Dnevni list Pobjeda 13.02.2023.

AKTUELNO: Kataklizma u Turskoj i Siriji ukazuje na to da u područjima visokog seizmičkog rizika nema „kockanja“ sa silama prirode

Država i institucije moraju biti brana za nesavjesnu gradnju

Na nama je da učimo iz iskustva drugih. Imali smo teško iskustvo 1979. godine, ali vremenom se zaboravilo. Osamdesetih godina je mnogo urađeno na izmjenama u gradnji, planovima. Kako su proticale decenije, došla tranzicija, neki drugi rezoni i interesi su preovladali. Slično će biti i sa zemljotresom u Turskoj i Siriji, izvještaji u medijima će da izblijede. Mi možemo već sjutra da to tragično iskustvo prevedemo u nove preventivne korake na smanjenju seizmičkog rizika – zaključuje Janković

NEVJEROVATNO: U nikšićkoj lokalnoj upravi posao dobilo više sveštenika

Teolog Krsto Stanišić

radi onlajn iz Holandije

Početkom maja prošle godine, zbog povećanog obima posla, primljen je na određeno vrijeme od dva mjeseca i teolog Miloš Nenezić, da bi od januara dobio stalni posao

NACIONALISTIČKO DIVLJANJE: Na okupljanju na Sastavcima širene zastave sa slovom „Z“, za ODT nema ništa sporno u veličanju agresora

Đonović: Skup je veliko poniženje i bruka za državu

Ako to nije ništa, onda možemo očekivati zastave sa kukastim krstom i sve lidere koji su stajali iza njih, onda to isto ne remeti javni red i mir – navodi analitičar Ranko Đonović

CEMI i CDT upozoravaju da Crna Gora nema sređen birački spisak, te da je veliki problem neažuriranost registra prebivališta

Političke partije nijesu pokazale volju da riješe izborna pitanja

Košarkašice Crne Gore poražene od Danske na kraju kvali kacija za EP, sa tribina i terena stigao odgovor na zabranu dizanja dva prsta

Poruka važnija od rezultata

SVJEDOČANSTVO ZLA: Kako je četnički vojvoda Pavle Đurišić prije osamdeset godina izvijestio svog komandanta Dražu Mihailovića o uništenju muslimanskog naroda u pljevaljskom, čajničkom i fočanskom kraju

Hladni raport o velikom zločinu

O osmanskim dokumentima iz Narodnog muzeja za Pobjedu govori istoričar Petar Glendža

Prijateljstvo Njegoša i paše ne razbija se zbog 60 fjorina

Poneđeljak, 13. februar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20555 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

STR. 6.

STR. 7.

STR. 18.

KARTA SEIZMOLOŠKIH AKTIVNOSTI: Crna Gora u crvenom

Lider Liberalne partije traži da se preispita ostanak na funkciji direktora košarkaških reprezentacija Crne Gore Dragana Vukčevića

Popović: Niko ko je protivnik države ne može biti na visokim funkcijama

PODGORICA - Direktor košarkaških reprezentacija

Crne Gore Dragan Vukčević zabranio je našim igračicama da sa podignuta dva prsta proslavljaju uspjehe nacionalnog tima.

Bivši košarkaš Budućnosti je, kako je objavila Pobjeda, to saopštio nacionalnom timu nakon trijumfa nad Austrijom, kojim su naše djevojke sedmi put uzastopno obezbijedile plasman na Eurobasket.

Lider Liberalne partije Andrija Popović kaže za Antenu

M da je sramno što je Vukčević zabranio slavlje, te da je to za svaku osudu.

– Sportisti su naši najbolji ambasadori, pronose slavu naše

Crne Gore. Kao što su naši zvanični državni simboli zastava, grb, himna, tako je pozdrav sa dva prsta nezvaničan simbol nezavisne i suverene države, sa tim se rađaju generacije. Niko im to ne može oduzeti. Trebalo bi i organi Košarkaškog saveza da preispitaju odgovornost direktora saveza Vukčevića. Ja to očekujem. Tražim da se preispita njegov ostanak na toj funkciji. Niko ko je protivnik ove države ne može biti na visokim funkcijama, naročito je to pogubno u sportu – kaže Popović.

Popović pita zašto bi se neko ko je na čelu saveza bavio tim. – To je nešto što je urođeno. Ne može se spriječiti da slaviš trijumf svoje države. Slave mnogi, pa evo vidimo da obližnje, prijateljske države, Srbija i njihovi sportisti slave sa podignuta tri prsta, Hrvatske sa podignuta dva prsta u obliku slova V - viktorija. To je nešto što je tradicionalno, očekivano. I ne znam na koji bi drugi način sportisti mogli da ispolje radost kod vrhunskih rezultata, konkretno ženska košarkaška reprezentacija koja je sad postigla još jedan veliki uspjeh plasmanom na EP i ja im čestitam – poručuje Popović.

Na postupak Vukčevića reagovao je potpredsjednik i poslanik SD-a Boris Mugoša

On je na Tviteru upitao ,,je li se išlo u rat ili propagirao mir, pomirenje, suživot, praštanje i izvinjenje uz podignuta dva prsta“.

– Jesu li podignuta dva prsta simbolizovala samosvjesnu, građansku i evropsku CG i to u „bolesnim“ 90-tim? Dva prsta nijesu stvar (dnevne) politike nego sistema vrijednosti –naveo je Mugoša.

Podsjetimo, Vukčević je sinoć saopštio da mu je krivo što se loše interpretiraju i prenose neke stvari, te da mu nikada nije bila želja da, na bilo koji način, ograničava košarkaše ili košarkašice kako će emocije ispoljavati. R. P.

Gradonačelnik Podgorice o tvrdnjama Vlade da je „Crna Gora na pravom putu“

Vuković: Zapošljeni u KCCG još nijesu primili januarsku platu

PODGORICA - Gradona-

čelnik Podgorice Ivan Vuković saopštio je na Tviteru da zaposleni u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) još nijesu primili platu za januar.

Vuković je to objavio, komentarišući posljednje saopštenje Vlade naslovljeno „Na pravom putu“, u kome se apostrofira da su mjere izvršne vlasti rezultirale, između ostalog, sa više od 10 hiljada novih radnih mjesta u prošloj godini i rekordnim rezultatima u turizmu, ekonomiji, izvozu, stranim investicijama, te povećanjem zarada zaposlenih u prosvjeti, zdravstvu, vojsci, policiji, rastu penzija...

CEMI i CDT upozoravaju da Crna Gora nema sređen birački spisak,

Političke partije nijesu volju da riješe izborna

Ana Nenezić: Za razliku od ranijih godina, o izbornoj reformi se više i ne govori, niti postoje nagovještaji da će se u skorijoj budućnosti ući u ovaj proces

Milena Gvozdenović: Trenutno je teško naći nekoga u parlamentu kome je u interesu da se uredi birački spisak. Nova vlast održala je kontinuitet odnosa prema nerješavanju ovog pitanja

PODGORICA – Jedina sigurnost da birački spisak bude tačan i ažuriran je da se istovremeno srede registri prebivališta i državljana, a svi glasači za koje su se stekli zakonski uslovi budu izbrisani iz biračkog spiska u zakonskoj proceduri. Međutim, političke partije nijesu pokazale interesovanje da se ovaj problem riješi. I ne samo ovo pitanje, već se, rekla bih, u potpunosti odustalo od ukupne izborne reforme – poručila je za Pobjedu Ana Nenezić, izvršna direktorka CEMI-ja.

Zamjenica programske direktorice CDT-a Milena Gvozdenović za Pobjedu takođe naglašava da Crna Gora nema ažuriran tačan birački spisak, te da je najveći problem neažurnost registra prebivališta crnogorskih državljana. Nenezić i Gvozdenović saglasne su da je nova većina samo nastavila praksu nerješavanja ovog važnog pitanja.

– Neažurirani birački spiskovi samo su jedan, iako važan, problem sa kojim se godinama suočavamo i iznova govorimo i upozoravamo na važnost rješavanja ovog pitanja. Ukoliko bi postojala politička volja, sam postupak bi bio prilično jednostavan – kazala je Nenezić.

NEISPUNJENA OČEKIVANJA

d. malidžan

Ivan Vuković

– Zapošljeni u Kliničkom centru Crne Gore još uvijek nijesu primili platu za januar. Posljednju platu primili su krajem decembra – naveo je Vuković na Tviteru. R. D.

Prema njenim riječima, vodeći se programima i najavama po-

litičkih subjekata tokom kampanje za parlamentarne izbore 2020. godine, bilo je za očekivati da će jedan od njihovih prvih koraka biti upravo sveobuhvatna i inkluzivna revizija izbornog pravnog okvira.

– Međutim, ostali smo na deklarativnoj spremnosti, a od konkretnih aktivnosti se odustalo odmah po preuzimanju vlasti. Za razliku od ranijih godina, o izbornoj reformi se više i ne govori, niti postoje nagovještaji da će se u skorijoj budućnosti ući u ovaj proces. Imajući to u vidu, rekla bih da su predstavnici nove većine prepoznali pravne praznine i druge mehanizme koji proizilaze iz izbornih zakona, a kojim se ranije služio DPS, i stavili ih u službu svojih političkih interesa. Vlast

se promijenila, ali su prakse ostale iste – istakla je Nenezić. Poručila je da je primjer tome činjenica da mi danas nemamo, niti možemo dobiti podatke o tome koliko crnogorskih državljana živi van Crne Gore, a istovremeno imaju formalno prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori, koliko njih se trajno iselilo, koliko ih ima istovremeno prijavljeno prebivalište ili stečeno državljanstvo u drugim zemljama, kao ni da li je to državljanstvo stečeno suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu. – Mnogo ozbiljniji problem je što ove podatke nemaju ni nadležne crnogorske institucije – istakla je Nenezić, navodeći da, kako bi se riješio ovaj problem, potrebno je značajno poboljšati zakonski okvir, a

onda sprovesti terensku kontrolu i razmotriti svaki pojedinačan slučaj ili se opredijeliti za jedan od drugih komparativnih modela koji idu u pravcu propisivanja zakonske obaveze građanima da u precizno definisanim rokovima lično prijavljuju prebivalište u Crnoj Gori.

Nenezić je istakla da to što je Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu tokom 2022. godine održao svega dvije sjednice, najviše govori o želji i naporima da se ozbiljno pristupi ovom pitanju.

– Podsjetiću da je neophodnost revizije izbornog zakonodavstva istaknuta kao jedno od najznačajnijih pitanja i kao takvo bilo dio prioriteta u ekspozeu premijera Dritana Abazovića, koji je tada

Nenezić: Broj duplo upisanih birača nije zanemarljiv i može uticati na izborni rezultat

Kada je u pitanju problem duplo upisanih birača, Ana Nenezić kaže da su njihova prethodna istraživanja pokazala da takvi primjeri postoje, da broj duplo upisanih birača nije zanemarljiv i kao takav može uticati na izborni rezultat.

– Međutim, do ovih podataka se teško dolazi usljed ograničenja propisanih Zakonom o zaštiti ličnih podataka, kako u Crnoj Gori,

tako i u zemljama regiona, koje pozivajući se na ovaj propis odbijaju da dostave tražene podatke našim nadležnim institucijama. Upravo zato smo izašli sa preporukom da treba tražiti regionalno rješenje, uz podršku Evropske unije, da zemlje Zapadnog Balkana direktno razmjenjuju podatke o državljanima i na taj način stanu na put ovoj zloupotrebi – istakla je Nenezić.

Kazala je da je nekoliko indikatora koji ukazuju da je ova pojava prisutna. – Ključni se odnosi na nesrazmjeru u broju birača i stanovnika Crne Gore. Kada broj birača uporedite sa brojem stanovnika, proizilazi da je broj birača u Crnoj Gori, u odnosu na broj stanovnika čak 88 odsto, a u pojedinim opštinama taj procenat je gotovo sto odsto, što navodi na zaključak da birački

spiskovi ne predstavljaju stvarnu sliku biračkog tijela Crne Gore. Taj podatak se kosi sa zdravom logikom i otvara brojna pitanja. Ova nesrazmjera je i dokaz o postojanju duplih birača, odnosno onih birača koji su, osim u birački spisak Crne Gore, upisani i u birački spisak neke države regiona, konkretno Srbije ili Bosne i Hercegovine – istakla je Nenezić.

Ana Nenezić Milena Gvozdenović

nijesu pokazale izborna pitanja

To znači da imamo državljane koji imaju pravo glasa iako samo fiktivno ispunjavaju uslov prebivališta – kazala je Gvozdenović, ističući da je važno napraviti razliku između onih koji su privremeno u inostranstvu na rad ili školovanje i ne ostvaruju građanska prava u zemlji u kojoj borave i onih koji su se trajno odselili, ali ne odjavljuju prebivalište. Dodala je da, osim ovog, imamo i druge probleme koje je važno riješiti kako bi se „očistio“ birački spisak.

– To se veže za pitanje ažurnosti registra državljana Crne Gore i matičnog registra umrlih – kazala je Gvozdenović. Istakla je da problemi sa biračkim spiskom mogu da se riješe u sklopu izborne reforme, ali smo, kako je kazala, nažalost, za nju zakasnili makar kada su u pitanju ovi predsjednički izbori.

– Zahvaljujući upornom odbijanju poslanica i poslanika da sprovedu izbornu reformu, Crna Gora nema ažuriran i tačan birački spisak. Našim izabranim predstavnicima su već godinama važnije neke druge teme od potrebe da Crna Gora dobije neke od ključnih uslova za fukcionisanje demokratskih institucija, a kvalitetan birački spisak jeste jedan od najvažnijih. Dugogodišnja vlast koju je predvodio DPS je duži niz godina izbjegavala da pokrene reformske zahvate koji bi doveli do, prije svega, uređenog registra prebivališta koji je veoma važan za birački spisak, ali i za ostale segmente funkcionisanja države – kazala je Gvozdenović.

Agencija DeFacto Consultancy saopštila da nije povezana sa firmom Defacto Media ,,Ne učestvujemo u organizovanju poziva kojima

se nude povlastice u zamjenu za glas“

PODGORICA – Neki građani prijavljuju da su dobili pozive u kojima im se nude povlastice u zamjenu za glas za jednog predsjedničkog kandidata. Brojevi sa kojih građani dobijaju pozive su registrovani na firmu Defacto Media, za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnjenja. Želimo da naglasimo da pomenuti pozivi, a ni pomenuta firma, nemaju nikakvu povezanost sa agencijom DeFacto Consultancy - saopšteno je iz te agencije.

– Plašeći se ovakvog scenarija, i potencijalne zabune, pa i zloupotrebe imena i reputacije naše agencije, pokrenuli smo prije više mjeseci postupak pred sudom protiv firme Defacto Media, koja posluje pod gotovo istim imenom u istoj djelatnosti – navodi se u saopštenju i dodaje da se nadaju da će sud najhitnije naložiti promjenu imena datom pravnom subjektu.

– Do tada, želimo da naglasimo da agencija DeFacto Consultancy ne učestvuje u organizovanju poziva u kojima se nude povlastice u zamjenu za glas i oštro osuđujemo takvu praksu. Ovakav vid „istraživanja“ i kontakta sa građanima nije i nikada neće biti praksa naše agencije – poručili su iz te agencije. Advokat Veselin Radulović kazao je „Vijestima“ da bi ovakve navode trebalo da ispita Tužilaštvo.

- To je svakako jedna vrsta nedozvoljenog pokušaja uticaja na slobodnu volju birača. Jedno su ankete koje sprovode partije, mediji i nevladine organizacije, ali druga je stvar ako se ta pitanja postavljaju u tom pravcu da ako se da glas bilo kom kandidatu, obećava nešto ili se postavlja takvo pitanje šta bi moglo da se uradi za lice koje se anketira da bi se dobio njegov glas. Mislim da ima osnova za postupanje Tužilaštva – kazao je Radulović. Ulaskom u Registar biznis podataka vidi se da je kao kontakt osoba u Defacto Media navedeno ime Rade Milošević, odnosno mejl milosevic_rade@hotmail.com. Registracioni podaci pokazuju da je firma Defacto Media d.o.o. osnovana 18. avgusta 2022. godine. I.K.

Milena Gvozdenović

kazala je da je u Ustavu propisan uslov prebivališta od 24 mjeseca za ostvarenje

prava glasa, što znači, kako je pojasnila, da je namjera ustavopisca bila da oni građani i građanke koji zaista žive i vežu svoju sudbinu za Crnu Goru, o njoj mogu i da odlučuju. – Međutim, ova ustavna

naveo da će se Vlada fokusirati na usvajanje preporuka ODIHR-a za nadogradnju izbornog zakonodavstva, uz mogućnost objedinjavanja svih izbora u jednom danu i izmjene izbornog sistema sa uvođenjem otvorenih lista i garantovanje zastupljenosti manjina kroz određivanje broja mandata. Međutim, ovo obećanje je ostalo mrtvo slovo na papiru jer ništa od navedenog nije ispunjeno, niti se počelo sa procesom rada u ovoj oblasti – kazala je Nenezić.

Kao posljedicu, dodala je, predsjedničke izbore, a sigurna sam i naredne vanredne parlamentarne, sprovešćemo sa neprofesionalizovanom, politizovanom i netransparentnom izbornom administracijom, nesređenim biračkim spiskovima, koji i dalje proizilaze iz netačnih registara prebivali-

intencija nije pretočena u adekvatan zakonski okvir i zato mi imamo nagomilane probleme u ovoj oblasti –rekla je Gvozdenović. Prema njenim riječima, kako bi se riješio ovaj problem potrebno je značajno poboljšati legislativu a onda sprovesti opsežnu terensku kontrolu prebivališta. – Važno je razmotriti svaki

šta i registra državljana, sa hroničnim problemima u dijelu nadzora finansiranja izborne kampanje, u smislu neizvedenih ovlašćenja ASK-a, koja vrši nadzor i inspekciju na terenu tokom kampanje, međutim, ona je i dalje strogo formalna jer se zasniva na dokumentaciji koju podnose sami kandidati, a ograničena je na trajanje izborne kampanje. Dodatno, zloupotreba državnih resursa tokom kampanje je jedan od ključnih problema, koji će, plašim se, imati svoj puni domet upravo sada, u sistemu gdje sve političke strukture vrše vlast, na različitim nivoima. Ta pozicija im daje prostor za politička zapošljavanja, koja se ne dešavaju tokom izborne kampanje, već kontinuirano, pa samim tim i ne mogu biti predmet nadzora, ali svakako doprinose političkoj prednosti. Vjerujem da

pojedinačan slučaj i inicirati potrebne promjene za građane/ke za koje se utvrdi da ne žive na adresi na kojoj su prijavljeni. Potrebno je tu biti posebno pažljiv, jer se ne smije desiti da se bilo kakvom akcijom države neki naš državljanin uskrati za biračko pravo, a da ga ne ostvaruje u drugoj zemlji –kazala je Gvozdenović.

je jasno da samo ovaj manji dio problema koje sam navela imaju potencijal da bace negativno svjetlo na izborni proces i dodatno uruše povjerenje građana u izborni proces – poručila je Nenezić.

PREPREKE

Milena Gvozdenović kazala je da imamo veliki broj prepreka ka uspostavljanju tačnog i ažuriranog biračkog spiska.

– Pritom, problem nije u biračkom spisku po sebi, nego u registrima iz kojih se izvodi birački spisak. Najkrupniji problem koji izaziva i najveće podozrenje javnosti prema regularnosti biračkog spiska, je neažurnost registra prebivališta crnogorskih državljana. Procjenjuje se da na desetine hiljada državljana Crne Gore ima ovdje prijavljeno prebivalište iako ne živi u zemlji.

Poručila je da je vlast nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, umjesto da prekine ovu praksu, zapravo održala kontinuitet odnosa prema (ne)rješavanju ovog veoma važnog pitanja. – Prilično brzo su zaboravili šta su građanima obećavali dok su bili opozicija i dali svoj značajan doprinos da izborna reforma doživi propast. Trenutno je teško naći nekoga u parlamentu kome je u interesu da se uredi birački spisak. Po starom dobrom običaju, političari se sjete biračkog spiska uoči izbora i to zarad političkog prepucavanja, a ne dijaloga o problemima i načinima za njihovo rješavanje – dodala je Gvozdenović.

Predsjednički izbori održaće se 19. marta, sa nesređenim i netačnim biračkim spiskom. MUP je objavio da pravo glasa ima 543.175 građana, što je za oko tri hiljade birača više u odnosu na parlamentarne izbore 2020. godine, kada ih je bilo 540.026. U Crnoj Gori zvanično, prema podacima Monstata, ima 618 hiljada stanovnika, što znači da je broj birača u odnosu na broj stanovnika čak 88 odsto. Pojedine opštine imaju više birača nego stanovnika, a u većini gradova ima između 85 i 100 odsto biračkog tijela u odnosu na broj stanovnika. Sve to ukazuje da birački spiskovi nijesu tačni i samim tim nijesu realna slika biračkog tijela. I. KOPRIVICA

Lider Pokreta za promjene o predstojećim predsjedničkim izborima

Medojević: Spajić može u Srbiji da se kandiduje za predsjednika

PODGORICA - Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević kazao je da lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić može samo u Srbiji da se kandiduje za predsjednika.

– Tamo mu je prebivalište, gotovina, stan, poslovni prostor i porodica i još ga ne poznaju – naveo je on.

Medojević je iznio i mišljenje zašto aktivisti „Evrope sad“ ne prikupljaju potpise za Spajića.

– Zato što su pametni i vjeruju meni da Mickej ima ozbiljne i nerješive pravne smetnje da bude kandidat – kazao je Medojević. R. P.

spisak, te da je veliki problem neažuriranost registra prebivališta

Nebojša Medojević

Još jedan izborni proces u Crnoj Gori sa nesređenim biračkim spiskom

Skrinšot regiStarSkih podataka: Rade Milošević kontakt osoba

Poboljšati legislativu i sprovesti opsežnu terensku kontrolu prebivališta

d. malidžan

U prosjeku 200 hiljada vozila mjesečno

PODGORICA - Auto-putem ,,Princeza Ksenija“ je od početka ove godine prošlo 189,49 hiljada vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 3. do 9. februara iznosio 28,26 hiljada.

Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.

Prioritetna dionica auto-puta

Bar – Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina

je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.

Ukupna dužina prve dionice

auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat. Mina biznis

Iz Pokreta Preokret upozorili na visoke cijene nekretnina

Jednosoban stan nerijetko pređe i 100 hiljada eura

Povećanje plata je povećalo kreditnu sposobnost dijela dužnika, što za posljedicu ima rast kredita fizičkim licima. Visoka inflacija je uticala na povećanje potrošnje građana i privrede preko cjenovne komponente (smanjena kupovna moć stanovništva), pa se krediti dižu kako bi se zadržala postojeća struktura potrošnje, navode iz CBCG

PODGORICA - Na kraju prošle godine ukupna vrijednost odobrenih kredita iznosila je 3,66 milijardi eura. Lani je, u odnosu na 2021. godinu, ostvaren rast kredita od 8,97 odsto ili 301,6 miliona eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). Iz vrhovne monetarne institucije saopšteno je da su se fizička lica lani najviše zaduživala za potrebe potrošnje (gotovinski nenamjenski krediti) kao i za kupovinu stanova, a preduzeća najviše za likvidnost obrtnih sredstava.

Korisnici

Na kraju prošle godine najznačajniji korisnici kredita su fizička lica (rezidenti i nerezidenti, sa kreditnim karticama i preduzetnici) na koje se odnosi 1,58 milijardi eura ili 43,37 odsto i privreda sa 1,26 milijardi eura ili 34,41 odsto (obuhvata kategorije privredna društva u većinskom privatnom vlasništvu 33,05 odsto i privredna društva u državnom vlasništvu 1,36 odsto), dok krediti Vladi u iznosu od 209 miliona eura učestvuju sa 5,71 odsto u ukupnim kreditima.

PODGORICA-Cijena kvadrata stana se u Podgorici kreće između 1,6 hiljada i dvije hiljade eura, pa tako jednosoban nerijetko pređe cifru od 100 hiljada eura, saopštili su iz Pokreta Preokret.

- To je u prosjeku sada 11,5 godišnjih plata. Prije samo dvije godine, taj isti stan je iznosio manje od tadašnjih osam prosječnih godišnjih zaradanavodi se u saopštenju.

Iz Preokreta su kazali da, dok se u Crnoj Gori govori o rastu plata, rješavanje ključnih životnih problema je sve dalje.

U Preokretu smatraju da kada kratkoročna opijenost povećanjem plata i neodrživost daljih obećanja dođe na naplatu, krov nad glavom može biti još dalje.

