Petak, 6. jun 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21367 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
PODGORICA: Povodom obilježavanja Svjetskog dana životne sredine pokrenuta nacionalna kampanja „Čuvaj da te čuva“
Potrebne stroge kazne za eko-kriminal
KOMENTAR
Kraj predstave
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Sjednica na kojoj nije smijenjen vojvoda Mandić i na kojoj je Sporazum sa UAE „prošao“ sa jednim glasom više od ukupnog broja poslanika, predstavlja, zapravo, zatvaranje kruga u koji smo ušli u avgustu 2020. Predstava je završena. Sada je to jedan vrtlog, koji svakodnevno degradira, urušava i razara Crnu Goru i njene institucije. Namjere vlasti su jasne, a željeno finale takvog procesa još jasnije.
Izvještaj o radu državnog organa nadležnog za oblast upravljanja vodama Šest
Za flaširanje vode u komercijalne svrhe eksploatišu se tri izvorišta u Kolašinu (,,Bukovićka vrela“, ,,Đedov izvor“, ,,Jeremija“), dva u Šavniku (,,Gusarevo“, ,,Veliki Maljen“), po jedno na Cetinju i u Bijelom Polju (,,Čeoče“). Najveću proizvodnju u 2024. godini imala je fabrika ,,Water Group“ koja je proizvela više od 17 miliona litara vode ,,Suza“ STR. 12.
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Uzdrman postupak davanja aerodroma Podgorica i Tivat pod koncesiju
Tri člana komisije zaustavila proceduru dok se ne ispita zakonitost procesa
Dio članova Tenderske komisije – uključujući savjetnicu predsjednika Vlade i dva predstavnika Ministarstva nansija – obustavio je dalji tok postupka, ukazujući na moguće nepravilnosti, instruisanost pojedinih članova i neravnopravan tretman ponuđača. Poruka je jasna: ne žele da svojim prisustvom legitimišu postupak za koji vjeruju da je kompromitovan iznutra
korupcije
Nekadašnja specijalna tužiteljka tvrdila da je na optuženičkoj klupi završila jer je „takla u nečije interese“
Odbor za antikorupciju prekinuo rad pred današnju sjednicu Savjeta Agencije za sprečavanje
PODGORICA – Parlamentarna većina juče nije željela da dâ legitimitet radu Odbora za antikorupciju, na čijem je čelu Jevto Eraković iz Demokratske partije socijalista, pa je glasala protiv predloženog dnevnog reda i napustila sjednicu tog radnog tijela Skupštine Crne Gore.
Eraković je tim povodom izrazio ozbiljnu sumnju da je riječ o „koordinisanoj akciji“ vlasti i rukovodstva Agencije za sprečavanje korupcije, što smatra „jednim vidom političkog pritiska“. - Današnja prekinuta sjednica Odbora za antikorupciju je dokaz pokušaja političkog uticaja na Savjet ASK-a uoči sjutrašnje sjednice Savjeta. Očigledno je da vlast u Crnoj Gori nastavlja nezakonit uticaj na „nezavisne“ institucije – naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks.
TOK SJEDNICE
Sami početak sjednice nije nagovještavao da će ona trajati manje od deset minuta, s obzirom na to da su u sali, osim Erakovića, bili i njegov zamjenik Momčilo Leković iz Demokrata, Dragan Bojović iz Nove srpske demokratije, Tonči Janović, Gordan Stojović i Dane Marković iz Pokreta Evropa sad, Maja Vučelić iz CIVIS-a, kao i Nikola Janović i Elvir Zvrko iz DPS-a. Takođe, na sjednici je bio predsjednik Savjeta ASK-a Pavle Ćupić, ali ne i vršilac dužnosti direktora Agencije Dušan Drakić koji je dan prije sjednice odgovorio da joj neće prisustvovati „zbog ranije preuzetih obaveza“.
- Sjednica je zakazana prije osam dana i bilo je prostora da budemo obaviješteni ako je bilo tih ranije preuzetih obaveza – prokomentarisao je Eraković izostanak čelnog čovjeka ASK-a.
Predsjedavajući Odborom zatim je konstatovao prisustvo više od polovine članova, što je trebalo da znači da postoji kvorum za rad i punovažno odlučivanje.
Predloženi dnevni red odnosio se na Izvještaj o radu ASK-a za prvi kvartal ove godine, te uobičajena tekuća pitanja, ali je Bojović u ime vladajuće većine kazao da će glasati protiv i da neće biti kvoruma za nastavak sjednice. Prvi od tri argumenta
Opozicija sumnja na „koordinisanu akciju“ vlasti i ASK-a, čak i na politički pritisak
bilo je odsustvo Drakića sa sjednice.
- Uz sve uvažavanje predsjednika Savjeta ASK-a, što se tiče razmatranja Izvještaja primarno je važan direktor kao operativni organ koji sprovodi sve mjere i radnje Agencije. Mislim da je trebalo uvažiti molbu v.d. direktora ASK-a da se sjednica pomjeri u adekvatno vrijeme, kada on bude u prilici da dođe – precizirao je on.
Prema Bojoviću, kao (ne)formalnom lideru vladajuće većine na jučerašnjoj sjednici Odbora za antikorupciju, ne manje značajan razlog za ot-
kazivanje sjednice je i taj što bi se raspravljalo o radu ASK-a u prva tri mjeseca ove godine i to prije nego što se analizira izvještaj za cijelu 2024. godinu. Kako je precizirao, time se „preskače cijela godina gdje Agencija nije radila u punom kapacitetu“.
Govoreći i dalje u ime vladajuće većine, Bojović je ukazao da su se „nadali da će Agencija početi da radi u punom kapacitetu“, ali su se u posljednje vrijeme „desili raznorazni vidovi opstrukcija rada ASK-a“, zbog čega je „Agencija u vanrednom stanju“. - Mi iz parlamentarne većine
smo veoma zainteresovani da Agencija radi na profesionalan, nezavisan i adekvatan način u punom kapacitetu. Tražićemo od Vas, predsjednika Odbora, da se zakaže posebna sjednica na kojoj ćemo uz članove Savjeta Agencije razmatrati kako mi, kao Odbor za antikorupciju, možemo da pomognemo Savjetu i direktoru ASK-a da se omogući regularnost rada ove vrlo važne institucije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala – najavio je on.
Takođe je podsjetio da je za danas zakazana sjednica Savjeta ASK-a na kojoj će se „vi-
Za tri mjeseca provjerili 8.357 imovinskih kartona
U Izvještaju o radu ASK-a za prvi kvartal ove godine, koji će razmatrati Odbor za antikorupciju, precizira se da je Agencija u posmatranom periodu uradila administrativnu provjeru 8.357 pristiglih izvještaja o prihodima i imovini.
- Konstatovano je da 15 od 151 javnog funkcionera, koji su bili obavezni da dostave izvještaj 30 dana
Svoje nepojavljivanje na jučerašnjoj sjednici Odbora za antikorupciju, Drakić je opravdao podužim pismom u kome Odbor za antikorupciju prekinuo rad pred današnju sjednicu Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije
od stupanja na javnu funkciju, nije ispunilo obavezu. Takođe, 18 od 148 lica koja su imali obavezu dostavljanja izvještaja 30 dana po prestanku javne funkcije, nije ispunilo obavezu – stoji u dokumentu.
U potpunosti je provjereno 49 izvještaja, a Agencija je utvrdila nepravilnosti u njih 28. Kada je riječ o prijavi prihoda i imovi-
ne, ASK je pokrenula 37 prekršajnih i 11 upravnih postupaka.
U oblasti kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, ASK je analizirala 1.050 izvještaja vezanih za lokalne izbore u Beranama, Nikšiću i Herceg Novom. Registrovano je 76 nepravilnosti, a ASK je pokrenula 46 prekršajnih i četiri
upravna postupka, te nadležnoj Upravnoj inspekciji proslijedila četiri sporna zaključka predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića Iz oblasti sprečavanja sukoba interesa, ASK je dala 70 mišljenja, gdje je u njih 15 konstatovano da postoji ograničavajući faktor, a ukupno je podneseno 11 ostavki.
djeti kako će se Savjet odnijeti prema novoj situaciji u Agenciji“, te da novi termin sjednice treba da bude nakon tog sastanka. Zatim su poslanici vladajuće većine napustili sjednicu, a u sali ostali samo predstavnici DPS-a.
PRITISCI
Ovakvo postupanje predsjedavajući Eraković okarakterisao je kao „još jedan primjer odnosa parlamentarne većine prema ASK-u, ali i svim procesima“. Podsjetio je kako ni na prethodnoj sjednici, sazvanoj na inicijativu nevladinog sektora, a povodom zakona koji omogućavaju ekonomsku saradnju sa UAE, „nije bilo ni jednog člana vladajuće većine“. No, kako je dodao, posebno ga je iznenadila činjenica da sjednici nije prisustvovao niko iz ASK-a, iako su pozivi poslati na vrijeme. - Volio bih da to nije bila koordinisana akcija sa predstavnicima parlamentarne većine. Ne zbog političkih razloga, nego zbog želje da ASK bude nezavisna od uticaja političkih partija. Čuli smo danas i argumentaciju da će parlamentarna većina sačekati ishod sjednice Savjeta ASK-a. To takođe
Predloženi dnevni red odnosio se na Izvještaj o radu ASK-a za prvi kvartal ove godine, ali je Dragan Bojović (DNP) kazao u ime vladajuće većine da će glasati protiv i da neće biti kvoruma za nastavak sjednice
možemo shvatiti kao jedan vid političkog pritiska. Mislim da to nije ni dobro, ni primjereno ako neka agencija želi da pokaže bilo koji stepen nezavisnosti – ukazao je poslanik najjače opozicione partije. I pored nedostatka kvoruma, dao je riječ predsjedniku Savjeta ASK-a na njegovu molbu. Ćupić se tada izjasnio da „prvi put čuje za poziv“, kojem se redovno odaziva. - Agencija je dala dva mišljenja vezano za sporazume sa UAE. Tu nemamo što da krijemo, jer smo javno iznijeli svoj stav. Da je poziv stigao, sigurno bih došao i provjeriću sa službom o čemu se radi. Poštujem Skupštinu, Odbor i poslanike, jer ste nas vi birali da budemo u Savjetu – dodao je Ćupić.
On, pak, nije komentarisao opasku Erakovića o mogućem političkom uticaju na tijelo kojim rukovodi, kao ni na cijeli ASK. Samo je napomenuo da Savjet čine još četiri člana, te da će se epilog znati nakon njihove sjednice koja je zakazana za danas. Sjednica je zaokružena konstatacijom Erakovića da se prekida zbog neusvajanja dnevnog reda.
REAGOVANJE
DRAKIĆA
Poslanici većine napuštaju sjednicu Odbora za antikorupciju
Danas o vraćanju
Perović
na posao
Sedmicu na izmaku u ASK su obilježili svakodnevni pokušaji Jelene Perović da se vrati u kabinet direktora te institucije. Naime, prema Upravnom sudu, odluka o njenom razrješenju je nezakonita što znači da joj i dalje pripada čelna funkcija sa koje je otišla krajem avgusta prošle godine. Tako je Savjet ASK-a „dužan da otkloni one povrede zakona koje je konstatovao Upravni sud“. Već prvog dana kada je Perović pokušala da uđe u ASK, za danas je zakazana 35. sjednica Savjeta te institucije. Na dnevnom redu je „upoznavanje sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 16. maja 2025. godine i definisanje koraka za postupanje po istoj“. No, to ne znači i da će Savjet već istog dana eventualno donijeti novu odluku o radnom statusu Perović. Inače, odluka Upravnog suda stigla je usred procedure za izbor novog rukovodioca ASK-a.
je naveo opravdane razloge izostanka. Kako je precizirao, sjednica je prvobitno bila zakazana za srijedu, 4. jun. Iako je trebalo da već tada prisustvuje redovnom sastanku Grupe država protiv korupcije (GRECO) - tijela za praćenje borbe protiv korupcije pri Savjetu Evrope u Strazburu – potvrdio je prisustvo na Odboru, jer zasijedanje traje cijele sedmice.
- Pomjerio sam učešće za četvrtak i petak iz razloga važnosti prisustva sjednici Odbora i predstavljanja ostvarenih rezultata i izazova sa kojima se susrećemo u radu. Međutim, 3. juna dobio sam obavještenje da je sjednica pomjerena za 5. jun, što je bilo u trenutku kada smo već imali prihvaćene i planirane aktivnosti u Strazburu – pojasnio je Drakić nemogućnost prisustva jučerašnjoj sjednici u Skupštini. Kako je dodao, „ovaj vremenski sukob nije mogao biti predviđen, jer je informacija o pomjeranju sjednice stigla nakon što su već bila obavljena planiranja i dogovori sa međunarodnim partnerima“. - Želim jasno naglasiti da nijesmo imali nikakvu namjeru da izbjegavamo ovu sjednicu. Naprotiv, uvijek smo bili spremni da učestvujemo u radnom tijelu i da doprinosimo njegovom radu – zaključio je on i izrazio nadu da će „naredne sjednice Odbora biti prilika da se nastavi dijalog i konstruktivan rad na važnim pitanjima“.
K. JERKOV
Najavljen nastavak sjednice Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu
Prijedlog izmjena Zakona
o biračkom spisku pred poslanicima sljedeće nedjelje
PODGORICA – Prijedlog zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku, koji su prije dva dana uputili predstavnici Demokratske Crne Gore, biće razmatran na narednoj sjednici Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
To su za Pobjedu potvrdila oba kopredsjednika Odbora iz Pokreta Evropa sad i Demokratske partije socijalista Vasilije Čarapić i Nikola Rakočević Obojica su kazali da će sjednica biti zakazana početkom naredne sedmice.
Kopredsjedavajući Odboru iz DPS-a Nikola Rakočević Pobjedi je kazao da je u načelu postignuta saglasnost da se na prvoj narednoj sjednici razmatra prijedlog zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku iako ta inicijativa nije u nadležnosti tog parlamentarnog radnog tijela jer je, kako je objasnio, predložen mimo njega
šenja sa predstavnicima opozicije nađu način da se problematična situacija u opštini Šavnik okonča.
- Tada je planirano da bude predložen i usvojen ranije najavljivan plan rada radnih grupa koje će se baviti reformama izbornog zakonodavstva. Takođe, planirano je da se na dnevnom redu sjednice nađe i prijedlog zakona o biračkom spisku – kazao je Čarapić za Pobjedu.
On je dodao i da očekuje da predlagači tog zakonskog rje-
PODGORICA – Lider
Demokratske narodne partije Milan Knežević saopštio je da saopštenje Demokratske partije socijalista, u kome se navodi da je on ključna osoba koja je nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Milana Paunovića pripremala za saslušanje pred Anketnim odborom, doživljava kao poziv na njegovu likvidaciju, zbog čega su mu iz te stranke poručili da bude dostojanstven i da se ne precjenjuje.
Knežević je reagovao na prethodne navode DPS-a da je on, sa unaprijed pripremljenim scenariom, predložio saslušanje Paunovića koji je na Anketnom odboru samo pročitao gotov tekst koji je izašao iz kuhinje srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA). - Anketni odbor je već sad ispunio svoj cilj i čitava Crna Gora je vidjela da se otvo-
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić pozvao je juče tužilaštvo da počne da radi svoj posao i sasluša Milana Paunovića koga je nazvao glavnim glumcem režirane predstave BIA.
Čarapić je istakao da prijedlog zakona o biračkom spisku „targetira“ glavni problem koji se odnosi na činjenicu
Vasilije Čarapić
upisani ljudi koji tamo ne žive. I poslanik DPS-a Rakočević je za naš list potvrdio informaciju o terminu održavanja sljedeće sjednice i dnevnom redu, uz konstataciju da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije matični Odbor za pomenutu inicijativu. - Zakon o biračkom spisku nije u nadležnosti ovog odbora jer je predložen mimo njega, ali u načelu je postignuta saglasnost da se na prvoj sljedećoj sjednici razmatra
spisku u Šavniku nije
Podsjećamo, iako je prijedlog zakona o biračkom spisku stavljen na dnevni red Skupštine Crne Gore, predstavnici Demokratske Crne Gore prije par dana poslali su Odboru urgenciju da ga po hitnom postupku doda
i uvrsti na dnevni red. Demo-
Nikola Rakočević
ova inicijativa - kazao čević.
je Rako-
krate su u saopštenju pozvale članove Odbora da uvaže značaj ovog prijedloga zakona, posebno u kontekstu deblokade izbornog procesa u opštini Šavnik. - Usvajanje ovog zakonskog rješenja u najkraćem mogućem roku od suštinske je važnosti za osiguranje zakonitosti i regularnosti izbornog procesa - poručili su iz te partije. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je prekjuče podatke da je terenskom provjerom utvrđeno da 16 osoba koje su glasale na dva biračka mjesta u opštini Šavnik ne borave na adresama na kojima imaju prijavljeno prebivalište. Protiv njih će, kako je saopšteno, biti pokrenut upravni postupak. Predloženim rješenjem precizira se da na ponovljenim izborima mogu glasati samo birači koji su zadržali prebivalište u opštini Šavnik od dana zaključenja biračkog spiska do dana izbora.
I. MILOVIĆ
Lider DNP-a reagovao na navode da je on Milana Paunovića pripremao za saslušanje pred Anketnim odborom
Knežević saopštenje DPS-a doživio kao
poziv na njegovu likvidaciju, oni mu odgovorili da se ne precjenjuje
rila Pandorina kutija. Ono što želim da zna crnogorska javnost je da su većina egzekutora i njihovih logističara iz nekadašnje službe državne bezbjednosti živi i da sigurno neće mirno posmatrati objavljivanje novih informacija i dokaza - kazao je Knežević. Istakao i je kako nadležni još nijesu istražili saznanja iz 2020. godine kada je, do tada nepoznati Fljorim Ejupi bio angažovan da ga likvidira za 400.000 eura, za šta je, prema tvrdnjama Kneževića, logistiku trebalo da obezbijedi „izvjesni Golubović iz Agencije za
Anđušić traži da tužilaštvo sasluša Paunovića
- Bez obzira na okolnost što je salva neistina koju je Paunović izgovorio razbijena u paramparčad demantijima onih koji su živi i porodica preminulih koje je nečasno targetirao, insistiraćemo da
Knežević je naveo kako nadležni još nijesu istražili saznanja da je Fljorim Ejupi bio angažovan da ga likvidira za 400.000 eura, zbog čega su mu iz DPS-a poručili kako nema toga ko je spreman da na njega i dinar potroši, a kamoli da sekundu leži u zatvoru
nacionalnu bezbjednost“. - Vjerovatno postoje prioriteti i ja se ne ljutim, zato smo i formirali Anketni odbor. Samo se plašim da ćemo u budućnosti imati više anketnih odbora i nerasvijetljenih ubistava nego sudskih presuda – saopštio je Knežević.
Na to su potom reagovali iz
sve ono što se čulo dobije pravosudni epilog - kazao je Anđušić.
On je, u ime DPS-a, „režiserima iz BIA i spremljenim glumcima“ poručio da će, kada spreme materijalne dokaze umjesto recikliranih uradaka bezbjednosnih službi, zajedno sa njima otići u tužilaštvo.
DPS-a, ističući kako to Kneževićevo saopštenje predstavlja još jedan pokušaj izigravanja ugroženosti i preuzimanje uloge žrtve koje dolazi kao posljedica okolnosti da je potpuno razbijena predstava koju je BIA režirala na sjednici Anketnog odbora. - Ovaj poznati narativ dolazi i nakon što je Kneževiću maca pojela jezik u odnosu na desetine političkih likvidacija koje su u Srbiji počinjene devedesetih i početkom dvijehiljaditih kada je na vlasti bio Kneževićev nalogodavac Aleksandar Vučić. I pošto Knežević nema hrabrosti da pita gazdu kako je to, u vrijeme dok je Vučić bio ministar informisanja u Vladi Srbije, ubijen Slavko Ćurovi-
ja , te kako su sada njegove očigledne ubice nakon prvostepene presude pravosnažno oslobođene, onda pribjegava kukavičkoj ulozi progonjene žrtve koja tobože strahuje za svoju bezbjednost - poručuju iz DPS-a. Kneževića su pozvali da „zadrži dostojanstvo makar jednom u životu“. - Jeste da je tragove samopoštovanja teško pronaći nakon što si služio kao predmet ismijavanja Jelene Karleuše i Aleksandra Vučića, ali nikad nije kasno da se počne. I još nešto, ne precjenjuj se. Nema toga ko je spreman i dinar na tebe da potroši, a kamoli da leži i sekunde u zatvoru – poručili su Kneževiću.
čević.
Komentar
Odsustvo poslanika Bošnjačke stranke sa glasanja o smjeni predsjednika Skupštine, četničkog vojvode Andrije Mandića, nije imalo elemente iznenađenja. Ibrahimović i njegovo vođstvo su u orbiti nacional-šovinista i epigona/agenata režima Aleksandra Vučića. Tamo će i ostati, sve dok to bude donosilo nove sinekure i funkcije. Njihova nacionalna „kvalifikacija“, po receptu vrlo slična najezdi litijaša i „ugroženih Srba“, odavno je postala karikatura. Nije utjeha što takvi fenomeni izgledaju benignije kada se radi o pripadnicima manje brojnih naroda.
Pokušaj političke racionalizacije apstinencije Bošnjačke stranke ne zavrjeđuje komentar. Pametnije je bilo da su ćutali ili bar pro forma osudili izjave, postupke i politiku Vrhovnog četnika. Mogli bi, jednoga dana (koji će, neizbježno, doći), da se pozovu na neku „diplomatsku“ izjavu tog tipa. Ovako, ostaje im šarena laža o saradnji DPS i ZBCG, preuzeta od najmanje inteligentnih političara PES.
Kraj predstave
Sjednica na kojoj nije smijenjen vojvoda Mandić i na kojoj je Sporazum sa UAE „prošao“ sa jednim glasom više od ukupnog broja poslanika, predstavlja, zapravo, zatvaranje kruga u koji smo ušli u avgustu 2020. Predstava je završena.
Sada je to jedan vrtlog, koji svakodnevno degradira, urušava i razara Crnu Goru i njene institucije. Namjere vlasti su jasne, a željeno nale takvog procesa još jasnije.
Oni koji žele da tome budu opozicija nemaju pravo da to dopuste. Moraju promijeniti sebe i svoje djelovanje da bi spasili Crnu Goru
Mnogo je važnije pitanje zašto su poslanice i poslanici DPS, sa jednim izuzetkom, izašli iz skupštinske sale kada je ponovo glasano o dubioznom Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE. Nejasno je što je poruka nekadašnje vladajuće stranke. Ako je namjera bila da se potencira dobra volja i spremnost za saradnju sa Emiratima, što ne može biti sporno, postojalo je mnogo uvjerljivih i efikasnih načina da se to pokaže. Ali, to je generalni nivo problema, svakako saglasan dugogodišnjoj zvaničnoj crnogorskoj politici. Problem je u Sporazumu, a ne u politici razvijanja prijateljskih odnosa sa jednom značajnom zemljom arapskog svijeta.
Odsustvo iz sale mlade garde DPS ostavlja prostora kritičarima - i onim ozbiljnim i temeljnim, ali i onima koji su se, povodom investitora Alabara i Spajića (kojem se ne-
obično žurilo da sve to bude obavljeno navrat-nanos), probudili iz petogodišnje hibernacije - kako bi postavili (legitimna) pitanja o svrsi i sadržini, o zakonitosti procedure i efektima biznisa i biznismena koji imaju veze sa, npr. „Beogradom na vodi“. O drugim aspektima i motivima naprasno probuđenih nema potrebe gubiti vrijeme.
Na političkoj ravni, a posebno u onom segmentu koji se tiče perspektive crnogorskog opozicionog napora, utisak je da DPS ponovo bio žrtva „konstrukcione greške“, koja karakteriše njihovo partijsko djelovanje od avgusta 2020. Argumentovana i, na momente, vrlo inspirativna rasprava u vezi sa razlozima zbog kojih Andrija Mandić ne bi trebalo da bude na čelu crnogorske Skupštine, bačena je u drugi plan izlaskom iz sale, kada su na dnevni red došli Spajić, Alabar i njihove nedefinisane i nekontrolisane
namjere, ali i nepoznati broj nepoznatih partnera i (ne)jasnih interesa… Mandić i njegova većina - poslanici PES su i definitivno pokazali poslušnost (i oduševljenje, čak!) prema „stabilnom i ujedinjujućem“ lideru većine. Njihov angažman, i to smo čuli, „ostaće upisan zlatnim slovima u istoriji Crne Gore“?! (Bronzani spomenik će, istom logikom, jednog dana dobiti i njihov poslanik koji je prijavio da je „slučajno“ prekrižio listić, pošto partijska komisija bude procijenila da li je bio ironičan ili se prosto prepao mogućih posljedica. Mi bismo glasali da je to bila teška ironija, jer tako mnogo ljepše zvuči.)
Imali smo, dakle, već viđenu situaciju da opozicija pokrene pitanje odgovornosti povodom najgrubljih oblika nedržavničkog i anti-državnog nastupa prvog čovjeka Skupštine, a da se sve završi njegovim prizemnim populističkim
govorom i porukama koje bi „pomirile“ Crnu Goru baš kao što je „pomirena“ Bosna i Hercegovina poslije 1991.
Uz to smo, htjeli to ili ne, morali da vidimo kako je ta rasprava bila u sjenci nedavno formiranog Anketnog odbora o „crnim trojkama“. Vladajuće stranke su tako nametnule narativ koji će, kroz seriju manje ili više iskonstruisanih svjedočenja/ „svjedočenja“ dominirati političkom scenom u mjesecima koji dolaze. Uz zavisno Tužilaštvo, nesposobno da se odupre političkom uticaju, zvanična „evropska agenda“ i problemi koji je prate (o non-pejperu iz Brisela ćemo drugom prilikom) plutaće na platformi orkestriranog lova na vještice i brutalnoj defamaciji crnogorske državne nezavisnosti. ANB, čuli smo i to, treba ukinuti, jer bi onda BIA podvale i sabotaže sasvim slobodno letjele crnogorskom politikom.
Ali, tako je to kada crnogorska demokratska građanska evropska opozicija godinama propušta prilike i ne koristi legitimne razloge i motive za političku akciju. Ideja o Vladi u sjenci nikada nije ozbiljno razmotrena. (To je, posredno, uticalo da u Bošnjačkoj stranci prevagnu lični interesi i projekcije saradnje sa najgorim nacionalistima.) Na međunarodnom planu se radi malo ili nimalo, uglavnom sporadično, pojedinačno i neorganizovano. Sticajem okolnosti, opozicija je takođe bila van sale kada se (na inicijativu CHO, a na prijedlog SD), odlučivalo o uspostavljanju Anketnog odbora i pokretanju parlamentarne istrage o događajima na Cetinju i Belvederu u septembru 2021. Tada je propuštena kolosalna prilika da se razobliči protivzakonito i antiustavno djelovanje Vlade i njenih organa i funkcionera, kao i lažno izvještavanje Javnog servisa i režimskih medija. Potpisivanje veleizdajničkog tzv. Temeljnog ugovora je proteklo bez ozbiljnijeg opozicionog angažmana. I to je zasluživalo parlamentarnu istragu. To je maligni tumor Crne Gore. Jednako, bar sada, opozicija se odnosi prema dva stravična masovna zločina na Cetinju. Posredne vijesti o jednom audio (ili video) zapisu koji može imati veze sa Crkvom Srbije izazvao je žučnu reakciju iz tih krugova, ali i krajnje sumnjivu promptnu reakciju Vrhovnog državnog tužioca. Ćutao je, u tom poslu neiskusni, g. Marković (bar) pet mjeseci, da bi u roku od 12 (dvanaest) sati proizveo zvanično saopštenje da nema podataka, indicija i dokaza… Mnoštvo teških i opterećujućih pitanja zahtijeva jasne odgovore i objašnjenja. Ako je crnogorska opozicija ozbiljna, tj. ako to želi da bude, pred licem cijele crnogorske javnosti, ali i naših inostranih prijatelja i partnera, onda se mora organizovati i Anketni odbor o dva masovna ubistva na Cetinju. Dobro je što je poslanik Huter to već pominjao…
Sve to, na kraju, upućuje na potrebu rekonceptualizacije, reorganizacije i novog načina djelovanja opozicije. Vremena više nema, opravdanja nikad nije ni bilo. To se mora učiniti.
Sjednica na kojoj nije smijenjen vojvoda Mandić i na kojoj je Sporazum sa UAE „prošao“ sa jednim glasom više od ukupnog broja poslanika, predstavlja, zapravo, zatvaranje kruga u koji smo ušli u avgustu 2020. Predstava je završena.
Sada je to jedan vrtlog, koji svakodnevno degradira, urušava i razara Crnu Goru i njene institucije. Namjere vlasti su jasne, a željeno finale takvog procesa još jasnije. Oni koji žele da tome budu opozicija nemaju pravo da to dopuste. Moraju promijeniti sebe i svoje djelovanje da bi spasili Crnu Goru.
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Poslanici DPS-a napuštaju plenarnu salu pred glasanje o Sporazumu sa UAE
Petak, 6. jun 2025.
Uzdrman postupak davanja aerodroma Podgorica i Tivat pod koncesiju
PODGORICA - Postupak
davanja aerodroma Podgorica i Tivat pod koncesiju sve više poprima konture institucionalne krize, praćene ozbiljnim sumnjama u politički pritisak i netransparentne uticaje. Dio članova Tenderske komisije – uključujući savjetnicu predsjednika Vlade i dva predstavnika Ministarstva finansija – obustavio je dalji tok postupka, ukazujući na moguće nepravilnosti, instruisanost pojedinih članova i neravnopravan tretman ponuđača.
