujući i Petra II Petrovića Njegoša – rekao je Radoman

žiće sve antologijske izbore crnogorske usmene epike, ali i književnonaučne osvrte posvećene toj temi – rekao je Radoman za Pobjedu. U Crnoj Gori su se antologije usmene književnosti počele izrađivati prije no je dobar dio građe publikovan. Taj postupak doveo je, prema riječima Radomana, do sužavanja korpusa tekstova na osnovu koga je trebalo formulisati književni kanon, a istovremeno doveo je i do situacije da je književni kanon oblikovan u nekim drugim kulturno-istorijskim prilikama ostao imun na „ideološke i estetičke konotacije“ našega doba.

– Time je zanemaren, primjera radi, ogromni sakupljački trud Vuka Vrčevića Veliki dio usmene književnosti rasut izvan Karadžićevih zbornika ostao je gotovo nepoznat i stručnoj, a kamoli laičkoj javnosti, a posebno prve južnoslovenske usmenoknjiževne pjesmarice iz Boke. Zahvaljujući trudu Srećka Vulovića i podsticajima Valtazara Bogišića, ta je vrijedna građa sačuvana, pa su se tako stekli preduslovi i da bude popisana i opisana – što je bio osnovni cilj ovoga istraživanja – a istovremeno danas i dostupna širem krugu recipijenata, zahvaljujući tome što sam zajedno s Adnanom Čirgićem od 2017. godi-

Uskoro još dva zbornika i jedna antologija

Da bi istraživanje za studiju „Usmena književnost Boke Kotorske do 1833. godine“ bilo uspješno finalizovano, bila je neophodna pomoć osoblja Arhiva HAZU u Zagrebu i Muzeja i zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu, a posebnu zahvalnost autor i izdavači duguju vrijednome čuvaru Nadžupskoga arhiva u Perastu, don Srećku Majiću, koji im je u više prilika stavio na raspolaganje dragocjenu građu toga arhivskog fonda. Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman su pripremili za štampu sve identifikovane zbirke, pa je proces njihovog publikovanja započet u izdanju FCJK 2017. godine. Radoman je najavio da ovih dana iz štampe izlaze zbornici Ivana Antuna Nenadića i Joza Šilopija, kao i antologijski izbor peraških počašnica.

ne započeo s publikovanjem integralnih zbirki – rekao je Radoman.

KRITERIJUM

Pitanje „nacionalne“ identifikacije toga nasljeđa iziskuje nešto širu elaboraciju, u prvome redu, zbog različitih kriterija koji se tim povodom u nas srijeću, smatra Radoman. – Devetnaestovjekovne nacionalne ideje nametnule su predstave o prošlosti uslovljene prvenstveno konfesionalnim kriterijem, pa je nasljeđe nastalo na središnjem južnoslovenskom prostoru koje pripada katoličkome krugu identifikovano kao hrvatsko, dok je ono koje pripada pravoslavnome krugu poistovjećivano sa srpskim. Paralelno s tim konfesionalnim kriterijem, javio se i onaj jezički kroz zabludu Vuka Karadžića da su svi štokavci – Srbi. Nacionalne ideje 19. vijeka, međutim, nijesu bez ostatka primjenjive na

vom baštine i bokeljski Hrvati – objasnio je Radoman. No, iako je sami korpus nesumnjivo dragocjen segment crnogorske kulture, ne smije se zanemariti i šira pripadnost tih tekstova zajedničkome južnoslovenskome usmenoknjiževnom repertoaru, ističe Radoman. Dokaz je to što brojne varijante pjesama iz tih rukopisa nalazimo i u poznijim zapisima – počev od pjesama iz Erlangenskoga rukopisa, Vukovih zbirki, zbirki Matice hrvatske, pa sve do pjesama koje je 50-ih godina 20. vijeka zabilježila Maja Bošković-Stulli, istražujući folklor Crnogoraca doseljenih u istarsko selo Peroj još sredinom 17. vijeka.

– Veze s hrvatskim nasljeđem ti zbornici svjedoče i prisustvom brojnih prijepisa dubrovačkih i dalmatinskih ranonovovjekovnih pjesnika, čije su se pjesme, zajedno s usmenoknjiževnim tekstovima i pjesmama poznatih ili anonimnih bokeljskih pjesnika, nerijetko mogle naći u bokeljskim zbornicima – objasnio je autor.

ZANEMARENE ZBIRKE

Neke zbirke o kojima je riječ u monografiji „Usmena književnost Boke Kotorske do 1833. godine“ nijesu bile nepoznate, no jesu bile zanemarene u istraživanjima, istakao je Radoman. Ovo istraživanje jeste za rezultat imalo identifikovanje nekih dosad nepoznatih zbirki i rekonstrukciju nekih čiji su se rukopisi u međuvremenu zameli.

ranonovovjekovno razdoblje

kad takvih „nacionalnih“ samoidentifikacija na prostoru Boke Kotorske, zapravo, i nije bilo, o čemu je svojevremeno instruktivno pisao kulturolog Miloš Milošević. Budući da govorimo o nasljeđu nastalom u „prednacionalnome dobu“ na tlu današnje Crne Gore, na idiomu koji ima izrazite karakteristike crnogorskoga jezika i u specifičnome sociokulturnome ambijentu obilježenom snažnim prožimanjem primorja i zaleđa, nema nikakve dileme da je riječ o crnogorskome nasljeđu, onako kako je danas nesporno da je dubrovačko ranonovovjekovno književno nasljeđe – hrvatsko. Pritom, pod „crnogorskim nasljeđem“ ovđe ne mislim isključivo na nasljeđe današnjih nacionalnih Crnogoraca, već imam na umu širi kontekst državne pripadnosti, a nema nikakve sumnje da to nasljeđe s punim pra-

– U prvom redu moglo bi se govoriti o književnoistorijskom značaju ovoga istraživanja jer umjesto objavljenih fragmenata i djelimičnih saznanja o nekoliko zbirki, što je bila doskorašnja situacija, sad raspolažemo rekonstruisanim korpusom od 18 zbirki koje na novi način osvjetljavaju tradicijsku kulturu Boke Kotorske predmodernoga doba. U monografiji sam posvetio pažnju u prvome redu genološkim i tematološkim osobinama korpusa, no integralno publikovanje zbirki nesumnjivo će biti od izuzetnoga značaja za antropološka, folkloristička, kulturološka, lingvistička i istorijska istraživanja – rekao je Radoman. Svi ti zbornici pisani su latiničnim pismom, što baca novo svjetlo na pitanje istorije pisma na ovim prostorima, smatra Radoman. – Uprkos agresivnim propagandnim nastojanjima da se danas u Crnoj Gori latinično pismo proglasi nasljeđem austrougarske okupacije 1916. godine, ispostavlja se da su najstarije usmene deseteračke epske pjesme, lirske pjesme, bugarštice i počašnice još od 17. vijeka bilježene upravo latiničnim pismom, kojim su se služili ne samo Bokelji, već i cetinjske vladike, uključujući i Petra II Petrovića Njegoša – rekao je Radoman.

D. ERJAVŠEK

Naslovnica knjige

Aleksandar Radoman

Arsenal ponovo gleda sa vrha

PODGORICA - Dvije rokade na čelu Premijer lige u roku od tri dana. Mančester siti je trijumfom nad Arsenalom u srijedu, uz meč više, preuzeo vrh engleskog šampionata, ali se tu kratko zadržao jer je juče kiksao na gostovanju Notingem forestu – 1:1.

Prethodno je Arsenal u goleadi, nakon što je dva puta bio u zaostatku, savladao Aston Vilu (4:2) i sada ima dva boda više od prvog pratioca.

,,Tobdžije“ su prekinule niz od tri meča bez pobjede u prvenstvu, ukupno četiri računajući FA kup, a čak tri pogotka postignuta su za prvih pola sata. Aston Vila imala je prednost od 1:0 i 2:1, 2:2 je bilo nakon gola Oleksandra Zinćenka u 61, da bi u trećem minutu sudijske nadoknade Žoržinjo šutirao s oko 20 metara, lopta je pogodila prečku, potom golmana Emilijana Martinesa u glavu i završila u mreži.

Gabrijel Martineli je u posljednjim sekundama meča potvrdio pobjedu Arsenala. Siti je vodio na ,,Siti graundu“ nakon spektakularnog pogotka Bernarda Silve u 41. minutu.

U nastavku je Erling Haland

promašio dvije šanse u jednom napadu da udvostruči vođstvo, da bi uporni ,,šumari“ stigli do boda u 84. preko Krisa Vuda kojem nije bilo teško da pogodi na dodavanje Morgana Gibs-Vajta. Čini se da je Liverpul pronašao željenu formu u pravo vrijeme. ,,Redsi“ su vezali drugu uzastopnu pobjedu u Premijer ligi, ova bi mogla da bude jedan od kapitalnih – sastav Jirgena Klopa slavio je na gostovanju Njukaslu (2:0), konkurentu u borbi za mjesto u Ligi šampiona. Liverpul je sada na osmom mjestu, sa šest bodova zaostatka za ,,svrakama“, ali i utakmicom manje. Prava uvertira za utorak i okršaj s Real Madridom u osmini finala Lige šampiona.

