Dnevni list POBJEDA 13-14. 11.2025

NAŠA TEMA: Da li bi se veliki crnogorski pjesnik i mislilac snašao u 21. vijeku, kako bi gledao na političku i društvenu situaciju, na naš odnos prema kulturnoj baštini, te da li bi išta preduzeo za dobro svog naroda

Njegošev pogled dosezao je izvan njegovog vremena

POPOVIĆ: Kako se radi o prosvijećenoj osobi, sve bi snage usmjerio za ostvarenje ideala, za sveopštu a rmaciju crnogorskog društva

ERAKOVIĆ: Njegoš bi i u ovom vremenu mogao preslikati neke misli i neke zaključke, isto kao i u onom vremenu

PERUNOVIĆ: Činjenica je da bi on, sa svim kapacitetom i autoritetom, danas bio samo još jedan od niza paralelnih glasnogovornika

RADONJIĆ: Imao bi, kao i ranije, jaku zaleđinu u Rusima, radio ono što Rusi kažu, pisao, uglavnom, o onome što ne zna uz pomoć savjetnika i mentora iz Srbije

TREĆA SREĆA: Mitropolit Metodije primio rješenje, pustio policiju u Manastir i sve okolne objekte, ali spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću ponovo nije bilo

s fašizmom završilo se poniženjem

Za razliku od 1. oktobra, kada su službenici policije neuspješno tražili spomenik u Konaku Manastira, a nastojnik im kazao da postoje zaključane prostorije od kojih samo mitropolit Metodije ima ključ, juče je policija mitropolitu uručila rješenje o privremenom oduzimanju

Košarkaši Budućnost Volija slavili u gostima protiv njemačkog Kemnica (84:71)

Prva presuda šefu kavačkog klana za šverc 743 kilograma kokaina, ostalim pripadnicima ukupno 48 godina

IN

U PRAZNIČNOM BROJU POBJEDE:

Davor Kunc, predstavnik EIB za Crnu Goru Pokrećemo novi investicioni talas u Crnoj Gori koji vrijedi više od 200 miliona

Marjan Šarec, izvjestilac EP za Crnu Goru Ideja o „probnom roku“ je uvreda za Crnu Goru

Nađa Laković, poslanica Pokreta Evropa sad Crna Gora i Turska imaju duboke veze, incidenti ih ne mogu srušiti

Anđelko Milardović, profesor političkih nauka i sociolog iz Hrvatske Političke elite se okreću prošlosti, jer tu za njih nema rizika jer tu za njih

Sljedeći broj Pobjede izlazi u subotu, 15. novembra 2025.

INTERVJU: Poslanica Pokreta Evropa sad za praznični broj Pobjede

Nađa Laković: Crna Gora i Turska imaju duboke veze, incidenti ih ne mogu srušiti

Dio sistema reagovao je brzo, policija, tužilaštvo i pojedini zvaničnici su poslali jasne poruke osude. Međutim, reakcija je bila neujednačena i komunikaciono slaba. Potrebna je brža kvalifikacija djela kao zločina iz mržnje, javno informisanje o mjerama zaštite i poruka „nulte tolerancije“ bez relativizacije. Incident na Zabjelu od 26. oktobra bio je trenutak u kojem smo zaista svjedočili ksenofobiji i islamofobiji. Vlada i bezbjednosni sektor tada su apelovali da se ne šire dezinformacije i govor mržnje putem društvenih mreža, kaže Laković

PODGORICA - Poslanica Pokreta Evropa sad Nađa Laković govori iz ličnog i političkog iskustva. Njena majka je Turkinja, a suprug turski državljanin. Perfektno govori turski jezik i dan nakon nemilih događaja sa turskim državljanima bila je gost centralnog dnevnika turske nacionalne televizije. Upravo ta povezanost s obje strane, kaže, obavezuje je da govori jasno, ali i smireno, protiv straha, predrasuda i brzih zaključaka.

- Crna Gora i Turska imaju mnogo više onoga što ih povezuje nego što ih razdvaja. Crnu Goru i Tursku dijele duboke veze, incidenti ih ne mogu srušiti - kazala je Laković u intervjuu za Pobjedu.

POBJEDA: Da li su institucije adekvatno reagovale na incidente u Podgorici koji su imali elemente ksenofobije i islamofobije?

LAKOVIĆ: Dio sistema je reagovao brzo, policija, tužilaštvo i pojedini zvaničnici poslali su jasne poruke osude. Međutim, reakcija je bila neujednačena i komunikaciono slaba. Potrebna je brža kvalifikacija djela kao zločina iz mržnje, javno informisanje o mjerama zaštite i poruka „nulte tolerancije“ bez relativizacije. Incident na Zabjelu od 26. oktobra bio je trenutak u kojem

Migracije

POBJEDA: Novi Zakon o strancima izazvao je pažnju javnosti, posebno Vaš prijedlog o minimalnom osnivačkom kapitalu od 30.000 eura. Zašto ste to predložili?

LAKOVIĆ: Predložila sam određeni depozit ili avans upravo kako bismo odvojili ozbiljne investitore od fiktivnih firmi, zaštitili radnike

smo zaista svjedočili ksenofobiji i islamofobiji, što su potvrdile i zvanične izjave. Vlada i bezbjednosni sektor tada su apelovali da se ne šire dezinformacije i govor mržnje putem društvenih mreža.

P

OBJEDA: Koji su onda bili motivi odluke o privremenom uvođenju viza za državljane Turske?

LAKOVIĆ: Opravdan motiv je očuvanje javnog reda i bezbjednosti i privremena revizija mehanizama ulaska i boravka stranaca. Napominjem da je naglasak na privremenom uvođenju viza.

POBJEDA: Da li je ta mjera bila neophodna ili je postojalo drugo rješenje?

LAKOVIĆ: Privremene mjere su legitimne u kriznim situacijama, ali jesu „tup instrument“. Postojale su blaže opcije ciljane bezbjednosne provjere, pojačana granična analiza rizika, inter-institucionalni nadzor „rizičnih profila“ i bolje javno komuniciranje i sve uz zadržavanje bezviznog režima. Ako se već uvodi viza, ključno je da bude zaista privremena i da radi ubrzano i transparentno, što je Vlada i najavila.

POBJEDA: Kakve posljedice ova odluka može imati na odnose i ekonomiju?

LAKOVIĆ: Kratkoročno je rizik od pada dolazaka, usporenje investicionih odluka i

i poštenu konkurenciju, i suzbili zloupotrebe sistema boravka preko formalnih preduzeća. Ideja je da migracije usmjerimo u kanale koji donose realan priliv, zapošljavanje i poreze. Istovremeno, zagovaram izuzetke i alternativne kriterijume: dokazani promet, plaćene poreze, račune, kako kapital ne bi bio jedini filter.

,,nervoza“ u zajednici. Srednjoročno, šteta se može ublažiti ako viziranje bude brzo, predvidivo i uz jasan rok trajanja. Turske investicije su među najvećima u Crnoj Gori 2025. godine, a udio turskih kompanija je značajan što naglašava osjetljivost mjere na ekonomiju kao turizam, usluge, građevinarstvo.

POBJEDA: Dio javnosti odluku o vizama doživio je kao poruku isključivosti prema Turcima i muslimanima. Kako to komentarišete?

LAKOVIĆ: Razumijem zabrinutost, kada se bezbjednosne teme loše komuniciraju pogotovo od pojedinaca koji nijesu u sektoru bezbjednosti. Lako se „preliju“ u stigmatizaciju cijele zajednice. Na nama je da jasno razdvojimo individualni prekršaj od identiteta čitave zajednice i da porukama iz vrha vlasti spriječimo generalizacije.

POBJEDA: Kako objašnjavate pojavu islamofobije u zemlji koja se ponosi multietničkim skladom?

LAKOVIĆ: To nije iznenadna pojava. Riječ je o latentnim predrasudama koje isplivaju kad institucije zakasne sa činjenicama, a društvene mreže preplave glasine. Zato su pravovremena informacija i brzo sankcionisanje govora i zločina iz mržnje presudni.

POBJEDA: Kritičari kažu da to obeshrabruje male preduzetnike. Kako odgovarate?

LAKOVIĆ: Postoje i „meke rampe“. Alternativa kapitalu može biti minimalna godišnja plata, dokazani promet ili plaćeni porezi. Posebne staze treba da postoje za startapove, visoko-stručne profile i

POBJEDA: Što država konkretno treba da uradi da spriječi širenje vjerske i nacionalne mržnje?

LAKOVIĆ: Prvo, brze i vidljive istrage i optužnice za zločine iz mržnje. Drugo, jedinstvena linija krize i protokol zaštite žrtava. Treće, javni „hate-crime dashboard“ s mjesečnim podacima. Četvrto, veća edukacija policije i tužilaštva za kvalifikaciju motiva mržnje. I peto, jasan državni narativ: svako je dobrodošao ko poštuje zakon, bez izuzetaka i bez etiketa.

POBJEDA: Vi imate i turske korijene. Kako ste doživjeli događaje u Podgorici?

LAKOVIĆ: Doživjela sam tugu, strah i zabrinutost, ali i veliku solidarnost građana. Jasno poručujem da ovo nije lice Crne Gore koju volim i kojoj služim. Moja porodica i mno-

deficitarnu radnu snagu. A lokalna korist može biti uslov zapošljavanja najmanje jednog crnogorskog državljanina za produženje boravka. Tako čuvamo male, poštene biznise, a zatvaramo vrata zloupotrebama.

POBJEDA: Postoji li opasnost da se stvori razlika između „poželjnog“ i

ge turske porodice žive ovdje dostojanstveno i tako treba da ostane.

POBJEDA: Jesu li ispadi prolazni ili znak dubljih tenzija?

LAKOVIĆ: Ako institucije odrade svoj posao, biće prolazni. Ako ne, mogu se produbiti. Naš odgovor mora biti brz, pravedan i ujednačen, bez dvostrukih aršina.

POBJEDA: Kako da obnovimo duh zajedništva i tolerancije koji je Crnu Goru izdvajao?

LAKOVIĆ: Pravdom, efikasnom sankcijom. Istinom, transparentnom komunikacijom. I susretom, kroz lokalne forume, školske programe i zajedničke akcije. Zajedništvo se gradi djelima, ne samo govorima.

POBJEDA: Bili ste gost dnevnika turske državne

„nepoželjnog“ investitora po nacionalnoj osnovi?

LAKOVIĆ: To bi bilo i pogrešno i protivustavno. Pravila moraju važiti jednako za sve, a kriterijumi treba da budu isključivo ekonomski i pravni: kapital, promet, zapošljavanje, poreska disciplina a nikada nacionalnost.

televizije. Što ste tada poručili turskoj javnosti?

LAKOVIĆ: Jutro nakon incidenta sam dala intervju i rekla sam da su incidenti neprihvatljivi i da ne predstavljaju Crnu Goru i da Vlada garantuje zaštitu svih ljudi i brz rad institucija, da su naši odnosi istorijski dobri i da su turisti, porodice i investitori iz Turske dobrodošli uz puno poštovanje zakona. Poruka je bila: ostajemo otvoreni, sigurni i prijateljski nastrojeni.

POBJEDA: Kako danas vidite odnose Crne Gore i Turske?

LA KOVIĆ: Imamo duboke istorijske i porodične veze i intenzivne ekonomske odnose. Pojedinačni incidenti i krizne odluke ne smiju definisati cjelinu odnosa. I sa crnogorske i sa turske strane postoji politička volja da se problemi brzo prevaziđu, što potvrđuju i kontakti na najvišem nivou.

POBJEDA: Što Crna Gora može naučiti iz turskog modela razvoja i povezivanja?

LAKOVIĆ: Podrška snažnom turizmu, industrijske zone sa „one-stop-shopom“, ulaganje u logistiku, digitalizacija usluga i sl. Pojedini zakoni koji se mogu adaptirati nama i prilagoditi našoj skali.

POBJEDA: Vjerujete li da će Crna Gora i Turska prevazići tenzije i nastaviti da grade odnose na povjerenju?

LAKOVIĆ: Da, vjerujem. Uz brz i pravedan institucionalni epilog incidenata, jasno ograničen i efikasno sproveden vizni režim sa preciznim rokovima, te proaktivnu ekonomsku i kulturnu diplomatiju prema Turskoj odnosi će se stabilizovati i ojačati. To je i poruka koju su naši zvaničnici više puta poslali. Pojedinačni incidenti i krizne odluke ne mogu srušiti odnos dvije zemlje koji se gradio decenijama na uzajamnom poštovanju i povjerenju.

POBJEDA: Turizam je stub ekonomije. Koliko je važno da takve odluke budu odmjerene?

LAKOVIĆ: Izuzetno. Crnogorski turizam je visoko zavisan od stranih gostiju: više od 96 odsto noćenja tokom 2024. godine ostvareno je zahvaljujući međunarodnim posjetama. Zbog toga svaka mjera koja otežava putovanja mora biti precizno odmjerena i jasno komunicirana, kako ne bi nepotrebno pogodila sezonu i investicije. Nenad ZEČEVIĆ

Nađa Laković

INTERVJU: Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec

PODGORICA – Prijedlog o „probnom roku“ za članstvo u Evropskoj uniji predstavlja uvredu za Crnu Goru, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjan Šarec i tvrdi da ta ideja nije nastala u kancelariji komesarke za proširenje Marte Kos. - Kada uđe u EU, Crna Gora mora imati prava kao i svi drugi - poručio je Šarec u intervjuu za Pobjedu. Govoreći o procesu integracija, Šarec napominje da je pred Crnom Gorom još dosta posla, te da stvari ne idu tako glatko. Izvjestilac EP za naš list ističe i da je izgradnja kolektora u Botunu neophodna, te da svako ko koči taj projekat najprije šteti zdravlju životne sredine. Na pitanje da li lider DNP-a Milan Knežević pokušava da zaustavi izgradnju kolektora u interesu onih koji Crnu Goru ne žele u EU, Šarec ističe kako „nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru“.

POBJEDA: Izvještaj Evropske komisije, koji je zvanično objavljen prošle sedmice, jasno navodi da Crna Gora ostaje predvodnik u procesu evropskih integracija. Međutim, golim okom je vidljivo da stvari ne teku sasvim glatko. Što vi vidite kao najveći izazov sa kojim se Crna Gora suočava na svom putu ka punopravnom članstvu u EU?

ŠAREC: Najprije, na početku moram da naglasim da ja ovaj posao i sve u vezi sa njim radim kao iskreni prijatelj Crne Gore, njenih građana u prvom redu. Zato me raduje činjenica da je Crna Gora zadržala tu poziciju. I to sasvim opravdano. Međutim, vaša konstatacija da ne ide sve glatko je tačna. Ali nije to bilo ni za očekivati, jer nagomilanih problema ima dosta na svim nivoima. Izazova ima više. Borba sa kriminalom i korupcijom, pravosuđe, kvalitet životne sredine - izazovi su koji će biti teški i ubuduće.

POBJEDA: Brisel ukazuje na to da je Crna Gora usporila napredak u ključnim pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Što to država nije uspjela da uradi, a bilo je ključno za postizanje boljeg rezultata?

ŠAREC: Napredak u ovim poglavljima nije brz, jer su problemi veliki i svi vidimo što se događa, na primjer, u vezi sa Ustavnim sudom koji nije popunjen. Tu je onda i borba sa kriminalom i korupcijom i još puno toga ima. Ipak, nekog napretka ima. Svi bi ga željeli više i nadam se uspješnijoj godini.

POBJEDA: Djeluje li tempo zatvaranja pregovaračkih poglavlja i, šire gledano, ukupan tempo kojim Crna Gora ispunjava svoje obaveze, ohrabrujuće i usklađeno sa postavljenim ciljem o članstvu 2028. godine, imajući u vidu da su mnoge obaveze odložene i da se planirani rokovi u reformskim agendama i akcionim planovima ne poštuju?

Ideja o „probnom roku“ uvreda je za Crnu Goru

Prijedlog o probnom roku potiče iz nekih zemalja članica. Mislim da takve ideje negiraju suštinu jednakih prava. Ili postaneš član kluba ili ne, jer u formalno pravnom smislu neki probni period ne postoji. Kada Crna Gora uđe u EU, mora imati jednaka prava kao i svi drugi, naglašava Šarec

Svi smo jasno naglasili da kolektor treba izgraditi, jer se radi o zdravlju životne sredine. Ne može ovakav grad bez toga. Bio sam na početku svoje političke karijere gradonačelnik, odnosno predsjednik opštine i bavio sam se projektom modifikacije postojećeg kolektora u vlasništvu šest opština. Kao što je bilo tamo, i ovdje su sada u pitanju evropske pare i samo bi ih totalno neodgovoran čovjek bacio da bi kasnije gradio iz vlastitog budžeta. Kadtad će morati početi izgradnja kolektora. Onaj koji blokira napore za ostvarenje tog cilja u prvom redu šteti zdravlju životne sredine. Nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru, kaže Šarec

ŠAREC: Mislim, da su pregovarači sami sebi namjerno postavili visoke ambicije već u početku, jer ako nemaš taj pritisak, čini ti se da imaš još ogromno vrijeme ispred sebe. Tako da se može u realnosti pokazati drugačije i komplikovanije. Ali ipak mislim, da se previše fokusa polaže u datume. Bitno je da ima napretka i da se pregovarački proces završi što je prije moguće.

Znam da je nada loša strategija, ali ipak svi mi treba da imamo i nade i da radimo na procesu. Ne smijemo zaboraviti i činjenicu da slijede izbori već 2027. godine. Zbog toga treba pojačati tempo.

POBJEDA: Uvođenje viznog režima za turske državljane aktuelno je pitanje u posljednje vrijeme. Je li prihvatljivo da Vlada ne ispunjava svoje obaveze

usklađivanja vizne politike, a kada to i učini, da to ne radi iz potrebe za suštinskom reformom, već radi kratkoročnih političkih poena?