Tenderska komisija je, prema saznanjima Pobjede, zaustavila rad sve dok se ne ispita zakonitost čitavog procesa – čime su, kako nam je rečeno, Ministarstvo finansija i kabinet predsjednika Vlade spriječeli potencijalne „dilove“ koji navodno dolaze iz Beograda i Tirane. Poruka je jasna: ne žele da svojim prisustvom legitimišu postupak za koji vjeruju da je kompromitovan iznutra. Situaciju dodatno komplikuje nedavni istup prvog potpredsjednika Vlade Srbije Siniše Malog, koji je u javnom nastupu sugerisao da je Srbija bila spremna da uloži „duplo više“ od trenutnih ponuđača –iako zvanično nije ni učestvovala na tenderu. Taj potez, bez obzira da li je slučajan, teško je ne tumačiti kao politički pritisak – posebno što se dogodio baš u trenutku kada se Tenderska komisija bavi razmatranjem ponuda. Vremenski kontekst Malijeve izjave izaziva sumnju da se pokušava uticati na tok i ishod procesa koji bi trebalo da bude strogo profesionalan i depolitizovan.
BLAGOVREMENO
PRISTIGLE DVIJE
PONUDE
Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat je 9. maja, uz prisustvo ovlašćenih predstavnika dva ponuđača, sprovela javno otvaranje ponuda za dodjelu koncesije. Komisija je utvrdila da su u roku naznačenom u javnom pozivu blagovremeno pristigle dvije ponude. Radi se, naime, o korporaciji Incheon International Airport Corporation i ponuđaču Corporacion America Airports S.A. - Imajući u vidu navedeno, Komisija će u roku od 30 da-
Tri člana komisije zaustavila proceduru dok se ne ispita zakonitost procesa
Članovi Tenderske komisije, uključujući savjetnicu predsjednika Vlade i predstavnike Ministarstva nansija, zaustavili su proces zbog ozbiljnih sumnji u regularnost, instruisanost pojedinih članova i neravnopravan tretman ponuđača
Aerodrom Podgorica
na od dana otvaranja ponuda nadležnom ministarstvu dostaviti izvještaj o evaluaciji pristiglih ponuda na dalju nadležnost - kazali su tada iz Vlade.
Podsjetimo, vlada Duška Markovića je 25. jula 2019. godine usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podgorica.
Koncesionim aktom je tada predviđeno 100 miliona eura jednokratne nadoknade za budžet i 200 miliona eura investicija u narednih 30 godina.
Nekadašnje ministarstvo saobraćaja, na čijem čelu je bio Osman Nurković, 11. oktobra 2019. godine objavilo je jav-
ni poziv za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome. Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija tada je stiglo sedam prijava, od kojih su četiri ispunile kriterijume i označene su kao kvalifikovani ponuđači. U pretkvalifikacionoj proceduri kvalifikovala su se četiri ponuđača: južnokorejska kompanija „Incheon International Airport“, indijski „GMR Airports“, luksemburška „Corporacion America Airports“ i francusko-turski konzorcijum ADP-TAV, koji su ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija. Indijska kompanija GMR nekoliko mjeseci kasnije je na-
Odžić: Poslije tendera za zakup kupališta, na red došla „transparentnost“ koncesije
Mugoša: I kamen bi pokvarili
Poslije „transparentnog“ tendera za zakup kupališta, gdje smo poslije par sati zvali u pomoć SDT i UP, na red je došla i „transparentnost“ kod koncesije za aerodrom, poručio je zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić. Ovi iz Svjetske banke, prema njegovim riječima, sigurno nemaju pojma kako se ovo radi, pa su od muke dali ostavke! - PS. Čuvajte Vladu, nećete valjda da se vrate „oni“ - napisao je Odžić u objavi na mreži X.
Ovi iz Svjetske banke, prema njegovim riječima, sigurno nemaju
vela da neće učestvovati u daljem postupku za dobijanje koncesija za Aerodrome Crne Gore. Ta je kompanija otpala, jer je francuski ADP, koji sa turskom TAV kompanijom takođe želi da upravlja aerodromima u Podgorici i Tivtu, kupio 49 odsto akcija od te indijske kompanije. Nakon što je završena pretkvalifikaciona faza trebalo je da slijedi postupak raspisivanja tendera odnosno poziv odabranim konzorcijumima ili firmama da dostave ponudu. Krajem oktobra 2021. godine tri ponuđača, koja su ranije prošla pretkvalifikacioni tender, predstavila su sebe i svoje planove u vezi sa crnogorskim aerodromima predstavnicima vlade Zdravka Krivokapića. Tadašnji ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je, nakon tog predstavljanja, saopštio da interesovanje potencijalnih koncesionara za aerodrome nije splasnulo uprkos tadašnjoj situaciji u vezi sa pandemijom korona virusa.
Prema našim saznanjima, i konsultanti na projektu, IFC - dio grupe Svjetske banke, smatraju da se grubo krše načela tenderskog postupka i povlače se iz cijelog procesa. Podsjećamo, međutim, da nedavno prvi potpredsjednik Vlade Srbije Siniša Mali odlučuje da pažnju javnosti skrene ka Crnoj Gori – tvrdeći da su Beograd i predsjednik Aleksandar Vučić navodno bili spremni da investiraju „duplo više“ od ponuđenog u aktuelnom tenderu za crnogorske aerodrome, ali da im zvanična Podgorica „nije otvorila vrata“. Iako zvuči kao velikodušna ponuda, Malijevo saopštenje više ličilo na politički pritisak nego na ozbiljan investicioni interes – pogotovo imajući u vidu da se Srbija uopšte nije pojavila kao učesnik na tenderu. Još je paradoksalnije što predstavnik vlasti iz zemlje koja je upravljanje sopstvenim aerodromom u Beogradu ustupila stranoj kompaniji – a sada se suočava s haosom u njegovom funkcionisanju –pokušava da ubijedi javnost da bi baš Srbija mogla doprinijeti „profesionalizaciji“ i „ugledu“ crnogorskih aerodroma. Umjesto konstruktivnog prijedloga, djeluje kao pokušaj stvaranja spoljnopolitičke dimne zavjese u trenucima kada domaće rješenje izostaje. - Srbija je zainteresovana za koncesiju dva međunarodna putnička aerodroma u Podgorici i Tivtu, za šta pokušaji države Crne Gore traju već nekoliko godina. Iako smo našu namjeru predsjednik Aleksandar Vučić i ja jasno iskazali aktuelnim čelnicima u Crnoj Gori nekoliko puta, nažalost, nismo osjetili raspoloženje da budemo uključeni u ovaj proces. - saopštio je Mali dodajući da Srbija danas ima veliko iskustvo, jer su pomoću koncesionara uspjeli da podignu značaj, ugled, profesional-
Situaciju dodatno komplikuje nedavni istup prvog potpredsjednika Vlade Srbije Siniše Malog, koji je u javnom nastupu sugerisao da je Srbija bila spremna da uloži „duplo više“ od trenutnih ponuđača – iako zvanično nije ni učestvovala na tenderu
- I kamen bi pokvarili… Tako je poslanik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Boris Mugoša komentarisao vijest o ostavkama u tenderskoj komisiji za koncesije na aerodrome. - Od 2021. godine nijesu sposobni da završe tenderski postupak sa početka 2019. godine… U posljednjih nekoliko mjeseci jedan zainteresovani konzorcijum odustaje, sad članovi tenderske komisije podnose ostavke uz ozbiljne optužbe… Što je sljedeće… Javnost mora da bude jasno informisana od strane Vlade o čemu se radi –napisao je Mugoša na mreži Iks.
Iks.
nost, obim prihvata i uopšte kvalitet rada aerodroma „Nikola Tesla“.
- Sada naš aerodrom može da prihvati do 15 miliona putnika godišnje, što ćemo dostići do kraja koncesionog perioda - naveo je Mali.
SUGERISANJE IZ BEOGRADA
Prema njegovim riječima, takva modernizacija potrebna je i aerodromima u Tivtu i Podgorici.
- Srbija za to sada ima znanje, finansijsku snagu i mogućnosti. To nije lak posao, ali je neophodan i svakako prijeko potreban Crnoj Gori koja svake godine prihvata sve više putnika. Vjerujem da bi uključivanje Srbije u ovaj posao bilo od obostrane koristi - rekao je Mali. Napominjemo da na ovom tenderu nije učestvovala država Srbija. Da se radi o pritisku govori i to što se u Srbiji javno nije znalo o zainteresovanosti za crnogorske aerodrome, a poslodavac bi bila država. Drugo pitanje je kako bi Srbija umjela da upravlja aerodromima u Podgorici i Tivtu kada nije umjela da upravlja sopstvenim aerodromom u Beogradu koji je 2018. godine dala pod koncesiju francuskom „Vansu“ na 25 godina. Treće, na osnovu čega Mali temelji svoje ubjeđenje „da bi Srbija mogla da doprinese ubrzanom razvoju crnogorskih aerodroma jer ima veliko iskustvo… kada je uz pomoć koncesionara podigla ugled i profesionalnost aerodroma u Beogradu“ – kada na beogradskom aerodromu često vlada pometnja jer „Vans“ ima malo radnika i sistem im često pada. N.KOVAČEVIĆ
Vlada: Ukupan dug na kraju 2024. sa depozitima iznosio 55,36 odsto BDP-a
Trećina državnog budžeta otišla na socijalna davanja
PODGORICA - Ukupan državni dug na 31. decembar 2024. godine, uključujući depozite, iznosio je 4.129,44 miliona eura ili 55,36 odsto BDP-a, saopšteno je iz Vlade.
Vlada je, na jučerašnjoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Prijedlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2024. godinu.
- U diskusiji na ovu temu je naglašeno da je tokom prošle godine zabilježen kontinuirani rast budžeta, u najvećoj mjeri kao odraz rasta ekonomske aktivnosti u zemlji, kao i rast životnog standarda stanovništva, posljednjeg rasta raspoloživog dohotka - navodi se u saopštenju.
Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku procjenjuje se da je u 2024. godini ostvaren bruto društveni proizvod u nominalnom iznosu od 7.459,2 miliona eura.
- Tekući prihodi u 2024. godini iznosili su 2.714,86 miliona eura, što je za 0,05 odsto manje od planiranog iznosa i čini 36,4 odsto BDP-a. Važno je istaći da su u posmatranom periodu gotovo sve kategorije tekućih prihoda zabilježile rast u odnosu na planirani iznos prethodne godine. U strukturi tekućih prihoda najveći udio imaju prihodi od poreza 72,5 odsto ili 1.968,6 eura, prihodi od doprinosa 21,5 odsto ili 584,7 miliona eura i ostali prihodi 3,4 odsto ili 92,2 miliona eura.
- Preostali iznos tekućih prihoda čine naknade od 1,9 odsto (53,1 miliona eura) i takse 0,6 odsto (16,2 miliona eura)navodi se u saopštenju.
Budžetska potrošnja u 2024. godini iznosila je 3.003,3 miliona eura, što čini 40,3% BDP-a.
- Socijalna davanja čine najveću dionicu potrošnje (33,6 odsto) u 2024. godini iznosila je 1.008,2 miliona eura, što je 22,2 odsto više nego prethodne godine, a kao rezultat većeg izvršenja po osnovu prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja dominantno zbog povećanja minimalnih
Savjet
Ulaganje u ljudski kapital ključno za održivi razvoj
PODGORICA - Ulaganje u ljudski kapital kroz obrazovanje, digitalne vještine, inkluzivnost i međusektorsku saradnju ključno je za održivi razvoj Crne Gore i zadržavanje mladih u državi, jer omogućava stvaranje pravednijeg društva, konkurentne ekonomije i bolje perspektive za sve građane – poruka je konferencije „Razvoj ljudskog kapitala“ koju su organizovali Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) i Privredna komora Crne Gore (PKCG).
dele zapošljavanja, bolju zaštitu zaposlenih i podsticanje ravnoteže između privatnog i profesionalnog života te da je poseban fokus na unapređenju položaja žena kroz mjere kao što su neprenosivo roditeljsko odsustvo i podrška tokom porodiljskog odsustva. ulaganje
penzija - saopšteno je nakon sjednice.
Bruto zarada je drugi značajan faktor potrošnje (22,48%) i iznosi 675,2 miliona eura, što je 2,8 odsto manje u odnosu na planirani iznos i 5% više nego prethodne godine, a realizovano je u skladu sa važećim zakonskim propisima, potpisanim kolektivnim ugovorima i stvarnim obračunom zarada. - Kapitalni izdaci u 2024. godini iznosili su 299,1 miliona eura i 16,2 odsto veći su u odnosu na plan budžeta, a 25,3 odsto veći nego prethodne godine zbog veće realizacije planiranih kapitalnih projekata u odnosu na budžetski plan i prethodnu godinu - navodi se u saopštenju.
Gotovinski deficit budžeta za 2024. godinu iznosi 247,5 miliona eura i čini 3,3% BDP-a.
- Kada se gotovinski deficit koriguje za povećanje neizmirenih obaveza iz prethodnih godina, koje nemaju karakter pozajmica, iskorišćeni gotovinski deficit iznosi 258,8 miliona eura, odnosno 3,5 odsto BDP-a - navodi se u saopštenju Vlade.
U 2024. godini izvršena je otplata duga u iznosu od 495,6 miliona eura, što je zajedno sa korigovanim gotovinskim deficitom, izdacima za kupovinu hartije od vrijednosti, datim pozajmicama i kreditima i povećanjem depozita države uslovilo nedostajuća sredstva u iznosu od 976,1 miliona eura. - Navedeni iznos je finansiran iz pozajmica i kredita iz domaćih i inostranih izvora (942,1 miliona eura), primitaka od otplate kredita (20,3 miliona eura) zatim primitaka od prodaje imovine (2,3 miliona eura) i povećanjem neto obaveza u iznosu od 11,3 miliona eurasaopšteno je nakon sjednice. Ukupan državni dug (bez depozita), na 31. decembar 2024. godine, iznosio je 4.514,80 miliona eura, ili 60,53 odsto BDP-a.
- Ukupan državni dug uključujući depozite, na kraju 2024. godine, iznosio je 4.129,44 miliona eura ili 55,36 odsto BDP-a - zaključeno je iz Vlade. n.K.
Bolja zaštita zaposlenih
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić i stakla je odlučnost Vlade da gradi moderno, inkluzivno i održivo tržište rada koje stavlja čovjeka u centar razvojnih politika. Tržište rada, kako je navela, ne vide samo kao ekonomski prostor, već kao priliku za ostvarenje individualnih potencijala i izgradnju pravednijeg društva. Nišić je ukazala da izmjene Zakona o radu predviđaju fleksibilnije mo -
Predsjednica PKCG dr Nina Drakić je ocijenila da su izazovi nikada veći, te da usljed brzog tempa industrijskog razvoja, geopolitičkh okolnosti i gotovo svakodnevnih promjena organizacije rada, postaje sve teže izboriti se sa njima. - Stoga, ulaganje u ljudski kapital treba razumjeti kao investiciju u otpornost našeg društva, konkurentnost privrede i dugoročnu perspektivu svakog građanina – ocijenila je Predsjednik Odbora direktora MFIC Tamaš Kamaraši istakao je da ulaganje u ljude postaje ključno u svijetu u kojem su promjene sve brže, a sticanje novih vještina obavezno. Naveo je da članice ove asocijacije njeguju najbolje međunarodne korporativne prakse u oblasti razvoja zaposlenih, te da
vlada crne gore
ulažu u obuke, unapređenje vještina, stvaranje radnog okruženja koje motiviše i podstiče inovacije. Kamaraši je rekao da su postavili sebi cilj da doprinesu da Crna Gora postane najnaprednija i najkonkurentnija ekonomija u regionu Jugoistočne Evrope, „država u kojoj investitori i talenti sarađuju i rade u najboljem interesu cijelog društva“. Govoreći o indikatorima ljudskog kapitala, profesorica Ekonomskog fakulteta prof. dr Maja Baćović je kazala da je prema indeksu humanog kapitala Crna Gora na sredini međunarodne rang-liste, sa vrijednošću od 0,63 u 2020. godini.
- Srbija je nešto bolja u odnosu na nas sa 0,65, Albanija je na istom nivou kao mi, a nešto nižu vrijednost imaju Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija – 0,58 i 0,56. Razvijenije države EU imaju znatno više rezultate. Slovenija, na primjer, ima vrijednost 0,77, Hrvatska 0,71, dok je Finska, država sa jednim od najkvalitetnijih obrazovnih sistema, na nivou od 0,80. Crna Gora se tako svrstava u grupu zemalja sa višim srednjim nivoom dohotka - navela je Baćović. Kada je riječ o udjelu radno sposobnog stanovništva sa visokim obrazovanjem, Baćović je kazala da podaci Eurostata pokazuju da oko 22 odsto crnogorske populacije ima visokoškolsko obrazovanje, dok ukupno, uključujući i starije od 65, taj procenat iznosi 26 odsto. To pokazuje da Crna Gora za evropskim prosjekom od 31,7 odsto, zaostaje za oko devet odsto. Baćović je ukazala na trend odliva kadra, navodeći da analize Društva statističara i demografa Crne Gore pokazuje da godišnje iz države ode oko osam hiljada građana.
- Podaci Evropske komisije pokazuju da oko četiri hiljade njih godišnje dobije dozvolu za boravak u državama EU, dok se ostatak seli u druge države, uključujući SAD i azijske države - navela je Baćović dodajući da su razlozi za to uglavnom ekonomski. Razmjere ovog problema bi se mogle smanjiti ekonomskim osnaživanjem, te stvaranjem atraktivnijeg ambijenta za rad i život mladih i obrazovanih ljudi. Za izgradnju ljudskog kapitala, naglasila je Baćović, odgovorni su svi –država, kroz obrazovni sistem; pojedinci, kroz vlastitu motivaciju i ulaganje; i kompanije, kroz kontinuirano obrazovanje i usavršavanje zaposlenih. - Ulaganje u ljudski kapital više od finansijskog troška –ono uključuje i vrijeme, odricanja i odlučnost pojedinca. Zato je ključno da svi akteri sistema prepoznaju svoj dio odgovornosti u ovom procesu, kako bi Crna Gora mogla konkurisati na evropskom i globalnom tržištu znanja i vještina – ocijenila je Baćović. Izvršni direktor konsultantske kuće Inteligencija MNE, mr Mirza Mulešković, govoreći o analizi Savjeta stranih investitora, naglasio je da je prosječna ocjena ljudskog kapitala u Crnoj Gori u 2024. bila svega 5,5 (na skali od 1 do 10), što pokazuje da je veza između obrazovanja i privrede izuzetno slaba. Upozorio je da državu, bez kvalifikovane radne snage, investitori neće prepoznati kao destinaciju, navodeći da je jedan od osnovnih faktora za investitore kvalitet ljudskog kapitala. Mulešković smatra da mladi iz Crne Gore odlaze jer ne vide perspektivu, ne osjećaju stabilnost i nemaju mogućnosti da kvalitetno provedu slobodno vrijeme. M.lk.
PODGORICA - Na oglas za kupovinu djelova za avione, koji je raspisao stečajni upravnik bivše nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz Milan Radulović, stigla je samo jedna ponuda i to za djelove za „embraer“, dok za djelove za „foker“ nije bilo zainteresovanih kupaca.
Oglasom je bilo predviđeno da se djelovi za „foker“ prodaju za 775.000 eura, a za „em-
braer“ za 576.800 eura, ali je hrvatska kompanija ETF Airways ponudila skoro 200.000 eura preko početne cijene odnosno oko 765.000 eura. Odluku o ovoj ponudi Radulović bi trebalo naknadno da donese. Prije nekoliko mjeseci Bojanu Dragašu prodat je i posljednji „foker“ koji nije bio u plovidbenom stanju za 47.100 eura. Na ranijim javnim nadmetanjima holandska kompanija Airline Fleet Support (AFS) je kupila dva „fokera“
100 za 65.900 eura odnosno za 85.000 eura, dok je srbijanski Hashtag Hashtag za avion platio 145.000 i još dodatnih 705.000 eura za četiri motora. Stečaj u MA uveden je 28. aprila 2021. na zahtjev Uprave prihoda i carina, poslije 24 godine rada. Priznato je 33,8 miliona eura potraživanja, od čega najviše zaposlenima 17,3 miliona eura. Nedavno su, na četvrtu godišnjicu otvaranja stečaja, bivši zaposleni ispred Privrednog
suda iskazali nezadovoljstvo, tvrdeći da je stečajni postupak netransparentan i da se odugovlači, traživši razrješenje Radulovića i stečajnog sudije Ivana Kovačevića. Iz ovog suda su to negirali ukazujući da u spisima predmeta ne postoji nijedan prigovor na radnje upravnika ili suda o kojima nije odlučeno. Zaposleni tvrde da nemaju nikakvu komunikaciju sa Radulovićem niti im je za ovo vrijeme isplaćen ijedan euro njihovih potraživanja. Iz Privrednog suda je saopšteno da je do sada prodata imovina vrijednosti 2,11 miliona, ali da je raspodjela tog novca uslovljena ishodom parničnih postupaka koji se vode oko osnovanosti potraživanja bivših radnika. M.lk.
Sa jučerašnje konferencije: Naida Nišić
Sa sjednice Vlade
Stigla jedna ponuda za kupovinu imovine Montenegro erlajnza
HIV i hepatitis imaju malu prevalencu, ali država mora sve da uradi kako bi se to stanje održalo
PODGORICA – Za liječenje infekcija HIV-a i hepatitisa potreban je multisektorski pristup – ljekara, socijalnih institucija, zakonodavstva, ali je veoma važna i podrška šire javnosti.
Edukativni sastanak je organizovao NVO Medical, kako bi unaprijedio postojeće strategije tretiranja hepatitisa i HIV-a.
Stigmatizacija i diskriminacija samo su neki od problema sa kojima se ovi pacijenti srijeću, a osim šire javnosti, neophodno je da se senzibilišu i sami zdravstveni radnici kada pristupaju liječenju ovih pacijenata.
Sa infekcijom HIV-a danas se živi normalno, i životni vijek i kvalitet života pacijenata isti je kao i kod onih koji nijesu zaraženi.
Inficirani hepatitisom se mogu izliječiti, ali je neophodno da pristanu na testiranje, od kojeg često odustaju jer nemaju povjerenje u zdravstveni sistem i boje se da će njihovi podaci postati dostupni široj javnosti.
Mali broj zaraženih
Ivana Živković, direktorica Direktorata za javno zdravlje Ministarstva zdravlja, kazala je da u Crnoj Gori postoji mala prevalenca zaraženih, ali da socijalni i geografski faktor mogu da utiču da se ta slika u državi promijeni. Ona je podsjetila da su usvojeni strateški dokumenti i da se radi na izmjenama zakonodavstva.
Alma Čičić, epidemiološkinja i šefica Odsjeka za polno prenosive bolesti Instituta za javno zdravlje, istakla je da je globalni plan da do 2030. godine bude nula inficiranih HIVom, kao i oboljelih od AIDS-a, ali nula slučajeva diskriminacije ovih osoba.
Kada je o hepatitisu riječ, prenos virusa treba da bude zaustavljen i da svi pacijenti imaju mogućnost za liječenje.
Dr Čičić je ukazala da ne postoji dobar registar, da prijavljivanje nije adekvatno te da ne
PODGORICA - Dinara Smailova za petnaestak dana znaće da li će biti izručena Kazahstanu, međutim, tok jučerašnjeg ročišta je po ovu zaštitnicu ljudskih prava bio optimističan.
Tužilaštvo se izjasnilo da je protiv ekstradicije, a advokat Dalibor Tomović je sudu dostavio dokaze da će Smailova biti politički progonjena ukoliko se vrati u Kazahstan, u kojem vlada autoritarni režim.
Njen pravni zastupnik, advokat Dalibor Tomović sudu je predočio da bi joj u toj zemlji prijetila tortura te da su postupci koji se vode protiv nje politički motivisani.
Tomović je sudu dostavio dopise organizacija Amnesty International i Human Righst Watch u kojima su jasno iznešene činjenice o politički motivisanom slučaju.
Smailova je Pobjedi kazala da je
Stigmatizacija ozbiljniji problem od liječenja
Sa infekcijom HIV-a danas se živi normalno i životni vijek i kvalitet života pacijenata je isti kao i kod onih koji nijesu zaraženi. Inficirani hepatitisom mogu se izliječiti, ali je neophodno da pristanu na testiranje, od kojeg često odustaju jer nemaju povjerenja u zdravstveni sistem i boje se da će njihovi podaci postati dostupni široj javnosti
može biti izvedena ni validna analiza na osnovu sporadičnih podataka.
Ipak, kako je istakla, na osnovu onih koje dobijaju, može se reći da je prevalenca niska i da iznosi 0,2, ali je po činjenicama među korisnicima droga ona preko 50 odsto.
Prema podacima IJZCG, do kraja 2024. godine registrovane su 462 osobe sa HIV-om, od kojih je 37 sa prethodno dijagnostikovanom infekcijom u zemlji porijekla. Od 425 slučajeva, koji su dijagnostikovani u Crnoj Gori, 46 odsto je u tom trenutku bilo u fazi AIDS -a, što znači da je gotovo polovina koji dođu na testiranje već oboljela. Od tih registrovanih, 74 odsto je uzrasta od 20 do 39 godina. Prenos seksualnim kontaktom zabilježen je u 83 odsto slučajeva, ali se u posljednje dvije godine bilježi porast infekcija usljed injektiranja droga. Od svih inficiranih, 45 odsto je u Podgorici. Zbog posljedica AIDS-a umrle su 72 osobe. Čičić je kazala da rad sa osobama do kojih zdravstveni sistem teško dolazi uglavnom ostvaruju NVO Nije dostupna preekspoziciona profilaksa (PrEP), dok je posteskpoziciona (PEP). Na ovaj problem su ukazali svi učesnici panela, jer PrEP sprečava da virus zarazi organizam. Ova terapija je jeftina i
trebalo bi da se daje osobama koje su u riziku, kako bi se zaštitile one, ali i njihova okolina. za štita podataka Aleksandra Marjanović iz Instituta za javno zdravlje, specijalistkinja socijalne medicine, ukazala je da je najveći problem diskriminacija.
Problem zaštite podataka pacijenata je uočljiv, jer se dešava, kako je kazala, da to zloupotrebljavaju i medicinski radnici, provjeravajući kroz sistem informacije o pacijentu - Podaci se moraju voditi, ali ih moramo štititi - kazala je ona. Pojasnila je, da ukoliko neka osobe razmišlja da li će doći na testiranje, i ukoliko samo pomisli da će njeni podaci izaći iz zdravstvene ustanove, ona odustaje od testiranja, što znači da se i ne liječi i da je potencijalni prenosnik.
Naglasila je da u Crnoj Gori
postoji opšta uredba o zaštiti podataka koja kaže da su oni sa statusom HIV-a posebno zaštićeni.
- Mi nemamo podataka koliko se u MZD poštuje ova uredba - rekla je ona. Iznijela je i podatak iz istraživanja da je svega 18 odsto od 159 ispitanih pacijenata kazalo da vjeruje da se njihovi podaci čuvaju povjerljivo. Njih 20 odsto je kazalo da su doživjeli povredu prava privatnosti, a 23 procenta da je bilo diskriminisano.
b orba sa hepatitiso M u uiks-u Vesna Mitić-Lakušić govorila je o hepatitisu C u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). Istakla je da je namjera da se u toj ustanovi iskorijeni hepatitis, jer je izlječiv tokom nekoliko mjeseci, ali da je uočen problem kako zatvore-
nike navesti da se testiraju, jer je to dobrovoljan čin. Pojasnila je da je veoma važno testirati zatvorenike jer među njima postoji veliki broj onih koji ni da su na slobodi ne bi otišli ljekaru. Procenat hepatitisa C među zatvorenicima je visok –čak 40 odsto, a od tog procenta je 60 odsto onih koji intravenski koriste droge. Visok je procenat, pojasnila je Mitić-Lakušić i zbog kolektivnog smještaja, visokog procenta zavisnika i činjenice da pojedini imaju mogućnost slobodnog izlaska. Ona je kazala da do 2023. mali broj njih htio da se liječi. Onda su iz UIKS-a zajedno sa Infektivnom klinikom počeli da drže radionice na kojima su ljekari sa zatvorenicima govorili o hepatitisu. Nakon tih razgovora, istakla je ona, zatvorenici su pokazali bolji odziv, željeli su da se testiraju, ali i da
Rješenje Višeg suda o ekstradiciji aktivistkinje za ljudska prava Kazahstanu koju ta država traži zbog navodne prevare
advokat dostavio sudu i obraćanje vlastima Kazahstana i Crne Gore, koje su pisale UN, Freedom House, Equaluty Now, koje je sud prihvatio kao dokaz.
- Nažalost, nijesmo odmah dobili rješenje, već će se za dvije nedjelje održati još jedno ročište na kome ću se pojaviti i moguće je da sud tada donese odluku – kazala je Smailova.
- Osim toga, u julu nam moraju dati odluku o tome da li smo politički azilanti. Ova dva procesa idu istovremeno, nezavisno jedan od drugog. Sud je danas pitao advokata kada ističe rok međunarodne zaštite, a on je
odgovorio da će se to dogoditi u julu. Nadam se da ću dobiti dvije pozitivne odluke, jer imam veliku podršku međunarodne zajednice i lokalnih organizacija koje se bave ljudskim pravima, a takođe nema nikakvih pravnih osnova za moju ekstradiciju – kazala je Smailova Pobjedi. Ona je kazala da je svima veoma zahvalna na podršci. Odluku o izručenju donijeće vanraspravno vijeće Višeg suda, nakon što sudija za istragu iznese mišljenje o osnovanosti zahtjeva za ekstradiciju.