Svaki punoljetni građanin u prosjeku duguje 3,5 hiljada

132,1 milion eura ili 9,08 odsto, kao i krediti privredi od 104,2 miliona eura ili 9,02 odsto, dok je kod kredita Vladi registrovan pad od 18,5 miliona eura ili 8,13 odsto – rekli su iz CBCG. Podaci CBCG pokazuju da se u odnosu na ukupan iznos kredita plasiranih fizičkim licima 372 miliona eura odnosi na gotovinske nenamjenske kredite, dok se na stambene kredite odnosi 493 miliona eura. – Posmatrano po ročnosti bruto kredita i potraživanja na kraju prošle godine u ukupnim odobrenim bruto kreditima i potraživanjima, 73,34 odsto se odnosi na kredite i potraživanja odobrenih preko tri godine, 8,05 odsto su krediti odobreni od jedne do tri godine, 7,72 odsto se odnosi na kredite odobrene od tri mjeseca do jedne godine, 9,74 odsto predstavljaju sredstva kod banaka, dok se na kredite odobrene do tri mjeseca odnosi 1,15 odsto – precizirali su predstavnici Centralne banke. Iz CBCG ocjenjuju da se zaduživanje u prošloj godini može ocijeniti umjerenim, odnosno u skladu sa potrebama privrede i stanovništva.

stoga teško izdvojiti samo jedan osnov – rekli su iz CBCG.

PoTroŠnJA

-Zato sada treba razmišljati kako da bude manja cijena iluzije da će plate samo rasti, dok u realnosti privreda stagnira (ne i u vladinim saopštenjima) - dodaje se u saopštenju.

Iz Preokreta su ocijenili da su socijalna stanogradnja i gradske štedionice jedan od alata koji može pomoći da taj stres ne bude dramatičan.

-Ali taj lijek sada moramo spravljati. Zato na tome insistiramo. Suočene sa realnošću, stranke vlasti na lokalu počinju dozirano da pričaju o ovoj temi, iako po ovom pitanju ne čine ništa onamo gdje mogu mnogo više – na državnom nivou, pune dvije i po godine. Baš kao i prethodna vlast. Zato insistirajmo na djelima, ne na priči - zaključuje se u saopštenju. r.E.

- U periodu od godine krediti fizičkim licima bilježe rast od

- Prognoza realnog rasta za prethodnu godinu bila je oko sedam odsto, dok je nominalni rast kredita iznosio 8,97 odsto. Takođe, treba imati u vidu da je povećanje stanja ukupnih kredita rezultat više faktora: razduživanja po postojećim anuitetima, novoodobrenog kreditiranja, restrukturiranja i refinansiranja postojećih, kao i uticaja faktora na strani ponude i tražnje, te je

Iz CBCG navode da se na osnovu strukture novoodobrenog kreditiranja i analize faktora na strani tražnje i ponude može zaključiti da su se fizička lica uglavnom zaduživala za potrebe potrošnje (gotovinski nenamjenski krediti), odnosno povećanje za 28 odsto, sa 219,3 miliona u 2021. na 280,6 miliona eura u 2022. godini, kao i za kupovinu stanova, gdje je povećanje 32,1 odsto sa 84,2 miliona u 2021. na 111,2 miliona eura u prošloj godini. Firme su najviše uzimale

kredite za likvidnost obrtnih sredstava, gdje je povećanje 26,3 odsto, sa 466,4 miliona u 2021. na 588,9 miliona eura u prošloj godini i nabavku osnovnih sredstava, odnosno povećanje 71,2 odsto sa 48,3 miliona u 2021. na 95 miliona eura u prošloj godini. - U skladu sa ovim trendovima, uz rast zaposlenosti, povećanje plata je doprinijelo povećanju kreditne sposobnosti jednog broja dužnika i uticalo na rast kredita fizičkim licima. Visoka inflacija je uticala na povećanje potrošnje građana i privrede preko cjenovne komponente (smanjena kupovna moć stanovništva), te je stoga

Izvjestan rast kamata

Iz CBCG poručuju da se, u skladu sa najavama Evropske centralne banke o daljem povećavanju referentnih kamatnih stopa u EU, može očekivati i dalje povećanje tržišnih kamatnih stopa na svim tržištima koja su finansijski povezana sa izvorima finansiranja iz EU, pa tako i kod banaka u Crnoj Gori. – Očekivanja su da će ova stopa nastaviti da raste naredne godine imajući u vidu da ECB pokušava da povećanjem referentne

Na kraju prošle godine ukupna vrijednost odobrenih kredita iznosila

iznosila je 3,66 milijardi

punoljetni prosjeku hiljada eura

ditnom registru lani dostavile banke, mikrokreditne finansijske institucije, IRF, društava za lizing, faktoring i otkup potraživanja i banaka u stečaju, saldo aktivnog bruto duga fizičkih lica (bez preduzetnika) po osnovu kredita, kartica, overdrafta i lizinga iznosi 1,67 milijardi eura.

– Prema podacima Monstata, u Crnoj Gori smo 2011. godine imali 474.655 punoljetnih lica, pa bi prosječno zaduženje građanina iznosilo oko 3,52 hiljade eura – kazali su iz CBCG.

PROSJEČNA KAMATA

Najviše kredita odobrile

CKB i NLB

Najviše kredita odobrila je najveća banka CKB

1,18 milijardi eura, što čini 32,3 odsto ukupno plasiranih kredita. Nakon toga slijedi NLB sa 635,3 miliona, odnosno sa 17,3 odsto. Po vrijednosti odobrenih kredita na trećem mjesu je Erste sa 540,26 miliona eura i sa udjelom od 14,8 odsto, Hipotekarna banka odobrila je 286,38 miliona, Lovćen banka 207,39 miliona, UCB je plasirala 188,32 miliona, Prva 183,54 miliona, Adiko je odobrila 181,11 miliona, Zapad banka 107,34 miliona, Adriatik banka je plasirala 94,03 miliona, a Zirat banka 55,33 miliona eura.

SDT proslijedilo predmet ODT-u u vezi sa potvrdom o iskustvu zamjenika direktora Aerodroma prilikom zapošljavanja

razlog za povećanje potrošačkih kredita kako bi se zadržala postojeća struktura potrošnje – kazali su iz CBCG.

Iz CBCG ističu da je intenziviranje oporavka privredne aktivnosti tokom prve polovine prošle godine uticalo na povećanje tražnje za kreditima. – Međutim, porast globalne neizvjesnosti, trendovi na tržištu nekretnina i rast kamatnih stopa su usporili zaduživanje i uticali na smanjenje tražnje, dok je povećanje rizika uticalo na smanjenje ponude, odnosno na smanjenu sklonost banaka ka novom kreditiranju – pojasnili su iz CBCG.

Prema podacima koji su Kre-

stope utiče na obuzdavanje visoke inflacije. Veći pritisak na kamatne stope se očekuje u prvoj polovini godine jer se očekuje snažniji rast cijena, dok su očekivanja da će se inflacija smanjiti tokom druge polovine godine, pa samim tim i kamatne stope kroz odluke ECB – rekli su iz CBCG.

Iz vrhovne monetarne institucije saopštili su da poslovanje banaka u uslovima velike neizvjesnosti koja je podstaknuta i geopolitičkim napetostima utiče na ocjenu rizika u Crnoj Gori te stoga banke i iz ovih razloga povećavaju kamatne stope na tržištu.

- Govorimo o percepciji rasta

Na kraju prošle godine, prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite o kojima su banke izvijestile kreditni registar iznosile su 5,45 odsto, odnosno 5,92 odsto. Prosječne ponderisane nominalne kamatne stope na kredite fizičkim i pravnim licima iznose 6,47 odsto, odnosno 4,45 odsto. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite fizičkim licima iznosi 7,15 odsto, a 4,72 odsto za pravna lica. Kada je riječ o mikrokreditnim finansijskim institucijama (MFI), prosječne ponderisane nominalne i efektivne kamatne stope na ukupne kredite su iznosile 20,49 odsto, odnosno 23,42 odsto. Prosječne ponderisane nominalne kamatne stope na kredite fizičkim i pravnim licima iznose 20,94 odsto, odnosno 15,15 odsto. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite fizičkim licima iznosi 23,99 odsto, a 16,8 odsto za pravna lica.

rizika zemlje posmatrano kroz prizmu kretanja cijena državnih euroobveznica. Naime, povećana volatilnost na finansijskim tržištima, izazvana kovid-19 krizom i snažno podstaknuta situacijom u Ukrajini u prethodnom periodu dovela je, između ostalog, do pada tržišne cijene državnih obveznica / dužničkih hartija od vrijednosti / velikog broja zemalja, uključujući i crnogorske euroobveznice. Ovaj negativan signal sa međunarodnog finansijskog tržišta implicira povećani rizik zemlje, što u kombinaciji sa rastom euribora dovodi do rasta kamatnih stopa – kazali su iz CBCG.

PODGORICA – Postoji osnov sumnje da je direktor kompanije Wir metaloprerada Darko Đondović svojim potpisom i službenim pečatom ovjerio potvrdu sa neistinitim sadržajem, a koju je, kao lažnu javnu ispravu, Petar Radulović upotrijebio prilikom apliciranja za mjesto zamjenika direktora Aerodroma Crne Gore.

U jednogodišnjem uporednom periodu, prosječne ponderisane nominalne i efektivne kamatne stope banaka na ukupne kredite bilježe rast za 0,29 procentnih poena (p.p.) odnosno 0,26 p.p. respektivno, kao i na kredite odobrene pravnim licima (rast nominalne od 0,56 p.p. i efektivne za 0,54 p.p.). Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na kredite fizičkim licima bilježi rast od 0,03 p.p. dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite fizičkim licima ostala na istom nivou. Kada su u pitanju MFI, u jednogodišnjem uporednom periodu prosječne ponderisane nominalne kamatne stope bilježe pad od 0,04 p.p. dok prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite bilježi rast za 0,04. Stope na kredite odobrene pravnim licima bilježe pad u jednogodišnjem periodu (nominalna od 0,74 p.p. i efektivna za 0,94 p.p.). Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na kredite fizičkim licima bilježi rast od 0,11 p.p., dok prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite fizičkim licima bilježi rast od 0,25 p.p. Iz CBCG navode da je rast kamatnih stopa rezultat više različitih uticaja.

– Jedan od razloga je rast euribora, referentne kamatne stope na međubankarskom tržištu pod uticajem pooštravanja monetarne politike Evropske centralne banke, a koja se koristi prilikom obračuna kamate na kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, ali utiče i na formiranje ostalih kamatnih stopa – kazali su iz CBCG i dodali da, takođe, značajan uticaj na percepciju, odnosno rast rizika, ima i povećana neizvjesnost usljed geopolitičkih tenzija, posljedično na pooštravanje i uslova i standarda kod izvora finansiranja.

S. POPOVIĆ

Ovo se navodi u dopisu specijalnog tužioca Miloša Šoškića upućenom Biljani Knežević, koja pred podgoričkim Osnovnim sudom vodi spor protiv Aerodroma tvrdeći da je Radulović nezakonito izabran na tu poziciju, za koju je i ona aplicirala. U dopisu Šoškića stoji da ovo proizilazi iz dokaza prikupljenih u izviđaju. – Obavještavam Vas da su spisi predmeta SDT dostavljeni Osnovnom državnom tužilaštu Podgorica, s obzirom da je iz njihove sadržine proizilazilo da nema osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo iz nadležnosti SDT, već bi se eventualno radilo o krivičnom djelu falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, za koje krivično djelo je nadležan Osnovni sud u Podgorici pred kojim postupa Osnovno državno tužilaštvo – stoji u dopisu Šoškića. Knežević spor vodi duže od godinu i po, imajući u vidu da je predmet sada kod treće sutkinje, nakon što su prethodne dvije prešle u Apelacioni sud. Obratila se predsjednici Osnovnog suda Željki Jovović tražeći da se ovaj postu-

pak ubrza, nakon čega je, kako je kazala Pobjedi, obaviještena da će ročište biti zakazano za mart kod sutkinje Ane Stojanovski. Tvrdi da su advokati Aerodroma i Radulovića, koji je umješač u tom sporu, uz podršku ranijih sutkinja, dodatno prolongirali postupak, uprkos dokazima da je Radulović bio na evidenciji nezaposlenih tokom perioda u kojem u spornoj potvrdi stoji da je bio rukovodilac u Wir metalopreradi.

– Sve dok traje ovaj proces, a već je prošlo 19 mjeseci od dana podnošenja tužbe, vrijednom državnom imovinom i sa oko 900 zaposlenih ljudi, rukovodi nestručno lice, i ugovara višemilionske poslove.

Time je ugroženo ne samo najvažnije državno infrastruktur-

no preduzeće već i reputacija države Crne Gore u međunarodnim institucijama vazdušnog saobraćaja – poručila je Knežević predsjednici suda. Kazala je i da trpi štetu otkad je pokrenula spor, dodajući da je uprkos svojim referencama i iskustvu, smijenjena sa mjesta savjetnice direktora, te da su protiv nje pokrenuli disciplinske postupke, podnijeli neosnovanu krivičnu prijavu i tužbu, optužujući menadžment Aerodroma da na taj način pokušavaju da je iscrpe i finansijski i duhovno, kako bi je zaustavili u otkrivanju nepočinstava. Zbog toga je, kako navodi u obraćanju predsjednici, dobila i zaštitu Agencije za sprečavanje korupcije kao zviždač.

M. Lk.

Na Žabljaku popust samo za goste iz Srbije

ŽABLJAK - Turistička organizacija Žabljaka osmislila je ponudu kako da iskoristi zimsku sezonu (ono što je od nje ostalo) i to nije ništa sporno. Međutim, javnost u Crnoj Gori neprijatno je iznenađena time što je tom ponudom, pod nazivom ,,Promo paket Sretenje 2023“, omogućen značajan popust samo za državljane Srbije.

- Za sve stanovnike Srbije koji u periodu od 15. do 19. februara budu boravili na Žabljaku biće upriličeno niz pogodnosti. Ulaz u NP biće besplatan 16. februara. Za stanovnike Vrnjačke Banje, grada pobratima, ski pas će biti besplatan svakog dana od 15. do 19. februara - objavljeno je na Fejsbuk stranici Turističke organizacije Žabljak. Navodi se da kampanju reali-

zuje Opština Žabljak u saradnji sa turističkom privredom i nosiocima turističke ponude, Nacionalnim parkom Durmitor, Turističkim centrom Durmitor i Turističkom organizacijom Žabljak, povodom Dana državnosti Srbije, a sa ciljem da se stanovnicima Srbije nizom pogodnosti ukaže posebna pažnja kako bi se motivisali da mini-odmor provedu na Žabljaku. R. P.

Petar Radulović

NEVJEROVATNO: U nikšićkoj lokalnoj upravi posao dobila dva sveštenika

Teolog Krsto Stanišić radi onlajn iz Holandije

NIKŠIĆ – Druga po veličini opština u Crnoj Gori u lokalnoj upravi sada ima zaposlenih i nekoliko sveštenika. Kako Pobjeda saznaje, ponajprije je iz tog esnafa posao dobio teolog Krsto Stanišić, zaposlen da radi onlajn iz Holandije. Početkom maja prošle godine, zbog povećanog obima posla, primljen je na određeno vrijeme od dva mjeseca i Miloš Nenezić i to u Sekretarijatu za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje. Nenezić, koji ima master iz teologije, je 19. januara, dobio rješenje na neodređeno vrijeme kao „rukovodilac kance-

Početkom maja prošle godine, zbog povećanog obima posla, primljen je na određeno vrijeme od dva mjeseca i sveštenik Miloš Nenezić, da bi od januara dobio rješenje na neodređeno

larije za saradnju sa civilnim sektorom, vjerskim zajednicama i zaštitu ljudskih i manjinskih prava“ u Sekretarijatu za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje. Ovaj mladić, inače istaknuti član Demokrata, prethodno je „pekao zanat“ u arhivi Eparhije budimljansko-nikšićke. Inače, u Nenezićevoj kancelariji već ima nekoliko novozaposlenih. Pobjeda je kontaktirala sa

Opštinom Nikšić i Upravnom inspekcijom povodom ovih zapošljavanja, ali odgovore nijesmo dobili.

Kako saznajemo, Ministarstvo javne uprave je, prije nekoliko mjeseci, sugerisalo da se ta kancelarija u nikšićkoj lokalnoj upravi ne otvara, a i Upravna inspekcija se do sada nije oglašavala za nepravilnosti iako sistematizacijom nije prepoznata bilo kakva kancelarija koja bi

se bavila vjerskim zajednicama i pitanjima. Uostalom, predsjednik Marko Kovačević već je imao savjetnika i za vjerska pitanja.

U Sekretarijatu za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje nedavno je posao dobila i Vesna Đukanović, snaha predsjednika Odbora direktora EPCG, a nije imala potrebnih pet godina radnog iskustva, pa i taj konkurs završava na sudu. Ra. P.

NACIONALISTIČKA DIVLJANJA: Na okupljanju na Sastavcima širene zastave sa slovom „Z“ i mapom Srbije, za Osnovno državno tužilaštvo nema ništa sporno u veličanju agresora

Đonović: Skup je veliko poniženje i bruka za državu

Juče je Ulica Đečevića u Podgorici osvanula ispisana gra tima krsta sa četiri „S“. Nepoznati vandali su po zidovima objekata nacrtali krst sa četiri ocila, kao i na tabli koja označava tu ulicu na Draču

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici izjasnilo se da nema elemenata krivičnog djela u skupu na Sastavcima na kojem su bile istaknute zastave sa slovom „Z“, pod kojim ruske trupe već godinu vrše agresiju nad Ukrajinom, kao i zastave sa mapom Kosova na kojoj je iscrtana zastava Srbije. Za političkog analitičara Ranka Đonovića ovakva odluka je čudna i nerazumna, jer je naša država uvela sankcije Rusiji, čega, ističe za Pobjedu, treba svi da se pridržavamo.

– Ne može da se slavi onaj ko je uzrok uvođenja sankcija, a da se ne vidi ukrajinski narod koji krvari i brani svoju slobodu. To je junački ukrajinski narod. Slava ukrajinskom narodu i vjerujem, ako bude trebalo ću reć i slava crnogorskom narodu i svim građanima Crne Gore – poručio je Đonović.

Kaže da je potez nerazuman svima, osim ljudima koji stoje iza onih koji su organizovali skup, iznoseći zastavu države koju je svijet proglasio agresorskom, koja pravi strašne zločine.

– Ako to nije ništa, onda možemo očekivati zastave sa kukastim krstom i sve lidere koji su stajali iza njih, onda to isto ne remeti javni red i mir – navodi Đonović.

Kaže da u svom naumu neće uspjeti oni koji brukaju i ponižavaju Crnu Goru.

– Oni ovakvim postupcima poručuju državama sa kojim bismo da idemo u društvo, kakvi smo, i to ne samo ovim nego i drugim, sličnim postupcima, a glavni organizatori ovih dešavanja su Beograd ili Moskva, kako hoćete – ocijenio je Đonović. Skup na Sastavcima je veliko poniženje, koje našoj zemlji ne može služiti na ugled. Ovakve postupke, prema riječima našeg sagovornika, trebalo bi

najoštrije osuditi.

– Naići ćete na zvaničnike crnogorske vlasti koji kršeći bosanski Ustav idu u Banjaluku da slave dan državnosti dijela Bosne koji nije država, a na Kosovu imate poslenike i gradonačelnike koji će tamo da podnose raporte i referate srpskoj zavjetnici. Ako sve to i mnogo drugoga nije ne-

što što narušava ugled Crne Gore pred civilizovanim, savremenim i demokratskim sistemom, onda ne znam šta je – zaključuje Đonović. Iz policije je juče saopšteno da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, postupajući po saznanjima sa druš-

Vlahović: Svi smo zadovoljni, nenarušeni i neuznemireni

Oglašavanje ODT i policije da na javnom okupljanju nije bilo narušavanja javnog reda i mira niti krivčnog djela komentarisao je i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava i diplomata Miodrag Vlahović – Izvrsno, ODT, Vlada, UP, MUP, slavljenje agresije i zločina ,,nije krivično djelo“, ni prekršaj! Nije bilo narušavanja javnog reda i mira?!“ Svi smo zadovoljni, nenarušeni i neuznemireni - vaša politika je ,,100% usaglašena sa EU! Nema brige“ – napisao je Vlahović.

Zastava agresora na okupljanju na Sastavcima

Alarmantni podaci Indeksa kvaliteta vazduha

Pljevlja i Bijelo Polje u vrhu liste najzagađenijih gradova na svijetu

PLJEVLJA- Pljevlja su juče bila na poziciji drugog grada na svijetu sa najzagađenijim vazduhom. Indeks zagađenosti bio je 537, što grad svrstava u crvenu, opasnu zonu za boravak, pokazuju podaci Air Kvalitii Index (Indeks kvaliteta vazduha), koji se objavljuju u realnom vremenu, pa pozicija gradova varira tokom dana.

Sinoć, oko 21 sat, situacija se promijenila, pa su Pljevlja ,,pala“ na 28. mjesto (indeks 305), dok je vazduh u Bijelom Polju bio nešto zagađeniji (392) i zauzeo je osmu poziciju na listi. Lista AQI obuhvata 100 gradova, a indeks je u rasponu od 0-50, za gradove za čistim vazduhom, do 401-500+. Prema podacima sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine, koncentracija štetnih PM čestica u Pljevljima, Nikšiću i Bijelom Polju bila je iznad dozvoljenog nivoa početkom januara. Stanovnicima gradova sa najzagađenijim vazduhom savjetovano je da izbjegavaju aktivnosti na otvorenom, a pogotovo treba da budu oprezne ranjive grupe građana, kao što su stare osobe, hronični bolesnici, djeca i trudnice. R.P.

mapom

Kosova na kojoj je iscrtana zastava

SVJEDOČANSTVO ZLA: Kako je četnički vojvoda Pavle Đurišić prije osamdeset godina izvijestio svog komandanta Dražu Mihailovića o uništenju muslimanskog naroda u pljevaljskom, čajničkom i fočanskom kraju

Hladni raport o velikom zločinu

,,Sva muslimanska sela u tri pomenuta sreza su potpuno spaljena tako da ni jedan njihov dom nije ostao čitav... Za vreme operacija se pristupilo potpunom uništavanju muslimanskog življa bez obzira na pol i godine starosti. Kod muslimana je bilo 1.200 boraca i do 8.000 ostalih žrtava: žena, staraca i dece“, raportira Đurišić svom pretpostavljenom, generalu Mihailoviću o posljedicama užasnog zločina

PODGORICA – Tačno prije osam decenija, 13. februara 1943. godine, komandant Limsko-sandžačkih četničkih odreda, vojvoda Pavle Đurišić izvijestio je svog pretpostavljenog, načelnika Štaba Vrhovne komande Dražu Mihailovića, da je obavio postavljeni zadatak: u četničkoj akciji uništenja muslimanskog naroda, koja je trajala nekoliko dana početkom februara, u pljevaljskom, čajničkom i fočanskom srezu likvidirano je 9.200 ljudi, ,,od čega osam hiljada žena, staraca i dece“. Đurišić raportira da je sve urađeno shodno naređenju Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini te da su vojnici i oficiri četničke vojske sa velikim elanom ispunili sve postavljene zadatke.

– Operacije su izvedene tačno po naređenju i izdatoj zapovesti. Napad je počeo u određeno vreme. Svi komandanti i jedinice izvršile su dobivene zadatke na opšte zadovoljstvo – piše Đurišić.

U izvještaju na svega jednoj strani, četnički major Đurišić opisuje detalje operacije, objašnjava kako su četnički odredi, shodno planu, izašli 7. februara na obalu Drine, da se veliki dio muslimanskog življa u tom reonu našao u okruženju i da su ozbiljne borbe trajale nekih četiri sata i to samo na jednom mjestu, Trebešnom brdu, gdje je bilo organizovanog oružanog otpora.

OPERACIJA GENOCIDA

no, precizne brojke uništenja muslimanskog naroda.

– Za vreme operacija se pristupilo potpunom uništavanju muslimanskog življa bez obzira na pol i godine starosti. Kod muslimana je bilo 1.200 boraca i do 8.000 ostalih žrtava: žena, staraca i dece – raportira Đurišić o posljedicama užasnog zločina.

ODREDI SMRTI

U završnom dijelu izvještaja major Đurišić, uz dozu žaljenja, izvještava da je dio muslimanskog življa uspio da izmakne četničkim odredima smrti.

