Dnevni list POBJEDA 07.06.2025 by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije odbio zahtjev razriješene direktorice

Perović

dana da se izjasni o svojoj smjeni

Članica Savjeta Aleksandra Vukašinović ocijenila je da poništavanjem odluke o razrješenju Perović odluka Upravnog suda postaje pravosnažna, te da se poništenjem upravnog akta predmet vraća u stanje u kojem je bio

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

INTERVJU: Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović

U procesu vetinga neće biti nedodirljivih niti povlašćenih

Tenderska komisija o koncesiji aerodroma juče zasijedala u punom sastavu, sjednicu ipak obilježila žučna rasprava Formalno

neđelju,

postupka

Poslije skoro devet godina krivičnog postupka, bivši javni izvršitelj oslobođen optužbe da je na osnovu lažne presude žiro račun Crnogorskog Telekoma ,,olakšao“ za 864.317,51 eura

Zbog brojnih maliciozno plasiranih informacija u vezi sa postupkom utvrđivanja postojanja bezbjednosnih smetnji, važno je da ukažem da se postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju utvrđuje na osnovu provjerljivih činjenica, u zakonom predviđenom postupku, koji se u smislu utvrđivanja bezbjednosnih smetnji zasniva na odredbama materijalnog prava sadržanog u lex specialis zakonima kojima je uređena oblast unutrašnjih poslova i oblast nacionalne bezbjednosti, kaže Šćepanović

PODGORICA: Na inicijativu direktora Pobjede očišćeno korito Ribnice na Sastavcima

Odbor medicinskih sestara i tehničara KCCG na razgovore pozvala samo Ujedinjena Crna Gora, nadležni i dalje ćute

Javna svađa američkog predsjednika i tehnološkog milijardera

TOP STYLE: Pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

INTERVJU: Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović

U procesu vetinga neće biti nedodirljivih niti povlašćenih

PODGORICA - Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da se pitanje vetinga mora posmatrati u odnosu na odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima su uređena pitanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad i postupak utvrđivanja navedenih smetnji.

- Zbog brojnih maliciozno plasiranih informacija u vezi sa postupkom utvrđivanja postojanja bezbjednosnih smetnji, važno je da ukažem da se postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju utvrđuje na osnovu provjerljivih činjenica, u zakonom predviđenom postupku, koji se u smislu utvrđivanja bezbjednosnih smetnji zasniva na odredbama materijalnog prava sadržanog u lex specialis zakonima kojima je uređena oblast unutrašnjih poslova i oblast nacionalne bezbjednosti, kazao je Šćepanović za Pobjedu.

Čelnik Uprave policije je kategoričan da nema mjesta primjedbama da je postupak netransparentan.

- Upravo zbog toga insistiramo na primjeni načela zakonitosti, profesionalizma i

neselektivnosti i integriteta, tako da ni do sada, pa ni u narednom periodu neće biti nedodirljivih ili povlašćenih - kazao je Šćepanović.

POBJEDA: Pitanje vetinga koji se sprovodi u policiji izazvalo je veliku pažnju javnosti. Ko je zakonski nadležan za vršenje provjere imovinskog stanja p olicijskih službenika u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima?

ŠĆEPANOVIĆ: Odredbama člana 188 Zakona o unutrašnjim poslovima propisano je da kontrolu imovine, prihoda i životnog stila policijskih službenika, njihovih bračnih i vanbračnih supružnika i djece, kao i lica povezanih sa njima vrši službenik za kontrolu rada u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koji je zaposlen u posebnoj organizacionoj jedinici Ministarstva, odnosno u Odjeljenju za antikorupciju u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Ukazujem da je bliži način kontrole imovine, prihoda i životnog stila policijskih službenika, njihovih bračnih i vanbračnih supružnika i djece, kao i lica povezanih sa njima propisan podzakonskim aktom, odnosno Pravilnikom o kontroli imovine, prihoda i životnog stila policijskih službenika, koji je donijet 19. juna 2024. godine. POBJEDA: Šta stoji u tom Pravilniku?

Članom 162 Zakona o unutrašnjim poslovima propisano je da postupak za provjeru postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju sprovodi Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji koju obrazuje ministar unutrašnjih poslova, u skladu sa stavom 3 pomenutog člana, a koju čine službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije. Prethodno, ovaj postupak inicira neposredni rukovodilac policijskog službenika, bez saglasnosti policijskog službenika za koga se vrši bezbjednosna provjera

ŠĆEPANOVIĆ: Shodno odredbama navedenog Pravilnika, životni stil policijskih službenika, njihovih bračnih, odnosno vanbračnih supružnika i djece, kao i lica povezanih sa njima podrazumijeva potrošnju i druge sklonosti policijskih službenika, njihovih bračnih, odnosno vanbračnih supružnika i djece, kao

i lica povezanih sa njima. Ovim Pravilnikom vrlo su jasno propisane obaveze policijskih službenika da u tačno određenim vremenskim rokovima, na standardizovanom obrascu dostavljaju izvještaj o prihodima

i imovini, koji osim policijskog službenika, obuhvata i prihode i imovinu bračnog, odnosno vanbračnog supružnika i djece koja žive u zajedničkom domaćinstvu.

POBJEDA: Da li je svaka aktivnost sprovedena u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima?

Nijesam direktno upoznat sa detaljima

izvještaja Odbora za bezbjednost

POBJEDA: Zašto Izvještaj Odbora za bezbjednost ne gleda previše blagonaklono na veting u policiji? Zbog čega pozivaju na transparentnost ako se ima u vidu da je, kako navodite, sve u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima? ŠĆEPANOVIĆ: Pretpostavljam da ste pratili nedavno održanu sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je jedna od tema bio i

postupak utvrđivanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju, shodno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima. S obzirom na to da nijesam član Odbora za bezbjednost i odbranu, nijesam direktno upoznat sa detaljima koji se tiču ovog izvještaja. Međutim, moram da napomenem da su na navedenoj sjednici ministar unutrašnjih poslova i v. d. direktora Uprave policije, s obzirom da je riječ

o temi koja je u pojedinim medijima poslužila za manipulativno djelovanje i prikazivanje neistinitih činjenica, sa vrlo jasnim intencijama ka dezavuisanju javnosti i opstruiranju cjelokupnog procesa, fokus izlaganja usmjerili na pojašnjenje odredbi Zakona o unutrašnjim poslova i detaljno pojašnjenje načina na koji se predmetni postupak sprovodi u praksi. Kako je sjednica Odbora

ŠĆEPANOVIĆ: S obzirom na prethodno navedene odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima i citiranog Pravilnika, navedeno pitanje nije iz domena nadležnosti

za bezbjednost i odbranu u dijelu koji se odnosi na ovaj postupak bila javna, interpretiranje iznijetih činjenica na bilo koji drugi način, osim onako kako je to i predstavljeno, moglo bi ukazati na pokušaje manipulacije ili zloupotrebe, što bi u krajnjem i dovelo do sumnje u namjere svih onih koji se opredijele za takvo postupanje i mislim da bi za mene kao profesionalca, u ovom momentu, bilo neprimjereno da komentarišem pojedine stavove ovog tijela. Ono što mogu ponoviti jeste da se postojanje bezbjedno-

Uprave policije, imajući u vidu da je za sprovođenje ovih aktivnosti isključivo nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Odjeljenje za antikorupciju.

POBJEDA: Da li Uprava policije ima uspostav-

snih smetnji utvrđuje u vrlo jasno zakonom propisanom postupku, koji podrazumijeva niz sukcesivnih koraka, gdje se kompletan postupak i izvještaj Komisije baziraju na provjerljivim činjenicama, koje se dalje provjeravaju kroz sprovođenje disciplinskog postupka, u kojem je jedno od ključnih načela i načelo odbrane policijskog službenika. Navedeno načelo u značajnoj mjeri dolazi do izražaja na samoj raspravi pred Disciplinskom komisijom, koja je u svom radu i odlučivanju samostalna i nezavisna od

Lazar Šćepanović

biti

povlašćenih

ljen mehanizam unutrašnje kontrole ili posebnog odjeljenja za praćenje nesrazmjere između prijavljene imovine i stvarnog načina života starješina i drugih službenika? Koliko je policijskih službenika do sada prošlo proces vetinga?

ŠĆEPANOVIĆ: Kao što je i prethodno navedeno, pitanje kontrole životnog stila i imovine policijskih službenika je u nadležnosti Odjeljenja za antikorupciju, kao posebne organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, koja je za svoj rad odgovorna ministru unutrašnjih poslova. Na drugoj strani, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije je posebna organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, operativno nezavisna od Ministarstva, Policije i drugih organa državne uprave, koja je nadležna za preduzimanje mjera i radnji na otkrivanju korupcije i suzbijanju krivičnih djela sa elementima korupcije i drugih oblika koruptivnog ponašanja policijskih službenika, kao i drugih krivičnih djela policijskih službenika, izvršenih na radu ili u vezi sa radom. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu rada Policije sprovodi i kontrolu zakonitosti vršenja policijskih poslova, a naročito u pogledu poštovanja i zaštite ljudskih prava prilikom izvršavanja policijskih zadataka i primjene policijskih ovlašćenja, kao i druge kontrole koje su od značaja za efikasan i zakonit rad Policije.

P OBJEDA: Nedavno ste rekli da su Vam poznati navodi da pojedini visoki službenici Uprave policije posjeduju hotele u Cr-

Uprave policije, a samo po sebi načelo odbrane podrazumijeva i pravo policijskog službenika da iznese odbranu, kao i pravo na predlaganje dokaza u dokaznom postupku, kao ključne faze u postupku utvrđivanja odgovornosti.

Zbog toga sam i ukazao na činjenicu da postojanje bezbjednosnih smetnji utvrđenih od strane Komisije za bezbjednosne smetnje apsolutno ne prejudicira krajnji ishod disciplinskog postupka, već je samo jedna od faza u okviru postupka koja se odnosi na

noj Gori i inostranstvu koji su formalno prepisani na članove porodice? Ako jeste – šta je Uprava policije tim povodom preduzela?

ŠĆEPANOVIĆ: Iako sam Vam u odgovoru na prethodna pitanja ukazao na odredbe pozitivno - pravnih propisa koji regulišu pitanje kontrole imovine policijskih službenika, moram ukazati da postupanje Odjeljenja za antikorupciju ne isključuje našu obavezu da detektujemo sve nezakonitosti u radu policijskih službenika, pa samim tim ni da prikupljamo obavještajno-bezbjednosne podatke o njihovoj imovini, naročito kada je očigledno da ona ne korespondira sa prihodima policijskog službenika.

Ovakve situacije svakako izaziv aju sumnju u zakonitost stečene imovine, pa ovako prikupljeni obavještajno-bezbjednosni podaci daju osnova za preduzimanje daljih istražnih i dokaznih mjera i radnji, kako bi se početne indicije dovele na odgovarajući nivo sumnje koji je neophodan za procesuiranje ovih policijskih službenika, što je već i urađeno kroz lišenje slobode i pr ocesuiranje pojedinih policijskih službenika zbog krivičnih djela sa elementima organizovanog kriminala, a čija imovina će biti predmet ispitivanja u daljem postupku.

POBJEDA: Postoje li policijski službenici koji su u međuvr emenu postali državljani drugih država, a koji se i dalje nalaze na rukovodećim funkcijama u Upravi policije? Da li je to zakonski dozvoljeno? Koliko je do sada utvrđeno slučajeva sumnje na povezanost pripadnika policije sa švercom cigareta ili drugim ob licima organizovanog kriminala?

ŠĆEPANOVIĆ: Kroz više međusobno povezanih aktivnosti koje su preduzete sa ciljem vrlo jasne i potpune identifikacije svih anomalija koje utiču na integritet policijskih službenika, došli smo i do podataka da pojedini službenici policije, pored crnogorskog, imaju i državljanstvo drugih država. Podsjetiću Vas da je odred-

pitanje integriteta policijskih službenika za dalji rad u službi. Ovo pitanje je u potpunosti elaborirano kroz odgovore na sva prethodna pitanja, a uzimajući u obzir vrlo jasne procedure, koje podrazumijevaju niz sukcesivnih koraka, normiranih odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i usaglašenih podzakonskih akata donijetih od strane Ministarstva unutrašnjih poslova, mišljenja sam da nema mjesta prigovorima na transparentnost postupka.

Crnogorska i šira javnost su svjedoci da je Uprava policije, prvenstveno Specijalno policijsko odjeljenje, u saradnji sa nadležnim tužilačkim instancama, primarno sa Specijalnim državnim tužilaštvima, nakon dugogodišnjeg ili slobodno možemo reći decenijskog ćutanja na brojne nezakonitosti u svojim redovima, konačno krenula u sveobuhvatnu i beskompromisnu borbu protiv organizovanog kriminala, što je podrazumijevalo i identifikaciju i procesuiranje pripadnika saradničkih mreža ovih struktura koji su dio sistema Uprave policije

bama Zakona o državljanstvu, kojim su definisani načini i uslovi sticanja i gubitka crnogorskog državljanstva, propisano da se crnogorsko državljanstvo može izgubiti po sili zakona, gdje je kao jedan od slučajeva predviđen i gubitak crnogorskog državljanstva u slučaju kada je crnogorski državljanin dobrovoljno stekao državljanstvo druge države. Naravno da će Uprava policije u svim slučajevima u kojima postoje podaci određenog nivoa pouzdanosti obavijestiti Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako bi isti u skladu sa svojim nadležnostima preduzeli dalje aktivnosti na utvrđivanju svih činjenica koje su od značaja za odlučivanje o pitanju državljanstva, što smo i uradili u prethodnom periodu. Crnogorska i šira javnost su svjedoci da je Uprava policije, prvenstveno Specijalno policijsko odjeljenje, u saradnji sa nadležnim tužilačkim instancama, primarno sa Specijalnim državnim tužilaštvima, nakon dugogodišnjeg ili slobodno možemo reći decenijskog ćutanja na brojne nezakonitosti u svojim redovima, konačno krenula u sveobuhvatnu i beskompromisnu borbu protiv organizovanog kriminala, što je podrazumijevalo i identifikaciju i procesuiranje pripadnika saradničkih mreža ovih struktura koji su dio sistema Uprave policije. Podnijetim krivičnim prijavama, po osnovu izvršenih krivičnih djela sa elementima organizovanog kriminala, obuhvaćen je 31 policijski službenik, među kojima su i dva bivša pomoćnika direktora Uprave policije i dva bivša direktora Uprave policije. Od ukupnog broja policijskih službenika koji su procesuirani u vezi sa krivičnim djelima organizovanog kriminala, 10 policijskih službenika je procesuirano u vezi s aktivnostima koje su se odnosile na krijumčarenje akcizne robe, tj. krijumčarenje cigareta, od kojih su neki procesuirani i po više puta. Kroz više medijskih obavještenja o predmetnim slučajevima vidjeli ste da je bilo riječi o jednoj sistemski uv ezanoj kriminalnoj ak-

tivnosti uz učešće policijskih službenika sa svih nivoa, koji su godinama kroz različite oblike službenog položaja uticali na degradaciju policijske profesije i unižavanje rejtinga Uprave policije kao ključne institucije u obavještajno-bezbjednosnom sektoru.

POBJEDA: Da li Uprava policije ima pristup i koristi podatke iz međunarodnih baza (Interpol, Europol, finansijske istrage) prilikom sprovođenja vetinga nad visokopozicioniranim policajcima?

ŠĆEPANOVIĆ: Pitanje vetinga, kako ne bi bilo nejasnoća prilikom tumačenja navedenog termina, moramo posmatrati u odnosu na odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima su uređena pitanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad i postupak utvrđivanja navedenih smetnji.

Prije svega, važno je napomenuti činjenicu, a što se može vrlo jasno i zaključiti iz odgovora na prethodna pitanja, da Uprava policije ulaže značajne napore na zaštiti i jačanju integriteta policijskih službenika i policijske profesije, uz napomenu da je i zakonom propisano da se vršenje policijskih poslova, između ostalih, mora zasnivati i na načelu integriteta, što je vrlo značajno u momentu preduzimanja sveobuhvatnih i intenzivnih mjera i radnji u cilju zaštite i unapređenja bezbjednosti građana i borbe protiv teškog i organizovanog kriminala. Nedvosmisleno, zaštita interesa i unapređenje integriteta policijske profesije je imperativ, a isto mora biti posmatrano i u odnosu na mjere koje se preduzimaju u cilju zaštite od infiltracije organizovanog kriminala u Upravu policije, a svjedoci ste da je kroz jedan od ključnih segmenata u ovoj borbi, dakle kroz mehanizme međunarodne saradnje i zahvaljući podacima Europola utvrđena činjenica aktivne uloge policijskih službenika u domenu djelovanja organizovanih kriminalnih grupa, što je bila veoma bitna poluga njihove moći.

POBJEDA: Možete li objasniti proceduru vetinga?

ŠĆEPANOVIĆ: Dakle, članom 162 Zakona o unutrašnjim poslovima propisano je da postupak za provjeru postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju sprovodi Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji koju obrazuje minis tar unutrašnjih poslova, u skladu sa stavom 3 pomenutog člana, a koju čine službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije. Prethodno, ovaj postupak inicira neposredni rukovodilac policijskog službenika, bez saglasnosti policijskog službenika za koga se vrši bezbjednosna provjera. Postupanje Komisije regulisano je odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i Pravilnikom o sastavu i načinu rada Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova, donijetim u skladu sa članom 128 stav 11 Zakona o unutrašnjim poslovima. Ono što je veoma važno ukazati jeste da je odredbom stava 1 člana 162 Zakona propisano da bezbjednosne smetnje za dalji rad postoje ako policijski službenik bude registrovan u evidenciji uživaoca opojnih droga, koju vodi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja, odnosno ako održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Vrlo važna činjenica, koja u jednom dijelu i daje odgovor na vaše pitanje, jeste da svi podaci koji utiču na postupanje Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji moraju biti sadržani u evidencijama koje vodi Uprava policije, s obzirom na to da provjeru postojanja bezbjednosnih smetnji Komisija vrši uvidom u odgovarajuće evidencije. Takođe, imajući u vidu da je riječ o veoma značajnom postupku, Komisija u sklopu svojih aktivnosti pribavlja i mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost o postojanju bezbjednosne smetnje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje nacionalna bezbjednost, što je propisano stavom 5 člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Na osnovu svih prikupljenih podataka Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji sačinjava izvještaj sa mišljenjem o postojanju ili nepostojanju bezbjednosne smetnje koji dostavlja ministru unutrašnjih poslova. Takođe, zakonom je propisano da se o postojanju bezbjednosne smetnje obavještava policijski službenik,

Kroz više međusobno povezanih aktivnosti koje su preduzete sa ciljem vrlo jasne i potpune identifikacije svih anomalija koje utiču na integritet policijskih službenika, došli smo i do podataka da pojedini službenici policije, pored crnogorskog, imaju i državljanstvo drugih država

pri čemu ne postoji obaveza da se isti obavijesti o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, što je i sasvim opravdano u ovoj fazi postupanja. Izvještaj o postojanju bezbjednosne smetnje za dalji rad je osnov za podnošenje prijedloga za pokretanje disciplinskog postupka za težu povredu službene dužnosti, propisanu članom 173 stav 1 tačka 28 Zakona o unutrašnjim poslovima – postojanja bezbjednosne smetnje za dalji rad.

Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka za težu povredu službene dužnosti podnosi se Disciplinskom tužiocu Ministarstva unutrašnjih poslova od strane neposrednog rukovodioca policijskog službenika. Postojanje bezbjednosnih smetnji apsolutno ne prejudicira pitanje krajnjeg ishoda disciplinskog postupka, u kojem će na osnovu svih načela biti donijeta odluka o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika. Zbog brojnih maliciozno plasiranih informacija, u vezi sa postupkom utvrđivanja postojanja bezbjednosnih smetnji, važno je da ukažem da se postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju utvrđuje na osnovu provjerljivih činjenica, u zakonom predviđenom postupku, koji se u smislu utvrđivanja bezbjednosnih smetnji zasniva na odredbama materijalnog prava sadržanog u lex specialis zakonima kojima je uređena oblast unutrašnjih poslova i oblast nacionalne bezbjednosti.

P OBJEDA: Ko odlučuje da li će određeni policijski službenik biti predmet vetinga – i da li postoji opasnost od selektivnosti u tom procesu?

ŠĆEPANOVIĆ: U odgovoru na prethodno postavljeno pitanje naglašeno je da se postupak utvrđivanja bezbjednosnih smetnji pokreće na osnovu prijedloga neposrednog rukovodioca policijskog službenika. Mehanizmima monitoringa smanjili smo mogućnost eventualne selektivnosti i zloupotreba prilikom pokretanja o vog postupka. Naravno i da su neposredni rukovodioci policijskih službenika u potpunosti svjesni činjenice da bi zanemarivanjem podataka koji ukazuju na sumnju u integritet policijskog službenika doveli u pitanje sopstveni integritet, što bi svakako i po njih proizvelo posljedicu u dijelu koji se odnosi na pokretanje postupaka za utvrđivanje njihove odgovornosti. Upravo zbog toga insistiramo na primjeni načela zakonitosti, profesionalizma i neselektivnosti i integriteta, tako da ni do sada, pa ni u narednom periodu neće biti nedodirljivih ili povlašćenih po ovom osnovu. Nenad ZEČEVIĆ

Vlada uputila prijedlog Povući amandman kojim je bilo planirano da se Zeti i Tivtu uskrate prihodi od koncesija

PODGORICA - Vlada je uputila prijedlog o povlačenju iz skupštinske procedure amandmana na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave. U pitanju je izmjena zakona, prema kojoj se prihod lokalnih samouprava od koncesionih naknada za aerodrom smanjuje sa 70 na 20 odsto, što se konkretno odnosi na opštine Zeta i Tivat.

Vlada je na sjednici od 21. marta 2025. godine utvrdila amandmane na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave.

- Predloženim amandmanima izvršena je izmjena zakonskih rješenja koja se odnose na procenat ustupanja prihoda po osnovu koncesionih naknada za korišćenje aerodroma,

luke i puteva, pravno-tehničko usklađivanje i prenumeraciju članova zakona - saopšteno je iz Vlade. Imajući u vidu činjenicu da je tekst zakonskog rješenja vezanog za koncesione naknade neophodno značajno izmijeniti, Ministarstvo finansija će to predložiti kroz izmjenu nacrta i dopuna Zakona o finansiranju lokalne samouprave čija je izrada planirana za IV kvartal 2025. godine. - Stoga se predlaže da Vlada povuče iz skupštinske procedure amandmane na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave koji su utvrđeni na sjednici Vlade održanoj 21. marta 2025. godine i upućeni Skupštini Crne Gore aktom broj 11-011/25-882/3 od 27. marta 2025. godine - navodi se u saopštenju.

Održana sjednica Upravnog odbora Fonda PIO Majska isplata biće veća za 3,1 odsto

PODGORICA - Penzije za maj biće povećane za 3,1 odsto, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore održao je juče 17. sjednicu i donio set odluka o usklađivanju penzije – odluka o usklađivanju penzija za jedan lični bod od 1. maja 2025. godine, odluka o usklađivanju penzije i novčanih naknada od 1. maja 2025. godine i odluka o usklađivanju osnova za odre-

đivanje novčane naknade za određivanje novčane naknade.2025.

- Shodno navedenim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. maja 2025. godine usklađuju se za 3,1 odsto, dok vrijednost penzija za jedan lični bod iznosi 11,66849, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 449,19794 eura - rekli su iz Fonda PIO. Donesene odluke biće primijenjene prilikom isplate penzije za maj 2025. godine, koja će biti izvršena u junu.

Preliminarni podaci Monstata Rast BDP-a u prvom kvartalu 2,5 odsto

PODGORICA - Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore u prvom kvartalu ove godine porastao je 2,5 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata. BDP je, prema preliminarnim

rezultatima, u prvom tromjesečju iznosio 1,43 milijarde eura, dok je u istom periodu prošle godine iznosio 1,36 milijardi. Od zemalja regiona, Sjeverna Makedonija je u prvom kvartalu rasla tri odsto, a Hrvatska 2,9 odsto. Monstat je objavio rezultate preliminarnog obračuna kvartalnog BDP-a Crne Gore za prvi tromjesečni period, u tekućim i stalnim cijenama, primjenom proizvodne i potrošne metode, a u skladu sa ESA 2010 metodologijom. R. E.

Tenderska komisija o koncesiji aerodroma juče zasijedala u punom sastavu, obilježila je žučna rasprava

Formalno – sve redovno, nastavljaju sjednicu u suštinski - sumnja u zakonitost

PODGORICA - Postupak dodjele koncesije za korišćenje crnogorskih aerodroma u Podgorici i Tivtu ulazi u završnu fazu, uz ozbiljne sumnje u zakonitost procesa, otvorene podjele unutar Tenderske komisije i indikacije političkog miješanja sa strane. Iako je sjednica Komisije juče formalno zaključena u punom sastavu i uz prisustvo savjetnika Međunarodne finansijske korporacije (IFC), atmosfera unutar tijela koje bi trebalo da osigura transparentnost i profesionalizam u ovom milionskom aranžmanu daleko je od jedinstva. Nezvanične informacije govore o žučnim raspravama, neslaganjima oko tumačenja pravila i protivljenju dijela članova nastavku procedure.

ZASIJEDANJE

Potpredsjednik Vlade i predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj, međutim, saopštava da je Tenderska komisija zasijedala juče u kompletnom sastavu.

Pobjedi je potvrđeno da je sjednica nastavljena uz prisustvo svih članova, međutim nezvanično saznajemo da je tokom zasijedanja došlo do dodatnih žučnih rasprava i izraženih neslaganja među članovima u vezi sa regularnošću i zakonitošću samog postupka, kao i zbog očitih razlika u tumačenju stavova savjetnika Međunarodne finansijske korporacije (IFC), koja djeluje kao zvanični savjetnik Vlade Crne Gore u ovom procesu.

Kako smo nezvanično saznali, dio članova bio je izričito protiv nastavka odlučivanja, dovodeći u pitanje osnovanost i transparentnost daljeg toka postupka.

Đeljošaj je, međutim, uvjeren da će nastaviti sa radom i uz punu transparentnost i nepristrasnost kompletirati cijeli postupak u interesu države Crne Gore.

- Narednu sjednicu zakazao sam za nedjelju, 8. juna u 10 časova. Danas održanom i zaključenom sjednicom uz prisustvo konsultanta IFC-ja zvanično je stavljena tačka na razne spekulacije o ostavkama i povlačenju konsultanta - naveo je Đeljošaj. Kako je dodao, očekuje da u zakonskom roku odluku proslijede Ministarstvu saobraćaja kako bi u roku od 30 dana ista bila

Kako smo nezvanično saznali, dio članova bio je izričito protiv nastavka odlučivanja, dovodeći u pitanje osnovanost i transparentnost daljeg toka postupka. Potpredsjednik Vlade i predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj je, međutim, uvjeren da će nastaviti da rade uz punu transparentnost i nepristrasnost i kompletirati cijeli postupak u interesu

Crne Gore

upućena Vladi na odlučivanje. Postupak davanja aerodroma Podgorica i Tivat pod koncesiju sve više poprima konture institucionalne krize, praćene ozbiljnim sumnjama u politički pritisak i netransparentne uticaje. Dio članova Tenderske komisije – uključujući savjetnicu predsjednika Vlade i dva predstavnika Ministarstva finansija – u četvrtak je obustavio tok postupka, uka-

zujući na moguće nepravilnosti, instruisanost pojedinih članova i neravnopravan tretman ponuđača. Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat je 9. maja, uz prisustvo ovlašćenih predstavnika dva ponuđača, sprovela javno otvaranje ponuda za dodjelu koncesije. Komisija je utvrdila da su u roku naznačenom u jav-

nom pozivu blagovremeno pristigle dvije ponude. Radi se, naime, o korporaciji Incheon International Airport Corporation i ponuđaču Corporacion America Airports S.A.