Dinara Smailova živi u Crnoj Gori od kraja 2023. godine i če-
ka rješenje Višeg suda, jer je njena zemlja, Kazahstan, izdala za njom potjernicu, zbog navodne prevare i širenja dezinformacija. Ona je kazala da joj, ukoliko bude izručena, prijeti 10 godina zatvora, montiran krivični slučaj, mučenje, ponižavanje i psihičko nasilje. Ona je osnivač Fondacije „Ne ćuti“, koji se od 2017. bavi žrtvama nasilja, a u svojoj zemlji je razotkrila brojne slučajeve, kao i činjenicu da su neki funkcioneri i policajci bili nasilnici. Pobjeda je ranije pisala da je u Kazahstanu više od 7.000 donatora Fondacije „Ne ćuti“ bilo
pod pritiskom vlasti da potpišu izjavu da su prevareni. Potpisalo je samo sedam, pa su podnešene prijave za ukupan iznos od 44 eura.
Zahvaljujući ovoj fondaciji, u Kazahstanu su se desile velike promjene u svijesti društva - žene više ne ćute o nasilju, pojačani su zakoni o pedofiliji, seksualnom i porodičnom nasilju, uvedene su norme protiv uhođenja i mnoge druge pravne promjene.
- Više od 60.000 žena dobilo je besplatne konsultacije u Fondaciji „Ne ćuti“. Više od 5.000 nasilnika je procesuirano admini-
se liječe. Od njih 103, koje se testiralo, kod 43 je pronađen virus hepatitisa.
starenje pacijenata sa hiV-oM
Boris Vuksanović iz Udruženja pacijenata kazao je da je u njihovom istraživanju od 159 pacijenata čak 90 odsto kazalo da nikada nikome nijesu rekli svoj HIV status Ukazao je da to govori o tome koliko je stigma izražena, čak i u zdravstvenom sistemu, izuzev infektivne klinike i savjetovališta.
- Sama stigma po pitanju HIV-a dovela je da imamo najnižu stopu testiranja, zbog toga se ljudi kasno javljaju, kada je već nastupio AIDS – rekao je on. Ukazao je da je jedan od problema na koji sistem nema odgovor i starenje sa HIV-om
- Danas HIV omogućava normalan život, ali kada se dođe kod ljekara, na primjer kardiovaskularnog ili bilo kog drugog nastaje problem – pojasnio je Vuksanović.
On je kao jedan od primjera starenja sa HIV-om istakao i pitanje da li bi takva osoba, koja bi odlučila da živi u staračkom domu –uopšte bila primljena.
Istakao je da je senzibilizacija medicinskog osoblja neophodna, te da je uočen i problem da pacijenti nemaju povjerenja u svoje izabrane ljekare, te da oni iz manjih mjesta pitaju Udruženje pacijenata da li im mogu obezbijediti doktora u Podgorici. Vuksanović je rekao da su radili sa brojnim izabranim ljekarima, ali da se često dešava da ti ljekari odu dalje na neke specijalizacije, a da u domovima zdravlja ponovo nema onih koji bi radili sa HIV osobama. j. MartinoViĆ
strativno, dok je 315 krivičnih djela dovedeno do presude zahvaljujući radu fondacije - naglašeno je u saopštenju. Ona je u obraćanju javnosti još 2016. izjavila da žene ne smiju ćutati o nasilju, jer ćutanje i nekažnjivost rađaju nova krivična djela! - I sama sam žrtva grupnog silovanja i znam kako trauma nasilja utiče na čitav život žene koja ga je preživjela, kao i na njenu porodicu – kazala je Smailova. Ističe da je ta njena javna objava izazvala talas ispovijesti i obraćanja žena iz cijelog Kazahstana, te se spontano i ubrzano pojavio pokret „Ne ćuti“.
Tada su ona i njen suprug Almat Muhamedžanov odlučili da osnuju fondaciju za zaštitu prava žena i djece koji su preživjeli nasilje. Od samog početka rad te fondacije nije bio po volji državnim organima i organima reda Kazahstana. j.M.
Nisko povjerenje izaziva da se mali broj osoba odlučuje na testiranje
Predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija na matičnom skupštinskom odboru polemisali o kupljenim obrazovnim ispravama, očekuju boljitak kroz izmjene propisa koji su dobili zeleno svjetlo
Pozvali poslodavce da provjere diplome
PODGORICA – Državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Dragana Babović pozvala je poslodavce i privatni i javni sektor da ispitaju da li njihovi zaposleni imaju rješenja o priznavanju visokoobrazovne inostrane isprave, odnosno o njenom izjednačavanju. Ona je rekla da imaju informacije da pojedini zaposleni imaju diplome, ali ne i rješenja, zbog čega ne mogu da ostvaruju prava iz radnog odnosa.
Babović je to rekla juče na skupštinskom odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport gdje se polemisalo o spornim inostranim diplomama o završenom fakultetu ili srednjoj školi. Članovi parlamentarnog tijela razmatrali su ponuđene izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, te je državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija poručila da će analizirati sve diplome. Ona je objasnila da amandmanom kroz ponuđeni zakon teže da unaprijede mehanizme zaštite tržišta rada, pa je propisano da se formira posebno radno tijelo Vlade koje će raditi analizu stanja u oblasti priznavanja i izjednačavanja obrazovnih isprava. Babović je precizirala da su predložili da radno tijelo može da prikuplja podatke i dokumentaciju o zaposlenima u organima državne uprave, uprave, javnim ustanovama i drugim subjektima koje obavljaju javna ovlašćenja koja se odnose na njihovo obrazovanje. Dodala je da će se čuvati podaci o svim licima, jer su osjetljivi.
Babović je podsjetila da su ovakvu međuresornu radnu grupu formirali u novembru prošle godine, te da će sada da formiraju novu, odnosno da će biti prepoznata kroz ovaj zakon. Navela je da su međuresorsku radnu grupu činili predstavnici skoro svih državnih organa, tužilaštva i policije, te da su sarađivali i sa tadašnjim dekanom Medicinskog fakulteta prof. dr Miodragom Radunovićem. Babović je kazala da su zabilježeni pomaci, da je usvojen novi pravilnik kada je riječ i izjednačavanju obrazovnih isprava, gdje su precizirani kriterijumu, a sve kako bi se spriječio neki vid zloupotrebe, što je posebno važno u zdravstvenom sistemu.
Sporne diplome iz reG iona
Babović je iznijela podatak da se Ministarstvo suočavalo sa velikim brojem zahtjeva da se priznaju isprave sa privat-
nih ustanova koje ne odlikuje duga tradicija, niti dobar položaj na međunarodnim rang listama. Državna sekretarka je prokomentarisala da je riječ o velikom broju zahtjeva u posljednjih 10-15 godina i da je taj broj sve veći. Ukazala je na podatak da je u Crnoj Gori 2023. godine diplomiralo njih 3.084, a da je u toj godini pristiglo 1.648 diploma iz regiona da se priznaju. Dodala je da procenat priznatih diploma 53,43 odsto u odnosu na broj izdatih u Crnoj Gori. Prekinuli su postupke priznavanja obrazovnih isprava za 60 lica iz škole Tutin, jer je toj ustanovi zabranjen rad, a obustavili su priznavanje obrazovnih isprava i za šest fakulteta iz Bosne i Hercegovine. Babović je istakla da za posljedicu toga bilježe činjenicu da tokom ove godine nijedan zahtjev sa tih ustanova nije podnešen. Državna sekretarka je poručila na sjednici da žele da una-
Podnijeli 89 krivičnih prijava, neke odbijene
Državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Dragana Babović saopštila je podatak da je Ministarstvo ove godine podnijelo 23 krivične prijave zbog sumnje na falsifikovane obrazovne isprave, prošle godine ih je bilo 38, a godinu ranije 28. Kroz diskusiju sa poslanicima kazala je da će unaprijediti saradnju sa tužilaštvom. Iznijela je podatak da je tužilaštvo za neke predmete, jedan-dva predmeta, utvrdilo da nema osnova sumnje za krivično gonjenje.
- Problem je da imate mnogo prijava koje su ušle u fazu zastare – rekla je ona.
Podsjetila je da su tražili zato od Ministarstva pravde da se kroz izmjene Krivičnog zakonika kao krivično djelo uvede kupljena diploma, da se spriječi zastarjevanje u pravosudnim organima, te da su dobili pozitivan odgovor od tog resora.
prijede stanje kada je riječ o kupljenim diplomama, da stanu na put onima koji bez znanja stiču zvanja i unapređenja. - Bez adekvatnih kvalifikacija jednostavno nema reformi i napredovanja društva – kazala je ona. p oništavaće i S prave
Na pitanje poslanika što će da se desi sa diplomama koje su nostrifikovane, da ih sigurno ima dosta u zdravstvu, prosvjeti, Babović je odgovorila da će se poništiti svaka diploma za koju se utvrdi da je kupljena.
Ona je objasnila da svaki građanin može da podnese prijavu ako sumnja na validnost neke diplome, Ministarstvo podnosi prijavu, a nakon donošenja pravosnažne presude, diploma može da se poništi. Osim ovog amandmana, Odbor je prihvatio i amandman koji su prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija podnijeli poslanici Darko Dragović, Dragana Vučević i Branka Marković Marković je objasnila da je traženo da Vlada može privremeno da obustavi priznavanje obrazovnih isprava ako je ustanova u predkrivičnom, odnosno krivičnom postupku, ako joj je zabranjen rad zbog nezakonitosti, te kada se pojavi statistički nesrazmjeran broj priznavanja isprava u odnosu na domaću praksu. Kazala je da bi se time zaštitili građani i osigurao kvalitet sistema visokog obrazovanja. Tokom diskusije usaglašeno je da privremena zabrana treba da se aktivira, ne samo kada je riječ o zapošljavanju, već i radi daljeg usavršavanja, odnosno nastavka školovanja, te će time da se bavi ustanova koja nudi određeni studijski program.
Odbor je podržao i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stručnom obrazovanju, koji su podnijeli poslanici Vaso Obradović i Milica Rondović, a kojim je propisano da se poveća ukupni fond pripremnih časova za vanredne učenike na način što će biti dužni da pohađaju umjesto 30, najmanje 40 odsto ukupnog broja časova. Objašnjeno je da se očekuje da će doprinijeti uspješnijem savladavanju obrazovnog programa učenika koji stiču obrazovanje polaganjem razrednih ispita.
n. đurđevaC
PODGORICA - Ekološki problemi rješavaju se uz dobru volju, strožu kaznenu politiku i efikasnu međuinstitucionalnu saradnju, istakao je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler, na jučerašnjoj konferenciji povodom pokretanja nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, koja je razvijena uz podršku EU i sprovodiće je široka koalicija ključnih državnih i lokalnih institucija, kao i partnera iz akademske zajednice i civilnog sektora, društveno odgovornih kampanja i medija.
Satler je rekao da sa ponosom pokreću veliku nacionalnu kampanju zaštite životne sredine.
- Kada se dobra volja i dobre namjere ujedine, nema tog ekološkog problema koji se ne može riješiti. Za uspjeh će biti neophodne i neke nepopularne odluke, poput strogih kazni za ekološke prekršaje i eko-kriminal – rekao je Satler. Istakao je da su potrebne efikasne institucije i odgovorni mediji da, ne samo osvijetle slučajeve zagađenja i pozovu na odgovornost, već da informišu i edukuju o opasnostima zagađenja i značaju zdrave životne sredine.
- Biće potrebna odgovornost građana da ukažu na slučajeve zagađenja i daju primjer kako se štiti i čuva priroda.
Ambasador se zahvalio partnerima koji učestvuju u kampanji, među kojima su Fudbalski savez i mlada matematičarka Itana i njeni roditelji, kazavši da je djevojčica srce kampanje. Zahvalio se i Milojku Spajiću i njegovom timu, Ministarstvu ekologije, Eko-fondu, lokalnim vlastima i pravosudnim organima.
Kazao je da ova kampanja ne pripada samo jednoj instituciji, već je rezultat zajedničkog rada i odlučnosti ,,koalicije voljnih“ – ključnih državnih i lokalnih institucija, akademske zajednice, civilnog društva, odgovornih kompanija, aktivista, medija, evropskih i međunarodnih partnera. Premijer Milojko Spajić podsjetio je da je zvanično Crna Gora prva ekološka država na svijetu, navodeći da je to mož-
Potrebne za eko-kriminalce
da jedina odluka iz 90-ih koja je bila dobra. - Nažalost, između te titule i današnje realnosti, stoji veliki jaz. Za nama su decenije od usvajanja žabljačke deklaracije u kojima smo imali vremena za sve, sem za očuvanje vrijednosti koja je naš najveći resurs i potencijal - rekao je Spajić. Kazao je da je Vlada čvrsto riješena da država usvoji evropske standarde, implementira napredne zakone i mijenja prakse.
- Čas je da ispunimo dva velika obećanja i ostvarimo generacijski san o ekološkoj Crnoj Gori kao članici EU već od 2028. godine – rekao je on. Kazao je da uskoro stiže specijalna mašina koja će te opasne ostatke starih guma pretvarati u sirovinu spremnu za izvoz, da se smanjuje upotreba plastičnih kesa, nastavljajući sa izmjenama propisa i uvođenjem održive alternative.
- Pooštrićemo borbu protiv eko-kriminala i više neće biti nekažnjenog zagađivanja, bespravne eksploatacije ni skrivanja iza birokratskih rupa -istakao je Spajić.
Građani zabrinuti Direktorka Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović kazala je da rezultati istraživanja sprovedenog uoči kampanje pokazuju da dominira ocjena prosječnosti rada institucija koje se bave zaštitom životne sredine.
- Građani su, prema istraživanju, zabrinuti zbog stanja životne sredine i voljni su da učestvuju u procesima, ali često ne znaju kako. Uočeno je i da su spremni da mijenjaju navike, ali da ne vide liderstvo –napomenula je Vojinović. Ministar ekologije Damjan Ćulafić kazao je da je kampanja „Čuvaj da te čuva“ mali, ali
Građani spremni da mijenjaju navike, ali im je potrebno liderstvo
Sa sjednice Odbora
Potrebne stroge kazne eko-kriminalce
vrlo značajan korak.
- Monitoring u MERS-u, ali i ostalim institucijama u kojim taj resor vrši nadzor, ubuduće će biti snažniji, veting ne bi podrazumijevao revanšističko pristupanje problemu. Osnažićemo administrativne kapacitete - najavio je ministar Ćulafić.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović saopštila je da je raduje što više nema govora ni o jednom poglavlju bez uključivanja resora obrazovanja.
- Nijedna promjena u društvu nije moguća i neće biti adekvatno sprovedena ako ne uđemo u obrazovni sistem –kazala je ministarka prosvjete. Ona je istakla da je analiza nastavnih planova i programa pokazala da nedostaju teme koje se odnose na zaštitu životne sredine i održivi razvoj, te da će se u Strategiji obrazovanja do 2035. kao prioriteti biti održivi razvoj i zaštita životne sredine.
G radonačelnik Podgori -
ce Saša M ujović rekao je da se aktivnosti i progres u poglavlju 27 dešavaju na lokalnom nivou kao direktna refleksija djelovanja na državnom nivou.
- Ako nema sinergije, priča o uspjehu je nemoguća. Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada treba da bude bolja, da im je potrebna ekološka inspekcija pod ingerencijom Glavnog grada ili efikasnija postojeća, kao i video-nadzor kako bi se izborili sa počiniocima nedjela - naglasio je Mujović.
Izvršni direktor Deponije Aleksandar Božović kazao je da su završili tender za nabavku mašine sa kojom će regulisati otpadne gume, kako bi ih plasirali na inostrana tržišta.
- Sredstva nijesu mala za nabavku takve mašine, košta blizu milion eura, ali postoji velika podrška Vlade i Glavnog grada. Otpad je resurs, a deponije mogući generator razvoja – kazao je Božović.
Predsjednik Odbora direktora kompanije Voli Dragan Bokan najavio je da će na Upravnom odboru donijeti odluku o odvajanju ozbiljnijih sredstava za finansiranje ove kampanje.
- Voli može dosta uticati na građane, jer kroz prodavnice lanca dnevno prođe više od 100.000 ljudi, pa je to mjesto odakle će se slati poruke građanima ili mijenjati svijest, najavljujući mjere odvajanja otpada u maloprodajnim objektima - poručio je Bokan.
Novi pristup borbi protiv ekokrimiNala
Održana je i panel diskusija ,,Borba protiv zagađenja kroz vladavinu prava“, na kojoj je najavljena mogućnost formiranja specijalizovane grupe u okviru policije koja bi se isključivo bavila pitanjima ekološkog kriminaliteta.
Sa tog panela je poručeno da sudski postupci traju dugo i postoji neujednačeno tuma-
čenje nadležnosti što dodatno otežava efikasnu primjenu zakona i borbu protiv ekološkog kriminala u Crnoj Gori. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio je da je kampanja izuzetno bitna jer generiše sve subjekte društva da zajedničkim snagama naprave važne promjene kada je riječ o borbi protiv ekološkog kriminala.
- Značajno je pitanje ekološkog kriminala jer je, prema informacijama Interpola i Ujedinjenih nacija, to četvrta po redu kriminalna aktivnost u svijetu. Veoma je kompleksno prepoznavanje i dokazivanje tih krivičnih djela, tužilačka organizacija je u punoj reformi, što podrazumijeva prije svega povećanje ljudskih resursa, ali i stepena znanja i specijalizacija za oblast eko-kriminala – poručio je Marković.
Kazao je da očekuje da se u crnogorsko zakonodavstvo prenese i harmonizuje nova EU Direktiva o krivičnim djelima protiv životne sredine, koja je stupila na snagu prošle godine, a koja prepoznaje nove oblike krivičnih djela, precizira već postojeće, uvodi novi pristup - predviđa krivične sankcije. - Direktiva predviđa da će se i novčane kazne zbog ekološkog kriminala naplaćivati prema prometu kapitala koje ima privredno društvo koje je počinilo prekršaj ili krivično djelo – rekao je Marković. Naglasio je da se kvalifikovanjem neke kriminalne aktivnosti u oblasti životne sredine kao prekršajnog postupka gubi mogućnost za pokretanje krivičnog postupka, ali da se ta opasnost može preduprijediti boljom institucionalnom komunikacijom.
prioriteti
Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić kazao je tokom tog panela da je pitanje ekološkog kriminaliteta u vrhu prioriteta aktuelne vlasti. Istakao je da su to pokazali i djelima, kada je Vijeće za nacionalnu bezbjednost utvrdilo borbu protiv eko-kriminala kao jedan od nacionalnih prioriteta. - Ima rezultata i ozbiljnih pomaka na tom polju. Za godinu i po mandata ove vlade, zbog nelegalne gradnje, sječe šuma i eksploatacije pijeska, podnešeno je oko 250 krivičnih prijava protiv oko 300 fizičkih i pravnih lica - saopštio je Bečić, dodajući da je bilo i brojnih procesuiranja zbog zloupotrebe službenog položaja i koruptivnih aktivnosti pojedinaca koji su u sistemu države. Rekao je da je veting potreban
Odbačene gume na Sastavcima će danas biti uklanjane
Danas se čiste korita rijeka na Sastavcima
Prema ideji Sonje Drobac (ETV) i Nenada Zečevića (Pobjeda), mediji će danas od 8 sati čistiti korita Morače i Ribnice na Sastavcima od otpada, guma i plastike, dodavši da će biti pozvani i predstavnici gradske uprave, kao i drugih institucija, za čistiju Crnu Goru. Boris Raonić, Marijana Bojanić, Sonja Drobac, Mladen Milutinović i Nenad Zečević saglasili su se da se mora kontinuirano izvještavati o ekološkim problemima, iako nemaju benefita od takvih tema. Predstavnici vodećih medija u Crnoj Gori dodali su da moraju dati zajednički doprinos.
i to ne samo u sektoru bezbjednosti, nego na svim nivoima i u svim institucijama te da će pokrenuti pitanje formiranja specijalizovane grupe u okviru Uprave policije koja bi se isključivo bavila pitanjima ekološkog kriminaliteta - naglasio je Bečić.
Generalna direktorica u Ministarstvu pravde Jelena Grdinić rekla je da u tom resoru konstantno rade na unapređenju zakonskog okvira koji se tiče oblasti zaštite životne sredine, a da je fokus na Direktivi o krivičnim djelima protiv životne sredine.
- Radićemo na osnaživanju krivično-pravnog okvira i potpunom usklađivanju sa međunarodnim standardima, posebno kada je u pitanju pomenuta Direktiva. U narednom periodu biće analiziran i crnogorski krivično -pravni okvir koji je na snazi, u cilju poboljšanja rješenja - poručila je Grdinić.
NeriješeNi slučajevi
zabriNjavaju
Izvršna direktorica NVO
Green Home Azra Vuković istakla je da nevladin sektor zabrinjava veliki broj neriješe-
nih slučajeva eko-kriminala ili onih koji su odbačeni. - Kod tretiranja ekološkog kriminala prepoznaje se više problema: sudski procesi traju dugo, sudska praksa u oblasti zaštite životne sredine je ograničena, a novčane kazne najčešća sankcija u prekršajnim postupcima – rekla je ona. Istakla je da se odluke često donose sa zakašnjenjem, sudije često primjenjuju minimalne zakonom predviđene kazne, te je teško utvrditi uzročno posljedičnu vezu između počinjenog djela i njegovog uticaja na životnu sredinu, što dodatno otežava procesuiranje.
Vuković je rekla da ne postoje formalni mehanizmi za koordinaciju između nadležnih institucija, te ukazala na nedostatak nacionalnog okvira i protokola o saradnji, slabu razmjenu informacija i činjenicu da neujednačeno tumačenje nadležnosti dodatno otežava efikasnu primjenu zakona i borbu protiv ekološkog kriminala. - Zakonska se rješenja kreiraju, ali je problem u njihovoj implementaciji - zaključila je Vuković. H. jaNkoviĆ Svjetskog dana životne sredine pokrenuta nacionalna kampanja „Čuvaj da te čuva“
Spajić i Satler otvorili kampanju „Čuvaj da te čuva“
Mediji će dati zajednički doprinos kampanji
Zbog osuđujuće presude Mitrović razriješena funkcije
PODGORICA – Na juče održanoj sjednici Tužilačkog savjeta, suspendovana specijalna tužiteljka Lidija Mitrović razriješena je funkcije pošto je presuda Višeg suda, kojom je osuđena na sedam mjeseci zatvora za zloupotrebu položaja, postala pravosnažna.
Iz Tužilačkog savjeta su se, obrazlažući odluku o razrješenju, pozvali na Ustav Crne Gore koji propisuje da se rukovodilac državnog tužilaštva i državni tužilac razrješava funkcije ako je pravosnažnom presudom osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora i da Tužilački savjet bira i razrješava rukovodioce državnih tužilaštava i državne tužioce. Mitrović je prošle nedjelje pravosnažno osuđena na zatvorsku kaznu jer je zloupotrebljavajući službeni položaj nezakonito primijenila institut odloženog krivičnog gonjenja za utaju poreza prema četiri fizička lica i protiv njih obustavila krivični postupak.
Prilikom iznošenja odbrane i završnih riječi tvrdila je da je optužnica protiv nje zlonamjerna i politički motivisana. Ona je kazala da je sve radila
Građani prijestonice prijavili da se naoružana osoba šeta gradom
Uhapšen Cetinjanin zbog nošenja pištolja na javnom mjestu
CETINJE – Cetinjski policajci, postupajući po prijavi građana da se naoružana osoba kreće u blizini stadiona FK Lovćen, juče su hitnom reakcijom, u roku od nekoliko minuta, locirali i uhapsili operativno interesantno lice N. Ž. (27) kod kojeg je pronađen pištolj marke CZ.
- N. Ž. će uz krivičnu prijavu biti sproveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju na dalju
nadležnost i postupanje – navodi se u saopštenju. Iz policije su zahvalili građanima Cetinja na pravovremenoj i odgovornoj reakciji i saradnji.
- Pozivamo ih da prijave sve oblike devijantnog i asocijalnog ponašanja koje može ugroziti bezbjednost i živote građana. Uprava policije ostaje pouzdan partner građanima jer jedino zajedno možemo doprinijeti očuvanju bezbjednog ambijenta – kazali su iz policije. J. Đ-P.
po zakonu, ali da je zbog donošenja odluka bez straha i pravednog postupanja takla u nečije interese i iz odmazde završila na optuženičkoj klupi.
Podsjećamo, Mitrović je 23. juna 2023. godine privremeno suspendovana sa dužnosti nakon što je kolega Miloš Šoškić protiv nje podnio op-
tužni prijedlog za zloupotrebu službenog položaja u predmetu ,,Klap“. Nekoliko mjeseci prije suspenzije Mitrović je podigla optužnicu pr otiv tadašnje gradonačelnice Podgorice Olivere Injac za nezakonito zapošljavanje i zloupotrebu službenog položaja, ali je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović povukao iako je ovaj tužilački akt bio predat i zaveden na pisarnici tužilaštva i trebalo je da, shodno zakonskoj proceduri, bude proslijeđen Višem sudu Novović je u ,,slučaju Injac“ prvi put izdao obavezujuće uputstvo 1. decembra 2022. godine pojašnjavajući da ga je donio ,,radi jedinstvene primjene zakona“, a portparol SDT-a Radonjić je tada konstatovao da je uz optužnicu predat ,,samo jedan dio spisa“ i da je ,,postupak još u toku“. U drugom navratu, 12. aprila 2023. Novović je, prema informacijama izvora Pobjede, ,,ušao u ocjenu izvedenih dokaza“.
Prema informacijama Pobje-
de, dan nakon što je optužnica ,,spuštena“ u pisarnicu SDT-a – za vrijeme dok je tužiteljka Mitrović bila van kancelarije – nestali su svi akti i spisi predmeta, zajedno sa registratorima! Vraćeni su nakon nekoliko dana i za sada nema informacije ko je i po čijem nalogu pokupio dokumentaciju. Pravnici koje je Pobjeda pitala za mišljenje ocjenjuju da oduzimanje spisa, bez znanja postupajuće tužiteljke Mitrović, predstavlja ,,teški disciplinski prekršaj, ali i narušavanje samostalnosti nosilaca tužilačke funkcije“. Postavlja se pitanje da li je slučajnost da, nakon što je tužiteljka Mitrović preuzela slučaj protiv Injac za nezakonito zapošljavanje - ponovo im se ukrste putevi - ovog puta u aferi ,,kadeti“ Injac je tada osumnjičena da je, nezakonito, osporila mogućnost Marku Mitroviću –sinu tužiteljke Lidije Mitrović - da se školuje na Vojnoj vazduhoplovnoj akademiji ,,Ikarion“ u Grčkoj. B. ROBOVIĆ
Odbrana bivše predsjednice Vrhovnog suda tražila kraće trajanje suđenja
PODGORICA – Vještak medicinske struke Nemanja Radojević izjasniće se danas da li i koliko vremenski dugo bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica može da prati dalji tok sudskog postupka zbog zdravstvenih problema koje ima.
Branilac Medenice, advokat Zdravko Begović, predao je juče sudu medicinsku dokumentaciju u kojoj se navodi da, zbog dijagnoze koja je njegovoj braniteljki uspostavljena, nije u stanju da prati višesatna suđenja.
- Znam da je moje prisustvo ovdje bitno, ali imam dijagnozu i medicinsku dokumentaciju koja to potvrđuje. Ne mogu da sjedim po pet sati u sudnici i da dođem u situaciju da odem na još jednu operaciju. Zato tražim da vještak utvrdi koliko dugo mogu da sjedim i prisustvujem suđenjima, pojasnila je juče Medenica.
U nastavku jučerašnjeg suđenja pročitani su brojni pisani dokazi koji, prema stavu odbrane, potvrđuju navode njihovih klijenata.
Pored toga, sutkinja Vesna Kovačević odbila je prijedlog odbrane okrivljenog Luke Bakoča za ukidanje pritvora, zbog toga što je u jednom dijelu postupka bio u bjekstvu i nedostupan sudu.
- Znate zbog čega je ovakva odluka. Da ste se pojavljiva-
Vještak utvrđuje koliko dugo Medenica može da sjedi u sudnici
li na ročištima, vi biste danas bili na slobodi. Samo sebi ste štetu napravili - kazala je sutkinja Kovačević, obraćajući se okrivljenom Bakoču. Podsjetimo, Bakoč je uhapšen 15. maja u bratovoj kući, nakon što je godinu i četiri mjeseca bio u bjekstvu. Odlukom suda, pritvor mu je određen 31. januara prošle godine jer se tri puta nije odazvao pozivu suda. Podsjećamo, Specijalno tužilaštvo je 17. oktobra 2022. go-
dine podiglo optužnicu protiv Miloša Medenice, njegove majke Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, policajaca Milorada Medenice i Darka Lalovića, kao i Marka Popovića, Bojana Popovića, Vasilija Petrovića, Marka Vučinića, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića, Gorana Jovanovića i firme ,,Kopad kompani“ iz Nikšića.