ŠAREC: Slažem se da je to bila vatrogasna akcija. Što se tiče vizne politike, ona će prije ili kasnije morati da bude usklađena sa politikom EU u cjelini.

POBJEDA: Evropski partneri su više puta naglašavali da Crna Gora neće mo-

ći zatvoriti Poglavlje 27 bez završetka izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda. Međutim, ne možemo zanemariti činjenicu da, uprkos naporima Vlade, ovaj projekat biva opstruiran, paradoksalno, iz same vladajuće koalicije, konkretno od Milana Kneževića. Imate li utisak da se ovo radi u korist agende onih koji ne žele Crnu Goru u EU?

ŠAREC: Svi smo jasno naglasili da kolektor treba izgraditi, jer se radi o zdravlju životne sredine. Ne može ovakav grad bez toga. Bio sam na početku svoje političke karijere gradonačelnik, odnosno predsjednik opštine i bavio sam se projektom modifikacije postojećeg kolektora u vlasništvu šest opština. Kao tamo i ovdje su sada u pitanju evropske pare i samo bi ih totalno neodgovoran čovjek bacio da bi kasnije gradio iz vlastitog budžeta. Jer kad-tad će morati da počne izgradnja kolektora. Onaj koji blokira napore za ostvarenje tog cilja u prvom redu šteti zdravlju životne sredine. Nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru.

POBJEDA: Iz Brisela dolaze pozitivne poruke o skorom početku izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Međutim, istovremeno se čuju i različiti glasovi koji sugerišu mogućnost da Crna Gora pristupi EU bez prava glasa ili da, kako je kazala Marta Kos, bude primljena uz opciju isključenja ako ne ispuni kriterijume tokom „probnog članstva“. Kakav je Vaš pogled na to i vjerujete li da će Crna Gora, nakon što uđe u EU, biti tretirana ravnopravno sa ostalim članicama?

ŠAREC: Ideja nije nastala u kancelariji komesarke Kos, nego ta ideja potiče iz nekih zemalja članica. Mislim, da su takve ideje uvreda za Crnu Goru ili bilo koju zemlju i da negiraju suštinu jednakih prava. Ili postaneš član kluba ili ne, jer u formalno pravnom smislu neki probni period ne postoji. Kad Crna Gora uđe u EU, mora imati jednaka prava kao i svi drugi.

POBJEDA: Čini se da se u Crnoj Gori malo javno govori o činjenici da će, nakon što bude sastavljen, Ugovor

Crna Gora je na velikoj misiji postizanja trećeg velikog cilja. Prvi je bio samostalnost, drugi članstvo u NATO, a treći bi zaokružio međunarodnu afirmaciju Crne Gore. A u tom velikom procesu nije sve do Crne Gore. Dolazi period u kojem će odlučivati zemlje članice. Nadležni u Crnoj Gori ne potcjenjuju taj aspekt. Naprotiv, to je često bila tema naših razgovora. Ali naravno, sad smo svi fokusirani na pregovarački proces. Što bolje on bude prošao, to će bolja pozicija Crne Gore biti kad se uhvati ukoštac sa ratifikacijskim procesom u pojedinim članicama, ističe Šarec

o pristupanju EU morati biti ratifikovan u parlamentima svih država članica bloka. Mislite li da će taj proces teći glatko ili Crna Gora potcjenjuje moguće prepreke koje bi se mogle pojaviti u toj fazi?

ŠAREC: Crna Gora je na velikoj misiji postizanja trećeg velikog cilja. Prvi je bio samostalnost, drugi članstvo u NATO, a treći bi zaokružio međunarodnu afirmaciju Crne Gore. A u tom velikom procesu nije sve do Crne Gore. Pravilno ste konstatovali da dolazi period u kojem će odlučivati zemlje članice. Nadležni u Crnoj Gori ne potcjenjuju taj aspekt. Naprotiv, to je često bila tema naših razgovora. Ali naravno, sad smo svi fokusirani na pregovarački proces. Što bolje on bude prošao, to će bolja pozicija Crne Gore biti kad se uhvati ukoštac sa ratifikacijskim procesom u pojedinim članicama.

P OBJEDA: Vjerujete li da trenutno raspoloženje prema proširenju EU među 27 država članica ide u prilog Crnoj Gori i da će se izbjeći rizik od veta ili drugih mjera po tom pitanju?

Š AREC: Prema mom iskustvu trebaće uložiti još puno napora i sa naše strane kako bi svi bili svjesni koliko je važno proširenje i zapravo suština Evropske unije kao takve. Ne radi se samo o Crnoj Gori, nego je priča mnogo šira. Ne treba steći utisak, da se neko plaši Crne Gore. Ima nekih članica koje se nijesu pokazale kao sklone evropskim vrijednostima. To su Mađarska i Slovačka i one su u ovom momentu zapravo pravi generator tih raznih ideja. Ipak mislim, da na kraju krajeva svi trebamo neki pozitivan rezultat, jer evropska ideja služi građanima ponajviše. Bojan ĐURIŠIĆ

Marjan Šarec

EU commision

INTERVJU: Profesor političkih nauka i sociolog iz Hrvatske Anđelko Milardović

Političke elite se okreću prošlosti, jer tu za njih nema rizika

PODGORICA – Zarobljavanje društva u prošlosti je u funkciji održavanja poretka moći, što se i postiže uz pomoć društvene polarizacije.

To znači otvaranje konfliktnih linija unutar društva na tragu prošlosti. Prošlost se onda instrumentalizuje i blokira se svaka rasprava o sadašnjosti i budućnosti.

To je, u intervjuu za Pobjedu, kazao profesor političkih nauka i sociolog Anđelko Milardović, direktor Instituta za evropske i globalizacijske studije u Zagrebu, komentarišući sve češće stavove političara kojima ciljaju na događaje od prije više decenija, pa i vjekova.

- Zarobljavanje u prošlosti je, u stvari, dio društvene patologije, budući da je politika dio društva, da se vrši politička organizacija društva itd... Patologiju politike generišu akteri u političkom prostoru, i to u političkom procesu, a u funkciji patologije političke moći –definisao je on aktuelne problematične pojave u mnogim zemljama.

No, on podsjeća i da moć, sama po sebi, „nije ništa loše“, jer je vlast „institucionalizovana moć“ koja počiva na normalnoj organizaciji.

Insistiranje na „povratku u prošlost“ nije karakteristika samo crnogorskih političara ovih dana, već svih društava u takozvanim zemljama regiona.

- Kada je riječ o sadašnjosti, lideri ili društvene elite nemaju pojma što će danas napraviti sa sobom. A nemaju pojma ni što će napraviti sa sobom sjutra. Na taj način je zarobljavanje prošlošću u funkciji održavanja tih političkih elita – ukazuje Milardović.

No, tu se ne završavaju sve nevolje za građane, jer se političke elite okreću prošlosti zbog toga što to „ne podrazumijeva nikakav rizik“. I upravo tu leže osnovni razlozi zbog kojih je revizionizam sve više prisutan.

- Svaka revizija prošlosti koja počiva na ideologiji, odnosno na političkim ideologijama bez obzira koje su, a političke ideologije su uvijek u funkciji moći, mora završiti sa nekim lošim epilogom – ukazao je on. Takav je epilog bio i prošlo -

Svaka revizija prošlosti koja počiva na ideologiji, odnosno na političkim ideologijama, bez obzira koje su, a političke ideologije su uvijek u funkciji moći, mora završiti sa nekim lošim epilogom, kazao je sagovornik Pobjede novi list

Reviziju ne prave samo političari, već to rade i istoričari. I u tom smislu imamo više istorija. A što je objektivna, do toga se ne može doći. Dakle, ponavljam, prošlost ili povijest je percepcija, psihologija, a onda i narativ, „pričam ti priču“. Neko je nešto vidio, doživio i onda on to interpretira. Postavlja se zato pitanje da li je uopšte moguće da neka istorija bude objektivna

godišnjeg izglasavanja Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore, kada su trojica lidera stranaka vladajuće većine Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Milan Knežević u Hrvatskoj dobili status „persona non grata“. - Nijesam neki ekspert za hrvatsko-crnogorske odnose, ali političari bi trebalo da vode računa o komunikaciji isto kao što to ljudi treba da čine u ličnom razgovoru. Dakle, prećutno se zna o kojim temama se može otvoreno razgovarati, a o kojim temama se ne razgovara, da to „nije pristojno“. Ne zato što neko neće, nego što ne može i što to nije pristojno u datom momentu – pojasnio je on, te dodao da će se i o „preću-

tanim“ temama jednom, ipak, govoriti.

POBJEDA: Opšta je „pomama“ za pokušajima relativizacije svega što se dešavalo ne samo proteklih stotinu godina, već i mnogo duže. Cijeli region je ušao u to i svim srcem se brane takvi stavovi. Što nam to govori o zemljama regiona, bez obzira jesu li u Evropskoj uniji ili ne?

MILARDOVIĆ: Za sve ono što se dešava u regionu, uključujući nedavne događaje u Zagrebu i Splitu, ima zajednički naziv: zarobljavanje prošlosti. Cijela društva i države se na taj način zarobljavaju prošlošću. U javnosti, zarobljavanje prošlošću je u funkciji održavanja

poretka moći, što se i postiže uz pomoć društvene polarizacije. Polarizacija znači otvaranje konfliktnih linija unutar društva na tragu prošlosti. Prošlost se onda u tom smislu instrumentalizuje i blokira se svaka rasprava o sadašnjosti i svaka rasprava o budućnosti. I ovo što govorim je svuda slično. To je, na neki način, univerzalni koncept razumijevanja onoga što se događa u jednom sažetom obliku, kako kod nas, tako i šire.

Problem je da je to zarobljavanje u prošlosti, u stvari, dio društvene patologije. Upotrijebio bih tu koncept francuskog sociologa Emila Dirkema. Riječ je o društvenoj

patologiji, budući da je politika dio društva, da se vrši politička organizacija društva itd. Onda se, samim tim, na taj način susrećemo sa pojmom patologije politike i patologije političke moći. Pri tome, patologiju politike generišu akteri u političkom prostoru, a u funkciji patologije političke moći. Jer, moć sama po sebi nije ništa loše. Na kraju krajeva, racionalni poredak i racionalna organizacija društva se uspostavlja uz vlast, a vlast nije ništa drugo nego institucionalizovana moć. Dakle, treba vlast organizovati normalno, a pošto se odbija, moć je čista patologija.

POBJEDA: Da li se ta patologija danas razlikuje među državama?

MILARDOVIĆ: Kao što sam rekao, ovo se može primijeniti na svako društvo i na svaku državu, samo što su u pitanju različiti akteri, različite kulture. Ali je poenta ista, da se uz pomoć prošlosti zarobljavaju

cijela društva. Onda se održava status quo. Ljudi, u tom smislu, onda nemaju perspektive. Ako društvo pripodobimo ili uporedimo sa tri kocke, prva predstavlja prošlost, druga kocka je sadašnjost, a treća budućnost.

Sva današnja društva u takozvanim „zemljama regiona“ preselila su se u prvu kocku. Kada je riječ o sadašnjosti, lideri ili društvene elite nemaju pojma što će danas napraviti sa sobom. A nemaju pojma ni što će napraviti sa sobom sjutra. Na taj način je zarobljavanje prošlošću u funkciji održavanja tih političkih elita. Na kraju krajeva, kockica prošlosti i okretanje političkih elita prema njoj ne podrazumijeva nikakav rizik. Nešto što se juče odigralo ne predstavlja nikakav rizik. Za nešto što se odigralo juče nema posebne, ni potrebne pameti da bi se to poboljšalo ili promijenilo. Ono se sada samo može reinterpretirati različitim tehnikama.

Lično, sve češće kada dolazim do pojma povijesti, istorije, smatram da je prošlost, prije svega, psihologija. Istina, imam brojne rasprave s ljudima, istoričarima, kojima teško pada to shvatanje da je prošlost, odnosno povijest, u stvari psihologija. Evo i zašto. Nešto što se dogodilo juče je događaj. Filozof Martin Hajdiger bi za to rekao da je ereignis. Ono što se dogodilo, o tome se po pravilu radi neki zapis, neki izvještaj. Ali onaj koji ga piše ima svoju percepciju događaja. I svaka osoba može da ima različitu percepciju. O istom događaju može postojati mnogo zapisa i verzija. Tako dolazimo i do o priče o reviziji. Revizija nije loša sama po sebi, ako je ona utemeljena na nauci, na egzaktnoj metodologiji. Ali ako se revizija izvodi iz politika prošlosti, ako je prošlost stavljena u neki ideološki koncept, ne mogu nikada biti za takav vid revizije.

POBJEDA: Revizija već skupo košta Crno Goru. Na primjer, tri njena visoka zvaničnika su zbog takvih ideoloških koncepata dobila status „persona non grata“ u Hrvatskoj, gdje je ta zemlja jasno stavila do znanja

Anđelko Milardović

da određeni tip revizionizma neće prihvatiti.

MILARDOVIĆ: Svaka revizija prošlosti koja počiva na ideologiji, odnosno na političkim ideologijama bez obzira koje su, a političke ideologije su uvijek u funkciji moći, mora završiti sa nekim lošim epilogom. To je prirodno. Ali, reviziju ne prave samo političari, već to rade i istoričari. I u tom smislu imamo više istorija. Ili, kako se na engleskom kaže: history; odnosno his-story, to je „njegova priča“. A što je objektivna, do toga se ne može doći. Dakle, ponavljam, prošlost ili povijest je percepcija, psihologija, a onda i narativ, „pričam ti priču“. Neko je nešto vidio, doživio i onda on to interpretira. Postavlja se zato pitanje da li je uopšte moguće da neka istorija bude objektivna.

POBJEDA: Takvu objektivnu istoriju teško možemo naći u ovome što se danas dešava, jer je činjenica da je svako sve više tumači kako njemu u određenom kontekstu i trenutku treba. No, očigledno je drugačije kada to učine članice EU, poput Hrvatske i Slovenije. U Crnoj Gori se mora znati i veoma oprezno se odnositi prema određenim temama, naročito u kontekstu tog istorijskog revizionizma.

MILARDOVIĆ: Svako mora voditi računa što će reći, uključujući i revizionizam, kada je odnos među državama u pitanju. Istina, svako može slobodno reći i iznijeti svoje argumente. To nije problem. Ali se moramo dogovoriti o čemu nećemo razgovarati, da to ne bi izazivalo sukobe.

Nijesam neki ekspert za hrvatsko-crnogorske odnose, ali političari bi trebalo da vode računa o komunikaciji isto kao što to ljudi treba da čine u ličnom razgovoru. Dakle, prećutno se zna o kojim temama se može otvoreno razgovarati, a o kojim temama se ne razgovara, da to „nije pristojno“. Ne zato što neko neće, nego što ne može i što to nije pristojno u datom momentu. Naravno, to ne znači ako se sada ne može razgovarati o određenoj temi, da se ni u buduće neće moći razgovarati.

Znači, pitanje je trenutka. I pitanje je moći. Njemački sociolog Niklas Luman ističe da se komunikacijom, u stvari, izražava moć. Jedna pogrešna riječ i - ode moć „u pomoć“. I više od toga! Jer kako mi, kao osobe i kao društva, funkcionišemo? Pa, kroz komunikaciju. Zato za sve teme i odnose, uopšte, mislim da postoji samo jedan način - ljudski. Jer drugi način je životinjski. Ja sam za taj ljudski način, za društveni način, jer je tu komunikacija svojevrsni zakon. Društveni način dalje znači komunikacija i tolerancija. Drugo rješenje je, pak, prirodni zakon, prirodno ponašanje poput onog životinja. Tu znači toljaga, odnosno zloupotreba moći i pretvaranje moći u silu. A sila, opet, prozvodi nasilje. Hvala ljepo, ja to neću i to nikome ne želim.

Kristina JERKOV

Izjašnjavanje o izmjenama Zakona o statusu dinastije Petrović-Njegoš pred Odborom za politički sistem odgođeno za narednu sedmicu

Pižurica tvrdi da je termin „nasilna aneksija“ progurao Ranko Krivokapić

PODGORICA – Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu razmotrili su juče prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, ali će se o njemu izjasniti na narednoj sjednici.

Izmjene i dopune Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš inicirali su poslanici PES-a Gordan Stojović i Miloš Pižurica, koji zahtijevaju da se iz prvog člana tog pravnog akta iz termina „nasilna aneksija“ otkloni riječ „nasilna“. Obrazlažući prijedlog izmjena i dopuna, Pižurica je kazao

Socijalističku narodnu partiju napustio i predsjednik plavskog odbora stranke

Ranko Stijović odlučio da zastupa interese

Šćekićevog pokreta

PODGORICA – U redove novoosnovanog Pokreta narodnog povjerenja (PNP) ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića odlučio je da pređe i dosadašnji odbornik Socijalističke narodne partije u Skupštini opštine Plav i predsjednik ogranka te stranke u tom gradu Ranko Stijović.

- Pokret narodnog povjerenja nastavlja da širi svoje prisustvo na političkoj sceni Crne Gore. Danas je zvanično dobio odbornika u SO Plav Ranka Stijovića, dosadašnjeg odbornika i predsjednika Opštinskog odbora SNP Plav – saopšteno je iz PNP-a. Objašnjavaju da je Stijović u lokalnom parlamentu u Plavu predstavljao jedinog odbornika SNP-a, te da će od sada

djelovati kao samostalni odbornik i nastupati u interesu Pokreta narodnog povjerenja. - Ovim činom, Pokret narodnog povjerenja dodatno jača svoje prisustvo i potvrđuje da politike zasnovane na poštenju, odgovornosti i narodnoj solidarnosti dobijaju sve veću podršku građana i političkih predstavnika širom Crne Gore. Pokret izražava zahvalnost odborniku i osnivaču PNP-a Stijoviću na ukazanom povjerenju i prepoznavanju naše ideje da se kroz jedinstvo, rad i dosljednost izgradi pravednija i snažnija Crna Gora, u kojoj se glas naroda zaista čuje i poštujesaopštili su iz PNP-a. Pokret narodnog povjerenja, kako su naveli, širi svoju odborničku mrežu. - Već smo u Beranama, Zeti, Mojkovcu, Bijelom Polju i Plavu. Nastavljamo korak po korak, grad po grad. Naš rast se nastavlja, idemo dalje, još snažnije – zaključili su u saopštenju. Đ.Ć.

potpredsjednika Filipa Vujanovića i njegov stav ili ono što je Ranko Krivokapić naredio - poručio je Pižurica. Odgovarajući na njegove navode, poslanik DPS-a Andrija Nikolić je ocijenio kako, čak i ako su Đukanović i Vujanović tako govorili, to ne mora nužno biti loše.