- Imajući u vidu navedeno, Komisija će u roku od 30 dana od dana otvaranja ponuda nadležnom ministarstvu dostaviti izvještaj o evaluaciji pristiglih ponuda na dalju nadležnostkazali su tada iz Vlade. Podsjetimo, vlada Duška Markovića je 25. jula 2019. godine usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podgorica. Koncesionim aktom je tada predviđeno 100 miliona eura jednokratne nadoknade za budžet i 200 miliona eura investicija u narednih 30 godina. Nekadašnje ministarstvo saobraćaja, na čijem čelu je bio Osman Nurković, 11. oktobra 2019. godine objavilo je javni poziv za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome.

TENDERI

Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija tada je stiglo sedam prijava, od kojih

Aerodrom u Podgorici

redovno, u neđelju, zakonitost

koji sa turskom TAV kompanijom takođe želi da upravlja aerodromima u Podgorici i Tivtu, kupio 49 odsto akcija od te indijske kompanije. Nakon što je završena pretkvalifikaciona faza trebalo je da slijedi postupak raspisivanja tendera, odnosno poziv odabranim konzorcijumima ili firmama da dostave ponudu. Krajem oktobra 2021. godine tri ponuđača, koja su ranije prošla pretkvalifikacioni tender, predstavila su sebe i svoje planove u vezi sa crnogorskim aerodromima predstavnicima vlade Zdravka Krivokapića. Tadašnji ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je, nakon tog predstavljanja, saopštio da interesovanje potencijalnih koncesionara za aerodrome nije splasnulo uprkos tadašnjoj situaciji u vezi sa pandemijom korona virusa. Prema našim saznanjima, i konsultanti na projektu, IFC - dio grupe Svjetske banke, smatraju da se grubo krše načela tenderskog postupka i povlače se iz cijelog procesa.

PODGORICA - Dok predstavnici vlasti javno iskazuju brigu za najstariju populaciju, svakodnevne slike sa ulica crnogorskih gradova svjedoče o suprotnoj stvarnosti – penzioneri, često bolesni i nemoćni, sate provode u redovima kako bi podigli svoja teško zarađena primanja. I dok se saopštenja o povećanju penzija plasiraju sa samodovoljnošću, rijetko se pominju inflacija, rast cijena i dostojanstvo ljudi koji su decenijama doprinosili ovom društvu – navodi, u razgovoru za Pobjedu, Jelena Međedović iz Udruženja penzionera Nikšića.

Ona upozorava na sistemsku nebrigu prema penzionerima i poručuje da ovaj odnos nije rezultat nedostatka sredstava, već odsustva dobre volje i institucionalnog poštovanja. - Svakodnevno se suočavamo sa suprotnim porukama o statusu penzionera – dok vlast ističe navodnu brigu, stvarnost ih demantuje. Gotovo svakodnevno iz medija ili izjava odgovornih zvaničnika vlasti čujemo oprečna mišljenja – s jedne strane teatralno se naglašava briga za penzionere, a s druge, upravo preko medija, vidimo da se ta populacija nalazi na marginama društva. Ako se stepen civilizacije društva mjeri odnosom prema penzionerima, bojim se da ne bismo zauzeli visoko mjesto na toj ljestvici - ističe Međedović.

RazgovoR s povodom: Jelena Međedović iz Udruženja penzionera Nikšića

Poniženje zbog reda za penziju

Ona dodaje da penzioneri, umorni od praznih obećanja, često osjećaju da ih sistem tretira kao teret, a ne kao zaslužne članove zajednice.

- Penzioneri bi se mogli pozvati na onu narodnu ,,Nije krivo na malo, no na krivi dio“. Drugim riječima – nije stvar u resursima, već u izostanku dobre volje. A to se sve češće pretvara u nebrigu i nepoštovanje prema onima koji to najmanje zaslužuju - ističe naša sagovornica.

Ilustrujući primjerima, Međedović navodi prizore koji su, kako kaže, postali tužna svakodnevica - penzioneri okupljeni u zoru ispred pošta i banaka, čekajući satima da prime penziju.

- U Nikšiću, naši stari, bolesni i nemoćni sugrađani – sa štakama, hodalicama, oslonjeni na sopstvenu izdržljivost – satima stoje na kiši, vjetru, suncu, ne bi li došli do onoga što su pošteno zaradili. Niko od njih ne traži privilegi-

je, već osnovno ljudsko dostojanstvo - kaže Međedović. Ističe da je Savez udruženja penzionera o ovome više puta govorio na skupštinama i obraćao se nadležnima, ali da je reakcija izostala.

- Ako ništa drugo, trebalo bi imati u vidu da ti ljudi od svojih penzija izmiruju sve obaveze prema državi, uključujući i kredite, i zaslužuju da im se omogući makar pristojan način isplate. A za to ne treba mnogo – samo malo volje i razumijevanja - rekla je Međedović.

Naglašava da je ovo samo jedan u nizu primjera nepravde prema penzionerima i da bi, kada bi se sve pobrojale, ta lista bila poražavajuće duga.

Postupak davanja aerodroma Podgorica i Tivat pod koncesiju sve više poprima konture institucionalne krize, praćene ozbiljnim sumnjama u politički pritisak i netransparentne uticaje

su četiri ispunile kriterijume i označene su kao kvalifikovani ponuđači. U pretkvalifikacionoj proceduri kvalifikovala su se četiri ponuđača - južnokorejska kompanija „Incheon International Airport“, indijski „GMR Airports“, luksemburška „Corporacion America Airports“ i francusko-turski konzorcijum ADP-TAV, koji su ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija. Indijska kompanija GMR nekoliko mjeseci kasnije navela je da neće učestvovati u daljem postupku za dobijanje koncesija za aerodrome Crne Gore. Ta je kompanija otpala, jer je francuski ADP,

Podsjećamo, međutim, da prvi potpredsjednik Vlade Srbije Siniša Mali nedavno odlučuje da pažnju javnosti skrene ka Crnoj Gori – tvrdeći da su Beograd i predsjednik Aleksandar Vučić navodno bili spremni da investiraju „duplo više“ od ponuđenog u aktuelnom tenderu za crnogorske aerodrome, ali da im zvanična Podgorica „nije otvorila vrata“. Iako zvuči kao velikodušna ponuda, Malijevo saopštenje više je ličilo na politički pritisak, nego na ozbiljan investicioni interes – pogotovo imajući u vidu da se Srbija uopšte nije pojavila kao učesnik na tenderu. Još je paradoksalnije što predstavnik vlasti iz zemlje koja je upravljanje sopstvenim aerodromom u Beogradu ustupila stranoj kompaniji – a sada se suočava s haosom u njegovom funkcionisanju – pokušava da ubijedi javnost da bi baš Srbija mogla doprinijeti „profesionalizaciji“ i „ugledu“ crnogorskih aerodroma. Umjesto konstruktivnog prijedloga, djeluje kao pokušaj stvaranja spoljnopolitičke dimne zavjese u trenucima kada domaće rješenje izostaje. N. KOVAČEVIĆ

Traže dijalog, a ne hajku

PODGORICA - Neprihvatljivo je da se u javnosti vodi kampanja protiv zakonitih privrednih subjekata, dok se istovremeno potpuno zanemaruju suštinski problemi - šverc, nelegalna prodaja, dostupnost proizvoda maloljetnicima i nedostatak institucionalne kontrole – navodi se u reagovanje pet duvanskih kompanija nakon nedavnih stavova predstavnika Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da je potrebno povećati akcize na duvanske proizvode.

K ompanije Philip Morris Montenegro, JTI, British American Tobacco, PLUS i BAR – KOD pozvale su institucije i međunarodne partnere

da se uključe u fer i argumentovan dijalog, a ne da kroz javne hajke stvaraju polarizaciju. Time se, kako navode u saopštenju, ne doprinosi zajedničkom cilju – zaštiti maloljetnika od bilo kakvog dodira sa nikotinskim proizvodima u Crnoj Gori. Izjave predstavnika SZO ih kako navode, zabrinjavaju, ocjenjujući da se legalna duvanska industrija time opisuje neprimjereno, netačno i štetno za javni dijalog. Tvrde da su kompanije iz ovog sektora među najvećim poreskim obveznicima i najpouzdanijim partnerima države koji kroz plaćanje akciza i poreza doprinose stabilnosti javnih finansija.

- Samo u 2024. godini, prema riječima ministra finansija, prihodi od akciza su iznosili

119 miliona eura, što je više nego dvostruko više u odnosu na 2020. godinu. Neodgovorna i prekomjerna akcizna politika dovodi do porasta nelegalne trgovine, čemu smo svjedočili prije nekoliko godina kada su akcize naglo povećane, što je dovelo do pada prihoda od akcize u budžetu od više od 50 odsto. Nakon godinu, 2018. kada su nadležne institucije uvidjele ovaj značajni pad, došlo je do razumne korekcije akcize i postepenog oporavka legalnog tržišta koje se nažalost i dalje nije vratilo na prethodni period. Uprkos tim iskustvima, SZO sada ponovo predlaže povećanje akciza, što bi još jednom urušilo legalno tržište sa svim negativnim posljedicama po budžet – smatraju ove kompanije.

- Sve odluke koje se tiču penzionera donose se bez njihovog učešća, a saopštenja koja prate te odluke su često polovična i nedorečena. Kada se hvale povećanjima penzija, ne pominju da su cijene svakodnevno rasle i do 100 odsto. O potrošačkoj korpi više niko i ne govori, iako je to nekada bio relevantan pokazatelj. Danas su za jednu korpu potrebne četiri ili više minimalnih penzija - kazala je Međedović.

Podsjeća i na problem ukidanja doprinosa, koji je dodatno opteretio Fond PIO, a penzionere ostavio u nesigurnosti. - Naša namjera nije da kritikujemo radi kritike, već da skrenemo pažnju na stvarnost. Penzioneri nijesu problem ovog društva – oni su njegova vrijednost. A odnos prema njima pitanje je morala, ne budžeta - zaključuje Međedović. N. K.

Dodaju da u potpunosti poštuju zakone i međunarodne obaveze, te da kao legalni učesnici tržište ne prodaju cigarete maloljetnicima, a sve što se nalazi na tržištu odobrile su nadležne institucije. - Borba protiv crnog tržišta i maloljetničke upotrebe duvana ne počinje etiketiranjem privrede, već jačanjem inspekcijskih mehanizama, borbom protiv šverca, kao i edukacijom, prevencijom i odgovornim marketinškim politikama – što legalne kompanije već sprovode. Mi smo dio industrije koja zapošljava, plaća poreze, doprinosi budžetu i otvoreni smo za dijalog o svakoj mjeri koja ima za cilj zaštitu zdravlja građana, uključujući i borbu protiv zloupotrebe nikotinskih proizvoda među maloljetnicima – poručile su duvanske kompanije iz Crne Gore. M. Lk.

penzioneRi zaslužuju više od teatRalne bRige: Ispred CKB banke u Nikšiču

Reakcija duvanske industrije na izjave predstavnika SZO

Jelena Međedović

m. babović

PODGORICA - Predsjednik Savjeta Radio-televizije

Crne Gore Veselin Drljević kazao je juče pred sudom da tužilac ima namjeru da produžava proces i da „još drži članove Savjeta pod tužbom kako bi se javnost zabavljala“.

- Osnovano sumnjam da je to pod pritiskom određenih medija i političkih subjekata koji žele nezakonit uticaj na rad Javnog servisa - rekao je Drljević.

Na ročištu u Osnovnom sudu juče je nastavljeno suđenje članovima Savjeta RTCG, predsjedniku tog tijela Veselinu Drljeviću, te članovima Filipu Lazoviću, Amini Murić, Naodu Zoriću i Predragu Miranoviću zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu, koje im je na teret stavilo Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici.

Dio članova Savjeta RTCG je pred sudom zbog ponovnog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora 2023. godine, nakon što je nekoliko presuda pokazalo da je on nezakonito izabran 2021. Sudovi su tražili od Savjeta ili da se poništi konkurs iz 2021. godine ili da se izvrši izbor od kandidata koji ispunjavaju uslove. Sudskim presudama je utvrđeno da je Raonić izabran za generalnog direktora nezakonito, po dva osnova. Jedan je jer je u vrijeme kandidovanja i izbora bio član Agencije za elektronske medije, a drugi činjenica da nije imao 10 godina iskustva u VII1 stepenu stručne spreme, budući da je diplomirao 2018. godine.

Uprkos tome, nakon presuda Višeg suda, Savjet 2023. godine ponovo bira Raonića, tvrdeći da više ne postoji prepreka zato što odavno nije član Savjeta AMU.

Nakon više od godinu izviđanja, prebacivanja predmeta iz ODT u SDT, pa ponovo u ODT, počelo je suđenje.

Završne riječi juče su određene za 7. jul, te se uskoro očekuje i razrješenje ovog problema,

Održano ročište u postupku protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG, preslušan snimak sjednice na kojoj je Raonić ponovo izabran

Drljević tvrdi da je tužilaštvo pod pritiskom medija i političara

na koji ukazuju i izvještaji EU i Evropske komisije.

Članovi Savjeta RTCG i njihovi advokati odbacili su optužbe i ocijenili da je optužnica iskonstruisana. Naveli su da su u svemu poštovali zakon i da u izboru generalnog direktora Borisa Raonića nema ništa sporno.

Na jučerašnjem ročištu odbijen je prijedlog ODT da se sasluša Željko Mićović iz pravne službe RTCG, kao i advokatice Zorica Đukanović i Saša Vukotić U sudnici je juče emitovan snimak sjednice Savjeta RTCG od 1. juna 2023. godine na kojoj je Raonić ponovo izabran za generalnog direktora.

Čulo se da je potpredsjednica Savjeta Marijana Camović-Veličković od pravnog tima tražila da se izjasne da li oni, uprkos odluci Višeg suda, traže od Savjeta da se odluči o Raoniću.

Članica Savjeta Milica Špajak, kako se čuje na tonskom zapisu, kazala je da je najbolje rješenje poništiti konkurs i organizovati novi. Ona je rekla i da neće učestvovati u glasanju. U polemici koja se mogla

čuti najviše između Camović-Veličković i Drljevića čule su se njene kritike na račun rada pravnog tima Javnog servisa. Pitala ih je da li se brani interes Raonića ili javni interes. Član Savjeta Filip Lazović kazao je da će svaka odluka koju donesu biti preispitivana, te da je to, po njegovom mišljenju dobro.

Sada već bivši član Savjeta Predrag Miranović doveo je u pitanje broj pravno valjanih glasova, zbog toga što nijesu svi članovi tog tijela bili prisutni na sjednici. U tonskom zapisu se čulo i da predsjednik Drljevič na dnevni red stavlja tačku o poništenju konkursa za izbor generalnog direktora iz 2021. godine.

Nakon tajnog glasanja, objavio je rezultate. Tri glasa su bila za, jedan uzdržan, a tri protiv, pa je predsjednik Savjeta objavio da konkurs nije poništen. Drugi prijedlog je bio da se glasa o četiri prijavljena kandidata na konkursu iz 2021. To je, kako je naveo Drljević, a čulo se na snimku, druga mogućnost koju je ostavio Viši sud. Pročitao

je imena tih kandidata - Milutin Stijepović, Srđan Čović, Nikola Marković i Boris Raonić. Na snimku se čuje da Camović-Veličković napušta sjednicu, dok je Miranović rekao da smatra da treba da ostane na sjednici i diskutuje. Članica Savjeta Murić tada je kazala da nije lako donijeti odluku, ali je važno djelovati u skladu s onim što je presuda, te da je njoj važno mišljenje pravnog tima. Nakon glasanja, utvrđeno je da je od pet glasova četiri bilo za Raonića, a jedan je bio nevažeći, jer nije zaokruženo nijedno ime. Kasnije je Miranović javno priznao da je taj listić bio njegov. Drljević je rekao da je Raonić izabran za generalnog direktora RTCG. Dok je predmet bio u Specijalnom državnom tužilaštvu, okrivljeni članovi Savjeta su pred tužiocem Vukasom Radonjićem – ćutali. Na snimku sa te sjednice se između ostalog moglo čuti i da Camović-Veličković traži da sjednica ne bude tajna, a Murić da se sjednica zatvori za javnost „jer će se tako izbjeći spinovanja i pogrešne informacije“. Čulo se i da je Lazović kazao da je situacija atipična, te da se na članove Savjeta RTCG vršio pritisak.

Drljević je, kako se čulo, na toj sjednici pohvalio Raonića, istakavši da je crnogorska javnost bila svjedok njegovim rezultatima u Javnom servisu. Advokati optuženih su, nakon što je završeno preslušavanje audio zapisa, kazali da se može zaključiti da je svaki član Savjeta „glasao po svojoj svijesti i savjesti“. Izjavili su da nije postojao dogovor između njih, kao i da se na taj način pokazuje koliko je neosnovan optužni akt. Na prethodnom saslušanju održanom 11. aprila saslušana su tri svjedoka - Bojan Baća, Milica Špajak i Marijana Camović-Veličković.

H.JANKOVIĆ

Sindikat medija poziva sve nadležne institucije da rade na otklanjanju problema na koje je ukazala Evropska komisija

PODGORICA – Evropska komisija je u Non-pejperu, koji je javnosti postao dostupan prije dva dana, u segmentu koji se odnosi na medije ukazala na probleme sa primjenom novog seta medijskih zakona, činjenicom da Skupština Crne Gore već mjesecima kasni sa izborom članova Savjeta AMU, da je neophodno izabrati i tri člana Savjeta RTCG kojima ističe mandat. U Non-pejperu je ukazano i da novinari imaju male plate, koje su ispod državnog prosjeka.

Sindikat medija Crne Gore je komentarišući navode iz dokumenta EK saopštio da je Crnoj Gori još jednom ukazano na ozbiljne i dugotrajne probleme u

oblasti medijskih prava i sloboda u Crnoj Gori, ali je i pokazao da je sektor medija među najmanje zaštićenim kada je riječ o radnim pravima. - Komisija je s pravom naglasila da granski kolektivni ugovor za medijski sektor još nije potpisan, iako su pregovori počeli još 2017. godine. Ovakvo odugovlačenje, praćeno očiglednim nedostatkom volje poslodavaca, ozbiljno narušava prava zaposlenih u medijima i drži ih u neravnopravnom položaju u odnosu na kolege iz drugih sektora, gdje kolektivni ugovori funkcionišu – saopšteno je iz Sindikata medija. U dokumentu EK je navedeno da granski kolektivni ugovor još nije potpisan, što radnicima u medijskoj industriji oteža-

va ostvarivanje njihovih radnih prava ravnopravno s radnicima u drugim sektorima.

Plate novinara i dalje su ispod nacionalnog prosjeka, piše u Non-pejperu.

- Činjenica da su plate medijskih radnika i dalje ispod nacionalnog prosjeka potvrđuje da je riječ o sistemskom zanemarivanju njihovog položaja i značaja u društvu. Sindikat medija od svog osnivanja upozorava da ovakva situacija dugoročno vodi ka potpunoj profesionalnoj degradaciji novinarske profesije, odlasku kadra i urušavanju medijskog integriteta – navedeno je u saopštenju.

U Non-pejperu EK je navedeno da je efikasno sprovođenje novih zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama i Zakona

o nacionalnom javnom emiteru (RTCG) otežano kašnjenjima u transparentnim i na zaslugama utemeljenim imenovanjima članova Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU) i RTCG.

- Neophodno je da Skupština hitno imenuje nove članove Savjeta AMU, kako bi se osiguralo funkcionisanje u punom kapacitetu, ali i nezavisnost –piše EK.

Sindikat medija ističe da su imenovanja u Savjet Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU) i Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) obilježili nedostatak transparentnosti, kršenje procedura i da politički uticaji ozbiljno podrivaju nezavisnost ključnih institucija koje bi morale da štite javni inte-

res i osiguraju profesionalne standarde.

Kada je riječ i situaciji u RTCG, Evropska komisija je uočila da je iako je postupak imenovanja generalnog direktora RTCG prethodno bio osporavan višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet je imenovao istu osobu na stalni mandat, što je postavilo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju zakonskog postupka. Non-pejper navodi i da je u novembru 2024. godine, tužilaštvo podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja tokom imenovanja generalnog direktora. - S obzirom na važnost javnog emitera RTCG i njegovo zakonito funkcionisanje, ključno je da se ovaj slučaj brzo sudski riješi –

poručeno je u Non-pejperu EK. Iz Sindikata medija su kazali da optužnice protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja dodatno kompromituju legitimitet ovog tijela. Sindikat apeluje na nadležne institucije da najzad preuzmu odgovornost i obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora. - Kao i uvijek, pozivamo ih da obezbijede bolje uslove rada i dostojanstvene zarade. Medijska sloboda počinje od poštovanja prava onih koji svakodnevno rade na njenoj zaštiti i vrijeme je da se deklarativna podrška medijskim radnicima i radnicama pretoči u konkretne i odgovorne poteze – poručili su iz Sindikata medija. J.MARTINOVIĆ

Za Drljevića zahtjevi tužilaštva „zabavljanje javnosti“

Odbor medicinskih sestara i tehničara KCCG na razgovore pozvala samo Ujedinjena Crna Gora, nadležni i dalje ćute

Iskusno osoblje odlazi, osnovica plate ispod minimalne zarade

PODGORICA - Inicijativni odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore, njih 1.030, krajem maja pisao je premijeru Milojku Spajiću, ministru zdravlja dr Vojislavu Šimunu i svim poslaničkim klubovima u parlamentu, tražeći povećanje zarada od 15 odsto u odnosu na kolege koje su zaposlene u zdravstvenom sektoru.

Od svih adresa kojima su pisali, dobili su zasad samo poziv od kluba Ujedinjene Crne Gore, sa kojima su juče bili na razgovoru. Dr Vladimir Dobričanin je predstavnicima Odbora kazao da podržava njihove zahtjeve i da mu je žao što su njihove zarade ostale definisane Granskim kolektivnim ugovorom, a ne i Zakonom o zaradama u javnom sektoru.

Nijesmo buNtovNici Iz Odbora su Pobjedi juče rekli da nijesu buntovnici, već da žele da razgovaraju, kako bi sačuvali dostojanstvo profesije, koje se mjeri i uslovima u kojima žive medicinske sestre i tehničari. Osnovica koju primaju medicinske sestre i tehničari niža je od minimalne zarade i iznosi ispod 600 eura, odnosno manja od minimalne plate u Crnoj Gori. Medicinska sestra sa skoro 30 godina radnog staža, stimulansima koji nijesu stalni, može da primi nešto više od 700 eura.

PODGORICA – Pacijentkinja koja se obratila Pobjedi kazala je da je pola godine čekala da joj izabrani ljekar nađe slobodan termin za specijalistu fizijatra. Kada je konačno dobila uput za termin, specijalista je pregledao i preporučio određenu terapiju. Na ultrazvuk, tens, laser i dijadinamičke struje koje joj je ljekar prepisao 25. maja moraće da čeka do 24. novembra.

Tako će proći gotovo godinu od njenog prvog odlaska izabranom ljekaru po uput, pa do terapije koju joj je specijalista prepisao.

Iz KCCG su Pobjedi odgovorili da se na pregled fizijatra čeka do tri-četiri mjeseca, što se može provjeriti u sistemu centralnog zakazivanja. Na listi čekanja, koja je juče objavljena na sajtu KCCG, navedeno je da je prvi slobodan termin 19. septembar u dvije ambulante, dok za treću nema slobodnih termina. Primarijus dr Sonja Nejkov, direktorica Centra za fizikalnu

Granskim kolektivnim ugovorom uvedena su brojna ograničenja za ovu grupu zaposlenih. Ukoliko, na primjer, zaposleni uzme jedan slobodan dan zbog slave, on nema pravo na stimulans tog mjeseca.

Odbor zaposlenih smatra da njihove plate treba da budu veće i zbog opterećenja koje imaju na poslu, jer prema zvaničnim podacima, KCCG obavi oko dva miliona pregleda godišnje, uz činjenicu da je jedina ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Sada očekuju poziv na razgovor od ministra Šimuna, ali i od

izvršnog i tehničkog direktora KCCG, koji ih još nijesu primili zbog, kako kažu, odsustva. Nakon svih pokušaja da razgovaraju o povećanju plata, odlučili su se na dopis predstavnicima Vlade i političkim klubovima koji je potpisalo 1.030 medicinskih sestara i tehničara.

Na pitanje Pobjede koliko je tog osoblja zaposleno u KCCG, kazali su da ih je oko 1.500 prema njihovim podacima. Kažu da dopis nijesu potpisivale uglavnom mlađe kolege koje su nedavno počele da rade, te da nijesu ni željeli da ih previše forsiraju.

Kao veliki problem ističu nedostatak kadra koji sve češće odlazi u privatne zdravstvene ustanove zbog boljih uslova, uz istovremeno povećanje obima posla.

- Dali smo rok od mjesec da nas pozovu na razgovor. Mi smo prvenstveno za dijalog i tražimo ono što nam pripada. Ne tražimo nikakav luksuz, već je ovo minimum kojim možemo da obezbijedimo pristojan život svojim porodicama. Svjesni smo problema sa kojima se država suočava, ali takođe smatramo da moramo sačuvati dostojanstvo i nas i naše profesije – rekli su

Pobjedi iz ovog Odbora. Naglasili su da ovim žele i mladima da daju primjer da je njihova profesija poželjna i održiva, jer je činjenica da se sve manje njih javlja na konkurse koje raspisuju javne zdravstvene ustanove.

maNje od miNimuma

Koeficijenti medicinskim sestrama i tehničarima nijesu se mijenjali od decembra 2021, a za protekle četiri godine troškovi života znatno su porasli. U pismu premijeru, ministru i poslanicima naveli su da je u januaru 2022. godine plata medicinske sestre bila skoro na nivou prosječne zarade u državi, dok je danas ispod minimalne, te da je njihovo zanimanje najmanje plaćeno stručno zanimanje u Crnoj Gori, a koje ima ogromnu društvenu, ličnu i profesionalnu odgovornost. Pisali su i da ne postoji u državi javna ustanova, državna ili privatna firma u kojoj se novčanom „uravnilovkom“ izjednačavaju zarade bez obzira na radni učinak. Istakli su da se uvijek mjeri i plaća radni učinak, kvalitet, odgovornost i složenost posla koji se obavlja. Oni su nadležne podsjetili da su u skoro potpisanim Granskom ugovoru za socijalnu djelatnost, posebno vrednovani koeficijenti kolega iz JU Zavod Komanski most, zbog složenosti poslova.

Ukoliko kroz proces izmjena GKU, Ministarstvo i repre-

zentativni sindikati ne predvide posebno uvećane koeficijente za KCCG, traže od Vlade da uredbom ili kroz skupštinsku proceduru predloži izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru, gdje bi se izmjenom i dopunom članova 17 ili 18 Zakona prepoznali kao subjekt (Klinički centar Crne Gore) od posebnog interesa za državu, a članom 19 istog zakona definisao procenat uvećanja od 15 odsto, jer je istim članom zakona predviđeno da maksimum uvećanja može biti u visini od čak 45 odsto. Istakli su i da zbog slabo plaćenog posla, svakodnevno svjedoče odlasku iskusnih sestara i tehničara u privatne klinike i ambulante za platu koja je dva ili tri puta veća od plate u Kliničkom centru, čime se dodatno urušava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga.

- Iskreno očekujemo vašu ozbiljnost i želju da u narednih mjesec dana riješite naše opravdane zahtjeve, uradite konkretne korake i svojim odlukama povećate male zarade zaposlenih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore –napisali su u pismu.

Iz Odbora su juče na pitanje Pobjede što će uraditi ukoliko ih niko ne pozove makar na razgovor, na čemu oni insistiraju, odgovorili da su prvenstveno za dogovor, ali da će u toj situaciji biti prinuđeni i na neke druge mjere. j. maRtiNoviĆ

Prvi slobodni termini za fizijatra u septembru, pacijenti na datu terapiju čekaju sedam mjeseci

Veliki priliv pacijenata uzrok dugih lista čekanja

medicinu i rehabilitaciju KCCG, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, u odgovorima Pobjedi kazala je da sada pacijenti mogu zakazati pregled za septembar, a sporadično se mogu naći i raniji termini. - Sve hitne pacijente (povrede, bolna stanja, hitna neuralna stanja, hitna reumatolška stanja i druge) pregledamo odmah unutar nekoliko dana, preko interventne ambulante. To pacijenti znaju, javljaju se direktno kod nas i ti pacijenti počinju terapiju odmah, tj. prvog ponedjeljka nakon pregleda – istakla je dr Nejkov. Pojasnila je da su pacijenti koji čekaju na početak terapije po nekoliko mjeseci hronični, bez akutizacije stanja, dakle nijesu hitni.