– Za vreme početnih operacija, muslimani su se dali u begstvo ka Metaljci, Čajniču i r. Drini. Na Metaljci je našao sklonište mali deo stanovništva, u Čajniču se računa da ima do 2.000 izbeglica, a jedan deo je uspeo da umakne pre nego su određene jedinice izvršile presecanje mogućih odstupnih pravaca na tom sektoru. Sve ostalo stanovništvo je uništeno – objašnjava komandant Limsko-sandžačkog četničkog odreda.

Akcija četničkih odreda je, tvrdi Đurišić, imala velike posljedice i uvela je strah kod muslimanskog stanovništva.

– Moral kod muslimana bio je takoreći srušen. Zavladala je epidemija straha od naših četnika tako da su bili prosto izgubljeni – raportira četnički vojvoda o uspješnosti akcije istrebljenja.

I naglašava da su okupacione trupe, Njemci, bili u garnizonima, držali se rezervisano i da su bezrezervno dopustili akciju et-

ničkog čišćenja koju su sproveli četnici. Iako ih naziva okupatorima, Đurišić otvoreno potvrđuje da okupacione vlasti svjesno nijesu reagovale.

– Intervencija okupatora iz Pljevalja i Čajniča sastojala se samo u tome – zaštita i obezbeđenje njihovih garnizona od opasnosti usleđenja našeg napada – zaključuje major Đurišić. Na kraju izvještaja Mihailoviću, komandant Limsko-sandžačkog četničkog odreda napominje da će detaljan izvještaj podnijeti naknadno ,,u relaciji sa svima prilozima i skicama“. Nijesu, međutim, Mihailović i Đurišić imali vremena da detaljnije razmatraju akciju etničkog čišćenja.

SVJEDOČANSTVO

IZDAJE

Nakon vojničkog poraza i kraha četnika na Neretvi i Đurišićevog prebjega od Italijana ka Njemcima, četnički major se sreo još samo jednom sa svojim vrhovnim komandantom Mihailovićem. Bilo je to 14. februara 1945. godine u selu Kožuhe, nakon što se četnička grupacija pod komandom Pavla Đurišića pripremala za bijeg od partizana. Prethodno je, početkom januara te godine, Đurišić primio Mihailovićevo naređenje da izvrši preformiranje svojih jedinica i da se sa njima prebaci na Trebavu. Prema istorijskim izvorima, Đurišićeve snage u povlačenju tada su imale oko 8.700 ljudi.

U kratkom razgovoru došlo je do razlaza dvojice četničkih ko-

mandanata: Đurišić je odbio zahtjev Mihailovića da se odgodi bijeg za Sloveniju i njihovi putevi se tada razilaze.

Nakon što je uspostavio radio-vezu sa Milanom Nedićem, Đurišić je iskazao spremnost da sa grupacijom od oko 15.000 četnika i oko 1.500 izbjeglica iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine dođe u Sloveniju. U istoriji je zapisano da je, nakon sporazuma sa Sekulom Drljevićem, četnički komandant sa svojom vojskom pokušao da se preko teritorije Nezavisne države Hrvatske prebace za Sloveniju. Nije poštovao predviđenu maršrutu i zarobljen je od ustaša, njegovi četnici razoružani, a Đurišić je završio u logoru Jasenovac gdje je i ubijen, krajem aprila ili početkom maja 1945. godine, skupa sa nekoliko njemu lojalnih četničkih komandira.

tvenih mreža da će se održati javno okupljanje na Sastavcima, obezbjeđivali neprijavljen skup u glavnom gradu.

Kako je rečeno, na javnom okupljanju nije bilo narušavanja javnog reda i mira.

– U odnosu na predmetni skup i istaknutu zastavu Ruske Federacije na kojoj je bilo istaknuto slovo „Z“, pripadnici policije su obavijestili državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u navedenom događaju ne stiču elementi krivičnog djela – navedeno je u saopštenju Uprave policije.

U policiji poručuju da će, na osnovu poznatog i eventualno drugih saznanja, utvrđivati da li postoji prekršajne odgovornosti.

Skup je održan u subotu na Sastavcima, a pored simbola ruskih okupatora, okupljeni su širili i zastave sa mapom

Kosova na kojoj je iscrtana zastava Srbije, trobojke, zastave Srbije, te transparent sa likom nekadašnjeg mitropolita SPC Amfilohija. Nije poznato ko je organizator skupa na Sastavcima.

Ovo nije prvi put da se u Podgorici pruža podrška ruskoj agresiji - nedugo po njenom početku, bilo je nekoliko sličnih okupljanja ispred Skupštine, a na jednom od protestnih skupova Demokratskog fronta širena je zastava takozvane Donjecke narodne republike. Juče je Ulica Đečevića u Podgorici osvanula ispisana grafitima krsta sa četiri „S“. Nepoznati vandali su po zidovima objekata nacrtali krst sa četiri ocila, kao i na tabli koja označava tu ulicu na Draču. Na početku Ulice Đečevića nalazila se Hadrovića džamija, čija obnova je nedavno počela.

Detalji operacije koje iznosi četnički vojvoda Đurišić otkrivaju monstruoznost operacije uništenja svih pripadnika muslimanskog naroda na tom području, planskog uništavanja njihove imovine i spaljivanja sela. Osmišljeni zločin istrebljenja, genocida.

– Sva muslimanska sela u tri pomenuta sreza su potpuno spaljena tako da ni jedan njihov dom nije ostao čitav. Sva imovina je uništena sem stoke, žita i sena. Naređeno je i predviđeno prikupljanje ljudske i stočne hrane u određenim mestima, za stvaranje magacina rezervne hrane i ishranu jedinica, koje su ostale na terenu radi čišćenja i pretresanja terena i šumovitih predela, kao i radi sprovođenja i učvršćivanja organizacije na oslobođenoj teritoriji – precizno navodi komandant operacije čišćenja.

Major Đurišić potom precizno navodi generalu Mihailoviću da su četničke jedinice imale ukupno 22 mrtva, od kojih ,,2 nesrećnim slučajem“ i 32 ranjena borca.

A onda daje, zastrašujuće hlad-

Njegov komandant Draža Mihailović, nakon tri neuspješne operacije, konačno je uhapšen, skoro godinu kasnije nakon završetka Drugog svjetskog rata, u noći 12/13. marta 1946. u selu Dobrunska Rijeka u okolini Višegrada. Operaciju hapšenja su organizovali i izveli pripadnici Odeljenja za zaštitu naroda (OZNA). Nakon tromjesečnog isljednog postupka, krenulo je suđenje, a Sudsko vijeće FNRJ je 15. jula 1946. godine donijelo presudu kojom je Mihailović osuđen na smrt strijeljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava, kao i oduzimanje cjelokupne imovine. Prezidijum Narodne skupštine FNRJ odbio je Mihailovićevu molbu za pomilovanje. Rano ujutro 17. jula Draža Mihailović je izveden iz ćelije i strijeljan na nepoznatoj lokaciji. Do danas, osamdeset godina kasnije, nepoznato je gdje su zakopani ostaci četničkog majora Pavla Đurišića i njegovog komandanta Draže Mihailovića. Obojica su, kao i njihove četničke jedinice, ostavili za sobom krvave tragove. Jedno od tih svjedočanstava zla je i izvještaj Pavla Đurišića svom komandantu Draži Mihailoviću. Draško ĐURANOVIĆ

Na tabli koja označava ulicu na Draču nacrtan krst sa četiri ,,S“

Pavle Đurišić

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice i njihove kolege iz Nikšića izvukli 20 nastradalih lica

Dvanaest sati izvlačili

žrtve iz ruševina

PODGORICA- Pripadnici

Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice i njihove kolege iz Nikšića tokom jučerašnjeg dana izvukli su 20 nastradalih lica iz ruševina pogođenim zemljotresom u turskom gradu Kahramanmarasu.

U sklopu iste lokacije, pripadnici spasilačke jedinice Tadžikistana su izvukli živo dijete iz ruševina.

Komandir podgoričke Službe zaštite i spašavanja Goran Janković izjavio je za Pobjedu da su juče vršili pretrage i izvlačenje skoro 12 časova, do kasnih večernjih sati. Oba tima su opremljena sa potrebnom opremom i zalihama hrane i vode za najmanje sedam dana te, kako poručuje vođa spasilačkog tima iz Podgorice, ostaju do dalj-

Kataklizma

njega u ovom području gdje i sada ima na desetine objekata do kojih još uvijek nijesu došli spasioci. - Radi se o katastrofalnom stanju na terenu gdje još uvijek ekipe tragaju za preživjelim licima. Tokom današnjeg dana naši vatrogasci su izvukli 20 nastradalih lica, dok je izvršena markacija još četiri lica. Takođe, u sklopu iste lokacije pripadnici spasilačke jedinice Tadžikistana su izvukli živo dijete iz ruševina – kazao je Janković.

Komandir Službe navodi da su vatrogasci-spasioci u odličnom stanju i da su juče vršili pretrage i izvlačenje skoro 12 časova, do kasnih večernjih sati.

Kako je naglasio, turski narod iskazuje ogromno poštovanje i zahvalnost za njihovu pomoć.

Turski preduzetnik tvrdi da nije htio da bježi, negirao krivicu pred tužilaštvom

PODGORICA – Više od 6.500 zgrada sravnjeno je sa zemljom u dva zemljotresa, magnitude 7,8 i 7,6 koji su početkom februara pogodili Tursku i Siriju, a prema zvaničnim procjenama vlasti, samo u Turskoj moraće da bude srušeno 8.000 objekata jer nijesu više sigurni za život ili je stepen oštećenja takav da ih je nemoguće oporaviti.

Kako je za Pobjedu kazao profesor Građevinskog fakulteta u Podgorici Srđan Janković, sanacija će trajati godinama, rane i žrtve, čiji se konačan broj ne nazire, niko ne može da nadoknadi, dok će adekvatna istraga utvrditi da li su, a postoji osnovana sumnja u to, i u kojoj mjeri, kršeni osnovni principi seizmičkog projektovanja, odredbe odgovarajućih propisa ili nekvalitetno izvođenje radova, što je sve moglo prouzrokovati seizmički nesigurnim zgradama u zonama najviše pogođenim početkom februara.

– Moguće je da su, pak, srazmjeri katastrofe, pored te činjenice, dodatno doprinijele i neke specifičnosti zemljotresa u Turskoj i Siriji, koje bi, ako se utvrde, neminovno uticale i na izmjene u seizmičkom projektovanju u budućnosti – kaže Janković.

UBRZANJE...

Država i institucije brana za nesavjesnu

Budući da seizmički hazard definišemo najčešće upravo preko PGA vrijednosti, odnosno maksimalnog horizontalnog ubrzanja tla, taj parametar je ključan pri seizmičkom proračunu objekata i obavezan je kod definisanja seizmičkog hazarda. S druge strane, u procesu prostornog i urbanističkog planiranja neophodno je istovremeno definisati zone podložne klizištu, odronjavanju ili likvefakciji u okviru kojih bi trebalo odustati od gradnje objekata – ističe prof. dr Srđan Janković

PODGORCA - Turski preduzetnik Mehmet Jašar Džoškun, koji je prije tri dana uhapšen na aerodromu u Istanbulu, negirao je da je planirao da pobjegne u Crnu Goru kako bi izbjegao istragu zbog nelegalne gradnje rezidencije u turskom gradu Hataju koja je srušena u razornom zemljotresu, prilikom čega je stradalo na stotine ljudi.

Džoškun, jedan od vlasnika i osnivača kompanije ,,Antis Montenegro“ u Budvi, pred tužiocem je kazao da je u našu državu krenuo zbog posla, odnosno da preda vlasničke listove zgrada, te da je put planirao ranije.

Prema javnim podacima Company wall bussines, njegov brat Husein Jalčin Džoškun vlasnik je 95, a Mehmet preostalih pet odsto kompanije koja se bavi građevinskom djelatnošću.

– Iako je moj put u Crnu Goru planiran unaprijed, kupio sam avionsku kartu 8. februara. Ne postoji veza između zemljotresa i rušenja „Renesans Rezidens“ u Hataju i mog odlaska u Crnu Goru. Definitivno nijesam pokušavao da idem u Crnu Goru kako bih izbjegao istragu. Išao sam u Crnu Goru zbog svog posla. Izgradili smo građevinski objekat u skladu sa planom, projektom i zakonskom regulativom. Dakle, ne prihva-

tam krivicu koja mi se stavlja na teret – rekao je Džoškun, a prenosi portal t24.com.tr. Njegov stambeni kompleks u Hataju od 13 spratova je imao ukupno 250 stanova, a nalazio se u četvrti Antakja u Hataju. Kompleks je reklamiran kao luksuzna rezidencija koja je u skladu sa građevinskim propisima. Ipak, potpuno je srušen u potresu magnitude 7,8 Rihtera koji je pogodio grad Gaziantep u ponedjeljak ujutro, nakon čega je ubrzo uslijedio potres magnitude 7,5 u pokrajini Karamanmaras.

U izjavi tužilaštvu Džoškun je rekao da je izgradnja zgrade počela 2011. godine, a da je završena 2013. godine.

- U dvogodišnjem periodu izgradnje nije bilo nikakvih problema, završili smo gradnju bez ikakvih nezgoda. Objekat je u upotrebi 10 godina, za to vrijeme nije bilo nikakvih problema. Nakon toga nije bilo velikih promjena na zgradi, mi smo ispoštovali sve procedure predviđene zakonima - rekao je, između ostalog, Džoškun. „Antis Montenegro“ 2018. godine je počela sa radom u Crnoj Gori, a kako pišu turski mediji, pored građevinskih djelatnosti, kompanija pruža i konsultantske usluge o privremenom boravku i državljanstvu. Sajt i Fejsbuk stranica ove kompanije trenutno nijesu u funkciji. Turski mediji navode da su ove informacije prenijete crnogorskim vlastima. T. K.

Iz preliminarnih analiza koje su već radile turske i grčke kolege, navodi Janković, evidentne su veoma visoke očitane vrijednosti PGA, odnosno maksimalnog horizontalnog ubrzanja tla, što je za projektovanje i procjenu seizmičkog rizika ključni parametar. – Poređenja radi, na području Crne Gore najveću projektnu PGA vrijednost ima zona na Primorju, konkretno Ulcinj, sa 0,38g na takozvanoj osnovnoj stijeni, a ta vrijednost opada kako idemo ka sjeveru zemlje gdje ne prelazi 0,10. Ove vrijednosti se povećavaju za određene procente (do 40%) na površini tla. Mjerenja u Turskoj potvrdila su da su ove vrijednosti bile dvostruko ili trostruko jače, prema podacima akcelerografa sa mjernih stanica, pa je tako procijenjeno da su se temelji zgrada pomjerali i više od 70 centimetara. Uporedo, nailazimo i na izvještaje gdje se cesta sa dvije trake zbog rasjeda na površini sada mimoilazi i za tri metra, ili su šine poprimile oblike višemetarskih

„S“ krivina... Da su se na tim lokacijama nalazile zgrade, teško da postoji objekat koji bi se mogao oduprijeti takvim silama – ističe Janković. Sva ova priča, naglašava on, nema za namjeru da se bilo ko abolira, već naprotiv: da se ukaže koliko je adekvatno projektovanje i izvođenje, ali prije toga i odgovarajuće planiranje u skladu sa mikroseizmičkom reonizacijom, ključno. – Polazimo od seizmičkih hazarda, nečim što je uslovljeno prirodnim faktorima, odno -

sno pozicijom na planeti iznad zone dodira tektonskih ploča, a procjenjujemo seizmički rizik tako što hazard iskombinujemo sa povredljivošću objekata na određenom području – kaže Janković. Kako kaže, ova dva pojma (hazard i rizik), koji u svakodnevnom govoru mogu biti tretirani kao sinonimi, je najlakše razlučiti na osnovu sljedećeg primjera: hazard može biti ogroman u, recimo, nenaseljenom području, ali je seizmički rizik ravan nuli, jer nema na-

selja i objekata. Obrnuta je situacija u naseljenim mjestima. – Budući da seizmički hazard definišemo najčešće upravo preko PGA vrijednosti, odnosno maksimalnog horizontalnog ubrzanja tla, taj parametar je ključan pri seizmičkom proračunu objekata i obavezan je kod definisanja seizmičkog hazarda. S druge strane, u procesu prostornog i urbanističkog planiranja neophodno je istovremeno definisati zone podložne klizištu, odronjavanju ili likvefakciji u okviru ko-

Zemljotres u Turskoj 16 puta jači od našeg iz 1979. godine

Prema riječima profesora Jankovića, zemljotres magnitude 7,8, zabilježen u Turskoj, po oslobođenoj energiji jači je 16 puta od zemljotresa magnitude 7, koji je pogodio Crnu Goru 1979. godine.

– Zemljotres magnitude 7 je 32 puta oslobodio više energije od onog magnitu-

de 6, dok je razlika između magnitude 6 i 8 hiljadu puta jer je riječ o izračunavanju preko logaritamske funkcije. Pritom, u svim izvještajima kolega iz Turske se navodi moment magnituda (Mw), kao referentna vrijednost koja mnogo bolje prikazuje količinu oslobođene energije nego Rihterova

skala – navodi Janković. Vrijeme događanja zemljotresa, lokacija, magnituda ili jačina zemljotresa i intenzitet zemljotresa u epicentralnom području, ključni su seizmološki parametri kada se govori o zemljotresu. Kako pojašnjava Milena Tomanović, hipocentar ili žarište zemljotresa je mjesto

gdje dolazi do loma u stijenskoj masi usljed naprezanja i visokih napona koja prevazilaze mehaničku granicu čvrstoće stijene. Dok je epicentar vertikalna projekcija hipocentra na površinu. - Magnituda je broj proporcionalan oslobođenoj energiji u žarištu zemljotresa. Izražava se u jedinicama

U Crnu Goru krenuo zbog posla, ne zna zbog čega je srušena rezidencija u Hataju

u Turskoj i Siriji ukazuje na to da u područjima visokog

Karta seizmičkog hazarda Crne Gore

institucije moraju biti nesavjesnu gradnju

Investitori ne smiju nadjačati etiku i pravila struke

Podaci da je investitor čiji je objekat sravnjen sa zemljom u Hataju, u Turskoj, ulagao novac u izgradnju nekretnina i u Crnoj Gori ne znači automatski da bi objekat od istog investitora izgrađen kod nas u slučaju zemljotresa doživio istu sudbinu – ako je građeno po pravilima, a projekat uspješno prošao reviziju, odnosno izvođač radio kvalitetno i po pravilima i uz adekvatan nadzor onda bojazni ne bi trebalo da bude. U prevodu, mnogo je do države, planova. Etička primjena standarda i pravila struke od strane inženjera koji učestvuju u projektovanju i izvođenju mogu da obuzdaju i najmanje savjesne investitore, ako im je interes bio da uštede na materijalu i bezbjednosti zarad ekstra dobiti – kaže Janković

jih bi trebalo odustati od gradnje objekata – ističe Janković. Pojašnjava da se likvefakcija ogleda u situaciji kada specifično zemljište, recimo u zoni aluvijalnih ravni, koje ima u sebi određenu zasićenost vodom pretvara pod uticajem seizmičkih talasa u efekat „živog blata“ u koje objekti mogu da potonu.

Janković naglašava da seizmički rizik nije kao, recimo, saobraćajni, kojeg smo svakodnevno svjesni ili požarni koji je prisutan svake godine u ljetnjem periodu.

Rihterove skale. Donja i gornja Rihterove skale su otvorene, jer donja granica zavisi od osjetljivosti seizmografa (kod slabih zemljotresa možemo imati i negativnu vrijednost magnitude jer je magnituda definisana logaritamskom funkcijom), dok gornja granica zavisi od sposobnosti stijenskih masa u žarištu zemljotresa

– Potrebno je da se djeluje preventivno, odnosno adekvatno planira i gradi, primijene važeći i svi budući unaprijeđeni standardi u projektovanju, da bismo, u konačnom, smanjili seizmički rizik onda kada se zemljotres dogodi, a dogodiće se u nekom momentu, jer se nalazimo na području podložnom zemljotresima –ističe Janković.

PRIVIDNI MIR

Prema raspoloživim podacima, područje Turske je u posljednjih 100 godina pogodio 21 zemljotres magnitude iznad 7. Najrazorniji, odnosno sa najviše žrtava zabilježen je 1939. godine kada je poginulo 32.000 ljudi. Šest decenija kasnije, 1999. godine stradalo je 17.000 ljudi. Do juče, na području Turske i Sirije već je evidentirano 33.000 žrtava, a to je daleko od konačne brojke, budući da se gube nade da 180 sati kasnije iko po ruševinama, sem samim čudom, može ostati u životu...

Mogu proći godine, decenije ili čak vjekovi da je neko područje mirno, a da se za to vrijeme u dubokim stijenskim masama, odnosno u zoni kontakta ploča, nagomilava ogromna energija koja će jednog dana da se „oslobodi“.

da akumuliraju maksimalne napone – kaže ona. Dodaje da intenzitet zemljotresa izražava stepen površinskih efekata zemljotresa na građevinskim objektima, tlu i ljudima. Skala za izražavanje intenziteta zemljotresa data je u rasponu od 1 do 12 stepeni, kod nas je u upotrebi EMC98 ili MCS - Merkalijeva skala.

živanja, kao i međunarodne saradnje, kreiraju se karte seizmičkog hazarda. – Ove karte sa određenom vjerovatnoćom ukazuju na potencijalnu seizmičku opasnost pojedinih područja, kao i karakter mogućih dešavanja, dok se od štetnih efekata zemljotresa, koji su očekivani u seizmički aktivnim oblastima, možemo zaštititi isključivo poštovanjem tehničkih normativa za projektovanje i gradnju u takvim zonama.

PROMJENE U STANDARDIMA

Teško je bilo uživo gledati kako narod Turske pati

Prema riječima Milene Tomanović, načelnice Odsjeka za analizu i obradu podataka u Seizmološkom zavodu Crne Gore, najrazorniji zemljotresi mogu se očekivati upravo na kontaktima tektonskih ploča, kao posljedica oslobađanja višedecenijske ili stotinama godina akumulirane seizmičke energije u stijenama kontakta onog trenutka kada njen nivo dostigne maksimum.

Zato se, polazeći od prostornog položaja Turske u odnosu na globalne tektonske odnose, scenario od početka februara mogao očekivati.

– Turska se nalazi na Anatolijskoj manjoj tektonskoj ploči, koja je dio Evropske tektonske ploče, sa istoka u koliziji je sa Arapskom, dok cijelu sliku usložnjava Afrička tektonska ploča koja se u svom kretanju prema sjeveru podvlači pod Evropsku. Ovakvi složeni tektonski odnosi svrstali su oblast Turske i šire u prostore sa veoma visokim seizmičkim hazardom – kaže Tomanović.

Pojašnjava da se zemljotres dogodio usljed dislociranja rasjednih ravni Anatolijskog rasjeda u dužini više stotina metara, sa hipocentrom koji je bio na relativno maloj dubini.

– Ovakva dešavanja rezultiraju snažnim zemljotresima, koji imaju razarajuće efekte na površini. Međutim, upitno je da li su devastirajući efekti na površini zemljotresa u Turskoj i Siriji epilog samo prirode ili je većim dijelom posljedica neprilagođene i loše gradnje – kaže sagovornica. Naglašava da u seizmologiji nema predviđanja, ali na osnovu podataka o seizmičnosti u jednom dužem vremenskom periodu (stotine godina dokumentovanih podataka) za određeni prostor, statističkih proračuna i savremenih istra-

Kako ističe profesor Janković, projektovanje i gradnja u proteklih pola vijeka, a posebno minulih dvije decenije, doživjele su dramatične izmjene, jer je iz svakog velikog zemljotresa naučeno nešto novo, i inkorporirano u poboljšanje standarda i pravila, koji se u Evropi ogledaju u Evrokodovima (seizmičko projektovanje je obuhvaćeno sa Evrokodom 8). – Primjer za to je Kobe u Japanu, 1995. godine. Teško da možemo reći da Japanci ne drže do propisa, ali su se u tom potresu suočili sa do tada nedovoljno poznatim efektima vertikalnog ubrzanja tla – navodi on. Prethodno, veliki nauk je bio zemljotres u Nigati, 1964. godine, kada je spoznat domet problem likvefakcije.

– Ne treba zaboraviti ni specifičnost potresa iz 1985. godine u Meksiko Sitiju, kada su seizmički talasi putovali više od 400 kilometara i drastično promijenili svoje karakteristike na zadnjih 10-20 metara zbog uticaja lokalnog tla. Kao posljedica toga došlo je do kolapsa određenog tipa objekata zbog toga što se, pojednostavljeno rečeno, poklopila frekvencija seizmičke pobude i sopstvena frekvencija objekata koji su se nalazili na određenom tipu zemljišta – kaže Janković.