- Jedan opozicionar je govorio da postoji samo jedna domaća životinja koja ne mijenja mišljenje, a ima dugačke uši. U politici čovjek može da se prilagodi i prihvati nešto što je progresivno – kazao je Nikolić.

Poslanik NSD-a Jovan Jole Vučurović ocijenio je kako bi trebalo ukloniti sve djelove zakona o kojima građani nemaju isti stav.

kako je DPS formulaciju „nasilna aneksija“ u zakon unio pod pritiskom nekadašnjeg predsjednika Skupštine i lidera SDP-a Ranka Krivokapića, a protiv sopstvenih članova. Pižurica se pozvao na citat bivšeg predsjednika i premijera Mila Đukanovića u kome je konstatovao da se 1918. godine dogodilo ujedinjenje, te podsjetio da je 2011. tadašnji šef države Filip Vujanović bio protiv odredbe zakona u kojoj se pominje nasilna aneksija. - Ja sam istražio što se dešavalo 2011. godine. Ranko Krivokapić je kazao da ova odredba mora ući u zakon. Poslanički klub DPS-a je morao da zasijeda koga će da podrži, svog

- Najbolje je staviti tačku iza dijela u kome piše da se „zakonom rješava status dinastije...“ – kazao je Vučurović, te poručio kako je do ujedinjenja 1918. godine došlo voljom naroda. Vučurović je konstatovao i da ukoliko zaista želimo nešto da uradimo za Petroviće, treba da vratimo i Njegoševu kapelu na Lovćen.

Na zasijedanju Odbora jednoglasno je usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji je podnijela Vlada.

Na sjednici je, takođe, poslanik Ure Zoran Mikić jednoglasno izabran za zamjenika predsjednika tog parlamentarnog radnog tijela, nakon što se prethodno sa te pozicije povukao poslanik SD-a Nikola Zirojević Đ.Ć.

Skupština usvojila odluku o slanju crnogorskih vojnika u NATO misiju za pomoć Ukrajini

Ambasada Ukrajine uputila zahvalnost

Sa sjednice Skupštine

Protiv odluke su glasali predstavnici Demokratske narodne partije i poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin, dok su uzdržani bili poslanici Socijalističke narodne partije

PODGORICA – Skupština Crne Gore usvojila je u srijedu, većinom glasova poslanika, odluku o slanju pripadnika Vojske Crne Gore u NATO misiju za pomoć Ukrajini. Ovu odluku podržala su 44 poslanika, dok ih je petoro bilo protiv, a dvoje uzdržano.

Protiv su glasali predstavnici Demokratske narodne partije i poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin, dok su uzdržani bili poslanici Socijalističke narodne partije. Ambasada Ukrajine u Podgorici je, nakon usvajanja ove odluke, zahvalila Skupštini Crne Gore. - Izuzetno smo zahvalni Skupštini Crne Gore na glasanju o učešću u NATO misiji bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU). Hvala prijateljskoj Crnoj Gori na podršci u ovo izazovno vrijeme – navela je ukrajinska ambasada u objavi na platformi Iks. Đ.Ć.

Miloš Pižurica

babović

Ranko Stijović

Intervju: Davor Kunc, predstavnik Evropske investicione banke za Crnu Goru

Pokrećemo novi investicioni

talas u Crnoj Gori vrijedan više od 200 miliona eura

PODGORICA - U narednim mjesecima u Crnoj Gori pokrećemo investicioni talas vrijedan više od 200 miliona eura. Cilj nam je da ubrzamo investicije koje podržavaju zelenu tranziciju, održivu infrastrukturu i rast malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori - poručuje Davor Kunc, predstavnik Evropske investicione banke (EIB) za Crnu Goru. Otvaranje kancelarije EIB-a u Podgorici, prema njegovim riječima, donosi novu dinamiku u realizaciji projekata i jača saradnju sa domaćim institucijama i privatnim sektorom. EIB planira da, uz podršku EU grantova, finansira ključne projekte poput rehabilitacije pruge Bar –Golubovci, modernizacije škola, opremanja bolnica i unapređenja Luke Bar – investicija koje će značajno doprinijeti održivom razvoju i evropskoj integraciji Crne Gore.

POBJEDA: Otvaranje kancelarije EIB-a u Podgorici označeno je kao novo poglavlje u saradnji sa Crnom Gorom. Što konkretno znači prisustvo EIB-a u zemlji i koje koristi će imati javni i privatni sektor?

KUNC: Otvaranje kancelarije Evropske investicione banke (EIB Global) predstavlja praktičan korak i snažan signal naše posvećenosti razvoju zemlje i integraciji u EU. Kao banka Evropske unije u vlasništvu država članica, aktivni smo na Zapadnom Balkanu od 1977. godine, a u Crnoj Gori od 2009.

Nova kancelarija donijeće još bližu saradnju sa lokalnim partnerima kroz tehničku podršku na terenu kako bismo ubrzali pripremu i realizaciju projekata. Javnom sektoru nudimo dugoročno, povoljno finansiranje za stratešku infrastrukturu, osiguravajući da svi projekti budu usklađeni sa EU standardima u oblasti klime, životne sredine i društvene održivosti. Obezbjeđujemo i povoljne kredite i garancije za podršku malim i srednjim preduzećima, inovacijama i zelenoj tranziciji. Kako je potpredsjednik EIB-a Robert de Groot naglasio tokom otvaranja naše nove kancelarije, jačanje našeg prisustva na terenu omogućava nam da brže odgovorimo na lokalne

Jedna od vodećih inicijativa je rehabilitacija željezničke pruge Bar – Golubovci, koju ćemo podržati kreditom od 63 miliona eura i sa više od 110 miliona eura EU grantova, jednim od najvećih EU paketa u Crnoj Gori do sada. EIB Global je takođe spreman da podrži renoviranje Luke Bar, ključno pomorsko čvorište Crne Gore, uključujući i tehničku pomoć - poručuje Kunc

prioritete i pokrenemo transformativne investicije koje donose korist ljudima, podstiču ekonomiju i podržavaju put Crne Gore ka pristupanju EU. Otvaranje ove kancelarije nosi i važnu simboliku. Kao banka EU, u vlasništvu svih 27 država članica, EIB je, na neki način, buduća banka Crne Gore. Kada se pridružite Evropskoj uniji, postaćete suvlasnici Banke. Vaš ministar finansija sjedjeće u našem Odboru guvernera. A vaš glas će oblikovati naše prioritete.

P OBJEDA: Do sada je EIB uložio više od milijardu eura u projekte u Crnoj Gori. Koji su bili najznačajniji i koje rezultate Banka smatra najvećim uspjehom u zemlji?

KUNC: Podržali smo investicije vrijedne više od milijardu eura kako bismo obezbijedili puteve, modernu željezničku infrastrukturu i škole, poboljšano snabdijevanje vodom i nova radna mjesta. Ova sred-

stva mobilisala su ukupnu vrijednost projekata od više od dvije milijarde eura. Rečeno mi je da, ako saberete sve tunele duž pruge Bar –Vrbnica, njihova ukupna dužina gotovo odgovara dužini najdužeg tunela u Evropi –Gotthard tunela u Švajcarskoj. To nam govori o obimu i složenosti infrastrukturnih ambicija. Izuzetan primjer je investicioni paket od 75 miliona eura za ovu prugu, uključujući EU grant od 35 miliona eura. Ovaj regionalni koridor će unaprijediti povezanost, kapacitet i efikasnost željezničkog transporta u skladu sa EU standardima. U sektoru vodosnabdijevanja i otpadnih voda, potpisano je više od 23 miliona eura EU grantova u 2025. godini za poboljšanje usluga za oko 30.000 ljudi u Kolašinu, Rožajama i Mojkovcu, uz dodatnih 30 miliona eura čije potpisivanje se očekuje u narednim

mjesecima. Obrazovanje ostaje prioritet sa skoro 50 miliona eura uloženih u modernizaciju 13 škola širom zemlje, uključujući izgradnju nove škole „Vladimir Nazor“ u Podgorici, koja sada pruža savremeno okruženje za učenje za oko 1.200 učenika. Prošle srijede posjetili smo školu; folklorni plesovi i muzika učenika bili su apsolutno divni, puni energije, ponosa i radosti.

POBJEDA: Koji su prioriteti nove kancelarije u narednih pet godina – da li će fokus biti na zelenoj tranziciji, transportnoj infrastrukturi, energetici ili digitalizaciji?

KUNC: Cilj nam je da ubrzamo investicije koje podržavaju zelenu tranziciju zemlje, povezanost, održivu infrastrukturu i rast malih i srednjih preduzeća. U narednim mjesecima planiramo da uložimo više od 200 miliona eura, uključujući značajne EU grantove kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan. Jedna od vodećih inicijativa je rehabilitacija željezničke pruge Bar – Golubovci, koju ćemo podržati kreditom od 63 miliona eura i sa više od 110 miliona eura EU grantova, jednim od najvećih EU paketa u Crnoj Gori do sada. EIB Global je takođe spreman da podrži renoviranje Luke Bar, ključno pomorsko čvorište Crne Gore, uključujući i kroz tehničku pomoć. Namjeravamo da proširimo podršku i za zdravstvenu infrastrukturu kako bismo opremili više od 30 bolnica, i pripremamo novi finansijski paket za modernizaciju škola, uz mogućnost dodatnih EU grantova. Ove investicije pokazuju našu snažnu posvećenost razvoju Crne Gore i predstavljaju jedinstvenu priliku za Vladu da pokaže kapacitet za realizaciju kompleksnih projekata usklađenih sa standardima EU.

P OBJEDA: Crna Gora je u procesu pristupanja EU i sprovodi brojne reforme.

Kako EIB može pomoći u finansiranju projekata koji su direktno povezani sa usklađivanjem sa evropskim standardima?

KUNC: Svi naši projekti su u potpunosti usklađeni sa EU standardima, posebno u oblastima klimatske akcije, zaštite životne sredine i socijalnih mjera. Time naše investicije ne samo da zadovoljavaju trenutne razvojne potrebe Crne Gore, već podržavaju i dugoročne ciljeve pristupanja EU. Kroz tehničku pomoć, savjetodavne usluge i kombinovano finansiranje u okviru pristupa „Tim Evropa“, EIB Global ima proaktivnu ulogu da pomogne zemlji u pripremi i realizaciji projekata koji direktno doprinose usvajanju pravne tekovine EU. Ljudi u Crnoj Gori već mogu da vide koristi od ovakve podrške, čak i prije pristupanja, kroz transformativne projekte kao što su bolji pristup internetu, opremljenije škole, brža željeznička putovanja, bezbjedniji putevi i čistija životna sredina.

POBJEDA: Zelena tranzicija je visoko na agendi Evropske unije. Kako EIB planira da podrži Crnu Goru u prelasku na obnovljive izvore energije i smanjenju emisije ugljenika?

KUNC: Crna Gora je ostvarila značajan napredak u zelenoj tranziciji, zahvaljujući snažnoj posvećenosti Vlade i razvoju odgovarajućeg zakonodavstva. Ovi napori su ključni za napredak u dekarbonizaciji i pozicioniranje zemlje kao destinacije za čistu tehnologiju i ekološki prihvatljive investicije. EIB Global je spreman da podrži ovaj zamajac kroz razvoj snažnog portfelja održivih projekata, kao i zeleno finansiranje za mala i srednja preduzeća u saradnji sa Razvojnom bankom Crne Gore. Možemo ponuditi prilagođenu tehničku pomoć, dugoročno finansiranje i kombinovano finansiranje kroz mobilizaciju grantova EU radi povećanja obima zelenih investicija.

P OBJEDA: Mnogi projekti u Crnoj Gori finansiraju se kombinacijom grantova i kredita. Kako EIB obezbjeđuje transparentnost i efikasnost u realizaciji ovih investicija?

KUNC: Da bismo obezbijedili efikasnu realizaciju, EIB Global nudi tehničku pomoć kroz instrumente kao što su savjetodavni program JASPERS, Investicioni okvir za Zapadni Balkan i druge mehanizme. Na primjer, za obrazovni program u Crnoj Gori sarađujemo sa UNOPS-om, koji sprovodi nacionalnu procjenu obrazovne infrastrukture. Na osnovu ove analize, UNOPS će pružiti ciljane preporuke za unapređenje objekata i kvaliteta obrazovanja. Kontinuirana tehnička pomoć partnera poput EIB Global pomaže zemlji da unaprijedi kapacitete za pripremu i realizaciju projekata, obezbjeđujući efikasno korišćenje dostupnih sredstava. Našom novom kancelarijom možemo dodatno povećati ove napore. EIB Global ostaje čvrsto posvećen transparentnosti. Naša politika transparentnosti obezbjeđuje otvoren pristup informacijama, podstiče angažovanje zainteresovanih strana i održava javnu odgovornost u skladu sa standardima upravljanja EU.

POBJEDA: EIB sve više sarađuje sa lokalnim bankama. Da li postoji plan za proširenje kreditnih linija za mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori putem lokalnih partnera i Razvojne banke?

KUNC: Na osnovu postojećeg ugovora o kreditu sa Razvojnom bankom Crne Gore, našim dugogodišnjim partnerom u zemlji, EIB Global je obezbijedio 100 miliona eura, podržavajući više od 300 malih i srednjih preduzeća, od čega je 20 miliona usmjereno na zelene investicije širom zemlje. Na osnovu ovih rezultata, Banka priprema novu zelenu kreditnu liniju od 50 miliona eura kako bi pomogla crnogorskim preduzećima da se prilagode predstojećem Mehanizmu za prilagođavanje ugljenika na granicama (tzv. CBAM). Ovo nije samo izazov, već strateška prilika da se privatni sektor pripremi za budućnost, ubrza dekarbonizacija i ojača posvećenost održivoj ekonomiji usklađenoj sa EU standardima.

U okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, sprovodimo incijativu Garancije za otpornost MSP-a koje će mobilisati 15 miliona eura po-

Davor Kunc

investicioni

PODGORICA - Ministarstvo saobraćaja objavilo je juče rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, prema kojoj je prvorangirana južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC).

Kao i na prvobitnoj rang-listi koju je sačinila Tenderska komisija, a koja je bila zvanično objavljena 17. jula južnokorejska kompanija IIAC je dobila 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) sa 65,15 bodova.

KO r EKc I j E

voljnih kredita za oko 100 preduzeća u Crnoj Gori. Nju realizuju Evropski investicioni fond i Erste Bank Podgorica, nudeći povoljne uslove kreditiranja kako bi se pomoglo kompanijama da rastu, otvaraju nova radna mjesta i prilagode se. Očekuje se da program pomogne očuvanju oko 5.750 radnih mjesta, jačajući ekonomsku otpornost zemlje.

POBJEDA: Koju poruku biste poslali crnogorskoj javnosti i privredi povodom otvaranja kancelarije – što mogu očekivati od prisustva EIB-a u zemlji?

KUNC: Svaki put kada letim ka Podgorici sa sjevera, divim se nevjerovatnoj ljepoti crnogorskih planina – sve dok se ne otvori onaj jedan jedini prozor i ukaže pista aerodroma. Taj trenutak me uvijek podsjeti zašto je ulaganje u rast i povezanost Crne Gore toliko važno. Svakodnevni kontakt nam omogućava da bolje razumijemo realnost vašeg rada, kao i da vi postanete još upoznatiji sa načinom na koji EIB Global funkcioniše. Tako se grade prava partnerstva – kroz zajedničko iskustvo i kontinuiranu saradnju.

Kao tijelo EU, pomno pratimo političke prioritete Evropske unije. To znači da ćemo nastaviti da radimo u bliskoj saradnji sa Delegacijom EU u Podgorici, našim partnerima iz „Tima Evropa“ i drugim međunarodnim finansijskim institucijama kako bismo podržali reformsku agendu Crne Gore, posebno u oblastima koje pomažu zatvaranje pregovaračkih poglavlja i brže pristupanje.

Uz klimatske akcije, povezanost je strateški prioritet Crne Gore za otključavanje ekonomskog potencijala, olakšavanje protoka trgovine i privlačenje investicija, posebno u sektorima kao što su turizam, proizvodnja i logistika. Plan rasta Evropske komisije već podstiče dublju integraciju regionalnih preduzeća, otvara pristup tržištu EU, podstiče prekograničnu saradnju i usklađuje standarde kako bi se povećala konkurentnost i privukle investicije.

Kao i do sada, ovdje smo da ostanemo i podržimo ekonomsku transformaciju u ovom ključnom trenutku za zemlju.