- Liste čekanja moraju postojati, jer u našem centru je svakog dana između 500 i 600 pacijenata na terapiji - istakla je dr Nejkov.

Kazala je da, u poređenju sa državama u okruženju i Evropi, ovakvi pacijenti sprovode terapiju na nivou primarne zdravstvene zaštite (Centri za fizioterapiju, CBR i slično).

- Shodno tome, ovo pitanje nije samo za Klinički centar, nego i za primarni nivo zdravstvene zaštite i to ne samo za Podgoricu, već i Danilovgrad, Zetu, Tuzi i Kolašin – kazala je ona.

Na pitanje Pobjede da li smatraju da duge liste čekanja na neki način „prisiljavaju“ pacijente da odlaze u privatne zdravstvene ustanove, dr Nejkov kaže da oni nikoga ne prisiljavaju, već da se intenzivno bave pacijentima, listama čekanja, organizacijom Centra za MIR, te kako da poboljšaju i u ovom slučaju skrate liste čekanja.

- Međutim, veliki priliv pacijenata rezultira upravo ovakvim listama čekanja – kazala je dr Nejkov.

Pobjeda je pitala i da li se u odnosu na ove termine, kada pacijent čeka ukupno godinu dana dok ne počne sa određenom terapijom, može govoriti generalno o preventivi i ranom započinjanju liječenja, na kome crnogorski zdravstveni sistem insistira.

- Ovo pitanje treba uputiti Domu zdravlja Podgorica. Takođe, treba sprovesti ispitivanje među pacijentima, koliko nastavljaju sa predloženim i naučenim kineziterapijskim

programom nakon završene fizikalne terapije, jer je to najbitniji dio u liječenju hroničnih pacijenata, pored farmakološke i nefarmakološke terapije – poručila je dr Nejkov.

Ona je, odgovarajući na pitanje da li je KCCG ustanovio probleme u nedostatku kadra ili prostornih kapaciteta CFMR, odgovorila da su svjesni postojećeg prostornog kapaciteta, kadra, broja pacijenata kojima pružaju

zdravstvenu zaštitu. Svjesni su i broja usluga, koje predstavljaju skoro 70 odsto svih zdravstvenih usluga u Crnoj Gori.

- Centar za fizikalnu medicinu je renoviran u cjelini prije dvije i po godine, prvi put poslije skoro 50 godina od otvaranja Kliničkog centra Crne Gore. Obnovljena je i oprema, ali se i dalje radi na raspisivanju novih tendera i nabavci inovativnih aparata – kazala je dr Nejkov. Što se tiče kadra, u skladu sa sistematizacijom, povećan je broj fizioterapeuta i fizioterapeutskih tehničara.

- Takođe imamo dva doktora na specijalizaciji iz fizikalne medicine i rehabilitacije, koji su primljeni na zadnjem konkursu za specijalizacije. Nadam se da će se u bliskoj budućnosti taj broj u znatnoj mjeri uvećati – istakla je dr Nejkov. j.maRtiNoviĆ

Sa sastanka predstavnika Odbora sa dr Dobričaninom

Univerzitet Crne Gore sačinio bazu kadra koje na raspolaganju da pomogne institucijama u kreiranju razvojnih politika, slijedi potpisivanje memoranduma o saradnji

Profesori se probudili, žele da razvijaju državu

Bošnjak je kazala da država ogromna sredstva troši na konsultante koji se angažuju sa strane, da ne mora uvijek da se pribjegava tome, jer Vlada treba da favorizuje crnogorske naučnike. Istakla je da će svaka pametna i patriotska vlada to sigurno učiniti

PODGORICA – Univerzitet Crne Gore sačinio je bazu od više od 630 stručnjaka, odnosno profesora, naučnika koji će biti na raspolaganju državnim organima za kreiranje strateških razvojnih politika. Saradnja će da se odvija preko ove visokoškolske ustanove koja će da delegira najbolje stručnjake iz određenih oblasti za potrebe izrade zakona, studija, oduka, rješenja...

Savjetnica rektora za razvoj i strateška pitanja prof. dr Branka Bošnjak na konferenciji je iznijela podatke o ovom projektu, a na pitanja Pobjede da li su o njemu već razgovarali sa predstavnicima državnih organa odgovorila je da nijesu još imali formalne razgovore, te da se nada da će prepoznati značaj ponuđene baze kadra. - Ako je ne prepoznaju, to bi bilo veliko iznenađenje – rekla je Bošnjak. Ona se osvrnula na to da su do sada pojedini profesori sarađivali i da su bili članovi određenih radnih grupa, ali da su bili angažovani uglavnom na osnovu poznanstava ili preporuke. Precizirala je da je zamisao da se sada sve institucionalizuje, da se saradnja odvija preko Univerziteta i da se vjerovatno potpisuju ugovori sa stručnjacima koji budu radili za određene državne organe. Zamisao je da se saradnja

proširi i na lokalne zajednice. Bošnjak je zadovoljna dosadašnjim odzivom naučnika sa Univerziteta koji žele da budu dio baze. Objasnila je da su radili upitnik koji su ponudili naučnom i stručnom kadru, bilo da se radi o onima koji imaju stalan angažman, ili onima koji su angažovani kao honorarci. Bošnjak je dodala da su kontaktirali s određenim profesorima koji su u penziji, jer su svjesni da među njima ima mnogo onih čije znanje, iskustvo, mudrost treba da se iskoriste. Testirali su njihovu spremnost da aktivno učestvuju u kreiranju razvojnih politika i javilo se njih više od 630. Među njima je 411 doktora nauka, od čega je onih sa najvećim zvanjem redovnog profesora ili adekvatnog znanja u nauci naučnog savjetnika. Oni su razvrstani po oblastima po usvojenoj Fraskatijevoj klasifikaciji oblasti i podoblasti nauka, pa baza broji stručnjake iz prirodnih, tehničko-tehnoloških, medicinskih, poljoprivrednih nauka, do društvenih i humanističkih nauka. Podjelu su, prema riječima Bošnjak, suzili na uske specijalnosti, odnosno podoblasti.

- Tako da gotovo da nema uže specijalnosti koja nije zastupljena u našoj bazi – rekla je Bošnjak. Precizirala je da je baza kadra napravljena tako da imaju jasan pregled po mnogim parametrima od njihovog statusa,

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije odbio zahtjev razriješene direktorice

Jeleni Perović dali

rok osam dana da se izjasni o svojoj smjeni

zvanja, iskustva, uske specijalnosti do toga da li su spremni da javno prezentuju rezultate svog angažmana.

Ona je kazala da država ogromna sredstva troši na konsultante koji se angažuju sa strane te da ne mora uvijek da se pribjegava tome, jer Vlada treba da favorizuje crnogorske naučnike.

- Svaka pametna i patriotska vlada će sigurno to učiniti –rekla je ona.

Bošnjak je pomenula primjer da su određeni profesori bili angažovani da urade studiju, analizu za Institut Igalo, te da su ponudili rješenje koje je imalo dobar ishod.

Savjetnica rektora najavila je da će i oni samoinicijativno da rade razne analize koje će da iznose javnosti i donosiocima odluka.

- Nećemo čekati, i mi ćemo biti proaktivni. Imamo namjeru da budemo otvoreni. Moramo vratiti značaj znanju, živimo u vremenu degradacije znanja –navela je ona.

Bošnjak je istakla da, pored ostalog, očekuje da sa njima kontaktira i Glavni grad, koji se suočava sa problemom saobraćajnih gužvi, ali i u vezi sa zaštitom životne sredine.

- Treba da bude aktivnija saradnja – rekla je Bošnjak.

Ona je prokomentarisala činjenicu što su se do sada profesori rijetko oglašavali povodom raznih društvenih pitanja koja su bila važna za državu, te je kazala da ih je i ona ranije kritikovala kada je bila poslanica, njih i Crnogorsku akademiju nauka. Navela je da će se to promijeniti. Istakla je da od kada je počela da radi u Rektoratu jedan od ciljeva joj je da profesori budu aktivniji.

- Imaćemo i razne tribine koje se nadam da će biti na škakljive teme koje iziskuju neki stav i da će profesori učestvovati. Treba više da se čuje glas profesora. Znanje se danas ne poštuje, ogroman je broj sumnjivih, kupljenih diploma na mjestima rukovođenja. Krade se budućnost našim studentima – poručila je Bošnjak i dodala da nas neznanje dugoročno vrlo skupo košta. Ona je podsjetila da je u duhu predstojećih obaveza koje Crna Gora ima na putu evropskih integracija važno da se uključe svi činioci društva u taj proces, a imajući u vidu značaj znanja koje se, kako je rekla, u ovim turbulentnim vremenima adekvatno ne vrednuje. N. ĐURĐEVAC

PODGORICA – Razriješenoj direktorici Agencije za sprečavanje korupcije

Jeleni Perović biće upućen zahtjev sa rokom od osam dana da se izjasni o razlozima koji su doveli do njene smjene.

To je jednoglasna odluka članova Savjeta Agencije koji su na jučerašnjoj sjednici odbili prethodni zahtjev Perović za obustavu postupka za njeno razrješenje.

Upravni sud je, podsjećamo, nedavno poništio odluku o razrješenju Perović i ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razlo-

ge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice ASK-a. Komentarišući tu odluku, predsjednik Savjeta ASK-a Pavle Čupić kazao je na jučerašnjoj sjednici da im je ukazano na procesne manjkavosti prilikom razrješenja Perović, dok je član tog tijela Mladen Tomović konstatovao da je presuda Upravnog suda obavezujuća, ali ne i pravosnažna zbog čega, kako smatra, ne može proizvoditi pravno dejstvo. Druga članica Savjeta Aleksandra Vukašinović istakla je, međutim, da poništavanjem odluke o razrješenju Perović odluka suda postaje pravosnažna. Podsjećajući da je Savjet u me-

đuvremenu Dušana Drakića imenovao za v. d. direktora Agencije, Vukašinović je naglasila kako su obje odluke na pravnoj snazi. Ona je podsjetila i na to što Perović već danima pokušava da pristupi kabinetu direktora Agencija navodeći kako to može da degradira tu instituciju i obeshrabri profesionalce da se jave na konkurs za direktora.

- Moramo da razriješimo situaciju i izađemo iz institucionalne krize – rekla je Vukašinović.

Sa njenom konstatacijom da se poništenjem upravnog akta predmet vraća u stanje u kome je bio saglasio se Tomović, ali i naglasio da samo pravosnažne sudske odluke mogu proizvoditi pravne posljedice.

- Smatram da presudom Upravnog suda Perović nije vraćena na posao niti presuda može imati implikacije na odluku imenovanje Drakića –kazao je Tomović. Članica Savjeta Dragana Šuković zaključila je da to tijelo ne može da cijeni pravilnost presude Upravnog suda, već da je dužno da po njoj postupa. Đ. Ć.

Održana konferencija o poljsko-crnogorskim odnosima

Vlada i parlament u Varšavi aktivno će promovisati interese Crne Gore

PODGORICA - Poljska snažno podržava Crnu Goru na putu punopravnog članstva u Evropskoj uniji i nastojaće da pruži maksimalnu podršku da do kraja 2028. godine to i postanemo, poručeno je na konferenciji „Poljsko-crnogorski odnosi, iskustva i perspektive saradnje“ koja je juče upriličena na Fakultetu političkih nauka u Podgorici.

U uvodnom obraćanju otpravnica poslova u Ambasadi Poljske Malgožata Lakota Miker podsjetila je na istorijat diplomatskih odnosa dvije zemlje ističući značaj skorog imenovanja novog crnogorskog ambasadora u Poljskoj Veljka Milonjića Predsjedavajući poljsko balkanske parlamentarne grupe Sejm Tomaš Glogovski istakao je važnost učešća crnogor-

skih vojnika u jačanju istočnog dijela NATO-a. - Volio bih da tokom našeg predsjedavanja Savjetom SE dođe do konkretnih ostvarenja na polju crnogorskih integracija. Naša vlada i parlament biće vrlo aktivni kada je riječ o promovisanju vaših interesa – kazao je Glogovski i dodao da će posebna pažnja biti posvećena pružanju podrške kada je riječ o korišćenju pristupnih fondova EU.

On je naglasio da je jedna od tajni uspjeha Poljske u tom slučaju bio visok nivo decentralizacije u raspodjeli tih sredstava na nivou lokalnih samouprava, a ne centralne vlasti.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Gordana Đurović ukazala je na problematiku promjene političkih agendi kada se ulazi u EU i kada se postane članica. Istakla je da su uslovi pristupanja bili mnogo povoljniji kada je Hrvatska bila

na vratima EU nego što su danas kada je na redu naša država. - Aktuelan je jedan dosta stroži ambijent, ali ima nas koji bismo da pomognemo ovoj i ovakvoj vladi i ovakvoj političkoj garnituri na tom putu, jer za nas nema druge opcije, osim ulaska u EU - poručila je Đurović. Bivša ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić je, govoreći na temu izgradnje pametnog bezbjednosnog partnerstva između Crne Gore i Poljske, naglasila važnost pronalaska modela saradnje na više nivoa jer, kako je kazala, sektor odbrane to zahtijeva. - Crnogorsko ministarstvo odbrane ima odlike sistema i ima dosta pojedinaca koji razumiju ne samo integracione procese i geostrateške okolnosti, nego i ono što su neki drugi putevi za ostvarivanje tih ciljeva – kazala je Pejanović-Đurišić. Ir. M.

Branka Bošnjak

Sa sjednice Savjeta

Subota, 7. jun 2025.

Poslije skoro devet godina krivičnog postupka, bivši javni izvršitelj oslobođen od optužbe da je na osnovu lažne presude žiro račun Crnogorskog Telekoma ,,olakšao“ za 864.317,51 eura

PODGORICA – Bivši javni

izvršitelj Siniša Mugoša juče je u Višem sudu oslobođen od optužbe da je zloupotrebom službenog položaja na osnovu falsifikovane dokumentacije sproveo postupak potraživanja, blokade i naplate 864.317,51 eura od Crnogorskog Telekoma, ali i krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije.

Prema navodima prvostepenog suda presudu je izreklo krivično vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Katarina Padalica. Mugoša je u izjavi za Pobjedu kazao da je poslije više od osam godina, koliko se vodio krivični proces protiv njega, potvrđena poslovica da je pravda spora, ali dostižna.

- O meni je pisano svašta svih ovih godina, moja porodica i ja stavljeni smo na stub srama. Nikada ništa nijesam demantovao jer sam čekao da pravosudni organi utvrde da se radi o namještaljci. Umjesto mene, demanti lažnih optužbi dao je Viši sud u Podgorici kada je našao da nijesam kriv i oslobodio me – kazao je Mugoša. On je istakao da je najveći apsurd u ovom slučaju što je nakon prijavljivanja prevare Telekomu i Specijalnom tužilaštvu, koji nijesu reagovali, završio na optuženičkoj klupi.

- Iako obaveza javnog izvršitelja nije da utvrđuje istinitost dokumenata koji mu donese stranka, ja sam to učinio u ovom slučaju. Imao sam sumnju i potražio dokaze. Obratio sam se

Mugoša: Pravda je spora, ali dostižna

Nekadašnji predsjednik Komore javnih izvršitelja kazao je da mu je optuženjem i procesom, koji je trajao skoro devet godina, Specijalno državno tužilaštvo pričinilo enormnu štetu

Privrednom sudu u Podgorici i dobio podatak da je presuda br. 416/16 koju mi je dostavio klijent lažna, odnosno da su u nju unijeti lažni podaci o postojanju dužničko povjerilačkog odnosa između navodnog duž-

nika Crnogorskog Telekoma i navodnog povjerioca DOO Petjan tim Ljubljana u iznosu od 802.650,01 euro sa zakonskom kamatom koja je počela da teče počev od 18. marta 2016. godine. O ovome sam obavijestio

Telekom kako bi zaustavio plaćanje, ali i Specijalno tužilaštvo. O tome svjedoči i mejl prepisaka koje sam predočio sudu – kazao je Mugoša. On je pojasnio da je u poduhvat ispitivanja validnosti presude,

po kojoj je sproveo potraživanje, krenuo zbog sumnje koju je imao, ali i iz razloga što javni izvršitelji za propuste i greške pred sudovima odgovaraju svojom imovinom. Nekadašnji predsjednik Komore javnih izvršitelja kazao je da mu je optuženjem i procesom koji je trajao skoro devet godina Specijalno državno tužilaštvo pričinilo enormnu štetu.

- Specijalno tužilaštvo, ne da je narušilo moj ugled kao nekadašnjeg predsjednika značajnog organa u pravosuđu Crne Gore, već je narušilo lični ugled meni lično i mojoj porodici. Već skoro devet godina trpim ozbiljnu, kako medijsku, tako i društvenu pažnju, a koja nije primjerena po bilo kom osnovu niti je potkrijepljena bilo kojim dokazom Specijalnog tužilaštva – kazao je Mugoša za Pobjedu. U optužnici se navodi da je Mugoša na osnovu presude koja je njegovim službenicima u kancelariji 20. marta

Odbrana bivšeg direktora Parking servisa u Budvi najavila žalbu na osuđujuću presudu

Liješević

PODGORICA – Odbrana

bivšeg direktora Parking servisa u Budvi Dragana Liješevića najavila je da će uložiti žalbu na presudu kojom je osuđen na godinu i tri mjeseca zatvora zbog navodnog izdavanja besplatnih propusnica za parkiranje bez saglasnosti Upravnog odbora ovog državnog preduzeća.

Advokatica Minja Simović u izjavi za Pobjedu ustvrdila je da je Liješević sve radio po zakonu i da ima dokaz da je i besplatne propusnice izdavao uz saglasnost Upravnog odbora.

- Odluke Upravnog odbora o davanju saglasnosti za zaključenje spornih ugovora postoje i okrivljeni Liješević ih je sačuvao u kopiji, dok je sva originalna dokumentacija Parking servisa, trajno i nepovratno uništena, u toku trajanja ovog krivičnog postupka. To nije smjelo biti urađeno dok se vodi postupak, bez obzira na saglasnost Državnog arhiva. Na taj način počinjeno je krivično djelo sprečavanje do-

kazivanja – kazala je advokatica Simović. Za nju je nedopustivo da se presuda koja je izrečena Liješeviću zasniva na nalazu i mišljenju tima vještaka, od kojih je jedan u međuvremenu izgubio licencu za vještačenje, zbog čega je tražila njihovo izuzeće i novo vještačenje. Advokatica Simović tvrdi da je u postupku dokazano „jaguar“, koji je bio parkiran u garaži osam i po mjeseci, u vlasništvu Gojka Božovića, tadašnjeg člana Upravnog odbora. Iz zapisnika sa održanih sjednica Upravnog odbora, za vozilo koje je bilo u kvaru duži period i bilo parkirano u garaži, kako je navela advokatica, Božović, ali i drugi svjedoci ustvrdili su da je imao karticu, odnosno propusnicu za parkiranje i prolazak vozila.

- Vještačenje u ovom dijelu je bilo bespotrebno. Liješević se nije mogao teretiti da je trećem licu pribavio korist od 11.974,52 eura u vidu ležarine za vozilo time što mu je omogućio da sa pismenim nalogom odšlepa vozi-

lo u kvaru – kazala je Simović. Istakla je da Specijalno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz da je Liješević početkom avgusta 2014. godine naložio da se iz garaže onemogući izlazak „mercedesa“, čiji je vlasnik do danas nepoznat.

- U spisima predmeta nema nijednog dokaza da je to vozilo bilo parkirano u garaži od 1. januara 2014, kao ni podaci kako se to vozilo tu našlo, niti kako je izašlo iz garaže, niti ko je vozač, odnosno korisnik ili vlasnik – kazala je advokatica Simović. Smatra da je trebalo utvrditi ko je vlasnik ,,mercedesa“ (1640YZ 94), a potom i ko je ovo vozilo trebalo da izmjesti iz garaže.

- To sigurno nije bilo u opisu posla izvršnog direktora. Obračun vještaka o navodnoj stečenoj protivpravnoj imovinskoj koristi pribavljene trećem licu za ovo vozilo na ime ležarine za parkiranje je apsurdno, jer niko pa ni MUP niti bilo ko iz Parking servisa ne zna ko je vlasnik toga vozila – precizirala je advokatica Simović. Odbrana optuženog Liješivića

smatra da Viši sud u Podgorici nije imao nadležnost da postupa u navedenom predmetu iz razloga što Dragan Liješević, kao bivši odbornik u Skupštini opštine Budva i bivši direktor privrednog društva Parking servis Budva, nije imao svojstvo visokog javnog funkcionera u to vrijeme, niti bilo kada. - Viši sud bio je u obavezi da zastane sa postupkom i dostavi spise predmeta Vrhovnom sudu Crne Gore radi rješavanja sukoba nadležnosti, kao i da se spisi predmeta ustupe Osnovnom sudu u Kotoru kao jedino i isključivo nadležnom za postupanje u ovoj pravnoj stvari – kazala je advokatica Simović i dodala da vjeruje da će Apelacioni sud Crne Gore otkloniti sve bitne povrede koje je počinio prvostepeni sud. Ona je istakla i da se nada da će drugostepeni sud ispoštovati Liješeviću pravo na odbranu i da će dobiti priliku da dokaže da nije kriv za ono za što se tereti. Odbrana Liješevića osporila je prvostepenu presudu koja je za sada saopštena samo usme-

2017. godine proslijeđena mejlom, naložio da se sačini rješenje o izvršenju. U postupku prinudne naplate, koji je uslijedio, novčana sredstva sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima na ime nagrade za rad javnog izvršitelja u ukupnom iznosu od 864.317,51 euro prenijeta su sa računa navodnog dužnika Crnogorski Telekom kod Crnogorske komercijalne banke AD Budva na račun okrivljenog Siniše Mugoše. Mugoša je uhapšen 27. marta 2017. godine po prijavi advokatskog tima Crnogorskog Telekoma. Lisice na ruke tada su stavljene i Aleksandru Nestoroviću kome je na račun od novca Telekoma uplaćeno 56.476,96 eura. Međutim, protiv njega je obustavljen krivični postupak u fazi kontrole optužnice.

Mugošu su priveli pripadnici Specijalnog policijskog tima, dok su inspektori Centra bezbjednosti Podgorica zapečatili njegovu kancelariju.

Mugoša je poznat javnosti i po događaju iz oktobra 2015. godine kada je u njegovoj kancelariji u Ulici 13. jula tokom noći podmetnuta bomba, koja je uzrokovala veću materijalnu štetu.

Nekoliko dana ranije eksplozija je odjeknula i u kući njegovog brata u Donjoj Gorici, vlasnika firme ,,Dado komerc“. U prvom momentu utvrđeno je da je navodno eksplodiralo postrojenje za plin, ali je kasnije utvrđeno da je požar bio podmetnut. B. RoBović

no, navodeći da će dati detaljne i pravno utemeljene razloge nakon što ista bude napisana i dostavljena u zakonskom roku. - Presuda mora sadržati obrazloženje koje zadovoljava standarde iz člana 32 Ustava Crne Gore i člana 6 stav 1 i 2 Evropske konvencije. Sve dok u osporenoj odluci nijesu navedeni valjani razlozi kojima se sud vodio u donošenju svoje odluke, a koji mogu dovesti do uvjerenja da je taj sud stvarno ispitao slučaj i odgovorio na sve bitne navode stranaka, ne može se smatrati da ta odluka zadovoljava opšte zahtjeve koji proizlaze iz Ustavom i Konvencijom zagarantovanog prava na pravično suđenje – precizirala je Simović. Ona je podsjetila da krivica za učinjeno krivično djelo mora biti utvrđena u skladu sa pravnim standardima, a sami postupak mora biti vođen od strane samostalne i nezavisne sudske vlasti koja će, osim prava na odbranu uz otklanjanje nedostataka između stranaka, osigurati donošenje presude koja će biti zasnovana na razlozima ko-

ji zadovoljavaju opšte zahtjeve koji proizlaze iz Ustavom i Konvencijom zagarantovanog prava na pravično suđenje, što je u konkretnom slučaju izostalo. - Obaveza suda i drugih državnih organa koji postupaju u krivičnim postupcima da istinito i pravilno utvrđuju sve činjenice koje su od važnosti za donošenje sudske odluke, kako one koje terete okrivljenog, tako i one koje mu idu u korist, a teret dokaza je u ovom slučaju na optužbi, pa svaka sumnja u pogledu neke činjenice treba da ide u prilog okrivljenog, a ne na njegovu štetu – kazala je ona.

Istakla je da se svaka sumnja u krivicu optuženog mora cijeniti u njegovu korist.

- Pravna priroda načela in dubio pro reo se poklapa sa pretpostavkom nevinosti, jer se primjenjuje kada postoji sumnja u dokazanost odlučnih činjenica vezanih za krivičnu odgovornost okrivljenog, kao što je to u konkretnom slučaju, zbog čega je trebalo donijeti oslobađajuću presudu – zaključila je Simović. B. RoBović

Siniša Mugoša

PODGORICA – Uprava policije uspjela je u prošloj godini da od 12 ubistava, u kojima je stradalo 16 osoba, rasvijetli njih 10, navodi se u Izvještaju o radu Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije za 2024. godinu.

U prošloj godini zabilježen je i rast krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata za 6,5 odsto u odnosu na 2023. godinu, kada se dogodilo svega pet ubistava. U Izvještaju se navodi da policija nije uspjela da riješi ubistvo Vaska Lješkovića koje se dogodilo 27. septembra prošle godine na Cetinju, kada ga je nepoznata osoba usmrtila hicem iz snajpera u dvorištu porodične kuće.

Ipak, kako piše u Izvještaju, pripadnici policije uspjeli su da riješe tri likvidacije iz prethodnog perioda i to ubistvo Vasa Delibašića u Baru iz 2018. godine i dva ubistva izvršena u Danilovgradu. Riječ je o ubistvu državljana Srbije Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića iz 2019. i likvidaciji Ljubomira Lainovića iz 2020. godine. Sva navedena ubistva, kako je naglašeno, posljedica su sukoba organizovanih kriminalnih grupa.

Riješeni zločini

U minuloj godini riješeno je 10 ubistava koja su se dogodila širom države. Zbog ubistva Edmonda Mustafe u Baru, koje se desilo 27. februara 2024. godine, optužen je Dino Ibrahimović kome se sudi pred Višim sudom u Podgorici. Za likvidaciju Radovana Markovića od 3. marta 2024. godine, koja je izvršena na putu Cetinje – Podgorica, u mjestu Meterizi, optuženi su Haris Kočan i Vanja Burda, koji se terete i za pokušaj ubistva Nikole Drecuna i Igora Mašanovića koji se u policijskim evidencijama vode kao pripadnici jedne kriminalne grupe. Mjesec kasnije u Perastu, južnoafrička državljanka Nina Lewis Thomas ubila je majku Karen Lynee Lewis. Zbog

PODGORICA - Bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici pozlilo je juče u Višem sudu u Podgorici nakon dvočasovnog suđenja, iako je vještak medicinske struke Nemanja Radojević utvrdio da je Medenica zdravstveno sposobna da prati sudski postupak uz pauze od 15 minuta koje treba da se dešavaju na svakih 45 minuta.

Suđenje Medenici juče je prekinuto, a sutkinja Vesna Kovačević nastavak ročišta zakazala je za 16. jun.

Rasvijetljeno 10 od 12 ubistava počinjenih u toku prošle godine

ovog zločina određena joj je mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja u bolničkoj ustanovi.

Rasvijetljeno je i ubistvo Andrije Kovačevića kojeg je 1. maja prošle godine nožem izbo Marko Popović koji je u bjekstvu i za kojim se intenzivno traga.