Iz svih ovih potresa, navodi on, nauka i struka su izvlačili pouke.

– Na nama je da učimo iz iskustva drugih. Imali smo teško iskustvo 1979. godine, ali vremenom se zaboravilo. Osamdesetih godina je mnogo urađeno na izmjenama u gradnji, planovima. Kako su proticale decenije, došla tranzicija, neki drugi rezoni i interesi su preovladali. Slično će biti i sa zemljotresom u Turskoj i Siriji, izvještaji u medijima će da izblijede. Mi možemo već sjutra da to tragično iskustvo prevedemo u nove preventivne korake na smanjenju seizmičkog rizika – zaključuje Janković.

Igor PERIĆ

PODGORICA - Članovi crnogorskog tima za traganje i spašavanje iz ruševina nijesu mogli da obuzdaju emocije nakon što su juče ujutro iz Istanbula sletjeli na podgorički aerodrom.

Crnogorske heroje, koji su prethodnih dana pomagali u evakuaciji osoba zarobljenih u ruševinama nakon razornih zemljotresa koji su u ponedjeljak ujutro pogodili Tursku i Siriju, dočekali su članovi porodica i Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova. Vođa tima Milan Radović tom prilikom je kazao da je izuzetno ponosan na sve što su 23 spasioca uradila u zemlji pogođenoj razornim zemljotresom.

– Sami broj vas koji ste na aerodromu govori o tome koliko je ovaj tim bio ispraćen u Tursku sa pozitivnim emocijama čitavog naroda Crne Gore. Izuzetno sam ponosan na ono što su momci uradili. Moj zadatak je bio da ih odvedem tamo, da ih vratim zdrave. To sam i učinio. Sve ostalo su učinili oni i mislim da je zbog toga ovdje mjesto ovim momcima koji su na pravi način predstavili porodice, koje su patile svih ovih dana dok smo bili tamo, kao i službe iz kojih dolaze i lokalne zajednice, kao i državu Crnu Goru – rekao je Radović.

Istakao je da su spasioci dokazali u Turskoj koliki su heroji. – Momci pokazuju svaki dan na poslu da su heroji, pokazali su to i u Turskoj. Želim da im se zahvalim u svoje ime i Ministarstvu unutrašnjih poslova na poslovima koje su tamo odradili – kazao je u suzama Radović.

Član tima Vladan Burić pokazao je predstavnicima medija fotografiju četvorogodišnjeg dječaka kojeg su crnogorski spasioci izvukli iz ruševina. – Želim da kažem građanima Crne Gore da je naš heroj dobro. Trenutno se nalazi na respiratoru, ali stanje mu je svakog dana sve bolje. U kontaktu

smo sa doktorima koji ga liječe, ovo je dječak kojeg smo izvukli iz ruševina – rekao je Burić pokazujući fotografiju dječaka.

Jedan od spasilaca Ilija Bogetić kazao je da je mnogo teže uživo gledati kako narod u Turskoj pati.

– Dosta smo uradili, nekima nijesmo pomogli, ali to je sastavni dio posla – rekao je Bogetić koji nije mogao da obuzda emocije.

Član tima Aco Vulević se zahvalio na podršci koju su građani dali putem poruka i portala.

– Posebno bih pozdravio porodice momaka koje su zajedno sa nama prošli sve ovo i koje zajedno sa nama proživljavaju naš posao. Ni njima nije bilo lakše nego nama. Sve smo pokazali na terenu, dali maksimum i hvala svima – poručio je Vulević.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Miodrag Bešović kazao je da su ponosni na tim koji je bio poslat na izuzetno visok i odgovoran zadatak u ime svih građana i države Crne Gore. – Oni su u veoma teškim uslovima odradili mnogo dobar posao. Spasili su nekoliko života, predstavili Crnu Goru kako treba u ovakvim situacijama. Mi smo i dalje na tome da i Siriji i Turskoj i u narednom periodu pružamo pomoć na adekvatan način – kazao rekao je Bešović.

Crnogorski tim je, podsjećamo, prethodnih dana radio u veoma teškim uslovima, a njihovim aktivnostima iz ruševina su spašene dvije osobe.

Pratila ih je otežana komunikacija sa lokalnim vlastima zbog prekida u napajanju strujom. Nijesu imali ni vodu, ali su članovi nacionalnog tima sve vrijeme bili u dobrom psihofizičkom stanju.

Prije dva dana su u Tursku otputovali pripadnici službi zaštite i spašavanja Podgorice i Nikšića. Pomoć turskim kolegama pruža 11 nikšićkih i 19 podgoričkih vatrogasaca. T. K.

Emotivan doček crnogorskog tima za traganje i spašavanje na podgoričkom aerodromu

visokog seizmičkog rizika nema „kockanja“ sa silama prirode

Srđan Janković Milena Tomanović

Vladan Burić pokazuje fotografiju četvorogodišnjeg dječaka kojeg su crnogorski spasioci izvukli iz ruševina

Iz

„Sačuvajmo Sinjajevinu“ obratili se i tehničkom premijeru

Podsjetili Dritana da ih je obmanuo

KOLAŠIN – Februarski mrazevi i snjegovi pravi su ambijent za naše proteste i pokušaje da sačuvamo Sinjajevinu. Na preko deset stepeni minusa bili smo na planini, gledali naše i strane vojnike koji su učestvovali na jednoj vježbi. Iskazali smo i građansku neposlušnost i nepokolebljivost u pobuni protiv odluke da Sinjavina bude vojni poligon. Ovo je mjesto dragocjenih

i jedinstvenih prirodnih, ekonomskih i antropoloških vrijednosti, istakli su iz GI „Sačuvajmo Sinjajevinu“. Još jednom zatraženo je da Sinjavina postane park prirode. Učesnici nedavnog protesta su podsjetili da su polovinom januara strahovali da će glasine o vojnoj vježbi na Sinjavini biti istina. Po ko zna koji put su podsjetili političke lidere na njihovo čvrsto obećanje da na Sinja-

vini neće biti vojni poligon. – Samo dva dana kasnije premijer Dritan Abazović je kategorički „ustvrdio“ da na Sinjavini nema i neće biti vojnih aktivnosti . Ipak, međunarodna vježba se jednim dijelom održavala na Sinjavini. Bili smo živi svjedoci ovog događaja i neistina koje su izgovorene pred cijelom Crnom Gorom – poručili su iz GI „Sačuvajmo Sinjavinu“.

Ponovili su da neće dozvoli-

Pretres u Istražnom zatvoru u Spužu

U zatvorskoj sobi u kojoj

ti da se ovo područje uništi kratkovidim rješenjima koja su protiv javnog interesa crnogorskih građana. Lokalne stočarske zajednice i drugi građani Crne Gore nepokolebljivi su da se ovo područje zaštiti i da se na planinu dovedu stada i krda, a ne topovi i mine. Takođe, da se razvija turizam koji neće ugroziti primarne prirodne i ekonomske vrijednosti najvećeg pašnjaka na Balkanu. D. DRAŠKOVIĆ

boravi Rade Milošević pronađena marihuana

PODGORICA – U Istražnom zatvoru u Spužu pretresom je pronađena, kako se sumnja, manja količina marihuane, javlja Nova M. Kako je za Novu M nezvanično potvrđeno iz UIKS-a, supstanca za koju se sumnja da je marihuana pronađena je u sobi u kojoj, između ostalih, boravi i bivši direktor Uprave pri-

hoda i carina Rade Milošević – Pronađena je manja količina pa se pretpostavlja da je korišćena za ličnu upotrebu. Zbog toga su sva pritvorena lica koja borave u toj sobi odvezena u Klinički centar Crne Gore radi testiranja na drogu kako bi se utvrdilo da li je i ko od pritvorenika konzumirao drogu – prenosi Nova M. R. P.

Ministarstvo kulture i medija radi na nalnoj verziji medijske strategije koja će biti upućena ekspertima Evropske komisije, prethodni dra u decembru dobio sugestije iz Strazbura

Komentare Savjeta Evrope na nacrt dokumenta dobili samo članovi radne grupe koji su ih tražili

PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija radi finalno redigovanje prijedloga medijske strategije, nakon čega će ovaj dokument biti poslat ekspertima Evropske komisije, rekao je Pobjedi direktor Direktorata za medije u tom resoru Neđeljko Rudović.

Rudović je naveo da ubrzo planiraju završne konsultacije u okviru radne grupe koja je radila na ovom dokumentu.

- Nakon toga strategija će ići u proceduru, a onda je šaljemo Evropskoj komisiji od koje takođe očekujemo komentare jer je riječ o važnom dokumentu u svjetlu ispunjavanja mjerila za pristupanje Evropskoj uniji – kazao je Rudović.

Ocijenio je da je radna grupa bila produktivna, te da su njeni članovi bili kompetentni za posao koji obavljaju.

- Imamo jako dragocjenu saradnju i razmjenu mišljenja sa predstavnicima medijskih asocijacija, nevladinih organizacija, nezavisnih regulatora, Univerziteta, Sindikatom medija i svima ostalima. Mislim da je to format koji je neizostavan prilikom kreiranja medijskih politika i ubuduće - zaključuje Rudović.

Prema informacijama Pobjede, Savjet Evrope je u decembru prošle godine poslao ekspertsko mišljenje na drugi nacrt medijske strategije, koji mu je radna grupa nakon 10 mjeseci pripreme dostavila na razmatranje.

Upućene komentare Savjeta Evrope vidjeli su samo čla-

novi radne grupe koji su ih i zatražili. Većina članova radne grupe to očito nije učinila, a neki od njih sa kojima smo razgovarali nemaju ni predstavu da je bilo ko iz Savjeta Evrope odgovorio. Radnu grupu koja priprema strategiju čine predstavnici crnogorskih medija, medijskih asocijacija, Sindikata medija, nevladinih organizacija koje se bave medijskom politikom i nezavisnih regulatora.

OZBILJNI IZAZOVI

U verziji medijske strategije Crne Gore 2023-2027. sa akcionim planom za 2023–2025. iz oktobra prošle godine, u koju Pobjeda ima uvid, ocijenjeno je da su mediji u Crnoj Gori već duži niz godina pred ozbiljnim izazovima koji se ogledaju kroz politički i ekonomski uticaj i zavisnost, i koji direktno ugrožavaju održivost postojećih i dalji razvoj i pluralizam medija.

Koraci koje je potrebno uspostaviti kako bi se obezbijedili preduslovi za rad i djelovanje svih medija u Crnoj Gori su poslovanje medija na slobodnom tržištu, bez direktnog miješanja vlasti, uz puno poštovanje zakona i propisa koji onemogućavaju političke pritiske i uticaj na poslovanje medija i izvještavanje novinara.

Navode da to od nas očekuje i Evropska unija na putu ka punopravnom članstvu.

- Opredjeljenje Vlade Crne

Gore je da će se zalagati za dostupnost informacija, slobodu govora i slobodu medija. Potrebno je da se unaprije-

de medijske slobode, poveća građanska participacija, generalno poboljšaju uslovi za rad medija, transparentnost, razvoj medijskog pluralizma i medijske pismenosti - ističe se u dokumentu.

Javnom servisu RTCG i lokalnim javnim emiterima, naglašeno je u strategiji, neophodno je osigurati stabilno finansiranje i uredničku i novinarsku samostalnost, te unaprijediti kriterijume za izbor Savjeta RTCG i lokalnih javnih emitera.

Ono što ih je navelo da donesu strategiju u oblasti medija je, između ostalog, analiza medijskog sektora u Crnoj Gori sa preporukama za usklađivanje sa standardima Savjeta Evrope i Evropske unije iz 2017. godine. U tom dokumentu je ukazano na „slabo i polarizovano medijsko tržište sa visokim stepenom državne intervencije, nedosljednim i pravnim i institucionalnim okvirom sa preporukama punoj nezavisnosti i efikasnosti regulatora, fragmentiranom samoregulacijom, rizicima vezanim za integritet i bezbjednost novinara“. Medijska strategija će, kako se navodi u dokumentu, biti usmjerena na promovisanje suštinske uloge kvalitetnog novinarstva za pravovremene, tačne i relevantne informacije, kao i rješenja za njegovu održivost.

CILJEVI

Ovaj cilj planiraju da postignu kroz sedam strateških i 15 operativnih ciljeva.

Strateški ciljevi se odnose na

Novac koji će uložiti u razvoj medija

Ukupni procijenjeni troškovi primjene strategije u periodu od 2023. od 2027. godine iznosiće 24.000.000 eura, piše u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid.

Troškovi aktivnosti planiranih akcionim planom za 2023-2025. godinu koji je sastavni dio strategije iznose 10.209.200 eura.

- Aktivnosti akcionog plana 2022-2025 finansiraće se iz budžeta CG, kao i iz izdvojenih donatorskih sredstava. Prepoznati donatori koji će pružiti podršku u implementaciji strateških aktivnosti su EU, RCC, OSCE i ostali - navodi se u dokumentu.

Za strateški cilj koji se odnosi na poboljšanje kvaliteta informisanja građana izdvojiće se, kako piše u

poboljšanje kvaliteta informisanja građana, kroz povećan kvalitet i obim sadržaja u elektronskim i štampanim medijima.

Obezbijediće, kako navode, podršku komercijalnim medijima koji izvještavaju o temama od javnog interesa kroz Fond za medijski pluralizam.

- Operativni ciljevi se odnose na ojačavanje mehanizama za borbu protiv govora mržnje, onlajn uznemiravanja i dezinformacija - piše u dokumentu. Potrebno je, kako se navodi u

posljednjoj verziji strategije u koju je Pobjeda imala uvid, 5.874.700 eura, dok će za onaživanje uređivačke i finansijske nezavisnosti javnih emitera, etike i profesionalizma izdvojiti

172.500 eura.

Strateški cilj unapređenja ambijenta za fer tržišno poslovanje koštaće 1.110.000, dok će za proces digitalne transformacije u medijima opredijeliti

2.500.000 eura.

Da bi se obezbijedio siguran ambijent za rad novinara treba 97.000 eura, a da bi se unaprijedio položaj zaposlenih u medijima 243.000 eura. Za osnaženu medijsku pismenost svih segmenata društva predviđeno je medijskom strategijom 212.000 eura.

U Crnoj Gori, na tržištu

smjernicama u koje smo imali uvid, prilagoditi medijski sadržaj osobama sa invaliditetom, LGBTIQ, osobama koje koriste ili su koristile psihoaktivne supstance, žene koje su žrtve porodičnog nasilja... Jedan od načina da se ojača medijska scena je kroz osnaživanje uredničke i finansijske nezavisnosti javnih emitera, profesionalizma i etike. - Treba unaprijediti ambijent za fer tržišno poslovanje, kroz jednak tretman svih učesnika na medijskom tržištu i us-

od 640.000 stanovnika i procijenjenim ukupnim marketinškim budžetom od 11 miliona eura, posluje više od 150 medija. Po posljednjim podacima Agencije za elektronske medije broj elektronskih medija je 75, od čega 20 televizija i 55 radija, dok je prema podacima nadležnog ministarstva broj registrovanih internetskih publikacija, odnosno informativnih portala, 83. Na tržištu su i tri dnevna lista, jedan nedjeljnik i jedna novinska agencija. - Po strukturi vlasništva, od 20 televizija, osam su javni emiteri. RTCG na nacionalnom nivou, i lokalni javni emiteri u opštinama Nikšić, Pljevlja, Budva, Herceg Novi, Rožaje i od 2021. Podgorica - navodi se u dokumentu.

postavljeno sistemsko prikupljanje relevantnih podataka o medijskom tržištu. Potrebno je ubrzati proces digitalizacije i digitalne transformacije u medijima i stvoriti siguran ambijent za rad novinara – navodi se, između ostalog, u strategiji. Jedan od operativnih ciljevnih je da se uspostave mehanizmi za „odvraćanje od ugrožavanja i narušavanja fizičkog integriteta novinara“ i mehanizmi za povećanu odgovornost nadležnih institucija. K. JANKOVIĆ

Građanske inicijative

Neđeljko Rudović

Trista pedeset četvrti je dan ruske invazije na Ukrajinu

Zelenski nastavlja da ,,čisti“ državnu službu od nelojalnih kadrova

Stav

Piše: Januš BUGAJSKI

Bez liderstva SAD, Evropa ostaje podijeljena oko Rusije

Rat u Ukrajini je podvukao tri izvjesnosti: da SAD ostaju sidro transatlantske bezbjednosti, da je jedinstvo NATO-a od suštinskog značaja za odbranu kontinenta i da je mnogo hvaljena „strateška autonomija“ EU francusko-njemački san koji bi jednostavno ohrabrio Rusiju da proširi svoje carstvo i uticaj

KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izdao je u subotu, 11. februara, dekret o razrješenju Ruslana Džube sa mjesta zamjenika komandanta Nacionalne garde i rekao da će se njegova nastojanja da ,,počisti vladu“ nastaviti.

Vlasti su posljednjih nedjelja otpustile desetine zvaničnika i pokrenule istrage u sklopu široko rasprostranjene borbe protiv korupcije i nepravde, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Zelenski je razriješio Ruslana Džubu prema ukazu koji je izdala predsjednička kancelarija. Nije bilo dodatnog objašnjenja za ovaj potez, prenosi Rojters.

Zelenski, koji je istakao potrebu da se posebno sredi Ministarstvo odbrane, nije posebno pomenuo Džubu u svom dnevnom video-obraćanju.

Umjesto toga, rekao je da se sastao sa zvaničnicima sektora odbrane i policije kako bi

Juče granatiran Harkov

Prvi izvještaji govore o tome da su tri ruske rakete ,,S300“ pogodile istočni ukrajinski grad Harkov u subotu veče, napisao je regionalni guverner Oleh Sinehubov na aplikaciji Telegram.

- Oštećen je jedan infrastrukturni objekat. Podaci o žrtvama i razmjerama razaranja se razjašnjavaju - rekao je. Ruske rakete pogodile su u petak postrojenja za proizvodnju električne energije u Harkovu u napadu u kojem je povrijeđeno osam osoba. Harkov je najveći grad istočne Ukrajine.

razgovarali o načinima zaštite institucija od, kako je rekao, pokušaja spolja ili iznutra da se smanji njihova efektivnost i efikasnost.

On je kazao da ,,sve ove aktivnosti nijesu samo epizode ili krivični postupci... Država će nastaviti da modernizuje same institucije. Mora se garantovati pošten rad državnih struktura“.

Ukrajinski ministar odbrane rekao je u četvrtak da su stotine zvaničnika u ministarstvu ili u

oružanim snagama prošle godine disciplinski kažnjene nakon internih revizija i da ima ,,nultu toleranciju“ na korupciju. Posljednji obavještajni podaci Ministarstva odbrane Ujedinjenog Kraljevstva kažu da je u posljednje dvije sedmice Rusija vjerovatno pretrpjela najveću stopu gubitaka od prve sedmice invazije na Ukrajinu.

- Iako odbrambena obavještajna služba ne može potvrditi ukrajinsku metodologiju,

Šef Vagnera: Rusi moraju zauzeti Bahmut, ali nijesmo blizu toga

Jevgenij Prigožin, vlasnik plaćeničke grupe Vagner, rekao je da ruske snage moraju zauzeti ukrajinsko uporište Bahmut kako bi nastavile sa

svojom vojnom operacijom, ali je priznao da su ukrajinske trupe pružale žestok otpor. Ruske snage pokušavaju okružiti i zauzeti Bahmut, grad u istoč-

noj regiji Donbasa, koji je postao žarište ukrajinskog otpora ruskoj invaziji i nastojanja Moskve da povrati zamah na bojnom polju.

Zelenski je razriješio Ruslana Džubu prema ukazu koji je izdala predsjednička kancelarija. Nije bilo dodatnog objašnjenja za ovaj potez, prenosi Rojters

trendovi koje podaci pokazuju vjerovatno su tačni.

Prosjek za posljednjih sedam dana bio je 824 žrtve po danu, više od četiri puta više od stope prijavljene u razdoblju od juna do jula 2022, stoji u objavi.

Američki ministar odbrane Lojd Austin i ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov razgovarali su o trenutnim prioritetima za nadolazeće sastanke kijevskih saveznika u Briselu, uključujući protivvazdušnu odbranu, saopštile su obje strane kasno u subotu.

Nakon što je dobio obećanje desetina modernih borbenih tenkova, uključujući američki ,,M1 abrams“, njemački ,,leopard 2“ i britanski ,,čelendžer 2“, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi kijevski zvaničnici pozvali su saveznike da pošalju borbene avione.

Ruska invazija na Ukrajinu će, kako se čini, eskalirati skorom novom ofanzivom, a Evropa ostaje podijeljena u svojoj strategiji prema Rusiji. Bez vođstva SAD, oslabljeni NATO bi već podlegao pritisku Rusije tako što bi propustio da isporuči Ukrajini ključno oružje i tako gurnuo Kijev u predaju. Tokom ovog sukoba među evropskim državama su se pojavila tri suprotna pristupa – ofanzivni, defanzivni i pokorni. Sve tri pozicije utiču na vojnu pomoć Ukrajini, stav prema pregovorima između Kijeva i Moskve i percepciju o budućim odnosima sa Rusijom. Države koje su direktno iskusile ruski imperijalizam i ratne zločine u svojoj novijoj istoriji pozvale su na ofanzivniju politiku od samog početka rata. Poljska, Estonija, Letonija, Litvanija, Češka Republika, Slovačka, Finska i Rumunija isporučile su Ukrajini velike zalihe vojne opreme, tražile efikasnije oružje od svojih zapadnih saveznika i pozvale na oštre ekonomske sankcije Moskvi. Često ih podržavaju Ujedinjeno Kraljevstvo i skandinavske zemlje. Stav ovih frontovskih država zasniva se na tvrdom realizmu o ambicijama Kremlja i uvjerenju da samo potpuni poraz ruske vojske i njeno protjerivanje sa cijele ukrajinske teritorije može da obezbijedi bezbjednost zemlje. Oni takođe nastoje da zadrže sankcije Moskvi dok se ne isplate reparacije za ratne zločine i ne uspostavi tribunal za ratne zločine. Oni smatraju da bi svaki kompromis sa Rusijom uništio principe državnog suvereniteta. Druga grupa evropskih država je uglavnom defanzivna i nastoji da obnovi predratne aranžmane sa Rusijom. Njih predvode Njemačka, Francuska, Italija i nekoliko manjih zemalja Zapadne i Južne Evrope koje su samo nevoljno isporučivale vojnu opremu Ukrajini nakon energičnih apela iz glavnih gradova na liniji fronta. Oni tvrde da je potpuna pobjeda nad Putinovom Rusijom nemoguća i da je kompromisno rješenje jedino rješenje, čak i ako to znači da Ukrajina mora da preda dio svoje teritorije ili da odloži povratak do pregovora sa Moskvom. Ovi branioci statusa kvo takođe nastoje da obnove poslovne i trgovinske odnose sa Rusijom i započnu proces ublažavanja sankcija kako bi podstakli Moskvu da podrži mirovni sporazum.

Treća grupa država može se definisati kao pokorna i često se ponašaju kao zastupnici stava Kremlja. Predvode ih Mađarska i Srbija, ali ponekad uključuju Austriju i Bugarsku. Za Srbiju se Rusija posmatra kao njen glavni zagovornik u protivljenju nezavisnosti Kosova i podržavanju širenja srpske dominacije na Zapadnom Balkanu. Za Mađarsku, Moskva se doživljava kao saveznik u njenoj borbi sa Briselom, dok Austrija i Bugarska imaju ključne političare vezane za Moskvu preko finansijskih i političkih mreža. Ostale evropske države su ili neutralne, ili se priklanjaju većim susjedima ili ostaju fleksibilne u odgovorima na rat.

Još jednom, kao i tokom kritičnih prilika u 20. vijeku, Vašington je preuzeo vodeću ulogu u stvaranju dovoljnog konsenzusa da bi se obezbijedila odbrana Ukrajine i zaštitila bezbjednost Evrope. Bez američkog političkog vođstva, vojnih zaliha i ekonomskih sposobnosti, lomovi u odgovorima Evrope na rusku agresiju bi se produbili, a pozivi na mirovne sporazume i ukrajinske ustupke bi eskalirali. A države blizu ruskog fronta bi se našle sve izolovanije i izložene pritiscima Rusije.

Rat u Ukrajini je podvukao tri izvjesnosti: da SAD ostaju sidro transatlantske bezbjednosti, da je jedinstvo NATO-a od suštinskog značaja za odbranu kontinenta i da je mnogo hvaljena „strateška autonomija“ EU francusko-njemački san koji bi jednostavno ohrabrio Rusiju da proširi svoje carstvo i uticaj.