Liverpul je sve završio u prvom poluvremenu, kada je stekao prednost od dva pogotka, a Njukasl pritom ostao s igračem manje jer je isključen golman Nik Poup zbog igranja rukom van šesnaesterca.

Gosti su poveli u 10. minutu kada je Darvin Nunjes primio sjajan pas od Trenta Aleksander-Arnolda i prekinuo golgeterski post koji je trajao od 7. januara.

Sedam minuta kasnije – 0:2.

Efektno proigravanje Mohameda Salaha i rutinska realizacija Kodija Gakpa

Njukasl je imao nekoliko dobrih šansi da unese neizvjesnost, ali je dokazao da ga u posljednje vrijeme muči realizacija.

Čelziju baš ne ide. Serija mečeva bez pobjede produžena je na pet, a poraz od Sautemptona (1:0) je drugi uzastopni, nakon što su ,,plavci“ izgubili i u Ligi šampiona od Borusije u Dortmundu istim rezultatom.

Na ,,Stemford bridžu“ slavio je posljednjeplasirani tim lige i pitanje je hoće li uprava Čelzija imati više strpljenja za Grejema Potera. Stotine miliona eura potrošeno je na pojačanja, ali dobri rezultati nikako da dođu.

Jedini gol na meču postigao je Džejms Vord-Praus u nadoknadi prvog poluvremena iz slobodnog udarca.

Poraz nije jedina muka za Čelzi jer je jezivu povredu doživio kapiten Sesar Aspilikueta u 74. minutu. Seku Mara je u pokušaju da izvede ,,makazice“ nokautirao defanzivca domaćih kojem se dugo ukazivala pomoć prije nego je odveden u bolnicu.

,,Plavci“ zaostaju 10 bodova za četvrtoplasiranim Njukaslom.

Everton je pobijedio Lids (1:0), Vulam je u gostima savladao Brajton (1:0), Bornmut je slavio na terenu Vulverhemptona (1:0), dok su Brentford i Kristal Palas remizirali (1:1). Ne. K.

PODGORICA – Sutjeska je povela šampionsku trku u Meridianbet 1. CFL – Nikšićani su sami na vrhu tabele nakon pobjede nad Jezerom (4:2) na proljećnoj premijeri kraj Bistrice. Izabranici trenera Nenada Brnovića stigao je i željeni glas iz Petrovca, gdje je domaćin zaustavio Budućnost (1:1) koja sada kasni dva boda za direktnim konkurentom u borbi za titulu.

Dečić je razočaravajuće počeo drugi dio prvenstva jer je na Starom aerodromu izgubio od Iskre (2:0). Arsenal je pobijedio Jedinstvo u Radanovićima (1:0), a na izgled začelja prvoligaškog karavana uticao je i učinak Mornara koji je poslije trijumfa pod Golubinjom nametnuo Rudaru ulogu ,,fenjeraša“.

ŠAMPION POČEO

GOLEADOM

Sutjeska je na najljepši mogući način započela proljećnji dio šampionata. S četiri lopte u mreži Plavljani su napustili teren kraj Bistrice, ali su dva puta stizali do izjednačenja i prilično namučili još neuigrani tim Nenada Brnovića, pogotovo u prvom poluvremenu. Od početka su Nikšićani nametnuli svoj ritam, Konrad je imao priliku već u 11. minutu, ali je Asanović dobro branio. Nepun minut kasnije Konrad se još jednom okušao, šutirajući glavom nakon kornera, ali bezuspješno, a i Matanović je u 15. minutu pokušao da nadmudri golmana Jezera i nije uspio.

Na prvi gol čekalo se do 27. minuta. Eraković je započeo akciju po desnoj strani, Konrad je dobio dugi pas i centrirao, a u tu loptu vjerovao je samo Striković, isprativši napad do kraja i šutirajući precizno pred smušenim odbranama gostiju. Odmah je Jezero uzvratilo, potvrdivši da se izuzetno dobro snalazi u tranziciji. Kontić je prošao po lijevoj strani, Nikšićani „poispadali“, a to je sa suprotne strane sjajno iskoristio iskusni Kojašević

Trgli su se „plavo-bijeli“ nakon izjednačenja i Konrad svoj tim dovodi u novo vođstvo. Lagano, rutinski, sa desetak metara, njegov šut završava pod preč-

UTAKMICAMA 20. KOLA NASTAVLJENO Nikšićani pobijedili Jezero, Budućnost

Sutjeska

ku. U 37. minutu Živković sa dvadesetak metara šalje „topovski“ udarac, ali pogađa desnu stativu. Već početkom nastavka gosti su najavili da se ne mire s porazom. Kato u 55. minutu po desnom boku bježi svojim čuvarima, a Pavlović koristi još jednu grešku odbrane Sutjeske i poravnava na 2:2. Eraković je bio asistent i drugi put, a Striković ponovo strijelac. Poslao je loptu, kao u malom fudbalu, nonšalantno, tik uz lijevu stativu Asanovićevog gola.

Da otkloni sve dileme i riješi pitanje pobjednika u samom finišu potrudio se rezervista Sahli, a Grivić i Eraković najviše su doprinijeli da i ta lopta završi iza leđa golmana Plavljana.

,,PLAVIMA“ NE LEŽI

PETROVAC

Minamična utakmica pod Malim brdom, dosta trke i

ubrzanja, konkretnih dešavanja na terenu. Petrovac je prvi zaprijetio preko Mendija, a onda je osjetio kakav potencijal prema naprijed ima protivnik. Povratnik Grbić i novajlija Knežević su po bokovima pravili probleme domaćinu, a upravo su njih dvojica priredili akciju iz koje je srpski fudbaler pogodio prečku.

Bila je to najava vođstva ,,plavih“ u režiji iskusnog defanzivca Simića koji je otišao na izlet u protivnički šesnaesterac prilikom kornera sa lijeve strane. Doskorašnji reprezentativac oslobodio se Boljevića i glavom sa ivice peterca pogodio metu u 19. minutu. Podgoričani su dominirali i mogli da uvećaju prednost do odmora. Malešević je uklizavanjem ispred gol linije spriječio Sekulića da ugura loptu u mrežu, dok je Grbić šutirao pored stative.

Radost fudbalera Sutjeske nakon pobjede nad Jezerom

FSCG

Zinčenko postiže drugi pogodak za Arsenal

PREMIJER (24. KOLO): Sitiju samo bod, poraz Čelzija, trijumf Liverpula

NASTAVLJENO TAKMIČENJE U MERIDIANBET 1. CFL: Budućnost zaustavljena u Petrovcu, Iskra šokirala Dečić

povela trku

LISTA STRIJELACA

13 - Konrad (Sutjeska)

8 - Mendi (Petrovac)

6- Faust (Petrovac), Montenegro (Arsenal), Korać (Jedinstvo), Denković (Dečić)...

mreže – naciljao stativu. Sa tim je otišla svaka nada Budućnosti da u trećem ovosezonskom duelu sa ,,nebo-plavima“ upiše prvu pobjedu – prethodni sudar pod Malim brdom završen je 4:2 u korist domaćina, a pod Goricom je Petrovac ispustio trijumf – 3:3.

ISKRA ŠOKIRALA DEČIĆ

Iznenađenje već na startu –Iskra je kao gost savladala Dečić 2:0.

,,Nebo-plavi“ su bili podređeni, ali su pokazali reakciju u finišu poluvremena. Mikijelj je postigao gol koji je poništen zbog ofsajda, dok je Perović sa desetak metara drmnuo prečku i izborio nabacivanje iz ugla.

Ono što su izgradili u uvodnom dijelu, fudbaleri Budućnosti ispustili su početkom nastavka kada su kapitulirali iz prekida. Nakon centaršuta sa desne strane, Boljević je utrčao ispred Grbića i nogom poravnao na 1:1.

Od tog trenutka viđena je rastrzanija igra. Petrovčani su bili manje opasni, dok su gosti imali obećavajuću situaciju preko vunderkinda Vasilija Adžića, čiji je šut izblokirao

Malešević.

Vrijeme je curilo, utakmica je išla na remi, a to je u samom finišu mogao da promijeni rezervista Petrović koji je dobio pas od Lusera, bio brži od golmana Jelovca, ali je, umjesto

Petrovac 1

Stadion: pod Malim brdom.

Odigrano bez prisustva gledalaca.

Sudija: Nikola Dabanović.

Golovi: 0:1 Simić u 19, 1:1 Boljević u 53. Žuti kartoni: Mikijelj (Petrovac), Dašić (Budučnost).

Petrovac Budućnost

Jelovac

Adžović

Boljević Brnović (od 71. Dubljević)

Čagas (od 91. Boričić)

Faust (od 83. Babić)

Malešević

Mendi (od 91. Zvrko)

Mikijelj

Perović (od 83. Femić) Radenović

Rudar 0

Mornar 0 0

1

Dragojević Vl. Adžić Va. Adžić Grbić (od 64. Petrović) Ignjatović Knežević (od 85. Lusero)

Ražnatović Sekulić (od 64. Mrvaljević) Sekulović (od 83. Đuričković)

Simić Terzić (od 83. Pavlovski)

fudbalu – lagodna pozicija Jedinstva pretvorila se u strah od baraža nakon poraza od Arsenala koji se nikad jače ’hitnuo’ na tabeli.