Nada KOVAČEVIĆ

Ministarstvo saobraćaja juče objavilo redosljed ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome

Južnokorejci ponovo prvi na rang-listi, rok

za prigovore 15 dana

Kao i na prvobitnoj rang-listi koju je sačinila Tenderska komisija, a koja je bila zvanično objavljena 17. jula, južnokorejska kompanija IIAC je dobila 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) sa 65,15 bodova

Iz Ministarstva je saopšteno da se ta rang-lista objavljuje nakon izvršenih korekcija Izvještaja o sprovedenom pos tupku vrednovanja ponuda sa rang-listom ponuđača i obrazloženjem te liste, u skladu sa rješenjem Komisije za koncesije od 1. septembra. - Shodno članu Zakona o koncesijama ponuđač ima pravo da u roku od 15 dana od objavljivanja rang-liste ponuđača podnese prigovor Komisiji za koncesije Vlade - navodi se u saopštenju. Takođe, shodno članu Zakona o koncesijama, ponuđač ima pravo da u roku od osam dana od objavljivanja rang-liste ponuđača na pisani zahtjev izvrši uvid u dokumentaciju. Komisija za koncesije Vlade Crne Gore usvojila je početkom septembra djelimično prigovor luksemburško-američke kompanije „Corporacion America Airports (CAAP)“ na rang-listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Time se i bila odložila konačna odluka o tome da li će i kada crnogorske vazdušne luke biti date pod višegodišnji zakup, jer je Vlada morala da sačeka novo obrazloženje Tenderske komisije, kako bi donijela konačnu odluku. Rang lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, bila je vraćena radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Komisija za koncesije ranije je ocijenila da prvobitno obrazloženje dostavljene rang-liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka. Američko-luksemburški konzorcijum je ranije u predviđenom roku podnio zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljan utvrđenom ptvobitnom rang-listom. Konzorcijum je tada tražio uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang-listi, a koji je, prema njihovim navodima, znatno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda ovog konzorcijuma ne bude prvorangirana.

Iz Ministarstva je saopšteno da se ta rang-lista objavljuje nakon izvršenih korekcija Izvještaja o sprovedenom postupku vrednovanja ponuda sa rang-listom ponuđača i obrazloženjem te liste, u skladu sa rješenjem Komisije za koncesije od 1. septembra. Shodno članu Zakona o koncesijama ponuđač ima pravo da u roku od 15 dana od objavljivanja rang-liste ponuđača podnese prigovor Komisiji za koncesije Vlade - navodi se u saopštenju

Rang lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, bila je vraćena radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda

Sum N jA

U dopisu Komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka. U međuvremenu je luksemburško-američka kompanija CAAP 19. septembra podnijela tužbu pred Upravnim sudom. CAAP je prema saznanjima

naše redakcije tada zatražio da se radnje Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, kojima je, kako smatraju, izmijenjen kriterijum bodovanja pod uticajem strana koje nijesu članovi Tenderske komisije, proglase nezakonitim, te da se prva evaluacija tehničkih ponuda koju je sprovela Tenderska komisija proglasi zakonitom i jedinom relevantnom u ovom postupku. U CAAP-u smatraju da bi shodno tome samo ta kompanija trebalo da bude prvi i jedini rangirani ponuđač za koncesiju Aerodroma Crne Gore. Prema saznanjima Pobjede u tužbi su podnijeti brojni razlozi uključujući mišljenje jedne

od vodećih advokatskih kancelarija u Briselu, sa velikim iskustvom u oblasti javnih nabavki u EU, koja je zaključila da je postupanje Tenderske komisije u vezi sa tehničkom (ponovnom) evaluacijom ponuda (drugom evaluacijom), posmatrano u cjelini, narušilo zakonitost tenderskog postupka.

CAAP je takođe zatražio da Sud, u suštini, odloži svaku dalju radnju u vezi sa tenderom do donošenja svoje odluke. Luksemburško-američka kompanija je takođe ranije tražila odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o tužbi koju su podnijeli. Podsjećamo da je Vladina komisija za koncesije odbila prijedlog CAAP-a da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Komisija za koncesije je ocijenila da je zahtjev neosnovan i bez uporišta u zakonu, jer osporeno rješenje nema izvršni karakter. Komisija je utvrdila i da CAAP nije dokazala postojanje nenadoknadive štete, jer se eventualni finansijski gubici i izgubljena dobit mogu potraživati kroz naknadu štete, dok osporeno rješenje ne utiče na njihov ugled, niti pravo da učestvuju u daljem postupku.

Odlaganje bi bilo protivno javnom interesu, jer bi nepotrebno prolongiralo tender i ugrozilo pravnu sigurnost i javni interes, zaključili su iz Komisije i dodali da CAAP može, u tužbi pred Upravnim sudom, predložiti odlaganje izvršenja osporenog akta, o čemu odlučuje sud, ako su ispunjeni zakonski uslovi.

Prema ranijim saznanjima Pobjede, kompanija CAAP je 12. septembra tražila od Komisije za koncesije da bez odlaganja odobri njen zahtjev i suspenduje izvršenje odluke komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome dok Upravni sud ne donese odluku.

S.

POPOVIĆ

Aerodrom Podgorica

Izborom Milana Popovića Skupština nakon pet godina popunila sva mjesta u Senatu Državne revizorske institucije

Održao bukvicu poslanicima pa izabran za senatora DRI

PODGORICA – Senat Državne revizorske institucije (DRI) je nakon skoro pet godina kompletiran izborom petog senatora Milana Popovića

Osim Popovića, u Senatu su Vesna Mihalović od ove godine, Siniša Čađenović od prošle, dok su dr Milan Dabović i dr Branislav Radulović senatori od 2006. godine.

Hronologija

Na potrebu popunjavanja Senata DRI su godinama ukazivali evropski partneri, imajući u vidu da je mjesto petog senatora upražnjeno od početka 2021. godine, a mjesto predsjednika Senata od jula 2022. godine kada je istekao devetogodišnji mandat Daboviću koji je nastavio da obavlja funkciju senatora. Nakon toga je funkciju predsjedavajućeg Senata preuzeo Nikola N. Kovačević kojeg je, nakon što se penzionisao početkom godine, zamijenila Mihailović. Zakon o DRI, kako su ukazivali iz ove institucije, propisuje da u slučaju odsutnosti ili spriječenosti, predsjednika Senata mijenja najstariji član Senata. Sada se očekuje da Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, nakon kompletiranja Senata, Skupštini predloži jednog od senatora za predsjednika. Izboru Popovića, za kojeg je juče glasalo 43 poslanika, prethodile su burne sjednice odbora, nakon što je opozicija odbila da učestvuje u glasanju za inicijalno predloženog kandidata magistra ekonomskih nauka i rukovodioca interne revizije u Rektoratu Predraga Radunovića tvrdeći da ne zadovoljava uslove za izbor na ovu funkciju, odnosno da ne posjeduje traženo radno iskustvo. Ne želeći, kako je naknadno saopštio, da u instituciju kakva je DRI ulazi pod bilo kakvom sjenkom sumnje, Radunović je odustao od kandidature, a odbor se našao u do tada neviđenoj situaciji, imajući u vidu da ne postoji procedura u slučaju odustajanja kandidata. Većina je smatrala da obaveze na evropskom putu zahtijevaju da se proces nastavi i da se predloži drugi od preostalih devet kandidata, dok je opozicija ocijenila da je riječ o kompromitovanom postupku koji je potrebno pokrenuti ispočetka.

Pismo

Cijeli proces izbora kandidata za senatora problematizovao je i sam Popović, koji je prije nego je Radunović odustao i on predložen za senatora, uputio pismo članovima

Opozicija tvrdi da je proces izbora kompromitovan te da je potrebno krenuti ispočetka, dok većina ukazuje da su morali da ispoštuju preporuku Evropske komisije i sprovedu postupak do kraja. Cijeli proces izbora kandidata za senatora problematizovao je i novoizabrani senator DRI Milan Popović u pismu, koje je prije nego što je predložen za senatora, uputio članovima Odbora za ekonomiju

Odbora u koje je Pobjeda imala uvid. Od članova Odbora je tražio da ga upute na pravni lijek koji bi eventualno mogao da iskoristi ukoliko Radunovića izglasa Skupština, imajući u vidu da je nejasno da li je riječ o upravnom postupku ili bi prava eventualno mogao da traži samo kod Ustavnog suda. Popović je problematizovao i odnos poslanika prema kandidatima za senatora, ukazujući da je prilikom njegovog intervjuisanja sjednici prisustvovao samo predsjednik Odbora Boris Mugoša (SD) i sekretar Odbora. Smatra da formalno pravno on tog dana nije ni intervjuisan, s obzirom na to da poslovnik Skupštine propisuje da Odbor radi ako sjednici prisustvuje većina članova.

- Na stranu to što sam se zbog te činjenice lično osjećao neprijatno (ne i poniženo jer cijenim da akt nečije infantilnosti i neodgovornosti ne može poniziti nekog ko drži do integriteta), ne treba zaboraviti da

su tog dana saslušavana još dva kandidata iz DRI-a, od kojih jedan državni revizor a drugi lice koje obavlja javnu funkciju sekretarke DRI, čime je poslata jasna poruka kako se članovi Odbora odnose prema Instituciji i evropskim integracijamanavodi Popović u pismu.

KratKoročni interes

Izgovor Mirsada Nurkovića (BS) da zbog sastanka sa delegacijom sa Bliskog istoka mora napustiti sastanak, Popović vidi kao ,,simboličnu poruku koja odslikava vrijednosti na kojima se temelji i ovaj saziv parlamenta, a to su da naši narodni predstavnici između bogatih investitora (interesa) i profesionalaca na kojima treba da se temelji integritet jedne zemlje ipak biraju kratkoročni interes“.

- Ako jedan takav investitor može da ulazi i prekida konsultativno saslušanje Odbora, ja sigurno više neću biti dio te priče. Bez obzira što me ova

kandidatura, kao i ona prošla koja je bila iz drugačijih pobuda, posle svih dešavanja i odnosa Skupštine više ne zanimaju, moram istaći da je moja dužnost, zbog budućnosti institucije u kojoj radim, da ukažem na propuste u radu Skupštine – poručio je Popović poslanicima.

Prateći sjednicu Odbora, kako je dodao, Popović je saznao da Radunović ne zadovoljava uslove za izbor. - Koliko sam razumio problem je što predloženi kandidat nema položen ispit za državnog revizora, a i jedva da sa godinama radnog iskustva zadovoljava uslov od deset godina, ukoliko nije tako dugujem izvinjenje istom. Suština problema je, dakle, bila u tumačenju zakonski propisanog uslova od deset godina iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama koji se primjenjuje u slučaju da je kandidat diplomirani ekonomista i da nema položen ispit za državnog revizora. Upravo su ovo odredbe koje stvaraju pravnu nesigurnost i na koje sam, između ostalog, ukazao u inicijativi koju sam podnio Ustavnom sudu, a koju su pouzdano znam poslanici imali pred sobom s obzirom da je istu Ustavni sud, u skladu sa zakonskom procedurom, proslijedio na izjašnjenje Skupštini. Osim što su ovu inicijativu ignorisali poslanici, što naročito čudi od onih koji žarko zagovaraju izmjene Zakona o DRI, istu i moje obraćanje je ignorisala i Delegacija EU u Crnoj Gori, a onda ne čudi što je ini-

cijativa koja se tiče jednog od sistemski važnih zakona na kraju završila u nekoj od, žargonski rečeno, ,,ladica“ Ustavnog suda – naveo je Popović. Kritiku je iznio i na račun Zdenke Popović (Demokrate) koja je ,,pravno magijom uspjela da stručno usavršavanje Radunovića pretvori u radno iskustvo u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama“.

Kao ključnu pravnu dilemu u ovom slučaju označio je to što se zbog nejasnih normi postavlja pitanje da li Skupština sprovodi upravni postupak dodajući da bi, ukoliko je to tako, Upravni sud imao određene nadležnosti nad njenim radom.

- Premda su se u nekim ranijim situacijama ova ili druge sudske instance oglašavale nenadležnim u odnosu na poslove Skupštine, kao i da jedan dio nazovi ,,istaknutih“ stručnjaka zagovara taj stav, moje je mišljenje da takvi stavovi, ako bi se prihvatili, znače urušavanje ustavnog poretka ove zemlje i principa međusobne kontrole vlasti – ukazao je Popović problematizujući što prijedlog odluke Odbora o kandidatu ne ostavlja pravnu pouku za ona lica čiji je pravni interes eventualno ugrožen takvom odlukom.

integritet

Vasilije Čarapić (PES) je kazao da je upravo integritet koji je Popović pokazao poslavši ovo pismo većinu opredijelio da ga predloži, odnosno izabere za senatora.

- Imao je reakciju i prilično revizorski naveo razloge zbog čega smatra da nije predložen dobar kandidat i da proces nije bio adekvatan, samim tim nam je poslao poruku da treba uozbiljiti proces, da nijesmo bili možda dovoljno temeljni i iskreno meni se to baš sviđa – kazao je Čarapić.

Kazao je da smo do skoro u Senatu DRI imali isključivo partijske kadrove te da ova institucija, uprkos međunarodnom ugledu koji uživa, tek treba da se gradi.

- DRI je djelovala selektivno i favorizovala one iz čijih su krugova došli – kazao je Čarapić dodajući da ,,nije imala onu auru koju je trebalo da ima“ te da sa senatorima koje su oni izabrali nema kontroverzi za razliku od ranijih. Mihailo Anđušić (DPS) je ukazao da je proces kompromitovan, zbog netransparentnosti i nedostatka dijaloga, problematizujući što je Odbor predložio kandidata koji ih je obavijestio da nije zainteresovan. Miloš Konatar (URA) je naveo da je u igri bilo sjajnih kandidata, uključujući i Popovića, za kojeg bi, kako je dodao, možda i glasao. Ipak i on je, kako je dodao Konatar, ukazao da je proces kontaminiran nepovratno. Boris Mugoša (SD) je odluku većine da predloži Popovića i nakon njegovog stava da ga kandidatura više ne zanima protumačio kao opstrukciju evropskih integracija, imajući u vidu da je izbor senatora jedno od mjerila za poglavlje 32. Zdenka Popović (Demokrate) je naglasila da za ovu situaciju u kojoj je kandidat koji je predložen odustao, ne postoji procedura. Ukazala je i da je ponosna ovu odluku imajući u vidu da je Popović izabran uprkos kritici koju je uputio lično njoj i ostalim poslanicima. To, kako je navela, pokazuje da nije politička odluka, već da Popović zaslužuje da bude senator jer je stručan, kompetentan i sa integritetom.

Milan Popović je za senatora izabran iz drugog puta, nakon što je prije dvije godine odustao od kandidature nakon intervjuisanja pred odborom. Zajedno sa sadašnjim senatorom Sinišom Čađenovićem je podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti 15 članova Zakona o DRI, među kojima i onog koji propisuje stalnost mandata senatorima, odnosno mogućnost da na toj poziciji ostane do penzije. m. leKoViĆ

Milan Popović

Sa jučerašnje sjednice

Prema analizi Bi-Bi-Si Verifaja, novi satelitski snimci, od kojih je posljednji zabilježen 8. novembra, pokazuju da su čitava naselja pod kontrolom izraelskih snaga sravnjena sa zemljom za manje od mjesec dana. Iako stvarni broj uništenih objekata vjerovatno nadmašuje ono što je vidljivo, za neka područja još nema dostupnih podataka.

Neki analitičari tvrde da bi takva rušenja mogla da krše dogovor o primirju kojem su posredovale Sjedinjene Američke Države, zatim Egipat, Katar i Turska. Portparol izraelske vojske (IDF – Izraelske odbrambene snage) međutim poručuje da djeluju „u skladu s okvirom primirja“. Mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa, koji sadrži 20 tačaka, jasno navodi da se „sve vojne operacije, uključujući vazdušne i artiljerijske napade, moraju obustaviti“. Tramp je više puta ponovio da je „rat završen“.

Međutim, vizuelna analiza Bi-Bi-Sija pokazuje suprotno – uništavanje objekata i dalje se odvija u ogromnim razmjerama. Korišćenjem algoritma za detekciju promjena na radarskim snimcima, analitičari su utvrdili da su brojni objekti nestali s karte nakon 10. oktobra.

SRAVNJENE KUĆE, VRTOVI I VOĆNJACI

Posebno su pogođena naselja istočno od Han Junisa, oko mjesta Abasan el Kabira. Tamo su mnoge zgrade uništene iako prije toga nijesu imale nikakva vidljiva oštećenja. Na snimcima se jasno vide porodične kuće, okružene vrtovima i voćnjacima, a sada su pretvorene u ruševine.

Lana Halil, koja je tamo živjela prije nego što je izbjegla u El Mavasi, opisala je svoj dom kao „raj pun farmi i po-

ANALIZA B I-B I- SI Ver I fA jA : Izrael sravnio Gazu sa zemljom

Nakon primirja razorili 1.500 zgrada za manje od mjesec

Mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa, koji sadrži 20 tačaka, jasno navodi da se „sve vojne operacije, uključujući vazdušne i artiljerijske napade, moraju obustaviti“

vrća“. Danas od tog raja nije ostalo ništa. – Izraelska vojska nam nije ostavila ništa, sve su srušili. Čuli smo zvukove rušenja iz naših šatora u El Mavasiju. Srca su nam slomljena - rekla je. Slične scene bilježe se i istočno od Rafe, u naselju El Bajuk, te u kvartovima Šedžaija i Džabalija u gradu Gazi, gdje su zgrade nestajale jedna za drugom.

SPORNO TUMAČENJE

Ejtan Šamir, bivši šef Odjeljenja za nacionalnu bezbjednosnu doktrinu u izraelskom Ministarstvu za strateška pitanja, tvrdi da IDF ne krši primirje jer se ono, prema njegovim riječima, ne odnosi na područja „iza Žute linije“ –granice do koje se Izrael obavezao da se povuče. Video-snimci koji prikazuju kontrolisana rušenja i bagere u tim zonama potvrđuju da se radovi zaista odvijaju upravo tamo.

Portparol IDF-a objašnjava da prema sporazumu, sva teroristička infrastruktura, uključujući tunele, mora biti demontirana i da Izrael djeluje kao odgovor na prijetnje i terorističku infrastrukturu.

Ministar odbrane Izrael Kac takođe je poručio da je „demilitarizacija Gaze“, rušenjem tunela i vojnih postrojenja, „jasan dio izraelske bezbjednosne politike“.