(Tekst je preuzet sa Wasihngton Examinera)

Teške borbe u Ukrajini ne jenjavaju

Šta nam otkrivaju osmanska dokumenta iz arhive Narodnog muzeja o odnosima Crnogoraca i Osmanlija prije 19. vijeka,

Prijateljstvo Njegoša i paše ne razbija se zbog 60 fjorina

Kolektivno sjećanje uglavnom notira sukob sa Osmanskim carstvom i to niko ne može da ospori i bilo bi suludo i da pokuša da degradira junaštvo, hrabrost i drskost Crnogoraca da se u gotovo svakom trenutku suprotstave tako moćnom carstvu, da brane svoju slobodu. U onim periodima kad nije bilo rata, oni su funkcionisali, živjeli zajedno – rekao je Glendža

PODGORICA – Narodni

muzej u jedinici Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja čuva zbirku turskih dokumenata koja rasvjetljava

odnose Crne Gore i Osmanskog carstva u periodima primirja, u vremenima

između ratova kad se nekako moralo funkcionisati na ovim prostorima.

Zbirku su obradili i predali Risto Dragićević i Jevto Milović sredinom 20. vijeka, a na osnovu onoga što su tragovi istraživanja te građe pokazali moguće je da je već tridesetih godina prošlog vijeka bila sređena na postojeći način. Zbirka je malo poznata, čak i ljudima koji su se bavili njom ciljano.

Hamid Hadžibegić sa Orijentalističkog instituta u Sarajevu je 1952. godine locirao najvrednije djelove zbirke turskih dokumenata, i najvažnije je preveo. Rad je objavljen 1955. godine. Najdragocjeniji dio te kolekcije su sultanski fermani, njih sedam, od kojih su četiri prevedena. Fermane je za Pobjedu predstavio istoričar Petar Glendža, arhivista Narodnog muzeja, koji je locirao posljednji od ovih fermana koji se nalazio van zbirke, budući da je, prema njegovim riječima, jedan ogroman dio osmanske građe rasut u ostalim fondovima arhiva. Dijelom tih tematskih rasutih dokumenata, tridesetih godina prošlog vijeka bavio se Derviš Korkut. Zahvaljujući njegovim tragovima, prema riječima Glendže, mi samo možemo da naslutimo kakvu građu baštinimo i što sve može da se pronađe u njoj.

SEDAM

Od sedam sultanskih fermana, četiri se odnose direktno na Crnu Goru. Najstariji je iz 1575. godine iz vremena sultana Murata III. Tri sveštenika iz manastira Svetog Nikole i Prečiste Krajinske sa Skadarskog jezera žale se podgoričkom kadiji da su previše opterećeni porezima od spahija. Kadija je morao da izvijesti Portu o njihovom zahtjevu, a onda od sultana stiže ferman u kome se naređuje da se strik-

tno pridržavaju zakona i da spahija ne može da traži dodatni porez od manastirskog dobra, već da budu oslobođeni, a spahija da bude sankcionisan zbog prekoračenja ovlašćenja. Sto godina kasnije sultan Mehmed IV odgovara na zahtjev trojice seljaka iz Spuža, Bule, Radula i Ćetka, koji se žale da im je bespravno oduzeta zemlja. Sultan nalaže kadijama da povedu istragu zašto je zemlja oduzeta, na koji način i da li su ispoštovane pretpostavke pod kojima je moguće nekome oduzeti zemlju. Kada je riječ o fermanu iz 1614. godine, povod je bio slučaj u kome podgoričke kadije saznaju da se desio zločin u jednom dijelu Crne Gore. Tamo su spahije popalile 500 domova i izvršile pljačku, i kad su kadije potvrdile o čemu se radi, obavještavaju sultana i traže mu instrukcije. Četvrti je ukaz zapovjednicima iz Omer-pašinog pohoda iz 1862. godine, a izdao ga je sultan Abdul Aziz. Ostala tri fermana su, prema Glendžinim riječima, uopštenog karaktera, odnose se na naplatu poreza na čitavom ovom prostoru i na pojedinačne slučajeve kršenja prava na naplate poreza.

- Da su samo ova tri uopštena sačuvana, da nemamo one koji se odnose na Crnu Goru, bio bi kuriozitet da nešto takvo postoji sačuvano kod nas, ako uzmemo u obzir ono što bi bila tradicija arhivske djelatnosti u Crnoj Gori, odnosno kad smo njome počeli da se organizovano bavimo. Tu mislim na ono što se dešavalo u Crnoj Gori prije kraja 19. vijeka – svakodnevna ratna ugroženost gole egzistencije, a ne da neko organizovano vodi brigu o čuvanju dokumentacije, bilo da se radi o međudržavnoj, bilo o unutrašnjoj – rekao je Glendža i dodao da unutrašnja podrazumijeva svakodnevne probleme crnogorskih podanika koji se obraćaju da li mitropolitima, da li knjaževima, u odnosu na istorijski trenutak kad nastaje određena građa. - Konkretno ovi sultanski fermani predstavljaju najvažniji dio te turske građe, kako se zvanično zove, iako bi pravilno bilo nazivati je osmanskom.

Ona broji svega dvije fascikle sa nekih 300 dokumenata, pa iako je zavedena zvanično kao fond, mi u stvari govorimo o zbirci dokumenata. Ona je uglavnom bila predmet proučavanja onih koji su se temat-

ski željeli baviti osmanskom, odnosno, turskom građom i gotovo kao je da je svima promicao ostatak tematske građe koja se nalazi rasuta u ostalim fondovima arhiva – objasnio je Glendža.

BEZ MRŽNJE

Kad govori o ostalim fondovima, misli na hronološki red od epohe Crnojevića do vladika iz raznih plemena, pa Danila, Save, Vasilija, Petra I, Petra II i slično.

- Svi se uglavnom ograniče na te dvije fascikle. A da bi se sabrala sva građa iz svih ostalih fondova potrebno je zaista puno vremena odvojiti za istraživanje – rekao je Glendža.

Fermani su, osim što su atraktivni što zbog tugri – pečata sultanovog, arapskog pisma, ali i gabarita, jer su stvarno impresivnih dimenzija, važni su jer daju sliku života u Crnoj Gori u vrijeme mirovanja i to je suština Glendžinog insistiranja na promovisanju te građe.

- Kolektivno sjećanje uglavnom notira sukob sa osmanskim carstvom i to niko ne može da ospori i bilo bi suludo i da pokuša da degradira junaštvo, hrabrost i drskost Crnogoraca da se u gotovo svakom trenut-

ku suprotstave tako moćnom carstvu, da brane svoju slobodu, nekad čak i imaginarnu. U onim periodima kad nije bilo rata, oni su funkcionisali, živjeli zajedno. Ja bih da osvijetlimo te trenutke, odnosno da se konačno uozbiljimo kao društvo i kažemo – hajde svu građu da prevedemo, da vidimo što se to dešava – objasnio je Glendža.

Donio je pismo u kome Ali-paša naziva Njegoša pobratimom da bi mu se u nastavku obratio i zvanično.

- Mehmed Spahija Lekić, zabit podgorički, razmjenjuje pisma sa Petrom II ’42. godine gdje oslovljavaju jedan drugog sa ,,prijatelju“ i objašnjavaju kakvo je njihovo prijateljstvo, a kod nas se došlo do toga da damo kontekst čitavoj priči, da Njegoša nazivaju genocidnim i da politička zloupotreba toga što je ostalo za Njegošem bude glavni znak prepoznavanja. Mehmed-paša mu piše da mu duguje nekih 60 fjorina, a Njegoš mu odgovara da nema nikakve brige, da to ne može doći u pitanje hoće li mu ih vratiti koliko je njihovo prijateljstvo – pojasnio je Glendža. Na pitanje da li su veze Crnogoraca sa Osmanlijama bile uslovljene isključivo trgovinom i kakve su ambicije jednih i drugih bile u tom odnosu, Glendža objašnjava da je ta slika na osnovu građe ko-

ja je dostupna jako uska, poput gledanja kroz ključaonicu. - Nalijećem samo na ovakve isječke, djeliće mozaika na osnovu koga mogu da zaključim da je ta slika bitno drugačija od one kakvu zamišljamo, da su konstantno bili „na nož“. A nisu. Prepiska Nikolina 1862. u toku drugog Omer-pašinoga pohoda sa skadarskim pašom na francuskom jeziku, makar u onim uvodnim djelovima gdje kažu jedan drugom „poštovani“, „dragi“ i slično, sigurno nije bila manje diplomatski kvalitetna od današnjih prepiski zvaničnih ambasada, uvjeren sam u to. Nema tu mržnje. To je prosto takav istorijski momenat gdje jedno carstvo, moćno, koje želi da određenu teritoriju drži pokornom, smatra je svojim dijelom, tretira kao svoju teritoriju – smatra Glendža.

Sa druge strane, objašnjava istoričar, iz ove građe je zanimljivo posmatrati i ulogu crnogorskog mitropolita, spram njegove nezavisnosti, naročito u toku 17. vijeka.

- Upravo o tome imam jedan zanimljiv dokument koji može bitno da utiče na sklapanje slike o odnosu mitropolita i Osmanskog carstva u kontekstu nezavisnosti, ali i tradicionalnog utiska o vjerskoj netoleranciji. Ne bih rekao da je taj odnos zasnovan na mržnji ni zbog religije, ni zbog toga što

Najstariji iz zbirke sultanskih fermana koji potpisuje Sultan Murat III 1575. godine Ferman Sultana Abdula Aziza iz 1862. godine

Do danas neobjavljeno pismo Ali-paše Rizvanbegovića, vezira hercegovačkog iz 1844. godine, u kome se Njegošu obraća sa pobratime

Pobjedu govori istoričar Petar Glendža

U Herceg Novom promovisan zbornik radova posvećen Svetom Jeronimu

Fermani su svojevrsna potvrda i da su Crnogorci imali povjerenje u osmanske vladare i sudije, budući da su im se žalili i očekivali pravdu, tvrdi istoričar Petar Glendža. - Trenutak kad se konkretno žale sveštenici sa Skadarskoga jezera ili tri seljaka iz Spuža, oni već jesu i formalno dio Osmanskoga carstva i kao istoričar ni sam nijesam mogao da vjerujem da se tri seljaka iz Spuža obraćaju sultanu i da im on odgovora. Za mene je to jako interesantan trenutak – priznaje Glendža.

Strašno je zanimljiv momenat iz fermana iz 1614. godine, kad je kadija podgorički saznao da se desio zločin u kome su učestvovali i hrišćani i muslimani. Sultan mu savjetuje da ga vodi Kanunama – civilnim zakonom, ali da povede računa i o šerijatskom zakonu.

- Dakle, to je dodatna moralnost, sultan savjetuje da ne poklekne pod tim što su ipak u pitanju zvanične spahije Osmanskoga carstva, nego da ih kazni onako kako je to predvidio zakon. Zanimljivo je i da se ta 1614. godina smatra godinom nemira i velikih talasanja običnoga stanovništva spram Osmanskoga carstva – rekao je Glendža.

oni imaju ime Muhamed, a ovaj je Petar, nego prosto zbog dva uređenja. Ovaj iz Katunske nahije ne želi da mu se iko u taj njegov skromni dom miješa, da mu ugrozi i tako poljuljanu egzistenciju, a ovaj sa druge strane to smatra regularnim dijelom svog carstva, želi svoj mir tu, i, eventualno, neki porez – objasnio je Glendža.

POLOŽAJ MITROPOLITA

Na fonu priče o odnosima

Osmanskoga carstva i Crne Gore, Petar Glendža prilaže hudžet (sudska potvrda, isprava) iz 1647. godine sa suđenja crnogorskom mitropolitu Rufimu, koje se odvija pred turskim sudom u Podgorici. Rufim je optužen za smrt muslimana iz Peći, a na suđenje su došla pokojnikova braća koja su ga i optužila da stoji iza tog ubistva.

- Organizuje se suđenje na koje Rufim dolazi, očigledno mora, što govori o njegovom podređenom položaju kao crnogorskoga mitropolita, sa Cetinja u Podgoricu da mu bude suđeno. Svjedoci su mu, zanimljivo, dva muslimana, navode se i njihova imena, koji svjedoče u njegovu korist i Rufim biva oslobođen optužbe za to ubistvo. Pored toga, tu su i izjave braće ubijenoga koja kažu da nakon čitavoga procesa vjeruju da zaista mitropolit crnogorski ne stoji iza ubistva njihovoga brata. Znači, vrlo indikativno u pravcu koliko su mitropoliti toga trenutka nezavisni. Očito ako on mora da dođe sa Cetinja u Podgoricu na suđenje, znači da je u podređenom položaju, a drugo da mu dva muslimana, od kojih je jedan zabit, bude svjedok u njegovu korist, govori da ne postoji animozitet na vjerskoj liniji što je vrlo upečatljivo – rekao je Glendža.

Drugi dokument koji još više ruši stereotipe je onaj u kome vladika Sava 1742. godine, sredinom 18. vijeka, potpisuje neku vrstu hudžeta, sudske isprave, da je platio zakup dvojici mu-

PODGORICA – Zbornik radova „Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici“ predstavljen je u župnoj crkvi Sv. Jeronima u Herceg Novom. Zbornik su uredili dr Emilio Marin i dr Katarina Horvat-Levaj, a donosi priloge 21 autora na hrvatskom i francuskom jeziku, sa sažecima na engleskom jeziku uz likovni materijal. Prema riječima istoričarke umjetnosti i urednice ovog izdanja Horvat-Levaj, Sv. Jeronim kao prevodilac Biblije na latinski jezik, ima neprocjenjiv značaj za cjelokupnu hrišćansku vjeru, kulturu i umjetnost. - Uz duhovnu baštinu njemu su posvećena i brojna evrop-

Prevodio Sveto pismo 55 godina

ska remek-djela, arhitekture, skulpture… Prikaza Sv. Jeronima prihvatio se i sam Leonardo, a njegovo nedovršeno djelo „Sv. Jeronim u pustinji“ naučno je obrađeno u knjizi, a nalazi se i na korici samog djela – rekla je Horvat-Levaj.

Prisutnima se obratila i istoričarka umjetnosti, književna i likovna kritičarka, Željka Čorak, koja je istakla da bez njegovog prevoda Svetog pisma sa grčkog i hebrejskog na latinski, čime ga je približio nacionalnim jezicima, naša civi-

lizacija i kultura ne bi bile ono što su danas.

- Sv. Jeronim je prevodio Sveto pismo 55 godina. Brinuo je o izbjeglicama, a posebno o školovanju djece. On je danas nama savremenik po jakoj intelektualnoj skepsi, kod njega je sve bilo dramatično. Napisao je rečenicu koja je vrijedna kroz cijelu istoriju, posebno danas – „Ja se bojim svih sigurnih stvari“. Ono što je bila njegova „napast“, bilo je upravo to, ono što intelektualac po definiciji jeste onaj koji teži za viškom spoznaje. Intelektulac nikad nije gledan kao bezgrešno biće, uvijek se govori pošteni intelektualci, nepošteni intelektualci, hoćeš li se podrediti čistoti spoznaje ili ćeš se podvrgnuti ideologiji ma kakva ona bila. Jeronim je izabrao ljepotu i istinu, ali na raskrsnici svega toga prošao je njegov život u tim borbama i možda je upravo Leonardova slika duhovni autoportret čovjeka koji se muči – objasnila je Čorak.

slimana iz Podgorice da koristi njihovu zemlju nasred Cetinja. - Još jedan dokument koji daje vrlo interesantan ugao posmatranja i položaja mitropolita, ali i unutrašnjih odnosa u Crnoj Gori s polovine 18. vijeka. Takođe, vrlo je interesantna onda i analiza koja iz toga slijedi, a u odnosu na npr. navodnu istragu poturica – rekao je Glendža. Ta dva dokumenta koja su do sada bila ili vrlo malo poznata ili potpuno nepoznata čak i naučnoj javnosti, navodi Glendža, mogu da utiču da na osnovu njih može da se stvori cijela jedna teorija, pretpostavka o položaju crnogorskog mitropolita, ali i o uzajamnim odnosima. Na pitanje da li se ovaj podatak može i drugačije čitati, kao da su mitropoliti bili najobičniji podanici turskog carstva, Glendža se poziva i na prepiske koje mitropoliti autonomno vode i sa Mletačkom republikom, i sa Rusijom kasnije, a koje dokazuju da takvim tumačenjima nema prostora.

PROBLEM PREVOĐENJA

Prevodi preostalih fermana, ali i drugih dokumenata iz turske zbirke, vjerovatno bi otkrili mnogo toga što do sada nijesmo znali, tvrdi Glendža. No, prevođenje je izazov prije svega zbog staroturskog/osmanskog jezika koji ima nekoliko varijacija, a onda i zbog visokih cijena prevođenja upravo zbog malog broja prevodilaca. Četiri fermana koja je Hadžibegić preveo, a koja se odnose na Crnu Goru, objavljena su u istorijskim zapisima 1955. godine i od tada se niko detaljnije time nije bavio. Što se tiče Arhivskoga odjeljenja Narodnog muzeja, Glendža kaže da ta jedinica sve vrijeme radi u skromnim uslovima kada su u pitanju resursi. Turska dokumenta, prema Glendžinim riječima, nijesu trenutno dostupna korisnicima jer su u lošem stanju.

D. ERJAVŠEK

Filmski centar produžio konkurs za sufinansiranje filmova

Novi rok do 17. februara

PODGORICA – Filmski centar Crne Gore produžio je rok za konkurse za dodjelu sredstava za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela u 2022. godini, do 17. februara do 12 sati.

Aplikanti, kako su podsjetili iz Filmskog centra, mogu da konkurišu u kategorijama za dugometražni igrani film (potkategorije: debitantski film, žanrovski film sa komercijalnim potencijalom, niskobudžetni film);

U Londonu preminuo reditelj Hju Hadson Fasciniranost borbom pojedinca protiv nepravde

PODGORICA – Engleski filmski reditelj Hju Hadson preminuo je 10. februara u jednoj londonskoj bolnici u 87. godini, nakon kratke bolesti, saopštila je njegova porodica, a prenijeli britanski mediji. Snimanjem dokumentarnih i kratkih filmova i televizijskih reklama Hadson je počeo da se bavi šezdesetih godina. Debitovao je filmom „Vatrene kočije“ koji je bio nominovan za Oskara u sedam kategorija, a osvojio ih četiri – za najbolji film, scenario, kostim i muziku (Vangelis). I sam Hadson bio je nominovan za Oskara za režiju čuvene biografske drame o dvojici atletičara – suparnika na Olimpijskim igrama 1924. u Parizu. Borba pojedinaca protiv nepravdi i životnih izazova tema je i još nekih njegovih slavnih filmova poput „Revolucije“ i filma „Altamira“.

kratkometražni igrani film; dugometražni i kratkometražni dokumentarni film; filmovi u proizvodnji; animirani filmovi i manjinske koprodukcije.

Pravo učešća na konkursu za sufinansiranje proizvodnje kine-

O zborniku radova „Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici“ pričali su i istoričarka umjetnosti Sanja Cvetnić, istoričar umjetnosti Radoslav Tomić, don Robert Tonsati, a prisutnima se obratio i don Siniša Jozić. Organizatori su Kotorska biskupija – župa Sv. Jeronima u Herceg Novom i Institut za Povijest umjetnosti. R. K.

matografskih djela imaju pravna lica upisana u CRPS sa osnovnom djelatnošću proizvodnja kinematografskih djela, najmanje šest mjeseci prije objavljivanja konkursa i koja ispunjavaju uslove utvrđene konkursom i pravilima.

Sve dodatne informacije dostupne su na sajtu Filmskog centra. S. V.

Muzičko-književni program u Modernoj galeriji u Budvi

Pjesme, priče i basne posvećene ljubavi

PODGORICA – Muzičko-književno veče pod nazivom „A opet... Možda su to samo sanje zaljubljenog“ (pjesme, priče i basne), posvećeno ljubavi, biće održano večeras u 20 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“.

U ovom programu, koji organizuje JU Muzeji i galerije Budve, svojim pjesmama, pričama i basnama publici će se predstaviti: Snježana Akrap-Sušac, Berislav Latković, Dragan Popadić i Ružica Lazarević. Učesnike će na klaviru pratiti Marina Dulović

Posljednji potpis Hjua Hadsona bio je koautorski na scenariju za avanturistički film „The Tiger’s Nest“ prošle godine. D. E.

Akrap-Sušac je pjesnikinja, prozaistkinja, spisateljica za djecu, publicistkinja rođena u Kotoru i sa stalnom adresom u Puli. S Feodorom Grubaš-Štifanić objavila je „Malu zb(i)rku priča“ i zbirku pjesama i priča za djecu „Mic po mic“. Pjesničku zbirku „Žena posve obična“ objavila je 2016. godine, knjigu za djecu „Mazilica“ 2017, a zbirku kraćih priča „Znam gdje mi je mjesto“ 2018. godine. Drugu zbirku kratkih priča „Snjeguljica ne jede jabuke“ objavila je 2019. godine. Bavila se novinarskim radom, te pisala članke i reportaže za glasilo hrvatske manjine u Crnoj Gori „Hrvatski glasnik“. Režirala je nekoliko poetskih performansa koji su izvođeni u gradovima Istre i Boke, kao i pozorišnu predstavu „Hrvatski bez muke“ (prema motivima iz djela E. Joneska i D. Harmsa). R. K.

Tri seljaka iz Spuža pišu sultanu, a sultan im odgovara

Sa promocije zbornika u župnoj crkvi Svetog Jeronima

Hju Hadson

Ambasada SAD donira novac za kompletnu rekonstrukciju vaspitne jedinice ,,Leptirić“ na Pobrežju

Obnavljaju vrtić star

šezdesetak godina

Zaposleni iz ove predškolske ustanove prethodnih dana iznosili su inventar iz objekta na kojem radovi treba da počnu za dva dana. Mališani iz ovog vrtića tokom radova boraviće u najbližoj vaspitnoj jedinici ,,Đina Vrbica“ u blizini TC ,,Mol of Montenegro“

Zahvaljujući donaciji Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, vaspitna jedinica ,,Leptirić“, u Ulici 4. jula na Pobrežju, koja radi u okviru JPU ,,Đina Vrbica“, a koja je stara šezdesetak godina, u potpunosti će biti rekonstruisana.

Zaposleni iz ove predškolske ustanove prethodnih dana iznosili su inventar iz objekta na kojem radovi treba da počnu za dva dana. Mališani iz ovog vrtića tokom radova boraviće u najbližoj vaspitnoj jedinici ,,Đina Vrbica“ u blizini TC ,,Mol of Montenegro“.

RADOVI

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz JPU ,,Đina Vrbica“ su, u ime ove ustanove i roditelja djece koja pohađaju ovaj vrtić, iskazali zahvalnost zbog donacije koju su dobili od američke ambasade za cjelokupnu rekonstrukciju objekta.

– Radovi bi trebalo da počnu 15. februara – kazali su iz JPU ,,Đina Vrbica“, uz napomenu da je ovaj objekat izgrađen sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka. Organizaciju vaspitno-obrazovnog rada preusmjerili su u najbližu vaspitnu jedinicu „Đina Vrbica“.

– Zahvaljujemo se roditeljima na iskazanom strpljenju, podršci i razumijevanju – poručuju iz JPU ,,Đina Vrbica“.

Iz ove predškolske ustanove su kazali da će detaljnije informacije imati u narednom periodu, pa smo ostali uskraćeni za odgovore na pitanja:

kolika je vrijednost ovog projekta, šta je sve predviđeno da bude urađeno (da li i nabavka novog inventara), u kakvom je trenutno stanju objekat, do kada će trajati radovi, koliko djece pohađa ovu vaspitnu jedinicu i da li će njihov boravak preopteretiti i remetiti rad vrtića u kojem će boraviti za vrijeme adaptacije ,,Leptirića“. Zanimalo nas je i šta se radi po pitanju planirane rekonstrukcije, odnosno, proširenja ovog vrtića, o čemu smo pisali u maju prošle godine.