Oni se terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. Sud je odvojio postupak u odnosu na suspendovanu sutkinju Privrednog suda Milicu Vlahović-Milosavljević i Vesnu Medenicu za zloupotrebu položaja. Pored toga, sud je postupak spojio sa optužnicom Nikole Raičevića koji se takođe tereti zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koju je 2019. godine oformio Miloš Medenica i da je dogovarao mito za Vesnu Medenicu. Suđenje se nastavlja danas. J. RAIČEVIĆ
Lidija Mitrović
Vesna Medenica sa advokatom Zdravkom Begovićem
Oduzeto oružije
Na putu Nikšić - Risan
Poginula jedna osoba u saobraćajnoj nesreći
PODGORICA – Jedna osoba stradala je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče ujutro u mjestu Trubjela na putu Nikšić - Risan, prenosi portal RTNK. U saobraćajnoj nesrreći su učestvovali teretno i dva putnička vozila.
Dežurna tužiteljka Ana Doderović kazala je da sa vještakom saobraćajne struke i službenicima Odjeljenja bezbjednosti Nikšić izvršila uviđaj. Sa mjesta događaja izuzeti su tragovi, a dalja istraga će, kako je kazala, pokazati uzrok nesreće. B. R.
Saobraćajna nesreća u Baru, predsjednik opštine tražio od Željezničke infrastrukture da hitno obezbijedi sve pružne prelaze
Pljevljak teško povrijeđen u sudaru voza i automobila
BAR – Pljevljak G. V. (40) teško je povrijeđen u saobraćajnom udesu koji se dogodio juče ujutro na pružnom prelazu u barskom naselju Šušanj kada je voz udario u automobil u kojem se nalazio na mjestu suvozača, prenosi Bar info
G. V. je u životnoj opasnosti. On je, nakon medicinskog tretmana u Opštoj bolnici Bar, transportovan na dalje zbrinjavanje u KBC Podgorica. B aranin J. J. ( 69 ), koji je upravljao automobilom na koji je voz naletio, nije povrijeđen.
- Do udesa je došlo kada je na vozilo ,,nisan“, koje se kretalo preko pružnog prelaza, naletio teretni voz kojim je upravljao mašinovođa A. R. (59) iz Podgorice – prenosi Bar info. Okolnosti pod kojima je do nezgode došlo biće poznate nakon izviđaja. Nakon ovog saobraćajnog udesa reagovao je i predsjednik opštine Bar Dušan Raičević zahtjevom da Željeznička infrastruktura hitno obezbijedi sve pružne prelaze podsjećajući da su bezbjednost i životi građana prioritet
izrečena presuda: Bivši direktor Parking servisa Budva dobio godinu i tri mjeseca zatvora, naloženo mu da vrati firmi 120.000 eura
Liješević osuđen za izdavanje propusnica za besplatno parkiranje
PODGORICA - Bivši izvršni direktor budvanskog Parking servisa Dragan
Liješević juče je u Višem sudu u Podgorici osuđen na godinu i tri mjeseca jer je, zloupotrebljavajući položaj, u više navrata odobrio izdavanje propusnica za besplatno parkiranje u okviru javne garaže.
Istom presudom, Liješeviću je naloženo da na ime imovinsko-pravnog zahtjeva oštećenom preduzeću Parking servis uplati iznos od 120.218 eura. Presudu je izrekao sudija Amir Đokaj.
Liješević je kazao za Pobjedu da će uložiti žalbu na ovu odluku suda.
Prema navodima optužnice
Specijalnog tužilaštva, Liješević se tereti da je od aprila 2012. do decembra 2016. godine u Budvi, kao izvršni direktor Parking servisa, protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem granica službenog ovlašćenja, pribavio sebi i drugom imovinsku korist, a na štetu te opštinske firme.
Liješević je, kako se navodi u optužnici, u aprilu 2012. i aprilu 2013. godine, bez znanja Upravnog odbora preduzeća i suprotno Odluci o javnim parkiralištima i garažama odobrio izdavanje 40 propusnica za besplatno parkiranje u okviru javne garaže. - Ove propusnice su izdate i korišćene za parkiranje vozila bez plaćanja naknade za korišćenje javne garaže u periodu do 31. decembra 2012. godine čime je Parking servisu priči-
nio štetu od 38.400 eura – navodi se u optužnici.
U aprilu 2013. godine, Liješević se tereti da je odobrio još 14 propusnica za besplatno parkiranje u okviru javne garaže, koje su izdate bez plaćanja naknade za korišćenje u narednoj godini. Ovom prilikom, Liješević je prema stavu SDT-a, Parking servis oštetio za ukupno 20.160 eura, a licima kojima su izdate propusnice pričinio korist.
Tuča u ui K s u: Identifikovane osumnjičene za napad na pritvorenicu koja izdržava kaznu zbog ubistva djeteta
On se tereti i da je 1. avgusta 2014. godine naložio operateru na naplatnoj rampi garaže „TQ Plaza“, u dijelu kojim gazduje Parking servis Budva, da bez plaćanja 11.974,52 eura omogući vanredni izlazak za automobil „jaguar“, u vlasništvu Gojka Božovića.
U tužilačkom aktu se navodi da je Liješević, 6. maja 2016. godine, kao nalogodavac, izdavalac i podnosilac računa, dao nalog za isplatu naknade putnih troškova za službena putovanja - u ukupnom iznosu od od 5.817,63 eura.
- Optuženi nije dostavio validne račune i dokumentaciju na osnovu kojih se može izvršiti isplata i dao nalog za uplatu istog iznosa na ime razduženja potraživanja koje je oštećeno pravno lice imalo prema njemu po osnovu akontacija za službena putovanja u navedenom iznosu, čime je sebi pribavio imovinsku korist u iznosu od 5.817,63 euranavodi se u optužnici. Dodaje se da je na isti način preduzeće, kojim je rukovodio, oštetio za 2.655,62 eura, kada je 24. avgusta 2016. godine dao nalog za isplatu. B. ROBOVIĆ
On je kazao da Željeznička infrastruktura očigledno u kontinuitetu demonstrira neodgovoran odnos prema životu i bezbjednosti Barana bez namjere da se ozbiljno pozabavi problemom obezbjeđivanja pružnih prelaza u tom lučkom gradu.
Raičević je kazao da je jučerašnja nezgoda u kojoj je ugrožen život jedne osobe samo kap koja je prelila čašu.
On je postavio pitanje rukovodstvu Željezničke infrastrukture koliko još ljudi treba da strada kako bismo ozbiljno shvatili ovaj problem.
Istakao je da apsolutni prioritet mora biti što hitnije obezbjeđivanje svih pružnih prelaza, od kojih su naročito rizični oni najfrekventniji u Šušanju, koji dijeli kompletno naselje, i Virpazaru u kojem, usljed ogromnog priliva turista, svakog dana nekome život ,,visi o koncu“. On je apelovao na Željezničku infrastrukturu da, u susret ljetnjoj sezoni kada se očekuje povećana frekvencija saobraćaja, hitno pristupe rješavanju problema i dodao da lokalna uprava, kao i uvijek, stoji na raspolaganju za svaku vrstu podrške.
B. R.
Šekularac i Koljenović
osumnjičene da su pretukle Jelenu Jovović
DANILOVGRAD – Uprava policije podnijela je krivične prijave protiv zatvorenica Jelene Šekularac (37) iz Berana i Adele Koljenović (30) državljanke Republike Srbije, zbog sumnje da su 26. aprila u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) pretukle pritvorenicu Jelenu Jovović, koja izdržava kaznu zbog ubistva djeteta.
Kako je Pobjeda ranije pisala, Jovović je tada dobila teške tjelesne povrede, zbog čega je transportovana u Klinički centar Crne Gore na ukazivanje ljekarske pomoći.
Kako su pojasnili iz policije, prije skoro dva mjeseca došlo je do tuče između više osoba, a u međuvremenu su identifikovane osumnjičene koje su učestvovale u incidentu.
- J. Š. i A. D. su, kako se sumnja, u ženskom paviljonu Uprave
za izvršenje krivičnih sankcija, tokom tuče između zatvorenica, fizički napale i nanijele teške tjelesne povrede J. J. iz Podgorice usljed čega je ista transportovana na ukazivanje ljekarske pomoći u KBC, objasnili su iz policije.
Pobjedi je ranije iz UIKS-a saopšteno da je Jovović, nakon tuče, ukazana odgovarajuća medicinska njega u Kliničkom centru.
Podsjećamo, Jelena Jovo -
vić osuđena je na 30 godina zatvora jer je umišljajno pomogla partneru Nerminu Šišiću da na smrt pretuče njenog petnaestomjesečnog sina koji je preminuo od težine zadobijenih povreda. Šišić je, zbog teškog ubistva dječaka, osuđen na 40 godina zatvora.
Vještačenjima je utvrđeno da je Šišić u periodu od 2. do 4. februara 2018. petnaestomjesečnoj bebi zadao najmanje 15 udaraca u predjelu glave i tijela, u čemu mu je umišljajno pomogla majka dječaka. - Smrt je nastupila usljed zatajenja po život važnih moždanih centara, zbog preloma kosti lobanje i posljedičnog nakupljanja krvi u lobanjskoj duplji, sve kao posljedica višekratnog dejstva tupog, teškog i jako zamahnutog mehaničkog oruđa – navodi se u presudi Apelacionog suda. J. R.
Bivši direktor vodovoda „Crnogorsko primorje“ ocijenio prijavu protiv njega sramnom Ivanović tvrdi da su zaposleni zaslužili varijabilu
KOTOR – Bivši direktor Regionalnog vodovoda
„Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković ocijenio je neosnovanom i uvredljivom krivičnu prijavu protiv njega da je preduzeće u kojem je radio oštetio isplatom va-
rijabile za trinaest zaposlenih u iznosu od 6.700 eura. Da je radio po zakonu, kako je kazao, utvrdili su i revizori u Izvještaju za 2023. godinu. Ivanković je pojasnio da je zaposlenima isplaćivao stimulacije za ostvarene rezultate i povećan obim posla što je rezultiralo rekordno ostvarenim profitom.
Ukazao je i da je neto isplata zaposlenima u 2023. godini bila preko 1.200.000 eura za svih 80 zaposlenih, tako da varijabile od 6.700 eura koje se pro-
blematizuju su u odnosu na ukupne zarade bile na nivou od 1,7 odsto. -Uvidom u isplate u drugim državnim preduzećima, lako možete doći do iznosa od 10 do 15 odsto – istakao je Ivanković. B.R.
Sa mjesta nesreće
Dragan Liješević
Smrksani automobil nakon sudara sa vozom
Izvještaj o radu državnog organa nadležnog za oblast upravljanja vodama
Šest fabrika proizvelo više od 44 miliona litara vode
PODGORICA – Raspoloživi kapaciteti za proizvodnju vode u Crnoj Gori nijesu dovoljno iskorišćeni i fabrike nemaju mogućnost da realizuju veću prodaju na domaćem, a posebno na inostranom tržištu. Skroman marketinški nastup, nepostojanje odgovarajuće robne marke u izvozu, kao i značajan uvoz, naročito kroz vezanu prodaju voda sa drugim konkurentnim proizvodima ograničavaju plasman vode kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.
To je navela Uprava za vode u izvještaju o radu za 2024. godine.
KAPACITETI
Sedam fabrika u Crnoj Gori proizvodi flaširanu vodu. Fabrika „Water Group“ iz Kolašina, eksploatiše izvorište „Bukovička vrela“ u Kolašinu (voda ,,Suza“), „Aqua Bianca“ iz Podgorice, izvorište „Đedov izvor“ u Kolašinu (,,Aqua Bianca“), „Eko Per“ iz Šavnika, izvorište „Gusarevci“ u Šavniku (,,Diva“), zatim fabrika „Gorska“ iz Kolašin, izvorište „Jeremija“ u Kolašinu (,,Gorska“), „Božja voda“ sa Cetinja, Meterizi (,,Monte Minerale“), „Eko Per“ iz Šavnika, izvorište „Veliki Maljen“ Bukovica u Šavniku (,,Diva“) i fabrika „Water Group“ iz Kolašina, izvorište mineralne vode „Čeoče“ u Bijelom Polju (mineralna voda ,,Rada“).
Prošle godine je šest fabrika proizvodilo flaširanu vodu u komercijalne svrhe. Proizvele su ukupno 44.640.713 litara, po jedinici proizvoda 34.164.453 litara, od čega je prodato 42.499.461 litara, i to na domaćem tržištu 40 .904.669 i inostranom 1.594.791 litara.
– Najveću proizvodnju u 2024. godini imala je fabrika „Water Group“ (izvorište „Bukovička vrela“) i to 17.690.337 litara, što čini 39,62 odsto od ukupne proizvodnje, zatim ,,Aqua Bianca“ („Đedov izvor“) imala je proizvodnju od 10.626.388 litara, odnosno 23,8 odsto od ukupne proizvodnje vode. Slijedi ,,Eko Per“ („Gusarevci“) sa 7.853.741 litara, „Water Group“ („Čeoče“) za izvorište mineralne vode ,,Rada“ sa proizvodnjom od 4.097.991 litara, „Eko Per“ (,,Veliki Maljen“) sa 3.993.701 litar i „Božja voda“ koja je proizvela 378.553 litara – navedeno je u izvještaju. Fabrika vode „Gorska“ iz Kolašina u 2024. godini nije imala proizvodnju. Koncesionar je kao razloge naveo sanaciju krova zbog vremenskih nepogoda, testiranje alata na linijama kako bi se povećao kapacitet i kvalitet ambalaže, sanaciju kaptaže i cjevovoda od kaptaže do fabrike i otklanjanje mikrobioloških parametara u skladu sa Pravilnikom.
– Porast prodaje se očekuje tokom turističke sezone kada se povećavaju ponuda i potražnja flaširane vode, kao i obezbjeđenje tržišta za plasman proizvoda, kako u zemlji tako i u inostranstvu. U tom smislu, potrebno je raditi i na promociji potencijala sektora vodoprivrede Crne Gore i u dijelu
Koncesionar
Za flaširanje vode u komercijalne svrhe eksploatišu se tri izvorišta u Kolašinu (,,Bukovićka vrela“, ,,Đedov izvor“, ,,Jeremija“), dva u Šavniku (,,Gusarevo“, ,,Veliki Maljen“), po jedno na Cetinju i u Bijelom Polju (,,Čeoče“). Najveću proizvodnju u 2024. godini imala je fabrika ,,Water Group“ koja je proizvela više od 17 miliona litara vode ,,Suza“
privlačenja stranog kapitala za unapređenje proizvodnih kapaciteta, odnosno, ulaganja u izgradnju novih postrojenja za eksploataciju izvorišta i flaširanje vode – navode iz Uprave za vode.
Taj državni organ nadležan za
Proizvodnja (litri)
Proizvodnja i prodaja flaširane vode za 2024. godinu Uprava za vode
oblast upravljanja vodama kaže da je u cilju povećanja prodaje potrebno, putem poslovnog povezivanja proizvođača voda u Crnoj Gori, objediniti ponudu, intenzivirati marketinški nastup i postepeno stvarati crnogorski brend koji bi
bio prepoznatljiv ne samo na domaćem već i na inostranom tržištu. Zatim, povećati izvoz voda kroz plasman na tržištima kako regiona, tako i udaljenim destinacijama gdje i druge države iz okruženja plasiraju svoje vode i u okviru jačanja
identiteta crnogorskih proizvoda, učestvovati u promovisanju crnogorskih voda u medijima, turističkim objektima, javnim ustanovama, aerodromima i maloprodajnim objektima.
– Država sa svim akterima uključenim u ovaj proces mora raditi na održivom iskorišćavanju raspoloživih kapaciteta za proizvodnju i plasiranju flaširane vode na domaće i inostrano tržište – konstatovali su iz Uprave za vode.
KONCESIJE
Na snazi je deset ugovora o koncesiji, od čega osam za korišćenje dijela voda za potrebe flaširanja vode u komercijalne svrhe, po jedan za korišćenje vode za uzgoj ribe i za pogonske i tehnološke potrebe. – Uprava za vode je izvršila i reviziju ugovora o koncesijama, a sve iz razloga da bi se postojeći ugovori upodobili, a time osnažio položaj koncedenta za cijeli period trajanja koncesije. S tim u vezi, angažovali smo vještake koji su popisali sve pokretne i nepokretne stvari koje su u funkciji obavljanja koncesione djelatnosti, na osnovu kojih su sačinjeni aneksi ugovora – navedeno je u dokumentu. Vlada je u decembru 2024. godine, donijela odluke o raskidu ugovora o koncesiji po BOT aranžmanu sa koncesionarom „Bast“ iz Nikšića za eskploataciju vode sa izvorišta „Pasišta“ u Plužinama i sa „Nature Technology“ iz Bara za korišćenje dijela voda sa izvorišta „Komunica“, u Danilovgradu. Takođe, raskinut je ugovor o koncesiji za korišćenje voda za pogonske i tehnološke potrebe sa izvorišta - industrijska zona KAP-a, u Podgorici, sa koncesionarom „Politropus Alternative“ iz Tivta. D.Š. CETINJE: Obnovljen natpis na Banskim stanovima
Jedinica proizvoda
Prodato flaširane vode (litri)
Domaće tržište (litri) Inostrano tržište (litri)
water group, kolašin, voda „suza“ 17.690.33712.128.90516.617.54016.128.894488.646
aqua bianca, kolašin, voda „aqua bianca“ 10.626.3888.549.8279.668.4699.668.4690,00
eko per, šavnik, voda „diva“ 7.853.7413.615.7337.984.9947.593.493391.500 božja voda, cetinje, voda „monte minerale“ 378.553
0.00 eko per, šavnik, voda „diva“ 3.993.7013.748.9764.018.6673.502.940515.726 water group, kolašin, mineralna voda „rada“ 4.097.9915.829.3983.927.3183.728.400198.918
Banskih stanova na Cetinju, posvećen Josipu Brozu Titu, obnovljen je nakon završetka radova na adaptaciji ove dvije zgrade. Banski stanovi izgrađeni su 1931. godine na Bulevaru crnogorskih heroja po projektu arhitekte Gojka Tadića i predstavljaju vrijedan dio
arhitektonske i kulturne baštine Cetinja. Riječ je o dvije zgrade sagrađene za stambene potrebe visokih službenika Zetske banske uprave, a na njihovoj fasadi se i dan-danas čita ogromna parola ,,Neka živi Narodna lista maršala Tita!“ napisana daleke 1945. kada su održani prvi izbori u Jugoslaviji.
Radovi na Banskim stanovima obavljeni su u okviru Drugog javnog poziva za sufinansiranje adaptacije spoljnjih djelova stambenih i stambeno-poslovnih zgrada na teritoriji Prijestonice. Kako je navedeno iz lokalne uprave Prijestonice, radovi su podrazumijevali pranje i saniranje oštećenih djelova fasade,
sa ciljem očuvanja njenog autentičnog izgleda i unapređenja ukupnog ambijenta. Ovaj projekat dio je kontinuiranih napora Prijestonice da, kroz saradnju sa etažnim vlasnicima, doprinese uređenju stambenih zgrada i ljepšem izgledu grada.
Prijestonica Cetinje nastavlja da sprovodi slične projekte sa ciljem poboljšanja uslova stanovanja za sve građane. U toku su prijave na Treći javni poziv za sufinansiranje adaptacije spoljnjih djelova stambenih i stambeno-poslovnih zgrada na teritoriji prijestonice Cetinje. J. Đ. – P.
SJEVER BOGAT IZVORIMA: Šavnik
He Rceg NoV i: Ljetnji red vožnje
Trajekt svakih 15 do 20 minuta
HERCEG NOVI – Na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane prešli su na ljetnji red vožnje. Tokom sezone trajekt će saobraćati na svakih 15 do 20 minuta, tokom cijelog dana i noći.
Poslovođa pomorskog saobraćaja u Morskom dobru Aleksandar Crvenko pojasnio je za portal RTHN da brodovi više nemaju red vožnje. – Tokom dana trajekti će prelaziti i mnogo brže, na deset minuta. U noćnim satima, tačnije od 2:00 do 5:00 sati čeka se malo duže. Uglavnom, brodovi više nemaju red vožnje, na sat i sat i po poslije ponoći, ubacićemo i još jedan brod u noćnu smjenu pa će biti mnogo brže – kazao je Crvenko. Od 1. maja cijena karte za putničko vozilo iznosi pet eura, onlajn kupovinom četiri eura. Povlašćene cijene karata koje su postignute sporazumom između JP Morsko do-
bro i opština Herceg Novi i Tivat ostaju iste – za motore su povlašćene karte 1,50 euro, inače je 2,50 eura. Kombi putnički je 7,50, teretno 10,5 eura. Biciklisti i pješaci ne plaćaju kartu.
Na trajektima je urađen mali servis pred sezonu, dok je za remont ,,Teoda“, ,,Perasta“ i ,,Grblja“ raspisan tender. – ,,Teodo“ ima papire do septembra, može da radi cijelo ljeto. Htjeli smo da odradimo remont prije sezone, ali prvi tenderi nijesu prošli. Tenderi su obnovljeni, čekamo da se završi i za ,,Grbalj“, imamo servis motora. Svi ostali brodovi biće spremni za sezonu, ,,Perast“ naši radnici sređuju, farbaju, imaćemo ga krajem juna u opticaju – rekao je Crvenko.
U planu je, kazao je, raspisivanje konkursa za sezonske radnike, mornare i redare na platou za regulisanje saobraćaja, dok su za ostale pozicije mjesta popunjena. C. G.
Bijelo Polje: Završen međunarodni kamp, 75 vatrogasaca dobilo sertifikate
Obučeni da pruže pomoć nakon saobraćajne nezgode
BIJELO POLJE – U kampu
Cerovo kod Bijelog Polja, pokaznom vježbom i uručenjem sertifikata završen je Međunarodni trening kamp za vatrogasce spasioce, koji je realizovala organizacija ,,Florian“ – krovna institucija svih vatrogasnih brigada u Velikoj Britaniji i NVU Savez vatrogasaca spasilaca Crne Gore.
O buku je sprovodilo 12 instruktora iz Velike Britanije, a učestvovalo je 75 pripadnika službi zaštite i spašavanja iz deset opština na sjeveru.
KLJUČNI SEGMENTI
Obuhvatila je dva ključna segmenta: spašavanje povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama uz primjenu hidrauličnih razvalnih alata, te upotrebu disajnih aparata i operativne procedure u gašenju požara u zatvorenom prostoru.
Cilj je bio da se ojačaju kapaciteti i unaprijedi saradnja između opštinskih službi prilikom reagovanja u vanrednim situacijama – poput poplava, saobraćajnih nezgoda, požara i drugih akcidentnih događaja, čime se doprinosi većoj bezbjednosti građana sjevernog regiona.
Završnoj pokaznoj vježbi, pored predstavnika grada domaćina, prisustvovala je i zamjenica britanske ambasadorke u Crnoj Gori Sara Pilbim.
Pilbim je kazala da će Crna Gora imati koristi od svega što je danas imala priliku da vidi.
– Imate jako talentovane ljude u oblasti zaštite i spašavanja, i ovo je nešto čime je Ambasada Velike Britanije jako zadovoljna, i podržava saradnju Velike Britanije i lokalnih zajednica. Nadamo se da će ta saradnja
da traje dugo. Energija je ovdje sjajna, a kolege iz Britanije podstakle su je još više. Jako mladi, a već tako profesionalni – navela je Pilbim. Predsjednik Saveza vatrogasaca i NVO udruženja Predrag Milikić, kazao je da su ove vježbe veoma bitne za vatrogasce.
– Ovo su mlađi vatrogasci koji moraju proći osnovni kurs, ovo je druga faza, a obuhvaćeni su Bijelo Polje i Šavnik, tako da je završen osnovni kurs upoznavanja vatrogasaca sa opremom koju smo dobili iz Engleske, jer smo u prvoj fazi dobili donaciju vrijednosti oko 200.000 eura. Napomenuću da su u Crnoj Gori bile samo dvije termovizijske kamere, u Podgorici i Kotoru, a sada je još 11 opština dobilo te kamere. U drugoj fazi donacije ove obuke dobili smo dva vozila, jedno je došlo u Bijelo Polje, jedno u Šavnik i jedan džip koji će biti u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Nikšića – istakao je Milikić.
Kol AŠi N: Komunalno preduzeće, uz redovne, planira i nove aktivnosti
Postavljaju polupodzemne kontejnere, uvode parking zone
KOLAŠIN – Aktivnosti Komunalnog preduzeća u turističkim sredinama kao što je Kolašin uvijek imaju dodatni imperativ – ispuniti sve zadatke da bi se spremno dočekala ljetnja turistička sezona. Kada turista dođe u „vazdušnu banju“ na hiljadu metara nadmorske visine, onda očekuje da sve oko njega bude besprijekorno čisto. Podrazumijeva se da čovjek, onim što organizuje, sačuva sve ono što priroda nudi... Tako su još od prvih proljećnih dana razmišljali u Komunalnom preduzeću, a direk-
tor Duško Simović kaže da su blagovremeno mapirali sve „probleme“ i napravili plan realizacije kako bi turisti u Kolašinu ostali bez razloga da nešto zamjere komunalnom redu i čistoći. – Proteklih nedjelja organizovali smo akciju čišćenja ulica u centralnoj gradskoj zoni. To su ulice oko Spomen-doma, ulice koje povezuju dva gradska trga, ulice kojima se ulazi u grad, kao i ulice Dunje Đokić, Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića i Željeznička ulica. Ovo su saobraćajno najfrekventnije ulice od kada je otvoren tunel ,,Klisura“ i povezani Berane i
Kolašin preko planine Bjelasica. Posebnu pažnju posvećujemo sakupljanju otpada koji se baca pored puta kao i u prirodi. Tako je uređena dionica od mosta Vladoš, sa kojeg se kreće ka auto-putu, do naselja Drijenak. Uklonjene su divlje deponije u Manastiru Morači i Crkvinama, a slične akcije su organizovane na putu ka Mateševu i Barama Kraljskim – objasnio je Simović. U glavnim gradskim ulicama posebna pažnja posvećena je i orezivanju drvoreda, uređenju zelenih površina, sadnji cvijeća i ukrasnog bilja. Zamijenjena je javna rasvjeta
u Ulici gorska, dok su u naselju Radigojno postavljenje LED sijalice tako da je „osvijetljeno“ to omiljeno šetalište. Uređena je i granitna galanterija na javnim površinama Trga boraca.
Simović očekuje dinamičan period za Komunalno preduzeće u kojem će početi nove aktivnosti.
– Pored redovnog posla, planiramo i postavljanje polupodzemnih kontejnera na više lokacija u gradu.Takođe i organizovanje radne jedinice unutar preduzeća koja će se baviti parking servisom i uvođenjem naplate po zonama.
Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović, kazao je da su tokom završne pokazne vježbe sve bjelopoljske službe, zaštite i spašavanja, medicinske pomoći, Crvenog krsta pokazale visok stepen spremnosti i obučenosti. Komandir Službe zaštite i spašavanja u Bijelom Polju Edin Kolić, kazao je svaka vježba donosi nova znanja i iskustva. – Napravili smo grupu instruktora koji su sproveli obuku za naše domare, tu smo uključili bolnicu, Dom zdravlja i vrtić. Svaka vježba donosi nova znanja, a znanja nikada dovoljno. Zajedno smo svi prošli kroz ovu vježbu i djelovali, tako da nam je mnogo lakše sjutra na terenu. Ovo mnogo znači za grad, službu i kompletan sjever. Zahvaljujem Opštini Bijelo Polje kao pokrovitelju, Službi zaštite i spašavanja, Crvenom krstu, Centru za sport i rekreaciju i svim donatorima i partnerima. Uručeni sertifikati potvrđuju njihovo znanje i spos-
obnost da mogu da učestvuju u tim intervencijama, a za građane sigurnost – istakao je Kolić.
ZNANJE I ISKUSTVO Sekretar Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje Marko Maslovarić, zahvalio je svim učesnicima i partnerima ovog projekta. – Projekat ,,Florian“ uspješno je realizovan u našem gradu, i veliki fond znanja je razmijenjen. Tri simulacije su bile danas na terenu, požari u zatvorenom prostoru, akcidentni slučajevi saobraćajnih udesa i akcije spašavanja na vodi. Zajednički rad i timsko planiranje je važno, uvijek ćemo imati uspjehe, a to je zaštita ljudskih života, imovine i svih dobara koje štitimo. Nova iskustva će se sigurno primjenjivati kako u operativnom, tako i u uspostvljanju tih strateških i taktičkh linija krizne komunikacije i kriznog menadžmenta na lokalnom nivou –kazao je Maslovarić. B.Č.
UReĐeNe ZeleNe PoVRŠiNe: Detalj iz Kolašina
Vjerujemo da nas dosta posla čeka na unapređenju javne infrastrukture, a u prvom planu biće izgradnja novih trotoara, postavljanje javne rasvjete u prigradskim naseljima. Nastavićemo radove na unapređenju saobraćajne i turističke signalizacije. Postavljanjem ukrasnih betonskih stubića na trotoarima, čuvamo javne površine, smanjujemo mogućnost nepravilnog parkiranja i oslobađamo prostor za pješake – istakao je Duško Simović. Dr. D.
VjeŠTiNe PReNijeli STRANi eKSPeRTi: Detalj sa obuke
PReDSToji TeNDeR ZA ReMoNT: Trajekt ,,Teodo“
Predstava „Naličje“ CNP-a uspješno izvedena u Banjaluci
Tragične sudbine pod blještavilom kapitala
PODGORICA – Nakon uspješnog izvođenja i nagrada na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, izvedena je u okviru takmičarske selekcije 27. Teatar festa „Petar Kočić“ u Banjaluci. U punoj sali Narodnog pozorišta Republike Srpske publika je ovacijama i dugotrajnim aplauzima pozdravila ansambl predstave Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).