Međutim, Trampov plan takođe predviđa da demilitari-

zaciju mora nadzirati nezavisno tijelo.

se mora pripremiti „za mogući nastavak borbi, jer Hamas navodno pokušava da pređe Žutu liniju i još koristi podzemne tunele.

HUMANITARNO PRAVO

Adil Hak, profesor prava na Univerzitetu Ratlidž, upozorava da bi Izrael mogao da krši međunarodno humanitarno pravo jer uništava civilnu imovinu na okupiranoj teritoriji. Takvo uništavanje je dopušteno samo ako je „apsolutno neophodno zbog vojnih operacija“, što tokom primirja, kaže, teško može biti opravdano.

Šamir, međutim, tvrdi suprotno.

- Hamasu je dozvoljeno da djeluje na svojoj teritoriji, a Izraelu na njegovom.Prostor

- Ovo je definitivno kršenje primirja, ali Vašington to ne želi da prizna, insistirajući na tome da se primirje održava čak i kada se to očigledno ne dešava - smatra dr H. A. Helijer iz britanskog instituta RUSI (Kraljevski institut za ujedinjene službe).

Na to upozorava i Hju Lovet iz Evropskog savjeta za spoljne odnose. Po njegovom mišljenju, nastavak rušenja mogao bi da ugrozi sam mirovni proces. – Što duže Izrael ostane iza Žute linije, to će više rasti sumnje da pokušava da stvori nove trajne činjenice na terenu, kao što je već učinio na Zapadnoj obali. To bi moglo postati najveća prijetnja održavanju primirja – rekao je Lovet.

BeOGrAD: Majka mladića poginulog u rušenju nadstrešnice u Novom Sadu 11. dan štrajkuje glađu i traži pravdu

Hrka: Ako mi se nešto desi, zna se ko je kriv

BEOGRAD - Da nijesam ovo uradila, sve oko pada nadstrešnice bi se zataškalo - rekla je novinarima Dijana Hrka jedanaestog dana štrajka glađu. Ona je malaksala, pao joj je pritisak, ali kaže da ide do kraja i da će primiti infuziju ako bude potrebno.

- Ja sam 1. novembra izgubila sve, pola srca, nijesam više ista osoba i nikada neću biti, ali ću pokušati da dođem do pravde za sve nas, a ne samo za moje dijete - rekla je Hrka. Šator u kojem štrajkuje nalazi se pored zgrade parlamenta Srbije i 100 metara od Pred-

sjedništva, ali Vučić je nije posjetio već je pozvao telefonom i kasnije na TV Pink rekao da mu je Vojno-bezbjednosna agencija (VBA) saopštila da je razgovor sa Hrkom neko snimao.

- Snimali su ovi njegovi - kaže Hrka i nastavlja: -Ako treba objaviću razgovor sa njim. Upitala je VBA zašto se bavi njenim telefonom kada je ona civil?

- Zašto jedan predsjednik ne izađe pred svoj narod? On je prikazivao sliku svoje Srbije batinaša i kriminalaca - rekla je Hrka, tvrdeći da se u ,,Ćacilendu“, koji je prekoputa nje, nalazi veća količina oružja

nego u bilo kojoj kasarni, a da Vučić tvrdi da nije nadležan za ,,Ćacilend“ i Tužilaštvo. - Hoću da dođem do pravde i budućnosti za sve nas, jer ovo nije život ni za koga od nas. Hoćemo li da se kriminalci šire i da djeca nijesu bezbjedna, policija ni na što ne reaguje - rekla je Hrka i podsjetila da je prije dva dana iz ,,Ćacilenda“ na njen šator bačen topovski udar. Upitala je zašto u vezi sa padom nadstrešnice nijesu saslušani M aja Gojković , Milorad Dodik i Zorana Mihajlović.

- Shvatila sam ozbiljno situaciju. Ovo može biti kobno

po mene, ali ako bude kobno možda će biti dobro za vas, možda će ova djeca živjeti normalno - rekla je Hrka i objelodanila da je još prije nekoliko mjeseci, kada joj je život bio ugrožen, Tužilaštvu za visoko tehnološki kriminal podnijela krivičnu prijavu, ali da joj se niko nije javio. - Predsjednik laže da nije nadležan, jer je govorio da je nadležan kada je u predsjedništvu pokazivao registratore (dio dokumentacije o rekonstrukciji nadstrešnice) - navela je Hrka. Na pitanje novinara kako komentariše Vučićevu izjavu da joj je sve oprostio, ona kaže:

- Što on meni oprašta? Nadstrešnicu? Što mi je ubio dijete, zar ga nije sramota? On meni nema š to da oprosti. Nemojte širiti laži o meni i mojoj porodici na Informeru i Pinku podnijeću tužbu protiv njih, a ako treba podnijeću tužbu i protiv predsjednika. On je najveća kukavica i razočarana sam u njega kao čovjeka, pa on ima troje djece. Hrka traži da Tužilaštvo sa-

sluša sve odgovorne u vezi sa padom nadstrešnice, da studenti u pritvoru moraju biti oslobođeni i da se raspišu izbori

Hrku podržavaju građani Srbije, srednjoškolci i studenti koji se smjenjuju oko njenog šatora a profesori Pobunjenog univerziteta ispred njenog šatora su joj poručili: - Potrebni ste nam živi V. CVEJIĆ

Gaza uništena uprkos primirju

IĆI Će DO KrAjA: Dijana Hrka

Priredila: R. U.–I.

NEMA ŠTRAJKA: Glavni odbor Sindikata prosvjete dao zeleno svjetlo da se potpišu izmjene GKU, očekuju da im plate od decembra ne budu umanjene

Podržali ponudu Vlade, samo jedan član bio protiv

PODGORICA – Ponuđene izmjene Granskog kolektivnog ugovora o kojima su pregovarali predstavnici Sindikata prosvjete i ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija, a kojima se, pored ostalog, uvećavaju određeni dodaci za nastavnike, dobile su podršku juče od Glavnog odbora Sindikata. To znači da slijedi potpisivanje akta sa predstavnicima Vlade, te da prosvjetari neće organizovati štrajk.

Prema informacijama Pobjede, na sjednici Glavnog odbora 33 člana su glasala za ponuđene izmjene GKU, tri su bila uzdržana, a jedan je bio protiv. Sindikat prosvjete obećao je nastavnicima da će nastaviti da rade na unapređenju njihovog statusa. Radnička organizacija je od 1. septembra počela da pregovara sa predstavnicima resornih ministarstava na koji način treba da se izmijeni GKU, jer su nastavnici od jula počeli da primaju manje zarade zbog primjene centralizovanog obračuna. Oni su isticali da primaju manju platu od nekoliko eura do 50, jer im se ne obračunavaju određeni dodaci kako treba. Cilj pregovora sa vlastima, kako su poručivali sindikalci, jeste da se uvećaju određeni dodaci kako zaposleni ne bi osjetili umanjenja. Nedavno su postigli kompromis i ponuđeno rješenje stavili su

PODGORICA - Organizacije Expeditio iz Kotora i KANA – Ko ako ne arhitekt iz Podgorice, kao i aktivistkinja Zenepa Lika iz Ulcinja postali su nosioci Ordena crnogorske zastave (III reda) za izuzetan doprinos očuvanju kulturnog i prirodnog nasljeđa i odgovornom planiranju prostora.

na sto članovima Glavnog odbora Sindikata prosvjete koji je dao zeleno svjetlo da se potpiše izmijenjeni GKU.

Pobjedi je nedavno rečeno iz radničke organizacije da su uspjeli uglavnom da anuliraju umanjene zarade kroz odre-

đena uvećanja dodataka. Uvećani su dodaci za razredno starješinstvo, viša zvanja, rad u kombinovanim odjeljenjima, za naučna zvanja… Vlasti nijesu prihvatile nedavni prijedlog sindikalaca da se nastavnicima od januara

uveća zarada za deset odsto, te su iz radničke organizacije svakako poručili da neće odustati od zahtjeva i da će se u narednom periodu boriti za bolji status.

Sporni obračun zarada od 1. jula počeo je da se primjenjuje

Ćirović: Ne planiramo da povučemo inicijativu koja je pred Ustavnim sudom

Iz Sindikata prosvjete nedavno je rečeno Pobjedi, nakon okončanih pregovora sa resornim ministarstvima, da očekuju od vlasti da povuku inicijativu pred Ustavnim sudom kojom su tražili da se preispita zakonitost i ustavnost odredbi Granskog kolektivnog ugovora, posebno onih kojima su uređeni dodaci za nastavnike, te da im je ranije rečeno da će ta inicijativa biti povučena. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa la tu inicijativu, rekla je juče Pobjedi da to ne planiraju da učine.

- Ne planiramo da povučemo inicijativu – kazala je ona kratko.

u osnovnim školama, a od ovog mjeseca počeće i u srednjim školama i vrtićima. Iz radničke organizacije nedavno je rečeno Pobjedi da se očekuje da i oni osjete umanjenje zarada u iznosu od nekoliko eura do 50, ali samo za ovaj mjesec, dok se ne potpišu izmjene GKU, te bi trebalo od decembra da se svima plate uglavnom vrate na staro.

Vlasti su do sada u više navrata poručivale da neće voditi pregovore sa radničkom organizacijom o primjeni centralizovanog obračuna zarada, navodeći da se tim softverom obezbjeđuje poštovanje zakona. Ukazivali su da je inspekcija tokom kontrole pronašla nepravilnosti u obračunima, te da su nastavnici koji su bili i na bolovanju mimo propisa dobijali određene dodatke. Iz Sindikata su odgovorili da nemaju ništa protiv primjene centralizovanog obračuna zarada, ali da se protive smanjenju plata nastavnicima.

TREĆA SREĆA: Mitropolit ali spomenika ratnom

PODGORICA – Drugi put policija nije našla spomenik četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Manastiru Đurđevi stupovi. Za razliku od 1. oktobra, kada su službenici policije neuspješno tražili spomenik u Konaku Manastira, a nastojnik im kazao da postoje zaključane prostorije od kojih samo mitropolit Metodije ima ključ, juče je policija mitropolitu uručila rješenje o privremenom oduzimanju.

Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti u Beranama uručili su rješenje u podne i nakon toga oko dva sata pretresali sve prostorije Manastira, ali spomenik četničkom komandantu nijesu pronašli. Rješenje za izuzimanje je prekjuče donijelo Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama, a kako mitropolit Metodije nije bio dostupan, uručeno je juče.

On je, kako saznaje Pobjeda, juče zbog toga došao u Berane, primio rješenje i pustio policijske službenike u prostorije. Rješenje je ovog puta glasilo na Metodija, uz naznaku da se pretraži i Konak i svi pripadajući objekti, kao i sam Manastir. Pregledano je i groblje koje se nalazi blizu Manastira. Mitropolit je juče kazao da poštuje zakone države te da nema primjedbi na rad policijskih službenika tokom pretresa.

Predsjednik Jakov Milatović odlikovao Ordenom crnogorske zastave trećeg reda organizacije Expeditio i KANA i aktivistkinju Zenepu Liku

Priznanje

Ordeni su dodijeljeni povodom Njegoševog dana, a predsjednik Jakov Milatović, koji ih je i odlikovao, poručio je da je društvena

odgovornost najviši izraz patriotizma.

On je kazao da je borba za održiv prostor borba za državno dostojanstvo i javni interes.

- Zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa nije samo briga o prošlosti – to je naš odnos prema sadašnjosti i budućnosti. Način na koji čuvamo prostor govori koliko cijenimo sebe – kazao je predsjednik.

- Priznanje koje dolazi od predsjednika države doživljavam kao značajno prepoznavanje mog dugogodišnjeg angažmana u zaštiti prirodnog i kulturnog dobra, ali još više kao obavezu - da nastavim jednako posvećeno, odgovorno i s vjerom u smisao onoga što radim - kazala je Zenepa Lika. Aleksandra Kapetanović iz organizacije Expeditio prilikom uručenja Ordena istakla je da je njihov trodecenijski rad na promovisanju odgovornih arhitektonskih praksi i održivog prostornog razvoja, kao i na očuvanju kulturne ba-

Više od hiljadu nastavnika zatražilo je od Agencije za mirno rješavanje radnih sporova da preispitaju pravni osnov umanjenja zarada koje primaju od jula, te je rečeno da ukoliko škole odbiju dogovor – profesori mogu da pokrenu tužbe. Iz radničke organizacije su ranije najavili da je moguće da će nastavnici organizovati štrajk, proteste ili nešto treće ukoliko se ne postigne kompromis sa vlastima o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora. N.Đ.

TEŠKO ZA POVJEROVATI Ovu situaciju sa velikim bronzanim spomenikom, koji je nedostupan nadležnima od 8. avgusta, kada je otkriven u Gornjem Zaostru za Pobjedu je prokomentarisala Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, a ta organizacija je već podnijela inicijative za ispitivanje postupanja policije, tužilaštva i suda. - Nastavlja se ponižavanje države, koje je počelo tako što su njeni predstavnici krenuli da koketiraju s fašizmom, umjesto da su odmah oduzeli taj spomenik, kada je bilo očigledno gdje se nalazi – kazala je Gorjanc-Prelević.

štine Crne Gore, prepoznat od najviših instanci naše države. - Nažalost, trenutno stanje u prostoru je alarmantno, uprkos naporima ulaganim da se negativan trend zaustavi. Zato i ovu priliku koristimo da, kao i uvijek do sada, ukažemo na izuzetne vrijednosti prostora Crne Gore – kazala je Kapetanović. Ona je ukazala i na prijetnje koje bi dovele do njegove trajne devastacije. U ime organizacije KANA, Orden je primila Sonja Dragović, koja je kazala da to priznanje primaju kao neočekivan gest. - U gotovo deset godina postojanja grupe KANA - Ko ako ne arhitekt zvanične institucije gotovo ničim nijesu pokazale da vide, a kamoli cijene naše zalaganje za javni interes i pravedan prostorni razvoj –rekla je ona. J.M.

Ističe da sada preostaje da se vidi hoće li nadležni biti u stanju da procesuiraju one koji raspolažu tim spomenikom i otežavaju dokazivanje krivičnog djela, što je posebno krivično djelo. - Teško je povjerovati da ni policija ni ANB ne znaju gdje se i kod koga taj spomenik nalazi – kazala je Gorjanc-Prelević Pobjedi. Vijeće Osnovnog suda je preinačilo drugi put odluku sutkinje Dubravke Popović, koja je odbijala zahtjeve tužilaštva za rješenje o privremenom izuzimanju spomenika. Ona je pet puta donosila takvu odluku, Vijeće je vraćalo dva puta na ponovno razmatranje, i dva puta preinačilo njene odluke. Predsjednik Osnovnog suda u Beranama Ivan Došljak juče je kazao da je Vanraspravno vijeće 11. novembra uvažilo žalbu ODT u Beranama i po službenoj

S. MILOVIĆ

Predsjednik Milatović sa odlikovanim organizacijama i aktivistkinjama

Sa jednog od ranijih protesta prosvjetara

Mitropolit Metodije primio rješenje, pustio policiju u Manastir i sve okolne objekte, ratnom zločincu Pavlu Đurišiću ponovo nije bilo

Koketiranje s fašizmom završilo se poniženjem

dužnosti preinačilo rješenje. Vijeće je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama za privremeno oduzimanje predmeta – spomen-obilježja Pavlu Đurišiću od mitropolita Mitropolije budimljansko-nikšićke ocijenilo osnovanim. - Sud je naložio privremeno oduzimanje navedenog spomen-obilježja iz prostorija i ostalih objekata koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi, jer isti predmet može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu iz čl. 411 a u vezi sa čl. 23. Krivičnog zakonika Crne Gore – rekao je Došljak. Određeno je da je mitropolit Mitropolije budimljansko-nikšićke Metodije dužan da preda spomen-obilježje Pavlu Đurišiću koje se nalazi u prostorijama i ostalim objektima koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi u Beranama, te ukoliko isto odbije, može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura, a u slučaju daljeg odbijanja, može se zatvoriti.

Mitropolit je juče primio rješenje i dozvolio pretres.

Međutim, po prijedlozima

ODT u Beranama od 8. i 10. oktobra je traženo donošenje rješenja kojim se naređuje mi-

tropolitu da preda spomen-obilježje Pavlu Đurišiću koje se nalazi u prostorijama i ostalim objektima koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi i da se od istog privremeno oduzme.

SPOMENIK JE TRAŽEN, NE I PREDAT

Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Berane juče su pregledali prostorije i ostale objekte koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi i utvrdili da se tamo ne nalazi traženo spomen-obilježje.

O tome je sud obaviješten telefonom. Sačinjena je foto-dokumentacija izvršenog pregleda, koju će nadležni organ dostaviti sudu.

Predsjednik suda Došljak kazao je da je sud, u okviru svojih nadležnosti, preduzeo sve zakonom pripisane radnje po zahtjevu tužilaštva za privremeno oduzimanje predmeta. - Dalji tok postupka, uključujući preduzimanje istražnih radnji i pronalaženje predmeta izvršenja krivičnog djela, u nadležnosti je Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, koje će u saradnji sa Upravom policije preduzimati potrebne mjere u skladu sa zakonom – kazao je Ivan Došljak. Od 7. avgusta, kada je spomenik ratnom zločincu donesen na imanje Dobrašinovića, a na-

rednog dana i otkriven, prošla su tri mjeseca i dogodile su se dvije neuspješne akcije policije i jedan napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti.