Takođe, pripadnici policije riješili su i slučaj dvostrukog ubistva na Cetinju, kada su 20. juna prošle godine stradali Dragan Roganović i Petar Kaluđerović, a Cetinjanin Nikola Drecun jedini je osumnjičeni za ovaj zločin.

Slučaj femicida dogodio se u avgustu minule godine kada je Miljan Bošković ubio bivšu suprugu Biljanu Pavićević u njenoj kući u Maslinama. Bošković je ubrzo uhapšen i procesuiran, ali je izvršio samo-

ubistvo u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.

- Riješeno je ubistvo u saizvršilaštvu počinjeno 2. avgusta 2024. godine u Petnjici, na štetu Amera Jahovića. Nakon preduzetih aktivnosti, identifikovana su, uhapšena i procesuirana dva lica - Fakreta Ličina i njen suprug Izet Ličina, kao saizvršioci navedenog krivičnog djela, piše u Izvještaju MUP-a i Uprave policije. U oktobru 2024. godine, Bjelopoljac Alija Balijagić ubio je brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj u selu Sokolac pokraj Bijelog Polja. On je nakon ubistva bio u bjekstvu mjesec.

Uhapšen je u Srbiji, a Crnoj Gori izručen 17. marta 2024.

Odbjegli Vuk Lalatović i Artur Cimerman terete se da su direktni izvršioci teškog ubistva Cetinjana Žarka Pejako-

vića i Petra Lipovine na koje su početkom novembra prošle godine na kružnom toku u Podgorici iz automatskog oružja ispalili više od 30 hitaca. Policija traga i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda koji je učestvovao u ovom zločinu, dok su u istrazi ovog slučaja uhapšeni Sava Kaluđerović (21), Aleksandar Dacić (23), Miljan Marijanović (23), Nikoleta Uskoković (20) i danski državljanin, nastanjen u Andrijevici, Tomi Ra Frost (41). Službenici Uprave policije u kratkom roku rasvijetlili su i teško ubistvo Gorice Medojević na koju je 19. novembra prošle godine pucao Nebojša Vujković. On je u noći između 18. i 19. novembra, iz niskih pobuda, ispalio smrtonosne hice u Medojević koja je nekoliko dana ranije sa

njim prekinula emotivnu vezu. Na optužnici se našao Srđan Vukčević koji je po pomogao Vujkoviću u izvršenju zločina tako što je opservirao kuću žrtve i pratio njeno kretanje. Početkom prošle godine dogodilo se i ubistvo Đorđa i Vere Drobnjak koje je usmrtio Mileta Drobnjak. Izvršenim uviđajem na licu mjesta utvrđeno je da je Mileta Drobnjak hicima iz pištolja ubio suprugu i sina, a nakon toga presudio sebi.

najviše ubistava izvRšeno vatRenim oRužjem

Prema podacima iz Izvještaja, najviše ubistava izvršeno je vatrenim oružjem i to u osam slučajeva. Kao sredstvo za ubistvo korišćena je eksplozivna naprava u jednom slučaju, nož u njih dva, dok je u jednom slučaju smrt nastupila gušenjem.

U Izvještaju se navodi da su svih 19 izvršilaca ubistava bili punoljetne osobe dok je od 16 žrtava jedna bila maloljetna. Statistika pokazuje i da su ubice u većini slučajeva muškarci.

- Od 19 izvršilaca ubistva, dva lica su ženskog pola, dok je od 16 žrtava, pet lica ženskog pola, istakli su u dokumentu.

U prošloj godini policija je evidentirala 41 slučaj pokušaja ubistva na štetu 44 osobe.

- Počinioci 28 pokušaja ubistva su u momentu izvršenja bili nepoznati i svi su nakon intenzivnog operativnog angažovanja identifikovani i procesuirani, tako da procenat rasvijetljenosti ovih krivičnih djela izno-

Prekinuto ročište u predmetu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda

Međutim, Medenica je predočila sudu da joj je udobnije bilo da sjedi na sjedištima na kojima sjede i drugi optuženi jer može da se nasloni. Naglasila je da trpi intenzivne bolove u kontinuitetu i istakla da zbog ročišta na koja dolazi, propušta terapije koje su joj prepisane.

ćem položaju, a da pauze koje je vještak predlaže ne bi pomogle, jer je i dalje u položaju u kojem trpi bolove. Advokat Zdravko Begović je nalaz vještaka Radojevića ocijenio kao nehuman.

U nalazu vještaka Radojevića između ostalog navodi se da je vidljivo da Medenica boluje od teškog i hroničnog oboljenja kičme, vrata i zglobova i da trpi velike bolove. Zbog toga je preporučio da se Medenici obezbijedi adekvatna stolica iz kancelarije suda, što je i učinjeno.

- Ne tražim da budem tu pola sata i izađem. Ja ću da istrpim. Ali tražim da suđenje kraće traje. Vidjeli ste u sklopu medicinske dokumentacije da su diskusi ušli u nerv. Meni je ovaj diskus ,,nenajavljen iskočio“, navela je Medenica u obraćanju sudu. Dodala je da joj je preporučeno strogo mirovanje u leže-

- Vidjećete šta će sada mediji da pišu: ,,Medenica ne može bez fotelje“. Nalaz je jednostran, a ima i psihička komponenta u svemu tome. Bolovi iscrpljuju, ovdje uopšte nema humanosti i elemenata etike. Napravili smo od jedne životne situacije protokol. Ovdje se niko nije dotakao mentalnog stanja Medenice, odnosno koliko i kako može da trpi bol - istakao je advokat Begović.

Odbrana Medenice zbog toga je zatražila da vještak Radojević pristupi na jednom od narednih ročišta. Podsjetimo, bivšoj predsjednici Vrhovnog suda pozlilo je i na suđenju u aprilu. Zastupnik optužnice, tužilac Jovan Vukotić juče je sudu dostavio izdvojene SMS i Viber poruke iz telefona Vesne Medenice, kao i izdvojenu Skaj komunikaciju.

Na jučerašnjem ročištu izvođeni su i pisani dokazi sa pauzama na svakih 45 minuta. Podsjećamo, Specijalno tužilaštvo je 17. oktobra 2022. godine podiglo optužnicu protiv Miloša Medenice ,

njegove majke Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, policajaca Milorada Medenice i Darka Lalovića, kao i Marka Popovića, Bojana Popovića, Vasilija Petrovića, Marka Vučinića, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića, Gorana Jovanovića i firme ,,Kopad kompani“ iz Nikšića.

Oni se terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita,

si 100 odsto. Od ukupnog broja ubistava u pokušaju (41), devet je izvršeno kao posljedica djelovanja operativno interesantnih i sa njima povezanih lica, stoji u dokumentu. spRiječene tRi likvidacije u 2024. Pripadnici policije su u prošloj godini spriječili tri likvidacije i to u Nikšiću, Budvi i Podgorici. Sprečavanje likvidacije u Nikšiću okončano procesuiranjem tri državljanina Republike Srbije, zbog krivičnog djela kriminalno udruživanje. Prema podacima istražitelja, oni su u Nikšiću i Šavniku locirali i pratili određena lica, a čiji identitet nije objavljen u Izvještaju. U Budvi je lociran i uhapšen visokorangirani član jedne OKG, za kojim su raspisane nacionalna i međunarodna potjernica, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

- Iz preduzetih mjera i radnji dolazi se do jakih indicija da je pomenuto lice, zajedno sa još nekoliko lica sa teritorije opštine Budva, planiralo izvršenje najtežih krivičnih djela protiv života i tijela, a usmjerenih prema pripadnicima suprotstavljene OKG, naveli su. Pored toga, procesuirano je osam osoba, među kojima se njih troje vode kao članovi jedne visokorizične OKG, jedan suspendovani službenik policije i dvije nepoznate osobe, a koji su planirali likvidaciju u Podgorici.

- Utvrđeno je da su pomenuta lica pripremala izvršenje teškog krivičnog djela, na što upućuje činjenica da su u ukradenim vozilima pronađena dva bidona benzina i rezervne tablice, dok su svi djelovi unutrašnjosti vozila i motora premazani sredstvom koje se koristi u cilju onemogućavanja izuzimanja tragova prilikom vršenja uviđaja, a što je karakteristično za vozila koja se koriste u izvršenju najtežih krivičnih djela, istaknuto je u Izvještaju. jovana RaičeviĆ

protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih d roga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. Sud je odvojio postupak u odnosu na suspendovanu sutkinju Privrednog suda Milicu Vlahović-Milosavljević i Vesnu Medenicu za zloupotrebu položaja. Pored toga, sud je postupak spojio sa optužnicom Nikole Raičevića koji se takođe tereti zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koju je 2019. godine oformio Miloš Medenica, kao i da je dogovarao mito za Vesnu Medenicu. j. RaičeviĆ Izvještaj o radu M u P-a I u P: Zabilježen rast krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata u odnosu na 2023. godinu

Mjesto likvidacije Pejakovića i Lipovine

Sjedinjenih

Zemlje regiona uključene u kontakte u okviru šire strategije

PODGORICA - Sjedinjene Američke Države ne komentarišu detalje diplomatske komunikacije sa drugim državama u okviru strategije deportacije stranih državljana bez regulisanog statusa, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa iz Ambasade SAD u Podgorici.

Povod za upit bila je informacija koju je objavio američki Blumberg 6. juna, da administracija američkog predsjednika Donalda Trampa pokušava da ubijedi balkanske zemlje da prih vate deportovane migrante, većinom iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele, kojima je ukinut privremeni pravni status u SAD.

Na upit RSE da li se i na Crnu Goru odnose zahtjevi za prihvat migranata nepoželjnih u Americi, iz Ambasade nije precizno odgovoreno. Kazali su da su zemlje regiona uključene u kontakte u okviru šire strategije. ,,Američki partneri i regionalni lideri blisko sarađuju s nama kako bismo okončali krizu ilegalnih i masovnih migracija“.

Iz tog diplomatskog predstavništva podsjetili su da je sprovođenje imigracione politike administracije predsjednika Donalda Trampa jedan od glavnih prioriteta Stejt departmenta.

- Iseljavanje iz SAD strana-

ca za koje postoje konačne naredbe o iseljenju i deportovanje ilegalnih imigranata štiti Sjedinjene Države od stranih terorista i drugih prijetnji nacionalnoj bezbjednosti i javnoj sigurnosti - piše u odgovoru.

Iz Ambasade navode i da je kontinuirana saradnja sa stranim vladama ključna za odvraćanje ilegalnih i masovnih migracija, kao i za bezbjednost granica.

- Kao što je rekao državni sekretar Rubio, ostajemo nepokolebljivo posvećeni okončanju ilegalnih i masovnih migracija i jačanju sigurnosti američkih granica. U tu

svrhu, svaka zemlja mora hitno prihvatiti povratak svojih državljana koji nemaju zakonski osnov za ostanak u Sjedinjenim Državama.

U nekim slučajevima, moglo bi se sarađivati s drugim zemljama kako bi se olakšalo iseljenje državljana trećih zemalja iz Sjedinjenih Država koji nemaju zakonski osnov za ostanak u SAD, zaključuju iz Ambasade.

ŠTO JE OBJAVIO

BLUMBERG?

Američki Blumberg je objavio da Trampova administracija pokušava da ubijedi Srbiju i druge balkanske države da

prihvate migrante koji su deportovani iz SAD. Zahtje vi su, navodi se, dio strategije američke administracije kojom se traže partnerske vlade za prihvat stranih državljana, većinom iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele, kojima je u SAD ukinut privremeni pravni status. To je u maju omogućio Vrhovni sud SAD.

Blumberg navodi da su regionalne kancelarije američkog Stejt departmenta (State Department) dobile zadatak da predstave ovu ideju potencijalnim partnerima. Nije poznato da li su do sada postignuti dogovori.

Zbog napada na Miloša Pavlovića privedene 22 osobe, pet zadržano u pritvoru

Režim pribjegava selektivnom nasilju zbog straha od masovnog odgovora, rekao je profesor Milo Lompar

BEOGRAD - Pet studenata je zadržano u pritvoru od 48 sati, a 22 je uhapšeno zbog nasilničkog ponašanja jer su u Studentskom gradu polivali vodom i gađali lilmenkama Miloša Pavlovića i njegova dva cimerakoji po Vučićevoj komandi kampuju ispred Predsjedništva Srbije u ,,ćacilendu“ od 15. marta. Incident je nastao jer su studenti u blokadi Pavlovićev dolazak u Studentski grad doživjeli kao provokaciju. Zbog ovih hapšenja studenti su organizovali protest ispred policijske stanice u nekadaš-

njoj ulici 29. novembra i najavili blokadu i susjedne Takovske ulice dok svi uhapšeni ne budu na slobodi. Postavlja se pitanje zašto je toliko uhapšenih kada Pavlović nije povrijeđen što se vidi na snimcima - prvo je davao izjave sa ministrom Lončarem, Vučićem i Anom Brnabić, a na kraju dana gostovao je uživo u TV emisiji.

SELEKTIVNO NASILJE

- Režim izbjegava klasično nasilje u masovnim brojevima kako u strahu od mogućih reakcija tako i u strahu od mogućnosti masovnog odgovora, zato pribjegava selektivnom nasilju koje ima dva vida - kaže dr Milo Lompar, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu.

- Ono je selektivno zato što lju-

di koji vrše nasilje nad studentima bivaju u izjavama i ponašanju predsjednika Republike najčešće opravdani ili pak njihovi postupci budu minimalizovani, dok kada je riječ o oni-

ma koji su protivnici Vučićeve politike, kao nesumnjive politike nasilja, bivaju izloženi različitim oblicima nasilja - objasnio je Lompar agenciji Beta.

U aprilu je i Wall Street Journal objavio da Vašington razmatra mogućnost deportovanja migranata u Moldaviju, Kosovo i druge zemlje Balkana, ali se tada Srbija i Crna Gora nijesu pominjale.

Na raniji upit RSE američkoj službi za imigraciju i carinu (ICE) u vezi sa eventualnom deportacijom crnogorskih državljana, odgovor nije stigao.

ITALIJA RANIJE

PREMJESTILA MIGRANTE U ALBANIJU

Sporazum da se prihvate deportovani migranti ne bi bio presedan na Balkanu. Sličan dogovor postignut je između Italije i Albanije, nakon što je italijanska ministarka Đorđa Meloni vršila pritisak na balkanske zemlje da osnuju migrantske centre za sve one koji su zaustavljeni na moru u pokušaju da se iz Afrike domognu Evrope.

Tako je Italija u aprilu premjestila grupu od 40 odbijenih tražilaca azila u Albaniju, aktivirajući sporazum o saradnji potpisan sa vlastima u Tirani krajem 2023. godine.

Migranti su prevezeni iz luke Brindisi u nove pritvorske centre u albanskim gradovima Šenđin i Đader. Pr ema dogovoru vrijednom 800 miliona eura, Italija ima pravo da u narednih pet godina mjesečno šalje do 3.000 migranata u Albaniju na obradu azilantskih za-

htjeva i privremeni smještaj. Premijerka Italije Meloni sporazum je nazvala ,,ključnim korakom u borbi protiv ilegalnih migracija“.

Međutim, nekoliko italijanskih sudova već je u prethodnim pokušajima naložilo povratak migranata iz Albanije nazad u Italiju, uz obrazloženje da se krše međunarodne konvencije i prava tražilaca azila.

Pravni stručnjaci i organizacije za ljudska prava upozorili su da taj model nije utemeljen u zakonodavstvu Evropske unije.

REAKCIJE

JAVNOSTI PODIJELJENE

U Italiji i Albaniji sporazum je naišao na podijeljene reakcije. Dok su političari u Rimu i Tirani pozdravili saradnju, nevladine organizacije i lokalne zajednice izrazile su zabrinutost zbog netransparentnosti procesa i mogućih zloupotreba prava migranata. - Premještanje migranata u treće zemlje koje nijesu dio EU predstavlja ozbiljan presedan koji može otvoriti vrata za dalja kršenja ljudskih prava - upozorio je ranije Francesco Ferri iz organizacije ActionAid.

Sporazum sa Albanijom pažljivo prate i druge evropske zemlje, uključujući Nizozemsku, koja razmatra slične aranžmane s državama izvan EU.

Priredila: R. U.–I.

Kao drugi vid selektivnosti naveo je ponašanje policije i podsjetio da je Vučić prije nekoliko dana optužio policiju da je pripremala državni udar „s ciljem da bi se policija što više privila uz režim i uz njegovo proizvoljno tumačenje i primjenu zakona“.

Ocijenivši da policija treba striktno da poštuje zakon, a ne da bude puki sprovodilac onoga što Vučić naloži, Lompar kaže da je cilj hapšenja 18 studenata minimalizacija studentskog protesta i da je neophodno da se nasilje režima nad studentima učini vidljivim evropskoj akademskoj zajednici.

PORTPAROL ŠEŠELJ

Što se dešava, medijima je objasnio Vučićev politič -

ki saborac Vojislav Šešelj - Vučić je dao ultimatum čelnicima MUP-a da će svi biti smijenjeni ukoliko ne uhapse sve studente koji su učestvovali u napadu na Pavlovića - tvrdi Šešelj koji svakodnevno na televizijama govori o protestima studenata.

Da je policija bukvalno shvatila Vučićevu prijetnju govori i privođenje studenta - novinara Darka Gligorijevića sa portala Zoomer –koji je objavio video cijelog incidenta i postavio pitanje zašto policija nije zaštitila Pavlovića?

Nakon toga, Gligorijević je priveden kao svjedok, prenoćio je u policiji koja je tvrdila da je vikao na Pavlovića. Gligorijević je to demantovao rekavši da bi se vika čula na snimku. Ali iz policije je pušten uz najavu da će protiv njega biti podnijeta prekršajna prijava zbog kršenja javnog reda u redovnom postupku. V. CVEJIć

Ambasada SAD u Podgorici

Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore uručio nagrade za najbolje radove na literarnom konkursu

O životu u slobodi najljepše

su pisale Milena i Jovana

ZOCG uputila urgenciju Ministarstvu ekologije Uredbom spriječiti

PODGORICA – Zajednica

opština Crne Gore uputila je urgenciju Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sa zahtjevom da se bez odlaganja donese uredba o bližim elementima i metodologiji za određivanje cijena komunalnih usluga, čije je donošenje Ministarstvo pripremilo još početkom godine.

– Da je stvar hitna pokazuje i činjenica da su sve učestalije inicijative za ocjenu zakonitosti lokalnih cjenovnika, a posljednji slučaj odnosi se na cjenovnik Komunalnog preduzeća Tivat, gdje je Ustavni sud 30. maja 2025. godine rješenjem zastao sa postupkom na 90 dana, dajući mogućnost da se u tom roku donesu nova uredba i novi cjenovnik. U suprotnom, postupak će biti nastavljen, a postojeći cjenovnik proglašen neustavnim –kazali su iz Zajednice opština. Naglašavaju da, ukoliko se hitno ne reaguje, komunalna preduzeća, poput onog u Tivtu,

neće moći legalno naplaćivati svoje usluge, što će ugroziti njihovo funkcionisanje, a pojedini advokati su, u skladu sa praksom pustošenja opštinskih budžeta, već najavili tužbe za naknadu štete zbog primjene osporenog cjenovnika, što će izazvati ogromne finansijske troškove na štetu opštine. Zajednica opština apeluje na Ministarstvo da preduzme sve neophodne mjere u cilju donošenja ove uredbe u zakonski predviđenom roku, kako bi se zaštitio interes lokalnih samouprava i osigurala stabilnost u pružanju komunalnih usluga građanima. –Povod za ovu urgenciju je odluka Ustavnog suda Crne Gore kojom su, u oktobru 2022. godine, stavovi 2 i 3 člana 6 postojeće uredbe o bližim elementima i metodologiji za određivanje cijena komunalnih usluga stavljeni van snage, što je dovelo do toga da brojni lokalni cjenovnici komunalnih usluga izgube pravni osnov – pojasnili su iz asocijacije lokalnih samouprava. C. G.

PODGORICA – U Kulturno-informativnom centru ,,Budo Tomović“ u Podgorici uručene su nagrade i priznanja učenicima osnovnih i srednjih škola koji su učestvovali na konkursu za pismeni rad na temu ,,Lijepo je živjeti u slobodi“ koji je, povodom 80 godina od pobjede nad fašizmom, organizovao Savez boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.

U kategoriji srednjih škola prva nagrada uručena je Mileni Veličković iz Srednje stručne škole Bijelo Polje, druga Kaniti Mujević iz Gimnazije ,,30. septembar“ Rožaje i treća Blažu Šćepanoviću

iz Prve srednje stručne škole Nikšić. Specijalne diplome u ovoj kategoriji pripale su Sofiji Stijović, Srednja mješovita škola Andrijevica, Jovani Vujošević, SEŠ ,,Mirko Vešović“ Podgorica i Ajli Gusinjac , Gimnazija ,, 30. septembar“ Rožaje.

U kategoriji osnovnih škola prvu nagradu dobila je Jovana Ostojić, OŠ ,,21. maj“ Podgorica, drugu Maša Jovićević , OŠ ,,Vlado Milić“ Podgorica i treću Lea Batinić, OŠ ,,Njegoš“ Cetinje. Specijalne diplome žiri je dodijelio Nikolini Magovčević, OŠ ,,Kekec“ Sutomore, Ivani Nikolić, OŠ ,,Narodni heroj Savo Ilić“ Kotor i Vuju Ivaniševiću, OŠ ,,Ante Đedović“ Bar. Nagrade su uručili predstavnici Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, kojima je zahvalnost za aktivnosti posvećene mladima uputila Mirjana Radulović, profesorica SEŠ ,,Mirko Vešović“ u Podgorici. C. G.

pljevlja: Opština pokušava da zaustavi negativne demografske trendove

PLJEVLJA – Nezaposlene trudnice i porodilje od septembra će primati po 450 eura mjesečno iz gradskog budžeta. Iznos se uvećava za 150 eura mjesečno po djetetu porodiljama koje rode dvojke, trojke ili više djece.

To je predviđeno odlukom koju je pripremila Opština, a koja je na javnoj raspravi do 20. juna.

– Cilj odluke je zaustavljanje negativnih demografskih trendova i povećanje nataliteta kod najranjivijih socijalnih kategorija, odnosno nezaposlenih žena, jer nezaposlenost ne smije biti razlog za odustajanje od potomstva ili odlaganje istog. Želimo da obezbijedimo egzistenciju svakoj nezaposlenoj ženi u Pljevljima – navedeno je u obrazloženju odluke.

Prema podacima popisa stanovništva, koji je održan 2023. godine, u Pljevljima žive 24.134 stanovnika što je blizu 6.652 manje u odnosu na popis iz 2011. godine. Prosječna starost stanovništva u Pljevljima iznosi 46 godina. Mladih do 19 godina ima 4.120.

Pravo na finansijsku podršku imaju nezaposlene trudnice bez obzira na to da li su ranije rađale ili ne. Nezaposlene porodilje mogu dobiti podršku za svako novorođeno dijete u trudnoći.

– Izuzetno pravo na finansijsku podršku porodiljama može ostvariti i nezaposleni otac novorođenog djeteta, dvojki, trojki ili više djece, odnosno njihov staratelj/ hranitelj/usvojitelj koji se o njima neposredno brine u slučaju da majka nije živa, da je lišena roditeljskog prava ili je iz opravdanih razloga spriječena da se neposredno

Nezaposlenim trudnicama i porodiljama 450 eura mjesečno

Iznos se uvećava za 150 eura mjesečno po djetetu porodiljama koje rode dvojke, trojke ili više djece. U Pljevljima žive 24.134 stanovnika, što je blizu 6.652 manje nego na popisu iz 2011. godine. Prosječna starost stanovništva je 46 godina, mladih do 19 godina ima 4.120

brine o novorođenom djetetu ili više njih – navedeno je u odluci. Zajednički uslov je da i trud-

nice i porodilje imaju prebivalište ili odobreni stalni boravak na teritoriji opštine Pljevlja najmanje dvije godine

do dana podnošenja zahtjeva. Ove godine Opština je u budžetu za tu namjenu predvidjela 50.000 eura. D. Š.

mladi pišu o antifašizmu: Juče u Podgorici

Sve manje mladiH: Pljevlja

Berane: Završena deseta Državna smotra u kazivanju stihova

Najbolje recitatorke Vanja, Sara i Ana

Učestvovala su 62 učenika iz 22 opštine. Pobjednici dolaze sa Cetinja, iz Danilovgrada i Berana. Plaketu za deset godina uspješnog rada na organizaciji ove manifestacije dobila je Gorica Ćulafić, urednica i moderatorka programa, kao i autorka projekta

BERANE – Beranski Centar za kulturu juče je bio domaćin jubilarne, 10. Državne smotre recitatora. Na smotri su nastupili najbolji mladi recitatori, pobjednici opštinskih i školskih takmičenja iz 22 crnogorske opštine.

Manifestaciju je otvorila Tamara Kenjić, direktorka Centra za kulturu. Ona je izrazila zadovoljstvo što se u toj ustanovi održava jedna ovakva manifestacija koja okuplja mlade i talentovane učenike iz skoro svih crnogorskih gradova.

– Stanislav Vinaver je kazao: „Poezija je nebeski med što teče iz nevidljivog saća što ga stvaraju duše“. Danas će nam talentovana djeca kroz stihove prenijeti dio svoje duše i dio duše pjesnika čije su stihove izabrali da govore. Počastvovani smo što imamo priliku da ih slušamo i podržimo na daljem putu promocije poezije

i umjetnosti, koju na najljepši način imaju priliku da nam prezentuju – kazala je Kenjić. Nastup 62 učenika iz 22 crnogorske opštine pratio je žiri u čijem sastavu su bili prof. dr Sonja Tomović-Šundić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, i glumci Dušan Kovačević i Stefan Vuković. Oni su izabrali najbolje u tri kategorije.

Pobjednica 10. Državne smotre recitatora u kategoriji osnovnih škola za mlađi uzrast je Vanja Vujović sa Cetinja. Drugo mjesto pripalo je Lazaru Mićoviću iz Berana, a treće Mini Jovanović iz Mojkovca. Sara Barović iz Danilovgrada osvojila je prvu nagradu u kategoriji osnovnih škola za srednji uzrast od VI do IX razreda. Drugu nagradu dobila

je predstavnica Bara Nina Durutović, dok je treća Ena Čepić iz Kolašina. Be ranka Ana Janjušević osvojila je prvo mjesto u kategoriji srednjih škola. Na drugom mjestu je Tijana Đurđić sa Žabljaka, a na trećem Darija Lautašević, predstavnica Budve.

Pored diploma koje su dobili svi učesnici smotre, JU Centar za kulturu je za najbolje obezbijedila knjige, novčane i robne nagrade. Uručene su i plakete za dugogodišnje saradnike, kao i zahvalnice ovogodišnjim sponzorima smotre Turističkoj organizaciji Berane, „Obući Minja“ i firmi „Desetka“. Plaketu za deset godina uspješnog rada na organizaciji ove manifestacije dobila je Gorica Ćulafić, urednica i moderatorka programa, kao i autorka ovog projekta. U revijalnom dijelu programa nastupili su učenici Škole za osnovno muzičko obrazovanje, učenici OŠ „Vuk Karadžić“ koji su izveli predstavu „Liliputanska svadba“ sa kojom su pobijedili na nedavno održanoj Smotri dramskog stvaralaštva „Pozorišne čarolije“, kao i polaznici JPU „Radmila Nedić“. Takmičare su najavljivali učenici Sara Veljić, Darija Aković i Matija Zečević U pratnji Nataše Zečević , urednice kulturno-umjetničkih programa u Centru za kulturu, takmičari su obišli Polimski muzej. Organizator X Državne smotre recitatora je JU Centar za kulturu Berane pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija u Vladi Crne Gore i Opštine Berane. C. G.

Nabaviće MRI za bolnice u Bijelom Polju i Nikšiću

PODGORICA – Na inicijativu Ministarstva zdravlja, Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za nabavku magnetnih rezonanci (MRI) za potrebe opštih bolnica u Bijelom Polju i Nikšiću.

Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 1.88 miliona eura sa PDV-om, a rok za dostavljanje ponuda je 7. jul. – Nabavka ovih uređaja dio je šire strategije unapređenja dijagnostičkih procedura kroz modernizaciju i opremanje zdravstvenih ustanova savremenom medicinskom opremom. Instalacija MRI uređaja u Opštoj bolnici Bijelo Polje unaprijediće kvalitet zdravstvene zaštite građana cijelog sjevera Crne Gore. Nabavkom uređaja za Opštu bolnicu Nikšić unaprijediće se usluga za pacijente sa teritorije Nikšića i okoline, a istovremeno će se smanjiti pritisak na Klinički centar Crne Gore – kazali su iz Ministarstva zdravlja. Navode da obje ustanove raspolažu neophodnim kadrom i infrastrukturom u skladu sa savremenim standardima za instalaciju i korišćenje MR aparata.

Javni zdravstveni sistem Crne Gore trenutno raspolaže sa četiri aparata za magnetnu rezonancu. Tri aparata se na-

Javni zdravstveni sistem raspolaže sa četiri aparata za magnetnu rezonancu. Tri se nalaze u Kliničkom centru Crne Gore, a jedan u KBC Berane. U Opštoj bolnici u Baru instaliran je novi MR uređaj i u toku je obuka kadra za rad

laze u Kliničkom centru Crne Gore, od kojih je jedan smješten u Institutu za bolesti djece. Jedan aparat je u funkciji u KBC Berane. – Pored toga, u Opštoj bolnici ,,Blažo Orlandić“ u Baru instaliran je novi MR uređaj i u toku je obuka kadra za rad na novom aparatu. Očekujemo da će ova vrsta dijagnostike za pacijente barske opštine i okoline biti u funkciji već početkom jula mjeseca. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ima ugovore sa nekoliko privatnih klinika koje pružaju MR preglede o trošku države kada pacijenti čekaju duže od mjesec na ovu vrstu dijagnostike u javnim ustanovama – kazali su iz Ministarstva zdravlja. C. G.

PODGORICA – Uprava policije donijela je novu naredbu o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, autobusa i vozila za stanovanje, tzv. kampera na pojedinim putnim pravcima.

U odnosu na prethodnu, koja je donijeta 6. maja, novom naredbom zabranjen je saobraćaj teretnih motornih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, kao i skupova vozila, u danima vikenda (pe-

tak, subota i neđelja), odnosno od 22 sata u petak do 24 časa u nedjelju, na dijelu magistralnog puta M-1, od raskrsnice sa kružnim tokom saobraćaja u Lipcima, preko Kotora, Budve, Petrovca, do raskrsnice puteva M-1 sa M-1.1 (raskrsnica za tunel ,,Sozina“).

Iz Uprave policije u obrazloženju navode da je naredba dopunjena usljed očekivane pojačane frekvencije saobraćaja na pojedinim putnim pravcima i postojanja moguć-

nosti za njegovim otežanim odvijanjem.

Ostaje na snazi zabrana saobraćaja teretnih motornih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, svakim danom od 7 časova do 22 časa na djelovima regionalnih puteva R-1, Kotor – Trojica u Kotoru, do mjesta Krstac na Cetinju i na putu i R-29 (tunel ,,Ćafe“, raskrsnica sa M-1) u Baru do mjesta Kamenički most – Krute u Ulcinju. Zabrana važi i na djelovima

magistralnih puteva: M-1, (GP Debeli Brijeg – H. Novi – Kotor – Tivat (Krtolska raskrsnica) – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, zatim M-2, (Podgorica – Sotonići – Petrovac), M-2 (Podgorica – Mioska – Kolašin), M-10 (Podgorica –Cetinje – Budva)). Do 15. septembra svakim danom, tokom 24 sata, zabranjeno je kretanje autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv. kombi vozila) i kampera, na dionicama regi-

onalnih puteva: R-1, od mjesta Krstac na Cetinju do mjesta Trojica – Kotor u Kotoru, iz smjera Njeguša ka Kotoru, zatim R-29 (tunel ,,Ćafe“, raskrsnica sa M-1) u Baru, do mjesta Kamenički most – Krute u Ulcinju, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika. Zabrana se odnose i na put R-25 dionica Međuvršje – Lovćen, od parkinga do mauzoleja, u oba smjera. – Zabrana se ne odnosi na vo-

zila sa prvenstvom prolaza, vozila za održavanje puteva i PTT instalacija, vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, vozila koja transportuju vodu, kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1, od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci – navedeno je u saopštenju. C. G.

ŽIrI Je IMaO TeŽaK ZaDaTaK: Nagrađeni učenici

I PraTeĆI PrOGraM ZanIMLJIV: Tačka folkloraša

UnaPrIJeDIĆe USLUGe: Bolnica u Bijelom Polju

Izložba radova Naoda Zorića u Valjevu

Ljudski zapis duše

PODGORICA - Izložba radova Naoda Zorića, pod nazivom ,,Interegnum“, biće otvorena 14. juna u 12 sati u Modernoj galeriji u Valjevu. Izloženi opus čine slike i crteži nastali od 1998. do 2025. godine. Istoričarka umjetnosti Nataša Kristić u katalogu je zapisala da kada stanete pred Naodove slike, prvo što vam se otme u mislima je da posmatrate još jednu nacionalnu epopeju Crne Gore.

- Ali, nije tako. Ako ostanete dovoljno dugo, slike će Vam pripovijedati i svjedočiti mnoge tajne. Neke su uistinu istorijske, ali mnoge su čist, ljudski zapis duše. Slike će Vam ispovijedati nedaće i tanana osjećanja onih koje istorija uglavnom zaboravlja, onih koji su istkani od oranica ukradene zemlje planini, onih koji u svakoj jednačini gube, onih koji ćuteći nose, onih koji nijemo plaču i istrajavaju - zapisala je Kristić.

Naod Zorić je rođen 1968. godine u Đurđevića Tari. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, Odsjek slikarstvo, u klasi profesora Dragana Karadžića 1993. godine. Postdiplomske studije završio je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Radomira Reljića 1995. godine. Studijski je boravio u Parizu 2007. godine. Priredio je četrdeset sedam samostalnih izložbi i učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama. Dobitnik je brojnih nagrada. A. Đ.

Knjiga „Eseji i drugi radovi“ predstavljena u ZUNS-u

Put ka enciklopediji prosvjete Crne Gore

PODGORICA – Promocija knjige „Eseji i drugi radovi“ Radovana Damjanovića održana je u centralnoj knjižari Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva u Podgorici, povodom 30 godina postojanja ZUNS-a. Autor je kazao da je pokušao da napravi mali iskorak ka značajnijem djelu poput enciklopedije prosvjete Crne Gore.

- Nama to nedostaje. Dok god ne budemo imali enciklopediju, ne možemo ozbiljnije govoriti o svom školstvu - kazao je Damjanović. Dodao je da je u novoj knjizi sublimirao svoja viđenja i razmišljanja koja su se razvijala tokom skoro sedam decenija rada u prosvjeti, a jedan od njegovih glavnih ciljeva bio je da prikaže razvoj školstva u Crnoj Gori, ali i da sagleda kontinuitet svog rada i razmišljanja, prepoznajući

Španska pjevačica i gitaristkinja Laura Marin, koja izvodi pjesme na jezicima bivše Jugoslavije, za Pobjedu povodom nastupa u Tivtu

Da bi upoznao neki

moraš prvo upoznati

Osjećam neopisivu ljubav prema Jugoslaviji. Osjetljivost koju prepoznajem kod ljudi s Balkana nešto je što sam oduvijek nosila u sebi. Iako jako volim svoj grad i svoju domovinu, na Balkanu se zaista osjećam kao kod kuće – kazala je Marin

PODGORICA - Nakon što je koncertom u Tivtu zatvorila ovogodišnje izdanje Međunarodnog takmičenja gitarista, mlada španska kantautorka Laura Marín ostavila je snažan utisak na crnogorsku publiku. Ova dvadeset jednogodišnja Galicijanka, pjevačica i gitaristkinja, stekla je regionalnu popularnost zahvaljujući interpretacijama balkanskih muzičkih klasika, među kojima su ex Yu rok pjesme i sevdalinke, koje izvodi na izuzetno prirodnom i izražajnom jeziku prostora bivše Jugoslavije.

bliskosti s kulturom koju, kako kaže, osjeća „kao dio duše“. Na svom prvom nastupu u Crnoj Gori, pred tivatskom publikom, Marín je potvrdila da njena muzika ne poznaje granice, a njene riječi – tople, autentične i promišljene – otkrivaju duboku potrebu da razumije ne samo zvuk, već i ljude i vrijednosti Balkana. U razgovoru za Pobjedu, na tečnom crnogorskom jeziku, govorila je o svom jezičkom putovanju, bliskosti sa Šobićevim stvaralaštvom, nastajanju autorskih pjesama i o tome što za nju znači imati „balkansku dušu“.

važnost toga tokom pripreme knjige. Prema riječima dr Novice Vujovića, Damjanović se susreo s ogromnom neistraženom i nedovoljno obrađenom arhivskom građom iz oblasti istorije crnogorske prosvjete. - U onome što je prije njega rađeno, dominantna pažnja usmjeravana je na istoricizam i faktografiju, a manje na interpretaciju, upoređivanje i tumačenje procesa i pojava u našoj školskoj teoriji i praksi. Suočen s takvim stanjem, posvetio se arhivskom istraživanju, obilasku škola širom Crne Gore i kontaktiranju s velikim brojem ljudi iz školstva radi prikupljanja podataka – rekao je Vujović. Dr Jasmina Nikčević ukazala je na to da dominantan dio ove knjige, oko tri stotine stranica, čine eseji koji daju dijahronijski, ali i sinhronijski prikaz i analizu prosvjetno-obrazovno-naučne oblasti u Crnoj Gori. Moderator razgovora bio je urednik izdanja i odgovorni urednik ZUNS-a Lazo Leković Knjiga „Eseji i drugi radovi“ posljednje je u nizu Damjanovićevih djela koje je Zavod objavio. Prethode mu „Mozaik vaspitno-obrazovnih tema i dilema“ (I i II knjiga), „Leksikon pedagoško-psiholoških pojmova i izraza“ (tri izdanja), „Rad školskog pedagoga“, „Leksikon ličnosti crnogorske prosvjete“ (dva izdanja) i „Leksikon institucija crnogorske prosvjete“.

An. R.

Na društvenim mrežama okuplja stotine hiljada pratilaca, ali njena veza s ovim prostorima daleko nadilazi virtuelni svijet – ona je rezultat višegodišnjeg ličnog istraživanja, jezičke predanosti i emotivne

POBJEDA: Kako ste doživjeli Crnu Goru prilikom ove prve posjete – ne samo kroz prirodu i ljude, već i kroz energiju koju ste osjetili kao izvođač na ovdašnjoj sceni? Da li Vas je nešto iznenadilo ili posebno dotaklo?

MARIN : Ako govorimo o energiji, mislim da je nastup u Tivtu bio onaj u kojem sam osjetila najljepšu energiju do sada. Ljudi su stalno aplaudirali i pjevali sa mnom. Posebno me iznenadila jedna žena koja je savršeno govorila španski i rekla mi da je došla iz Podgorice samo da bi me vidjela.

POBJEDA: Vaše govorenje jezika ovih prostora je izu-

Ima dana kada želim da slušam samo Miladina Šobića

POBJEDA: Izvodite i pjesme Miladina Šobića, kantautora koji ima gotovo kultni status u Crnoj Gori. Što Vas je posebno privuklo njegovim tekstovima i muzici i

PODGORICA – Dugometražni igrani film ,,Otapanje vladara“, scenariste i reditelja Ivana Salatića, biće prikazan u okviru 71. izdanja Filmskog festivala u Taormini, gdje će imati svoju italijansku premijeru.

Nakon svjetske premijere na Međunarodnom filmskom festivalu u Roterdamu, ova istorijska drama biće predstavljena publici u čuvenom Teatro Antico u Taormini, na jednom od najstarijih i najuglednijih filmskih festivala u Italiji, koji se ove godine održava od 10. do 14. juna.

Predsjednica žirija glavnog takmičarskog programa je dobitnica Oskara Da’Vine Joy Randolph, a članovi žirija su britanski glumac Rupert Everet, višestruk nagrađivana ko-

kako doživljavate emociju koju on nosi?

MARIN: Dok sam kao tinejdžerka istraživala Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, naišla sam na „Pjesmu o Ljubu Čupiću“. Svi znamo

koliko je Šobić harizmatičan i koliko su njegovi tekstovi snažni. Počela sam da slušam više njegovih pjesama – i ima dana kad želim da slušam samo njega.

zetno prirodno i bogato, što je rijetkost čak i među onima koji ga godinama uče formalno. Koliko Vam je važno ne samo da pjevate na jeziku bivših jugoslovenskih republika, već i da ga zaista živite – u govoru, čitanju, razmišljanju?

MARIN: S obzirom na to da studiram filologiju, trudim se da govorim što bolje i pravilnije sve jezike koje govorim. Kada je riječ o vašem jeziku, to mi je malo teže jer nikad nijesam stekla akademsko znanje. Kad god dođem na Balkan, kupujem knjige i pažljivo ih čitam, te zapisujem značenja riječi koje ne razumijem. Takođe, volim kada me ljudi isprave kad pogriješim – to mi puno pomaže. Kad je riječ o razmišljanju, najviše volim da slušam strance. Kad upoznam nekoga novog, volim da mi ispriča nešto

Crnogorski film nakon svjetske premijere u Roterdamu stiže pred italijansku

„Otapanje vladara“ na festivalu

stimografkinja Sendi Pauel, američki novinar i urednik Verajetija Stiven Gejdos, te

italijanske glumice Ilenija Pastoreli i Aleksandra Mastronardi

Festival će odati počast reditelju Martinu Skorsezeu dodjelom nagrade za životno djelo kao i nagrada za izuzetan doprinos svjetskoj kinematografiji i umjetnosti filma glumcima Majklu Daglasu, slavnoj francuskoj glumici Katrin Denev i Moniki Beluči Radnja filma „Otapanje vladara“ smještena je u XIX vijek i prati pjesnika i gospodara Brda – Morlaka koji, smrtno bolestan, kreće na put ka jugu Mediterana u potrazi za lijekom. Prati ga njegov vjerni sluga Đuko, koji se na tom putovanju suočava sa sopstvenim osjećajem dužnosti, če-

Plakat izložbe

Sa promocije knjige u Podgorici

Laura Marin tokom nastupa u Tivtu

Kadar iz filma

„Otapanje vladara“

ljude

o svom životu – sitnice koje ga čine jedinstvenim. Jer da stvarno upoznaš neki narod, moraš upoznati njegove ljude.

POBJEDA: Kako je poznavanje jezika i konteksta balkanskih pjesama uticalo na Vašu interpretaciju – da li ste više fokusirani na zvuk, emociju ili značenje riječi koje pjevate?

MARIN: Sa četrnaest godina počela sam da učim vaš jezik jer sam željela da razumijem pjesme koje sam tada slušala. Kao umjetnik i izvođač, obraćam pažnju na mnogo sitnih detalja. Najviše volim da radim s ljudima s Balkana, a ne sama u Španiji, jer tada ljudi dijele sa mnom svoje znanje i iskustvo.

POBJEDA: Vaša interpretacija balkanske muzike je izrazito intimna i lična. Kako birate koje pjesme ćete

uvrstiti u repertoar i što mora da ima jedna pjesma da bi Vam „legla na dušu“?

MARIN: Kod odabira repertoara najvažnije je znati gdje i kome pjevaš. Jedine pjesme koje nikada ne bih pjevala su one koje direktno vrijeđaju. Volim pjevati na svim jezicima – i uz klasičnu gitaru u pozorištima i na svadbama s bendom. Pjevam i Vitni Hjuston i Viki Miljković. Kako se kaže – od Silvane do Nirvane.

POBJEDA: Da li postoji neka posebna emocija ili priča iz Vaše prošlosti koju povezujete s Balkanom i koja objašnjava Vašu duboku vezu s ovim prostorom?

MARIN: Ne postoji neka konkretna priča – jednostavno sam s devet godina čula vaš jezik preko interneta i odmah znala da će to biti dio mog života. To je stvar duše – i sve ove godine slušala sam svoju dušu. Ne vjerujem u prošle živote, ali ako i postoji nešto takvo, nije mi važno da to znam.

POBJEDA: Kada govorite da Vam je „duša balkanska“, da li mislite na vrijednosti, osjećaj za zajedništvo, estetiku tuge i radosti, ili nešto sasvim drugo?

MARIN: Sve što ste spomenuli jeste dio toga. Osjećam neopisivu ljubav prema Jugoslaviji. Osjetljivost koju prepoznajem kod ljudi s Balkana je nešto što sam oduvijek nosila u sebi. Iako jako volim svoj grad i svoju domovinu, na Balkanu se zaista osjećam kao kod kuće.

POBJEDA: Najavili ste prve autorske pjesme. Da li u njima ostajete u duhu balkanske melanholije i emotivnosti ili tražite sopstveni muzički jezik koji spaja Galiciju i Balkan?

MARIN: Uopšte ne pokušavam da bude jedno ili drugo. Dvije autorske pjesme koje sam do sada objavila – „Božija kćerka“ i „Stranice tvog dnevnika“ –pjesme su koje su potpuno moje, pisane srcem, s porukom koja mi je važna. Nijesam pokušavala da zvuče balkanski ili galicijski, već da budu jedinstvene, moje. I da ih druge djevojke mogu osjetiti i uživati u njima. J. NIKITOVIĆ

italijansku publiku u antičkom teatru

u Taormini

žnjom za domom, ljubomorom i neizbježnom propasti. Glumačku postavu čine Marko Pogačar, Luka Petrone, Vanja Matić, Vladimir Milošević, Igor Božanić, Tea Ljubešić i Jakov Zovko. Direktor fotografije je Ivan Marković, montažerka Jelena Maksimović, scenografkinje Dragana Baćović i Marija Mitić, kostimografkinje Lidija Andrić i Tijana Milutinović, dizajner zvuka Amaury Arboun, a muziku potpisuje Toni Crutone (Mai Mai Mai). Film su producirali Jelena Angelovski i Dušan Kasalica iz produkcijske kuće „Meander Film“ (Crna Gora), uz

Izložba radova Huana Vladimira Martinovića otvorena na Cetinju

Autentičan doživljaj pripadnosti Crnoj Gori

PODGORICA - Izložba

slika „Crnogorski Ćako“, argentinskog umjetnika crnogorskog porijekla Huana Vladimira Martinovića, otvorena je u prostorijama

Matice crnogorske na Cetinju. Ovaj slikar, dizajner i profesor umjetnosti potomak je crnogorskih iseljenika koji su početkom 20. vijeka masovno naseljavali Južnu Ameriku.

Martinović nije krio uzbuđenje zbog predstavljanja svojih radova u gradu u kome je rođen njegov đed Savo Nikov Martinović. On je izložbu počeo prikazivanjem kratkog i veoma emotivnog filma o životu velikog broja Crnogoraca koji su morali da emigriraju, posebno o onima koji nijesu

željeli da napuste zemlju „ali su na to bili primorani usljed tadašnjih prilika u Crnoj Gori početkom XX vijeka“.

- Ovo je pogled potomka, druge generacije Crnogoraca rođenih u Argentini, koji je slušao priče tih iseljenika, upoznao se sa patnjama koje su morali da prođu, naučio da voli Crnu Goru, da bude ponosan na svoje porijeklo kroz primjer i ljubav svojih roditelja i đedova - rekao je Martinović. On je naglasio da su još od ranog djetinjstva znali da su Crnogorci kroz jezik, hranu, muziku koju su slušali i priče starijih.

- Dijelili smo njihov bol i nostalgiju kada bi stizala pisma s tužnim vijestima s druge strane okeana potvrđujući da željeno ponovno okupljanje ni-

kada neće biti moguće - rekao je Martinović. Podsjetio je i da su oni koji su ostali mislili da su Crnogorci pošli „da prave Ameriku“ i steknu bogatstvo, ali istina je bila drugačija. - Tamo su se suočavali ne samo sa surovom klimom i teškim terenom, već i sa starośedilačkim plemenima koja su ih doživljavala kao prijetnju. Sa slikom svojih crnih planina još u očima, bez znanja jezika i bez ikakvih informacija o tom kraju svijeta, ti Crnogorci u svojim teškim narodnim nošnjama dočekani su žarkom vrućinom Ćaka, ravnicom obraslom gustim šumama i bolom gorkog izgnanstva. Ali ih ništa nije zaustavilo - radili su, žrtvovali se, osnovali porodice i postepeno se

Sa otvaranja izložbe na Cetinju

koprodukciju italijanske kuće „Nightswim“ (Ines Vasiljević, Stefano Sardo), francuske kuće „Bocalupo Films“ (Jasmina Sijerčić), hrvatske kuće „Dinaridi Film“ (Tena Gojić ) i srpske produkcije „Non-Aligned Films“ (Stefan Ivančić, Dragana Jovović i Ognjen Glavonić). Koproducent je i Radio-televizija Crne Gore.

Film „Otapanje vladara“ predstavlja drugi dugometražni igrani film Ivana Salatića, koji je 2018. godine sa filmom „Ti imaš noć“ učestvovao na Venecijanskom filmskom festivalu u okviru selekcije „Nedelja kritike“. An. R.

prilagodili zemlji koja ih je primila. I nikada nijesu zaboravili svoju domovinu, planine, more, istoriju koju su s ljubavlju prenosili na svoju đecu i unuke - rekao je Martinović. Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović istakao je da u motivima slika Huana Vladimira Martinovića prepoznajemo osoben umjetnički iskaz nastao daleko od zemlje njegovog porijekla, zbog čega ove slike razumijemo kao potrebu umjetnika za dokazivanjem kulturološke posebnosti iseljeničke sredine iz koje potiče. Jovović je naglasio da je upravo to razlog što su njegove slike autentične i odišu nacionalnim motivima, te ostavljaju utisak nečeg arhetipskog koje generacijama Crnogorci u Ćaku nose u sebi. Prema njegovim riječima, izložba omogućava da ne samo zainteresovana javnost, već i kritika dobiju adekvatne spoznaje o umjetnicima koji žive i rade u crnogorskom iseljeništvu, zbog čega nam takve poveznice „omogućavaju da sagledamo ukupni crnogorski kulturni identitet i izvan državnih granica Crne Gore“. Istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković istakla je da je Martinović likovnim jezikom „udahnuo život jednom mitskom svijetu, kojem i sam pripada, svijetu čiji izvorni bitak određuju prošlost i sadašnjost, duhovna vertikala i egzistencijalna uslovljenost, nostalgija/čežnja za zavičajem i život svakodnevice“. Radovi Huana Vladimira Martinovića biće narednih dvadesetak dana izloženi na Cetinju. A. Đ.

U Umjetničkom paviljonu otvorena izložba radova Bojana Šumonje

PODGORICA - U radovima istaknutog hrvatskog umjetnika Bojana Šumonje slika je živi organizam - prostor introspektivne alhemije i vizuelnog šoka. Šumonja stvara svjetove u kojima se pop ikone i mitološki simboli, deponije i šume, stvarno i imaginarno, spajaju u slojevite narative.

Njegove slike, koje publika može da pogleda u Umjetničkom paviljonu na izložbi „Phantom Bouquet“, ne objašnjavaju, već postavljaju pitanja provocirajući svijest posmatrača.

Ovo je Šumonjina prva samostalna izložba pred podgoričkom publikom, a obuhvata radove nastale od 2019. do najnovijih ciklusa iz 2024. i 2025.

godine. Izložbu je otvorila predstavnica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Crnoj Gori Valentina Beg-Deljanin, a govorili su i kustoskinja izložbe Natalija Đuranović i umjetnik.

Đuranović je istakla da Šumonjin umjetnički izraz spaja klasične slikarske tehnike sa

elementima popularne kulture, stvarajući bogate vizuelne narative u duhu neoekspresionizma.

- Prepoznatljiv po vibrantnim bojama, taktilnim površinama i specifičnom crtežu, Šumonja se kroz svoje slike bavi temama savremenog čovjeka - identitetom, otuđenjem, po-

trošačkim društvom, ali i unutrašnjim svijetom i sjećanjima - rekla je Đuranović. Beg-Deljanin je naglasila da ovakvi projekti ne samo da afirmišu savremenu umjetničku scenu, već i potvrđuju izuzetno dobre bilateralne odnose i kulturnu saradnju između Hrvatske i Crne Gore. Šumonja je naglasio da mu je ova izložba jedan od najdražih projekata u njegovoj dosadašnjoj karijeri. Bojan Šumonja (1960, Pula) diplomirao je na venecijanskoj Akademiji likovnih umjetnosti, a iza sebe ima bogatu međunarodnu karijeru sa više od 100 samostalnih i 200 grupnih izložbi širom Evrope i svijeta. Dobitnik je brojnih priznanja. Izložba će biti otvorena do 31. jula. A. Đ.

Sa otvaranja izložbe djela Bojana Šumonje

Na inicijativu direktora Pobjede očišćeno korito Ribnice na Sastavcima

Neodgovorne pojedince treba „udariti po džepu“

Danas smo tu ko zna koji put da uklonimo otpad iz korita rijeke. Nažalost, vrlo brzo će ovdje ponovo biti otpad. Ovaj problem se mora sistemski rješavati… Bez kaznene politike ne možemo ništa postići, to je jedini način da se riješi ovaj problem, kako u glavnom gradu, tako i u drugim gradovima Crne Gore – poručio je direktor Čistoće Denis Hot, uz napomenu da će i tokom ovog ljeta, kada Ribnica presuši, njihove ekipe generalno očistiti korito rijeke

Na inicijativu izvršnog direktora i glavnog i odgovornog urednika Pobjede Nenada Zečevića, koju su prihvatili i čelnici drugih crnogorskih medija, juče ujutro organizovana je akcija čišćenja korita Ribnice na Sastavcima od otpadnih guma i drugog komunalnog otpada, kojoj su se odazvali zaposleni iz gradskog preduzeća Čistoća, predstavnici medija, Delegacije Evropske unije, nevladinog sektora, građani…

SARADNJA

Direktor Pobjede Nenad Zečević iskazao je veliko zadovoljstvo što je odziv jučerašnjoj akciji bio izuzetan. – Ipak je nedopustivo da budu otpadne gume u strogom centru grada, na jednom od

najpoznatijih kupališta, tj. na Sastavcima – kazao je Zečević, koji je i sam učestvovao u vađenju otpadnih guma iz korita Ribnice. Direktor Čistoće Denis Hot istakao je da su za rješavanje ovog problema neophodni jači inspekcijski nadzor i sprovođenje kaznene politike. – Danas smo tu po ko zna koji put da uklonimo otpad iz korita rijeke. Nažalost, vrlo brzo će ovdje ponovo biti otpad. Ovaj problem se mora sistemski rješavati. Već sam govorio o tome da je kaznena politika jedini način da se stane na kraj ovom problemu… Inspekcijski organi, vjerovatno zbog nedovoljno kadra, ne mogu sve da postignu. Ali država i Glavni grad treba da se ozbiljnije posvete tome i formiraju posebne inspekcijske

organe koji će se baviti isključivo zaštitom korita rijeka. Ja sam to inicirao prije skoro dvije godine, kada sam došao na mjesto direktora Čistoće, ali do dana današnjeg nijesmo dobili adekvatan odgovor. Bez kaznene politike ne možemo ništa postići, to je jedini način da se riješi ovaj problem, kako u glavnom gradu tako i u drugim gradovima Crne Gore – poručio je Hot, uz napomenu da će i tokom ovog ljeta, kada Ribnica presuši, ekipe Čistoće generalno očistiti korito rijeke.