Dečić je na polusezoni napravio totalnu rekonstrukciju tima, promijenio trenera, jer je jesenji dio završio sa samo jednom pobjedom u posljednjih devet kola. Ali, promjene nijesu donijele ništa novo – Dečić je na proljećnoj premijeri poražen od „fenjeraša“, ekipe Iskre (2:0), čime se dodatno udaljio od samog vrha. Tuzani su porazom već na startu zakomplikovali svoj put ka Evropi (očigledno će realna šansa biti kroz Kup), a ono što još više brine jeste igra. Po svemu prikazanom Iskra je zasluženo odnijela bodove iz Podgorice, koji joj mnogo znače u borbi za spas, dok Vladimiru Gaćinoviću ostaju velike brige, jer je na njegovom debiju malo toga štimalo...

Za razliku od Dečića koji je bio bezidejan, bez pravih šansi, bez raspoloženog pojedinca koji će da kreira nešto što može biti opasno, Iskra je nakon bolje igre u nastavku zasluženo slavila. Sam meč nije donio previše šansi. Prvo poluvrijeme bilo je za zaborav, a tek u samom

finišu viđena je ozbiljnija akcija. Nikač je uspio da centrira, Sentoku zamalo zakasnio, ali je lopta stigla do Cmiljanića, koji je sa dvadesetak metara pokušao, ali je lopta završila pored gola. Prilično „mršavo“ poluvrijeme kao da nije bilo dovoljna opomena Tuzanima da se trgnu. Sa druge strane, Iskra je bila mnogo bolja, držala loptu na sredini, a u 54. minutu najavila je ono što će se kasnije desiti. Janković je imao šansu, ali je Marković uspio da ukroti njegov udarac.

Ipak, uslijedio je „blickrig“ gostiju, koji su sa dva gola za osam minuta potpisali brejk. Prvo je Đoljaj u 57. minutu ubacio loptu sa desne strane, a Popović sa petnaestak metara postigao efektan gol – 0:1. Dečić je bio bez reakcije, a Iskra iskoristila trenutak da „dotuče“ rivala. Sentoku je u 65. minutu ubacio loptu za Đoljaja, koji je rutinski pogodio – 0:2.

RUDAR PREUZEO

,,FENJER“

Jedna utakmica drastično mijenja stvari u crnogorskom

BUNDESLIGA (21. KOLO): Bavarci pali u Menhengladbahu

Bjelopoljci su ostali šesti, ali su sada na samo bod udaljeni od opasne zone, dok su Tivćani nastavili tamo gdje su stali jesenas – da budu najprijatnije iznenađenje lige.

Utakmica u Radanovićima bila je otvorena, napadalo se obostrano, a odlučena je u 45. minutu kada je sudija Miloš Bošković dosudio penal za debitanta u elitnom rangu. Odgovornost je preuzeo kapiten Ćetko Manojlović koji je loptu poslao u jednu, a golmana Joksimovića u drugu stranu.

Prije i poslije vođstva, Tivćani su imali nekoliko obećavajućih situacija, isto važi i za goste, ali se rezultat više nije mijenjao.

Za momke Radisava Dragićevića je najbolji mogući početak druge polusezone. Od juče su pretekli Dečić, ispred sebe imaju samo neprikosnovene kandidate za titulu – Sutjesku i Budućnost, a u ravni sa sobom Petrovac na trećoj poziciji.

Palac gore za klub koji se prvi put u istoriji takmiči u prvoligaškom rangu crnogorskog fudbala.

Pod Golubinjom se igrao derbi

Bajernov kiks šansa za Union i Dortmund

PODGORICA - Bajern je otišao u Menhengladbah na krilima pobjede nad Pari Sen Žermenom u Ligi šampiona, ali se nije dobro proveo na terenu gdje je u oktobru 2021. poražen čak 5:0.

Juče je bilo ,,samo“ 3:2, ali poraz svakako boli Bavarce, koji bi danas mogli da budu sustignuti i(li) prestignuti na čelu njemačke Bundeslige.

Union Berlin ima bod, a Borusija iz Dortmunda tri manje od Bajerna. Ekipa iz glavnog grada Njemačke danas će ugostiti Šalke (15.30 h), dok će ,,milioneri“ dočekati Hertu našeg Stevana Jovetića, koji još nije spreman da bi se našao u protokolu (17.30).

Bajern je u Menhengladbahu ostao s igračem manje

tek što je meč počeo jer je Dajo Upamekano isključen u osmom minutu.

Lars Štindl je pet minuta kasnije donio vođstvo domaćinu, da bi Erik Maksim Šupo-Motin izjednačio u 35.

Borusija je do novog vođstva stigla preko Jonasa Hofmana poslije 10 minuta igre u nastavku, a pobjednik je bio izvjestan nakon što je Markus Tiram pogodio u 84.

Sedamnaestogodišnji Matis Tel ublažio je poraz Bajerna u trećem minutu nadoknade.

Frajburg je u gostima nadigrao Bohum (2:0), Štutgart kao domaćin savladao Keln (3:0), a istim rezultatom RB Lajpcig je slavio na terenu Volfsburga.

U posljednjem jučerašnjem meču, Ajntraht je savladao Verder sa 2:0. Ne. K.

Stadion pod Golubinjom.

Gledalaca: 350.

Sudija: Radoje Pajović.

Golovi: 0:1 Vujačić u 47 Žuti kartoni: Gašević (Rudar), Kaluđerović (Mornar).

Rudar

Muminović

Boričić (od 46. Bojović)

(od 46. Kovačević)

(od 65. Tumbas)

(od 65. Peličić)

Sutjeska 4

Mornar

(od 68. Ljutica)

(od 86. Lambulić)

Raičević (od 80. Bećiraj)

Ćetković (od 86. Cvijović)

Kajević

Vujačić

2 Jezero 1 1

Sutjeska Jezero

Kato (od 69. Bošković)

Škrijelj (od 77. Marković)

Kojašević (od 69. Bošnjak)

Kontić

Tošković (od 82. Radenović)

Pavlović

Vuković

Pajović

Dedić

začelja, a završen je razočaravajuće za domaćina – Mornar je odnio dva tri boda u sudaru sa Rudarom – 1:0.

Pljevljacima je presudio iskusni golgeter Aleksandar Vujačić, koji je mrežu Mimunovića zatresao početkom nastavka – 47. minutu. Korpulentni napadač glavom je

0 Jedinstvo 0 1

Stadion: u Radanovićima.

Gledalaca: 200.

Sudija: Miloš Bošković.

Golovi: 1:0 Ćetković (pen) u 45. Žuti kartoni: Živković, Čavor, Bakić, Todorović (Arsenal), Đorđević (Jedinstvo).

Arsenal 1 Arsenal Jedinstvo

Nikić

Rudović (od 60. Muhović) Živković

Ćetković

Čavor

Bakić

Došljak (od 71. Mirković)

Bulatović (od 87. Đorđević)

Montenegro

Todorović

Manojlović

Dečić 0

Joksimović

Krnić

Đorđević

Alić

Idrizović

Hajrović (od 81. Cvijović)

Korać

Dulović

Dacić (od 74. Vlaović)

Bada Krulanović (od 81. Mrđa)

2 Iskra 0 0

Dečić Iskra

Kordić

Zorić (od 61. Camaj)

Cmiljanić (od 73. Šarkić)

Ćuković

Vucaj (od 46. Pešukić)

Tući Drešaj Đeljaj Marušić (od 58. Vušurović)

Rađen Kalezić (od 83. B.Obradović)

Sentoku Janković

Đoljaj (od 73.Pavlićević)

Nikač

Popović (od 83. Boljević) Mitrović Šaletić O.Obradović (od 61. Pupović)

kaznio smušenost protivničke odbrane. Ovakav epilog promijenio je izgled začelja – Rudar je sada posljednji, sa istim učinkom kao Iskra (po 20 bodova), dok su Barani izjednačeni sa Jezerom, s tim što su Plavljani trenutno u luci spasa.

D. K-R. P-Ra.P.

Prijateljska utakmica fudbalerki

Crna Gora 2

Moldavija 0

PODGORICA – Trening

kamp FK Budućnost. Sudija: Tanja Račić (Bosna i Hercegovina). Strijelci: Bulatović u 32. iz jedanaesterca i 90+6. minutu. Žuti kartoni: Karličić, Đukić, Popović (Crna Gora), Kožuhari, Gucu, Kolnik, Tabur (Moldavija).

CRNA GORA: Kalač, Radunović (od 46. Janjušević), Stanović (od 77. Malesija), Šaranović (od 46. Popović), Đukić, Božić, Bulatović, Đoković (od 86. Petrović), Sarić, Karličić (od 66. Simonović), Kuč (od 77. Caković)

MOLDAVIJA: Munteanu, Topal (od 78. Terentijev), Sivobolova, Mardari, Mitul, Tabur, Kožuhari (od 56. Katarau), Ćeresku, Virlan, Gucu, Kolnik (od 78. Pesterean)

Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore sla-

,,Crvene“ ponovo bolje od Moldavije

vila je i u drugom prijateljskom duelu sa Moldavijom. Pobjeda nije bila ubjedljiva kao u srijedu (6:1), ali je selektor Mirko Marić mogao da bude zadovoljan i nakon jučerašnjih 2:0. Dva duela s Moldavkama dobra su uvertira pred početak nastupa u Ligi nacija, u septembru.