Za to vrijeme je bilo i pet odluka sutkinje Popović da odbije zahtjeve tužilaštva za izuzimanje, te dvije sjednice Vanraspravnog vijeća koje su odluku vraćale, pa mijenjale sutkinjinu odluku. Policija je jedno vrijeme nadzirala Manastir, ali se i tu dogodio incident, kada je iguman Danilo Trpčevski potjerao i vrijeđao policiju govoreći im da su

kukavice... i time se pohvalio na društvenim mrežama. Pobjeda je ranije pisala da je ODT formiralo predmet u tom slučaju... Prema saznanjima Pobjede, policije dugo nije bilo u okolini Manastira, sve do prekjuče, kada je Vanraspravno vijeće donijelo odluku, a policija trebalo da uruči rješenje Metodiju. Ovu priču su takođe obogatili i detalji međusobnih optužbi ODT Berane i Uprave policije, koji su iznosili različite podatke o naredbama, obavještenjima i činjenicama ko je za što nadležan i kada je ko obaviješten. INICIJATIVE ZA PROVJERU ETIKE

Zbog takvog postupanja svih koji su uključeni u ovaj slučaj koji pokazuje apsolutno odsustvo sposobnosti i moći države u odnosu na Srpsku pravoslavnu crkvu, HRA je podnijela tri inicijative - za utvrđivanje odgovornosti sutkinje Osnovnog suda u Beranama, rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, te policijskih službenika i načelnika Odjeljenja bezbjednosti Berane, kako bi se analiziralo njihovo postupanje i utvrdili razlozi zbog kojih nije spriječeno nezakonito postavljanje spomenika, odnosno zbog kojih on već tri mjeseca nije oduzet kao predmet izvršenja krivičnog djela.

ne znaju gdje se

Tea Gorjanc-Prelević Pobjedi je kazala da sada preostaje da se vidi hoće li nadležni biti u stanju da procesuiraju one koji „raspolažu“ tim spomenikom i otežavaju dokazivanje krivičnog djela, što je posebno krivično djelo. Ističe i da je teško povjerovati da ni policija ni ANB ne znaju gdje se i kod koga taj spomenik nalazi

Komisiji za Etički kodeks sudija je podnesena inicijativa u odnosu na sutkinju Osnovnog suda u Beranama, zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem prijedloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koje su ukidale njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, propisanim Etičkim kodeksom sudija.

Podnijeta je i inicijativa za ispitivanje povreda Etičkog kodeksa državnih tužilaca, a u cilju ispitivanja disciplinskih propusta na strani načelnika i policijskih službenika.

- Kako su saopštenja Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Uprave policije kontradiktorna u pogledu vremena u kojem je nadležno tužilaštvo izdalo nalog za oduzimanje spomenika, očekujemo da nadležni organi utvrde hronologiju događaja i propuste službenih lica koja su bila dužna da efikasno obezbijede primjenu zakona - poručili su iz HRA. Komisiji za Etički kodeks državnih tužilaca podnijeta je inicijativa protiv rukovoditeljke ODT Berane radi utvrđivanja da li je, ako su tačni navodi Uprave policije, neblagovremenim izdavanjem naloga za oduzimanje spomenika povrijedila obavezu iz Etičkog kodeksa državnih tužilaca da postupa

stručno, savjesno i bez odlaganja, te da obezbijedi efikasnu i funkcionalnu saradnju sa policijom. Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije podnijeta je pritužba na rad policijskih službenika i načelnika OB Berane, zbog sumnje da nijesu postupili po nalozima tužilaštva, kao i da nijesu samoinicijativno preduzeli mjere da se obezbijedi predmet izvršenja krivičnog djela.

SLAVE I PARASTOSI

Bronzana statua posvećena ratnom zločincu i četničkom vojvodi, koji je primio i odlikovanje od samog Hitlera, dopremljena je u Gornje Zaostro 7. avgusta. Narednog dana je svečano otkrio mitropolit Metodije.

Policija je 7. avgusta trebalo da asistira u uklanjanju spomenika, ali su se „dogovorili“ sa posjetiocima skupa da ga oni sami uklone nakon otkrivanja. Spomenik je 8. avgusta Metodije otkrio, a nakon toga nije predat policiji, već je oko 15 sati premješten u Crkvu Svete Paraskeve u tom selu. Mitropolit je tada kazao da će spomenik staviti u crkvu, „pa nek dođu da ruše crkvu“. Sredinom avgusta, spomenik je iz crkve premješten u Đurđeve stupove, što je dokumentovala ekipa emisije „Oko“ Radio-televizije Srbije. Nadležna inspekcija Ministarstva kulture je naknadno, uz asistenciju policije, srušila postament obilježja. Time je ovaj postupak za ministarsku Tamaru Vujović završen, odnosno kako je kazala „dekomponovan“.

Pavle Đurišić je veoma važna ličnost za Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, koja godinama njemu, ali i vrhovnom vođi četničkog pokreta Dragoljubu Draži Mihailoviću daje parastose. Ćutanje države na te činove je dovelo do toga da se sada podiže i spomenik ratnom zločincu. Đurišić i njegovi četnici sarađivali su sa ustašama i nacistima, odgovorni su za ubistva oko 8.000 muslimanskih civila, žena, djece i staraca u Pljevljima, Foči i Čajniču. J. MARTINOVIĆ

Policija i sveštenstvo ispred Manastira Đurđevi stupovi u kojem (ni)je spomenik ratnom zločincu

„Zahvalno srpstvo“ podiglo spomenik četničkom vojvodi i potom ga skrivalo u vjerskim objektima povjerovati da

U Podgorici uhapšen ginekolog kojeg ODT tereti za nedozvoljene polne radnje

Sumnjiče

ga da

je neprikladno dodirivao pacijentkinju

PODGORICA – Ginekolog

P. J. uhapšen je juče zbog sumnje da je pacijentkinju, nakon završenog pregleda, neprikladno dodirivao u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

Kako su kazali iz policije, on se tereti da je počinio krivično djelo nedozvoljene polne radnje.

- Policijski službenici postupili su po prijavi jedne ženske osobe da ju je doktor P. J. neprikladno dodirivao nakon što je nad njom završio ginekološki pregled. Sa događajem su službenici podgorič-

ke policije upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje po predmetnom događaju nastavio dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, naveli su u saopštenju. Istakli su da je P. J. saslušan u podgoričkom Odjeljenju bezbjednosti, dok je oštećena upućena na ljekarske preglede.

P. J. je uhapšen po nalogu postupajućeg tužioca, koji se izjasnio da se u radnjama ginekologa stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje.

- Uhapšeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden tužiocu, zaključili su iz policije. Povodom hapšenja P. J. oglasili su se iz Ministarstva zdravlja, navodeći da prate aktivnosti nadležnih organa u skladu sa zakonom i etičkim načelima.

- Ministarstvo zdravlja sa pažnjom prati sve aktivnosti nadležnih organa koje se odnose na ovaj slučaj. Ministarstvo zdravlja u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima, naveli su. Dodaju da su, bez prejudiciranja bilo čije odgovornosti, sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja.

- Zdravstveni radnici su dužni da svoj poziv obavljaju u duhu Hipokratove zakletve, uz najviši stepen poštovanja dostojanstva, integriteta i prava svakog pacijenta, podsjećaju iz Ministarstva zdravlja. J. R

Iz Grčke izručena dvojica članova kriminalne grupe, jedan odmah sproveden u Spuž

Kraljevića tražili zbog ubistava, Đukića zbog krađe

Za Kraljevićem je bila raspisana međunarodna potjernica na osnovu tri naredbe Višeg suda u Podgorici radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se vode zbog sumnje da je izvršio tri krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja

PODGORICA - Đorđije

Đukić (26) i Stevan Kraljević (35) izručeni su juče iz Grčke u Crnu Goru uz asistenciju policijskih službenika Republike Albanije i Posebne jedinice policije.

Kako je Pobjedi saopšteno, Kraljević je odmah sproveden u Spuž zbog ranije odluke da mu se odredi pritvor. Odluku o pritvoru donijela je sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević Njemu je u podgoričkom Višem sudu u toku suđenje za učešće u kriminalnoj organizaciji koja je ubila Damira Hodžića i Adisa Spahića, kao i Mila Radulovića Policija je Kraljevića i Đukića označila kao ,,članove visokorangirane kriminalne grupe“, za kojima je Crna Gora raspisala crvenu međunarodnu potjernicu.

Iz policije navode da su službenici policije u Grčkoj, prethodno, u julu ove godine, postupajući po međunarodnim potjernicama NCB Interpola Podgorica, u Atini locirali i lišili slobode pomenuta lica, koja su se u Grčkoj skrivala pod lažnim identitetom i koristila lažne isprave.

Za Kraljevićem je bila raspisana međunarodna potjernica na osnovu tri naredbe Višeg suda u Podgorici, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se vode zbog sumnje da je izvršio tri krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja. Za Đukićem, takođe iz Podgorice, raspisana je međunarodna potjernica na osnovu naredbe Osnovnog suda u Podgorici, radi vođenja krivičnog postupka, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo krimi-

nalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa. - Imenovani su juče sprovedeni Osnovnom i Višem sudu u Podgorici na dalju nadležnost i postupanje. Službenici Uprave policije nastavljaju sa intenzivnom međunarodnom obavještajnom saradnjom u cilju lociranja i lišenja slobode međunarodno traženih lica, čime se dodatno potvrđuje povjerenje međunarodnih partnera i obavještajnih službi u kapacitete i posvećenost Crne Gore borbi protiv kriminala i jačanju vladavine prava, navode iz policije. B. R.

Malodobne osobe najčešće završavaju iza rešetaka zbog razbojništva, a u mnogo manjoj mjeri zbog droge, prevara

PODGORICA - U Zatvoru za duge kazne trenutno se nalaze dva maloljetnika kojima je izrečena mjera upućivanja u ustanovu zavodskog tipa, dok se u Istražnom zatvoru Podgorica nalazi njih sedam – saopšteno je Pobjedi iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). Najčešća krivična djela zbog kojih su maloljetnici upućivani na izdržavanje kazne ili vaspitne mjere su teška krađa, razbojništvo, razbojnička krađa, te u manjem broju slučajeva neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet droga, prevara, falsifikovanje kreditnih kartica, silovanje i nasilje u porodici. U UIKS-u pojašnjavaju da se maloljetniku za učinjeno krivično djelo mogu izreći vaspitne mjere, kazna maloljetničkog zatvora i mjere bezbjednosti, ali dodaju da postoji razlika između mlađih i starijih maloljetnih lica. Takođe, ističu da se samo jedna ženska osoba nalazila na izvršenju vaspitne mjere upućivanje u ustanovu zavodskog tipa. - Mlađem maloljetniku mogu se izreći samo vaspitne mjere. Starijem maloljetniku mogu se izreći vaspitne mjere, a izuzetno, pod uslovima propisanim ovim zakonom, može mu se izreći kazna maloljetničkog zatvora - kazali su Pobjedi iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Naglašavaju da će sud mjeru upućivanja u ustanovu zavodskog tipa izreći maloljetniku prema kome, pored izdvajanja iz sredine u kojoj živi, treba primijeniti pojačane mjere nadzora i posebne stručne programe vaspitavanja.

- Mjera upućivanja u ustanovu zavodskog tipa može trajati od šest mjeseci do tri godine, pri čemu sud svaka tri mjeseca razmatra da li postoje uslovi za obustavu izvršenja mjere ili za njenu zamjenu drugom vaspitnom mjerom - istakli su iz UIKS-a.

Napominju da maloljetnik, kome je izrečena mjera upućivanja u ustanovu zavodskog tipa, u ustanovi može ostati do navršene 23. godine života.

- Kazna maloljetničkog zatvora ne može biti kraća od šest mjeseci niti duža od pet godi-

U UIKS-u maloljetnika služe kaznu

UIKS

Mjera upućivanja u ustanovu zavodskog tipa može trajati od šest mjeseci do tri godine, pri čemu sud svaka tri mjeseca razmatra da li postoje uslovi za obustavu izvršenja mjere ili za njenu zamjenu drugom vaspitnom mjerom, istakli su za Pobjedu iz UIKS-a

na. Izuzetno, za krivična djela za koja je kao najmanja kazna propisana kazna zatvora od deset godina može se izreći kazna maloljetničkog zatvora u trajanju do deset godina, naveli su oni.

U skladu sa Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, propisano je da se prema licu koje u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije navršilo 14 godina života (dijete), ne može vodi-

ti krivični postupak, niti se mogu primijeniti sankcije i mjere propisane ovim zakonom. - Shodno članu 3 pomenutog zakona, maloljetnik je lice koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršilo 14, a nije navršilo 18 godina života. Mlađi maloljetnik je lice koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršilo 14, a nije navršilo 16 godina života. Stariji maloljetnik je lice koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navrši-

Dušan Raspopović je kazao i da je veoma zabrinjavajuće što se među učesnicima u saobraćajnim nezgodama sve češće nalaze maloljetnici koji upravljaju vozilom pod dejstvom narkotika.

- Svakodnevno se bilježi povećan broj saobraćajnih nezgoda koje su posljedica vožnje pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci. Ovakve nesreće, koje se najčešće dešavaju u urbanim

djelovima gradova, često se završavaju teškim tjelesnim povredama - kazao je Raspopović nedavno za Pobjedu. Prema njegovim riječima, najveći broj vozača koji izazivaju saobraćajne nesreće je pod dejstvom kokaina, sintetičkih droga, tableta i alkohola.

- Svako unošenje psihoaktivnih supstanci u organizam mijenja stanje svijesti. Ako ljekari upozoravaju da se ni

pod dejstvom određenih terapija ne smije upravljati vozilom, jasno je koliko su nebezbjedni oni koji voze pod uticajem narkotika ili alkohola - naglašava Raspopović.

On upozorava da su zbog ovakvih vozača jednako ugroženi svi učesnici u saobraćaju – drugi vozači, biciklisti, korisnici električnih trotineta, ali i pješaci. Bilo je, kaže, više slučajeva da su vozači pod dejstvom narkotika izazvali teške nesreće i na trotoarima, povređujući pješake. Sve više maloljetnika za volanom i pod opijatima

Đukić i Kraljević izručeni iz Grčke

zbog teških krađa i prevara ili nasilja u porodici

dva maloljetnika kaznu

lo 16, a nije navršilo 18 godina života. Mlađe punoljetno lice je lice koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršilo 18, a nije navršilo 21 godinu života, objašnjavaju u UIKS-u.

KAZNENA POLITIKA

Govoreći o kaznenoj politici prema maloljetnicima, sudski vještak sa decenijskim iskustvom u borbi protiv narkomanije Dušan Raspopović za Pobjedu kaže da postoje zakonske regulative koje omogućavaju da djeca do 14 godina ne budu krivično odgovorna. Međutim, problematizuje to što oni mogu da počine i najteža krivična djela, a da ih nije moguće zakonski sankcionisati.

- Zakon je tu vrlo jasan, ali je provođenje često komplikovano. Nažalost, to nije slučaj samo u Crnoj Gori, već i u regionu. Mislim da jedino Hrvatska ima posebne ustanove za maloljetnike. Potrebno je da i sudovi imaju posebno odjeljenje za maloljetna lica – i kada su u pitanju prekršaji i kada se radi o težim krivičnim djelima - istakao je Raspopović za Pobjedu.

Naglašava da, kada je riječ o kaznama, to obično budu vaspitne mjere i kazne koje imaju za cilj poboljšanje ponašanja, uz nadzor stručnih lica, a sve kako bi se ta mlada osoba što prije rehabilitovala, izašla iz problema i vratila normalnom načinu života.

- Pri odlučivanju, pored sudije, trebalo bi da učestvuju i stručna lica – psiholozi, defektolo-

Prva presuda šefu kavačkog klana za šverc 743 kilograma kokaina, ostalim pripadnicima ukupno 48 godina

zi, socijalni radnici, psihijatri – koji bi mogli da daju kvalitetnu procjenu i pomognu sudu da donese adekvatnu mjeru.

To može biti mjera upućivanja u posebnu ustanovu ili, na primjer, rad u javnom interesu, ali sve uz nadzor stručnih lica, kako bi maloljetnici imali adekvatnu pomoć - smatra sudski vještak.

Ističe da je ovo veoma osjetljiva tema i dodaje da Crna Gora u ovoj oblasti nema dovoljno kapaciteta te da bi u narednom periodu trebalo adekvatno riješiti ovaj problem. Pored toga, Raspopović upozorava da u Crnoj Gori nema rehabilitacionih centara koji bi se bavili rehabilitacijom maloljetnika koji su u zloupotrebi alkohola ili psihoaktivnih supstanci. - Sve su to ustanove u kojima su uglavnom punoljetna lica, i kao što sam već naveo, vrlo je teško odvojiti maloljetnike od punoljetnih zatvorenika. Maloljetnicima treba obezbijediti prostor, slobodno vrijeme, obrazovanje i radne aktivnosti. Prema iskazima nekih maloljetnika, dešavalo se da prođe i po više sati tokom dana a da ne dobiju adekvatnu stručnu pomoć - naglasio je on. Kaže da država trenutno ima kadar koji su obučeni za rad sa punoljetnim licima u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, ali da bi za maloljetnike trebao da postoji poseban kadar i potpuno odvojeni uslovi.

GRANICA KRIVIČNE

ODGOVORNOSTI

Raspopović ističe da se, prema iskustvima iz evropskih zemalja, pomjerila granica krivične odgovornosti. Više nijesu odgovorni punoljetni, već i maloljernici.

- Naravno, praksa je da maloljetnici ne mogu da budu u objektima gdje se kazne izdržavaju zajedno sa punoljetnim licima. Čak i ako postoji odvojen paviljon ili sprat, maloljetnici bi morali da imaju poseban dio, odnosno posebno odjeljenje za izdržavanje kazne, ukazao je sudski vještak za Pobjedu i dodao da bi sa maloljetnicima trebalo da rade najeminentniji stručnjaci za – psiholozi, defektolozi, psihijatri, socijalni radnici i svi oni koji su obučeni za rješavanje devijantnog ponašanja mladih osoba.