Direktorica Narodnog pozorišta Republike Srpske Dijana Grbić istakla je da je predstava CNP-a u potpunosti u skladu s ovogodišnjim sloganom Festivala „Ispod površine“. – Ono što pozorište i pozorišni festivali rade jeste da progovaraju u ime svih o stvarima koje vidimo, a često ne izgovaramo. Večerašnja predstava je upravo to uradila – navela je Grbić. Selektorka festivala Nataša Ivančević kazala je da ova predstava pokazuje lice, a ne naličje našeg društva. – Navela sam i u selektorskom izvještaju da u ovoj predstavi ne ostaje ništa ispod tepiha. I ispod svega se duboko, ipak, krije ona ljudskost i dobrota crnogorskog naroda na koju smo svi mi navikli, a na povr-
šinu je, nažalost, isplivalo ono što ne valja. Vidjeli ste večeras reakcije publike, nedavno i publike u Novom Sadu i mislim da je problem identičan u cijelom regionu – zaključila je Ivančević.
Boris Liješević je za režiju predstave „Naličje“ početkom ove nedjelje dobio prestižnu Sterijinu nagradu. Na okruglom stolu u Banjaluci osvrnuo se na vrijeme i kontekst nastanka ove i predstave „Očevi su grad(ili)“ prije 12 godina, takođe u produkciji CNP-a. Objasnio je da je prva predstava nastala u vremenu kada je Crna Gora bila zahvaćena naletom kapitala, koji je počeo da mijenja mentalitet društva. Dvanaest godina kasnije, kroz predstavu „Naličje“, zapitao se gdje su završili ti ljudi i vrijednosti, dok su ispod blještavila bogatstva ostali pojedinci koji pate pod njegovim teretom. Glumac Aleksandar Radulović, dobitnik Sterijine nagrade za ulogu Vuka, istakao je da igra bolesnog čovjeka u bolesnom društvu, ali da ipak pokušava zadržati nadu zbog svoje porodice i sina. Poručio je da se bavi glumom iz potrebe za razumijevanjem ljudske prirode, iako oni koje kritikuju kroz umjetnost često ostaju nedodirnuti porukama predstave. R. K.
Raspisan javni poziv za predstavljanje Crne Gore na Bijenalu u Veneciji Djela da budu u molskim ključevima
PODGORICA – Muzej savremene umjetnosti Crne Gore uputio je javni poziv za prijedlog projekta za predstavljanje Crne Gore na 61. Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji, koje će biti održano od 9. maja do 22. novembra 2026. godine (dani predotvaranja su 6, 7. i 8. maj). Tema 61. Bijenala savremene umjetnosti, prema kustoskoj koncepciji Koyo Kouoh, glasi ,,In Minor Keys“ (U molskim ključevima). Detaljnije informacije o kustoskoj izjavi i uslovima prijavljivanja dostupne su na zvaničnom sajtu Muzeja. Crnogorski paviljon biće smješten u izložbenom prostoru ArteNova, na atraktivnoj lokaciji Campo San Lorenzo u Veneciji. Tehnički opis prostora dostupan je na sajtu Muzeja i čini sastavni dio poziva koji se upućuje umjetnicima, umjetničkim grupama i kustosima sa kustoskim projektima. Muzej savremene umjetnosti za produkciju rada i opremanje izložbenog prostora obezbjeđuje budžet u iznosu od 50.000 eura. Rok za predaju projekata traje do 1. septembra. Odluku o izboru projekta koji će predstavljati Crnu Goru na 61. Bijenalu donosi međunarodni žiri koji čine: Ana Ivanović, istoričarka umjetnosti (Crna Gora), Miroslav Balka, vizuelni umjetnik (Poljska), Odile Decq, arhitektica (Francuska), Gunnar B. Kvaran, kustos (Norveška), Hélène Audiffren, direktorka Carré d’Art Muzeja savremene umjetnosti u Nimu (Francuska). A. Đ.
U Muzičkom centru premijerno izvedena opera ,,Don Đovani“ pod dirigentskom upravom Marka Korovića i u režiji Aleksandra Nikolića
Ako izgubimo grižu izgubili smo moć
Naš Don Đovani do kraja ne želi da kaže ne, do kraja vjeruje da je u pravu. Iako ga u početku podržavamo, na samom kraju smo svi protiv njega. Svijet nas stalno upućuje na to da nijesmo pogriješili – kazao je Nikolić
PODGORICA – U vremenu kada svijet često briše granice između krivice i opravdanja, između moći i odgovornosti, opera ,,Don Đovani“ dolazi kao opomena. Mocartova muzika pretače se iz nježnosti u oluju kroz glasove izvođača koji na sceni ne glume, već žive istinu svojih likova. Opera nas poziva da oslušnemo ono što inače izbjegavamo –unutrašnji svijet – i zapitamo se: „Ko smo kad više ne možemo pobjeći od sebe?“
Premijera opere ,,Don Đovani“, na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore, pred publikom je donijela svjež i savremen pogled na jedno od najkompleksnijih djela muzičke baštine. Djelo koja spaja strast i smrt, humor i tragediju, slobodu i kaznu, izvedeno je u produkciji koja potvrđuje da Crna Gora ima snagu i umjetničku viziju dostojnu najviših evropskih scena.
Opera se realizovala pod dirigentskom upravom Marka Korovića, dok režiju i scenografiju potpisuje Aleksandar Nikolić. U autorskom timu su i kostimografkinja Senka Ranosavljević, koreografkinja Federika Vinćifori i asistent scenografa Siniša Radulović Uloge tumače: Luka Jozić, Felix Pacher, Milica Lalošević, Siniša Radin, Antonia Vučinović, Marko Trajkovski i Ena Topčibašić. U operi učestvuju Crnogorski simfonijski orkestar, Crnogorski baletski ansambl i hor Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore. Uz zvuke Mocartove genijalnosti pred publikom je oživio
Don Đovani – ne kao puka legenda o zavodniku, već kao ogledalo naše unutrašnje tame i svjetlosti. Don Đovani je zavodnik, grešnik i pobunjenik. On je metafora za sva ona pitanja koja izbjegavamo da postavimo sebi, a koja nas često prate: „Da li možemo živjeti bez savjesti?“ i „Gdje prestaje lična sloboda, a počinje odgovornost?“ U srcu opere su tri ženska lika –Dona Ana, kao ranjena istina koja traži pravdu, Dona Elvira, savjest koja ne prestaje da voli i opominje i Cerlina, mudra kći naroda, snalažljiva i oprezna. Don Đovani je lik koji zavodi, ali na kraju, ipak, biva razotkriven. Don Đovani ne priznaje ništa osim sopstvene volje, a upravo ta volja vodi ga prema neizbježnoj kazni. On je pokazatelj da nijedna moć i nijedna strast nijesu vječne pred ogledalom pokajanja.
ZAGONETKA
Nikolić je za Pobjedu istakao da je ,,Don Đovani“ jedna velika zagonetka. – Reditelj mora da bude i detektiv i arheolog – neko ko najozbiljnije ulazi u proučavanje epohe u kojoj je nastao ,,Don Đovani“. Kada sve to proučite, morate da se zapitate koja vrsta priče danas treba publici i šta vama kao reditelju znači ,,Don Đovani“. Morate sve likove iskreno voljeti, razumjeti i biti strastveno vezani za njih. Ne bude ova opera uvijek zanimljiva publici, ona je mač sa dvije oštrice – kazao je Nikolić. Za Nikolića je ,,Don Đovani“ unutrašnje putovanje koje traje mnogo godina.
– Između mog prvog ,,Don Đovanija“ i ovog, osmog kojeg režiram, prošlo je deset godina. Sjećam se sebe i promišljanja tokom prvog ,,Don Đovanija“. On je bio dosta okrenut pobuni protiv licemjerja u zajednici. Sada, poslije toliko godina, posmatram ga na drugačiji način – gledam priču o čovjeku bez introspekcije, o čovjeku kome ništa nije sveto. Međutim, šta se desi kada izgubimo kriterijume i pomislimo da nam je sve dozvoljeno? To je trenutno tema koja me okupira u ,,Don Đovaniju“ – gdje je granica između inteligentnog cinika i velikog grešnika – rekao je Nikolić. On naglašava da je opera ,,Don Đovani“ puna strasti, flerta, zavođenja, humora, ali i ostrašćenih momenata, zakletve, ubistva, tajnih susreta… No, pitanje pokajanja je najvažnije.
– Svaki grijeh je oprostiv ako se osoba transformiše iznutra, ako se zaista susretne sa samom sobom i ako nakon ozbiljnog bola koji doživi u sagledavanju svojih grešaka postane novi čovjek i riješi da živi novi i drugačiji život. Naš Don Đovani do kraja ne želi da kaže ne, do kraja vjeruje da je u pravu. Iako ga u početku podržavamo, na samom kraju smo svi protiv njega. Savremeni svijet nas stalno upućuje na to da nijesmo pogriješili. Često u nama abolira osjećanje krivice. Mi ga svi po prirodi imamo. Nama je ontološki i evolutivno dato osjećanje griže savjesti koje se razvija kroz empatiju. Na planetarnom nivou imamo trend aboliranja griže savjesti i zato mislim da treba da radimo ovakve predstave. Ako izgubimo grižu savjesti, izgubili smo osnovnu ljudsku komponentu, izgubili smo mogućnost empatije – kazao je Nikolić.
MUZIKA
Korović je za Pobjedu istakao da je zaista nevjerovatno kako Mocart u ovoj operi obli-
kuje svaku notu prema svakoj riječi. – Ako je riječ tužna, biće samo jedan akord tuge. Mocart nikada nije takav da je sve radosno ili sve tužno. Sve je kao naše emocije. Sve su to prirodne ljudske emocije koje on uspijeva da izrazi kroz vezu između riječi i tona – istakao je Korović.
On je naglasio da Mocart koristi različite stilove unutar svog sopstvenog izraza. – Ali u operi imate različite likove. Imate ljude sa sela, imate plemiće, imate vrlo vesele likove, ali i vrlo intenzivne. Zapravo, Mocart koristi savršenu emociju da opiše svakog od njih. I to je njegova genijalnost. Jer čak i ako ne znate ko je lik, čak i ako ne vidite šta se dešava na sceni, samo kroz muziku znate ko pjeva jer je to stil tog lika – istakao je Korović. Radnja opere je, kako kaže Korović, istovremeno i jednostavna i komplikovana. – Ono što je fantastično jesu
PODGORICA – Crnogorska akademija nauka i umjetnosti organizovaće veliku retrospektivnu izložbu umjetničkih radova akademika CANU Miloša Vuškovića, pod nazivom „Duh jednog vremena“. Izložba će biti otvorena 12. juna, u 20 sati, u Galeriji CANU.
Na izložbi će biti predstavljeno pedesetak radova iz svih etapa stvaralaštva Miloša Vuškovića, a kuriozitet je da dio radova nije do sada izlagan u Crnoj Gori. Miloš Vušković je bio redovni član Društva za nauku i umjetnost Crne Gore (kasnije CANU) od 1973. godine i prvi je koji je biran i izabran u član-
stvo Akademije iz oblasti likovnih umjetnosti. Vušković je bio jedinstvena pojava u crnogorskoj likovnoj umjetnosti. Bio je originalan i neponovljiv. Odnos prema slikarstvu kao suštinskoj potrebi njegovog samosvojnog bitka i prema životu kao prometejskoj trpeljivosti i arkadijskoj svetkovini, osnovni su temelji stvaralač-
Sa okruglog stola nakon izvođenja „Naličja“
Scena iz opere „Don Đovani“
Miloš Vušković
savjesti, empatije
Dokaz da Crna Gora ima snagu
za operu
Dirigent Mark Korović smatra da je premijera opere ,,Don Đovani“ dokaz da Crna Gora ima snagu za operu. – Pogledajte samo šta smo
uvertira i kraj. Na primjer, uvertira počinje na isti način kao i početak kraja. Tako Mocart gradi mostove. Kompozitor uvijek piše muziku za one koji je prvi put slušaju. To su možda ljudi koji su večeras ovdje. Tako da on pokušava da nas nekad povede sa sobom na lagan i prelijep način, a ponekad sve iznenada „slomi“. I zapravo, u muzici možete osjetiti kada nešto ide u jednom pravcu, sasvim u re-
večeras uspjeli da ostvarimo. Večeras je savršen dokaz da možemo, da naša zgrada, naši zaposleni, hor, orkestar, balet, akademija, svi pjevači mogu da izvedu jednu od najtežih opera. I veoma sam ponosan na ono što smo postigli. Ne zbog sebe, već zbog svih ostalih, zbog ove kuće, zbog Muzičkog centra Crne Gore – istakao je Korović.
du, i kada Mocart želi da nas odvede negdje drugdje. Dakle, muzika definiše. U stvari, to je kao rijeka Morača. I Morača je ponekad veoma tiha, a ponekad kao Nijagara. I to je način na koji Mocart koristi muziku da nas jednostavno pusti da „plivamo“ kroz radnju opere – istakao je Korović.
Opera „Don Đovani“ i večeras će biti izvedena na sceni Muzičkog centra. A. ĐOROJEVIĆ
Autorsko veče Aleksandra Gatalice priređeno u NB ,,Radosav Ljumović“
PODGORICA – Autorsko
veče poznatog srpskog književnika Aleksandra Gatalice, s akcentom na njegov najpoznatiji roman i jedan od najčitanijih romana savremene srpske književnosti koji je prodat u više od 40.000 primjeraka – ,,Veliki rat“, upriličeno je u NB ,,Radosav Ljumovič“.
Gatalica je govorio o preko 30 izdanja svog najtiražnijeg djela, a iako je imao preko 100 promocija istog, za podgoričku publiku spremio je pojedine segmente koje, kako je rekao, ranije nije iznosio. Prezentovao je poredak najčitanijih knjiga Narodne biblioteke Srbije i mreže javnih biblioteka u toj zemlji, po kojima se jasno vidi da je čak i godinama nakon dobijanja NINove nagrade (2012. godina), ,,Veliki rat“ bio najčitaniji roman u Srbiji. Takođe, Gatalica je otkrio da iako je roman preveden na preko 10 jezika, nikad nije preveden na njemački, a knjigu je odbilo čak 23 njemačka izdavača. Ovaj roman, prema njegovim riječima, pripada tradiciji srpske književnosti koja za temu ima Prvi svjetski rat, pa je i objavljen u ediciji ,,Prvi svjetski rat u srpskoj književnosti“ Službenog glasnika. ,,Veliki rat“ je, prema riječima autora, fantastički roman. – Iako je sve ono što se tiče realija tačno i istinito, zasnovano na istorijskoj građi. Međutim, ono što je domaštano je svakako fantastičko iliti fantastično. Fantastika se u romanu bori sa istorijskim činjenicama. Ono
Književnost stanuje u glavi čitaoca
što je fantastično djeluje realistično, a ono što je realistično djeluje fantastično – rekao je Gatalica.
Književnost je, smatra on, utoliko kompleksnija umjetnost od nekih drugih umjetnosti,
Drugo izdanje pozorišnog festivala
jer osim izbora tematike i stila mora da izabere i poetičke alatke.
– To je način govora. U ,,Velikom ratu“ mijenjam dinamično način govora. Mijenjam ga 10, možda i 20 puta. Nije to sa-
mo izmjena u vrsti jezika, u žargonskom ili književom jeziku, već je to izmjena u vrsti obraćanja prema čitaocu, gdje se miješa treće i prvo lice – istakao je on.
Prema njegovim riječima, svaki čitalac je vlasnik svojih slika o ,,Velikom ratu“.
– Moja poetička pripadnost ili teorija gdje se nalazi književnost jeste da se književnost nalazi u glavi čitaoca. Zato što svaki čitalac pravi svoje slike u glavi tokom čitanja i one nijesu iste ni sa drugim čitaocem, niti sa piscem, iako svi čitaju isti tekst. To je inače fenomenološka teorija, jedna od onih koje opisuju književnost – kazao je on. Nakon uspjeha ,,Velikog rata“ počeo je da se sreće sa velikim brojem čitalaca i, kako kaže, provjerio da li je to stvarno tako.
– Moram da vam kažem da sam utvrdio da književnost zaista stanuje u glavi čitaoca. Imao sam nekoliko tipičnih mjesta iz ,,Velikog rata“ gdje sam ljude pitao kako su oni to zamislili. Opisivali su najfantastičnije slike, nisam mogao da vjerujem, nisu bile dvije iste slike. Stotine člitalaca sliku odlaska Mehmeda Jildiza u nepoznato iz Istanbula sasvim je različito zamislilo. Jedni su Istanbul zamislili kao planinsko mjesto, drugi da Mehmed gaca kroz zlatni rov i ide da se udavi. Ne možete vjerovati šta su čitaoci domislili u svojoj glavi, što je živi dokaz da književnost stanuje u glavi čitaoca – istakao je Gatalica. Sa autorom je razgovarao Stefan Sinanović An. R.
U prodaji ulaznice za Fest Cetinje
PODGORICA – Prodaja pojedinačnih ulaznica za drugi pozorišni festival pod otvorenim nebom – Fest Cetinje – počele su u galeriji CZK na Cetinju, na svim Tobacco S Press prodajnim mjestima i sajtu www. gigstix.me.
Fest Cetinje biće održan od 13. do 21. juna na Ljetnjoj pozornici. Predstave se bave tema-
ma koje su danas više nego aktuelne: prijateljstvo, porodica, ljubav, ženska snaga, društvene norme, digitalna zavisnost, kao i politička i društvena svakodnevica. Karta za predstavu ,,Top prijatelji“, autorski projekat Jelene Lele-Milošević, koja će biti izvedena 13. juna, u 21 sat, košta pet eura. Dan kasnije nastupiće Zoran Kesić u programu ,,Priče i pesme“, a karta se može kupiti za 12 eu-
ra. Predstava „Frenki i Džoni“ u kojoj uloge tumače Sloboda Mićalović i Igor Đorđević, koprodukcija Narodnog pozorišta Beograd i Narodnog pozorišta Sombor, biće izvedena 14. juna, a karta košta takođe 12 eura. Dan kasnije, 16. juna, u 10 časova, biće izvedena dječja predstava „Klikni sigurno – klikni na porodicu“, u kojoj igraju Vukan Pejović i Danica Rajković (produk-
kog puta akademika Miloša Vuškovića, likovnog stvaraoca, pedagoga, estete i erudite. Posjedovao je posebnu vrstu poetike koja je zadovoljsto nalazila u malim jednostavnim stvarima koje čine život, u svijetu jedne diskretne lirike – svijetu intime. Shodno tome tematski se opredijelio za slikanje portreta, pejzaža, žanr scena, mr-
tve prirode. Bio je jedan od najuvažavanijih karikaturista na jugoslovenskim prostorima i rodonačelnik crnogorske karikature. Kao ličnost visoke kulture i svestranog interesovanja, lucidan i radoznao posmatrač, u skladu sa svojim životnim principima, nije mogao ostati ravnodušan prema duhovnom i fizičkom ugrožavanju čovjeka u mnogim aspektima kompleksne društvene zbilje
A. Đ.
cija: Atelje Arlekin), a ulaz je slobodan. U večernjem terminu, na repertoaru je predstava „Safra“, u kojoj igraju Milica Šćepanović i Marija Maša Labudović, a karta se može kupiti za pet eura. Kultna predstava ,,Slasti slave“ Gradskog pozorišta, u režiji Stefana Sablića, u kojoj igraju Dubravka Drakić i Mladen Nelević, biće izvedena 17. juna u 21 sat, a karta košta pet eura, kao i za predstavu ,,Bilo jednom u Crnoj Gori“ (autorski projekat Obrada Nenezića), dan kasnije u istom terminu, te za ,,Narodnog poslanika“ Branislava Nušića u izvođenju Pozorišta „Slavija“ iz Beograda, 19. juna. Cijena karte za stendap monodramu „Dejt“, koju će u 21 sat izvesti Sandra Silađev Dinja, iznosi 12 eura. Festival se zatvara u subotu, 21. juna, savremenim monodramskim komadom „Odbrojavanje“, u izvođenju Maje Šarenac, u produkciji beogradskog udruženja „Artsi“, a cijena karte je pet eura. Festival organizuje Centar za kulturu Prijestonice Cetinje, uz podršku Prijestonice Cetinje i Ministarstva kulture i medija Crne Gore. An. R.
Pisac Aleksandar Gatalica u Biblioteci
Scena iz predstave „Top prijatelji“
Generalni sekretar Alijanse razgovarao sa ministrima odbrane zemalja članica
Rute: NATO predlaže izdvajanja od pet odsto
BRISEL – Na predstojećem samitu NATO u Hagu Alijansa će predložiti zemljama članicama da povećaju nivo BDP-a koji izdavajaju za odbranu na pet odsto, pri čemu će tri i po odsto od tog iznosa biti odvojeno za osnovnu vojnu potrošnju, a ostalih jedan i po odsto za investicije povezane sa odbranom i bezbjednosti - saopštio je
generalni sekretar Alijanse Mark Rute. - Želim da samit napravi buku - rekao je Rute novinarima nakon sastanka sa ministrima odbrane zemalja članica NATO-a, navodeći da veliki broj ministara podržava izdvajanja BDP-a od pet odsto - javlja Rojters. Prethodno je ministar odbrane SAD Pit Hegset rekao da će se povećanje izdvajanja ostva-
riti, kao i da, ako neko želi da bude u Alijansi, onda ,,mora da bude spreman za borbu“. - Ovdje smo da nastavimo rad koji je predsjednik (SAD Donald) Tramp započeo, a to je obaveza od pet odsto BDP-a u ovom savezu, što mislimo da će da se ostvari - rekao je Hegset novinarima u Briselu. On je dodao da to mora da se desi do samita u Hagu kasnije ovog mjeseca, prenosi Tanjug.
BEOGRAD: Lakše povrijeđeni student Miloš Pavlović - Ćaci i njegova dva cimera
BEOGRAD - Student medicine Miloš Pavlović i njegova dva cimera napadnuti su u četvrtak u ranim jutarnjim satima prilikom posjete kafiću u Studentskom gradu - gdje su živjeli dok se nijesu preselili u šatorsko naselje u Pionirski park zvani ,,ćacilend“.
Policija je za sada privela šest osoba i objavila snimak hapšenja i privođenja sa lisicama na rukama, ali nije reagovala odmah kada je bilo jasno da će se nešto desiti.
PROVOKACIJE I OPTUŽBE
Pavlović i njegova dva cimera, iz ,,ćacilenda“, sjedjeli su u kafiću u Studentskom gradu i tada je počelo zviždanje, povici
Je li napad insceniran ili stvaran?
„ua“ i polivanje vodom... Dva policajca su bila u kafiću, ali nijesu reagovali, već su izašli napolje, a nakon toga su poletjele konzerve... Prema navodima Pavlovića, on je oboren na zemlju i dobio je nekoliko udaraca, kao i njegova dva cimera Vladimir Balać i Luka Lalošević
Na sreću, niko nije teže povrijeđen – iako predstavnici vlasti već mjesecima opasnom retorikom pokušavaju da sukobe te dvije grupe studenata. Nakon incidenta, u Urgentnom centru (gdje je Pavlović sa cimerima odvezen) odmah se stvorio ministar zdravlja Zlatibor Lončar koji je rekao
Pavlović i minstar Lončar u Urgentnom centru
Studenti ispred policije traže da se uhapšeni puste, ali policija nastavila da privodi
„Pustite ih sve“, „pumpaj“ – uzvikuju studenti ispred policijske stanice na Novom Beogradu zbog toga što je osam njihovih kolega uhapšeno nakon napada na
Miloša Pavlovića i njegova dva cimera. U momentu kada su studenti počeli protest bilo je šestoro uhapšenih, a u toku protesta MUP je saopštio
da su privedene još dvije osobe.
Oni se terete za nasilničko ponašanje i, prema saopštenju tužilaštva, dvojica su zadržana u pritvoru dok se ostali privedeni ne pominju. - Mi smo na pravom putu, borimo se za demokratju i ovdje ćemo ostati dok ne saznamo što je sa našim kolegama - rekao je jedan od studenata ispred policijske stanice.
da je Pavlović „u šoku“, da on i njegove kolege imaju „povrede leđa, stomaka abdomena, da je isječena ruka Pavlovića“ i tako dalje... S obzirom na to da je bio u stanju šoka, pravo je čudo kako je Pavlović u prisustvu Lončara pričao za televizije „Pink“ i „Informer“ što se desilo. Da bi sve bilo ubjedljivije, Pavlović je sjedio u kolicima sa flasterom na ruci, a zatim je osvanula slika iz zgrade Predsjedništva Srbije. Pavlović sjedi pored Vučića – u međuvremenu se presvukao: zelenu majicu iz Urgentnog centra zamijenio je plavom košuljom.
Vučić je poručio na Instagramu „da će država reagovati, da je ponosan na Pavlovića i da je bolje biti ćaci nego naci“.
Inače, ,,ćacilend“ je vlast napravila da bi provocirala studente u blokadi i građane jer u njega mogu ući samo studenti koje predvodi Pavlović i oni koji ih podržavaju.
„NACIZAM I FAŠIZAM“
Teške optužbe o ovom slučaju izrekla je i Ana Brnabić, predsjednica parlamenta.
- Pavlovića su napale „nacističke blokaderske horde“..
Tvrdi da iza napada „stoje najgori nacisti“, i da su napadnuti studenti.
- Realno najhrabriji među nama, jer su realno mogli da vas ubiju. Zaključila je: „Niko nema prava da vam kaže da ne možete da uđete na fakultete jer to je nacizam iz Beča i Minhena 30-ih godina prošlog vijeka“.
Obećala je i da će svi napadači biti identifikovani jer je „razgovarala sa predsjednikom Vučićem“...
- Svaka slobodna osoba u Srbiji je ćaci - ocijenila je Brnabić. Osuđujući napad na Pavlovića i cimere, ministri su se utrkivali ko će gore izvrijeđati studente u blokadi.
- Vukovi anarhije i fašizma
- rekao je ministar odbrane Bratislav Gašić
- Napali su ga ljudi bez uvjerenja i vrijednosti - kaže ministar bez portfelja Đorđe Milićević
- Neće fašizam nikada pobijediti, pobijediće Srbija - izjavio je ministar finansija Siniša Mali. V. CVEJIć
Šefica Međunarodnog komiteta Crvenog krsta poručila da države moraju učiniti više da okončaju rat
gora od pakla na zemlji
GAZA - Gaza je postala gora od pakla na zemlji, izjavila je šefica Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Mirjana Špoljarić. U intervjuu za BBC u Ženevi Špoljarić je rekla da je ,,čovječanstvo zakazalo“, posmatrajući užase rata u Gazi.
- Postalo je gore od pakla na zemlji. Ne možemo nastaviti da gledamo što se dešava. To prevazilazi svaki prihvatljiv, pravni, moralni i humani standard. Nivo razaranja, nivo patnje. Još važnije, činjenica je da posmatramo narod potpuno lišen ljudskog dostojanstva. To bi zaista trebalo da šokira našu kolektivnu savjest – rekla je. Dodala je da države moraju učiniti više da okončaju rat, okončaju patnje Palestinaca i oslobode izraelske taoce.
- Svaka država ima pravo da se brani. I svaka majka ima pravo da vidi kako joj se djeca vra ć aju. Nema opravdanja za uzimanje talaca. Nema opravdanja za uskraćivanje djeci pristupa hrani, zdravstvu i bezbjednosti. Postoje pravila u vođenju sukoba koja svaka strana u svakom ratu mora da poštuje - navela je Špolja-
rić, dodajući da napad Hamasa na jug Izraela tu državu ne pravda za osvetničke akcije. - Nijednoj strani nije dozvoljeno da krši pravila, bez obzira na sve i to je važno, jer ista pravila važe za svako ljudsko biće prema Ženevskoj konvenciji. Dijete u Gazi ima potpuno istu zaštitu kao i dijete u Izraelu. Nikad ne znate kada bi vaše dijete moglo biti na slabijoj strani i kada će mu biti potrebna ova zaštita - navela je. Dodala je da nema opravdanja za zamjenu distributera pomoći koju je sada umjesto UN sprovodila Humanitarna fondacija za Gazu koju podržavaju Vašington i Tel Aviv, a čiji pokušaji da dostave hranu su se tragično završili ovog vikenda, jer je izraelska vojska pucala na ljude koji su stajali u redu. - Nigdje nije bezbjedno u Gazi. Nigdje. Ni za civile, ni za taoce. To je činjenica. I naša bolnica nije bezbjedna. Ne sjećam se druge situacije da sam vidjela da radimo usred neprijateljstava - navela je i istakla da osoblje Crvenog krsta radi i po 20 sati, te da nema obezbjeđenje.
Pit Hegset i Mark Rute
Priredila: R. U.–I.
Život ispod ljudskog dostojanstva u Gazi
Za nepunih pet mjeseci ove godine Glavni grad i Čistoća isplatili više od 144.000 eura odštete građanima koje su povrijedile napuštene životinje
Zbog ujeda pasa lutalica dnevno se izdvaja oko 1.000 eura
Tokom 2024. godine građanima je na ime odštete zbog ujeda pasa lutalica u Podgorici gradsko preduzeće Čistoća isplatilo 80.258 eura, dok su za nepunih pet mjeseci ove godine (do 20. maja) po ovom osnovu isplatili 72.160 eura.
Ovo je zapravo samo polovina ukupnog iznosa, jer je drugu polovinu u identičnom iznosu (72.160 eura) isplatio Glavni grad, što znači da je po osnovu ujeda pasa lutalica za nešto više od prvih 140 dana ove godine isplaćeno više od 144.000 eura, odnosno u prosjeku oko 1.000 eura dnevno.