PODRŠKA

Ekološki aktivista Vuk Vujisić iz NVO Ozelenimo Crnu Goru iskazao je zadovoljstvo što su, na panelu koji je prije dva dana organizovan povodom početka kampanje „Ču-

Jedan od najstarijih parkova u gradu već duže je zapušten

Kraljev park preko puta Hotela „Hilton“, u susret ljetu, morao bi biti znatno uređeniji kako bi ponovo bio prijatno mjesto za građane i turiste koji traže odmor u ovom zelenom kutku. U prvom redu trebalo bi zamijeniti oštećeni mobilijar, osposobiti fontanu koja već duže nije u funkciji i popraviti oštećenja na dječjem igralištu. U parku koji se nalazi u strogom centru grada, a temeljno je rekonstruisan 2013. godine,

vaj da te čuvam“, koju pokreću Delegacija Evropske unije i Vlada Crne Gore, upravo predstavnici medija predložili da se već juče krene s akcijama i očisti ušće Ribnice u Moraču.

– U suštini, ovo je više dobra poruka koju šaljemo nego što će riješiti problem zbog toga što će se on ponavljati. Ovo je ko zna koja po redu akcija čišćenja korita Ribnice. Ali suština je da konačno sistemski treba da riješimo taj problem na način što ćemo kaznenom politikom i represivnim metodama sankcionisati one koji u gornjem toku Ribnice bacaju gume i drugi komunalni otpad – kazao je Vujisić. Navodeći da su mapirali lokacije na kojima se odlaže otpad, iskazao je uvjerenje da će nadležni organi u narednom

razrušena je jedna betonska klupa sa drvenim naslonom ispod natkrivenog prostora sa stolovima za šah. Drvene letve na nekoliko klupa u parku polomljene su ili iščupane. Na dječjem igralištu polomljeno je više dasaka, dok su one na stepeništima za tobogane odavno zrele za zamjenu, kao i dobar dio mobilijara za igru. Fontana u centralnom dijelu parka već duže ne radi, a njena unutrašnjost je ispunjena sasušenim zelenim otpadom, pa umjesto da bude ukras parka, ona se pretvara u ruglo. Na nekoliko mjesta vire cijevi koje su dio sistema za navodnjavanje, pa bi ih trebalo ukopati u zemlju. Posebna priča je prostor koji je već duže od tri godine visokim armaturnim mrežama ograđen od ostatka parka zbog rupe koja

Postavljanje kamera na kritičnim lokacijama

Navodeći da će sa većim ekološkim akcijama nastaviti tokom ovog mjeseca, ekološki aktivista Vuk Vujisić kazao je da će na očišćenim lokacijama postavljati table, klupe i drugi mobilijar i istakao da se razmatra mogućnost postavljanja nadzornih kamera kako bi se trajno stalo na kraj ovom problemu. – Već se vode razgovori sa službama da se obezbijede kamere i da se dobije dozvola od Agencije za zaštitu ličnih podataka. Uz pomoć Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori krenulo se u trajno rješavanje ovog problema. Ne treba praktikovati samo ad hok akcije već da sa ovim problemom završimo prije ulaska Crne Gore u Evropsku uniju – poručio je Vujisić.

periodu riješiti ovaj problem u glavnom gradu, ali i ostalim gradovim Crne Gore.

– Vrijeme je da država konačno pokaže snagu i zaštiti svoje građane – zaključio je Vujisić. Ilija Kaluđerović iz organizacije „Zeleni talas“ smatra da svi zajednički treba da doprinesemo akcijama čišćenja poput jučerašnje na Sastavcima, ali i na druge načine, kako bi u budućnosti bilo manje potrebe za njima.

– Kao i u svemu, moraju biti zastupljene i edukacija i motivacija građana, ali i kaznena politika. Simbolično, kao što vidimo problem u ovoj rijeci, tj. otpad na ušću Ribnice, jasno nam govori da probleme treba rješavati na samom izvoru, a ne na ušću – poručio je Kaluđerović.

I ambasador Evropske unije

Johan Satler, koji je podržao jučerašnju akciju na Sastavcima, smatra da se ekološki problemi rješavaju uz dobru volju, strožu kaznenu politiku i efikasnu međuinstitucionalnu saradnju. Istakao je da su potrebne efikasne institucije i odgovorni mediji da ne samo osvijetle slučajeve zagađenja i pozovu na odgovornost već da informišu i edukuju o opasnostima zagađenja i značaju zdrave životne sredine. Inicijativa za čišćenje korita Ribnice pokrenuta je prije dva dana na panelu povodom obilježavanja Svjetskog dana životne sredine, na prezentaciji nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, gdje su se predstavnici medija usaglasili da se mora kontinuirano izvještavati o ekološkim problemima, dodavši da moraju dati zajednički doprinos. I. MITROVIĆ

se otvorila usljed urušavanja tla. Taj prostor, uključujući i podzemlje, još nije ni saniran a kamoli trajno osiguran, a kako ga niko iz gradske uprave i ne pominje može se zaključiti da se o njegovom uređenju i ne razmišlja. U svakom slučaju, u Kraljevom parku bi i te kako bilo posla da mu se vrati nekadašnji izgled. To je i obaveza Glavnog grada, jer samo uređen park može koristiti svojoj svrsi. I.MITROVIĆ

Gume vađene sa samog ušća u Moraču

Bilo je vremena i da se ovjekovječi učešće u akciji

Ovakva fontana nikome ne služi na čast

Polomljena betonska klupa

TOP STYLE: Pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti –Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Ana Novaković-Đurović briljira, Boris Bogdanović prećeruje

Moda nikada nije bila samo pitanje odjeće. Ona je izraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo te trenutke – kada stil postaje alat komunikacije, a odjevna kombinacija suptilno (ili vrlo glasno) govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka, donosi kritički osvrt, analizirajući njihov odnos prema formi, simbolici, estetici, ali i ličnoj autentičnosti. U fokusu su krojevi, boje, materijali, držanje, ali i kontekst – jer stil ne postoji u vakuumu. Bez zadrške, uz stručan pogled i osjećaj za mjeru, donosimo odgovore – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo.

Gospođa Novaković-Đurović je apsolutno primjer za ženski business look koji je sveden, izbalansiran paletom boja, a u isto vrijeme i moćan.

Pomenula sam kontrast boja u modnom stilu gospođe Bojanić-Lalović i ovdje se sasvim jasno vidi koliko je on nepotreban i koliko svaka druga kombinacija boja iz iste ili slične palete boja u poslovnom okruženju djeluje profesionalnije.

5 4 3 2 1

Saten je materijal koji je vrlo speci čan za kombinovanje. Pogotovo ako je od njega izrađen aksesoar kao što je kravata.

U tom slučaju on je za svečanija dešavanja ili poslovne prijeme, ali ne za formalni business look.

Ipak, ovdje je napravljen izuzetak jer je odabir boje kravate dobar, kao i odijela. Napravljen je ne tako grub kontrast, a opet je iskazana stabilnost i de nitivna primijećenost.

Rijetko dobro iznijansiran poslovni stajling, pogotovo sa nijansama plave boje, jer se najčešće plava boja kombinuje sa bijelom.

Možda djeluje kao jednostavniji modni odabir i pojava, ali je vrlo so sticirana i prijeko potrebna za uspješan business look.

Gospodin Đurović bi trebalo da izbjegava dezene kao što su tufne, koje je imao u prethodnim pojavama, jer su one zahtjevne za kombinovanje i više priliče osobama mlađeg starosnog doba.

Kontrast boja predstavlja razliku u bojama koja čine da jedna boja istakne drugu. Kontrast u bojama ima veliku primjenu i vrijednost u uređenju enterijera, kao i u modi.

Ali u modi su pravila malo drugačija ukoliko se crna boja koristi u kontrastu. Cjelokupna pojava je odlična ukoliko je u pitanju kombinacija sa nekom osnovnom bojom, ali sa nekom drugom ne dolazi do uspjeha u modnom stilu. Prirodna ljepota gospođe Bojanić dominira i uz to nijesu ni potrebne odjevne kombinacije iz kontrasta, već svedene forme, čak i dizajnerski nesvakidašnje, ali sasvim dovoljne jednobojnim tonovima ili bar paletama boja sličnih nijansi.

BORIS

Vrlo interesantna odjevna kombinacija u muškom business look-u.

Odijelo izvanrednog materijala i idealne strukiranosti. Po prethodnom oblačenju primjećuje se odabir kravata koje su ekscentričnije i akcentovane.

Modni disbalans javlja se ako je kravata kao aksesoar u dezenu koji je pregrub ili predimenzioniran, jer se gubi elegantni stil koji i jeste standard za business oblačenje. Kreativno i hrabro, ali i sa momentom prećeranosti.

Ana Milo

PODGORICA - Španija je spektakularno ušla u finale

Lige nacija, gdje će sjutra veče na „Alijanc areni“ u Minhenu (21 h) igrati sa Portugalom. Prije toga, na „MHP areni“ u Štutgartu od 15 časova za treće mjesto boriće se poraženi u polufinalu – Francuska i Njemačka.

Tamo gdje je stala na Evropskom prvenstvu, ,,crvena furija“ je nastavila u najmlađem Uefinom takmičenju za reprezentacije.

Sav talenat, raskoš, brzinu, ljepotu i čistotu fudbala momci Luisa de la Fuentea demonstrirali su protiv „trikolora“. Oboren je rekord po broju golova na meču Lige nacija, a bilo ih je devet u sudaru evropskih titana – 5:4. Vodila je Španija sa 4:0, pa sa 5:1, a onda su se probudili ,,galski pijetlovi“ i vezali tri pogotka. Posljednji je stigao u 93. minutu, a duel je trajao 97.

Ekipe koje uživaju u fudbalu

Kasno buđenje Dešampove selekcije. ,,Furija“ je ta koja će se boriti za trofej sa Portugalom koji je preokretom srušio Njemačku (2:1). – Postići pet golova protiv ovakvog rivala nije jednostavan podvig. Iskoristili smo šanse maksimalno, a to govori o

kvalitetu naših igrača. Zaslužili smo da pobijedimo i jesmo – rekao je De la Fuente za AS. – Sada slijedi finale. Portugal je izvanredan tim. Mogla bi to da bude utakmica sličnog intenziteta kao prošla sa Francuskom. Jedva čekam meč. Obje ekipe uživaju u igranju viso-

Gvardiola više nije najplaćeniji trener na svijetu

Rekordna suma

Al-Hilala za Inzagija

primjer koliko daleko može da vas odvede naporan rad. On i cijela reprezentacija Portugala su strašni protivnici, sposobni da osvoje Evropsko prvenstvo i Mundijal. Vjerujem da ćemo svi da uživamo, a isto tako vjerujem u našu pobjedu – ističe De la Fuente. Svi igrači su briljirali protiv Francuske, ali jedan se posebno izdvaja.

Lamin Jamal je dao dva gola – jedan iz igre i još jedan iz penala. Selektor ,,furije“ nema dilemu da ofanzivac Barselone zaslužuje Zlatnu loptu. Isto razmišljanje ima i predsjednik Fudbalskog saveza Španije – Rafael Luzan – Nisu u pitanju samo dva gola već sve što Jamal radi. To je momak koji vas iznova i iznova iznenađuje. Pred njim je dug put. Iskreno se nadam da će dobiti nagradu koju zaslužuje, a to je Zlatna lopta – kazao je Luzan. Portugal je u polufinalu preživio nekoliko zicera Njemačke, a jurio je i zaostatak nakon gola Florijana Virca u 48. minutu. Imao je tim Roberta Martineza snažan odgovor. Izjednačio je Konseisao u 63. minutu, a Ronaldo u 68. za dlaku izbjegao ofsajd i rutinski poentirao na praznu mrežu.

Češki

Bez šuta u okvir gola za 87 minuta, igra bez ideje, gotovo bez ikakve smislene akcije – izuzetno loša Crna Gora glatko je izgubila od Češke u Plzenju (2:0) u trećem kolu kvalifikacija za Mundijal.

kokvalitetnog fudbala – dodao je selektor Španije.

Iskusni stručnjak respektuje ,,selesao“.

– Fantastično finale sa ekipom za koju igraju neki od mojih prijatelja. Samo kada čujete Kristijanovo ime – to uliva strahopoštovanje. Ronaldo je

– Njemačka je ekipa koja vas testira da krajnjih granica, posebno kada igra kod kuće. Dolazak na njihov stadion, pred pune tribine, i saznanje da smo ih posljednji put pobijedili prije 25 godina – naš karakter bio je na ozbiljnom ispitu. Imali smo čak i primljen gol, a to nas je stavilo u još teži položaj. Izdigli smo se, odreagovali na najbolji način i prošli u finale. Tamo nas čeka Španija, izuzetan tim, prepun klase i tehnike. Siguran sam da će biti odlična utakmica. Mi, naravno, želimo da osvojimo trofej –poručio je Martinez, Španac na klupi Portugala. D. K.

Najplaćeniji treneri na svijetu

1. Simone Inzagi (Al-Hilal) 25 miliona

2. Pep Gvardiola (Mančester siti) 23

3. Mikel Arteta (Arsenal) 18,5

4. Stefano Pioli (Al-Nasr) 18,5

5. Dejvid Mojs (Everton) 15

6. Dijego Simeone (Atletiko) 13

7. Luis Enrike (PSŽ) 11,5

8. Matias Jajisle (Al-Ahli) 11,5

9. Žoze Murinjo (Fenerbahče) 11

10. Unaj Emeri (Aston Vila) 10

PODGORICA - Saudijski Al-Hilal učinio je Simonea Inzagija najplaćenijim trenerom na svijetu. Dojučerašnji strateg Intera potpisao je sa saudijskom klubom dvogodišnji ugovor koji će mu, po sezoni, donijeti 25 miliona eura. Time se Inzagi probio na vrh liste najplaćenijih trenera svijeta, pretekavši dosadašnjeg lidera Pepa Gvardiolu iz Mančester sitija. Španac je novim ugovorom sa ,,građanima“ sebi obezbijedio

23 miliona eura po sezoni. Na listi najplaćenijih trenera visoko kotiran je još jedan Španac, Gvardiolin ,,đak“ Mikel Arteta iz Arsenala, koji zauzima treću poziciju. Arteti ugovor sa Arsenalom donosi 18,5 miliona eura po sezoni. U prvih deset najplaćenijih stručnjaka još su dvojica Španaca, Luis Enrike i Unaj Emeri. Čak sedmorica trenera sa liste od deset najplaćenijih dolaze iz engleskih ili saudijskih klubova. R.A.

Da li je sinoć izgubila i šanse za makar drugo mjesto u grupi L, koje vodi u baraž? Rano je za takav zaključak jer je ostalo još pet mečeva, ali je svima jasno da ovakvi ,,sokoli“ nemaju što da traže u toj borbi. Crna Gora je poražena i u šestom duelu sa Česima, u tih šest okršaja dala je samo jedan gol, ali problem naše selekcije nije samo Češka, koja sada ima devet bodova, tri više od Jovetića i drugova, a šest od Hrvatske, koja je u svom prvom meču deklasirala Gibraltar (7:0). Kad god je meč ovakvog tipa, utakmica koja može da odredi sudbinu, ko god da je protivnik - ,,sokoli“ uglavnom odigraju ispod nivoa. Na ,,Dusan areni“ nijesu pokazali ništa – kao da ih je ponovo ,,okovao“ značaj meča jer iako je razlika u kvalitetu evidentna, očigledno da nije samo to u pitanju. A iskustva u timu ne nedostaje – time je problem još veći. Kako objasniti da ni kad gubi 1:0, ni 2:0, tim Roberta Prosinečkog ne uradi ništa na protivničkoj polovini? Nikad više nije bilo vremena za pripremu utakmice, ali su i priprema i ono što je pokazano - ispod svakog nivoa.

MUČENJE U MARTU NIJE BILO SLUČAJNO Koliko god da najavljuju da mogu da se nametnu protiv svakog rivala, i duel u Plzenju dokazao je da crnogorska reprezentacija nema kvalitet da diktira ritam protiv selekcija kakva je Češka. Uostalom, imala je problema i protiv Farskih Ostrva, pa i protiv Gibraltara, i to na domaćem terenu. Sinoć se vidjelo da to nije bilo slučajno, da ova ekipa i ovako vođena ima nerješivih problema.

Izabranici Roberta Prosinečkog mučili su se da povežu više od dva pasa i sve je išlo preko Stevana Jovetića, ali kapiten jednostavno nije mogao sam –kad god je imao loptu, saigrači su mu bili previše daleko... Hrvatski stručnjak odabrao je formaciju sa trojicom štopera, iako je na početku mandata rekao da nije zagovornik sistema 3-5-2.

Za Arenu iz Plzenja : Neđeljko KOSTIĆ

ZA SVJETSKO PRVENSTVO: Crna Gora glatko izgubila u Plzenju

Češki horor ,,sokola“

Česi su od početka imali inicijativu, bili bliži lopti, ali je Crna Gora gol primila previše naivno. Marko Janković je izgubio loptu na oko 25 metara od gola iako je imao mnogo vremena i prostora da je se oslobodi, a iza sebe ostavio pukotinu – Červ je dodao do Adama Hložeka koji je u 23. minutu sa 16 metara pogodio uz bližu stativu.

Tek tada su ,,sokoli“ probali da nešto urade na protivničkoj polovini, mada je diskutabilna situacija iz 19. kada je Krstoviću u kontri suđen prekršaj. Mogao je i napadač Lećea da izbjegne duel samo da je ranije dodao loptu. Jovetić je bio sam na drugoj strani... Naša reprezentacija je izjednačila odmah nakon primljenog gola – već u 25. minutu Milan Vukotić je fantastično zatresao mrežu iskosa sa desne strane, ali je VAR poništio pogodak jer je asistent Jovetić bio u ofsajdu kod pasa Jankovića. Teren nije pokazivao ono što su ,,sokoli“ pričali u susret meču – da je prednost crnogorske reprezentacije na sredini terena.

Lako su Česi rješavali sve situacije na svojoj polovini, a bili su na nekoliko centimetara od novog pogotka – šut Krejčija glavom s gol linije je takođe glavom ,,skinuo“ Stefan Savić, koji je odigrao prvi meč u nacionalnom timu od marta 2024. Minut prije toga Šik je u gužvi pokušao da pogodi iz okreta... Za kraj lošeg poluvremena –prilika za goste. Vukotić je ponovo oprobao šut, ali je ovog puta otišao daleko od gola.

NIKIĆ SPRIJEČIO

TEŽAK PORAZ

Za početak drugog poluvremena – šok, ali nakratko. Ispala je crnogorska odbrana, Vaclav Černi vukao loptu i savladao Nikića, ali je iz VAR sobe signalizirano da je u začetku akcije Šik bio u ofsajdu. Ostalo je 1:0. Crna Gora je neuvjerljivo izgledala i u nastavku, a Prosinečki je izmjenama reagovao tek u 62. minutu. Izašli su Radunović, Kuč i Vukotić, ušli Andrija Vukčević, Lončar i Osmajić

Pomenuta trojica nijesu ni ,,osjetila“ teren, a Češka je vodila 2:0 – najopasniji igrač Patrik Šik pored nekoliko naših fudbalera pogodio je glavom sa prve stative na centaršut Černija.

I kada je morala da baci sve karte na napad, da rizikuje, Crna Gora kao da nije postojala na terenu. Da nije bilo golmana Nikića, ko zna kako bi se meč završio – sjajno je u 70. minutu odbranio šut glavom Šika sa pet metara, potom i još jedan opasan pokušaj asa Bajera iz Leverkuzena, a u 75. i treći. Bilo je opasno i u 81, na kraju je intervenisao Šipčić Prvi šut u okvir gola Crna Gora je uputila u 87. minutu. Zeleni je s gol linije spriječio gol Krstovića...

,,Sokoli“ u ponedjeljak igraju prijateljski meč s Jermenijom u Nikšiću, a kvalifikacije nastavljaju u septembru. Tada će dočekati Češku, pa gostovati Hrvatskoj. Poslije ovakvog izdanja optimizam je minimalan...

Savić: Česi su bili bolji u ključnim detaljima, ali ima još mnogo bodova u opticaju

U utakmici protiv Češke u Plzenju Stefan Savić se vratio u nacionalni tim nakon 14 mjeseci.

- Može da se igra sa Česima, ali oni koriste šanse koje stvaraju. Ne odgovaraju nam, ovo je

Prosinečki:

novi poraz u mečevima sa njima, ali okrećemo se naprijed. Dosta još bodova je u opticaju i nećemo se predati – rekao je poslije meča Savić.

U Plzenju poraz od 2:0, moglo je i ubjedljivije...

- Teška utakmica i dosta jak tempo. Česi su otvorili meč kako treba, mi smo imali taj gol Vukotića gdje je bio mali ofsajd. Probali smo kasnije s izmjenama, ali se protivnik lako odbranio –nastavio je Savić. Na kraju podatak - Crna Gora je izgubila u svih šest međusobnih duela od Češke.

- Nestvarno djeluje taj podatak, ali šta je tu je. Moramo da priznamo da su u bitnim detaljima bili boljizaključio je Savić.

Vukotić: Za zaborav

Protiv Čeha, Milan Vukotić nije imao sreće. Evrogol mu je poništen zbog malog ofsajda Jovetića - Nijesmo zadovoljni, ali moramo ovo da zaboravimo. Opet sa njima igramo u septembru. Dosta vremena da se analizira utakmica i isprave greške. Česi su izuzetno kvalitetan tim. Nekoliko ozbiljnih igrača, malo im treba da uđu u šansu i daju gol. Za nas mlade svaki minut u ovom dresu je dragocjen – istakao je Vukotić.

Mora doći do nekih promjena, pitanje da li ću i ja biti u reprezentaciji

Razočaravajuće izdanje

Crne Gore u Plzenju, nova loša partija pod vođstvom Roberta Prosinečkog - Česi su zasluženo pobijedili. Prvo poluvrijeme smo odigrali dosta dobro, kontrolisali igru sve do gola Češke koji smo primili vrlo naivno, poslije izgubljene lopte u zoni gdje se ne smije izgubiti. Već na početku smo bili u problemu. Pokušavali smo, dali gol iz dobre akcije, ali je poništen zbog malog ofsajda. Još 3-4 puta probili smo po bokovima, s boljim završnim pasom mogli smo da izjednačimo – rekao je Prosinečki na konferenciji za medije.

- U drugih 45 minuta Česi su totalno dominirali. Probali smo sa tri zamjene da napravimo pritisak, da dobijemo svježinu jer su Kuč i Vukotić fizički padali. Željeli smo da s Osmajićem budemo opasniji iz kontri, zbog njegove brzine i prodornosti. Nijesmo uspjeli, Česi su nas opet pobijedili –naveo je hrvatski stručnjak. Prosinečki kaže da šanse Crne Gora za SP nijesu izgubljene.

- U septembru igramo kod kuće sa Česima, imaćemo šansu da ispravimo ovaj rezultat. Ništa nije gotovo, još je mnogo utakmica do kraja. U Podgorici će se odlučivati mnogo toga.

Ponavljam, nije gotovo, ali nije ni dobra situacija –kazao je Prosinečki. - Moramo biti optimisti i pobijediti Češku u septembrru, pa onda vidjeti što dalje. Tek su tri kola završena. Imamo to što imamo, ali vjerujem da ovi igrači mogu bolje – dodao je nekadašnji virtuoz s loptom. Njegova ekipa, ipak, igra daleko od onoga što je najavljivao. Ne može da se nametne na terenu, ne djeluje ni kompaktno, da kad gubi makar ima za čim da žali. U Plzenju nije pokazala ništa, vrlo malo je pokazala u martu, ali je nekako savladala Gibraltar i Farska Ostrva.

Nešto mora da se mijenja –kako dalje?

- Imam veliku odgovornost i preuzimam je. Ovo je bila jedna od najvažnijih utakmica, a nijesmo dali ono što možemo. Pokazali smo u jednom trenutku da možemo, ali nam nedostaje nešto. Da li su to mladi igrači, da li će još neko biti u timu, da li ću ja biti u reprezentaciji – vidjećemo, ali mora doći do nekih promjena. Tražićemo najbolje rješenje da u septembru odigramo pravu utakmicu. Imamo šanse. Žao mi je zbog navijača koji su prešli veliki put, dali smo maksimum, ali nijesmo odigrali dobar meč – naveo je Prosinečki.

POBJEDNIK NIJE

DOLAZIO U PITANJE: Jedna od gužvi pred golom Nikića

PODGORICA – S obzirom na to kako su poraženi u prvom meču finalne serije plej-ofa, za košarkaše Budućnost Volija će najveći izazov pred večerašnji drugi duel sa Partizanom, takođe u „MTEL Dvorani Morača“ (21 čas), biti da se vrate od psihološkog šoka koji su doživjeli na startu trke za titulu.

Sve su izabranici Andreja Žakelja imali u svojim rukama, sjajnu podršku sa tribina, trostruko duže vođstvo tokom meča (30-10 minuta), do devet poena, i velikih „plus osam“ (83:75) na 50 sekundi do kraja. Ali greškama u finišu regularnog toka su pomogli Partizanu da prvo izbori produžetak (83:83), a onda u dodatnih pet minuta i da stigne do brejka u Podgorici (94:88). Nešto slično su „plavi“ uradili u ligaškom dijelu, i to dva puta kada su u finišu meča dobili, praktično, izgubljene utakmice protiv Spartaka i FMP-a. Ovoga puta je sreća bila na drugoj strani, pa je Partizan prvi put ove sezone pobijedio crnogorskog šampiona nakon dva poraza u ligaškom dijelu.

POTREBAN RESET

Ako se na onakav poraz dodaju i veliki kadrovski problemi, odnosno povreda u prvom meču sa Partizanom, u produžetku, krilnog centra Džuvana Morgana (skočni zglob desne noge nakon što je nezgodno doskočio) te činjenica da Mekinli Rajt (igrao osam minuta) nije sanirao obnovljenu povredu skočnog zgloba iz meča sa Crvenom zvezdom u polufinalu, onda je potpuno jasno da će posao u drugom meču biti još teži. Pitanje je da li će Rajt i Morgan uopšte moći da pomognu saigračima. MVP ligaškog dijela je, moguće, u prvom duelu pogoršao povredu zbog čega je izašao sa terena sredinom treće četvrtine i nije se više vraćao na teren nakon što je odigrao posljednja skoro tri minuta, prve te svega prvih 47 sekundi druge četvrtine. Morgan je uz bolnu grimasu izašao sa terena, na tri minuta i 41 sekundu do kraja, i teško je očekivati da bude spreman za večerašnji duel...

Nakon nesrećnog poraza u prvom meču, košarkaši Budućnost Volija večeras (21 h) dočekuju Partizan u drugom duelu finala plej-ofa ABA lige

„Plavi“ moraju da nađu da se vrate na pravi kolosijek

Podgoričani sada moraju i protiv tradicije

Od kada se igra plej-of u ABA ligi, od sezone 2014/15, pobjednik prvog meča u finalu plej-ofa je na kraju uvijek osvajao šampionsku titulu. Sedam puta je to uradila Crvena zvezda, po dva puta protiv Budućnosti, Partizana i Cedevite te jednom protiv Mege. Po jednom su nakon prve pobjede titulu osvajali Budućnost i Partizan. Interesantno, samo je Budućnost do sada titulu osvojila tako što je prvu pobjedu ostvarila u gostima, u šampionskoj 2017/18. Ostaje da se vidi da li će „plavi“ ove sezone srušiti dosadašnju tradiciju ili će pak Partizan biti drugi tim koji je stigao do trofeja nakon pobjede u gostima u prvom duelu.

– Moramo baš da se odmorimo i da se resetujemo u psihološkom smislu, jer je utakmica teška, a znamo kako je završila. Moramo psihički da se dignemo, da analiziramo meč, ali jasno je da smo imali previše grešaka. No, to je prošlost, moramo da ostanemo zajedno, da dignemo glave i neke stvari korigujemo u odnosu na prvu utakmicu i da idemo na maksimum – rekao je trener „plavih“ Andrej Žakelj.

„Plavi“ će, dakle, biti pod pri-

tiskom, jer je jasno da bi ih novi poraz doveo u bezizlaznu situaciju pred treći meč u Beogradu.

– Ništa nam drugo ne preostaje, moramo da se bacamo za svaku loptu, da idemo na svaki skok i samo tako možemo da računamo na pozitivan ishod – dodao je slovenački trener.