- Vrlo je teško u pet dana igrati dvije utakmice s istim protivnikom, kojeg pritom u prvom meču ubjedljivo pobijedite.

Teško je tada motivisati ekipu, a i bilo je dosta umora kod nas, bez obzira na to što smo imali solidan fond igračica. Takođe, probali smo sve igračice koje su mogle da igraju u ovom momentu. U prvom poluvremenu bili smo dosta dobri, dok je drugi dio bio pri-

Seniorsko prvenstvo Crne Gore u džudou

Košarkaši Crne Gore okupili se u Podgorici za dva kvalifikacija za Mundobasket, selektor Boško Radović

Nikada nijesam ova ekipa ima ozbiljan

PODGORICA – Košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se juče u Podgorici, povodom posljednjeg „prozora“ kvalifikacija za Mundobasket i dva odlučujuća meča u grupi K. Selekcija Boška Radovića prvo 23. februara u Tuzli gostuje Bosni i Hercegovini, a tri dana kasnije sa Češkom igra u „Morači“.

lično loš. Ne bismo smjeli da uđemo ovako u poluvrijeme i praktično ništa ne napravimo. Ima dosta prostora za napredak, moramo da radimo na još mnogo stvari. Nadam se da ćemo se kroz naredne prijateljske utakmice dobro spremiti za ono što nas čeka u Ligi nacija – istakao je selektor Marić. Oba pogotka za Crnu Goru u jučerašnjoj utakmici postigla je kapitenka Slađana Bulatović

U 32. minutu realizovala je jedanaesterac dosuđen zbog faula nad Helenom Božić, dok je u finišu utakmice glavom poslala loptu u mrežu gošći.

Naredni prijateljski meč naša selekcija odigraće 10. aprila, kada će dočekati Sjevernu Makedoniju. Ne. K.

Akademik najuspješniji

PODGORICA - Nikšićki Džudo klub Akademik sa pet titula prvaka najuspješniji je učesnik prvenstva Crne Gore za seniore u Podgorici.

Podgorički klub ,,Nenad Sinanović“ ima tri državna prvaka, Fajter iz Podgorice dva, a po jednog tivatski Monte tatami, nikšićki Onogošt, Rožaje i cetinjski Crnogorac.

Od članova Akademika zlatno odličje osvojili su Nebojša Gardašević (do 81 kilogram), Novo Raičević (do 90), Danilo Pantić (preko 100), Marija Simić (do 48) i Tamara Gar-

dašević (do 63).

Prvaci Crne Gore od takmičara kluba ,,Nenad Sinanović“ postali su Emil Sinanović (do 66), Elma Ličina (do 57) i Ivana Šunjević (do 70), a od članova Fajtera - Petar Klikovac (do 73) i Božana Klikovac (do 78).

U konkurenciji seniora trijumfovali su i Edvin Čivović (do 60, Rožaje) i Andrija Martinović (do 100, Crnogorac), a kod seniorki Milana Stevanović (do 52, Monte tatami) i Jovana Mrvaljević (preko 78, Onogošt).

Pojedinačno prvenstvo Crne Gore okupilo je 100 takmičara iz 20 klubova. R. A.

„Crveni“ sami odlučuju o svojoj sudbini i u odličnoj su poziciji da se drugi put uzastopno plasiraju na Svjetsko prvenstvo, koje će biti održano u tri azijske zemlje – na Filipinima, te u Indoneziji i Japanu. Crna Gora je treća u grupi K (skor 6-4) i dovoljna joj je pobjeda protiv BiH, pa čak i poraz sa manje od 19 poena razlike, ali pod uslovom da potom savlada Čehe.

– Očekuju nas dvije teške utakmice, protiv dva teška protivnika. Ali, sada smo fokusirani na utakmicu sa Bosnom i Hercegovinom, još uvijek direktnim protivnikom za treće mjesto, sa kojim se prilič-

no dobro poznajemo – ističe selektor košarkaša Boško Radović.

Upitan da li je optimista da Crna Gora može ponovo da se nađe na Mundobasketu, Radović je odgovorio: – Od mene, vjerovatno, nikada

Senzacija Lorens

Sen Žermen

PODGORICA – Senzacija na Svjetskom prvenstvu u Kurševelu i Maribelu –kanadska skijašica Lorens Sen Žermen slavila je u slalomu.

Kanađanka, koja nema plasman na pobjedničko postolje u Svjetskom kupu, bila je treća nakon prve vožnje, a do iznenađujućeg trijumfa došla je u vremenu minut, 43 sekunde i 15 stotinki.

To je njena prva medalja na šampionatima svijeta, a prvo zlato za Kanadu u slalomu nakon 63 godine.

– Malo čudan – odgovorila je Sen Žermen na pitanje kakav je osjećaj poslije prvog mjesta na SP.

– Bila sam pod jakim stresom,

osjećala sam mučninu. Imala sam snažnu dijafragmu prije druge vožnje, ali pomislila sam: navikla sam na ovo, u redu je. Onda sam otišla na stazu, napravila grešku, ali samo sam nastavila, razmišljajući ,,idi dalje, idi dalje“, i ispalo je dobro.

Amerikanka Mikaela Šifrin, vodeća nakon prve vožnje, osvojila je drugo mjesto sa 57 stotinki zaostatka.

Pobjedničko postolje kompletirala je Njemica Lina Dir sa 69 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.

Slovenka Ana Bucik bila je devetoplasirana, dok je Hrvatica Leona Popović osvojila 17. mjesto.

Njena sunarodnica Zrinka Ljutić odustala je u drugoj vožnji. R. A.

nijeste mogli čuti da sam pesimista. Biće teške dvije utakmice. Ova ekipa, sigurno, ima ozbiljan karakter i ozbiljno prilazi svakoj utakmici. Nadam se plasmanu na Svjetsko prvenstvo – dodao je Radović. Sada već tradicionalno, Crna

Počeo NBA Ol-star vikend Zvijezde

„Tim Pau“,

NBA Ol-star vikend u Solt Lejku, prvi put od 1993. godine, počeo je takmičenjem zvijezda u usponu. Pobijedio je „Tim Pau“.

Ove sezone je nadmetanje budućih zvijezda bilo nešto drugačije koncipirano. Umjesto jedne utakmice, odigran je mini-turnir, dva polufinala igrana su do 40 poena, a u finalu je pobjednik bio prvi tim koji postigne 25 poena. Na kormilu svakog od četiri tima od po sedam igrača bio je neki bivši NBA as. Pau Gasol, Žoakim Noa, Deron Vilijams su predvodili momke koji igraju prvu ili drugu sezonu u NBA, dok je Džejson Teri bio trener tima sastavljenog od igrača iz Razvojne lige. „Tim Pau“ je u prvom polufinalu pobijedio „Tim Deron“ sa 40:25, blistao je Hose Alvarado, član tima Nju Orleansa, kao i Paolo Bankero U drugom polufinalu, „Tim Žoakim“ je pobijedio ,,Tim Džejson“ sa 40:32, a presudila je trojka Kventina Grejmsa na 37:32.

D. MALIDŽAN

Naši najbolji košarkaši sa selektorom Radovićem na meču sa BiH u Morači

Svjetsko prvenstvo u skijanju

dva meča u posljednjem „prozoru“ Radović poručuje

bio pesimista, ozbiljan karakter

Radović i Peri u najboljoj formi tokom cijele sezone

Boško Radović ističe da je zadovoljan formom reprezentativaca.

– Većina igrača koji su ovdje ima uloge u svojim timovima. Neki su sezonu počeli dobro, ali zbog nekih sitnih povreda nijesu u istoj formi kao na startu sezone. Ipak, igrači u našim i inostranim klubovima imaju prilično dobre uloge.

Nemanja Radović i Kendrik Peri imaju najbolju formu cijele sezone. Pratimo ih, u kontaktu smo sa njima i spremni smo za ove dvije utakmice – kazao je Radović.

ča. Međutim, nećemo puno da pričamo o tome, nema ih, pa ih nema. Imamo druge košarkaše, koji će ih, nadam se, uz dobru pripremu utakmice, zamijeniti na pravi način – ističe selektor košarkaša, i dodaje:

čega će kasniti, kao ni Nikole Ivanovića, koji će doći na drugi meč sa Češkom.

WABA LIGA, TOP8 FAZA, 5. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa slavile u Brčkom

Tripl-dabl Dragane Živković

za indeks 46 i novi brejk

Lavovi 46

Bud. Bemaks 73

BRČKO – Sala Tehničke škole. Gledalaca: 150. Sudije: Hartman, Barišić, Andrić (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 14:20, 11:15, 12:20, 9:18.