ODŠTETA
Veterinarka Maša Jovanović iz gradskog preduzeća Čistoća ističe da je evidentno da je prisutan veliki broj napuštenih pasa na teritoriji Podgorice (kako u prigradskim naseljima, tako i u gradskom jezgru), kao i da broj prijavljenih ujeda pasa lutalica u kontinuitetu raste. Navodeći da se po ujedu psa (koji utvrđuje ljekar) isplaćuje u prosjeku oko 400 eura, ističe da postoji sumnja da dolazi do određenih zloupotreba.
U 164 boksa
zbrinuto 2 50 pasa
Profesorica stručnih predmeta iz oblasti veterine
Maša Jovanović, koja je konsultant u Čistoći, ističe da je Sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce prebukirano.
- Sklonište na Vrelima ribničkim raspolaže sa 164 boksa. Kapaciteti su više nego prepunjeni, u njemu je trenutno oko 250 pasa. Trudimo se da ubrzamo proces udomljavanja,
Nerijetki su slučajevi da napušteni psi izazovu saobraćajne nezgode, pa i tu nastaje velika materijalna šteta, za što građani takođe traže nadoknadu troškova. To će se dešavati dok se podrobnije ne pozabavimo problemom pasa lutalica na ulicama Podgorice – kaže veterinarka Maša Jovanović iz gradskog preduzeća Čistoća, napominjući da je svaka opština odgovorna za napuštene životinje koje se nalaze na njenoj teritoriji, kao i za nadoknadu pričinjene materijalne štete
- Odštete se isplaćuju solidarno na način što polovinu iznosa za odštetu građanima isplaćuje Čistoća, a drugu polovinu Glavni grad. Imajući u vidu da je česta pojava da se prilikom redovnih obilazaka i po prijavama građana na javnim površinama primjećuju napušteni rasni i vlasnički psi, u postupcima je, nažalost, teško utvrditi porijeklo psa koji je ,,osumnjičen“ za ujed. Naravno, Čistoća ne može sa sigurnošću tvrditi da postoje zlou-
moram reći da naši volonteri rade odličan posao, imamo dobru saradnju sa nevladinim sektorom, svi se svojski trudimo da što više pasa pronađe dom. Tu su i hranitelji, privremeni udomitelji, koji preuzimaju brigu o psima. Sklonište nije mjesto za trajno zbrinjavanje pasa, već svojevrstan ,,protočni bojler“, koji nakratko primi psa da mu pružimo medicinsku i veterinarsku pomoć i pripremimo ga za dalji život i trajnog vlasnika – poručuje Jovanović, uz napomenu da je potrebno proširiti kapacitete Skloništa.
potrebe i osim sumnji, na koje imamo pravo, mi nijesmo ni organ koji treba da utvrđuje osnovanost tužbi, niti imamo nadležnost da utvrđujemo čiji su propusti doveli do tih incidenata. Iz tog razloga, mi ćemo nastaviti da radimo ono što jeste u našoj nadležnosti, a to je zbrinjavanje što većeg broja lutalica u Sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce – kazala je Jovanović, uz napomenu da Institut za javno zdravlje vodi tačnu evidenciju o uzrasnoj kategoriji žrtava napada pasa lutalica. Navodeći da novčana nadoknada ide preko Agencije za mirno rješavanje sporova, predstavnica Čistoće kaže da ti procesi traju po nekoliko mjeseci.
- Nerijetki su i slučajevi da napušteni psi izazovu saobraćajne nezgode, pa i tu nastaju velike materijalne štete, za što građani takođe traže nadoknadu troškova. To će se dešavati dok se podrobnije ne pozabavimo problemom pasa lutalica na ulicama Podgorice – poručuje Jovanović, uz napomenu da je svaka opština odgovorna za napuštene životinje koje se nalaze na njenoj teritoriji, kao i za materijalnu štetu koju one pričine.
PREVENCIJA
Uprkos postojanju Skloništa za napuštene i izgubljene životinje na Vrelima ribničkim, kao i kastraciji i sterilizaciji napuštenih pasa, broj prijavljenih ujeda iz godine u godinu raste.
- Trend napuštanja vlasničkih pasa je sveprisutan, pa je samim tim i sve veći broj napuštenih životinja. Korijen problema je u neodgovornom vlasništvu, kao i tome što ne postoje adekvatne sankcije za to. One se ne sprovode u praksi kako bi se ovakvo ponašanje obeshrabrilo. Svi ti napušteni psi su ili bili vlasnički psi ili
su potomci vlasničkih pasa –objašnjava Jovanović. Podsjeća da Glavni grad još nije uradio popis pasa.
- Moramo poći od osnova, a to su podaci, odnosno stanje na terenu. Da bi se došlo do adekvatne metodologije moramo znati koliki je broj napuštenih pasa, jer se ta metodologija primjenjuje svuda u svijetu. Opština Tivat je uradila popis vlasničkih pasa u saradnji sa jednom nevladinom organizacijom. Mislim da je to dobar početak, pa se na osnovu tog stanja na terenu mogu preduzimati odgovarajuće mjere. Naredni korak bio bi donošenje lokalnog plana za upravljanje i kontrolu napuštenih pasa koji treba da se bazira na nacionalnoj strate-
giji u ovoj oblasti. Alati i znanje su tu, samo je potrebno da se krene u realizaciju. Postoji volja za tim, imali smo nekoliko sastanaka u Glavnom gradu, čekamo da se formira radna grupa koja bi bila zadužena za ove korake. Moramo djelovati multidisciplinarno, ovo je problem koji je godinama guran pod tepih – zaključila je Jovanović, uz napomenu da će do tada zaposleni iz Čistoće po prijavama građana izlaziti na teren, hvatati napuštene pse i odvoditi ih u sklonište, gdje prolaze određeni tretman (liječenje, sterilizacija ili kastracija), čekaju dvije sedmice da li će se vlasnik javiti, nakon čega čekaju na udomljavanje ili ponovno vraćanje na ulicu. I. MITROVIĆ
U Hrvatskoj napuštanje psa uvršteno u Krivični zakonik
U cilju smanjenja broja napuštenih pasa na ulicama glavnog grada, Maša Jovanović smatra da je potrebno da edukujemo građane od najranijeg uzrasta, ali i da se sankcioniše neželjeno ponašanje. - Zakon o zaštiti i dobrobiti
životinja je na snazi, ali njegovo sprovođenje u praksi još nije zaživjelo. Potrebna nam je ozbiljnija kaznena politika kako bi se obeshrabrilo zlostavljanje i napuštanje pasa… U Hrvatskoj je napuštanje psa uvršteno u Krivični
Savjeti za susret sa napuštenim psima
Veterinarka iz Skloništa za napuštene i izgubljene životinje na Vrelima ribničkim Maša Jovanović savjetuje građane kako da se ponašaju ukoliko naiđu na pse lutalice. - Ukoliko naiđemo na pse lutalice treba da nastavimo normalan hod, da se ne okrećemo prema njima, da im se ne obraćamo, da ne vičemo i ne pružamo ruke ka njima, da ne bježimo, jer su to potencijalni okidači da reaguju burno. Nerijetko se boje ljudi, zbog nekih nemilih događaja. Dešava se da napadnu kada vide da ljudi šuškaju kesama, ukoliko smo u takvoj situaciji, gledajmo da pređemo na drugu stranu ulice. Trudimo se da ostanemo smireni, da ne izazivamo nemile reakcije kod napuštenih pasa – savjetuje Jovanović.
zakonik. Dakle, ne odgovara se prekršajno kao kod nas, već se može ići u zatvor. Imaju rezultate, jer su se ozbiljno pozabavili ovom problematikom. Mi se zalažemo za osnivanje posebne službe koja bi se bavila samo ovim problemom, jer smo svjesni nedostatka kapaciteta u Komunalnoj policiji, Upravi za inspekcijske poslove, Veterinarskoj inspekciji –kazala je Jovanović.
Sve češća slika na ulicama Podgorice
Pored pasa lutalica prolaziti mirno, bez panike i naglih pokreta
Sklonište na Vrelima ribničkim je prebukirano
Crnogorski košarkaš uspješan u Italiji
Nikola Ivanović odveo Brešu u istorijsko finale
PODGORICA – Košarkaši
Breše prvi put će igrati u finalu plej-ofa italijanske
Serije A, a velike zasluge za to ima i crnogorski plejmejker Nikola Ivanović
Breša je u polufinalnoj seriji „počistila“ Trapani sa 3-0 u pobjedama, pošto je, nakon dvije pobjede u gostima, slavila i kod kuće sa 92:86. Ivanović je u trećoj utakmici, za 32 minuta igre (najviše u cijeloj ekipi), upisao 13 poena, te po tri i tri skoka, asistencije i ukradene lopte. Najbolji je bio bivši bek Budućnosti
Amedeo dela Vale sa 23 po-
ena (četiri trojke), četiri skoka i tri asitencije. S druge strane, u timu koji vodi bivši trener „plavih“, Hrvat Jasmin Repeša, istakao se Džastin Robinson sa 20.
Inače, Nikola Ivanović ima odličnu sezonu u Italiji, prosječno bilježio 13,8 poena, 3,9 asistencije i 2,8 skoka, uz 55,9 odsto šuta za dva i 38,9 odsto za tri poena.
Breša će u finalu da igra sa boljim iz drugog polufinala u kojem se bore Armani i Virtus koji vodi naš Duško Ivanović. Trenutno je 2-1 u seriji za Armani. S. J.
Tim iz Ljubljane dva puta bolji od Zagrepčana
Ilirija u ABA ligi, sudbina Cibone zavisi od
proširenja
PODGORICA - Košarkaši Ilirije izborili su plasman u ABA ligu, pošto su na svom terenu u Ljubljani pobijedili Cibonu 83:66 (23:11, 12:15, 27:21, 21:19), u drugoj utakmici baraža za popunu regionalnog takmičenja. Ostaje da se vidi da li će Cibona, koja je baraž igrala kao pretposljednja u ligaškom dijelu regionalnog takmičenja, naredne sezone da igra ABA2 ligu ili, pak, ABA ligu, ako dođe do proširenja lige što je mogućnost koja je najavljena na posljednjoj sjednici Skupštini ABA lige, ali uz plaćanje određenog novčanog iznosa za ,,specijalnu pozivnicu”.
U istom košu je i Mornar, koji je bio posljednji u ABA ligi, ali se u barskom klubu nadaju da će i iduće sezone biti dio regionalne elite. U ABA ligi će sljedeće sezone igrati i sarajevska Bosna, koja je osvojila titulu šampiona ABA2 lige. S.J.
Crnogorske košarkašice, nakon učešća na Igrama u Andori, nastavile pripreme u Baru
Testovi dali određene smjernice
PODGORICA – Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore od 18. do 29. juna osmi put uzastopno učestvovaće na šampionatu Evrope. Naše košarkašice na okupu su od 13. maja, a nakon dvije provjere na samom startu priprema, protiv Srbije na Zlatiboru, ,,crvene“ su u Andori učestvovale na Igrama malih zemalja Evrope. Pet utakmica u pet dana, četiri pobjede i poraz, dodatno su pomogle našem nacionalnom timu da se spremi i uigra za Brno, gdje će Crna Gora igrati grupnu fazu Eurobasketa. Nakon nastupa u Andori i dana odmora, naše košarkašice nastavile su sa pripremama u Baru, gdje imaju izuzetne uslove.
- Uspješan turnir za nas, jer smo na kraju osvojile zlato, što je svakako pozitivno. Bilo je naporno, jer smo odigrali pet utakmica u pet dana, bez obzira na to što su rivali bili slabijeg kvaliteta. Imali smo tri lakša meča, te dva dobra testa. Luksemburg nam ne leži što smo osjetili i u kvalifikacijama, ali uspjeli smo da ih savladamo - kazala je plejmejkerka Crne Gore Sofija Živaljević. Do početka kontinentalnog takmičenja naša selekcija odigraće još dva prijateljska meča. Slijede dva gostovanja –Sloveniji i Italiji, a upravo u
tim utakmicama Crna Gora tražiće formu za kontinentalnu smotru.
- Ono glavno slijedi. Imamo sedmicu da se pripremimo, da otklonimo greške i da dodatno podignemo formu. Čeka
nas prijateljski meč sa Slovenijom 11. juna, dva dana kasnije protiv Italije i onda ulazimo u finiš priprema – dodala je Živaljević. Ženski Eurobasket igra se u četiri zemlje (Češka, Njemač-
Grupa je teška, ali nema lakih mečeva na Eurobasketu. Moramo da popravimo neke stvari, prije svega u odbrani, da pokušamo da budemo agresivnije i time nadoknadimo manjak kvaliteta u odnosu na neke rivale – ističe Živaljević
ka, Italija i Grčka), a naša reprezentacija grupnu fazu igraće u Brnu, gdje će joj pored domaćina rivali biti šampion Evrope Belgija i selekcija Portugala, koja je u posljednjem kolu kvalifikacija savladala Srbiju i prvi put izborila učešće na kontinentalnoj smotri.
- Grupa je teška, ali nema lakih mečeva na Eurobasketu. Moramo da popravimo neke stvari, prije svega u odbrani, da pokušamo da budemo agresivnije i time nadoknadimo manjak kvaliteta u odnosu na neke rivale – objasnila je crnogorska reprezentativka, koja je optimista, iako ćemo prvi put igrati Evropsko prvenstvo bez naturalizovane igračice.
- Oslabljene smo jer nema Amerikanke Nataše Mek, ali probaćemo da odigramo najbolje što možemo. Tražićemo svoju šansu i sigurno da nam motiva neće nedostajati. Po rasporedu prvo kolo igraće se 19. juna, Češka - Crna Gora, dan kasnije rival našim košarkašicama biće Belgija, dok 22. juna u trećem kolu igraju Crna Gora - Portugal. Za razliku od ranije, samo prve dvije selekcije iz grupa izboriće prolaz dalje.
- Trebaće nam dvije pobjede da prođemo dalje. Belgija je apsolutni favorit, tako da je akcenat na mečevima sa Portugalom i Češkom. Prvi meč protiv Češke može mnogo toga da odluči, tako da moramo od početka biti na maksimumu i svjesne šta svaki meč znači - zaključila je Živaljević. R.PEROVIĆ
Sofija Živaljević
Od gotovog veresija
Na 50 sekundi do kraja regularnog toga, kada je Kenan Kamenjaš zakucao za 83:75, počelo je slavlje u „MTEL Dvorani Morača“. Možda su i košarkaši Budućnost Volija pomislili da je gotovo, pa su „spustili gard“. Partizan je, međutim, to kaznio - Sterling Braun je pogodio dvije trojke, a Tajrik Džons zakucao za produžetke (83:83), u kojima su „crno-bijeli“ došli do neočekivane pobjede od 94:88 za vođstvo od 1-0 u finalu plejofa ABA lige.
Prosto je nevjerovatno kako je tim Andreja Žakelja od gotovog napravio veresiju, i ispustio veliku šansu da dođe do prednosti, jer je Partizan bio u nokdaunu, u situaciji kada je bilo očigledno da Mekinli Rajt ne može da pomogne kako može, zbog povrede skočnog zgloba (igrao osam minuta). Uz to, istu povredu je u finišu zaradio i Džuvan Morgan, pa je pitanje u kakvom će sastavu istrčati Podgoričani na teren u subotu, ponovo na svom terenu. Bez obzira na nevjerovatan poraz, ekipa je, po završetku meča, aplauzom i pjesmom sa tribina ispraćena sa terena...
ODLIČNA DRUGA
ČETVRTINA
U prvoj četvrtini su oba tima imala identične procente šuta iz igre, kako za dva (po 149), tako i za tri poena (4-1). Budućnost je posjed prednosti na kraju kvartala (24:22) stekla za dva više pogođena slobodna bacanja. Domaćin je u prvih 10 minuta imao i dva skoka više (9-7), takođe i dva skoka više u napadu (5-3), što je valorizovao sa četiri poena više iz drugog napada (62). Međutim, Podgoričani su imali i dvije ukradene lopte manje (1-3), te izgubljenu više (4-3), a Partizan je imao i mnogo bolju realizaciju kontranapada (8-2).
,,PLAVI“ IZGUBILI DOBIJENO: Sa sinoćnjeg spektakla u ,,Morači”
Podrška četvorke iz šampionske generacije
Prvoj finalnoj utakmici prisustvovala su i četvorica igrača koji su bili dio istorijskog šampionskog tima „plavih“ iz sezone 2017/18 - Petar Popović, Filip Barović, Amerikanac Kajl Gibson i Kanađanin Kajl Lendri. Sva četvorica su pozdravljena gromkim aplauzom prilikom ulaska na parket podgoričke dvorane, a Lendriju i Gibsonu je Suad Šehović, zamjenik izvršnog direktora za sportska pitanja Budućnosti i njihov bivši saigrač, uručio po dres podgoričkog kluba. Utakmici je gledao i francuski krilni centar Joan Makundu, koji je prošle sezone nosio dres crnogorskog šampiona i koji je ostao upamćen, prije svega, po atraktivnim zakucavanjima.
zakucavanja Đorđa Jovanovića za 78:69, na dva minuta i 20 sekundi do kraja kada je „eksplodirala“ podgorička dvorana i kada se činilo da je meč odlučen, posebno nakon zakucavanja Kamenjaša za 83:75. Međutim, Partizan se nije predavao, već je serijom 8:0, koju je kompletirao zakucavanjem Tajrik Džons, na 2,5 sekundi do kraja, izborio produžetak. Prije toga je Kamenjaš (niko se nije izvukao da primi loptu, osim njega, pa je on fauliran) imao priliku da sa penala riješi utakmicu, ali je na 9,1 sekundu promašio oba bacanja na 83:81 za Budućnost. U dodatnih pet minuta Partizan je imao čak pet ofanzivnih skokova i čini se rutinski došao do pobjede... Saša JONČIĆ DRAMATIČAN PRVI ČIN: Iako je imala dobijen meč, Budućnost Voli poražena kod kuće od Partizana, nakon produžetka,
Budućnost je prve poene iz igre upisala nakon dva minuta i 24 sekunde, kada je Kamenjaš smanjio na 4:3, a odmah nakon toga je Andrija Slavković upisao poene nakon ofanzivnog skoka i donio „plavima“ prvo vođstvo (5:4). Do kraja četvrtine timovi su se smjenjivali u vođstvu, do trenutka kada je Budućnost povela 20:19, košem Alena Omića pod faulom (nije ubacio dodatno bacanje), i više ga nije ispuštala do kraja poluvremena. Oba tima su u ovoj dionici vodili najviše do tri poena, Partizan sa 4:1, a Budućnost u tri navrata (11:8, 13:10, 24:21). Oba tima su bila manje efika-
sna u drugoj četvrtini, ali je Budućnost odigrala mnogo bolje u odbrani i dozvolila gostima svega 13 poena, odnosno četiri koša iz igre, tri za dva, te jedan za tri poena. I to u četvrtini u kojoj je Rajt morao van igre nakon svega 47 sekundi igre, sa očiglednim bolom u skočnom zglobu lijeve noge. Poeni Morgana i Omića za 28:22 natjerali su Željka Obradovića da zatraži tajmaut nakon manje od dva minuta igre, ali je to pomoglo samo trenutno, pošto je Partizan prišao na pola koša minusa (31-30), na četiri minuta i 12 sekundi do kraja. Budućnost je tada dodala gas u napadu, flouterom Jogija Ferela
i poenima Nikole Tanaskovića uhvatila je zalet. Prvo je Kamenjaš donio „plus sedam“ (39:32), a onda je Rašid Sulejmon pogodio pod faulom i ubacio dodatno bacanje za maksimalnih devet razlike (42:33) u prvom poluvremenu, na 48,9 sekundi do odmora. Gosti su do odlaska u svlačionicu smanjili zaostatak samo za poen (43:35) i nije djelovalo da mogu da se vrate potpuno u meč. Partizan je izjednačio broj skokova (po 14), i imao je jedini skok u napadu u drugoj dionici. I dalje su oba tima imala iste procente za tri poena (po 9-2), ali je Budućnost bila preciznija za dva poena (54,5
Morgan 5 Sulejmon 15 IlićMegi 10 Slavković 4 Tanasković 11
Ferel 17
Jovanović 7
Partizan ove sezone ima budžet od 25 miliona eura, kao i Crvena zvezda, a Budućnost oko šest. To, međutim, nije smetalo Podgoričanima da dva puta pobijede „crno-bijele“ u ligaškom dijelu, da budu prvi u regularnom dijelu sezone i eliminišu Crvenu zvezdu u polufinalu plej-ofa. Nije tajna, naprotiv, da Partizan i Zvezda imaju veliku podršku države Srbije, dok to nije slučaj sa podgoričkim klubom.
A što o tome misle najvatreniji navijači Budućnosti pokazali su transparentom koji su istakli na početku meča, sa porukom „vječitim rivalima“, ali prije svega crnogorskim državnim i opštinskim ocima.
„Ne brinite ćaci, vi bićete prvaci, još će vama sipati vaš stari ganci. A šta će biti s nama, đe nam je Budućnost, da država podrži klub postoji li mogućnost?
Popović , Gibson, Barović i Lendri sinoć u ,,Morači“
odsto), imala je dvije asistencije više (9-7), ali i dalje izgubljenu loptu više (6-5), te tri ukradene manje (1-4).
LOŠ FINIŠ
Budućnost je treću četvrtinu odigrala napadački slabije nego prethodne dvije, a Partizan najefikasnije od početka meča (25:18). Rajt je ponovo pokušao, ali je bilo evidentno da ga povreda sputava, a izostanak treninga pred ovaj duel je uticao i da promaši oba bacanja za potencijalno izjednačenje, pa ga je Žakelj izveo iz igre, nešto više od četiri minuta igre. Budućnost je čuvala prednost u prva tri minuta drugog poluvremena, do 48:40, a onda je
stala, istina i uz nekoliko spornih sudijskih odluka kod odluka o faulovima, a koje su više išle u prilog gostima. Partizan je serijom 13:0 vratio vođstvo (53:48) poslije duže vremena i čuvao ga do koša Brauna za 66:63. Međutim, Budućnost se digla u posljednja tri minuta, serijom 6:0 je vratila prednost (59:56) i nekako je sačuvala do kraja kvartala (61:60). Flečer Megi je bio raspoložen početkom posljednje četvrtine, pa je sa devet poena (dvije trojke i dodatno bacanje, te dvojka iz ugla) bio najzaslužniji za vođstvo od 71:67. Obradović je u manje od pet minuta morao da traži tri tajm-auta, posljednji nakon
Prve trojke na meču, na obje strane, pale su u razmaku od 11 sekundi. Prvo je za Budućnost pogodio Rašid Sulejmon, a odmah nakon toga je uzvratio Sterling Braun
M. BABOVIĆ
Trenutak da ,,sokoli“ promijene tradiciju
Između dvije rijeke, Mžee i Radbuze, smještena je ,,Dusan arena“ u Plzenju, gdje crnogorski fudbaleri večeras od 20.45 sati igraju utakmicu trećeg kola kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
Dva su i toka kojim mogu otići šanse ,,sokola“ nakon okršaja na stadionu u parku Štrunc –poraz od Češke već sada bi ih udaljio čak i od drugog mjesta (koje vodi u baraž) jer bi vjerovatno morali da se ,,vade“ u duelima sa Hrvatskom, dok bi pobjedom bili usamljeni na prvom mjestu, sa tri boda više od večerašnjeg rivala, s kojim će igrati i naredni meč - u septembru u Podgorici, tri dana prije gostovanja u Zagrebu. Sa tri boda na stadionu Viktorije, o odlasku na Mundijal ili makar plasmanu u doigravanje sanjalo bi se otvorenih očiju. Prihvatljiv bi, svakako, bio i bod. - I remi bi bio odličan rezultat. Nećemo, naravno, ići na bod, već da pokušamo da odigramo kako smo se dogovorili, da pobijedimo. Ali i remi bi bio prihvatljiv – naglasio je kapiten Stevan Jovetić - Ovo je vrlo bitan meč, možda i najbitniji, ako bude onako kako vjerujemo može mnogo toga dobrog da se dogodi za nas – optimista je selektor Robert Prosinečki
VRIJEME JE ZA NAS
Meč u Plzenju najveći je izazov ,,sokola“ od dolaska Veli-
Čeka Češka, ali čekamo i mi, omladinci su nam pokazali put
Česi su redovni na šampionatima Evrope, ali od 2006. čekaju na nastup na
kog Žutog na klupu ,,sokola“. - Može dosta dobrih stvari da se desi, posebno nakon dvije pobjede u martu. Imamo šest bodova i ovaj meč jeste izuzetno bitan, iako neće biti gotovo što god da se desi. Momci su svjesni značaja utakmice, a znamo i za negativnu tradiciju u naših pet međusobnih mečeva. Vrijeme je da se to promijeni, daćemo sve od sebe da tako bude i da odigramo pravu mušku utakmicu. Pokazali smo da možemo s velikim reprezentacijama. Optimista sam, vjerujem da su igrači, očekujem da će se završiti dobro po nas – poručio je Prosinečki. Jovetića ne opterećuje podatak da je Crna Gora izgubila svih pet mečeva od Češke. - Ne obraćam pažnju na to. Če-
sto u tim duelima nijesmo bili ni kompletni. Moramo da budemo kompaktni, da odigramo dobru odbranu, a imamo dovoljno kvaliteta da stvorimo prilike – istakao je Jovetić.
ŠTO TO SPREMA PROSINEČKI?
Prosinečki je već prekinuo jednu tradiciju – na konferenciji za medije nije izdiktirao startnih 11.
- Generalno nemam problem da saopštim tim, ali sada ćemo probati malo da ih iznenadimo – ostao je zagonetan crnogorski ,,izbornik“, sakrivši možda i promjenu formacije u 3-5-2.
- Raduje me da su svi zdravi, osim Marušića koji je zbog povrede otpao u startu. Igrači su puni energije i vjerujem da mogu napraviti dobar rezul-
Svjetskom prvenstvu. - Mi od nastanka reprezentacije čekamo na plasman
tat. Imamo dobru atmosferu, to dolazi s rezultatima. Pobijedili smo Tursku na kraju Lige nacija, pa Gibraltar i Farska Ostrva u kvalifikacijama - naveo je Prosinečki.
SIGURNOST SA SAVIĆEM
Prvi put od marta 2024. u sastavu reprezentacije biće Stefan Savić. Štoper Trabzonspora imao je problema sa povredom i u posljednje vrijeme, ali je spreman da komanduje odbranom Crne Gore. - Preskočio je samo jedan trening. Nakon duže vremena opet je s nama, nije igrao Ligu nacija, posljednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je protiv Sjeverne Makedonije u martu. To nas raduje, sigurniji smo sa njim i mnogo
na veliko takmičenje –replicirao je Prosinečki - I mi mnogo želimo da odemo na Mundijal. Omladinci su nam pokazali da može da se ode na veliko takmičenje, vjerujemo da smo i mi sposobni za to. Možda je ovo posljednja šansa aktuelne generacije da napravi nešto veliko. Česi sigurno imaju pritisak, vjerovatno veći nego mi jer igraju kod kuće i smatraju da moraju da pobijede. Vjerujem da će biti dobra utakmica. Ako damo sve do sebe, a vjerujem da hoćemo, završiće se pozitivno – istakao je selektor Crne Gore.
Grupa L
VEČERAS
20.45 - Češka – Crna Gora
20.45 – Gibraltar – Hrvatska
,,Invazija“ Crnogoraca na Češku
Jovetić:
To nam je dodatni motiv
Veliki broj crnogorskih navijača u protekla dva dana doputovao je u Prag i biće večeras u Plzenju na tribinama ,,Dusan arene“. - Hvala svima na podršci, mnogo mi je drago da i dalje postoje ljudi koji toliko putuju da podrže svoju reprezentaciju, to nam je dodatni motiv. Nadam se da ćemo zajedno slaviti poslije utakmice – poručio je StevanJovetić
nam znači – naveo je hrvatski stručnjak. - Atmosfera je mnogo bolja jer je i Savićtu. Pozitivna je atmosfera i vjerujem da ćemo odigrati čvrsto, borbeno svih 90 minuta. Sigurno ćemo imati šanse – kazao je Jovetić. - Prvi put smo imali sedam dana za pripremu, uglavnom bude samo nekoliko treninga. Nikad više vremena nijesmo
imali da se spremimo na pravi način. Dobro smo ih iskoristili i prostudirali Čehe – poručila je ,,desetka“ Crne Gore. Češka od osamostaljenja nije propustila nijedno EP. - Gledali smo njihove mečeve, mislim da smo ih dobro skautirali. Znamo gdje su opasni, imaju odlične napadače. Redovni su na šampionatima Evrope, kompaktna su ekipa,
Naši najbolji fudbaleri na treningu u Plzenju
Hašek: Sve zavisi od nas
Pet pobjeda iz pet utakmica – Česi imaju odličnu tradiciju u duelima s crnogorskim fudbalerima i vjeruju da će je nastaviti večeras.
- Čeka nas teška utakmica, neće biti lako jer Crna Gora ima vrlo dobre i brze igrače. Ali vjerujem da uz pomoć publike možemo da pobijedimo. Biće to u svakom smislu velika utakmica - rekao je selektor Ivan Hašek na konferenciji za medije.
Češki novinari pitali su Hašeka da li će ponovo mijenjati formaciju, kao u prethodnim mečevima.
- Neću otkrivati u kojoj formaciji ćemo igrati.