PLANIRANJE

Podsjećamo, odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj tada su nam kazali da je na urbanističkoj parceli od skoro šest i po hiljada kvadratnih metara, u Ulici 4. jula na Zabjelu, na mjestu vrtića ,,Leptirić“ i nekoliko starijih stambenih zgrada, u planu

Djeca iz škole ,,BrainObrain“ zajedno sa roditeljima

Dio lijepog dana provesti na Gorici uživanje je za ljubitelje prirode, a još kada brdu, po kojem se naš glavni grad zove, poklonite sedam mladih sadnica hrasta trojanca prava je privilegija za mališane, koji su zajedno sa svojim roditeljima i ekološkim aktivistima juče oko podne učestvovali u njihovoj sadnji. Djeca iskazuju ogromno zadovoljstvo što su Gorici ,,dali“ novo drveće, uz obećanje da će brinuti o njemu, posebno tokom ljeta kada je potrebno zalivati ga da bi opstalo. Čar njihovog zajedničkog odrastanja u šali je lijepo opisao jedan od roditelja, koji je šestogodišnjem sinu koji je zasadio četvorogodišnju sadnicu trojanca kazao: ,,Sine, kad se budeš ženio to će biti veliko drvo“. To ujedno opisuje da je opravdan cilj ovog korisnog druženja juče na zapadnoj padini Gorice, koje je organizovala Škola ,,BrainObrain“ uz podršku Udruženja ljubitelja Gorice i prirode, Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice i biologa Vuka Ikovića, jer djeca koja sade drvo i razmišljaju o tome kako će kada odrastu odmarati u njegovoj hladovini razvijaju svijest o životu u skladu sa prirodom.

DRUŽENJE U PRIRODI

nog planskog dokumenta na urbanističkoj parceli gdje je situiran postojeći objekat predškolskog obrazovanja

Onaj ko drvo ga zaliva, a

Volim da dolazim sa roditeljima i bratom na Goricu. Drago mi je što smo danas zasadili drveće, ono nam treba jer proizvodi kiseonik – kazao je šestogodišnji Orhan Husović. Njegov desetogodišnji brat Damir obećava da će dolaziti tokom ljeta makar dva puta mjesečno da ga zalivaju, kako bi drvo koje su juče zasadili opstalo

hađa školu ,,BrainObrain“, juče su sa roditeljima došla na Goricu, nakon što su sa drugarima zasadili i zalili mladu sadnicu hrasta, obećavši da će dolaziti ljeti da je zalivaju.

– Volim da dolazim sa roditeljima i bratom na Goricu. Drago mi je što smo danas zasadili drveće, ono nam treba jer proizvodi kiseonik – kazao je Orhan.

Braća Husović, šestogodišnji Orhan i desetogodišnji Damir, koji već četiri godine po-

Prema DUP-u iz 2018. godine, na urbanističkoj parceli od skoro šest i po hiljada kvadratnih metara, na mjestu vrtića ,,Leptirić“ i nekoliko starijih stambenih zgrada, u planu je izgradnja objekta na tri etaže za školsku i socijalnu zaštitu, površine skoro četiri hiljade kvadrata

izgradnja objekta na tri etaže za školsku i socijalnu zaštitu, površine skoro četiri hiljade kvadrata.

Kako su naveli, urbanistička parcela 37, odnosno, gorenavedena lokacija nalazi se u zahvatu važećeg Detaljnog urbanističkog plana „Pobrežje zone A, B i C“ iz 2018. godine. – Prema smjernicama iz predmetnog planskog dokumenta, lokacija – urbanistička parcela

UP 37, planirana je za površine za školstvo i socijalnu zaštitu, spratnosti Po+P+1. Površina urbanističke parcele je 6.368 kvadratnih metara, a ukupna površina planiranog objekta je

3.821 kvadrat – naveli su iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj.

Prema tom planskom dokumentu data je mogućnost proširenja vrtića ,,Leptirić“ ili izgradnja novog objekta, kao i uklanjanje objekata koji nijesu u funkciji obrazovanja.

– Saglasno smjernicama iz tekstualnog dijela predmet-

JU „Đina Vrbica“ (VJ ,,Leptirić“) data je mogućnost proširenja kapaciteta (dogradnja i nadgradnja) postojećeg objekta vrtića ili pak po potrebi izgradnja novog objekta, a sve prema novoplaniranim urbanističkim parametrima.

Takođe, saglasno smjernicama iz DUP-a „Pobrežje A, B i C“ , objekti koji se nalaze na UP 37, a nijesu u funkciji predškolskog obrazovanja planirani su za uklanjanje – objasnili su iz Sekretarijata, uz napomenu da je saglasno Zakonu moguća i izgradnja objekata i na dijelu urbanističke parcele.

Realizacija objekata i sadržaja prosvjete, istakli su tada iz Sekretarijata, u nadležnosti je Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Tim povodom, tadašnjem MPNKS poslali smo pitanja koja se odnose na planiranu izgradnju vaspitno-obrazovne ili predškolske ustanove u Ulici 4. jula, kao i moguće rušenje postojećih stambenih zgrada na UP 37, ali nijesmo dobili odgovor.

Iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj kazali su nam tada da je na području između Ulice 4. jula i Bulevara Stanka Radonjića planirana izgradnja osnovne škole i predškolske ustanove.

– Ta parcela je u zahvatu važećeg Detaljnog urbanističkog plana ,,Blok 35–36“, u okviru kojeg su planirane lokacije za izgradnju jedne osnovne škole i jedne predškolske ustanove – naveli su iz Sekretarijata.

I. MITROVIĆ

Isključenja

struje

– Dolazićemo tokom ljeta makar dva puta mjesečno da ga zalivamo, a ako budemo u prilici, i svake sedmice po jednom – dodao je Damir, uz napomenu da je to preporuka biologa

Vuka Ikovića koji im je pokazao kako da zasade drvo i objasnio što treba da rade kako bi opstalo. Sestre Mila (11) i Nikolina (12) Perović i njihova drugarica Mija Vuković (12), koje su učestvovale u akciji sadnje, kažu da vole da šetaju na Gorici. – Još je ljepše kada možemo da uradimo nešto korisno za Goricu, kao danas što smo zasadile drveće. Zalivaćemo ga ljeti kako bi opstalo – kazala je Mila, uz napomenu da su prošle godine sa Vukom Ikovićem učestvovale u akciji sadnje u Momišićima.

Uspješna intervencija pripadnika Službe zaštite i spašavanja

Gasili požar na Ljuboviću

H. P.

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: – dio Dahne prema Dajbabama, ulice Đura Čagorovića, Plitvička, Bore Stankovića, Aerodromska i Bohiljska – od 8.00 do 15.00 sati, – Potoci, Milunovići, Radunovići, Manastir Duga, Šujaci, Dromira i Kupine – od 9.00 do 17.00 sati.

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada juče oko 15 časova gasili su požar na Ljuboviću.

Aktivnosti Komunalnih usluga

– U 14.41 čas Službi zaštite i spašavanja je stigla prijava da je došlo do požara na brdu Ljubović. Na lice mjesta su upućene dvije posade sa šest vatrogasaca. Izlaskom na lice mjesta zatečen je požar u početnom stadijumu, za koji se osnovano sumnja da je podmetnut. Požar je ugašen u 15.05 sati – naveli su iz Službe zaštite i spašavanja. I. M.

LED rasvjeta na bulevarima Vojvode

Stanka Radonjića i Miloša Rašovića

Gradsko preduzeće Komunalne usluge d.o.o. mijenja javnu rasvjetu na bulevarima Vojvode Stanka Radonjića i Miloša Rašovića. – U planu je zamjena starih

energetski neefikasnih svjetiljki savremenim LED svjetiljkama, te će se na pomenutim lokacijama, na postojećim stubovima javne rasvjete, postaviti 71 LED svjetiljka, a vri-

jednost navedenih investicija iznosiće oko 34.000 eura – saopšteno je iz PG biroa. Ovim aktivnostima, ističu iz Glavnog grada, postiže se značajna ušteda električne energije i unapređuje kvalitet osvijetljenosti saobraćajnica, što povećava stepen bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. – Pored navedenog, ekipe Komunalnih usluga ovih dana aktivno rade i na drugim lokacijama na održavanju i zamjeni oštećenih objekata javne rasvjete i svjetlosne signalizacije, naročito imajući u vidu da je usljed saobraćajnih nezgoda došlo do oštećenja i uništavanja velikog broja stubova javne rasvjete i semaforske signalizacije na teritoriji glavnog grada –navodi se u saopštenju. I. M.

I. MITROVIĆ

Vaspitna jedinica ,,Leptirić“

Radnici Komunalnih usluga na Bulevaru Stanka Radonjića

Poneđeljak, 13. februar 2023. Hronika Podgorice

i ekološkim aktivistima učestvovala u akciji sadnje hrastova trojanaca na Gorici

drvo sadi taj će da ne siječe ili pali

Jelena Kaluđerović, koja je došla sa sinom Andrejom i ćerkom Hanom, kaže da su i ranije učestvovali u sličnim akcijama.

– S obzirom na to da živimo u eri ekspanzije modernih tehnologija, smatram da je više nego ikad potrebno da djeca borave u prirodi. Vrlo je važno da upoznaju prirodne ljepote naše zemlje. Vjerujem da će djeca, kada odmalena krenu sa ovakvim akcijama, steći naviku da čuvaju prirodu i žive u skladu sa njom – kazala je Kaluđerović, koja je pomagala djeci u kopanju rupe.

ZDRAVE NAVIKE

Direktorica škole ,,BrainObrain“ Tanja Perović kazala je da program savladavanja vještina kojima podučavaju djecu za kasnije lakše snalaženje u životu, osim rada u učionici, podrazumijeva i česte izlete koji su edukativnog, ali i zabavnog karaktera.

– Trudimo se da u te akcije uključimo i roditelje kako bi proveli kvalitetno vrijeme sa

djecom u prirodi. Da izađemo iz kuće, da nijesmo samo ispred ekrana – kazala je Perović.

Zahvalivši na podršci, kazala je da im je Udruženje ljubitelja Gorice i prirode obezbijedilo mladice hrasta trojanca koje su juče zasadili. Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je odredila lokaciju sadnje, dok je biolog Vuk Iković održao edukativni čas i pomogao u sadnji.

– Ovo su veoma bitne stvari, jer današnja djeca suviše vremena provode pored ekrana, fokusirana su na kratke forme, nemaju dobru koncentraciju zbog kratkih klipova i slično. Kao neko ko je ekološki osviješćen i želi da pomogne u stvaranju budućih generacija, ističem da su ovo prave vrijednosti koje djeca mogu da usvoje, prihvate i kasnije sprovode – poručila je Perović. Zoran Bojović iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode

iskazao je zadovoljstvo što je bio u prilici da podrži ovu akciju. Kako je naveo, sadnice hrasta trojanca su iz inkubatora u Mediteranskom vrtu, koje se od 2019. godine razvijaju u saksijama u koje su zasadili žirove koje su tada sakupili na vrhu Gorice. – Divno je kada djeca nauče kako od žira može da poraste stablo i kada nam pomognu, kao danas, da ih zasadimo. Mogu na ljeto da dođu da ga zaliju i uživaju gledajući ga

kako raste i imaju osjećaj da je to njihovo drvo – kazao je Bojović, uz napomenu da je za zdravo odrastanje djece veoma važan boravak i druženje u prirodi. Biolog Vuk Iković kazao je djeci da prije 70 godina na Gorici nije bilo nijednog stabla, objasnio kako da razlikuju bor od čempresa, listopadni od zimzelenog hrasta, pokazao pelim, odnosno, žalfiju, koje ima dosta po Gorici, a kojom se mogu inhalirati kada

su prehlađeni. Postavljajući pitanja i potpitanja, budio je dječju maštu i na prijemčiv način dovodio djecu do tačnih odgovora koji su u vezi sa biljnim i životinjskim svijetom Gorice i naše zemlje. Objasnio im je da je jučerašnja akcija samo početak života ovih hrastova, te da je za njihov opstanak potrebno da dođu ljeti makar dva-tri puta mjesečno i da ih zaliju, što su djeca sa zadovoljstvom prihvatila. I. MITROVIĆ

Braća Husović sa drugarima zalivaju hrast koji su zasadili Sa predavanja

PREMIJER (23. KOLO): Pobjede mančesterskih timova

Siti drugi pred derbi s Arsenalom

Griliša, a Rijad Marez bio precizan s 11 metara.

Boravak Mančester junajteda na drugom mjestu Premijer lige poslije pobjede nad Lidsom (2:0) trajao je kratko - njegov gradski rival Siti lako je izašao na kraj s Aston Vilom kod kuće (3:1) i vratio se na ,,plus dva“ u odnosu na ,,crvene đavole“, od kojih ima i meč manje. Pogodak Rodrija već u četvrtom minutu, glavom na prvu stativu poslije kornera, naja-

vio je laku pobjedu ,,građana“ koji imaju tri boda manje i meč više od Arsenala, s kojim će se sastati u srijedu.

Na 2:0 povisio je Ilkaj Gundoan u 39. Njemačkom internacionalcu bilo je lako da zatrese mrežu nakon loše reakcije odbrane gostiju i asistencije Erlinga Halanda. Treći pogodak ,,pao“ je u nadoknadi iz jedanaesterca. Džejkob Remzi je sapleo Džeka

Održan tradicionalni karate turnir u Tuzli

Iskra najbolja

PODGORICA – Karatisti Iskre kao prvoplasirani, sa 20 medalja, završili su nastup na tradicionalnom turniru Valentinovo u Tuzli, koji je u svom osmom izdanju okupio 663 takmičara iz 89 klubova i osam država. Takmičari Iskre osvojili su po sedam zlatnih i srebrnih i šest bronzanih odličja. Zlatne medalje osvojili su Anes Arifaj, Marko Laković, Dunja Vratnica, Lana Prelević, Katarina Đukić, Pavle Pavićević i ženska ekipa u borbama 2012. godište. Srebrni su bili Filip Šoškić, Martin Ćalasan, Ljubica Vlahović, Balša Danilović, Gavrilo Joličić, Ivan Dijanić i muška kadetska ekipa. Bronzanim odličjima okitili su se Viktor Raičević, Martina Todorović, Pavle

Oli Votkins je u 61. ublažio poraz Vile, u 250. premijerligaškom meču Pepa Gvardiole Četiri dana nakon što su remizirali (2:2) u zaostalom meču osmog kola, Mančester junajted i Lids odigrali su novi meč u Premijer ligi. Utakmica se ovog puta igrala na ,,Eland roudu“, a i ishod je bio drugačiji - ,,crveni đavoli“ slavili su 2:0. Golman Ilan Melije u prvom poluvremenu bio je na pravom mjestu svaki put kad je Junajted prijetio, potom je opasniji bio Lids, ali je favoritu pripao finiš.

Markus Rašford je u 80. potvrdio da igra odlično ove sezone i postigao 21. pogodak u sezoni, 12. u Premijer ligi. Trijumf Junajteda ovjerio je Alehandro Garnaćo u 85. Lids u prvenstvu nije pobijedio od 5. novembra i zauzima

17. mjesto u Premijer ligi.

Večeras igraju Liverpul – Everton (21 h). Ne. K.

Davidović, Pavle Pavićević, Davud Arifaj i Luka Bulatović.

Uspješan nastup imali su i karatisti pljevaljskog kluba Potoci, koji su osvojili tri zlatne, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. Zlatni su bili kadet Luka Klačar i Boris Vujanović, koji je osvojio dva zlatna odličja u konkurenciji dječaka do devet godina. Srebrna je bila Matea Leovac do 12 godina, dok su bronzane medalje osvojile Matea Leovac i Nataša Šubarić u kategoriji djevojčica do 13 godina. Od takmičara Bijele zlatne medalje osvojili su Luka Bajraktarević (do 10 godina, do 40 kilograma) i kadet Nenad Đuričić (do 63). Đuričić je proglašen za najboljeg kadeta turnira. Bronzane medalje osvojili su kadetkinja Sofija Mikulić (do 61) i kadeti Uroš Dragaš (do 52) i Lazar Gardašević (do 57). R. P.

EPCG Superliga za odbojkašice (12. kolo)

Pobjede favorita, Budućnost slavila u gradskom derbiju

PODGORICA – Četiri maksimalne pobjede vodeće četvorke, te trijumf Budućnost voleja u gradskom derbiju, bilans je 12. kola EPCG Superlige za odbojkašice.

Neprikosnoveni Herceg Novi je bez problema slavio na domaćem parketu protiv ,,fenjeraša“ Gimnazijalca sa 3:0. Kapitenka Tatjana Bokan je odmarala na ovom meču, pa su Milena Burzanović i Diana Balai bile su najefikasnije sa po 16 poena, a 10 je upisala Anastasija Behtereva. Na drugoj strani, Danijela Kilibarda je osvojila pet poena. Drugoplasirani Albatros je slavio maksimalnim rezultatom kod kuće protiv Jedinstva.

Promjene vedrog proljeća

PRIMERA (21. KOLO): Atletiko slavio u 89. Savićev

Osmog januara dobio je direktan crveni karton u derbiju sa Barselonom, 18 dana kasnije zbog dva žuta prije vremena završio gradski derbi s Real Madridom, da bi teren na jučerašnjem gostovanju Atletika ekipi Selte napustio u 70. minutu zbog trećeg crvenog u roku od mjesec i četiri dana, odnosno u posljednjih pet mečeva.

Stefan Savić ušao je u seriju isključenja, ali je na njegovu sreću tim Dijega Simeonea s igračem manje ostvario pobjedu na ,,Balaidosu“. Trijumf Atletiku donio je Memfis Depaj u 89. minutu.

Savić je crveni karton dobio nakon što je kao posljednji igrač odbrane u kontri faulirao Harisa Seferovića Crnogorski internacionalac tražio je da sudija pogleda VAR, bunio se i Dijego Simeone, dobio žuti karton, ali odluka se nije mijenjala. Atletiko je pobjedom prišao na bod četvrtoplasiranom Real Sosijedadu, od kojeg ima meč više. Ne. K.

Zimski prelazni rok za fudbalere u Crnoj Gori završen je u subotu, 11. februara u 18 časova. Kao i prethodnih godina, zimski ,,mercato“ obilježili su međuklupski prelasci, dolazak nekoliko stranaca i povrataka na domaću scenu, a bilo je i igrača koji su karijeru nastavili u inostranstvu. Najzvučniji odlazni transfer realizovala je Budućnost, koja je devetnaestogodišnjeg Viktora Đukanovića prodala švedskom Hamarbiju za oko milion eura. ,,Plavi“ su bili aktivni na tržištu do pred samo zatvaranje pijace kada su angažovali iskusnog ofanzivnog vezistu, Beograđanina – Marka Pavlovskog, a slične poteze povukli su Mornar, Jezero i Dečić u koje su stigli Fatos Bećiraj, odnosno dobro poznati japanski internacionalac Kohei Kato, te nekada velika nada Oliver Šarkić Sutjesku je napustio štoper Miloš Drinčić, a u Nikšić su se vratili Božo Marković i Jovan Nikolić. Novo ime kraj Bistrice je Dušan Živković. Od ekipa iz vrha najviše promjena pretrpio je Dečić. Tuzani su ostali bez kompletne startne ofanzive (Bećiraj, Ivanović i Denković), a promijenio se i trener – kormilo je povjereno Vladimiru Gaćinoviću koji je na klupi naslijedio Nebojšu

Jandrića

stranca – Mendija, Fausta i Augusta Biće zanimljivo i u donjem dijelu tabele, gdje najviše gori posljednjeplasiranoj Iskri. U zoni baraža su Mornar i Rudar, a na dva i tri boda od pozicija koje vode u doigravanje su Jezero i Jedinstvo. Tivatski Arsenal na sredini karavana trenutno ne djeluje ugroženo.

TUZANI SLABIJI NEGO JESENAS

Prelazni rok za Pobjedu prokomentarisao je Milija Savović, pretprošle godine najbolji domaći trener, stručnjak koji je dugo prisutan na ovdašnjoj sceni, a najveći uspjeh ostvario kraj Bistrice gdje je donio posljednju titulu.

Aleksandra Šćekić (13), Anđela Kukobat (11) i Jelena Bijelović (10) istakle su se u ekipi Albatrosa, u ekipi Jedinstva dobru partiju pružila je Gordana Madžgalj sa 16 poena. Luka Bar je u gostima pobi-

jedila Mediteran sa 3:0. Anastasia Petričenko bila je nabolja u pobjedničkom timu sa 21 poenom, a Vanja Matunović u dresu Mediterana sa 10.

I Galeb Liko Soho Group je opravdao ulogu favorita, u

Tivtu protiv Akademije sa 3:0. Najbolja u redovima Galeba bila je Marija Bojić sa 12 poena, 10 je osvojila Natalija Vlaović. Kod domaćih, devet poena osvojila je Anastasija Anđelić, a sedam Anja Popović Budućnost je dobila maraton protiv Morače (3:2) i revanširala se za poraz u prvom dijelu, istina sa izgubljenim setom više. Morača je vodila 1:0 i 2:1 setovima, ali se na kraju radovao domaćin. Budućnost su do pobjede vodile Ivana Miljanić i Mileva Magdelinić sa po 14 poena. Sjajnu partiju u dresu Morače pružila je Lara Jovović sa 28 poena. Rezultati 12. kola: Herceg Novi – Gimnazijalac 3:0 (25:10, 25:16, 25:9), Budućnost volej – Morača 3:2 (22:25, 25:14, 20:25, 25:20, 15:11), Albatros – Jedinstvo 3:0 (25:13, 25:22, 25:22), Mediteran – Luka Bar 0:3 (12:25, 18:25, 19:25), Akademija – Galeb Liko Soho Group 0:3 (17:25, 9:25, 16:25). S. J.

Čini se da je dobar posao napravio Petrovac koji je dogovorio saradnju sa Aldinom Adžovićević, Milošem Brnovićem i Lukom

Maleševićem, a pritom je zadržao najbolje, sva tri

- Dečić je napravio zaokret u odnosu na priču koju je imao ljetos. Rukovodstvo je na taj način pokazalo da nije zadovoljno učinkom tokom jeseni. Iz kluba su otišli napadač Bećiraj, kao i krila Denković i Ivanović. To su igrači koji su na početku sezone pravili razliku. Krenuli su dobro, pobjeđivali i djelovalo je da su glavni favoriti za titulu. Ipak, stvari se u fudbalu brzo promijene. Otišao je trener, a novi nije donio ono što se očekivalo. Ekipa je počela da pada i na polovini prvenstva ostala na devet bodova od vrha. Mislim da je Dečić tokom zime previše mijenjao. Opet je angažovan novi trener i mnogo igrača – poput Zorića, Vušurovića i Šarkića, s tim što je dosta njih napustilo tim. Ne znam da li su odustali od šampionske trke, ali realno gledano

Fatos Bećiraj iz Dečića otišao u Mornar

treći crveni u 2023.

Rodri postiže prvi gol za Siti

Savović za Pobjedu komentariše zimski prelazni rok za fudbalere u Crnoj Gori

Promjene u cilju proljeća

Bilans zimskog prelaznog roka u Crnoj Gori

BUDUĆNOST

Došli: Petar Grbić, Filip Knežević, Petar Sekulović, Balša Sekulić, Marko Pavlovski, Jovan Dašić.

Otišli: Viktor Đukanović, Branislav Janković, Marko Bakić, Stefan Milošević, Velimir Vlahović, Bogdan Milić, Petar Vuković, Aleksa Ćetković.

JEDINSTVO

Došli: Amir Muzurović, Uroš Blagojević.

Otišli: Marko Bugarin, Novak Kovačević, Todor Šekularac, Kenan Hadžibegović.

JEZERO

Najvredniji transfer u zimskom prelaznom roku realizovala je Budućnost koja je Viktora Đukanovića prodala Hamarbiju za oko milion eura

– teško mogu da se umiješaju u trku za šampionski trofej. Posebno sa aktuelnim sastavom koji je, po meni, slabiji nego prošle polusezone. Za Dečić je objektivnija priča u Kupu, gdje su se plasirali u polufinale i put do trofeja je kraći – rekao je Savović.

SKLAD NIKŠIĆANA

Četrdeset četvorogodišnji

Podgoričanin je ljetos selektirao tim Sutjeske koji je i sada na okupu.

Jesenas se rastao sa Nikšićanima, ali je po prirodi stvari nastavio da prati svoj prethodni klub, kao i dešavanja u Meridianbet 1. CFL. - Hendikep za Sutjesku je odlazak momka iz odbrane – Drinčića. Njegov transfer u Šahtjor Soligorsk je realnost.

Dokazao se na našoj sceni i vrijeme je bilo da promijeni sredini. Da je ostao – vjerovatno bi bilo kontraproduktivno. Uprava nije pogriješila što je prodala Drinčića. Dosta se pričalo i o odlasku Erakovi-

ća, ali on je još u klubu. Sve dok je tako – to je ogroman plus za ekipu. Nosioci igre su tu, uz one koji su došli, tim djeluje kompaktno. Nikšićani su malo mijenjali, imaju kvalitet i s pravom su najozbiljniji konkurent za titulu. Uz Budućnost, naravno – ističe naš sagovornik.