MNOGO TOGA

TREBA POPRAVITI

Budućnost je samo u prvoj četvrtini imala prednost u skoku

Ulaznice po cijeni od 25, 30 i 35 eura se mogu kupiti na biletarnici „MTEL Dvorane Morača“ od 9 do 21 čas

u odnosu na rivala (9-7), do poluvremena je odnos skokova bio izjednačen (14-14), da bi Partizan bio u prednosti nakon treće (19-18) i četvrte četvrtine (28-27). Gosti su dominaciju u skoku pokazali u produžetku (8-3), a posebno u ofanzivnom (5-2), što im je omogućilo da postignu šest poena iz drugog napada

od ukupno 11 koliko su ih upisali u dodatnih pet minuta. Na kraju prvog duela, Budućnost je imala bolje procente šuta za dva (73,8 – 61,4 odsto), a Partizan za tri poena (30 – 23 odsto). Budućnost je promašila 12, a Partizan 11 slobodnih bacanja. „Plavi“ su imali više asistencija (19-15), ali mnogo manje ukradenih lopti (3-9) i više izgubljenih (16-13). Partizan je mnogo bolje koristio kontranapade (20-6) i bolje kažnjavao greške protivnika (16-13). Budućnost će u večerašnjem meču morati mnogo bolje u najvećem dijelu ovih elemenata ako želi da izjednači rezultat u seriji. – Pred nama je još jedan težak i borben duel. Moramo da budemo bolji u završnici nego što smo bili u prvom meču i da protivniku, što je više moguće, otežamo svaki šut. Par-

Sa prve utakmice finala u ,,Morači“

snagu kolosijek

Obradović: Detalji mogu da budu odlučujući

Trener Partizana Željko Obradović je nakon prvog meča kazao da je „Budućnost imala dobijenu utakmicu“ i jasno mu je šta njegova ekipa treba da uradi da ponovi isti rezultat i u drugoj utakmici.

– Pored svih stvari, moraćemo da razmišljamo i o minutaži pojedinih igrača koji su najviše igrali u prvom meču. Moramo da obratimo pažnju na detalje, jer to je ono što može biti odlučujuće – rekao je Obradović.

Kapiten ,,crno-bijelih“ Vanja Marinković je kazao da je njegova ekipa ostvarila jako bitnu pobjedu u prvoj utakmici.

– Narednu utakmicu igramo već u subotu. Bilo bi dobro da se oporavimo koliko možemo i spremimo se za drugi meč – rekao je Marinković.

tizan je pogodio neke šuteve na kraju, ali, jednostavno, i mi moramo da budemo bolji u napadu u završnici. Takođe, neophodno je da smanjimo izgubljene lopte i da pravimo što manje grešaka – rekao je Jogi Ferel, plejmejker Budućnosti, najbolji u podgoričkom timu u prvom meču sa 17 poena, pet asistencija, četiri skoka te po jednom ukradenom i izgubljenom loptom. S. JONČIĆ

12-11

vodi Budućnost protiv Partizana kod kuće u ABA ligi, a ukupan skor je 31-17 u korist Beograđana

Arena sport objavila da će iduće sezone u ABA ligi igrati 20 timova

Čeka se odobrenje za četvrtog evroligaša, milion eura za šampiona

PODGORICA – Sredinom aprila Skupština ABA lige donijela je odluku da naredne sezone ABA ligA može da broji maksimum 20 timova, ali da će konačan broj i spisak učesnika biti poznat kada se za „specijalnu pozivnicu“ prijave svi zainteresovani klubovi. Kako je objavila Arena sport, regionalno takmičenje će da se širi na 20 klubova, uz potpuno novi takmičarski format, ulazak novih tržišta, milionski nagradni fond i potencijalno istorijski iskorak na evropskoj košarkaškoj mapi.

Kako se navodi u tekstu, u prvoj fazi takmičenja, 20 klubova biće podijeljeno u dvije grupe (A i B) po 10 timova. Igraće se po dvokružnom bod sistemu – svako sa svakim, a pet najbolje plasiranih timova iz svake grupe ide u Top10 fa-

PODGORICA – Nakon 18 godina, Luka Pavićević se vratio na klupu Panioniosa. Bivši selektor Crne Gore će voditi grčki tim koji je prije skoro dvije decenije vodio do polufinala plej-ofa, gdje je zaustavljen od šampiona Panatinaikosa… – Luka je pun iskustava i titula, jedan je od najprepoznatljivijih trenera na evropskoj sceni, sa odličnim iskustvom i kao sportista i kao trener. Dolazi da vodi tim u novu eru, sa ciljem stabilnosti, napretka i uspjeha. Košarkaški čovjek sa etikom, znanjem i dokazanim sposobnostima. Njegov odnos sa Panioniosom nije samo profesionalan. Ona je emotivan i to čini njegov povratak još jačim – saopštio je Panionios.

zu, dok preostalih pet nastavlja takmičenje u plej-aut fazi. Bodovi iz prve faze prenose se u drugu, što znači da svaka utakmica ima težinu od samog starta. Trenutno, ABA liga broji tri evroligaška tima – Crvenu zvezdu, Partizan i novog člana Dubai. Arena Sport ek-

skluzivno saznaje da je u toku finalizacija pregovora sa još jednim evroligašem koji bi mogao da se priključi takmičenju, što bi dodatno podiglo nivo kvaliteta i interesovanja za ligu, u košarkaškim kuloarima šuška se da je riječ o jednom izraelskom evroligašu.

Kako se trenutno spekuliše, odobrenje za pristup već su dobili rumunski i austrijski klubovi, koji su, navodno, aplicirali za „specijalnu pozivnicu“ i time otvorili vrata proširenju lige izvan granica bivše Jugoslavije. Arena Sport navodi da je i izraelski Hapoel Tel Aviv predao svoju aplikaciju i da se sada čeka zvanična odluka upravnog odbora lige. Ukoliko svi prijavljeni dobiju zeleno svjetlo, ABA liga će obuhvatiti potencijalno tržište od preko 70 miliona gledalaca, naspram dosadašnjih 20 miliona unutar prostora bivše SFRJ.

Bivši selektor Crne Gore ponovo u Grčkoj

Arena Sport piše da se ozbiljno razmatra uvođenje fajnal-fora po ugledu na Evroligu, koji bi se igrao na neutralnom terenu u jednoj od košarkaških metropola regiona, te da će pobjednik ABA lige naredne sezone osvojiti novčanu nagradu od milion eura, što predstavlja ogroman iskorak u odnosu na dosadašnju praksu.

Sigurni članovi ABA lige za narednu sezonu su Budućnost Voli, SC Derbi (Crna Gora). Crvena zvezda, Partizan, FMP, Mega, Borac, Spartak, Cedevita Olimpija, Krka, Ilirija (Slovenija), Zadar, Split (Hrvatska), Igokea, Bosna (Bosna i Hercegovina) i Dubai (Ujedinjeni Arapski Emirati). Pored Kluža i Beča, Hapoel je pod znakom pitanja. Iz lige su ispali Mornar Barsko zlato i Cibona, ali oni imaju šansu da ostanu u ABA ligi, navodno, ako plate „specijalnu pozivnicu“. R.A.

Pavićević se nakon 18

godina vratio u Panionios

Prije Panioniosa, Pavićević je vodio japanski Alvark od 2017. do 2022. godine i sa timom iz Tokija je dva puta osvajao šampionsku titulu, a donio je i prvi pehar Kupa šampiona Azije.

Trenersku karijeru započeo još 2003. u OKK Beograd, a vodio je Atlas, Hemofarm, Panionios, Albu, Roan, Budućnost voli. Selektor Crne Gore je bio od 2012. do 2014. godine i vodio „crvene“ na Eurobasketu 2013. godine… S. J.

PODGORICA – Košem Tajrisa Halibartona na 0,3 sekunde prije kraja utakmice, Indijana je u gostima pobijedila Oklahomu (111:100) i povela 1-0 u finalu plej-ofa NBA lige. To je bilo jedino vođstvo Pejsersa na utakmici, koji su gubili 15 razlike (94:79) devet minuta i

42 sekunde prije kraja. – Čovječe, košarka je zabavna. Zabavno je pobjeđivati – rekao je Halibarton. Pejsersi su tako ponovo poslije velikog preokreta pobijedili u ovogodišnjem plej-ofu. Protiv Milvokija su gubili s 111:118 na 34,6 sekundi prije kraja produ-

žetka, protiv Klivlenda su imali 112:119 na 48 sekundi prije kraja utakmice, a protiv Njujorka 112:121, 51,1 sekundu prije kraja regularnog dijela. U pobjedi protiv Oklahome šestorica igrača Indijane je postigla dvocifreni broj poena, a najefikasniji su bili Paskal Sijakam sa 19 poena uz 10 skokova, Obi Topin sa 17 poena uz pet skokova i Majls Tarner sa 15 poena uz devet skokova. Halibarton je utakmicu završio sa 14 poena, 10 skokova i šest asistencija, Endru Nemhard s takođe 14 poena, a Aron Nesmit s 10 poena i 12 skokova.

U ekipi Oklahome Šej GildžesAleksander postigao je 38 poena, uz pet skokova, tri asistenci-

je i tri ukradene lopte. Džejlen Vilijams je dodao 17 poena i šest asistencija, a Lugenc Dort 15 poena, četiri skoka i četiri ukradene lopte. Aleks Karuzo dodao je 11 poena, šest skokova i tri ukradene lopte. – Kada se izgubi, uopšte nije bitno kako se izgubilo. Očigledno nam je teško. Šut u posljednjoj sekundi, pad energije u dvorani i to je sve. Ali na kraju dana izgubili smo i to je jedino što se računa. Međutim, i prije smo gubili prvu utakmicu, pa smo poslije bivali sve bolji. To nam je sada cilj – rekao je Šej Gildžes-Aleksander.

Druga utakmica igra se u noći između neđelje i poneđeljka, ponovo u Oklahomi. S. J.

M. BABOVIĆ

Sa jučerašnje

MIOVENI – Dvorana: „Mioveni“. Gledalaca: 300. Sudije: Peter Sabo (Mađarska), Aleksandar Vinalijev (Bugarska). Rezultat po setovima: 19:25, 16:25, 19:25. Poeni iz napada: Crna Gora 21, Rumunija 35. Poeni iz bloka: Crna Gora 4, Rumunija 7. Poeni iz servisa: Crna Gora 3, Rumunija 8. Greške: Crna Gora 25, Rumunija 26.

CRNA GORA: Ćinćur 4, Babić 5, Peruničić 1, Hadžisalihović, M. Joksimović 2, A. Joksimović (libero), V. Milenković 5, R. Milenković 1, Lečić, Lojić, Jovović 8, Rovčanin 2, Đurović, Radević (libero).

RUMUNIJA: Barta 10, Peta, Konstantin, Dimitru, Balean, Magdaš, Kosinski (libero), Bala 7, Rata 11, Butnaru, Kantor (libero), Lupu 6, Jonesku, Čitigoj 16. Odbojkaši Crne Gore porazom su otvorili debitantski nastup u Zlatnoj ligi – na startu prvog turnira u Mioveniju, izabranici novog selektora Ivice Jevtića su poraženi od domaće Rumunije sa maksi-

Crna Gora startovala porazom

malnih 3:0, za 81 minut efektivne igre. Podmlađeni tim Crne Gore bio je slabiji u svim elementima od Rumuna, a posebno je inferioran bio u napadu, sa samo 21 poenom, uz svega 33 odsto realizacije napada i kontranapada. „Crveni“ su na kraju jedino uspjeli da pariraju rivalu procentima idealnog prijema (22 – 23 %).

Sa četiri uzastopna poena, Crna Gora je u prvom setu povela 9:7, i prednost je čuvala do 10:9. Tada je Rumunija odgovorila sa pet poena u nizu za preokret i vođstvo od 14:10 i održavala ga do pred kraj seta, kada je naša selekcija prepolovila minus (21:19) i primorala selektora domaće ekipe

da uzme tajm-aut. Nakon odmora, Rumuni su do kraja seta osvojili sva četiri poena, i to po jedan iz prvog napada i kontranapada, te bloka i servisa, i poveli 1:0 u setovima.

Naša selekcija je drugi set otvorila vođstvom od 3:1, a rezultatska klackalica je trajala ponovo do 10. poena (10:10), a onda je sedmoplasirana selekcija sa posljednjeg Evropskog prvenstva još jednom napravila pet poena u nizu i pobjegla na 15:10. Nakon toga je Crna Gora uspjela da osvoji još svega šest poena.

Serijom 4:0, a nakon tajm-auta Jevtića, Crna Gora je u trećem setu uspjela da izjednači na 11:11, ali do preokreta nije mogla. Istina, naša selekcija je

Odbojkašice Crne Gore danas i sjutra u Mađarskoj igraju mečeve drugog turnira Zlatne lige

Caković: Očekujem da budemo bolji nego na prvom turniru

PODGORICA – Nakon dva poraza na prvom turniru u Podgorici, od Španije (0:3) i Ukrajine (1:3), pred ženskom odbojkaškom reprezentacijom Crne Gore su još dvije utakmice u Zlatnoj ligi – izabranice Jova Cakovića večeras će u Bratislavi igrati s Azerbejdžanom (18 časova), a sjutra, u istom terminu, s domaćom selekcijom. – Očekujem da na drugom turniru budemo bolji nego na prvom. Argumenti za to su realni, odbojkaški, jer treniramo sve bolje i bolje. Između ostalog, očekujem da osvojimo dva seta, a bilo bi lijepo i da pobijedimo neku utakmicu – kazao je Jovo Caković, selektor naših seniorki.

Zbog povrede, u Bratislavi neće igrati libero Melisa Cenović, a ekipi se pridružila mlada srednja blokerka Lana Rakočević. Pored nje, u Slovačkoj će nastupiti tehničarke Marija Šušić i Viktoria Đukić, primači servisa Nevena Vukčević, Teodora Čavić, Gordana Madžgalj i Darja

Jevtić: Veliko iskustvo za našu mladu ekipu

Selektor Ivica Jevtić zadovoljan je djelovima igre svog tima. - Interesantna utakmica za nas, protiv jake Rumunije, koja će se ozbiljno pitati u Zlatnoj ligi. Veliko iskustvo za našu mladu ekipu, svaki set smo počeli energično i sa dosta emocija, a bili smo u egalu do 15-16. poena. Ali, onda je Rumunija pokazala da je u ovom trenutku kvalitetnija od nas. Raduje me to što smo se borili, što smo u bitnim momentima za nas ispoštovali ono što smo se dogovorili – rekao je Jevtić.

držala priključak do 17:16, ali je domaćin sa četiri uzastopna poena došao do nedostižnih 21:16 i time osigurao maksimalnu pobjedu.

- Sigurno da nije bilo lako protiv dobrog protivnika, ali mislim da smo ih previše respektovali. Servirali smo slabije od očekivanog, pustili smo ih da prave serije od po tri-četiri poena i bilo je teško gurati sve do kraja. Nema previše vremena za tugovanje, u subotu nas očekuje utakmica protiv Letonije – kazao je srednji bloker i kapiten naše selekcije Luka Babić Crnogorske odbojkaše večeras čeka meč sa Letonijom, takođe u 18.30 časova. S. JONČIĆ

Plivački i vaterpolo klub Budućnost ONE doveo zvučno ime

Podgoričani jači za Darka Brguljana

PODGORICA – Legendarni crnogorski vaterpolista

Darko Brguljan prvo je pojačanje Plivačkog i vaterpolo kluba Budućnost ONE za novu takmičarsku sezonu.

Osvajač srebrnih medalja sa reprezentacijom Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Barseloni 2013. godine i na Evropskom 2016. u Beogradu, sa Podgoričanima je potpisao dvogodišnji ugovor. Darko je bio član crnogorske reprezentacije koja je 2016. godine igrala polufinale Olimpijskih igara u Riju. U juniorskoj konkurenciji 2008. je bio prvak Evrope sa Crnom Gorom, dok je sa mladom selekcijom osvojio i srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu 2009. godine. Ponikao je u Valu iz Prčanja, igrao za Primorac iz Kotora, Budvu, saudijski Al-Itihad, Kanotijeri iz Napulja, Hanover, Neptuns, Primorje, Posilipo… Osvojio je Ligu šampiona i Superkup Evrope sa Primorcem, ima sedam titula nacionalnog prvaka, bio je najbolji strijelac Lige šampiona, Regionalne lige i italijanske Serije A. – Drago mi je da sam potpisao za Budućnost ONE, klub koji je na seniorskom nivou na nekom početku, ali mislim

da kroz par godina može da postane jako ozbiljan. Vratio sam se u Crnu Goru nakon trinaest godina, a Budućnost je bila nekako i logičan slijed jer sa porodicom i živim u Podgorici, tako da sam spojio i poslovno i privatno. Očekujem svakako i veliki napredak mladih igrača, što je prioritet, i svakako podršku sa tribina da zajedno budemo bolji – poručio je Darko Brguljan. Predsjednica kluba Nađa Ljiljanić istakla je veliko zadovoljstvo dolaskom sjajnog igrača kao što je Darko. – Potpisala sam danas ugovor sa jednim od najvećih imena crnogorskog vaterpola. Legenda našeg sporta, dugogodišnji reprezentativac Crne Gore i osvajač brojnih medalja, postaje dio našeg kluba! Njegovo iskustvo, autoritet i energija biće snažan oslonac u daljem razvoju PVK Budućnost ONE i motivacija za sve naše mlade igrače. Ovo je veliki dan za klub i važan korak ka ostvarenju ambicioznih ciljeva koje smo postavili za naredni period – da Budućnost jednog dana bude ime koje će se s poštovanjem izgovarati u bazenima širom regiona i Evrope – poručila je predsjednica podgoričkog kluba. R. A.

Polufinale Rolan Garosa: Siner maksimalan protiv Đokovića, Museti u četvrtom setu predao meč Alkarasu Finale

Popović, srednje blokerke

Saška Đurović, Mina Dragović i Katarina Budrak, korektorke Nikoleta Perović i Kristina Božović te libera Ksenija Krunić i Milica Veličković Nakon drugog turnira u Slovačkoj, Crnu Goru očekuje treći turnir u mađarskom Kapošvaru, koji će se održati od 13. do 15. juna, na kojem će naše odbojkašice igrati s domaćom Mađarskom i Portugalom.

Završni turnir Zlatne lige na programu je od 27. do 29. juna u Angelholmu, a pravo učešća, pored domaće Švedske, izboriće tri najbolje plasirane reprezentacije s jedinstvene tabele. S. J.

PODGORICA - Ništa od 25 Gren slema, ništa od finala Rolan Garosa za Novaka Đokovića – za trofej na najpoznatijoj šljaci boriće se Janik Siner i Karlos Alkaras. Sudar teniskih titana zakazan je u neđelju od 15 časova na otvorenoj sceni Filip Šatrijea.

Trideset osmogodišnji Beograđanin nije imao šansi protiv 15 godina mlađeg Italijana. Brži, čvršći, izdržljiviji, raznovrsniji, jači, jednostavno bolji je bio Siner koji je meč riješio u tri seta – 6:4, 7:4 i 7:6. Ključni detalj u prvoj dionici bio je brejk Sinera u petom gemu kada je poveo sa 3:2, a potom rutinski stigao do 1:0. U drugom setu je svjetski broj 1 oduzeo servis rivalu u sedmom gemu, ali se Novak revanširao za izjednačenje – 5:5. Đoković je, međutim, izgubio

naredni gem i dozvolio protivniku da ode na 7:5. Đoković je u trećem setu propustio tri set lopte na servis Sinera, a potom i svoj prvi servis u taj breku. Više nije bilo povratka. Siner je trijumfovao sa 3) 7:6).

Za trofej RG u ženskoj konkurenciji danas od 15

časova boriće se Arina Sabaljenka i Koko Gof

Za rivala u finalu imaće Karlosa Alkarasa kojem je Lorenco Museti predao meč. Italijan je dobio prvi set sa 6:4, potom je izgubio naredni sa 7:6, da bi Alkaras u trećem totalno izdominirao – 6:0. Viđelo se da Museti muči, da nema rješenje i da ne može da igra. Nakon dva osvojena gema Španca u četvrtoj dionici – protivnik je dao znak za predaju. D. K.

utakmice u Rumuniji

Crna Gora 0 Rumunija 3

Najbogatiji čovek na svetu protiv predsednika najmoćnije države na svetu: savez Ilona Maska i Donalda Trampa koji je trajao nekoliko meseci okončava se javnim obračunom i međusobnim optuživanjem. Tehnološki milijarder čak je otišao toliko daleko da osporava Trampovu lidersku ulogu u Republikanskoj stranci.

Američki predsednik, zauzvrat, preti da će povući vladine ugovore sa Maskovim kompanijama – na šta tehnološki milijarder uzvraća da će američkoj svemirskoj agenciji NASA uskratiti kapsule Dragon njegove kompanije SpejsIks. Spor između Maska i Trampa rasplamsao se oko zakona o porezima i budžetu koji predsednik promoviše pod imenom „Veliki lepi zakon“ (Big Beautiful Bill – BBB). Tramp je Maska pre nekoliko meseci zadužio da radikalno smanji državnu potrošnju, a on sada, nakon što se povukao, intenzivira napade na zakon, a samim tim i na Trampovu administraciju.

Tramp (78) je prvi put javno upitan o toj kontroverzi tokom sastanka s nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom (CDU) u Beloj kući. Izjavio je da se Mask, čovek na čelu kompanije Tesla koja proizvodi električne automobile, rukovodi sopstvenim poslovnim interesima. Tramp je rekao da Mask nije imao nikakvih problem sa zakonom – sve dok nije saznao da je u njemu predviđeno i smanjenje milijardi dolara subvencija za električna vozila.

Mask je odgovorio da je to laž.

MASK: TRAMP ĆE BITI

PREDSJEDNIK SAMO

JOŠ NEKO VRIJEME

Ilon Mask (53) predložio je da kongresmeni iz redova Republikanske stranke stanu na njegovu stranu prilikom glasanja o zakonu. „Trampu su ostale još tri i po godine kao predsedniku, a ja ću biti tu više od 40 godina“, napisao je Mask na svojoj platformi Iks. Dodao je i da je to „tema za razmišljanje“ kongresmenima.

Mask protiv Trampa –to prerasta u lični sukob

Ilon Mask i Donald Tramp dugo su isticali svoje navodno jedinstvo. Sada se tehnološki milijarder i američki predsjednik javno svađaju

Mask je o toj temi objavio veliki broj postova u roku od samo nekoliko sati. Možda je nekome i sumnjivo to da Mask uzima zdravo za gotovo da će živeti više od 90 godina, ali za članove Kongresa njegove reči nisu samo prazna pretnja. S procenjenom neto vrednošću od preko 300 milijardi dolara, Mask je ubedljivo najbogatija osoba na svetu. Prošle godine uložio je preko 250 miliona dolara u Trampovu predizbornu kampanju, iako je ranije

važio za pristalicu demokrata. Sa svojim finansijskim potencijalom lako bi mogao da finansira izazivače koji bi osporili mandat nepopularnih predstavnika u Predstavničkom domu ili Senatu.

„BEZ MENE, TRAMP BI IZGUBIO IZBORE“

Mask je svojevremeno i lično vodio kampanju za Trampa, uključujući i onu u važnoj državi, Pensilvaniji. Tramp sada kaže da bi i bez Maska lako pobedio u Pensilvaniji –

što je izgleda dodatno razljutio tehnološkog milijardera: „Bez mene, Tramp bi izgubio izbore“, tvrdio je Mask na Iksu. „Kakva nezahvalnost.“

Mask je potom izneo senzacionalnu optužbu, koju je započeo frazom: „Vreme je da se iznese zaista velika bomba“. Tvrdio je, naime, da se Trampovo ime pojavljuje u dokumentima koji se odnose na ozloglašenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstajna. „To je pravi razlog zašto nisu objavljeni“, napisao je – a zatim poželeo Trampu „ugodan dan“.

Epstajn je umro u zatvorskoj ćeliji u Njujorku 2019. godine. Zamenik direktora FBI, Den

Bonjino, nedavno je potvrdio da je taj milijareder, koji je bio dobro povezan u američkom visokom društvu, izvršio samoubistvo. Trampovo Ministarstvo pravde objavilo je neka Epstajnova dokumenta u februaru.

Mask nije pružio nikakve dokaze koji potkrepljuju tu njegovu tvrdnju. Ujedno, nema razloga da on ima pristup dokumentima. Ipak, tokom vremena provedenog kao neizabrani savetnik vlade u Vašingtonu, bio je uključen u mnoge stvari koje su prevazilazile njegovu stvarnu nadležnost.

Predsednik u početku nije komentarisao te optužbe, ali Trampovi poverljivi ljudi su za CNN rekli da ne veruju da bi njihov odnos mogao da se oporavi nakon Maskovog napada.

AKCIJE TESLE PALE

NAKON TRAMPOVE PRIJETNJE

Tehnološki milijarder je takođe s jednim kratkim „Da“, podržao jednu objavu na Iksu u kojoj se poziva na smenu Trampa. A Tramp je, zauzvrat, zapretio finansijskim posledicama po Maskovu kompaniju.

„Najlakši način da uštedimo milijarde i milijarde dolara u našem budžetu jeste da vlada otkaže Ilonu subvencije i ugovore“, napisao je predsednik na onlajn-platformi Truth Social. Dodao je i da se oduvek

pitao zašto njegov prethodnik, Džo Bajden, to nije učinio. Mnogi investitori Tesle reagovali su panično, a akcije proizvođača automobila izgubile su više od 14 odsto na kraju trgovanja na američkim berzama.

Zauzvrat, Mask je najavio da će njegova svemirska kompanija Spejs iks odmah povući svemirske kapsule Dragon. Kasnije je to donekle relativizovao još jednom objavom na Iksu – ali nije bilo jasno koliko je Mask ozbiljan s tim u vezi. Svemirske kapsule Dragon trenutno su neophodne za SAD za prevoz astronauta u svemir. Iako je Boing razvio svemirsku letelicu Starlajner, na njenom prvom letu s ljudskom posadom astronauti su morali da ostanu na Međunarodnoj svemirskoj stanici iz bezbednosnih razloga, odnosno zbog tehničkih problema. Mesecima su bili zaglavljeni na stanici pre nego što su se vratili u kapsuli Spejs iksa.

DEMONSTRATIVNOG JEDINSTVA DO OGORČENE SVAĐE

Tramp je sada ujedno prvi put potvrdio da je on zatražio od Maska da se povuče iz Vašingtona. Ranije su se obojica pozivali na pravilo prema kojem spoljni službenici države mogu biti angažovani samo 130 dana godišnje. Nije bilo govora o nekakvim razlikama među njima dvojicom.

Poslednjih meseci, Tramp i Mask su demonstrativno pokazali svoje jedinstvo, pa je tako npr. bogati biznismen često nazivan predsednikovim „Prvim prijateljem“. Pojavili su se i zajedno na lansiranju rakete Spejs iks, kao i na turniru u rvanju.

Masku je bilo dozvoljeno mnogo toga, na primer, njegov sin se slobodno šetao po Ovalnom kabinetu i pred kamerama, tokom jednog od sastanaka. Kada se prodaja Tesle urušila, delom i zbog Maskovih desničarskih političkih stavova, Tramp je organizovao defile automobila ispred Bele kuće i demonstrativno kupio jedno od električnih vozila. „Obožavam Teslu!“ uzvikivao je Tramp pre TV-kamerama. Pa i Mask je u februaru napisao da voli Trampa „onoliko koliko jedan heteroseksualni muškarac može da voli drugog“. Međutim, od početka se spekulisalo da je bratimljenje Trampa i Maska, često s podsmehom nazivano „bromansom“, isključivo stvar interesa. I da pre svega zbog toga što obojica imaju jak ego, taj savez ne može da potraje večno. Andrej SOKOLOV, dpa

Jasmina Roze, DW

Ilon Mask i Donald Tramp iz vremena kad su sarađivali

Tramp i Mask u oktobru 2024, tokom kampanje u Pensilvaniji

Jim Watson / a F P

Mask pokazuje Trampu kako leti njegova raketa Spejs iks, novembar 2024. Brandon Bell/ a P

,,Obožavam Teslu“, poručivao je Tramp u martu 2025.