- Vrlo često, ako su maloljetnici u istom prostoru sa punoljetnima, to ima negativne posljedice. Ne možete ih potpuno izolovati od uticaja i informacija. Neki strani eksperti koji su posjećivali maloljetnička odjeljenja prethodnih godina zaključili su da ti uslovi nijesu adekvatni i da im nije pružena odgovarajuća stručna pomoć. Razlog za to je što ljudi koji rade sa punoljetnim licima od obezbjeđenja do stručnih lica koja se bave rehabilitacijom nijesu dovoljno obučeni za rad isključivo sa maloljetnicima - zaključio je Raspopović sa Pobjedu. Jovana RAIČEVIĆ

Zviceru 16 godina zatvora

PODGORICA - „Sto godina živjele, malo ste dale, trebale ste još“, poručio je Slobodan Kašćelan tročlanom krivičnom vijeću sutkinje Sonje Keković nakon što je njega, Radoja Zvicera, Milana Vujotića, Dragana Kneževića i Igora Božovića osudio na ukupno 64 godine zatvora zbog organizacije i učešća u švercu 743 kilograma kokaina, zaplijenjenog u avgustu 2020. u holandskoj luci Roterdam.

Ovom presudom, po prvi put je osuđen šef kavačkog klana Kotoranin Radoje Zvicer, koji godinama izmiče policiji.

Protiv njega podignuto je više optužnica zbog sumnje da je sa čelne pozicije jedne od najopasnijih kriminalnih mreža na Balkanu organizovao prekomorski šverc droge, ali i eliminaciju pripadnika suparničkog - škaljarskog klana.

Zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge Zviceru je sud izrekao 16 godina robije, dok su Kašćelan i Božović osuđeni na po 13 godina, a Knežević i Vujotić na po 11 godina zatvora. Nakon što je sudsko vijeće obrazložilo presudu, Kašćelan se obratio sutkinji Keković dok je napuštala sudnicu: - Bolje bi bilo da ste ovako žestoki bili i prema Jovanu Jovanoviću koji je vrelim uljem polio Božovića u ZIKS-u. Njega ste osudili na samo osam mjeseci zatvora – kazao je Kašćelan. Visokopozicionirani član kavačkog klana Igor Božović teško je povrijeđen u julu 2016.

godine kada ga je u ZIKS-u vrelim uljem polio pritvorenik Jovan Jovanović iz suparničkog škaljarskog klana. Božović je tada zadobio opekotine glave i tijela i bio hospitalizovan na Odjeljenju plastične hirurgije Kliničkog centra Crne Gore. Sutkinja Keković juče je prilikom obrazlaganja presude, kojom su optuženi oglašeni krivima, kazala da je sud tokom suđenja nesumnjivo utvrdio da su sa umišljajem iz Južne Amerike prošvercovali tovar sa drogom u Holandiju. Zvicer je, kako se navodi u presudi, kriminalnu organizaciju formirao u drugoj polovini 2020. godine, odnosno kada je krajem juna 2020. na kriptovanoj aplikaciji ,,SKY ECC“ formirao čet grupu sa Kašćelanom, Kneževićem, Vujotićem i

Božovićem, obavještavajući ih da je u Južnoj Americi dogovorio nabavku i transport 743 kilograma kokaina iz Ekvadora u Evropu, upakovanog u pakete sa bananama.

Droga je, prema porukama koje su razmjenjivali, kupljena po cijeni od 5.000 dolara po kilogramu, a ukupno su u posao uložili 1.455.000 eura.

Zvicer je sebe odredio kao organizatora i sebi pripisao 45 kilograma kokaina, dok je prema dokazima iz „SKY“ komunikacije, Vujotiću pripalo 25 kilograma, Kneževiću 20, a Kašćelanu i Božoviću po 10 kilograma. Prekookeanski brod sa pošiljkom krenuo je iz Ekvadora 17. jula 2020. godine.

Zvicer je tada u čet komunikaciji napisao: ,,Ode brod sinoć“, a nakon provjera evidencije utvr-

đeno je da je brod „C. S. D.“ te noći zaista ispolovio. On je ostale pripadnike ove grupe tekstualnim i slikovnim porukama redovno obavještava o pomorskim rutama kretanja prekookeanskog broda sa kupljenim kokainom, o izgledu kartonskih paketa u kojima je droga bila upakovana sa bananama.

Upravo te fotografije olakšale su tužilaštvu i sudu da sklope cjelokupnu sliku ovog slučaja i utvrde krivicu optuženih. Kada je 4. avgusta uplovio u Roterdam, Zvicer je članovima grupe javio da se cjelokupna pošiljka nalazi u kontejneru označenom kao T. No, prije nego što je droga prebačena na kamion kojim je upravljao član holandske kriminalne organizacije, holandska policija je zaplijenila 743 kilograma kokaina.

Zvicer je potom preko „SKY“ aplikacije poslao poruke saradnicima, uz fotografije novinskih članaka o zapljeni u Roterdamu. Sutkinja Keković je kazala da je prilikom odmjeravanja visine zatvorske kazne kao otežavajuću okolnost kod svih optuženih cijenila to što su ranije osuđivani, kod Kašćelana dodatno što se neprimjereno ponašao na jednom od sudskih ročišta zbog čega ga je morala udaljiti iz sudnice. Olakšavajućih okolnosti, prema njenim riječima, nije bilo na strani optuženog Vujotića, za razliku od ostalih kojima je u prilog išlo to što su porodični ljudi. Bojana ROBOVIĆ

Policajci svjedočili o posljednjim trenucima pokojnog Radovana Markovića

Šćekić: Rekao mi je da ga je upucao Dejan

PODGORICA - Policijski

službenici Miroslav Šćekić i Dragana Gogić juče su u podgoričkom Višem sudu svjedočili o posljednjim trenucima života pokojnog Radovana Markovića, kojeg su među prvima zatekli ranjenog na Meterizama, 3. aprila prošle godine.

Za ubistvo Markovića, ali i i pokušaj teškog ubistva Nikole Drecuna i Igora Mašanovića, sudi se Harisu Kočanu, dok se Vanja Burda našao na optuženičkoj klupi zbog pomaganja počiniocu nakon izvršenja krivičnog djela. Šćekić je pred vijećem sudije Dragana Babovića kazao da je teško ranjenog Markovića zatekao u polusvjesnom stanju, naslonjenog uz drvo, nepokretnog, ali sposobnog da kratko odgovori na njegova pitanja.

- Rekao mi je da je trebalo da se nađe sa nekim momkom po imenu Dejan i da ga je taj Dejan upucao - izjavio je Šćekić, opisujući trenutak kada je pokušavao da sazna šta se dogodilo. Prema njegovim riječima, tog dana je službenim kombijem, putovao iz Podgorice prema Cetinju, zajedno sa kolegama i

inspektorkom Draganom Gogić. Kada su stigli na Meterize, primijetili su zapaljeno vozilo „mini moris“ italijanskih registarskih oznaka.

- Pozvao sam kolege da ih obavijestim. Potom se pored nas zaustavio ,,golf“ u kojem je bio Igor Mašanović. Rekao mi je da je vidio momka koji je zapalio auto i da ga je mobilnim telefonom snimio. Naveo je i da je taj momak pobjegao prema Pavlovim stranama, u pravcu Rijeke Crnojevića - ispričao je Šćekić. Nedugo zatim, iz pravca crkve im je, kako kaže, prišao mladić, za kojeg će se kasnije utvrditi da je riječ o optuženom Harisu Kočanu.

- Prišao nam je i rekao da je pronašao ranjenog momka i da mu je pomogao da se sakrije u šumarku. Kada sam otišao do tog mjesta, vidio sam Markovića naslonjenog na drvo u sjedećem položaju, zatvorenih očiju, u polusvjesnom stanju. Nije pomjerao noge i ruke - opisao je svjedok.

Šćekić je dodao da mu je Marković u kratkom razgovoru rekao ime i prezime, te da mu je zapaljeno vozilo.

- Tražio je vode, koju je donio vlasnik obližnje kafane Vujanović. Nakon četiri do pet minuta razgovora, prestao je da govori - kazao je on.

Na pitanje advokata Srđana Lješkovića, punomoćnika porodice ubijenog Markovića, zašto nije pokušao da od povrijeđenog sazna više detalja o napadaču, Šćekić je kazao da zbog njegovog stanja nije htio da ga zamara sa pitanjima.

- Smatram da svjedok na svaki način pokušava sebe da zaštiti od krivične odgovornosti, jer su on i koleginica Gogić morali da povrijeđenom pruže pomoć, a ne da čekaju hitnu - rekao je Lješković. Šćekić je odgovorio da nije imao vozilo kojim bi transportovao ranjenog.

- Po pravilima službe, ako lice ne pomjera noge i ruke, pretpostavlja se povreda kičme i ne smijemo ga pomjerati do dolaska medicinske pomoći. Policija i hitna stigli su 20 do 25 minuta nakon mog poziva – pojasnio je svjedok. Sudija Babović je podsjetio Šćekića na raniji iskaz dat tužilaštvu, u kojem je naveo da je „vidio tragove krvi na odjeći lica koje je prijavilo da je jedno lice povrije-

đeno u šumarku“, aludirajući na optuženog Kočana. Policajka Dragana Gogić opisala je susret sa Kočanom. Ispričala je da je, kada su otišli do mjesta gdje je ležao Marković, kolega Šćekić razgovarao s njim, a ona stajala nekoliko metara dalje, pored Kočana. - Nijesam konkretno vidjela rane na tijelu povrijeđenog - kazala je ona.

Prema navodima iz optužnice, Kočan je 20. novembra 2023. godine, oko 18.30 časova, za novčanu nadoknadu između 40.000 i 70.000 eura, iz raketnog bacača RPG-7 ispalio projektil ka vozilu u kojem su se nalazili Drecun i Mašanović.

Projektil je pogodio zemljanu površinu ispred vozila, zbog koje nije došlo do njihovog stradanja. Druga tačka optužnice odnosi se na ubistvo Markovića 3. marta 2024. godine. Kočan je, prema tužilaštvu, dok se nalazio na zadnjem sjedištu vozila, iz automatske puške ispalio više metaka u Markovića, koji je upravljao vozilom.

Dva projektila pogodila su ga u leđa, nanijevši mu smrtonosne povrede. B. ROBOVIĆ

Radoje Zvicer

PODGORICA – Od 25 opština samo devet je donijelo plan za kontrolu populacije pasa, a sklonište za napuštene životinje izgradilo je 16 - navedeno je u završnom izvještaju o realizaciji Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina koji je pripremila Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP).

Konstatuje se da ,,nije moguće uraditi adekvatnu evaluaciju tog strateškog dokumenta jer je izostao adekvatan odziv lokalnih samouprava u izvršavanju njihovih obaveza“.

Istaknuto je da lokalne uprave ne prepoznaju značaj uspostavljanja sistema kontrole populacije pasa. – Populacija pasa može direktno da utiče na pojavu zoonoza, zato je izuzetno važno kontrolisati pse bez nadzora, naročito sprovođenjem mjera kontrola koje utiču na izvor pasa i mjera za kontrolu populacije koje treba da se sprovode na human i održiv način. Ukoliko se u što kraćem roku ne preduzmu mjere na primjeni nacionalnog programa, identifikovani problemi će prerasti u ozbiljan društveni problem jer napušteni i psi koji nijesu pod nadzorom predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki problem, a istovremeno, dobrobit ovih životinja je drastično narušena – upozoravaju autori izvještaja. A ključni problem su ujedi pasa. U izvještaju se navodi da je prema informacijama dobijenim od Instituta za javno zdravlje u 2022. godini odrađeno 295, a u 2023. godini

Izvještaj Uprave za bezbjednost hrane, veter I n U I f I tosan I tarne poslove

Veliki broj lokalnih samouprava nije ispunio obaveze za smanjenje broja lutalica i napuštenih

Ujedi pasa 11 opština najmanje 2,80 miliona

Rekorder je Nikšić, koji je za sedam godina po osnovu odštete zbog ujeda pasa isplatio više od dva miliona eura. Sve opštine imale su obavezu da do kraja 2024. godine donesu plan za kontrolu populacije pasa, što nijesu uradile Podgorica, Cetinje, Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Gusinje, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, Tuzi, Ulcinj, Šavnik. Obaveza opština je i da otvore skloništa za napuštene životinje, ali je nijesu ispunili Kolašin, Mojkovac, Rožaje, Plav, Andrijevica, Tuzi, Gusinje, Cetinje i Zeta

225 postekspozicijskih tretmana (PEP) koji se odnose na ujede pasa. Statistika pokazuje da je samo deset opština po tom osnovu isplatilo čak 2,05 miliona eura. Berane (2024) 29.285 eura, Cetinje (2022 -2024) 8.950 eura, Herceg Novi (2021-2024) 4.700 eura, Mojkovac (2022-2024) 10.900, Tivat (2024) 100 eura, a Kotor (2024) 5.000 eura. Opština Nikšić je rekorder po naknadi štete po osnovu ujeda pasa, za period 2018-2024.

lokalna uprava godina iznos/€

Berane 2024. 29.285

Cetinje

Herceg Novi

Mojkovac

2024. 5.900 2023. 1.350

2022. 1.700

2024. 400 2023. 2.300 2022. 1.150 2021. 850

2024. 2.250 2023. 4.950

2022. 3.700

Tivat 2024. 100

Kotor 2024. 5.000

2024. 187.190 2023. 326.312

2022. 327.054 2021. 303.956

Nikšić

2020. 339.552

2019. 276.887 2018. 239.974

godina iz budžeta je isplaćeno 2.000.925 eura, iako je ta lokalna samouprava najviše uradila u sprovođenju mjera predviđenih programom.

Nijesu navedeni podaci za Bijelo Polje koje je (2020 –2024) isplatilo oko 500.000, Danilovgrad 70.000 eura, Bar (2023- 2024) 130.000 eura, dok je budžet Glavnog grada taj izdatak prošle godine koštao 100.000 eura.

U registru koji vodi UBHVFP, a koji je sastavni dio veterinarskog informacionog sistema, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, upisano je ukupno 33.263 kućnih ljubimaca (pasa), kao i devet odgajivačnica namijenjenih reprodukciji u komercijalne svrhe sa tri i više rasplodnih ženki.

(NE)ISPUNJENE

OBAVEZE

Iz Uprave podsjećaju da je Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja definisano da je primarna odgovornost za kontrolu razmnožavanja na držaocu kućnih ljubimaca. Isti zakon predviđa da je zbrinjavanje napuštenih/izgubljenih kućnih ljubimaca (pasa) obaveza lokalnih samoupra-

zdravstvenI I bezbjednosnI probleM: Psi lutalice

va koje treba da izgrade skloništa ili da zaključe ugovor o zbrinjavanju u najbližem registrovanom skloništu. Te objekte nijesu izgradili: Kolašin, Mojkovac, Rožaje, Plav, Andrijevica, Tuzi, Gusinje, Cetinje i Zeta.

Vlada je obavezala u septembru 2024. godine sve lokalne uprave da najkasnije do kraja te godine donesu planove za kontrolu populacije pasa, sprovode druge mjere i aktivnosti definisane Zakonom i nacionalnim programom. To nijesu uradile: Podgorica, Cetinje, Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Gusinje, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, Tuzi, Ulcinj, Šavnik.

Autori objašnjavaju da upravljanje i kontrola populacije pasa do donošenja nacionalnog programa nije bila predmet strateških dokumenata.

– Kako je u posljednjih nekoliko godina evidentan porast broja pasa, a posebno napu-

Nije bilo slučajeva bjesnila

U završnom izvještaju o realizaciji nacionalnog Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina navodi se da nijesu registrovani slučajevi bjesnila kod životinja i ljudi. –U Crnoj Gori nikada nije potvrđen nijedan slučaj

bjesnila kod ljudi, a od 2012. godine nijesu prijavljeni slučajevi kod životinja. Razlozi za to, pored obavezne vakcinacije pasa i mačaka, uključuju i oralnu vakcinaciju lisica i drugih divljih životinja, koju sprovodimo širom Crne Gore svake godine od 2011. godine, sa veoma zadovo-

štenih i pasa lutalica i sve češćih pojava napada na ljude, neodgovoran odnos vlasnika prema kućnim ljubimcima, s jedne strane, a sa druge, nedovoljna svijest pojedinaca i zajednice o obavezama i odnosu prema životinjama, nedovoljna povezanost i angažovanost institucija na državnom i lokanom nivou, nametnula se potreba za izradu i donošenje sveobuhvatnog, nacionalnog programa. Cilj programa baziran je na postojećem stanju i preporukama Svjetske organizacije za zdravlje životinja - Poglavlje 7.7. i podrazumijeva uspostavljanje održivog sistema za kontrolu populacije pasa u cilju poboljšanja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, zaštite zdravlja životinja i ljudi – pojasnili su iz Uprave. U izvješ taju je navedeno što su lokalne uprave uradile, odnosno koje su obaveze predviđene Programom

ljavajućim rezultatima u post-vakcinalnom praćenju. Svake godine se širom zemlje distribuira 550.000 mamaca koji sadrže oralnu vakcinu. Divlje životinje ih konzumiraju, čime postaju zaštićene od bjesnila, što znači da u Crnoj Gori nema rezervoara bolesti – piše u izvještaju.

za kontrolu populacije pasa realizovane u 2022, 2023. i 2024. godini. Nijesu sve opštine dostavile informacije. Opština Herceg Novi najavila je izgradnju skloništa za napuštene kućne ljubimce, na novoj lokaciji. Kolašin je 2023. godine zaključio ugovor o smještaju pasa lutalica sa Komunalnim preduzećem u Beranama. Opština je opredijelila 100.000 eura za izgradnje skloništa, izvršena je sterilizacija/kastracija ukupno 50 pasa, te uspostavljena saradnja sa NVO u cilju udomljavanja napuštenih kućnih ljubimaca i za tu namjenu je izdvojeno 7.000 eura. Pripremila je prijedlog izmjena i dopuna Odluke o kućnim ljubimcima sa posebnim osvrtom na držanje lovačkih pasa. Podgorica je formirala multidisciplinarni radni tim, sprovodi CNR (uhvati, steriliši, vakciniši, pusti) metod u okviru skloništa, pokrenut je program subvencioniranja sterilizacije/kastracije vlasničkih pasa. Dio skloništa za napuštene životinje namijenjen je za pansionski smještaj vlasničkih pasa. Otvoreno je nekoliko parkova specijalizovanih za kućne ljubimce. Čistoća je zaključila ugovor o pružanju veterinarskih usluga. Žabljak je utvrdio lokaciju za izgradnju skloništa. Donio je program za upravljanje populacijom pasa, uspostavljena je saradnja sa lovačkim organizacijama u cilju kon-

Isplate odštete zbog ujeda pasa

poslove (U bhvfp): napuštenih kućnih ljubimaca

opština koštali miliona eura

Izostala saradnja sa lovačkim udruženjima

U izvještaju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove istaknuto je da lovački psi predstavljaju rizik u ruralnim područjima (nacionalni parkovi, odmarališta, turistički kompleksi itd.). – Ostvaruju kontakt i sa divljim životinjskim vrstama (lisica, vuk itd.) čineći visok stepen rizika od prenošenja bolesti, a kao najznačajniju od Rabiesa (bjesnilo). Usljed neodgovornog vlasništva dolazi do prekobrojnosti te populacije koji se nekontrolisano i bez nadzora kreću, reprodukuju bez primjene mjera zdravstvene zaštite kao i identifikacije i registracije, što indirektno može uticati na ugrožavanje dobrobiti životinja i javnog zdravlja. U organizaciji UBHVFP sprovedeno je niz obuka u vezi odgovornog vlasništva, zdravstvene zaštite, identifikacije i registracije lovačkih pasa i dobrobiti životinja – navedeno je u dokumentu.

trole kretanja lovačkih pasa, te organizovane dvije edukacije lovaca na temu odgovornog vlasništva.