VEZNI RED – PROBLEM ,,PLAVIH“

Savović je radio i u Budućnosti (mlađe kategorije) koja sa najvećim rivalom dijeli prvo mjesto na tabeli.

- Budućnost je angažovala iskusne, kvalitetne igrače. Došao je Knežević koji je odlično rješenje prema naprijed, samo sa njim treba znati, što se tiče komunikacije i motivacije. Trenirao sam ga u Sutjesci i znam da može mnogo. U klub se vratio

Grbić koji znači za ekipu –kako na terenu, tako i van njega. Sekulić je veliko pojačanje. Gledao sam ga tokom pripremnog perioda i vidio da

Došli: Ivan Marković, Kohei Kato, Damir Kojašević, Petar Vuković, Marko Šimun, Šerif.

Otišli: Marko Vuković, Aldin

može da pravi razliku. Bogatiji je za međunarodno iskustvo, jer je prethodno bio u Koreji. Napredovao je, radan je i vrijedan, ima dug korak, popravio je i trčanje. Ako ga krene, može da bude jako opasan. Budućnost je pronašla zamjenu za Đukanovića, ali potencijalno vidim problem u njihovom veznom redu. Čini mi se da nemaju igrača kao što je recimo bio Raičković, a sada fali i Bakić. Vidjećemo što će Pavlovski dati ekipi i kakva mu je uloga namijenjena – ističe Savović. Nekadašnji strateg Jezera, Dečića, Iskre, Podgorice, Otranta i Koma smatra da Petrovac može da se bori za Evropu.

- Petrovac je doveo momke koji su bili potrebni timu. Popunjeni su dobro u sredini i u ofanzivi. Adžović i Brnović su prave solucije, a takođe i Malešević na poziciji desnog beka. Ekipa je napravljena skladno, sa ogromnim potencijalom prema naprijed.

Adžović, Balša Ćetković, Milisav Perošević, Komija Takeru, Endrju Marveđo.

PETROVAC

Došli: Aldin Adžović, Miloš Brnović, Luka Malešević, Filip Femić, Danilo Radošević.

Otišli: Aleksandar Milić, Petar Radulović, Igor Zonjić.

RUDAR

Došli: Velizar Janketić, Ljubomir Kovačević, Duje Javorčić, Stefan Radojičić, Lazar Baltić, Dejan Tumbas, Nemanja Kartal. Otišli: Stefan Janjić, Stefan Nikolić, Dušan Živković, Jovan Vujisić, Uroš Bulatović, Marko Burzanović, Hiroki Harada.

DEČIĆ

Došli: trener Vladimir Gaći-

Mogu da se nose sa svima i izbore nastup na međunarodnoj sceni – kaže Savović.

NEIZVJESNA TRKA

ZA OPSTANAK

Biće zanimljivo i u donjem domu. Iskra juri bijeg sa dna, Mornar i Rudar traže izlaz iz opasne zone koja prijeti Jezeru i Jedinstvu.

Neizvjesnost kao da je zagarantovana... - Jedinstvo ima najslabiju ekipu i malo toga je uradilo u prelaznom roku. Zasluge za njihove dobre rezultate jesenas pripadaju treneru Bogavcu. Više puta je pokazao da zna da se nosi sa teškim situacijama i da izvuče maksimum. Tako je bilo i dok je bio u Rudaru. Sve pohvale na njegov račun. I Jezero, sa mladim trenerom Petrovićem, je premašilo očekivana u prvoj polovini prvenstva. Vjerujem da i sada imaju tim za opstanak. Iskra je prošla turbulentan period. Jesenas je razočarala i slijedi joj grče-

nović, Darko Zorić, Aleksa Marušić, Leon Ujkaj, Milan Vušurović, Danilo Marković, Oliver Šarkić, Anđelko Jovanović, Pedro Petracia. Otišli: Fatos Bećiraj, Matija Božanović, Predrag Kašćelan, Aleksa Maraš, Stefan Denković, Igor Ivanović, Jovan Nikolić, Velizar Janketić, Radule Živković, Amir Muzurović.

SUTJESKA

Došli: Jovan Nikolić, Božo Marković, Amir Bilali, Danijel Nikolić, Dušan Živković.

Otišli: Filip Knežević, Miloš Kalezić, Miloš Drinčić.

ISKRA

Došli: Arihiro Sentoku, Andrija Kolundžić, Miloš Kalezić, Branislav Janković, Nikola Rađen.

Otišli: Nikola Kumburović,

vita borba za opstanak. Mornar je uz Dečić najviše podbacio. Očekivao sam daleko više od Barana. U međuvremenu su ostali bez dosta bitnih igrača, a nijesu doveli adekvatne zamjene. Potrebna im je energija. Rudar je na ivici opstanka i opasne zone. Mislim da će tako balansirati do kraja sezone. Arsenal je debitant u eliti i drži pozitivan kurs.

Na kraju neizbježno pitanje – ko osvaja titulu?

- Blagu prednost dajem Sutjesci – zaključio je Savović.

Crnogorski prvoligaški karavan nastavlja se naredne subote, 18. februara. Budućnost će na premijeri gostovati Petrovcu, u Nikšiću će igrati Sutjeska i Jezero, dok će Dečić biti domaćin Iskri. Rudar će pod Golubinjom dočekati Mornar, a na Jadranu će snage odmjeriti Arsenal i Jedinstvo. D. KAŽIĆ

Damir Kojašević, Ivan Marković, Vlado Gajić, Andrija Rajović, Jovan Perišić, Leo Jauković (Zeta).

MORNAR

Došli: Fatos Bećiraj, Matija Božanović, Zoran Aković, Enes Habibović.

Otišli: Stojan Vukčević, Petar Grbić, Petar Sekulović, Igor Poček, Boško Guzina, Danijel Nikolić, Milan Smiljanić.

ARSENAL

Došli: Aleksa Ćetković, Boban Đorđević, Stefan Vulanović, Radule Živković, Luka Bojić, Marko Brnović, Aleksandar Mujkić, Filip Jezdović, Adis Kuč.

Otišli: Jovan Dašić, Božo Marković, Lazar Baltić, Dejan Pepić, Bogdan Rašo,

Savio.

Grbić, Knežević i Sekulović na predstavljanju u Budućnosti

Milija Savović

Oliver Šarkić stigao u Dečić

Košarkašice Crne Gore poražene od Danske, sa tribina i terena stigao odgovor na zabranu dizanja dva prsta

Poruka važnija od rezultata

PODGORICA - Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je nakon produžetka od Danske 84:81 sinoć u „Bemaks areni“ u posljednjem meču kvalifikacija za Eurobasket.

Za razliku od prethodnog meča protiv Austrije, Crna Gora je bila bez Jelene Dubljević i Božice Mujović, a s obzirom na to da su van rostera od ranije zbog povreda Milica Jovanović i Jovana Pašić, u sastavu je bilo samo 10 igračica. Bio je to nikad mlađi tim naše reprezentacije, u kojem je bilo, od 10, čak osam igračica iz naše lige (šest iz Budućnost Bemaksa). Neke nove đevojke, čije vrijeme tek dolazi, ostavile su dobar utisak, a nakon velike borbe poražene su nakon 45 minuta tokom kojih se gotovo cijelo vrijeme igralo na jedan posjed. U neizvjesnom finišu „crvene“ nijesu imale sreće, pa su kvalifikacije završile porazom.

81 84

Ipak, novi aduti, koji su budućnost naše košarke odigrali su hrabro, a iako možda mnogi u njih nijesu vjerovali da su spremni za veliku scenu, naša đeca dokazala su da imaju i talenat, ali i kvalitet, tako da su bez dileme svijetla budućnost naše košarke. Sam početak nagovijestio je da će se gledati neizvjestan duel.

Sjajan ambijent

Za razliku od meča protiv Austrije, crnogorske košarkašice imale su mnogo bolju podršku u meču protiv Danske. Tribine ,,Bemaks arene“ bile su dobro popunjene, a ultrasi su napravili atmosferu kakva odavno nije viđena na ženskoj košarci.

Nakon što je dan prije meča pravu buru izazvala vijest da je košarkašicama zabranjeno da slave sa podignuta dva prsta, crnogorska publika pokazala je stav o tome, jer su gotovo svi tokom intoniranja himne podigli upravo dva prsta i poslali jasnu podršku našim igračicama.

Meč nije imao rezultatski značaj, ali su mlade snage Crne Gore imale želju da se dokažu, a Danska da osvoji drugo mjesto u grupi. ,,Crvene“ su pokazale veliku agresivnost, a nakon tri vezane ukradene lopte Jelene Vučetić i poena Leković (postigla osam poena već u prvih šest minuta) prvi put smo poveli - 8:7.

Bojana Popović o FTC-u, rivalu ,,plavih“ u osmini nala Lige šampiona

PODGORICA - Igračice dolaze i odlaze, ali sistem se ne mijenja. Mađarski FTC ne odustaje od brze igre, koja mu je u ovoj sezoni donijela neke velike pobjede (Krim 37:26 i 32:30…), teške poraze (od Bitighajma 40:20) i bogati remi sa Vajpersom (26:26). Mađarski velikan je protivnik rukometašica Budućnost Bemaksa u osmini finala Lige šampiona. Na papiru, po rezultatima u grupi A, ekipa za koju nastupa samo šest internacionalki (od ove sezone stigle su Dragana Cvijić i Andrea Lekić), realno vidi dobru šansu da prođe dalje. Što je primarni cilj, a s obzirom na kvalitet, prije svega bekovske linije, pogledi dosežu i do završnog turnira. Ali jun je daleko, a u FTC-u su svjesni da se i crnogorski tim pita.

- Negdje u vazduhu bila je i ova opcija, osjećalo se ko je favorit i ko od koga može da izgubi. Znali smo negdje da može biti i ovakav raspored. Imamo iskustvo igranja sa njima od prije

ŠKEROVIĆ: Raduje igra mlađih djevojaka

Crna Gora je ponovo bila bez Amerikanke Markiše Getling, koja je završila karijeru Jelena Škerović, selektorka Crne Gore, bila je zadovoljna nakon meča.

Od tog trenutka viđena je rezultatska klackalica, ali je Danska stekla minimalnu prednost na kraju prve dionice (20:19). Naš tim imao je problem da zaustavi glave adute Dankinja, tako da su do 13. minuta sve poene za gošće postigle Jespersen i Silund (po 11). Ipak, konstantna promjena vođstva na poluvremenu je stala na stranu Crne Gore zahvaljujući Sofiji Živaljević, koja je pogodila uz faul 35:33.

Sam tok meča nagovještavao je

- Imali smo šansu da riješimo meč prije produžetka, ali neiskustvo nas je koštalo u tim odlučujućim momentima utakmice koja je bila tokom svih 45 minuta na jednu loptu. Ali raduje igra mlađih djevojaka. Reprezentacija ostaje na njima, to su djevojke iz Bara, Herceg Novog, Kolašina, koje su došle u Budućnost, gdje imaju najbolje uslove i sigurno da to koriste.

da će se gledati neizvjestan duel do kraja. ,,Crvene“ su držale prednost (41:36, 46:41), ali nijesu mogle nikako da se odlijepe, jer su Dankinje sa tri vezane trojke stigle na 55:54 pred odlučujućih deset minuta i jasno pokazale da ne žele da se predaju. Dankinje su nastavile seriju na startu četvrte dionice (11:3) i trojkom Mortensen u 32. minutu povele 59:55, ali baš tada „upalila“ se i „Bemaks arena“.

Sjajnim navijanjem publika je dala dodatni impuls našim đevojkama, koje su nakon dvije trojke Živaljević na četiri i po minuta prije kraja uspjele da preokrenu – 66:64, da bi zatim

Lekić vodi igru, Klujber i Belk dominantne

Parovi osmine finala

Budućnost-FTC

Brest-Esbjerg Krim-Rapid

Storhamar Odenze

Direktan plasman u četvrtfinale obezbijedili su Vajpers, Bukurešt (grupa A), Mec, Đer (grupa B)

dvije sezone, ali je od tog perioda ekipa izmijenjena, a kostur je ostao. Stigle su neke igračice koje su podigle nivo stabilnosti i za nijansu su iskusniji u odnosu na raniji period. Mislim da je dobra stvar što ćemo prvu utakmicu igrati kod kuće i to u situaciji kada je FTC veliki favorit. Smatram da nam odgovara to iz razloga što ćemo ih osjetiti i vjerujem, samim tim, odigrati bolji meč u Mađarskoj. Posebno je važno za igračice koje nemaju puno iskustva - kazala je Bojana Popović

Budućnost nije imala puno vremena da se bavi analizom protivnika, iz razloga što je FTC nastupao u grupi A ali, manjeviše, stvari su jasne. Zna se od koga prijeti opasnost, šta forsi-

ra Gabor Elek i koliko problema konkretno Klujber i Belk mogu da naprave sa bekovskih pozicija.

- Pratili smo ih površno jer su bili u drugoj grupi, sada imamo vremena da se samo njima bavimo. Bolk i Klujber dominantne su na lijevoj i desnoj strani, kao i prije dvije sezone kada smo igrali sa njima. Na crti

Krajem mjeseca okupljaju se ,,lavice“

Prvi put od osvajanja evropske bronzane medalje naš nacionalni tim okupiće se krajem mjeseca u Podgorici. - Čeka nas EHF sedmica. Skupićemo se i vjerujem i tu podići još više nivo treningaistakla je Popović

je Cvija - sa dosta iskustva. Igra više na snagu, a ne na utrčavanje što je u nekim situacijama lakše da se brani. Fizički je jaka, ali nije brza u kretnjama. Druga pivotkinja Edviž je povrijeđena… Krila su ista, sa golmanske pozicije su još jači. Biro se vratila a i onda je bila kvalitetna, Imaju dosta bekova u rotaciji, otprilike sedam do osam,

ali na terenu mogu biti samo tri. Između Njemice i Mađarice je Lekić koja iskustvom daje sigurnost. Dominantno će da vodi igru, pored Zajčik i Sučanski koje ulaze na srednjeg beka - istakla je Popović. Od četvrtka kreću pripreme za dvomeč osmine finala, Popović priželjkuje ful sastav, koji je u finišu grupne faze pre-

i Radonjić pogodila van linije 6.75 (69:63). Ipak, Danska se trojkama vratila, a u posljednjih dvadesetak sekundi gošće su promašile dva šuta (Heseldal i Jespersen) za pobjedu, zbog čega se otišlo u produžetak. U dodatnih pet minuta nijesmo imali sreće. Pri rezultati 71:71 Crna Gora nije iskoristila dva šuta u dva napada, gošće čak šest. Marija Leković pogodila je trojku za 79:80 na 47 sekundi do kraja, Mortensen realizovala oba penala, a 19-godišnja Baranka nije uspjeli da pogodi treću trojku u produžetku, pa je na 10,6 do kraja sve bilo jasno. R. PEROVIĆ

trpio promjene zbog povreda. Ivanu Godeč muči stopalo, mlada ljevakinja Jelena Vukčević se oporavlja, a Ivona Pavićević je od povratka sa Evropskog prvenstva odigrala samo utakmicu i to u prošlom kolu sa Esbjergom. Dobra stvar je što se oporavila od povrede i što će do 18. marta biti spremnija.

- I Andrijana Popović ima problem sa leđima, Jeca je van stroja, a Godeč vuče povredu upaljenog nerva u stopalu. Osjeća bol, ne može da trenira, a onda gubi ritam i to se osjeti. Polako će i Ivona da se podiže… Samo da ne dođe do novih povreda, ionako nemamo rotaciju. Bitno je da smo svi tu kako bismo mogli da podižemo nivo igre. Jer jedna ako izađe iz stroja, kao Godeč, naporno je da se sklopimo. Možda u predstojećem periodu odigraju i neku sparing utakmicu, odrade trening… U posljednje vrijeme Budućnost sparinguje sa muškim klubom Sutjeska.

- Želja je sa Krimom da odradimo sparing - ovdje ili u Ljubljani. Značilo bi nam. U pregovorima smo. Sutjeska nam izlazi u susret i to nam mnogo znači. A.M.

Naše košarkašice i zvanično su sinoć proslavile plasman na EP

D. MALIDŽAN

D. MALIDŽAN

Pobjedom protiv Igokee košarkaši Budućnost Volija ostali u trci za treće mjesto u ligaškom dijelu ABA lige, trener Jovanović poručuje

Izgledamo bolje i nadam se da ćemo tako da nastavimo

PODGORICA – Za pobjedu protiv Igokee (u seriji od devet poraza) bi, vjerovatno, bila dovoljna i igra u odbrani koju su demonstrirali tokom 40 minuta (91:58).

Međutim, za ubjedljivu pobjedu protiv tima iz Laktaša, četvrtu uzastopnu u ABA ligi, bilo je neophodno da proradi i napad. To se dogodilo od 23. minuta, kada su Podgoričani serijom 16:0 stigli do nedostižnih 60:38, na tri minuta i 14 sekundi do kraja treće četvrtine, a u nastavku meča igrali i egzibiciono, na radost malobrojne publike u ,,Morači“ (oko 400 gledalaca), do maksimalnih 35 razlike (89:54, 91:56)…

- U utakmice u Podgorici ulazimo sa nekim grčem, čini mi se, i ne možemo da dođemo do te tečne igre. U prvoj četvrtini smo primili 14 poena, u drugoj 20, i ne mogu da kažem da je problem odbrana, ali smo primili i neke lake koševe iz reketa i zakucavanja, što nas je negdje poremetilo. Sa druge strane, od tog grča imamo problem da damo lagane poene, dođemo do zicera i promašimo. Kada smo ušli u neki ritam odbrane i zatvorili put do koša, poslije toga smo prelomili, dobili na samopouzdanju. Ušli su i neki šutevi, lagano smo dolazili u poziciju za koš. Sigurno je da sam time zadovoljan – kaže trener

Budućnost Volija Vladimir

Jovanović

Protiv Igokee je igralo svih 12 igrača u rosteru, a samo se u strijelce nije upisao Kameron

Rejnolds, koji je u prvih šest minuta promašio po dva šuta za dva i tri poena, nakon čega ga Jovanović nije više uvodio u igru. Rajnolds je samo potvrdio lošu formu u kojoj se nalazi već neko vrijeme.

- U prvom dijelu sezone nas je nosio, prije svega šutem za tri poena, u nekim mečevima je bio presudan za pobjedu. Sigurno je da mu je pala forma, nadam se da mi to možemo da nadomjestimo dok on izađe iz krize. Protiv Igokee je, recimo, Atić u drugom poluvremenu pogodio važne trojke. Siguran sam da će Kameron izaći iz krize. Treba vremena kad vam dođe novi igrač, a mi smo zadovoljni sa svima koje smo doveli. Problem je da se to odmah poklopi sve, iako su momci sjajni, ovi koji su tu od početka, kao i novi igrači, ni ja ni klub nemamo nijedan

Kako sastaviti tim za Kup?

Budućnost sjutra počinje odbranu trofeja u Kupu Crne Gore (u četvrtfinalu je rival Sutjeska), gdje, vjerovatno, prvi put neće biti apsolutni favorit, iz prostog razloga što Podgoričani imaju svega četvoricu seniorskih crnogorskih igrača (Drobnjak, Šehović, Popović, Ilić), a mogu da izaberu samo četvoricu

problem. Treba neko vrijeme da se napravi hemija i da dođe najbolji čovjek i najbolji igrač, opet treba neko vrijeme, a mi smo promijenili tri igrača u odnosu na početak sezone. Nije to malo – ističe Jovanović. FMP nije pomogao Budućnosti, Cedevita Olimpija je slavila u Železniku, pa je realno da Podgoričani sa Cedevita Olimpijom, koja trenutno ima poraz i utakmicu manje (sa Crvenom zvezdom kući), nastave trku za treće mjesto, pošto su prva dva ,,rezervisana“ za evroligaše Crvenu zvezdu i Partizan.

- Da nije bilo Pariza, rekao bih da smo na dobrom putu i da moramo da gledamo u naše dvorište. Ali zadesio nas je taj Pariz, i mene je zbunio taj meč. Pričao sam sa igračima nakon meča, od početka do kraja, nijesmo ličili na sebe. Ima tu nekih objektivnih ra-

stranaca od ukupno desetorice, i to za čitav turnir! Na pitanje kako će da sastavi tim, Jovanović nam je odgovorio: - Da se malo našalim, nemam pojma. Nemoguća misija. Pričaju mi ljudi koji su ovdje, da nikad u istoriji Budućnosti nije bio manji broj crnogorskih igrača. Na to treba dodati samo

Porazom od Mege SC Derbi usporio trku u borbi za plej-of, trener ,,studenata“ ističe da ambicije nijesu promijenjene

Žakelj: Samo uz

pritisak može da se napreduje

PODGORICA – Košarkaši

SC Derbija nijesu uspjeli da do kraja iskoriste seriju mečeva kod kuće i zabilježe sve pobjede koje su, realno, bile moguće, izuzimajući meč sa Partizanom.

Za razliku od utakmica protiv Igokee, Zadra, MZT-a i Mornara, Podgoričani su podbacili protiv Mege, koja je na kraju ubjedljivo slavila u ,,Morači“ (101:83), a nakon što je vodila u najvećem dijelu meča.

ističe Žakelj.

Na pitanje da li je serija pozitivnih rezultata u posljednjih dva mjeseca (pet pobjeda u sedam utakmica) i sve češće priče o plej-ofu, a nakon početnog cilja da se samo osigura opstanak, negativno uticala na ekipu pred meč sa Megom, trener ,,studenata“ odgovara.

četiri stranca. Mi, praktično, imamo petorku a nemamo sve izmjene. Mi ćemo da ,,doselektiramo“ igrače koji će u ponedjeljak da se pojave, to su mladi igrači koji su u avgustu dolazili na treninge, ali oni neće biti u rotaciji, to je sigurno. To su juniori, koji u ovom trenutku ne mogu da nam pomognu, ali će biti sa nama da ne izađemo sa osam igrača na zagrijavanje – rekao je Jovanović.

Aleksa Ilić je pokazao koliko je bitan za ekipu

Iako je na terenu proveo 14 minuta, Aleksa Ilić je blistao protiv Igokee, pored četiri poena (2-2 za dva), šest skokova, po jedne asistencije i ukradene lopte, upisao je čak šest blokada! Jedna mu je nedostajala da izjednači rekord ABA lige, koji dijele petorica igrača, a među njima i dvojica bivših Budućnosti - Slavko Vraneš i Zoran Nikolić - To me raduje, a kada je u onom intenzitetu kao protiv Igokee, onda… Kada je dobio svoje minute, zatvorio je reket. Pored šest blokada, sigurno je još toliko poremetio šuteva protivnika. Pokazao je koliko je bitan za nas –rekao je trener ,,plavih“.

zloga, Pariz je atletski dominantan, na svakoj poziciji je veći od nas, i to je, sigurno, donekle uticalo. Što se ABA lige tiče, idemo utakmicu po utakmicu. Kada smo bili u teškoj situaciji, u smislu koji ćemo da budemo u konačnom plasmanu, ja sam gledao samo pr-

vu sljedeću utakmicu, bilo da je u pitanju ABA liga ili Evrokup. U ovom trenutku izgledamo bolje i nadam se da ćemo tako da nastavimo, a onda da čekamo da naši protivnici pogriješe, a da ne budemo mi ti koji će da pogriješe – zaključio je Jovanović. S. J.

Mega je tek četvrta ekipa koja je ove sezone slavila u Podgorici protiv SC Derbija, poslije Crvene zvezde, Cedevita Olimpije, Partizana, i koja je u glavnom gradu Crne Gore ubacila najviše poena (prije toga su Zadar, nakon produžetka, i Partizan upisali po 100). Sve to dovoljno govori da ,,studenti“ u ovom meču nijesu bili na svom nivou, prije svega odbrambeno, a pad je uslijedio na oko četiri minuta prije kraja treće četvrtine, kada je Mega vodila 65:63. U narednih 14 minuta SC Derbi je upisao svega 20 poena, a primio 36 i zabilježio 10. poraz u ABA ligi. Ekipi Andreja Žakelja je za pobjedu nedostajalo više raspoloženih pojedinaca od trojice igrača sa dvocifrenim učinkom (Danilo Tasić 20, Flečer Megi 16, Tomislav Ivišić 12), a u ovom meču se iz igre nije upisao prvi plej Loren Džekson (šest poena sa linije bacanja), ali za to postoje i objektivni razlozi… - Megi nije trenirao 10 dana, još je bio odličan kako sam mislio da će da bude. Džekson je isto bio bolestan, nijesmo ni znali da li da igra ili da ga odmorimo. Ali sve to nije alibi za fokus na utakmici sa Megom koji nije bio kakav treba da bude –

- Mislim da to nema veze sa utakmicom protiv Mege. Uvijek mora da bude neki pritisak. Samo tako možeš da napreduješ. Sad je cilj plej-of i igrači moraju da prođu kroz taj pritisak. Ja mislim da je to pozitivan pritisak ako znaš da ga iskoristiš na pravi način. Mi smo do sada, stvarno, napravili veliki posao i možemo rasterećeno da igramo dalje, ali moramo uvijek pred sobom da imamo neki veći, bolji cilj – dodaje Žakelj.