ČETIRI DECENIJE OD „KOMENTARA GORSKOG VIJENCA“

Za Njegoša Crnogorci nijesu uži pojam od Srba

Autor: Slobodan TOMOVIĆ, filozof

Za pisanje Konstantina Porfirogenita koji prvi povlači granicu između Srba i Hrvata, Vladimir Ćorović kaže:

„Taj primjer nije od presudnog značaja, jer se mora uzeti u obzir da je Porfirogenit pisao imajući na umu dve posebne države Srba i Hrvata koje su postojale u njegovo doba” (Istorija Jugoslavije, Narodno delo 1933, str. 20). Dakle, ni ovaj primjer ma koliko bio autoritativan ne može da posluži kao dokaz postojanja etničkog bića Srba i Hrvata u 11. i 12. vijeku a time se mora odbaciti svaka pomisao na srpsku, odnosno hrvatsku etnogenezu Dukljana, Zećana, dakle Crnogoraca. Pleme ili savez plemena od koga su Crnogorci stvarno postali, Dukljani, kasnije Zećani u to vrijeme imaju isti politički i teritorijalni status kao Srbi i Hrvati. Na pisanje Nićifora Vrienija da su Hrvati pomogli Dukljanima u borbi protiv Vizantije 1073. godine V.

U prvom broju Letopisa Matice srpske, objavljenom u Budimu 1825. godine, objašnjeno je da pojam „Slavenosrbi” obuhvata Bugare, Srbe, Bošnjake, Crnogorce, Slavonce i Dalmatince

Ćorović primjećuje: „Da su Srbi učestvovali u toj borbi, dok za Hrvate nemamo za to neospornih dokaza”. (Ibidem). Nezavisno od toga da li su Srbi ili Hrvati pomogli Dukljanima ovim oba pisca rasvjetljavaju jedan značajan problem. Naime, iz njihovih stavova doznajemo da su Dukljani u to vrijeme imali autentično državno, ali i posebno plemensko bivstvo, da je njihova administrativna i politička organizacija bila slična onoj kod Srba i Hrvata. To je prije svega, važno iz razloga što je stara istoriografija imajući na umu Nemanjino osvajanje Duklje, odnosno Zete, uvijek isticala kako se navodno Nemanja povratio na svoju „srpsku djedovinu”, što iz ovog ugla neopozivo gubi svaki smisao. Iz duha i sadržaja ukupnog Njegoševog djela, postaje sasvim razumljiv crnogorski narodni mentalitet, običaji i običajno pravo, moralna svijest, borbena istorijska prošlost Crnogoraca, iskazi i jezičke osobenosti, duhovna i kulturna autarhičnost, i sve to u značenju atribucije izgrađenog narodnog karaktera koji nadilazi nahijske i plemenske jedinice i ako je od ovih sači-

njen. Crnogorci se u svim Njegoševim djelima pojavljuju kao narod izgrađenog duhovnog profila i sasvim definisanog istorijskog mjesta i uloge. Bez obzira kojem plemenu ili nahiji pripadaju, slobodnom ili neoslobođenom dijelu Crne Gore, oni se ponašaju kao djelovi koherentne narodne i državne cjeline koju karakterišu slični društveni odnosi, identičan pogled na prošlost, poseban način shvatanja i reagovanja na konkretne istorijske izazove i okolnosti, naročita narodna mudrost, etika i predstava o časti i dostojanstvu, jedinstveni običaji i državno-pravna svijest, a prije svega osoben način leksičkog saopštavanja moralnih shvatanja, misli i ideja o svijetu. Stoga je suvišno govoriti da je Njegoš prenebregao egzistenciju naroda kome stoji na čelu kao teokratski i svjetovni vladalac i prije svega mislilac snažnog patriotskog nadahnuća. Takođe je, izvan spora da Njegoš razgovjetno ističe potpunu društveno-istorijsku izgrađenost crnogorskog narodnog karaktera u odnosu na druge jugoslovenske sredine, nijednog trenutka ne sporeći visoku etničku srodnost i sudbinsku povezanost sa ovima. Naročito je to evidentno iz pisma Milošu Obrenoviću 1837. godine.

„Poradi mene bila bi neograničena radost da bismo svi Slavenosrbi učinili među sobom jedno pravilo knjigopečatanja, a osobeno Srbi i Crnogorci”.

(Prvi broj Ljetopisa Matice srpske izašao u Budimu 1825. godine objašnjava pojam „Slavenosrbi”. U kontekstu ovog objašnjenja u Slavenosrbe se ubrajaju: Bugari, Srbi, Bošnjaci, Crnogorci, Slavonci i Dalmatinci.).

Njegoš nije prvi od crnogorskih vladara upotrijebio pojam „Slavenosrbi”. To je prije njega učinio njegov prethodnik i vladika crnogorski Vasilije Petrović Iz ovoga je očigledno da Crnogorci po Njegošu nijesu uži pojam od Srba, da bi se prema njima odnosili kao vrsta prema rodu. Ovi pojmovi nemaju jedinstveno ni semantičko ni istorijsko značenje. Pojam „Srbin” mada veoma značajan za istorijsku i kulturnu svijest Cr-

zajedničkom religijom i u nizu vitalnih društveno - istorijskih aspekata identičnom političkom perspektivom. Stoga je „Gorski vijenac” apoteoza prije svega crnogorska, ali i zajedničke borbe naših naroda - ingeniozna anticipacija njihova bratstva u kolu ju goslovenske budućnosti. ***

Pleme ili savez plemena od koga su Crnogorci stvarno postali, Dukljani, kasnije Zećani, imali su isti politički i teritorijalni status kao Srbi i Hrvati. Dukljani su imali autentično državno, ali i posebno plemensko bivstvo, a njihova administrativna i politička organizacija bila je slična onoj kod Srba i Hrvata

nogoraca u službi je njihovog pravoslavnog, eklezijastičkog, ali i političkog opredjeljenja, čija je uloga bila neograničeno važna u viševjekovnoj borbi protiv turske dominacije i posebno kao odbrana od religioznog uticaja islama. Etnonim „Crnogorac” proistekao je iz razvitka autohtonog narodnog duha suštinski određenog i fizionimiranog viševjekovnom borbenom tradicijom i postojanjem slobodne crnogorske države, čiji su osnovni elementi dati u prednemanjićkoj državno - pravnoj tradiciji dukljanskih Slovena, u uslovima razvijenog feudalizma,

osim toga bogatoj ostacima materijalne i duhovne kulture (Ljetopis Popa Dukljanina), slovenskih, ali i predslovenskih civilizacijskih naslaga. Ova je tradicija osnažena u postnemanjićkom periodu i posebno u vrijeme Crnojevića kada je zetska država doživjela veliki procvat i stekla osobinu visoko razvijenih feudalnih odnosa, i kada su Crnogorci kao etnonim konačno dobili svoje današnje ime. Ne radi se dakle, ni o kakvom etnogenetskom „dvojstvu”, niti komparativnoj upotrebi ovih pojmova već u paralelizmu dva pojma različita po sadržaju i značenju a možda jednaka samo po svom uplivu na život i mišljenje ljudi u Crnoj Gori. Uticaj srpsko - pravoslavne tradicije, stvorene u vrijeme zetsko - raške državne i crkvene simbioze, bez obzira na relativnu samostalnost Zete, održao se u crnogorskom narodu osim vjerske, dijelom i kao politička i kulturna svijest. Pozivajući se na srpstvo u njegovom pravoslavno - doktrinirano, odnosno istorijsko - političkom supstratu, Njegoš je istovremeno pledirao za duhovno jedinstvo i zajedničku oslobodilačku borbu svih etnički bliskih i prostorno povezanih naroda, sa ličnom istorijskom sudbinom, pretežno

Da bismo mogli mjerodavnije suditi o Njegoševim pogledima na biće crnogorskog naroda nužno je razmotriti neke istorijske aspekte, koji pitanju kako su i kad su postali Crnogorci daju relevantan smisao. U razmatranju ovog problema potrebno je apriori odbaciti sliku o jednoplemenosti Crnogoraca sa drugim balkanskim narodima, po osnovama krvi, rase i jezika. Takva etnogeneza pretpostavlja postojanje hipotetičkih predaka iz čijih su se jedinstvenih rasnih odlika, kulturnih i jezičkih osobina formirali konkretni narodi. Međutim, savremena etnološko - etnografska, socio - lingvistička pa i antropološka istraživanja, kod nas i u svijetu jasno ukazuju da ne postoje etnički čiste, dakle rasno, jezički i kulturno izdiferencirane i na taj način samoizgrađene populacije. Upravo, pokazuje se da su primarne grupe stanovništva koje čine osnovu bilo kojeg naroda postale miješanjem, ukrštanjem i saplemenjivanjem različitih antropoloških supstanci kao i spregom mnogih ambivalentnih, kulturnih i lingvističkih činilaca. Stoga se ni za jedan savremeni evropski narod ne može reći da vodi porijeklo od predaka koji su pripadali čisto antropološkom tipu: germanske, slovenske ili kakve druge etnogeneze u indo - evropskoj varijanti. Ovaj aspekt dobija na značaju posebno na balkanskom prostoru gdje je istorija bila više nego raskošna: invazijama, seobama, okupacijama i miješanjem populacija. Stoga, da bi se razumio položaj i mjesto pojedinih naroda u istoriji treba usvojiti evolutivno - istorijsku etnogenezu umjesto zastarjelog, posve nenaučnog i politički škodlljivog rasno - rodovskog prilaza. Narodi se dakle formiraju u procesu socio - istorijskog, društveno - ekonomskog i kulturno - jezičkog razvitka shodno tome, oni neprekidno dograđuju svoj etnički profil odnosno postaju, a u toku više stoljeća, a možda i milenijuma. (Nastavlja se)

Crnogorac

Oglasi i obavještenja

Poslovni broj: Iv 1612/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika I reda Sekulović Mihailo, MIROŠICA BR. 253, SUTOMORE, Bar, izvršnog dužnika II reda SEKULOVIĆ BOJANA, MIROŠICA BR.253, SUTOMORE, Bar i izvršnog dužnika III reda SEKULOVIĆ RAKO, MIROŠICA BR.253, SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 124,96 eura, dana 06.06.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik I reda Sekulović Mihailo iz Bara, izvršni dužnik II reda SEKULOVIĆ BOJANA iz Bara i izvršni dužnik III reda SEKULOVIĆ RAKO iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 1612/25 od 23.04.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 1885/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Babayan Susanna Vladimirovna, UL.184 BR.24, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 293,58 eura, dana 06.06.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Babayan Susanna Vladimirovna iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 1885/25 od 12.05.2025. godine Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 1966/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar Bulevar revolucije bb kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Jašarevski

Amet Jašar, SUVI POTOK BB., SUTOMORE, Bar radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 632,00 eura, dana 06.06.2025. godine,

OBJAVLJUJE

JAVNO

Da se izvršni dužnik Jašarevski Amet Jašar iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 1966/25 od 12.05.2025. godine i rješenje o troškovima od 06.06.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 1955/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista

Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar Bulevar revolucije bb kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika

Marković Dragan, ILINO BB., Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 124,22 eura, dana 06.06.2025. godine

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Marković Dragan iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1955/25 od 12.05.2025. godine Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 1881/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Bošković Kožar Maja, DUBRAVA ST ZGR. KALAMPER BR.1/II S., PEČURICE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 368,16 eura, dana 06.06.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Bošković Kožar Maja iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 1881/25 od 05.05.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 1954/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Tsykalo Tatiana, Dubrava ulica 90/17, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 723,39 eura, dana 06.06.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Tsykalo Tatiana iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 1954/25 od 12.05.2025. godine i rješenje o troškovima od 06.06.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 1968/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Brčvak Mensur Beatrisa, ULICA BR.7, ŠUŠANJ, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 82,24 eura, dana 06.06.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Brčvak Mensur Beatrisa iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 1968/25 od 12.05.2025. godine i rješenje o troškovima od 06.06.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 1962/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika I reda Murić Omer Mersija, DUBRAVA ST ZGRADA 3420/1 BB.,PEČURICE, Bar i izvršnog dužnika II reda Mulić Suko Denis, DUBRAVA ST ZGRADA 3420/1 BB.,PEČURICE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 204,08 eura, dana 06.06.2025. godine JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik I reda Murić Omer Mersija iz Bara i izvršni dužnik II reda Mulić Suko Denis iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 1962/25 od 12.05.2025. godine rješenje o troškovima od 06.06.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

1/9

Cjenovnik čitulja

1/8

O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

O SMRTI do 180 riječi

do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

do 20 riječi (1 slika)

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Sa neizmjernim bolom u srcu, obavještavamo rođake i prijatelje da je dana 5. juna 2025. godine, ispustila svoju plemenitu dušu, naša draga i nikad prežaljena

NADEŽDA Nikole STANIŠIĆ

Sahrana drage nam pokojnice obavljena je 6. juna u krugu uže porodice na gradskom groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI: kćerka VLADANA, unuk MIHA, brat DRAGI – CRNI, sestra LJILJANA, bratanić NIKOLA, sestrići VLADIMIR i MARKO, sestričina MILICA i ostala mnogobrojna porodica

Dana 6. juna 2025. u 80. godini poslije duge i teške bolesti preminuo je naš voljeni

BOŽIDAR - TURO Jovanov GARDAŠEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini 7. juna od 11 do 16 časova i 8. juna od 11 do 13 časova, kada polazimo za Uble Čevske, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: sinovi: MIODRAG i PREDRAG, brat VLADIMIR, snahe: MILICA, ANETA i MIRA, unučad: RADOSAV, STEVAN, KATARINA, MARINA i KRISTINA, sinovac ŽELJKO, sinovice: NADA, MARTA, LJILJA i DALIBORKA i ostala rodbina GARDAŠEVIĆ i ĐUKANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu

RATKU BOJANIĆU

MLADEN, NATAŠA i OLJA

Subota, 7. jun 2025.

266

Posljednji pozdrav voljenom

RAJKU KNEŽEVIĆU

Brate moj, teško je danas naći riječi. Otišao si prerano, a ostavio prazninu koju ništa ne može da ispuni. Zauvijek ću pamtiti tvoju dobrotu. Počivaj u miru.

Tvoj brat NIKOLA

DRAGIĆ - DRAGAN Milinkov LABUDOVIĆ 1939 – 2025.

Porodica prima saučešće u kapeli na groblju Čepurci 7. juna od 10 do 14 časova i 8. juna od 9 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na Novom groblju - Ćemovsko polje u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga ANĐELKA, sinovi ZORAN i DEJAN, unučad BRACAN, DRAŠKO, LARA i MILJAN, braća VELIZAR, ZVONIMIR i JEZDIMIR, snahe LIDIJA, ANA, MIRJANA, DRAGANA, NENA, DANA, bratanići i bratanične i ostala rodbina

265

Posljednji pozdrav voljenom

RAJKU KNEŽEVIĆU

Prerano si nas napustio, ali tvoj osmijeh i plemeniti duh i dalje će živjeti u našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava

Tvoja sestra ANA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom unuku

KNEŽEVIĆU

Nema suza koje te mogu isplakati, ni riječi koje te mogu ožaliti.

Posljednji pozdrav voljenom

263

RAJKU KNEŽEVIĆU

Uspomene na sve tvoje ljudske vrline, čuvaćemo uvijek u mislima. Počivaj u miru, naš dragi Raśa.

Ujak MILOVAN, ujna NEVENKA, braća BOGDAN, ALEKSA i MILOŠ

Posljednji pozdrav voljenom

267

Tvoja plemenita duša i veliko srce zaslužuju vječno sjećanje. Počivaj u miru.

ZORAN i ĐILA

Tvoj

Baba RADUŠA

Dana 6. juna 2025. godine preminuo je naš voljeni

Posljednji pozdrav voljenom RAJKU KNEŽEVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj komšinici SLAVKI – BEKI TOMAŠEVIĆ

Otišao si a da se nismo oprostili. Srce mi je puno tuge, ali vjerujem da si sada na boljem mjestu. Uvijek si govorio ,,Ovo je Život“, ali kako da mi prihvatimo ovo kad boli ovoliko. Počivaj u miru i neka te Anđeli čuvaju, moj dobri brate. IVANA sa porodicom 279

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

LJUBU

Od MIĆA STRUGARA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

LJUBO NIKOLIĆ

Tvoje veliko srce, dobrotu i plemenitost čuvaćemo od zaborava. Počivaj u miru.

LJILJANA i ANA

Prestalo je da kuca najdivnije srce moje majke

NADEŽDE

STANIŠIĆ

Majko, moje najljepše, najbolje i najmilije biće, moj osloncu, snago, podrško i beskrajna ljubavi, bila je privilegija imati te za roditelja.

Na najbolji način si mi pokazala kako se dostojanstveno i hrabro ide kroz život, sa najljepšim osmijehom koji je prkosio svakoj nevolji i bolesti. Malo bi bio još jedan život da bih ti se odužila za sve ono što si uradila za mene i moju porodicu.

U vječnoj tuzi za tobom, tvoja ćerka

VLADANA sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Neka Tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Porodici iskreno saučešće. ANKA RADOMAN

Sa velikom tugom smo primili vijest da je iznenada preminuo dragi nam

MIHAILO ŠARANOVIĆ

Uspomenu na sve njegove ljudske vrline čuvaćemo uvijek u mislima.

Hvala ti za iskrenu i bratsku ljubav

Zbogom, naša

Porodica TOMAŠEVIĆ

te tvoji

250

Neka ti duša pronađe mir.

ŽELJKO i SONJA sa porodicama

28 godina je od smrti našeg oca i dvije godine od smrti naše majke

Živjećete u našim srcima dok smo živi. Vaša đeca: sin VESKO i ćerke VESNA, BRANKA i SLAVICA

278

Navršava se 40 tužnih dana od smrti moje voljene sestre

DARINKE Gorčinove ABRAMOVIĆ rođene ĐUROVIĆ

Bila si moj uzor, ponos, oslonac i Bracka ljubav koju si mi pružala, tvoja velika ljubav, plemenita duša, dobro srce u kom je bilo mjesta za sve ljude koji smo te okruživali

Uvijek ću čuvati Bracku ljubav na tebe, na tvoju plemenitost, mudrost, čast i toplinu koju si nam pružala. Počivaj u miru kod tvog Gorčina, jer si to zaslužila. Dana 8. juna posjetit ćemo njenu vječnu kuću u 10 časova, na Novom groblju – Cetinje.

Od brata ŽARKA

PAVLA Jovana

LJUBICE Pavla MUHADINOVIĆ MUHADINOVIĆ

MIHAILO ŠARANOVIĆ

Vole

BLAŽO, MAJA, KSENIJA, JELENA i BRANKO

NADICE

Draga tetka

Subota, 7. jun 2025.

248

Vrijeme prolazi, a ti ćeš zauvijek ostati u našim srcima. Počivaj u miru.

Neka tvoja dobra i plemenita duša, počiva u miru. Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe.

ZORANA i KIKE sa đecom

IVICA i MILJA sa đecom

Našem voljenom bratu

DRAŽENU NIKOLIĆU

Prošla je godina, ali tuga i praznina ostaju. Nedostaješ svakim danom sve više. Ni vrijeme, ni riječi ne mogu ublažiti bol, rano naša, boliš i boljećeš dok smo živi.

Vole te tvoji DEJAN i DANKA sa porodicama

DAVORKA Zoranova JANKOVIĆ

Toga dana, porodica će obići njenu vječnu kuću na groblju u Rvašima.

Voljenom, pet godina od smrti

BOŽIDAR KRIVOKAPIĆ

Hvala ti za osmijehe, hvala za radost koju si širio oko sebe, za raširene ruke, za svaku priču koju si ostavio… da se zna ko smo i odakle smo… Nedostaješ za sve što bilo je i za sve što dolazi.

Vole te tvoji ALEKSA, ANDRIJA, TARA i HANA

Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog

MIODRAGA – DRAGA RAKOVIĆA

Vrijeme prolazi, a ti si uvijek prisutan tu sa nama i oko nas. S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe, tvoju ljubav, dobrotu i požrtvovanost koju si svima nama poklanjao.

Hvala ti na svemu i počivaj u miru.

Tvoja PORODICA

MILOŠU Milosava NIKOLIĆU

Slažemo godine ne bi li ispunile prazninu koju si ostavio. Uspomenama bojimo dane... Ostavio si najbolniji ožiljak! Slaviš, s one strane duge na boljem i ljepšem mjestu uz naše roditelje, ujaka Bukija, koji ti u zagrljaj stiže baš na tvoj rođendan, da bude uz Vas kao što je cijelog života. Zauvijek, u beskraj, u nezaborav! Volimo te!

Tvoje sestre SONJA i ANA 270

IN MEMORIAM

7. 6. 2009 – 7. 6. 2025.

MIODRAG – MIŠO Lazov TOMAŠEVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem,

Navršava se četrdeset tužnih dana od kada je preminula naša voljena supruga i majka

LIZA Krstova RAIČKOVIĆ rođena HOTI

Draga majko, ostavila si veliku prazninu, bol i tugu za sobom, svima nama koji smo te neizmjerno voljeli i poštovali. Ponosni na tvoj lik i djelo i sve što si bila u životu. Dok mi živimo uvijek ćeš biti u našim mislima i srcu i sa velikim ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe i od zaborava. Dok moje srce kuca, kucaće i tvoje, MAJKO. Hvala ti na svemu. U subotu, 7. juna 2025. godine, u 9 časova, porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

Ožalošćena porodica RAIČKOVIĆ: suprug KRSTO i sin JOVAN sa porodicom

Tvoji NAJMILIJI

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog i dragog

Bio si naš oslonac, tvoja riječ nam je bila utjeha, a tvoja snaga zaklon. Otišao si tiho i ostavio veliku tišinu i prazninu u našim srcima. Nedostaješ nam puno… S ponosom i ljubavlju čuvaćemo sjećanje na tebe.

U nedjelju, 8. juna 2025. godine, uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. Počivaj u miru dragi naš… volimo te!

252

BRANISLAVA – BRANA BOGDANOVIĆA

Tvoji najmiliji: supruga NATALIJA – CICA, sin GORAN, ćerka SANJA, unuci TIHANA, SERGEJ, DARIJA i TEODOR, snaha JELENA i zet ANDRIJA 261 Voljenom bratu

DARE

Tetka

DARE

Navršila se godina dana otkako nas je prerano napustila naša najdraža

SANDRA Željkova ŠTURANOVIĆ

Zauvijek sa nama, u svemu.

Prošla je godina dana

Tvoji: majka MIRJANA i đeca MAŠA i NIKŠA

SANDRA Željkova ŠTURANOVIĆ

Boliš… a vrijeme ne liječi našu tugu za tobom. Zauvijek u našim srcima.

Tvoji ANA i VUK

Godina dana od kada nisi sa nama

SANDRA Željkova ŠTURANOVIĆ

Pamtimo te sa tugom i ljubavlju. Počivaj u miru.

Tetka BOBA i VELIZAR MAROVIĆ

Danas je godina dana od kada nije sa nama naš voljeni brat i ujak

SVETOZAR – MIĆO VUŠUROVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav i sjećanje na tebe. Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen.

Tvoji: VJERA, MILICA, ĐOKO, IVANA i IVAN

SANDRA Željka ŠTURANOVIĆ

Prođe godina bez Tebe Bolna i tužna Volimo te

Ujak DRAGAN, ujna BOBA, brat ŽARKO i ALEKSA

Godina dana je od smrti naše voljene

SANDRE Željka ŠTURANOVIĆ

Vrijeme koje prolazi čini tugu samo većom. Sa ponosom te se sjećamo i čuvamo uspomene na tebe.

Tvoja tetka: RADMILA ALAGIĆ sa porodicom

SJEĆANJE

MILAN S. SENKA M. MILIĆ

Moji voljeni roditelji, vrijeme prolazi, ali vi ostajete utisnuti u svakom mom otkucaju srca.

Vaša kćerka MIKA sa porodicom

BAĆO sa porodicom

VUŠUROVIĆ

Sa ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi živiš vječno u našim srcima kroz najljepše uspomene i sjećanja.

Sestra NADA SJEKLOĆA sa porodicom

Mićo, Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem te nema. Počivaj u miru.

Sestra VESNA IVANIŠEVIĆ sa porodicom

MILAN S. SENKA M. MILIĆ

Subota, 7. jun 2025.

U nedjelju, 8. juna, navršava se 40 dana otkada nas je zauvijek napustio naš voljeni

VESELIN – VESKO Jovanov BOŽOVIĆ otac, deda, brat, prijatelj

Tvoje odsustvo osjećamo u svakom trenutku, ali tvoja ljubav, snaga i dobrota žive u našem sjećanju! Zahvalni smo ti za sve što si bio i zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru, vole te tvoji najmiliji, tvoja porodica.

Pomen će se održati u nedjelju, 8. juna, u 10 časova, u krugu porodice.

DRAGANA, ILIJA, FILIP, JOVANA, MILICA, DAVID, BOGDAN, ŽELJKA, PETRA i EMILIJA

BOŽIDAR KRIVOKAPIĆ

7. 6. 2020 – 7. 6. 2025. Dragom tetku, trajno sjećanje na tvoj vedri lik i rijetki smisao za humor.

DUŠANKA DAMJANOVIĆ

Četrdeset dana je od smrti našeg

GOJKA Petrovog VULETIĆA

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. U nedjelju, 8. juna 2025. godine, posjetićemo njegovu vječnu kuću u 9 časova. Brat ŽIVOJIN sa porodicom

Devet je godina od smrti našeg sina

272

Dragi Čiča, vrijeme koje prolazi ne može izbrisati sjećanje na tvoj plemeniti lik i časni život kojim si živio. Porodica pokojnog brata ĆIRA

251

Pola godine od smrti našeg voljenog brata, đevera, strica i đeda

RADIVOJA Ilijinog DAJKOVIĆA

Sa ponosom te pominjemo, a sa tugom živimo. Naša ljubav i sjećanje na tebe ostaće zauvijek. JANKO, DRAGICA, SAŠA, DRAGANA i ĐINA

Voljeni brate i ujo

DRAGANA Čedovog MEDENICE

Malo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko nam nedostaješ. Tu si u svakom danu, u svakoj priči, u svakoj misli. Bićeš tu u našim srcima zauvijek.

Majka LJILJA i otac ČEDO

DESANKE SAMARDŽIĆ

S poštovanjem, VIOLETA, JANKO, DANICA i VESNA KOVAČEVIĆ

Pola godine od smrti našeg voljenog supruga, oca, đeda i svekra

RADIVOJA Ilijinog DAJKOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne može umanjiti našu bol za tobom, nedostaje nam tvoj vedri nasmijani lik, tvoja nesebična pažnja i dobrota. Živiš u sjećanjima svih nas, posebno tvojih unuka koje često pominju svog đeda koji je sad među Anđelima, onamo đe si svojim časnim životom i zaslužio. Porodica će u 10 časova posjetit tvoju vječnu kuću.

Porodica DAJKOVIĆ

DRAGANE

Živimo bez tebe, ali sa tobom. Devet godina prođe bez fizičkog prisustva, ali mislima uvijek sa nama i u nama. Nevjerica i tuga, ali i ponos što si bio i što si naš. Postojanjem zaslužio vječno sjećanje.

Navršava se godinu dana od smrti naše majke

DESANKE SAMARDŽIĆ

Mami, hvala za nesebičnu ljubav, dostojanstveno odgajanje i borbe da nas izvedeš na pravi put. Bolest je učinila svoje. Počivaj u miru.

Tvoji VIOLETA, GOCO i RAŠO

LENKA i ACO 245

Dana 7. juna se navršava godinu dana od smrti moje majke

DESANKE SAMARDŽIĆ

Mami, vrijeme nije lijek za tvoju smrt, svaki dan je sve bolniji. Odlaskom si ostavila veliku bol, a svojim djelima veliki dar. Hvala, počivaj u miru. Tvoja kćerka VIOLETA

242

Dana 7. juna se navršava godinu dana od smrti moje majke, tašte i prijateljice

RADIVOJA DAJKOVIĆA

NOVO IZDANJE

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ POBJEDE DOĆI NEĆE

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.