LAVOVI: Šarenac, M. Đokić 15, Halilović 15, Karišik 4, Lazarević 8, Bekić 2, Došić, S. Đokić 2, A. Đokić, Krkeljaš, Redžović, Vukić. BUDUĆNOST BEMAKS : Drobnjak 7, Stefanović 11, Živković 27, Baošić 6, Ma. Bigović 6, Mi. Bigović 2, Radonjić, Marković 4, Šćepanović 4, Bulajić 6.

Gora i u ovom „prozoru“ ima kadrovskih problema, ne samo zbog onih koji zbog NBA i Evrolige, svakako, nijesu mogli da dođu (Marko Simonović, Bojan Dubljević)… – Povrijeđeni su Radončić i Mihailović, dva važna igra-

vikend u Solt Lejku

u

– Mi smo već navikli na povrede. Prošli „prozor“ smo odigrali bez Popovića i Kendrika Perija, tako da, što se tiče povreda, navikli smo da se borimo sa tim i snalazimo se u tim situacijama. Na okupljanju nije bilo Perija zbog obaveza sa Unikahom u španskom Kupu kralja, zbog

– Sa Perijem ćemo imati samo nekoliko treninga. Nećemo mijenjati nešto specijalno u našem sistemu igre, mislim da će brzo ’uhvatiti’ to što se bude zahtijevalo od njega –zaključio je Radović.

Košarkaši će do utorka trenirati u Podgorici, a onda kreću za Tuzlu, na meč sa Bosnom i Hercegovinom, koju je Crna Gora, 24. avgusta prošle godine, ubjedljivo savladala u „Morači“ sa 88:69. S. J.

usponu: Pobijedio

Pau“, Hose Alvarado MVP

Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Lavove 73:46 u posljednjem meču 5. kola Top8 faze WABA lige. Podgoričanke su brejkom u Brčkom ostale u trci zajedno sa Celjem i Vojvodinom za prvo mjesto pred fajnal-for, dok su Lavovi ostali prikovani za dno tabele. Crnogorski šampion bio je oslabljen, jer zbog prehlade na put nije otputovala Marija Leković, dok zbog zdravstvenih problema nije nastupila ni Zorana Radonjić, pa su „plave“ bile sa znatno smanjenom rotacijom. Ipak, još jednom se pokazalo kakav je kvalitet Dragana Živković, koja je obilježila meč. Crnogorskoj reprezentativki nedostajale su dvije ukradene lopte za kvadripl-dabl! Živković je ubacila 27 poena, uz 13 skokova, 10 asistencija, a imala je i osam ukradenih lopti za nestvaran indeks 46! U takvim okolnostima ulogu pleja preuzela je Marija Baošić, a znatno veću ulogu imala je 15-godišnja Jelena Bulajić. Međutim, pauza od dvadesetak dana zbog repre-

zentacije, te treći meč u četiri dana očigledno su uticali na to da „vučice“ ne budu u prepoznatljivom ritmu. Lavovi su imali priključak, a Podgoričanke tek u 19. minutu nakon nesportskog faula Milice Đokić (polovičan skor sa linije bacanja Marije Baošić i trojka Anastasije Drobnjak) uspjele da stignu do dvocifrene razlike (36:23).

Sam početak donio je prednost ,,vučicama“, ali su Lavovi pokazali zube. Gošće su povele trojkom Marije Baošić (11:4), ali je domaćin serijom 8:0 preokrenuo, pa je Vladan Radović već u sedmom minutu bio primoran da zove tajm aut. Budućnost Bemaks je vratila odmah prednost, ali najviše zahvaljujući kapitenki Dragani Živković, koja je u tom momentu postigla 11 od ukupno 14 poena svog tima. Crnogorski tim održao je prednost, dva puta bio na ivici dvocifrene razlike, ali se mučio u napadu, promašivao zicere i sam sebe sprečavao da se „odlijepi“. Baš zbog toga, tek nakon nesportskog faula Đokić uspio je iz jednog na-

Nova senzacija Unikahe u Kupu Španije

Rezultati i

pada da postigne četiri poena i dođe do rekordnih ,,plus 13“ (36:23) u prvom poluvremenu. Ipak, u nastavku je bilo jasno da Lavovi nemaju kvalitet da prate ritam Podgoričanki. Gošće su drugi dio otvorile sa 6:0, povele 41:25, držale konstantno dvocifrenu prednost, da bi nakon dvije vezane trojke Bulajić u finišu treće dionice ,,plave“ razbile totalnu zonu rivala za 53:35, čime je bilo jasno da je senzacija nemoguća. Jedina dilema bila je koliko će razlike biti na kraju, a kako je vrijeme odmicalo bilo je jasno da će biti prilično velika… R. P.

Unikaha eliminisala i Real i izborila finale

PODGORICA – Novo iznenađenje i spektakl u španskoj košarci. Nakon Barselone, Unikaha je sinoć pobijedila i Real Madrid u polufinalu Kupa kralja rezultatom 93:82 i tako izborila finale.

U finalu „Tim Pau“ je pobijedio „Tim Žoakim“ sa 25:20, uz ključnu trojku Alvarada, koji je zasluženo ponio titulu MVP-ja.

– Ja sam iz Njujorka. Imam osjećaj da igram Ol-star svaki put kada igram sa drugarima u parku. Lagao bih kada bih rekao da sam mogao da predvidim ovako nešto. Vjerujem u

sebe sto posto, ali ovako nešto nisam mogao ni da sanjam –izjavio je Alvarado u društvu kćerkice, koja je bila prisutna sa njim na obraćanju medijima. Vikend se nastavlja takmičenjem u izazovu spretnosti, zatim u brzom šutiranju trojki i nadmetanjem u zakucavanjima, dok će u noći između ne-

đelje i poneđeljka uslijediti glavni događaj, meč između ,,Tima Lebron“ i ,,Tima Janis“. U prvoj petorki ,,Tima Lebron“ su Lebron Džejms, Nikola Jokić, Luka Dončić, Dža Morent i Lauri Markanen, dok u ,,Timu Janis“, uz Adetokumba, igraju i Kajri Irving, Donovan Mičel, Džejson Tejtum i Džoel Embid S. J.

Madriđani su, istina, stekli početnu prednost koju su održavali samo do kraja prve dionice. U drugom poluvremenu su velikom serijom stigli do dvocifrenog vođstva, a njega košarkaši Unikahe nijesu ispuštali.

Dejvid Kraviš je bio najefikasniji u Unikahi sa 20 poena, dok je Dilan Osetkovski imao 14. Real je predvodio sa 19 poe-

lu igrati protiv boljeg iz duela Huventud – Tenerife koji je odigran kasno sinoć. R. A.

na Valter Tavaresa, dok je 15 dodao Gabrijel Dek. Košarkaši Unikahe će u fina-

Sportski miks Arena

PODGORICA – Poredak

na vrhu tabele SBbet Prve crnogorske lige za rukometaše nije se mijenjao nakon prvog kola u 2023. godini.

Lovćen, Budvanska rivijera Budva i Rudar upisali su trijumfe u 12. rundi, pa sva tri tima imaju učinak od po 10 pobjeda i jednog poraza, a cetinjski tim je ostao prvi zbog najbolje gol razlike (+138).

U prijestonici je bez šanse bilo Berane 1949 – Lovćen je slavio 35:21. Najefikasniji u domaćem timu bio je Igor Radojević sa sedam pogodaka, Danilo Pajović dao je pet, Filip Krivokapić, Luka Poje i Žarko Pejović po četiri. Zarija Lutovac imao je 12 odbrana. Kod gostiju je odskočio Danilo Joksimović sa šest golova.

U finišu meča Petar Abramović iz Lovćena i Petar Čampar iz Berana 1949 dobili su crvene kartone. Uz njega im je pokazan i plavi, što znači da ih čeka dodatna disciplinska kazna.

Partizan 1949 pružio je dobar otpor Budvanskoj rivijeri Budva, naročito u prvom poluvremenu, ali nije mogao do iznenađenja protiv aktuelnog šampiona – sastav Brana Božovića pobijedio je 36:31, uz 12 pogodaka Đorđa Peruničića. Sedam je dao Boris Šekarić Kod gostiju, najefikasniji je bio Srđan Nikitović s osam. Rudar je bio ubjedljiv protiv Sutjeske (35:22), a najzaslužniji za ubjedljiv trijumf bili su Filip Racković sa sedam, te Nemanja Vuković s pogotkom manje. Nemanja

SBbet Prva liga za rukometaše (12. kolo)

Sigurne pobjede vodećeg trija

Jedinstvo slavilo u Baru i ostalo u trci za treće mjesto

PODGORICA – Jedinstvo je slavilo u Baru protiv Mornara 3:1, u premijernom meču 9. kola EPCG Superlige za odbojkaše. Ovom pobjedom su se Bjelopoljci izjednačili sa Mornarom po broju pobjeda i poraza (5-4), ali Barani imaju bod više (15-14), koji može biti presudan u trci ova dva tima u borbi za treće mjesto.

U posljednjem kolu, naime, oba tima igraju sa favoritima, Jedinstvo dočekuje šampiona Budvu, a Mornar gostuje Budućnosti. U meču u ,,Topolici“, u ekipi Jedinstva se istakao Vladan Stojanović sa 23 poena, Lazar Cimbaljević je dodao 16, a Srđan Petrović 13. U poraženom timu najbolji je bio Aleksandar Belnickij sa 14 poena, Marko Jovićević i Nebojša Grabež su osvojili po devet.