Crna Gora takođe mijenja formaciju. Na primjer, u nedavnoj utakmici kada su pobijedili Tursku igrali su s tri defanzivca. Osim toga, u tim se vratio Savić, još jedna megazvijezda, tako da je ponovo moguće da igraju u drugačijoj formaciji – istakao je selektor domaćih.
Crna Gora i Češka imaju po šest bodova nakon dva kola.
- Vjerujem da će uglavnom sve zavisiti od nas. Moramo diktirati tempo igre i pokazati želju za pobjedom, želju da napravimo još jedan korak ka plasmanu na Svjetsko prvenstvonaveo je Hašek.
imaju dobre individualce kao što je Patrik Šik, ali i ostale. Igraju u najjačim ligama, od engleske, njemačke... Vrlo dobra reprezentacija, ali daćemo sve od sebe da napravimo dobar rezultat. Dobro smo se pripremili, imali smo više dana zajedničkog rada nego inače – podvukao je Prosinečki. - Češka je odlična ekipa, uvijek je to bila. Igraju redovno na evropskim prvenstvima, fizički su jaki, imaju dosta dobrih indivudualaca - naveo je Jovetić, jedini uz još jednog ,,senatora“ Stefana Savića koji je bio dio tima u baražu za odlazak na Euro 2012. Od tada traje prokletstvo u duelima sa Česima. Skoro 14 godine kasnije, sa Savićem kao komandantom odbrane i uz Jovetićevu genijalnost, valjda je došao red da se raduju ,,sokoli“...
Budućnost u prostorijama kampa na Starom aerodromu održala
Skupštinu akcionara fudbalskog kluba
Kovačeviću zvanično mjesto predsjednika
PODGORICA – Fudbalski klub Budućnost je u kampu na Starom aerodromu održao Skupštinu akcionara podgoričkog kluba. Tako je Boško Kovačević i zvanično dobio podršku za mjesto predsjednika „plavih“, a nova skupština je zakazana za 15 dana kada će biti izabran novi upravni odbor, kao i glavni organ upravljanja klubom.
Budućnost je nakon radnog sastanka izdala saopštenje. – Glavna tema Skupštine je bilo izglasavanje predsjednika kluba, a na Skupštini se razgovaralo o novom upravnom odboru, proširivanju pomenutog organa upravljanja, novom statutu kluba, kao i planovima i ambicijama u se-
zoni koja slijedi, a koja startuje kvalifikacijama za Ligu šampiona.
– Skupštini su prisustvovala četiri od pet delegiranih akcionara, kao i predstavnici navijačke grupe „Varvari“ koji su dobili poziv uprkos činjenici što nemaju pravo glasa, a nakon konstruktivnog razgovora i razmjene mišljenja prešlo se na glasanje glavne tačke dnevnog reda – navodi se u saopštenju crnogorskog šampiona. Trener Ivan Brnović izvršiće prozivku 9. juna kada će zvanično početi pripreme za novu sezonu.
„Plavi“ će igrati u kvalifikacijama za Ligu šampiona, a kao povlašćeni tim čekaju ime protivnika na žrijebu 17/18. juna kada će biti izvučeni parovi za prvo i drugo kolo. D. KAŽIĆ
PODGORICA - Ženska omladinska i kadetska reprezentacija Crne Gore dobili su rivale uoči kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Omladinke će igrati u grupi B1 kvalifikacija sa Srbijom, Kiprom i Jermenijom, odlučeno je na žrijebu u Nionu. Domaćin mini turnira, koji će se igrati od 26. novembra do 2. decembra, biće Srbija. Prvoplasirane ekipe iz šest grupa, kao i najbolja drugopla-
sirana, izboriće plasman u prvu rundu Lige A kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. U grupi B2 su Slovačka, Luksemburg, Albanija i Lihtenštajn, grupa B3 čine Rumunija, Ukrajina, Bosna i Hercegovina i San Marino, u grupi B4 su Češka, Mađarska, Litvanija i Moldavija, grupa B5 čine Slovenija, Sj. Makedonija, Gruzija i Azerbejdžan, dok su u grupi B6: Izrael, Letonija, Malta i Kazahstan. Kadetkinje će Ligi A kvalifi-
kacija za Evropsko prvenstvo igrati sa Poljskom, Škotskom i Engleskom. Grupa A4 igraće se u formi mini turnira, čiji će domaćin biti Poljska. Utakmice će se igrati 8, 11. i 14. oktobra ove godine. Tri najbolje plasirane ekipe u grupi nastaviće takmičenje u drugoj rundi Lige A, odnosno elitnoj rundi, dok će posljednjeplasirani tim ispasti u Ligu B, u kojoj će početi naredni kvalifiakcioni ciklus. U grupa A1 su Španija, Portugal, Mađarska i Bugarska, u grupa A2 su Francuska, Belgija, Njemačka i Republika Irska, grupa A3 čine Holandija, Češka, Slovačka, Andora, grupa A5: Italija, Finska, Hrvatska i Sj. Makedonija, u grupa A6 su Austrija, Švajcarska, Ukrajina i Rumunija, dok su u posljednjoj grupi A7 su Norveška, Danska, Srbija i Bjelorusija. R.P.
Mastantuono postaje ,,kraljević“
PODGORICA - ,,Južnoamerička sapunica“ se, kako se čini, bliži kraju - najtalentovaniji Argentinac još od Lea Mesija, Franko Mastantuono (18) nalazi se pred potpisom za madridski Real.
Navijači Rivera mogli su samo kratko da uživaju u raskošnom talentu momka koji tek što im se ,,uvukao pod kožu“. Onaj spektakularan gol protiv Boke bio je, sva je prilika, sve što ostavlja klubu pred odlazak. Jer kada Real pozove, tu nema premišljanja. Španski mediji, konkretno madridska ,,Marka“, piše da je ,,Kraljevski klub“ krenuo u ofanzivu na supertalentovanog veznog igrača. - Ono što je juče izgledalo sivo, sada je kraljevski-bijelo. Veoma kraljevski-bijelo. Sapunica Franko Mastantuono (Azul, 2007) je već došla do svog po-
,,Najveći argentinski biser poslije Mesija“ pred potpisom za Real vikenda fi-
ti transfer lijevonogog fudbalera. Sve ili ništa. Dok Pari Sen Žermen strpljivo čeka svoj red, u Realu ne žele da dozvole da im ,,generacijski talenat“ isklizne - piše madridski dnevnik. Čelnici Reala su konkretni, za razliku od Pari Sen Žermena Dok su Parižani odlučili da čekaju januar, i tada eventualno plate izlaznu klauzulu za Mastantuonoa od45 miliona eura, Madriđani su preduzeli konkretne korake – poslavši svog čovjeka direktno u Buenos Ajres. Šef međunarodne skaut službe kluba Juni Kalafat je na licu mjesta. Za sada, dobio je pozitivan odgovor od samog igrača i njegovog okruženja. Taj dio priče nijednog trenutka nije bio problem. Mastantuono je raspoložen da se već sjutra preseli u prijestonicu Španije. Ipak, trenutni problem je River.
Uprava argentinskog velikana želi da Mastantuono bude u sastavu za svjetsko klupsko prvenstvo, želi to i sam fudbaler, te da na taj način stave tačku na zajedničku saradnju. U Realu su, pak, namjerni da se transfer što prije završi i da Franko bude na raspolaganju Ćabiju Alonsu za pomenuti mundijal za klubove. Jedno je sigurno, Mastantuono će biti Realov, u junu ili nešto kasnije, samo je pitanje vremena. R.A.
Saša Mujović, Boško Kovačević i Vojo Vukčević
U Nionu održan žrijeb uoči kvali kacija za Evropsko prvenstvo
Jevtić: Rumunija i Letonija u ovom trenutku su jače od nas
PODGORICA – Nakon
ženske, došao je red i na debi muške seniorske odbojkaške reprezentacije
Crne Gore u Zlatnoj ligi.
Izabranici Ivice Jevtića će prva dva meča odigrati na turniru u rumunskom Mioveniju, večeras protiv domaćina (18.30 časova po našem vremenu), a sjutra u istom terminu sa Letonijom.
– Što se tiče očekivanja na prvom turniru, moramo da budemo realni i kažemo da su Rumunija i Letonija u ovom trenutku jače od nas, ali siguran sam da ćemo dati svoj maksimum i vidjeti dobre stvari što se tiče crnogorske reprezentacije – rekao je selektor naših odbojkaša Ivica Jevtić.
„Crveni“ su pripreme odradili u Podgorici, a prošlog vikenda
su u Beču odigrali dva kontrolna meča s Austrijom, u kojima su poraženi sa 3:1 i 3:2. Nakon tih mečeva, Jevtić je izabrao tim za prvi vikend, a prekobrojan je bio tehničar Danilo Dubak, pored povrijeđenih korektora Milutina Pavićevića i primača servisa Vukašina Cimbaljevića. U Rumuniji će da igraju tehničari Rastko Milenković i Marko Joksimović, primači ser-
Bivši reprezentativni libero nakon više od decenije ponovo u OK Budućnost volej
Lakčević: Pred nama je mnogo izazova
PODGORICA – Nakon
godine pauze, Nikola Lakčević se vraća odbojci, i to u klubu gdje je i napravio prve korake u ovom sportu – 29-godišnji libero će naredne sezone ponovo obući dres Budućnost voleja i svojim iskustvom pomoći „plavima“ u izazovima koji čekaju podgorički klub.
„Popularni Giga koji će donijeti stabilnost i sigurnost na prijemu servisa i odbrani naše ekipe“, saopšteno je iz Budućnosti.
Nakon Budućnosti, Lakčević je 2014. godine otišao u Budvansku rivijeru i tamo proveo
tri sezone. Iz Budve je otišao u Rumuniju, u Steauu, pa u Dinamo Bukurešt, da bi u sezoni 2019/20. bio član novosadske Vojvodine. Iz Vojvodine je ponovo otišao u Rumuniju, i uhvatio isti krug, prvo je nastupa dvije sezone za Steauu, a onda jednu za Dinamo Bukurešt. U prošloj sezoni je odlučio da napravi pauzu, razmišljao je i da završi karijeru, ali je stigao poziv Budućnosti… - Veoma sam srećan što sam postigao dogovor sa klubom u kojem sam napravio svoje prve odbojkaške korake u seniorskoj konkurenciji. Nakon više godina provedenih
Vaterpolo reprezentativac napušta Primorac
Matković u kapici
splitskog Jadrana!
PODGORICA - Dušan Matković napušta Primorac i seli se u Split. Od naredne sezone, kako nezvanično saznajemo, nosiće kapicu Jadrana. Šampion Hrvatske nedavno je odbranio domaći trofej, a u finalu Regionalne
lige zaustavljen je od Radničkog iz Kragujevca. Jadran iz Splita učesnik je Lige šampiona. Naš reprezentativac imao je odličnu godinu, ali samo nakon sezone napušta Kotor. Matković ima inostrano iskustvo, na-
u inostranstvu, raduje me što ću ponovo zaigrati u rodnom gradu i pred domaćom publikom. Pred nama je mnogo izazova, debitantski nastup u MEVZA ligi gdje želimo da se pokažemo u što boljem svjetlu i da napredujemo kao ekipa i kao igrači, i naravno domaće prvenstvo i Kup, gdje nam je cilj da se popnemo još taj jedan stepenik više, u odnosu na prethodne godine – rekao je Lakčević. Lakčević je sa reprezentacijom Crne Gore učestvovao na evropskim prvenstvima 2019. i 2021. godine. Prije Lakčevića, u Budućnost se vratio i korektor/primač Jovan Delić, a stigao je i srednji bloker Srđan Petrović Ugovor na godinu produžio je primač servisa Aleksa Nikolić S. J.
stupao je za Barselonetu i francuski Nois le Sek. Prije nego što ode u Hrvatsku, očekuje ga sa reprezentacijom Crne Gore (u julu) nastup na SP u Singapuru. Redove vicešampiona i osvajača Kupa Crne Gore mogli bi da napuste još neki igrači, ali i da dođu novi, pominje se da je najbliži odlasku golman Frančesko Masaro, a moglo bi da dođe i do promjena u vrhu stručnog štaba. A.M.
visa Nemanja Peruničić , Vasilije Milenković, Benjamin Hadžisalihović i Milan Rovčanin, srednji blokeri Luka Babić, Nikola Đurović, Matija Ćinćur i Dalibor Lečić, korektori Đorđe Jovović i Luka Lojić, te libera Andrija Joksimović i Stefan Radević – Momci su tokom priprema bili posvećeni, na svakom treningu su se trudili i davali
maksimum. Imali smo dva peha tokom priprema, povrijedili su se Milutin Pavićević i Vukašin Cimbaljević, dva igrača na koje smo, sigurno, mogli da računamo u ovoj Zlatnoj ligi, ali to su stvari koje se dešavaju u našem poslu, jednostavno moramo da nađemo način kako da ih prevaziđemo. Imamo momke koji mogu da ih zamijene, tako da ćemo se osloniti na njih – istakao je Jevtić.
Drugi turnir Zlatne lige održaće se u Podgorici, od 13. do 15. juna, kada će naša selekcija ugostiti ekipe Češke i Finske. Na trećem turniru, koji je na programu od 20. do 22. juna u Sjevernoj Makedoniji, Crna Gora će igrati protiv selekcija Izraela i domaćina. Finalni turnir CEV Zlatne lige se igra od 4. do 6. jula u češkom gradu Brnu. S. JONČIĆ
DANAS NA ROLAN GAROSU DVA POLUFINALA U MUŠKOM
SINGLU: Siner protiv Đokovića, Museti testira Alkaraza
Juriš teniskih titana na trofej
PODGORICA – Ako je postojala sumnja da u rukama i nogama Novaka Đokovića ponestaje magije, onda je partija protiv Aleksandra Zvereva najbolji dokaz da je osvajač 24 grend slema i dalje top-nivo. Tridesetosmogodišnji teniser ne samo da se nosi sa mlađim lavovima, nego pobjeđuje pretendente na tron. Đoković je u iscrpljujućem meču, u četiri seta, podsjetio na najslavnije dane i gromkom pobjedom zakazao polufinale Rolan Garosa protiv jednog najboljih igrača današnjice. Rival na otvorenoj sceni „Filip Šatrijea“ večeras oko 19 časova biće Janik Siner – Ovdje se zaključavam i zaista dajem sve od sebe. Napredu-
jem na gren slemovima. Bio je to izuzetan meč sa Sašom. Pobijediti jednog od najboljih na svijetu, na najvećoj sceni, to je nešto za što radim. I dalje sebe guram na dnevnoj bazi, čak i u ovim godinama, baš zbog ovakvih mečeva i ovakvih iskustava. To je najbolji dokaz meni samom, ali i drugima da još mogu da igram na najvišem nivou. Pobjeda protiv Alkaraza na Australijan openu i sada protiv Zvereva, to je najbolji dokaz, uživam u ovakvim prilikama – rekao je Đoković. Iskusni Beograđanin je na momente igrao kao u transu, za ovacije sa tribina. Ipak, saga čeka bolji rival koji želi da osvoji trofej na najčuvenijoj šljaci. - Ovo su mečevi koji me mo-
tivišu i u kojima dajem zaista sve najbolje od sebe. Nadam se samo da ću biti u stanju da se nosim sa Sinerom fizički poslije samo jednog dana pauze. Za mene je to veliki izazov. Biće teže, ali to je dobro. Tako bi i trebalo da bude. Polufinale grend slema protiv broja jedan. Nema većeg izazova za mene. Pokušaću da još podignem igru i pružim više nego u četvrtfinalu – poručio je Đoković. Siner izgleda silno nakon prinudne pauze. Italijan se prošetao do polufinala i namjerava da uzme mjeru 15 godina starijem Đokoviću.
- Novak je u posljednje vrijeme pokazao da je opet na najvećem nivou. Igra veoma, veoma dobro. I tu će da bude taktike, ali će da bude veoma teško. Veoma je iskusan, osvojio je 24 Grend slema, mislim da to sve govori o Novaku. Srećan sam što sam u polufinalu, prošle godine sam odigrao dobar meč u polufinalu i ponosan sam što sam opet dovde dogurao. Nisam mislio da ću biti u ovoj poziciji nakon pauze koju sam imao, tako da sam srećan. Gledam samo svoju stranu mreže. Ko god je prekoputa, želim da pobijedim - jasan je Siner. U drugom polufinalu danas se sastaju Lorenco Museti i Karlos Alkaraz. Meč bi trebalo da počne oko 14.30 časova. D. K
Niški alternativni rokenrol sastav pripremio energičan nastup za Stadion malih sportova u Podgorici
„Ego“ dolazi na „Rockstrikciju“ po bis!
NIŠ/PODGORICA – U petak i subotu, 6. i 7. juna, održava se deveto izdanje „Rockstrikcije“, a bend koji će u nedjelju zatvoriti ovaj rokenrol spektakl je „Ego“. Podsjetimo, riječ je o muzičkom sastavu iz Niša (Srbija) koji su Podgoričani imali prilike da, u sklopu Podgoričkog pazara, čuju 16. maja prošle godine.
„Ego“ je, kaže frontmen ove niške rok grupe Milan Mirić, koji s nestrpljenjem očekuje svirku u glavnom gradu Crne Gore, nastao „davno“. Prema njegovim riječima, „ozbiljnije“ rade proteklih pet-šest godina. – Imamo ekipu za koju smatramo da je dobitna kombinacija, a čine je: Milan Mirić, tj. ja (vokal, gitara), Miloš Kostov
Holivudska zvijezda o ulozi koja ju je slomila
Bred Pit: Volim taj film, ali sam mrzio da ga snimam
LOS ANĐELES – Uloga u horor filmu „Intervju s vampirom“ iz 1994. godine, koji je režirao Nil Džordan, za Bred Pita bila je ubjedljivo najgora uloga koju je ikad tumačio. Snimanje je, prema njegovim riječima, bilo previše zamorno. Ipak, dodao je poznati američki oskarovac, iako je mrzio da ga snima, bilo mu je drago da ga (po)gleda. – Mrzio sam da radim na tom filmu. Volio sam da ga gledam, ali sam mrzio da ga snimam. Moj lik je depresivan od početka do kraja. Pet i po mjeseci toga je previše – naglasio je Pit. Šest mjeseci u mraku, kako je kazao, bilo je previše. – Šest mjeseci u mraku. Došli smo u London, a on je bio u pot-
punom mraku. Bilo je to usred zime. Snimali smo u Pajnvudu, staroj instituciji… Tamo nema prozora. Nije renovirana decenijama. Ideš na posao po mraku, uđeš u ovaj kotao, ovaj mauzolej, a kada izađeš – opet je mrak. Jednog dana me je to jednostavno slomilo – ispričao je on, piše časopis „Far Out“. Film „Intervju sa vampirom“ rađen je po romanu En Rajs iz 1976. godine. Radnja prati vampira Luja de Poanta du Laka, kog tumači Pit, a koga intervjuiše novinar Danijel Moloj (Kristijan Slejter). Luj opisuje kako je, nakon lične tragedije u 18. vijeku, postao vampir zahvaljujući harizmatičnom i okrutnom vampiru Lestatu kog igra Tom Kruz R. Z.
(gitara), Miloš Dabetić (bas), Aleksandar Jakšić (bubanj), a tu je i Mare, naš počasni peti član, prijatelj, konsultant, menadžer i sve ostalo – kazao je, odmah na početku razgovora za Pobjedu, frontmen ovog muzičkog sastava Milan Mirić.
Muziku koju sviraju ne vole da kategorišu, ali bi je, kako kaže, mogli svrstati pod alternativni
rok. Prošle godine izdali su debitantski album „Mechanisms“. – Svirali smo sa bendovima kao što su Negative, Van Gogh, Short Reports, Funk Shui, Iskaz… Iza sebe brojimo nastupe na brojnim festivalima, među kojima ubrajamo Podgorički pazar, Exit, Mikser, Timisoara Time to Rock, AlRock… Dobitnici smo i prve nagrade na 12. BARF-u – s ponosom govori Mirić.
BALANS
„Ego“, ocijenio je on, predstavlja balans između razuma i emocija, moralnog i instinktivnog, svjetlosti i tame. – Ovo je najbolje opisano u našim pjesmama. Tekstovi u velikom broju slučajeva postavljaju pitanja vezana za ovu tematiku, a ponekad daju i poneki odgovor – naglašava on. Ističe i da ih karakterišu sirova energija i emocija, spoj organskog i elektronskog zvuka, tekstovi koji se tiču „bitnih tema i beskompromisni pristup stvaralaštvu u cilju stvaranja nečeg lijepog i uzbudljivog“. – Nadamo se da publika pre-
poznaje ovo u našoj muzici –dodaje Mirić. Tvrdi da je prošlogodišnji nastup na Podgoričkom pazaru, zbog sinergije koju su ostvarili sa publikom, bio najbolji koji su do tada imali. – Organizacija je bila odlična i efikasna, a publika fenomenalna i energična iako im, vrlo vjerovatno, uopšte nismo bili poznati. Generalno, ljudi koje smo upoznali i sa kojima smo pričali prije i poslije nastupa su nas oduševili i jedva čekamo da ih vidimo opet u subotu – izjavio je on.
OČEKUJU SPEKTAKL
Poručuje i da svi oni koji odluče da ovog vikenda dođu na „Rockstrikciju“, barem kada su oni u pitanju i svirka koju pripremaju za nedjelju, mogu očekivati dobru energiju i ono što karakteriše rokenrol – buku. – Biće energičan nastup. Osim
pjesama s aktuelnog albuma, sviraćemo i nekoliko s albuma koji tek nastaje. Poslije prošle godine i onakve publike osjećamo odgovornost da podignemo sve na neki novi nivo – jasan je Mirić. Na „Rockstrikciji“ očekuje istinski spektakl za sve ljubitelje tvrđeg zvuka. – Ovakva kombinacija bendova, starije i nove garde, poznatih i manje poznatih ovoj publici, bukvalno to i garantuje – smatra on.
Planovi za naredni period su im, otkriva Mirić, da se trude da sviraju što više, naročito na mjestima na kojima do sada nisu. – Ali, isto tako, i da se malo više radi na nekim internim projektima kao što su spotovi, live session snimci, kao i da nastavimo rad na novom albumu –zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Mirić. Milovan MARKOVIĆ
Pozvala ih da dođu u Crnu Goru Nikolić: Najljepši dio takmičenja za mis svijeta su nevjerovatne žene koje sam
HAJDERABAD – Jedan od najljepših segmenata izbora za mis svijeta za našu Andreu Nikolić bio je susret sa nevjerovatnim ženama iz cijelog svijeta. Ona je, u objavi na društvenoj mreži Instagram, objavila niz fotografija sa njima i pozvala ih da dođu u Crnu Goru. – Oproštaj je bio daleko najteži dio, ali sam beskrajno zahvalna na svakom osmijehu, svakoj zajedničkoj priči i svim nezaboravnim trenucima koje smo zajedno stvorile. Mnogo sam naučila od svake od vas – navela je Nikolić u objavi.
Poručila (im) je da će uvijek imati prijatelja u Crnoj Gori.
– Moja vrata (i srce) će vam uvijek biti otvoreni. Hvala vam što ste duša ovog putovanja – istakla je ona i naglasila da joj je takmičenje donijelo „sestre za cijeli život“. Na 72. Izboru za mis svijeta, održanom 31. maja u indijskom gradu Hajderabadu, titulu najljepše žene svijeta ponijela je Tajlanđanka Sučata Čuangsri
Crnu Goru je predstavljala Podgoričanka Andrea Nikolić koja je, iako nije ušla u uži izbor, ostvarila veoma zapažen uspjeh, osvojivši titulu mis multimedije za Evropu, čime se našla na top 40 listi najljepših djevojaka svijeta. R. Z.
Druga sezona konkursa „Kao mlad šansu trebam sad“ ulazi u završnicu
NIKŠIĆ – U veliko finale druge sezone konkursa „Kao mlad šansu trebam sad“, koji organizuju udruženi Lejk i Bedem fest, od 11 prijavljenih plasiralo se šest bendova superfinalista.
Oni će se u završnoj fazi konkursa, koja će se održati u „NK pabu“ u Nikšiću, takmičiti svirajući uživo po četiri autorske pjesme.
– U prvoj grupi nalaze se bendovi Petrikor 1858, Kolektiv 0 i Paradigma i oni će nastupati
u srijedu 11. juna, dok će druga grupa, u kojoj se nalaze bendovi Quiet dogs, Raw i Infantry, takmičiti u četvrtak 12. juna – pojašnjava se u saopštenju. Glasovima tročlanog žirija pobjednici prve večeri nastupiće
na Bedem festu, dok će po istim principu pobjednici druge večeri nastupiti na Lejk festu. – Ciljevi konkursa su afirmacija mladih autora, aktivacija i revitalizacija rok kulture i alternativnih prostora kultu-
re. Ujedinjeni smo u misiji da sačuvamo i obnovimo višegeneracijsku tradiciju i nasljeđe rokenrola u Crnoj Gori i gradu pod Trebjesom – ističu iz Lejk i Bedem festa. Osim nastupa na ovogodišnjem Lejk i Bedem festu, dva pobjednička benda dobiće priliku da uživo sviraju i predstave svoje autorsko stvaralaštvo širem auditorijumu, zahvaljujući gostovanju u dvjema emisijama na Radio-televiziji Nikšić (RTNK). R. Z.
najavljuje dobru energiju: Milan Mirić
Andrea Nikolić sa koleginicama ljepoticama
ČETIRI DECENIJE OD „KOMENTARA GORSKOG VIJENCA“
U bunama Zećana nazire se i formiranje etničke svijesti
Autor:
Slobodan TOMOVIĆ, filozof
Iz citiranih stihova preuzetih iz „Gorskog vijenca” odnosno „Šćepana malog” evidentno je da se Njegoš služi terminima: „Crnogorci” i „Crnogorac” u svim slučajevima kad se njegovi literarni junaci neposredno obraćaju skupu ili svojim savremenicima za razliku od upotrebe pojma „Srbin” kojim pjesnik nostalgično doziva slike daleke prošlosti. Uporedite: „I čujte me dobro Crnogorci!...Šta je ovo, braćo Crnogorci...Vidite li čudo Crnogorci....U pamet se dobro, Crnogorci...Znaj Vladiko i svi Crnogorci....Evo sreće za sve Crnogorce....Dobro došli braćo Crnogorci“, itd. Pored ovoga, postoje i vezani stihovi kojima se u okviru jedne logičke cjeline sasvim konfesionalno precizira pojam „Srbin”, i etnički pojam „Crnogorac”. Npr. „I čujte me dobro, Crnogorci; trag po tragu mene poginuo, da je bješe Srbin ugrabio, ako hoćah glave obratiti”. Njegoševi iskazi su jasni, te ne ostavljaju mjesto sumnji da je uvijek riječ o narodu crnogorskom. „Od naroda hrabrog crnogorskog” (Š.M.) „Kukavnome no u isto doba viteškome narodu crnogorskome” (Testament) i sl.