Poraz od Mege nije promijenio planove i kurs, ali je usporio put SC Derbija na putu ka plej-ofu. Sa istim skorom kao Zadar (9-10), SC Derbi ima pobjedu više od Mege i Splita, dvije više od Cibone. Da su pobijedili Megu, Podgoričani su mogli rasterećenije u nastavku da igraju, jer u naredna dva kola, u gostima protiv Borca i kod kuće sa Splitom, igraju mečeve u kojima nijesu autsajder. Nakon toga slijede mečevi protiv Crvene zvezde, Budućnosti, Cedevita Olimpije, FMP-a i Igokee… - Nakon Borca i Splita nas čeka težak raspored i zato nam je meč sa Megom bio važan. Vidjećemo da li će u konačnom taj poraz nešto da promijeni, a nadamo se da neće. Pokušaćemo da ostvarimo što je više moguće pobjeda i izborimo plasman u plej-of. Ali idemo utakmicu po utakmicu –zaključio je Žakelj. S. J.

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI: DOSJE O POROBLJAVANJU CRNE GORE I CRNOGORACA 8.

„Balkan“: Ni pet odsto kuća nije izbjeglo požaru i pljački

Poznato je da Crna Gora postoji sa pravnog i međunarodnog stanovišta kao slobodna, suverena i nezavisna država, uprkos okupaciji njene teritorije od strane Srbije, koja se nalazi tamo, sa istom namjerom kojom je Njemačka dominirala u Belgiji a Austrija u Srbiji i drugim zemljama, tokom rata

REMON POENKARE Bivši predsjednik Republike Francuske, bivši predsjednik Savjeta ministara itd., koji je u ime svoje zemlje, Velike Britanije, Italije i Sjedinjenih Američkih Država, svečano garantovao slobodu i nezavisnost Crne Gore, časnu obavezu koja nije ispunjena.)

Kasnije je gospodin Đoliti, premijer Italije, ohrabren gospodinom Mileranom, francuskim premijerom, u razgovorima održanim u Aiks-les-Bainsu iznio suprotno mišljenje. G. Mileran je želio da oda počast procedurama Bečkog kongresa i ustupi Crnu Goru na poklon kralju Srbije, koji je preko prvog trebalo da se oženi rumunskom princezom. Mileran je takvim kombinacijama mislio da na Balkanu stvori „Sveti savez kraljeva“ kao što je, u stvari, u Centralnoj Evropi stvorena „Mala Antanta”.

(U knjizi na ovom mjestu stoji slika Rejmona Poenkarea s legendom:

Nažalost, predsjednik Vilson, jedini branilac Crne Gore u Vrhovnom savjetu, napustio je Evropu; cjenkanje i prodaja Crne Gore pokazali su se lakim i jednostavnim. Zaista, grof Sforca, italijanski ministar inostranih poslova, tajno se dogovorio sa francuskom vladom da se crnogorsko pitanje neće iznositi pred Međunarodnim sudom. Nekoliko mjeseci kasnije, francuska vlada je notom od 20. decembra 1920. godine pozvala svog ministra u crnogorsku vladu, da ga obavijesti da Francuska priznaje prisajedinjenje Crne Gore Srbiji.

Dva mjeseca kasnije, bez ikakve komunikacije sa Vladom Crne Gore ili bilo kakvog javnog izjašnjavanja, Ministarstvo inostranih poslova je povuklo egzekvaturu crnogorskim konzulima u Engleskoj.

Nije potrebno reći da je ovakav stav engleske vlade i vlade Francuske i Italije bio ne samo u suprotnosti sa elementarnim principima međunarodnog prava, već i sa zvaničnim obavezama na koje smo se pozvali (pismo M. Poenkarea kralju Crne Gore, od 19. decembra 1919. godine i deklaracija gospodina Bonara Loua, britanskog premijera, od 11. maja 1920. godine), kojima su se Francuska i Engleska obavezale da riješe crnogorski slučaj, ne posebno, već pred Skupštinom velikih sila. Prepustićemo gospodinu Po-

enkareu odgovornost da izrazi svoje mišljenje o takvim postupcima, radi zadovoljavajućeg uređenja sudbine naroda svijeta. Zanimljivo je, međutim, posmatrati ga u ulozi branioca ove slobode, ali će mu istorija, bez sumnje, pripisati žalosnu čast da je bio glavni krivac, u mnogo raspravljanom pitanju Crne Gore, jer, zbog njegovih zvaničnih i višestrukih obaveza prema ovoj zemlji, sigurno je oborio sve „rekorde” „chiffon de papier” (papirni ubrus, prim. prir.). Postoji neslaganje po pitanju Gornje Šlezije između Velike Britanije i Francuske, zbog čega je gospodin Lojd Džordž je tražio da se ovo pitanje riješi na Konferenciji ambasadora, većinom glasova, dok je Vlada Republike tražila da se riješi jednoglasno. Ovom prilikom gospodin Poenkare je 23. maja 1921. godine napisao članak za časopis „Le Temps“ u Parizu, u kojem je, između ostalog, rekao: „Takav nenormalan postupak bio bi izazov za pravo naroda. Da sile mogu većinom da odlučuju o sudbini cijele jedne zemlje; i da su njih dvije ili tri njeni vlasnici, da nameću svoje preferencije drugima, u stvarima koje se tiče slobode naroda; ovo bi bila epohalna monstruoznost u istoriji diplomatije. Gospodin Lojd Džordž sigurno ne bi želio ništa slično.” Danas bi bilo interesantno saznati mišljenje gospodina Poenkarea o sebi, intimno, o Vladi Republike Francuske koja je nastojala da crnogorsko pitanje, notom od 20. decembra 1920. godine, riješi odvojeno i mimo formalnosti međunarodne konferencije, uprkos činjenici da to nije bila prosta njemačka pokrajina, već nezavisna i saveznička država.

(U knjizi na ovom mjestu stoji slika s legendom: ALEKSANDAR MILERAN Bivši predsjednik Republike Francuske, bivši predsjednik Ministarskog savjeta itd., koji je posredovao u braku sadašnjeg srpskog kralja Aleksandra sa bivšom rumunskom princezom Mariolom, sadašnja kraljica Srba. Tvorac je Male Antante (Srbija, Rumunija i Čehoslovačka), koju je Francuska naoružavala, finansirala i štitila da bi u slučaju potrebe napala Italiju.)

Dakle, evidentno je da se o crnogorskom pitanju i dalje raspravlja, jer ne postoji nijedna međunarodna odluka ili ugovor koji je riješio crnogorski slučaj. Istina je da je Konferencija ambasadora 13. jula 1922. godine odlučila da natpisi na graničnim stubovima koji su služili kao referente tačke, između Albanije i Crne Gore, od tog datuma imaju na jednoj strani natpis „Albanija“, a na drugoj „Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca“, umjesto „Crna Gora“. Ovom odlukom se tvrdi da je, sa međunarodnog stanovišta, riješena sudbina Crne Gore. Nije teško pokazati pred svim ovim apsurdima, da pitanja ove prirode ne zavise od Konferencije ambasadora, čisto i jednostavno administrativne institucije, nesposobne da donosi zakone. Slučajevi na koje se proteže njena nadležnost izričito su predviđeni Versajskim ugovorom. Ako se prizna da Konferencija ambasadora može rješavati pitanja slična onom u Crnoj Gori, mora se priznati da takva pitanja slične prirode može rješavati i druga institucija stvorena Versajskim ugovorom, odnosno Komisija za reparacije.

Kao što je poznato, Konferencija ambasadora, čije je sjedište u Ministarstvu spoljnih poslova Francuske, je tvorevina rata.

Nju čine:

- Francuski delegat (stalni predsjednik);

- Engleski delegat;

- Italijanski delegat.

Jedan iz Japana i drugi iz Belgije, nemajući skoro pravo glasa ova posljednja dva, u odlukama evropskih poslova. Nedostajali su, kao što se vidi, predstavnici većine država. Na Konferenciji nijesu bile zastupljene ni Amerika, Španija, Njemačka, Rusija, Švedska, Norveška, Holandija i Švajcarska.

Osim što je nepravedno, zar ne bi bilo i enormno smiješno da sudbina Evrope zavisi od

hira i raspoloženja ovih pet predstavnika?

Suočeni sa takvom samovoljnom pravdom, sigurno bi bilo bolje da se vratimo u praistorijska i varvarska vremena, u vrijeme kada je sve bilo uređeno po zakonu grube sile.

Dakle, poznato je da Crna Gora uvijek postoji, sa pravnog i međunarodnog stanovišta, kao slobodna, suverena i nezavisna država, uprkos okupaciji njene teritorije od strane Srbije, koja se nalazi tamo, sa istom namjerom kojom je Njemačka dominirala u Belgiji a Austrija u Srbiji i drugim zemljama, tokom rata. Dok su velike sile na ovaj nedostojan način pregovarale o sekularnoj slobodi Crne Gore, srpska vlada je na najvarvarskiji i najkrvaviji način gušila otpor Crnogoraca. Od prvih dana okupacije (decembar 1918.) Crnogorci su digli ustanak protiv srpske vojske. Crna Gora je od ovog datuma bila poprište krvavih borbi između srpskih trupa i crnogorskih ustanika.

Da bi pacifikovali Crnu Goru, Srbi su činili varvarstva i zvjerstva koja po surovosti prevazilaze sve strahote opisane u istoriji. Da bi se ispričali svi ovi zločini, bilo bi potrebno

Od prvih dana okupacije Crnogorci su digli ustanak protiv srpske vojske. Crna Gora je od ovog datuma bila poprište krvavih borbi između srpskih trupa i crnogorskih ustanika. Da bi pacifikovali Crnu Goru, Srbi su činili varvarstva i zvjerstva. Da bi se ispričali svi ovi zločini, bilo bi potrebno napisati mnogo tomova

Djelo Jovana Čubranovića objavio je Montenegrin American Association Cetinje. Izvorni naziv knjige glasi „El crimen mas grande de la historia“. Sa španskog je prevela mr Dragana Otašević

napisati mnogo tomova. Zato se ograničavamo na navođenje samo nekoliko izolovanih činjenica koje će biti dovoljne da pokažu tužnu sudbinu koju su za Crnu Goru rezervisali saveznici, i okrutni i varvarski karakter njenih progonitelja. (U knjizi na ovom mjestu stoji slika s legendom: GROF SFORCA Jedan od najperfidnijih političara u Evropi, koji je u dogovoru sa grofom Volpijem de Misuratom, u svojstvu ministra inostranih poslova Italije, tajno obećao francuskoj vladi da neće predstaviti „Crnogorsko pitanje“ pred međunarodnim sudom.)

Evo nekoliko naslova srpskih novina, koji konačno, nakon četiri godine ćutanja, javno priznaju strahote koje su njihove trupe počinile u Crnoj Gori.

„Balkan“, beogradski dnevni list, u broju od 23. avgusta 1922. godine, objavio je članak pod naslovom:

„Ni pet odsto crnogorskih kuća i imanja u ovoj zemlji nije izbjeglo požar i pljačku.“ (Nastavlja se)

Piše: Jovan ČUBRANOVIĆ

Đovani Đoliti, 1920. godina

Aleksandar Mileran Grof Karlo Sforca, 1921. godina

Vudro Vilson i Rejmon Poenkare

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“

d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

MALI OGLASI

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević

Tel.069/ 991-999, 067/000-008 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 3

POTrEBAN kuvar-ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje, paste, rizota,salate) Hugo Bar Bokeska ulica Tel. 067067163 4

Tražim ženu za pomoć u kući 24 sata u Podgorici. 067/837 - 229 6

NEKRETNINE

PrODAJEM poslovni prostor površine 150 m2, u Ul. Vasa raičkovića, cijena 99.000 eura, Podgorica. Tel. 068/239-883, 068/060-545 5

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav našem dragom suprugu i ocu

Posljednji pozdrav našem voljenom sinu

ZORANU ILIĆU

Hvala ti za svu bezuslovnu ljubav i pažnju koju si nam pružao sve ove godine. Budi spokojan i neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te zauvijek nositi u našim srcima. Nikad te nećemo zaboraviti.

Zauvijek tvoji: ANA, MATIJA i KSENIJA

Posljednji pozdrav našem voljenom bratu, ujaku i šuri

ZORANU ILIĆU

Teški će nam biti dani bez tvog prisustva, riječi ohrabrenja, osmijeha. Hvala za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

ZORANU ILIĆU

Tužan je i bolan ovaj pozdrav upućen danas tebi, sine. Ostavio si nas da tugujemo za tobom i tvojom neizmjernom ljubavlju.

Tvoji: otac MILORAD i majka DRAGICA

Дана 12. фебруара 2023. преминуо је у 78. години наш драги

Tvoji: LJILJANA, ZORAN, TAMARA, DRAŽEN i ANDREJ

МИЛАН – МИШО В. МИЛАШЕВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 13. фебруара од 10 до 14.30 часова, када ће се обавити сахрана у породичној гробници на Чепурцима.

Ожалошћени: сестра МИРА и братанић ФИЛИП МИЛАШЕВИЋ

Посљедњи поздрав стрицу и ђеду МИШКУ

MIŠKO

Mili dani, moji sni nestali, kao da ste svi u jutro neko na kare se kradom ukrcali i otišli od mene daleko … Stari moj, sa pjesmom si živio sa pjesmom se od tebe opraštam. Izvini, stari, što nisam bio uz tebe kad ti je moj zagrljaj najviše trebao. Znam da ćeš mi oprostiti, snago moja. Imao bih ti ja, stari moj, još štošta za reć ali siguran sam da ćemo se opet sresti na nekom boljem mjestu i o svemu ispričat, a do tada nastaviću dalje onako kako si me učio.

Neka ti je vječna slava i hvala.

Voli te tvoj sin DARKO

Oglasi i obavještenja

Umrla je naša draga

632 Umrla je moja draga majka

ANA VUKOVIĆ

Poneđeljak, 13. februar 2023.

Posljednji pozdrav babi ANKI

ANA Đokice VUKOVIĆ rođena Kojičić

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice dana 12. februara 2023. godine na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica: kćerke RAJKA i OLJA, unučad i praunučad, bratanić, bratanične, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna porodica VUKOVIĆ i KOJIČIĆ

Posljednje zbogom najboljoj babi na svijetu

Počivaj u miru, dobro naše.

Kćerka RAJKA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj majci

ANI VUKOVIĆ

Kćerka OLJA sa porodicom

Opraštamo se od naše drage babe

MOŠO, MILENA, ALEKSA, MAKSIM i LOLA

Posljednji pozdrav dragoj tetki ANI VUKOVIĆ

Od SONJE i GAGE KOJIČIĆ

PAVLE, LUKA, PETAR, JELENA, JELENA, VUK i SARA

Zbogom, draga moja sestro

Hvala ti za sve što si uradila za mene i moju porodicu. SLOBICA sa porodicom

Dragoj tetki

ANKI VUKOVIĆ rođena Kojičić

Posljednji pozdrav od MIJA i MAKE VUČERAKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki ANI

Hvala ti za sve što si u životu radila za mene.

Tvoja MIKICA VUKAZIĆ sa porodicom

Dragoj tetki

Hvala ti za lijepe dane našeg djetinjstva.

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki ANI

Ovo nije oproštaj, ovo je samo pozdrav. U srcu nam ostaju najljepša sjećanja na tvoju ljubav i dobrotu.

Tvoje TANJA i MIRJANA KOJIČIĆ

ANKI VUKOVIĆ

rođena KOJIČIĆ

Posljednji pozdrav

Od BATA i MILOJKE VUČERAKOVIĆ sa porodicom

Umrla je moja draga tetka ANA

Počivaj u miru, dobro naše.

Tvoji: sestrić BORO RALEVIĆ i snaha LJUBICA sa porodicom

VUKOVIĆ

Posljednji pozdrav Od DUŠKA i BRANKE SJEKLOĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj strini

Hvala ti za svaku lijepu riječ, dobrotu i osmijeh koje si nam pružila. Otišla si bez pozdrava... tiho.

Ode iz našeg života, ali nikad nećeš iz našeg srca. VLADO i TANJA VUKOVIĆ sa porodicom

Dragoj tetki

ANKI

rođena Kojičić

Poneđeljak,

13. februar 2023.

Posljednji pozdrav voljenoj tetki LEPI

Neka ti je laka zemlja. Počivaj u miru.

VLADAN, SVETLANA i LEO

Posljednji pozdrav babi

Opraštamo se od naše drage, plemenite i dobre zaove i tetke

Oglasi i obavještenja

Tužnim srcem javljamo da je naša draga sestra i tetka

LJEPOSAVA Mijova RAZIĆ

rođena Velimirović

Posljednji pozdrav dragoj babi

ANI VUKOVIĆ

Počivaj u miru. JANKO, DANICA i TINA sa porodicama

Hvala ti za svu beskrajnu ljubav koju si nam pružala. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

DANIJELA ŠARANOVIĆ sa porodicom

Dragoj prijateljici

Posljednji pozdrav dragoj ANI Đ. VUKOVIĆ Komšije ĐUKANOVIĆ

Poštovanoj prijateljici

JULIJANE – JUJE PAVIĆEVIĆ

Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam nesebično poklanjala. Tvojoj dobroj i plemenitoj duši neka je vječni mir i spokoj pored dobrog supruga Mija. LOLA i MILENA

Posljednji pozdrav velikom čovjeku i prijatelju

VUČKU Jakšinom MILAČIĆU

Tvoj plemeniti lik i dobrota ostaće nam u dragom sjećanju. BORIS VLAHOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

Preminula poslije kratke bolesti dana 11. februara 2023. godine. Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu najuže porodice dana 12. februara na groblju u Novom Selu.

Ožalošćeni: sestra MILA, bratanići DRAGAN i VLADAN sa porodicama i ostala rodbina, kumovi i prijatelji

Voljenoj sestri LEPI

Draga sestro, neka ti moj bol i suze ne remete vječni mir. Laka ti ova naša crnogorska zemlja koju si neizmjerno voljela. Voljeću te do kraja života.

Tvoja sestra MILA

ANI VUKOVIĆ

Počivaj u miru.

ANI VUKOVIĆ

Počivaj u miru.

MILKI – ČEDI POPOVIĆ

Počivaj u miru, dobra naša. NIKOLA VUČERAKOVIĆ s porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu

NIKOLA JOVANOVIĆ sa porodicom

MOSTIĆI MIRA, JOVO i JOVANKA

Posljednji pozdrav tetki i babi ANI VUKOVIĆ

Počivaj u miru, dobra dušo.

VJERA, MIKO, TIJANA i VUK

MIŠKU PRELEVIĆU

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. MILORAD, LJILJANA, MILODARKA i RAJKA

Posljednji pozdrav dragoj tetki LEPI

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. DRAGAN, NEVENKA, STEFAN i ANA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj kumi

LEPI RAZIĆ

SRETEN KALUĐEROVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj strini

LEPI RAZIĆ

Tvoja SLAĐA

Oglasi i obavještenja

Навршавају се три године дана од смрти нашег вољеног сина и оца

Хвала ти…!

За прелепих 37 година живота проведених с тобом, за свако добро јутро и добар дан изговорени с осмехом и

љубављу коју си несебично пружао. За смиреност и сигурност коју си умео да пренесеш.

„Бранислава, проћи ће“, стисак око рамена и пољубац у косу.

Хвала ти за труд да брату вратиш живот достојан човека.

Поносни брате…!

Још поноснији оче…! Само да они буду добро.

Увек чиста душа, увек свој, зажмуриш и кад видиш прећутиш и када знаш … Лепото моја.

Па те питам, Боже, „Зашто“?

Зашто си им ускратио и узео његов дах, душу, љубав и животну снагу…

Зашто си се огријешио о те ручице које га толико требају. Али на једно ћу ти се ипак захвалити, на његове Анђеле

на које ћеш сигурно бити поносан.

Волимо те МАМА, ВЕЉКО, МАКСИМ и НИКОЛИНА

Навршавају се три године дана од смрти мог вољеног брата, ђевера и стрица

ШЋЕПАНА РОГАНОВИЋА

Шћепи… лепи брате мој. Како сам те звао…

Душо душе моје…

Сада знам и сада ти верујем зашто си живот живео без страха и с осмехом поносан на оно највредније у животу што си створио. Твоје љубави: твог Вељка, Макса и Николину.

Бићеш добро, Дуће, схватићеш кад добијеш своје и ето, брате, сад те разумем…

И живим живот без страха и са осмехом само желим да будем онакав каквог нас је отац учио. Никад себични увек један за другог!

Почивај у миру и с поносом нас гледај као што ми твоје име с поносом изговарамо.

Твоји ДУЛЕ, БОЈАНА и МАЛИ ШЋЕПАН

Poneđeljak, 13. februar 2023. Oglasi i

obavještenja

Навршавају се три године од смрти

ШЋЕПАНА РОГАНОВИЋА

Никада нећемо заборавити твој одлазак, Лаве, рана си која боли и не престаје.

Мислимо на тебе и чувамо те од заборава.

Твоја браћа ИЛИЈА и ЈОЛЕ

Četrnaest je godina otkako nije sa nama naš dragi

MILENKO Nikolin JOČIĆ

Imamo puno lijepih uspomena da pamtimo, da te s ponosom pominjemo, da Tvoj častan, istinit i dostojanstven život ne zaboravimo.

Tvoje postojanje bilo je sigurnost i čvrst oslonac užoj i široj familiji, a Tvoja plemenitost i dobrota koju si nesebično pružao svima je bila naš uzor, a Tvoje ime naš PONOS.

Tvoja PORODICA

ŽELJKA dr Radomira – Vučka VUČINIĆ

Valentin je, srećo, a vrijeme odnosi godine i snove…

Zasija mi nevina suza, neka tiha čežnja i sve na tebe sjeća...

Tvoje oči pune ljubavi sijale su ljepotom, prijateljskim osmijehom i dobrotom...

Čuvam te, srećo, kao najveće blago sakriveno u srcu...

Tamo gdje zaborav ne zalazi. Ponos, ljubav i bol vječno u duši.

U tišini i riječi, Živim da te volim. TVOJA MAJKA

Dragi naši babi ANKI DAPČEVIĆ i stricu SLOBU DAPČEVIĆU

Vrijeme prolazi, ali sjećanja i uspomene na vas ne jenjavaju.

S ponosom i sjetom njegujemo sjećanja i čuvamo svaki trenutak od zaborava.

Vječno u našim srcima SANDRA DAPČEVIĆ sa familijom

619

Navršavaju se četiri godine od smrti

LJILJANE MANOJLOVIĆ

Fali tvoja majčinska ljubav, sestrinska toplina, fali blagost kćerke i vedrina tetke i zaove.

Za sve buduće radosti fale tvoj pogled i glas.

Tvoji: LUKA, TANJA, ŽELJKO, SAVA, MILENA i SLOBA

Tužno sjećanje na naše drage roditelje i sestru

654

TUŽNO SJEĆANJE

ANKA DAPČEVIĆ

Čuvamo te od zaborava u najljepšim sjećanjima. Nedostaješ i počivaj u miru. MLADEN MUGOŠA sa majkom STANKOM

Навршава се седам година од смрти

HAMDIJA – AMO ŠERIFA DŽAFERADŽOVIĆ DŽAFERADŽOVIĆ rođ. Piranić

САВА Јовова СКРОБАНОВИЋА

Хтио сам да трчим

за свим што је напустило Твој лик, да га стигне, прије негдине захрстим вратим Те у облик.

Трагови су били на теби

MUNEVERA RADULOVIĆ rođ. Džaferadžović

Njihovi: ESAD – SADO, MIRSADA – MIRA i DŽENETA

и ту се губили у повјесмо стапало се у дохват одредби живио, видљиво и земио.

SJEĆANJE 13. 2. 2004 – 13. 2. 2023. SOFIJA Sava SUĐIĆ iz Petrovca na Moru S ljubavlju i ponosom te čuvamo od zaborava. Porodica SUĐIĆ

Danas 13. februara je 40 dana od smrti našeg ujaka

BORISLAVA P. MEĐEDOVIĆA Dragi ujače, neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava. Tvoje sestrične: VERA, ROSANDA i MIRJANA sa porodicama