NAJEFIKASNIJI U POBJEDI LOVĆENA: Igor Radojević

Matović i Mile Ćuzović dali su po pet. U sastavu iz Nikšića najbolji je bio Vladan Lončar s devet golova.

Komovi su bili sigurni protiv Jedinstva (36:25), a junaci su bili Nikola Mašović s 15 odbrana i Duško Trifunović s 10 pogodaka. Rajko Femić

VATERPOLO: Crna Gora (U 15) bolja od Hrvatske

Hrabri igra za EP

PODGORICA – Vaterpolo

reprezentacija Crne Gore

U 15 savladala je Hrvatsku 10:5 u prijateljskom meču u Budvi.

Mladi vaterpolisti do ključne prednosti došli su u posljednjoj četvrtini koju su riješili u svoju korist – 5:0!

U posljednjih osam minuta gosti iz Hrvatske ušli su sa viškom od gola, što i nije bila, ispostavilo se, neka velika

zaliha za mirniju završnicu.

Andrej Durutović postigao je četiri gola, Maksim Mijatović i Stefan Kruta po dva, a po gol su dali Dario Domazetović i Stefan Vraneš Sa ovom utakmicom završene su četvorodnevne pripreme u Budvi, a po onome što su naši vaterpolisti pokazali na dobrom su putu da u pravoj formi dočekaju EP ovog ljeta u Podgorici. A. M.

Ukrajinci ljuti na predsjednika MOK-a

PODGORICA – Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba nazvao je predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) licemjerom, prenijeli su evropski mediji.

- Ovo licemjerje je prilično jadno – rekao je Kuleba.

Kritike na račun Baha počele su nakon što je posljednjih sedmica počeo da otvara vrata nastupa ruskih i bjeloruskih sportista na velikim ta-

kmičenjima, što bi moglo da bude uvod u njihovo učešće na Olimpijskim igrama u Parizu sljedeće godine.

- Zemlja koja izvrši agresiju koju je osudila velika većina

Detalj sa meča u Budvi

sedam puta je zatresao mrežu Komova. U posljednjem meču 12. kola, Mornar 7 će danas (17.30 h) ugostiti Budućnost Podgoricu. Ne. K.

Rezultati i parovi 9. kola: Mornar – Jedinstvo 1:3 (31:29, 10:25, 23:25, 26:28). Danas: Sutjeska – Budva (17.00), Budućnost volej – Galeb Liko Soho Group (20.00). S. J.

Herceg Novi siguran u gradskom derbiju

nost da će Ukrajina bojkotovati OI u Parizu ako na njima budu učestvovali ruski i bjeloruski sportisti.

- To je jedna od mogućnosti. Kada bi ruski i bjeloruski sportisti došli u Pariz umjesto ukrajinskih, to bi bilo protiv svih sportskih, političkih i moralnih standarda.

Jedna od ideja je da ruski i bjeloruski sportisti učestvuju na velikim takmičenjima bez nacionalnih simbola, a uslov bi bio i da aktivno ne podržavaju rusku agresiju u Ukrajini.

PODGORICA – U gradskom derbiju Herceg Novog nije bilo dileme – Herceg Novi je bio bolji od Albatrosa sa 3:0, za 51 minut efektivne igre.

Ekipa Milorada Krunića je, tako, upisala i 13. maksimalnu pobjedu, dok je Albatros doživio treći poraz, zbog kojeg je sa drugog pao na četvrto mjesto. Tatjana Bokan je sa 17 poena predvodila Herceg Novi, Diana Balai je dodala 15, a Milena Burzanović 11. U ekipi Albatrosa Olha Pavljašjuk je osvojila šest poena, Anđela Kukobat pet.

u Ujedinjenim nacijama izgubila je pravo nastupa na Olimpijskim igrama. To se odnosi i na sve sportiste te zemlje – rekao je Kuleba.

Ponovio je i da postoji moguć-

- To je potpuno neprihvatljivo. Većina ruskih sportista koji su osvojili medalje na posljednjim igrama predstavljaju klubove pod okriljem ruske vojske – upozorio je Kuleba. R. A.

Galeb Liko Soho Group je do desete pobjede došao trijumfom kod kuće protiv Jedinstva, koji je doživio 10. poraz. Marija Bojić je sa 13 poena bila najbolja u ekipi Galeba, Natalija Vlaović devet, a Šarlot Ričards osam. U bjelopoljskom timu

najviše poena osvojila je Gordana Madžgalj (sedam). Jedinu pobjedu u gostima u ovom kolu ostvarila je tivatska Akademija, koja je slavila u Podgorici protiv Morače sa 3:1. Tim Milana Markovića je šestom pobjedom preskočio Moraču na tabeli i sada je peti, dok je Morača šesta sa skorom 5-8. Majda Čakar je sa 19 poena predvodila Akademiju, Anastasija Anđelić je dodala 15, a Anja Popović 12. U podgoričkom timu ubjedljivo najbolja je bila Lara Jovović sa 21 poenom. Rezultati 13. kola: Galeb Liko Soho Group – Jedinstvo 3:0 (25:12, 25:12, 25:11), Morača – Akademija 1:3 (25:13, 21:25, 15:25, 17:25), Herceg Novi – Albatros 3:0 (25:11, 25:11, 25:13).

Petak: Gimnazijalac – Mediteran 3:0 (25:22, 25:21, 28:26), Luka Bar – Budućnost volej 3:0 (25:13, 25:21, 25:16). S. J.

EPCG Superliga za odbojkašice (13. kolo)

,,Bah je licemjer“

Barbus je oštro optužio vladu

Francuske za izdaju Crne Gore

Kompanija „Metro Goldwin Mayer“ snimila je film pod nazivom „Vesela udovica“, transformišući čuvenu operetu Franca Lehara u instrument s ciljem iznošenja serije uvreda na račun crnogorskog naroda. Dopisnici španske štampe otkrili su da je ta kompanija dobijala velike iznose subvencija kako bi oklevetala Crnu Goru

Piše: Jovan ČUBRANOVIĆ

LAVINA PROTESTA ZA

SLOBODU CRNE GORE

Engleska. Dom komune (Chambre of Comune) i Dom lordova iz Londona bili su poprište nasilnih protesta protiv napada na slobodu Crne Gore. Veliki broj njenih članova, predvođenih lordom Sajdenhemom, Gledstonom i uvaženim Ronaldom Meknilom, primorali su Vladu Lojd Džordža i britansku štampu da odustanu od svog ranije zauzetog stava. I, nakon lavine napada širom Parlamenta, danas, u toj zemlji koja ukazuje na čast čovječanstvu svojim ispravnim i nepotkupljivim administrativnim institucijama, Crna Gora ima mišljenje britanskog naroda na svojoj strani, kao svog iskrenog i odanog prijatelja.

Španija. Cjelokupnost javnog mnjenja ove velike nacije, uključujući i „Telegrafsku agenciju, radio“ i javne ličnosti svih partija, bez razlike, izrazile su simpatije i dale iskrene dokaze o prijateljstvu koje ih vezuju za Crnu Goru. Prenosimo faksimil teksta rezolucije koju je usvojila Međunarodna asocijacija za mir, organizacija Španskih žena u odbrani Crne Gore.

Italija. Trista osam članova Parlamenta i Senata ove nacije, na čelu sa časnim Karlosom Delkroiksom, među kojima su i Euđenio Kijeza, profesor Viktorio Šialoja , senator Pule, Euđenio Kozeiski i Italijanski nacionalni komitet za odbranu Crne Gore, pod predsjedavanjem Gabrijela D. ‘Anuncia , profesor Antonio Baldaći, doktor Karlo Bolonjezi, Maraskoti, pjesnik Golfera i inžinjer Manconi, natjerali su kabinet kojim je predsjedavao gospodin Đoliti da u cijelosti podnese ostavku i postavili sljedećim vladama politiku iskrenog prijateljstva prema Crnoj Gori, savezničkoj državi, i poštovanja ispunjenja obaveza. same italijanske vlade prema ovom narodu. Francuska. Profesor međunarodnog prava, gospodin Lapradela, rektor Pravnog fakulteta Sorbone u Parizu, uspješno je završio studiju o Crnoj Gori, u kojoj veliča istoriju punu herojstva njenih stanovnika kao primjer za buduće francuske generacije. Slavni pisac Anri Barbus je u svojoj knjizi „Le Bourreau“ takođe posvetio nekoliko stranica u čast Crnoj Gori, oštro optužujući francusku vladu da je izdala tu državu.

Ugledna književnica Madame Severine i profesor Alćide Ebrej, bivši republički ministar, iznijeli su u javnost svoje oštre optužbe na račun francuskih vlada, za slučaj Crne Gore.

Čuveni advokat Pol Bonkur, aktuelni ministar inostranih poslova, svjedočio je pred Kasacionim sudom i javno u „Le Tempsu“, 29. jula 1926. godine, kada je učestvovao u parnici protiv američke filmske produkcijske kuće „Metro Goldwin Mayer“ iz Holivuda: „Crna Gora je bila saveznik Francuske i bila je žrtva (tajnog) ugovora koji je diktirala potreba.”