Njegoševi iskazi su jasni, te ne ostavljaju mjesto sumnji da je uvijek riječ o narodu crnogorskom. Te leksičke forme diskvali kuju i čine besmislenim, šta više, bespredmetnim svako uvjerenje koje polazi od toga da je Njegoš u Crnoj Gori vidio srpsku pokrajinu
Ovakve leksičke forme diskvalifikuju i čine besmislenim šta više bespredmetnim svako uvjerenje koje polazi od toga da je Njegoš u Crnoj Gori vidio srpsku pokrajinu, a Crnogorce smatrao etnički neutemeljenim stanovništvom te pokrajine. Jednostavan pogled na prethodne stihove ili Njegoševe ideje iskazane u vidu pisama i proznih sastava upućuje na primarno etničko značenje pojmova: „Crnogorac” i „Crnogorci”, i to u svim aspektima istorijski formirane narodne individualnosti. U Njegoševu pjesničkom jeziku Crnogorci su narod koji čini subjekt konkretnih istorijskih zbivanja, ali i subjekt njihovih literarnih djela. Crnogorce je pjesnik smatrao u najužem smislu svojim narodom te ih nije morao pomoću romantičarske maštovitosti i epskih iskaza dozivati iz rasplinute i vremenski neomeđene prošlosti, iz arhetipskih slojeva narodne svijesti kao što čini u slučajevima kad apostrofira: Srbe, Sloveno-Srbe, Slovene, hrišćane itd. Crnogorcima se on uvijek obraća neposredno kao realnom istorijskom tkivu za koga je i sam pjesnik vezan. Da su Crnogorci u Njegoševim razmišljanjima i političkom djelovanju etnonim, pokazuju i pasoši koje je izdavao svojim sunarodnicima, u kojima je precizirano crnogorsko porijeklo njihovih korisnika. Pad Zete pod vlast Raške države 1185. godine i nešto kasnije njen ulazak u sastav slabo organizovane despotovine nije uticao na to da se u državi - nasljednici Zete tj. Crnoj Gori izbrišu ili zaborave državno-pravne i kulturne
Iz poznate knjige crnogorskog lozofa Slobodana Tomovića „Komentar Gorskog vijenca” donosimo Pogovor u kome se govori o tome da pojmovi „Crnogorac“ i „Srbin“ nijesu sinonimi. Djelo su objavili NIO „Univerzitetska riječ“ Nikšić, IPO „Partizanska knjiga“ Ljubljana i OOUR „Izdavačko-publicistička djelatnost“ Beograd, 1986. godine
tradicije ove zemlje. O tim tradicijama svjedoče brojni nemiri, ustanci kao i snažne tendencije odvajanja Zete od srpske srednjevjekovne države. Crnogorski vladar, Vladika Petar, pisac „Kratke istorije Crne Gore”, jasno je istakao identitet zetske i crnogorske države, kao i činjenicu istorijskog i državno-pravnog kontinuiteta među ovima, bez obzira što je taj kontinuitet bio pokidan interpolacijom srpske vladarske dinastije „srpskijeh carah”. „Pod imenom Gornje Zete sastojaće se u to vrijeme i Crna Gora. One su svagda nerazdvojno imale svoje vladatelje banove, kako pređe srpskijeh carah od Nemanjića doma, tako i po presječenju te carske familije, nehoteći priznati Vukašina care-ubicu za svoga kralja, ostale bjehu pod vladom svojijeh knjaževa od Balšića poroda...” (Grlica, 1835, 55-56). Čak i pisci koji Zetu smatraju prvom srpskom državom ističu nepokornost tj. buntovno ponašanje populacije u granicama ove države u odnosu na srpske vladare. „U toj oblasti postojale su stare tradicije o nekim izuzetnim obzirima i elemenat je u njoj bio nesiguran, buntovan i lako gotov na odmetanje. Svi su naši vladari srednjega vijeka imali muke sa tom pokrajinom“ (Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, knj. 4, str 1261). U prilog ovoj ocjeni kaže se: „Za vlade slaboga cara Uroša javili su se tu oko 1360. godine prvi odmetnici, gospodari Zete Balšići, koji su se ponašali kao potpuno suverena gospoda... Čak i ugledni Crnojevići udružili su se sa Mlečićima protiv svojih srpskih gospodara i ratovali protiv njih (Ibidem). Upravo, bune zetskih gospodara i velmoža i njihovo odmetanje od Centralne srpske države ukazuje na razvijene feudalne odnose toga doba i time indirektno na već stvorene uslove za formiranje etničke svijesti crnogorskog naroda, kao što je to slučaj i sa ostalim evropskim narodima u doba razvijenog feudalizma. Stoga nije slučajno što se baš u vrijeme gospodara Zete, Crnojevića i lingvistički javio pojam Crne Gore i Crnogoraca čime je verifikovan proces njihovog etničkog formiranja. Značaj ovog prelomnog vremena za konstituisanje crnogorskog naroda osjetio je i
Da su Crnogorci u Njegoševim razmišljanjima i političkom djelovanju etnonim, pokazuju i pasoši koje je izdavao svojim sunarodnicima, u kojima je precizirano crnogorsko porijeklo njihovih korisnika
Njegoš, što se vidi iz mnogih lijepih stihova posvećenim vladarima iz znamenite dinastije Crnojevića: „Beg Ivanbeg junačko koljeno....I junačko pleme Crnojevo...Ivan
čašom nazdravi osvete”...itd. Razlog čestih nemira u Zeti i ustanci protiv „srpskih gos-
provenijencije, diji S. Stanojevića : „Zeta - oblast stare Duklje ili Dioklicije, uglavnom današnje Crne Gore. Naziv
lije je vrlo osjetan, naročito u primorskim gradovima kod kojih je ponajvažniji Bar. Latinski jezik preovlađivao je dugo u napisima i prepisci. Najstarija hronika tzv. Ljeto-
je 1076. godine osnovana katolička barska nadbiskupija koja je bila rasadnik Zapadne kulture i prve državne institucije stvorene su tu i po Zapadnom obrascu” (Narodna enciklopedija srpsko - hrvatsko - slovenačka, knj. 4, str. 1263). Moguće je sa dovoljno osnova pretpostaviti da su ove prvobitne kulturne tradicije nastale u Zeti pod uticajem naroda Zapada budući veoma snažne u omjeru prema uplivu Raške, bile od velikog značaja da se upravo u toj oblasti sačuva visoka duhovna autohtonost, posebno na području arhitekture, slikarstva, pa i literature, i poslije raškog osvajanja Zete. Zeta je kao što je poznato postala kraljevina u 11, a Srbija u 12. vijeku, što nije irelevantno sa gledišta državno-pravnog, ali i kulturno - istorijskog primata. Nemanjina razaranja primorskih gradova, izuzimajući Kotor, imala su za cilj kako ističu njegovi biografi Stefan Prvovenčani i Sv. Sava Nemanjić, da potisnu tuđinski uticaj. Međutim, vladari iz ove loze, šta više Nemanjin sin Vukan, koji je upravljao Zetom i nosio kraljevsku titulu po ugledu na ranije zetske vladare i sam je dao doprinos očuvanju postojećih državno-pravnih i kulturnih tradicija Zete. Držimo da su ove tradicije odigrale ulogu u istorijskoj svijesti crnogorskog naroda i znatno pospješile pored drugih činilaca, njegovo etničko samoutemeljenje, a time posredno uticale i na Njegoševo pjesničko-filozofsko viđenje ovoga procesa. Odgovorno se može istaći da ime i pojam „Srbin” u predne-
skog stanovništva. Uticaj Ita-
pis Popa Dukljanina. U Baru odnosno Zete nije imalo nikakvo ne samo etničko, već ni administrativno-političko značenje. Tada ne sa-
Grb Crnojevića
Stefan Prvovenčani na fresci u Mileševi
tivne jedinice.
J. Zona(Nastavlja se)
Pečat Stefana Nemanje
Poslovni broj: I.br. 2353/2017
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica- osnovana 1901.godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Milović Veselinke iz Nikšića, ul. Nikole Tesle br.115, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.000,00 eura, dana 05.06.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2353/2017 od 18.10.2017. godine koje je donijeto na osnovu izvršne isprave Ugovora o hipoteci ovjerenog pred Osnovnim sudom u Nikšiću pod brojem Ov.br. 15229/08 dana 05.11.2008. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se šezdeset druga prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 811 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 14, površine 32m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za šezdeset drugu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 03.07.2025.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 19.520,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2353/2017 od 24.05.2019.godine.
IV Na šezdeset drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.952,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.15229/08 od 05.11.2008.god za iznos duga 20.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe postupka obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.822 od 06.07.2009.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca Prve banke CG na osnovu isprave Ov.br.15229/08, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.
Dana 05.06.2025. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ
Maja Ajković
Poslovni broj: I.br. 1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba, iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, dana 05.06.2025. godine, polazeći od rješenja poslovne oznake I.br.1859/15 od 10.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se sedamdeseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2740 KO Nikšić PJ Nikšić, to katastarska parcela broj 882, broj zgrade 9, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 43, površine 62m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za sedamdesetu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 03.07.2025.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati po dogovoru sa javnim izvršitelejm.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 36.580,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1859/15 od 15.05.2018.godine.
IV Na sedamdesetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.658,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.9199/08 od 03.07.2008.god, te podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja -obavještenje br. 49 od 26.12.2008.god, a na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.
Dana 05.06.2025. godine.
Pravna pouka:
Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Petak, 6. jun 2025.
Na osnovu odredbe člana 44 Zakona o stečaju i likvidaciji banaka (Sl.list CG br. 47/2001, 62/2008, 44/2010) Stečajni upravnik
ATLAS BANKE AD PODGORICA U STEČAJU objavljuje
I JAVNI POZIV
ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU OSNOVNIH SREDSTAVA – OPREME FABRIKE ZA PROIZVODNJU I DISTRIBUCIJU IZVORSKE VODE „FABRIKA VODE LIPOVO“
1. Predmet javnog nadmetanja
Predmet prodaje su osnovna sredstva - oprema fabrike za proizvodnju i distribuciju izvorske vode ”Fabrika vode Lipovo” u svojini stečajnog dužnika Atlas banke AD Podgorica u stečaju, a prema spisku opreme koja je istaknuta na internet stranici Banke u stečaju: www.atlasbanka.com.
2. Početna cijena
Početna cijena opreme iznosi 695.570,00 eura.
3. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja
Prodaja osnovnih sredstava – opreme iz tačke 1. ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem, u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, na adresi Vaka Đurovića bb (sjeverna tribina stadiona „Budućnosti“) u Podgorici, u roku od 20 (dvadeset) dana od dana objavljivanja ovog Javnog poziva, odnosno, dana 26.06.2025. godine sa početkom u 12:00 časova.
4. Uslovi javnog nadmetanja
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica koja uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u visini od 10 % od početne cijene predmetne opreme, najkasnije dana 25.06.2025. godine do 12:00 časova.
Depozit se uplaćuje na transakcioni račun broj 907-71501-84 i/ili na devizni račun Atlas banke AD Podgorica u stečaju (instrukcija za plaćanje ATLAS BANKA AD PODGORICA U STEČAJU, broj računa/IBAN: ME25510000000010257596, SWIFT: CKBCMEPG).
Depozit se uplaćuje uz upis svrhe uplate „depozit za učešće na javnom nadmetanju“.
Svi troškovi uplate depozita padaju na teret Zainteresovanog lica.
Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su da se registruju za javno nadmetanje te dostave podatke i dokumentaciju: fizička lica –ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, pravna lica – naziv i sjedište, registarski broj iz registra kod koga je registrovan, original izvod iz registra ili ovjerenu fotokopiju ne stariju od 15 dana prije registracije za javno nadmetanje, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica, kao i ovlašćenje za zastupanje ukoliko se prijava podnosi preko punomoćnika. Predstavnici pravnih lica na javnom nadmetanju moraju imati uredna punomoćja i ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija.
Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, 30 (trideset) minuta prije početka svakog javnog nadmetanja.
Licitacioni korak iznosi 10.000,00 (deset hiljada) eura.
Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od strane drugog učesnika.
Postupak usmenog javnog nadmetanja se završava, ako niko od učesnika ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponudjene najveće cijene.
Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi iznos početne cijene za predmet prodaje.
Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu osnovnih sredstava - opreme.
Zainteresovanim licima će biti omogućeno da pogledaju osnovna sredstva - opremu koja je predmet javnog nadmetanja.
5. Ostali uslovi javnog nadmetanja
Kupac je dužan da sa stečajnim upravnikom „Atlas banke AD Podgorica u stečaju“, zaključi Ugovor o kupoprodaji, u roku od 15 (petnaest) dana od dana javnog nadmetanja.
Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u roku iz stava 1. ove tačke ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.
Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.
Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača će se uračunati u kupoprodajnu cijenu.
Troškovi preuzimanja predmetne prodaje padaju u cijelosti na teret kupca.
Osnovna sredstva - oprema se prodaje u viđenom i nađenom stanju, bez prava na reklamaciju.
Bliže informacije mogu se dobiti u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, na adresi Vaka Đurovića bb, Podgorica. Kontakt telefon: +382 (0)20 407 200, ili putem mail adrese: kabinet@atlasbanka.com i info@ atlasbanka.com .
ATLAS BANKA AD PODGORICA U STEČAJU Stečajni upravnik
Mirko Radonjić s.r
Petak, 6. jun 2025.
Poslovna oznaka I.br. 3045/2021 i 3045-2/2021
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Milko Preradović iz Pljevalja – Kordovina bb, koga zastupa advokat Branislav Ćupić iz Podgorice – Bulevar Džodža Vašingtona br.79, protiv izvršnog dužnika “KARIPIDIS BROSS CO” AGGEIOCHORI, IRINOUPOLI-PREFEKTURA IMATHIA – GRČKA, DIO STRANOG DRUŠTVA “KARIPIDIS BROSS CO – SPAIK” PODGORICA, sa sjedištem u ulica Slobode 85, adresa za prijem službene pošte Advokatska kancelarija Dragoljuba Đukanovića, Moskovska br.169, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.06.2025. godine, u smislu odredbe čl.154 i 169, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I ODREĐUJE SE prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti koje su upisane u “V” LN 1056
KO Žabljak I, u svojini izvršnog dužnika (obim prava 1/1), koje čine: kat. parcela br. 3102, broj zgrade 1, pomoćna zgrada u privredi, PD970, prizemna zgrada, neto površine 426 m2 na licu mjesta ( u listu nepokretnosti upisana površina 443 m2), kat. parcela br. 3106, broj zgrade 1, garaža, prizemna zgrada, površine 26 m2, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 2, garaža, prizemna zgrada, površine 26 m2, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 3, garaža, prizemna zgrada, površine 27 m2, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 4, garaža, prizemna zgrada, površine 27 m2.
II PRVO ROČIŠTE za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 03.07.2025. godine u 13:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa Javnim izvršiteljem. III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.3045/2021 od 11.03.2024.godine, u ukupnom iznosu 168.020,00 eura, Vrijednost nepokretnosti pojedinačno: kat. parcela br. 3102, broj zgrade 1, pomoćna zgrada u privredi, PD970, prizemna zgrada, neto površine 426 m2 na licu mjesta ( u listu nepokretnosti upisana površina 443 m2) iznosi 147.620,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 1, garaža, prizemna zgrada, površine 26 m2 iznosi 5.000,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 2, garaža, prizemna zgrada, površine 26 m2 iznosi 5.000,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 3, garaža, prizemna zgrada, površine 27 m2 iznosi 5.200,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 4, garaža, prizemna zgrada, površine 27 m2 iznosi 5.200,00 eura.
IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke i založni povjeriocu mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što za sve predmetne nepokretnosti iznosi 16.802,00 eura. Jemstvo za predmetne nepokretnosti pojedinačno: kat. parcela br. 3102, broj zgrade 1, pomoćna zgrada u privredi, PD970, prizemna zgrada, neto površine 426 m2 na licu mjesta ( u listu nepokretnosti upisana površina 443 m2) iznosi 14.762,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 1, garaža, prizemna zgrada, površine 26 m2 iznosi 500,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 2, garaža, prizemna zgrada, površine 26 m2 iznosi 500,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 3, garaža, prizemna zgrada, površine 27 m2 iznosi 520,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 4, garaža, prizemna zgrada, površine 27 m2 iznosi 520,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.
VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 06.06.2025.godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
AD „MEHANIZACIJA I PROGRAMAT,, NIKŠIĆ
Na osnovu odluke Odbora direktora AD,, Mehanizacija programat,, Niksić oglašava JAVNU LICITACIJU
Za prodaju:
-Kombinirke proizviđača Volvo, tip-model BL71, serijski broj 14779, godina proizvodnje je 2006, sa brojem radnih časova 19760, po početnoj cijeni 30 000,00 eura sa uračunatim PDV-om. Navedena građevinska mašina prodaje se u viđenom stanju i može se razgledati svakog radnog dana od 9 do 15 sati u periodu trajanja oglasa, a nalazi se u krugu obračunske jedinice Transport i mehanizacija u Gračanici u Nikšiću. Pravo učešća imaju pravna fizička lica koja uplate 10% od početne cijene. Kaucija će se uplaćivati na blagajni u Gračanici u Nikšiću do dana zaključenja oglasa.
Kupac je obavezan da ugovorenu cijenu uplati u ukupnom iznosu na dan licitacije, a ukoliko odustane gubi pravo na povratak kaucije.
Porez na promet ostale dadžbine plaća kupac. Kaucija će se vratiti učesnicima koji nijesu izlicitirali, narednog dana po izvšenoj licitaciji.
Oglas je otvoren 8 dana uključujući dan oglašavanja. Licitacija će biti održana 16.06.2025. godine u 10 sati u kancelariji obračunske jedinice Transport mehanizacija u Gračanici u Nikšiću. Sve informacije se mogu dobiti na telefon 067/631-637, svakog radnog dana od 09 do 15 sati.
Shodno članu 20 stav 1 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG“, br. 75/18, 084/24), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Marinović Dejan iz Cetinja, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „SOLARNA ELEKTRANA“, čija se realizacija planira na katastarskim parcelama br.1067, 1068/1, 1069/1, 1068/2, 1058/1, 1057/2, 1069/2 i 1062/1, K.O.Konak, Prijestonica Cetinje. U vezi sa navedenim pozivamo da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u Sekretarijatu za uređenje prostora zaštitu životne sredine, kancelarija 77, radnim danima od 8 do 11 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Prijestonice Cetinje www. cetinje.me.
Rok trajanja javne rasprave dostavljanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Baja Pivljanina br. 2 Prijestonica Cetinje, je do 07.07.2025. godine.
Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Sali za sastanke na drugom spratu u Prijestonici Cetinje, dana 25.06.2025. godine sa početkom u 10 časova.
Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380
Cjenovnik čitulja
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
(poslije 21h)
tel: 020 409 520
desk@pobjeda.me
Petak, 6. jun 2025.
Obavještavamo rođake, prijatelje i komšije da nas je, 4. juna 2025. godine, napustio naš voljeni
LJUBOMIR Jovanov NIKOLIĆ
Sahrana je obavljena u krugu porodice i prijatelja 5. juna na gradskom groblju u Danilovgradu.
OŽALOŠĆENI: supruga NENA, kćerka SANJA, sin SAŠA, unuci STEFAN i DRAŽEN, brat RAJKO, brat od strica BUDO sa porodicom, snahe KRISTINA i ĐINA, bratanići, sestrići, sestrične i ostala rodbina.
1/4 do
riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Naša draga majka
DANICA Radivoja KUZMANOVIĆ
umrla je dana 4. juna 2025. u dubokoj starosti u svojoj 95 godini.
Sahrana je obavljena 5. juna u krugu porodice.
Bila je satkana od najljepših ljudskih vrijednosti i kao takva predstavljala je čvrst oslonac svoje uže i šire porodice, a i svih ljudi koji su je poznavali.
Hvala ti za svu dobrotu i pažnju koju si nam dala u tvom dugom životu.
Neka ti je laka ova tvoja crnogorska zemlja koju si izuzetno voljela.
Tuguju za tobom tvoja đeca: ZORAN i VLAJKO – BRACO KUZMANOVIĆ, ZAGORKA –ZORICA STOJANOVIĆ i LELA LAKIĆ
Preminuo je naš voljeni
Obavještavamo rođake, prijatelje, komšije da je dana 4. juna 2025. godine preminula naša
SLOBODANKA – ĐOJA Pekova KOVAČEVIĆ
Po želji pokojnice, sahrana je obavljena 5. juna na gradskom groblju u Nikšiću u krugu porodice.
OŽALOŠĆENI: brat LJUBOMIR – REKO, sestra RATOMIRKA – DIKA i ostala rodbina
MIHAILO Brankov ŠARANOVIĆ 1959–2025
Saučešće primamo 6. juna 2025. godine od 10 do 14 časova na groblju Čepurci. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 30 časova na Novom groblju. Kuća žalosti: Oktobarske revolucije 20 – Podgorica.
OŽALOŠĆENI: supruga NADA, ćerke OLJA i ANJA, braća BUDIMIR i BLAŽO sa porodicama i ostala familija ŠARANOVIĆ
Voljeni moj
Dragi naš
ČILE
Ljubav i plemenitost koju si nesebično dijelio ostaće zauvijek u našim sjećanjima.
Hvala ti što si vrata svog srca i vrata svog doma za nas uvijek držao otvorenima.
Neka te anđeli čuvaju.
Posljednji pozdrav našem
Posljednji pozdrav
Od porodice pokojnog ujaka VOJA SEKULIĆA
TATA
Bio si naš oslonac. Tvoja ruka je uvijek bila tu – da utješi i pomogne. Tvoj glas – da posavjetuje i nasmije. Tvoj zagrljaj – mjesto gdje smo se osjećali sigurno.
U vječnom bolu za tobom, Tvoj sin SAŠA sa porodicom
Voljeni moj
DEDA
Tvoja ljubav, tvoja toplina i tvoje mudre riječi pratile su me kroz život, tiho i sigurno.
Bio si oslonac i učitelj.
Hvala ti za djetinjstvo koje si mi uljepšao i za vrijednosti koje si nam prenio.
Deda, zauvijek ćeš ostati u mom srcu. Tvoj unuk DRAŽEN
Sa neizmjernom tugom opraštam se od dragog
ŽELJKA RAKOČEVIĆA Počivaj u miru.
ŽELJKA VULANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom
Dobri moj
TATA
Tvoja roditeljska ljubav je bila posebna, neizmjerna i najtoplija. Nedostaješ mi, moj mili tata.
Vječno tužna za tobom, tvoja kćerka SANJA
Voljeni moj
DEDA
Bio si heroj mog djetinjstva, najbolji drug i saputnik u svim uspjesima. Hvala ti na svemu. Na ljubavi. Na mudrosti. Na sigurnosti. Na pričama pred spavanje. Na životu koji si mi učinio bogatijim.
Vječno si dio mene. Tvoj unuk STEFAN
Sa tugom i žaljenjem opraštamo se od tebe. Porodica pok. MIŠKA ŠARANOVIĆA 216
LJILJA BOLJEVIĆ 217
ŽELJKU RAKOČEVIĆU
Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Posljednji pozdrav ŽELJKU RAKOČEVIĆU
SANDRA BLAGOJEVIĆ sa porodicom
MIHAILU
Tvoji RAJČIĆI
6. jun 2025.
Posljednji pozdrav majci naše kume
STANKA POPOVIĆ
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru! Mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoji: VIOLETA, VANJA i PEĐA SAVIĆ
Sa tugom se opraštamo od naše voljene majke i babe
Posljednji pozdrav našoj voljenoj majci, babi i tašti
DANICI KUZMANOVIĆ
Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te kroz najljepša sjećanja čuvati od zaborava.
Tvoji: ZORICA, MIŠKO i DUŠAN
DANICE Radivoja KUZMANOVIĆ
Tvoju plemenitu dušu i veliko srce sa kojim si nas uvijek dočekivala, grlila, voljela i pri odlasku blagosiljala zauvijek ćemo pamtiti. Hvala ti na svemu što si radila za nas, a ti počivaj u vječnom miru koji si časnim, poštenim i ljudskim životom zaslužila. Vole te tvoji LELA, SAŠA i MIŠO
Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj BABI
Nama nisi bila baba, bila si nam sve na svijetu, naša oaza i naša baza. Hvala ti na svemu. Vole te, Tvoji unuci IGOR i IVAN KUZMANOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenoj babi
DANICI KUZMANOVIĆ
Hvala ti za beskrajnu ljubav, nježnost i toplinu koju si nam pružala. Nedostajaće tvoje raširene ruke i iskreni osmijeh kojima si nas dočekivala. Počivaj u miru koji si zaslužila.
Tvoja unuka ANA DABANOVIĆ sa porodicom
Voljenoj babi
DANICI KUZMANOVIĆ
Voljena baba, bila si i ostala najljepši svjetionik mog djetinjstva i odrastanja. Tvoja unuka SANDRA ŠALETIĆ sa porodicom 198
Posljednji pozdrav dragoj ujni DANI
Dobra naša ujna, na sami pomen tvoga imena ređaju se prelijepa sjećanja. Rijetko je neko tako blag, dobar, nježan i topao kao što si bila ti. Vrata tvoga doma uvijek su bila otvorena za nas. Hvala ti za sve, za uljepšano djetinjstvo provedeno kod naše ujčevine.
ANA, LIDA i NADA
KOLE
Kraj Tvog života početak je naše borbe sa prazninom, koju si ostavio u nama.
Ispunićemo je sjećanjem i ponosom na Tvoj časni život, ljubav i požrtvovanost za nas.
Tuguju za Tobom
ANJA, OLJA i NADA
Preduboko si nas rastužio preranim odlaskom
Sklopilo se još jedno bratsko krilo i ugasila još jedna zvijezda u našem malom porodičnom sazviježđu. Preminuo je naš mili i nikad prežaljeni brat
DRAGAN Đ. PEROVIĆ
Pamtićemo ga kao nesebičnog brata, predobrog đevera i dragog strica. VEČNAJA PAMJAT.
Brat MIODRAG, snaha MIRJANA, bratanići MARKO, IVAN i STOJAN
Put kroz beskraj obasjan tvojim sjajem...
Znam da si dobro, osjećam. Čuvaj nas. Tvoj DIDUVENCE
Navršava se šest mjeseci od smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i đeda
RADOMIR Nikolin PEJOVIĆ kapetan duge plovidbe
Ponosni smo na tvoj častan i dostojanstven život, koji ublažava neizmjernu tugu u našim srcima nastalu tvojim iznenadnim odlaskom.
Ne prođe dan, ne prođe ni trenutak a da nisi dio naših misli i razgovora.
Bio si i zauvijek ćeš ostati naša zvijezda vodilja, stub porodice, naš ponos i inspiracija koja nas je učila kako treba hodati kroz život.
Tvoja riječ imala je težinu, a tvoje prisustvo unosilo je mir u naše živote.
Žalimo za vremenom koje nam je uskraćeno – svima koji su te voljeli i koje si ti volio, a posebno tvojoj porodici i tvojoj Anđelici Vasilisi, koja te i dalje traži da je zagrliš i poljubiš.
Tvoja najuža porodica će posjetiti u subotu tvoju vječnu kuću.
Tvoji: BRANKA, SLOBODAN, DIJANA i VASILISA
Četrdeset je dana od smrti naše drage majke
KOVILJKE Radula JOVANOVIĆ
Velikim srcem, plemenitom dušom, časnim i poštenim životom zaslužila si naše vječno sjećanje i poštovanje.
Tvoje LJILJANA i BILJANA sa porodicama
Voljena naša
Šta je trenutak naspram vječnosti...
Svakog dana zajedno – u mislima, u sjećanju...
Nedostaješ svakog dana, u riječima, u tišini, u svemu što radimo.
Bila si oslonac, prijatelj, dom… A tvoja nježnost najsigurnije utočište. Čuvamo te u srcu.
Tvoji: MIMA, MAŠA i ŽELJKO JAREDIĆ
Dana 8. juna 2025. godine navršava se 40 dana od smrti naše drage NATAŠE POPOVIĆ
NIKOLIĆ
Tog dana u 10 sati napravit ćemo četrdesetodnevni pomen na groblju u selu Erakovići – Njeguši.
Prošlo je četrdeset tužnih dana od kada nijesi više sa nama. Teško je prihvatiti da te više nikada nećemo vidjeti i čuti tvoj vedri glas.
pokojnog
OLIVERA – LOLA PAVIĆEVIĆ
OLIVERA – LOLA PAVIĆEVIĆ
Petak, 6. jun 2025.
Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog
MILOŠA
Gavrila RADULOVIĆA
U našim srcima će zauvijek ostati sjećanje na tvoju neizmjernu ljubav, dobrotu, brigu i pažnju za sve nas. Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj častan život. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
U subotu, 7 juna 2025 godine, u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Navršava se 40 dana otkad se upokojila naša
BRANKA Jovanova STRUGAR rođena RADONJIĆ
Dok mi postojimo voljećemo te i čuvati od zaborava. Dana 7. juna 2025. godine u 10 časova posjetiti ćemo vječnu kuću voljene supruge, majke i babe, u krugu porodice. Novčani prilog ćemo uplatiti za liječenje Aleksandra Janićijevića.
Ožalošćeni: suprug JOVAN, sinovi VIDO, MILOŠ i PETAR, ćerke JELENA i KATARINA
204
Trinaest godina je od smrti našeg voljenog oca
KOSTE Filipovog KOVAČEVIĆA
S poštovanjem i ponosom nosimo te u našim srcima i mislima i čuvamo od zaborava.
SLAVKO i BEBA
Pola godine je od smrti naše voljene
SAVKE Radomira SRZENTIĆ
Sjećanje na tvoju ljubav i dobrotu živjeće vječno u nama. Nedostaješ nam.
U nedjelju, 8. juna 2025. godine, u 10 časova, porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću u Sotonićima.
SAŠA, VESNA i SANJA
Voljenom
NENADU – NENU MARAŠU
6.6.1996 – 6.6.2025.
Dvadeset i devet godina bola, tuge, nadanja. Tako do kraja života. Mir i pokoj anđeoskoj duši.
S ponosom,
tvoji: OTAC, MAJKA i SESTRA
ŽARKO
Vrijeme ne može izbrisati lijepe trenutke koje smo dijelili, niti lekcije koje smo naučili od tebe. Zauvijek u našim mislima.
OSOBLJE RESTORANA „GIARDINO“
205
Ostat ćeš vječno u našim sjećanjima.
MIŠO, DUŠKA, IGOR i MILENA
Prođe godina od tvog odlaska, bol, sjećanje, uspomene na tebe ne blijede! Počivaj na mjestu bez bola i patnje uz anđele… Vječno ćeš ostati urezan u našim mislima i srcima... Tvoji sinovi DANIJEL i FILIP i supruga JELKA
Dragi
VLADO
Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija
SPISAK DOBITNIKA DRUGOG KOLA
5x
20x
Poklon paketi domaćih proizvoda u vrijednosti 200 eura
1. Branko Burić, Nikšić
2. Ivana Vukićević, Nikšić
3. Bajram Muratović, Podgorica
4. Slavka Drecun, Cetinje
5. Boško Kovijanić, Nikšić
6. Jula Planić, Podgorica
7. Tatjana Paunović, Podgorica
8. Hana Antović, Podgorica
9. Milena Govedarica, Mojkovac
10. Dragojla Mirković, Nikšić
11. Dragica Šaponjić, Podgorica
12. Nuhu Aishu
13. Marina Drpljanin, Bar
14. Bogdan Vukčević, Podgorica
15. Milica Marković, Podgorica
16. Lidija Ivović, Tivat
17. Danica Kaluđerović, Kotor
18. Vjera Zogović, Podgorica
19. Barbara Nedović Milović, Podgorica
20. Gordana Tomašević, Cetinje
Hotelske usluge u vrijednosti 1.000 eura
1. Rajko Radošević, Danilovgrad - Hotel Eleven, Petrovac
2. Ana Zec, Budva - Mali hotel Conte, Perast
3. Dragica Kavaja, Nikšić - Mali hotel Helada, Tivat
4. Kristina Čizmović, Nikšić - Hotel Love Live, Sutomore
5. Vesna Tomašević, Danilovgrad - Garni hotel Dream House, Kolašin
10x 20x
Paket godišnjih ulaznica (4 karte) za ulazak u Nacionalne parkove Crne Gore