Kao što je poznato, pomenuta američka kompanija snimila je film pod nazivom „Vesela udovica“, transformišući čuvenu operetu Franca Lehara u instrument čiji je cilj bio da iznese seriju uvreda na račun crnogorskog naroda.

Dopisnici španske štampe otkrili su da je predmetna kompanija dobijala velike iznose subvencija od zainteresovanih vlada, kako bi oklevetala Crnu Goru. Pomenuta filmska produkcijska kuća, pod patronatom advokata Pola Bonkura, aktuelnog ministra spoljnih poslova, osuđena je pred Kasacionim sudom u Parizu

za krivično djelo klevete; takođe, naređeno je uništenje svih filmova koji se distribuiraju u svijetu i da se isplati odšteta Crnoj Gori, uključujući i plaćanje svih troškova, pod kojim se podrazumijevaju i sudski. Predstavnici Crne Gore su se pred istim sudom u Parizu izjasnili da nemaju namjeru da prime nikakvu sumu novca koji se odnosi na velike uvrede časti njihove zemlje. Drugim riječima, nijesu htjeli da prodaju dobro utvrđenu reputaciju koju je njihova zemlja uživala kroz vjekove. Tako se poznati francuski advokat zadovoljio time što je prihvatio uništavanje svih ocrnjivajućih i klevetničkih traka o Crnoj Gori, a za svoje honorare dobio je samo sto hiljada franaka. Zanimljivo je da su, manje-više, svaka u određenom vremenu, po zgodnosti njujorških špekulativnih bankara koji su finansirali holivudsku Meku filma, mnoge nacije takođe bile ocrnjene i predstavljene javnosti u omalovažavajućim filmovima. Holivud, u prevodu sa engleskog, znači: sveta šuma, ali u stvarnosti ovo ime joj ne odgovara. Ništa manje poznati francuski advokat, takođe iz Kasacionog suda u Parizu, gospodin Anri Tores,

javno je izjavio da je uvijek bio spreman da brani Crnu Goru i njene predstavnike, na apsolutno nesebičan način.

(U knjizi na ovom mjestu stoji slika s legendom: POL BONKUR, jedan od najistaknutijih i najpoznatijih francuskih advokata pred Sudom pravde u Parizu, aktuelni ministar spoljnih poslova, koji je uspio da natjera francusku pravdu da osudi holivudsku filmsku kompaniju Metro Goldwin Meyer zbog njenog rada na ocrnjivanju i klevetanju crnogorskog naroda. Ovaj poznati pravnik je, na kraju svoje teze, pred Sudom i predstavnicima štampe uzviknuo: „Crna Gora je bila saveznik Francuske i nevina je žrtva (tajnog) ugovora o nužnosti.“)

Njemačka. Na mirovnoj konferenciji, u Parizu, pred Vrhovnim savjetom 1919. godine, zbunjen među savezničkim prodavcima, ministar inostranih poslova, g. Ratenau, izjavio je: „Vi ste nam predstavili niz predstavnika država koje prije rata nijesu postojale, a predstavnike Crne Gore, sa čijom državom smo se redovno nalazili u ratu, ste od nas sakrili ili prikrili.”

Predsjednik Vrhovnog savjeta, gospodin G. Klemanso, brzo je promijenio tačku diskusije da bi izbjegao razgovor o toj zemlji.

Djelo Jovana Čubranovića objavio je Montenegrin American Association Cetinje. Izvorni naziv knjige glasi „El crimen mas grande de la historia“. Sa španskog je prevela mr Dragana Otašević

Nedavno je sa španskog prevedena studija Jovana Čubranovića

„Najveći zločin u istoriji“, objavljena u Meksiku 1934. Čubranović je sav svoj život posvetio borbi za crnogorsku slobodu, protiv karađorđevićevske okupacije. Objavljivanje ove knjige zbiva se u momentu kada se nad Crnom Gorom iznova nadvija avet okupacije i razdržavljenja

Veliki dnevni list „Germania“, iz Berlina, u nizu tekstova oštro je protestovao protiv napada na suverenitet i slobodu Crne Gore, prebacujući svu istorijsku odgovornost na tri velike sile, uvjeravao je da niko od njih ne može očekivati pravdu, pošto se izgubila vjera u njegovu nepristrasnost. Profesor Hasen, sa Univerziteta u Berlinu, pokušao je da osnuje Njemački komitet za slobodu i nezavisnost Crne Gore, ali je morao da napusti svoj najplemenitiji projekat, da svoju ideju uobliči u bolja vremena, jer bi akt ovakve vrste u Berlinu, mogao da izazove sumnju uvijek uplašenih i nepovjerljivih saveznika.

Rusija . Na Međunarodnoj konferenciji u Đenovi, Italija, sovjetski komesar za spoljne poslove, gospodin Čičerin, bio je zasut prijekorima od strane franscuskog predstavnika M. Bartua koji je u Savjetu tvrdio da Rusija treba da slijedi obaveze nesovjetskih vlada, odgovorivši: „A vi, gospodo, zamjerate Rusiji pitanja od novčanih interesa, u međuvremenu vi sprječavate da se govori o slo-

bodi Crne Gore čiju ste nezavisnost tajno prodali.“

I svi delegati Konferencije su ćutali, ne otvarajući usta, bez davanja bilo kakvog komentara.

(U knjizi na ovom mjestu stoji slika s legendom: ČIČERIN – bivši ruski narodni komesar (ministar inostranih poslova) koji je tokom Međunarodne konferencije u Đenovi 1921. godine, odgovarajući na zamjerku gospodina Bartua koji predstavlja Francusku, izjavio: „Rusija ne priznaje dugove prethodnih vlada, kao što Francuska nije priznala svoje pri osnivanju Francuske komune, stoga poništavam sve njene obaveze sa inostranstvom. U stvari, zamjerate Rusiji što nije platila, dok ste vi tajno prodali slobodu svog saveznika Crne Gore i ne želite da čujete da se govori o ovom strašnom pitanju.”

Norveška . U Norveškoj je Skupština, glasajući rezoluciju za odbranu Crne Gore, dala instrukcije svom prvom delegatu u Društvu naroda doktoru Nansenu da zatraži intervenciju Lige u ime svoje zemlje, u korist Crne Gore. Ugledni pjesnik Ugo Movinkel objavio je knjigu u kojoj veliča herojski gest crnogorskog naroda, publikaciju koja je bila široko distribuirana među cijelom norveškom omladinom. (Nastavlja se)

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI: DOSJE O POROBLJAVANJU CRNE GORE I CRNOGORACA 14.

Anri Barbus

Georgi Čičerin

Pol Bonkur

Dnevni

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja USLUGE

MaLi oGLaSi

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MiLENa GoLUBoViĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJK a R a DULoV i Ć

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RaDMiLa USKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENaD ZEČEViĆ (politika)

JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija)

JELENa MaRTiNoViĆ (društvo)

MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JoVaN NiKiToViĆ (kultura)

MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika)

DR aG i C a Ša KoV i Ć (Crnom Gorom)

N i Ko L a SEKUL i Ć (hronika Podgorice)

JoVaN TERZiĆ (arena)

S Lo B o Da N Č UK i Ć (feljton i arhiv)

MaRKo MiLoŠEViĆ (dizajn)

DRaGaN MiJaToViĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JoVaNa ĐURiŠiĆ

OBJEKTIV

Urednica

Ma R i Ja iVa N oV iĆ

-Ni K iČ EV iĆ

KULT

Urednica

TaNJa PaViĆEViĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEa“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah.

Povoljno Vukčević

Tel.069/ 991-999, 067/000-008

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović

Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović

Tel. 067/579-709, 069/269-550

POTrEBaN kuvar -ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje, paste, rizota,salate)

Hugo Bar Bokeska ulica

Tel. 067067163

Tražim ženu za pomoć u kući 24 sata u Podgorici. 067/837 - 229 6

NEKRETN i NE

PrODaJEM poslovni prostor površine 150 m2, u Ul. Vasa raičkovića, cijena 99.000 eura, Podgorica. Tel. 068/239-883, 068/060-545

Dana 17. februara 2023, u 86. godini, preminula je naša voljena

VJERA pok. Moma BRKULJAN rođena Radusinović

Saučešće primamo u gradskoj kapeli dana 18. februara od 11 do 16 časova i 19. februara od 11 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na gradskom groblju u Nikšiću. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sin MILJKO, kćerke BILJANA, VESNA, GORDANA i DRAGANA – MIMA, snaha SMILJA, unučad LUKA, MILOŠ, DANILO, IVAN, ANDREA i LEA, i ostala rodbina BRKULJAN i RADUSINOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj

VERI BRKULJAN

Duboko smo ti zahvalni na odrastanju koje si učinila posebnim i uvijek ćemo pamtiti tvoj smisao za humor, čednost i bezuslovnu ljubav. Sjećanje na tebe uvijek ćemo njegovati i zauvijek pamtiti.

Vole te tvoji: LUKA, MILOŠ i DANILO

Posljednji pozdrav našoj dragoj

VERI BRKULJAN

Sa poštovanjem i velikom zahvalnošću čuvaćemo tvoj dragi lik od zaborava.

Uvijek ćeš nedostajati.

Porodica ĐIKANOVIĆ: GORDANA, BOŠKO, LUKA, MILOŠ i DANILO

926

925

Neđelja, 19. februar 2023. Oglasi i obavještenja

895

Дана 18. фебруара 2023. преминула је у 87. години

наша драга

РАДУША Мирка ЖИВКОВИЋ

рођена Живаљевић

Саучешће примамо 18. фебруара од 12 до 15 часова и

дана 19. фебруара од 11 до 14 30 часова у градској

капели Чепурци – Подгорица.

Сахрана ће се обавити 19. фебруара у 15 часова на градском гробљу у Загоричу.

Ожалошћени: син МИОДРАГ, ћерке ВЕРИЦА и СОЊА, сестра РАДМИЛА, снаха СВЕТЛАНА, унучад ТАТЈАНА –ТАЊА, МЛАДЕН, ИТАНА и ЈОВАНА, праунучад СТЕФАН и ЗОЈА и остала многобројна родбина

Voljenoj majci

VERI BRKULJAN

Toplina tvoje duše jača je i od smrti. Ostaje vječno da grije naša srca.

BILJANA, GORDANA, VESNA i MIMA

Posljednji pozdrav

LJILJANI VUKČEVIĆ

Porodica ujaka DUŠANA VUKČEVIĆA

894

Dragi brate

ŽARKO ŠĆEPANOVIĆ

Moja zvijezdo vodiljo… Ti si mi bio sve u životu.

Zašto me ostavi?

Sunce moje, znaj da ćeš vječno živjeti u nama

Dana 18. februara 2023. u 76. godini života, preminuo je naš dragi

922

Dana 18. februara 2023 umro je u 86. godini

Tvoja sestra DRAGANA

OGNJEN Mirkov KALEZIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu, 19. februara od 12 do 15 časova i 20. februara od 10 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Danilovgradu.

RADOMIR – RADE Božov RADINOVIĆ

Saučešće primamo u seoskoj kapeli u Grbavcima, 18. februara od 10 do 20 časova i 19. februara od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni:

supruga STANKA, kćer MIRA, sinovi MILORAD –MIĆO i MIODRAG – MIJO, sestra KOSARA, unuci DALIBOR, JAKOV i IVAN, unuke MARIJA, JELENA i MILENA, praunučad, snahe MILEVA, OLIVERA, NADA i ANITA, braća od stričeva SIMO, SLOBO i VELJO, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna porodica RADINOVIĆ

927

929

VJERI BRKULJAN

897

Bila si brižna majka, svekrva i baba. Najčistija duša koja je zadržavala anđeoski duh djeteta. Neka tvoja duša počiva u miru.

MILJKO, SMILJA, ANDREA, LEA i IVAN

Ožalošćeni: porodica KALEZIĆ i ostala mnogobrojna rodbina 905

893

Dragi ŽAKI

Vječno ćeš živjeti u našim srcima

DRAGANA, MARINKO, NIKOLA, PAVLE

Posljednji pozdrav uvaženome stricu

DUŠANU Božovu PARAČI

SAVO PARAČA sa porodicom

Voljenoj majci

Oglasi i obavještenja

921

Posljednji pozdrav dragom i nezaboravnom prijatelju

Opraštamo se od našeg zeta, tetka i pašenoga

917

Neđelja, 19. februar 2023.

Dana 17. februara 2023. u 78 godini, preminuo je naš dragi

906

MUSI

Od DRAGANA PERIŠIĆA sa porodicom

DRAGOSLAVA – MUSE Miraševog ŠAKOVIĆA

Dragi Musa, ostaje nam mnogo lijepih sjećanja i uspomena po kojima ćemo te pamtiti i nikada zaboraviti. Počivaj u miru.

DRAGOLJUB i RADOJKA ŠPADIJER sa porodicom

911

Posljednji pozdrav

DRAGOSLAV – MUSA ŠAKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom Musi Od porodice DUCKIN

Počivaj u miru

DRAGOSLAV – MUSA ŠAKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i velikom čovjeku.

Počivajte u miru.

SNEŽANA ČAVOR sa porodicom

914

DRAGOSLAV – MUSA ŠAKOVIĆ

Ja i ti, Musa, nijesmo bili samo drugovi, prijatelji i kumovi, bili smo više od toga.

Dugogodišnji naš zajednički život ostaje u neizbrisivom sjećanju kako meni tako i mojoj porodici.

VESO ČOGURIĆ sa porodicom

912

Dragom stricu i đeveru

DRAGOSLAVU – MUSI ŠAKOVIĆU

Izraze dubokog poštovanja i posljednji pozdrav od tvojih

DRAGOVIĆ DANICE, MIHAILA i NENADA sa porodicama

SJEĆANJE 19. 2. 1993 – 2023.

BRANISLAV – BATO MUGOŠA

Tri duge decenije prolaze, ali sjećanje na tebe, na drage i lijepe uspomene ostaje da vječno traje.

Tvoja PORODICA

885

Dragi prijatelju

918

DRAGOSLAV – MUSA Mirašev ŠAKOVIĆ dipl. pravnik

Sahrana je obavljena 18. februara u krugu porodice, na Novom goblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica: supruga TANJA, kćerke JELENA i KSENIJA, sestra BRANKA, sestrične IRENA i BILJANA, unučad LUKA, UROŠ, ANDREA i ANA, zetovi DRAŠKO, BLAŽO i TIHOMIR i ostala rodbina

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

913

MUSI

GORAN i MIRELA

908

DRAGOLJUB – DRAGO USKOKOVIĆ

Hvala Ti za iskreno, dugogodišnje prijateljstvo. Ostaješ u našem sjećanju

RADISLAV, VERICA, IVANA i MARKO GAJOVIĆ

928

Dana 19. februara 2023. navršava se 13 godina od smrti mog voljenog oca

TUŽNO SJEĆANJE 26. 10. 1965 – 19. 2. 2010.

907

BATA

U svakoj si mojoj priči, uspomeni i mislima. Nedostaješ.

Tvoja ćerka JELENA

MILORAD – BATE JOVIĆEVIĆ

Prolaze dani tuge i nevjerice, dragi moj sine, da više nijesi sa nama i da si nas tako rano napustio.

Svaki dan bez tebe je sve teži i bolniji, pa se moje srce pita kako nastaviti život bez tebe.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a ja ću zauvijek tugovati za tobom.

Tvoja neutješna majka MILEVA

Neđelja, 19. februar 2023.

Godina dana je od smrti našeg dragog prijatelja

Dana 19. februara 2023. i 32 godine i 54 dana navršava se od smrti našeg godina dana od smrti dragog oca naše drage majke

Oglasi i obavještenja

884

Godina je dana od smrti moga oca

919

Iskrenost i skromnost, prijateljski odnos, tačnost i poštenje su vrijednosti koje su ga preporučile za lijepo sjećanje

923

Sestri DANICI

Tvoj glas, tvoj smijeh, tvoja dobrota, tvoja ljubav su svuda oko nas. S nama si i bićeš dok smo živi. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Sestra MARIJA sa porodicom

JOVANKA M. MILAN J. ŠKURIĆ ŠKURIĆ rođ. Nikolić

Vaša dobrota i plemenitost zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje.

Vaša djeca RADOJICA i VERA sa porodicama

924

Tetki

DANICI

Nikad neću zaboraviti ljeta provedena kod tebe. Sve one haljinice koje su se šile samo za mene. Počivaj u miru, moja tetka, ja ću te čuvati od zaborava.

MAJA

920

Tužno sjećanje na dragu sestru

SIMEUNA

– SIĆA RADOJEVIĆA

Dragi tata, Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti sjećanje u kojem tebe nema. Tvoju dobrotu i plemenitost nosiću vječno u svom srcu. Hvala ti za svu ljubav koju si mi pružio.

Počivaj u miru, dragi tata.

Šćer MAJA GORANOVIĆ sa porodicom

904

DANICU MARKOVIĆ

Tvoj dragi i plemeniti lik i dobrotu čuvamo u najljepšoj uspomeni.

LJUBICA VIDOJE

Vrijeme prolazi, a vi ostajete u srcu.

Porodica TODOROVIĆ

Tvoja sestra ZORKA ĆERANIĆ sa porodicom

903

Četrdeset je dana od smrti sestre

DANICE MARKOVIĆ

Od brata JOVANA sa porodicom

Вољена наша

Navršava se 40 dana od smrti

DANICE MARKOVIĆ

S ponosom i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tebe. Sin ŽELJKO, snaha MILICA, unučad SARA, VUK i PAVLE

915

VIDO MILAŠ LJUBICA CAMOVIĆ

13. 1. 2022 rođ. Milaš 19. 2. 2022

Godinu dana živim bez vas, sa bolom i tugom, voljeni moji. Nedostajete i nedostajat ćete za sve što dolazi.

Vaša sestra MILOSAVA ADŽIĆ sa porodicom

898

ЈОВАНКА ДЕДОВИЋ 19. 2.