Rožaje je usvojilo lokalni program za kontrolu populacije pasa 2024-2029. godina, dok je Andrijevica u cilju zbrinjavanja pasa lutalica zaključila ugovor sa Komunalnim preduzećem u Beranama 2021. godine. Kotor je izradio lokalni plan za kontrolu populacije pasa. Na Cetinju je izrada nacrta tog dokumenta u završnoj fazi, za period 2025-2030. godinu kao i izgradnja skloništa za napuštene kućne ljubimce. Opredijeljeno je 4.420 za sterilizacije/ kastracije pasa lutalica. Šavnik je pripremio formiranje multidisciplinarne radni grupe. Tivat je formirao radnu grupu za praćenje realizacije lokalnog plana, sproveo je medijsku kampanju o obavezama vlasnika kućnih ljubimaca, promovisanju odgovornog vlasništva te srpoveo akciju udomljavanja pod nazivom „Usvoji srcem“. Realizovan je popis vlasničkih i napuštenih pasa (dva puta godišnje), a kroz donaci-

je obezbijeđena četiri čitača mikročipa. Nadležni organi i službe sarađuju sa NVO, te sa lovačkim udruženjem.

U Baru je u periodu važenja Programa registrovano sklonište za napuštene kućne ljubimce. Opština Nikšić usvojila je plan za kontrolu populacije pasa. Odradila je popis kućnih ljubimaca (pasa) u saradnji sa NVO. Kroz CNVR program sterilisano je 1.000 uličnih pasa i udomljeno 764 (2019-2023. godina). Sterilisano je 517 uličnih pasa (2023-2024. godina). Opredijeljeno je po 5.000 eura iz budžeta za sterilizaciju uličnih i vlasničkih pasa i 7.950 eura za identifikaciju i registraciju kućnih ljubimaca (pasa). Za I&R (identifikacija i registracija), vakcinaciju pasa protiv bjesnila je namijenjeno 15.000 eura (2024. godina), izgrađen je karantinski prostor (free zone) na dva hektara (2024. godina) vrijedan 100.000 eura. Opština Berane saopštila je da je formirana radna grupa, pripremljen je nacrt lokalnog plana koji nije usvojen zbog političke krize. U Mojkovcu je for-

Realizovane mjere vrijedne 400.000 eura

Kada je o finansijama riječ od 2021. do 2024. godine od planiranih 493.700 eura investirano je 393.370 eura. Opština Kolašin je utrošila planiranih 7.000 eura za akcije udomljavanja (nije 100.000 eura planiranih za izgradnju skloništa), a Cetinje 4.420 za sterilizaciju pasa lutalica. Najviše je investirala nikšićka opština – 132.000 eura za sterilizaciju i kastraciju, zatim za I&R (identifikacija i registracija) pasa, I&R, CNVR (uhvati, steriliši, vakciniši, pusti), izgradnju karantina. Iz državnog budžeta izdvojeno je 199.000 eura za I&R (potrošeno 50.000 eura), dok je za nabavku mikročipova i pasoša potrošeno 50.000 eura.

U registar koji vodi Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, upisano je ukupno 33.263 kućnih ljubimaca (pasa), kao i devet odgajivačnica namijenjenih reprodukciji u komercijalne svrhe sa tri i više rasplodnih ženki

mirana radna grupa za izradu plana, uspostavljena komunikacija sa opštinom Kolašin radi izgradnje zajedničkog skloništa za napuštene kućne ljubimce. Zeta i Pljevlja usvojile su lokalni plan za kontrolu populacije pasa, a Danilovgrad formirao radnu grupu za izradu tog dokumenta.

Jedna od obaveza lokalnih samouprava bila je da izrade plan za obuku i jačanje stručnih i tehničkih kapaciteta, ali to nijedna nije uradila.

Pored evidencije o identifikaciji i registraciji svaka lokalna uprava bi trebala sprovesti tzv. brojanje pasa. To su uradili Nikšić i Tivat.

Kada je o obavezama riječ država (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede) treba da donese novi zakon o dobrobiti životinja, kao i nacionalni program za kontrolu populacije pasa za period 2026 - 2029. godina. Takođe, izmjene i dopune Pravilnika o bližim uslovima koje treba da ispunjavaju odgajivačnice i Pravilnika o načinu držanja opasnih pasa.

KLJUČNI IZAZOVI

Iz Uprave konstatuju da je za unapređenje u kontroli populacije pasa lutalica jedina prihvatljiva opcija ona koja je predložena Programom – uspostavljanje održivog sistema radi poboljšanja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, zaštite zdravlja životinja i ljudi. – Dosljedna primjena svih aktivnosti definisanih planom ima za cilj da se ponudi najprihvatljiviji način za rješenje izazova koje se odnose na pitanje kontrole populacije pasa, odnosno smanjiće se ili održavati na prihvatljivom nivou broj napuštenih i pasa lutalica, a sa druge strane podsticati odgovorno vlasništvo – kazali su. Kao ključne izazove za ostvarenje tog cilja prepoznaju: nedovoljnu koordinaciju između lokalnih i državnih organa, ograničene kapacitete za sterilizaciju u sjevernim opštinama, zatim slabu medijsku pokrivenost u ruralnim sredinama i administrativne prepreke koje imaju lokalne samouprave u procesu izgradnje skloništa.

D. ŠAKOVIĆ

Šumarskom sektoru fali kadar, resorno ministarstvo predložilo rješenje

Stipendirani inžinjeri moraće pet godina da rade u Crnoj Gori

PODGORICA – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavilo je da će uskoro objaviti javni poziv za stipendiranje studenata šumarstva za studijsku 2025/2026. godinu na koji će imati pravo prijave svi koji pohađaju osnovne i master studije na državnim univerzitetima u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Ljubljani, Banjluci i Skoplju.

Iz tog vladinog resora kojim rukovodi Vladimir Jokić pojašnjavaju kako na taj način pokušavaju da riješe problem nedostatka stručnog kadra u sektoru šumarstva - nedostatak inženjera šumarstva. – Prosječna starost zaposlenih u Upravi za gazdovanje šumama je 55 godina, pri čemu je interesovanje za školovanje u oblasti šumarstva na vrlo niskom nivou. Situacija u pojedinim područnim jedinicama dodatno ističe ovu problematiku, jer u nekim od njih gotovo da nema stručnih lica, dok u većini ostalih područnih jedinica postoji po jedan ili dva inženjera. Ovaj izazov ukazuje na potrebu za sistemskim rješenjima u vođenju i očuvanju šumskih resursa. U okviru nacrta Strategije razvoja šuma i šumarstva za period od 2025.

do 2030. godine prepoznata je važnost djelovanja na rješavanju tog problema. Strateški ciljevi uključuju stipendiranje dovoljnog broja talentovanih studenata za šumarstvo u regionu, kao i aktivan proces akreditacije studijskih programa šumarstva na Univerzitetu Crne Gore. Pored toga, planirano je proširenje obrazovnih sadržaja u području upravljanja prirodnim resursima, biologije i zaštite prirode, čime se želi podstaći veće interesovanje i osposobiti stručnjake spremne za buduće izazove u ovoj ključnoj oblasti od značaja za očuvanje i održivi razvoj šumskog bogatstva naše zemlje – navedeno je u obrazloženju. Cilj planiranih mjera jeste po-

Javni poziv Agencije za zaštitu životne sredine

Dodijeliće sertifikat održivog turizma

PODGORICA – Agencija za zaštitu životne sredine raspisala je javni poziv, upućen pravnim licima i preduzetnicima, za dodjelu eko-sertifikata održivog turizma u zaštićenim područjima. – Osnovni cilj poziva jeste promovisanje održivog turizma i ekološki prihvatljivog poslovanja, povećanje svijesti privatnih iznajmljivača o zaštiti životne sredine i energetskoj efikasnosti kao i izgradnja kredibiliteta objekata koji primjenjuju zelene prakse. Ekološki sertifikat ima za cilj da odvoji smještajne objekte izgrađene od prirodnog ambijentalnog materijala, energetski održive, objekte koji dijelom godišnju potrošnju energije pokrivaju iskorišćavanjem obnovljivih izvora energije –navedeno je u pozivu Pravo prijave imaju objekti koji su legalno izgrađeni i registrovani za turistički smještaj, da praktikuju ili planiraju mjere u oblasti energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih

Cilj je da se odvoji objekti izgrađeni od prirodnog ambijentalnog materijala, energetski održivi, objekti koji dijelom potrošnju energije pokrivaju iskorišćavanjem obnovljivih izvora energije

izvora energije, da imaju svoj vrt u kome će razviti permakulturno gazdinstvo, zatim da primjenjuju mjere odvojenog prikupljanja i reciklaže otpada, racionalne potrošnje vode i energije, ponuda lokalnih, organskih i sezonskih proizvoda, smanjenja buke i očuvanja prirodnog ambijenta, informisanja gostiju o kulturnim, istorijskim i prirodim vrijednostima lokalne sredine, promocije održive mobilnosti. Rok za podnošenje prijava je do 20. novembra 2025. godine. C. G.

vratak studenata šumarstva iz Crne Gore koji studiraju na državnim fakultetima u regionu i zapošljavanje u sektoru šumarstva u Crnoj Gori, kako bi se preduprijedio problem nedostatka stručnih kadrova. – Kako bi se osiguralo da će korisnici stipendija nakon završenih studija zasnovati radni odnos u sektoru šumarstva u Crnoj Gori, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je pripremilo nacrt ugovora o stipendiranju, koji će biti sastavni dio javnog poziva za stipendiranje. Ugovorom će se korisnici stipendija obavezati da nakon završenih studija provedu najmanje pet godina radeći u sektoru šumarstva u Crnoj Gori – kazali su iz Ministarstva. D.Š.

Program Path4MedHorizon Europe Za ,,zelene“ projekte do 100.000 eura

PODGORICA – U okviru EU sufinansiranog projekta Path4Med, koji se realizuje kroz program Horizon Europe, otvoren je poziv za finansiranje lokalnih i regionalnih vlasti iz mediteranskog regiona.

Iz Zajednice opština saopštavaju da je poziv namijenjen javnim institucijama koje se bave upravljanjem vodom i zemljištem, zaštitom životne sredine, meteorologijom i poljoprivrednim politikama. Cilj poziva je podrška implementaciji i testiranju inovativnih rješenja koja doprinose smanjenju upotrebe đubriva i prevenciji, smanjenju ili sanaciji zagađenja vode i zemljišta. Kroz ovaj poziv biće odabrano pet pilot projekata koji će dobiti finansijsku podršku do 100.000 eura. Prijave se mogu podnijeti do 30. januara 2026. godine C.G.

šUMarsKI seKtor bez Kadra: Čakor

PODGORICA – Petar II

Petrović-Njegoš, vladika, pjesnik i mislilac, već više od dva vijeka stoji kao moralni i duhovni stub crnogorskog identiteta.

Danas, kada Crna Gora slavi državni praznik kulture – Njegošev dan, postavlja se pitanje da li njegovo djelo i dalje služi kao moralno ogledalo crnogorskog društva i da li bi nekadašnji vladar i mitropolit crnogorski u njemu prepoznao svoje ideale i u njima narod kojem je u amanet ostavio ,,Gorski vijenac“, ,,Luču mikrokozma“ i ,,Lažnog cara Šćepana maloga“.

O tome da li bi se Njegoš snašao u 21. vijeku, te kako bi reagovao na današnju Crnu Goru i njenu kulturnu scenu, za naš list govore akademik i profesor u penziji dr Radovan Radonjić, slikar i pisac Dimitrije Popović, pozorišni reditelj i predsjednik DANU Blagota Eraković, glumac Aleksandar Gavranić i kompozitor Aleksandar Perunović. Sagovornici su pokušali da zamisle tog „novorođenog Njegoša“ u Crnoj Gori 21. vijeka. Njihove vizije nijesu samo o Njegošu, već o nama samima i o tome koliko smo daleko otišli od onih brda na koja nas je pozivao da se popnemo.

IZAZOV

Dimitrije Popović smatra da bi se Njegoš, s obzirom na njegove kapacitete, mogao odlično snaći u današnjoj Crnoj Gori.

- Ovakvo bi mu stanje u društvu bilo veliki izazov. Smatram da se radilo o ličnosti koja se znala nositi s problemima i djelovati u skladu s mogućnostima kojima raspolaže. Što je situacija kontroverznija, stvarnost komplikovanija, potrebe za razrješavanje takvog stanja nameću se po sebi. Njegoš bi snosio odgovornost za učinjeno - istakao je Popović. Stvarnost bi Njegošu, kako kaže Popović, danas dala za pravo i da bude razočaran i da stremi idealima.

- Kako se radi o prosvijećenoj osobi sve bi snage usmjerio za ostvarenje ideala, za sveopštu afirmaciju crnogorskog društva građenu prema savremenim evropskim standardima. ,,Pustinjak cetinjski“ je bio puno više od bogobojažljivog pastira, bio je evropejac po duhu i dobro je osjećao i znao što znači prosvijećenost. Imao je prilike svijet neposredno upoznati boraveći u evropskim metropolama. Želio je dobro svom narodu jer je znao da mu se može najviše pomoći prosvećujući ga. Zato sam siguran da bi znao učiniti na efikasan način sve ono što je potrebno za dobrobit cijelog društva i da bi na svodu crnogorskog neba već sijale zvijezdice Evropske unije - rekao je Popović.

On smatra da savremena crnogorska umjetnost nije izgubila vezu sa nasljeđem jer se radi o nečemu što pripada temeljnim vrijednostima crnogorske i opšte lične kulture.

NAŠA TEMA: Da li bi se veliki crnogorski pjesnik i mislilac snašao u 21. vijeku, društvenu situaciju, na naš odnos prema kulturnoj baštini, te da li bi išta preduzeo

Evropska unija bi možda bila dobijena Njegoševa

- Toga su umjetnici svjesni. Druga je stvar koliko Njegoš, odnosno njegovo djelo, može nekoga zaokupljati na ovaj ili onaj način da bi ga transponovao u umjetnički izraz. To je stvar izbora po srodnosti. U kojoj mjeri u ovo naše vrijeme postoji interes za Njegoša i njegovu filozofsko mističnu poetsku misao izdvojio bih izuzetne analize i komparacije Njegoševog i Lubardinog djela kako je to uradila prof. Sonja Tomović-Šundić u knjigama i predavanjima. Takođe je nezaobilazan prof. Slobodan Tomović, jedan od najboljih poznavalaca Njegoševog djela uopšte. Zahvaljujući njegovom djelu ,,Potonja Njegoševa ura“ koja se dugi niz go-

POPOVIĆ: Kako se radi o prosvijećenoj osobi sve bi snage usmjerio za ostvarenje ideala, za sveopštu afirmaciju crnogorskog društva

dina izvodi kao monodrama koju je režirao Blagota Eraković, a vladiku i pjesnika utjelovio Slobodan Marunović posredstvom teatarske umjetnosti čini da Njegoševo djelo bude prisutno kroz ovaj medij i izvan granica Crne Gore na pozornicama širom svijeta. Dakle, Njegoš živi među savremenicima - rekao je Popović.

Pr ema njegovim riječima, kao čovjek koji je gradio škole, Njegoš je znao koliko je kultura važna za jedan narod i za njegov prosperitet.

- Koliko god da se daje za kulturu uvijek je malo. U današnje vrijeme brzih promjena i dinamičnosti kultura treba strateški rad i permanentno ulaganje u projekte koji su od interesa za afirmaciju države u međunarodnim okvirima. Njegoš je bio čovjek takvog intelektualnog formata da bi znao u toj strategiji što su prioriteti, a što je manje važno i lokalnog je karaktera - istakao je Popović. On je naglasio da je Njegoš, po prirodi pjesničkog bića, imao punu svijest o tradiciji.

fašisti, da se otkriva spomenik prononsiranim koljačima, ubicama djece, žena, staraca. Da predsjednik Skupštine Crne Gore dolazi na grobnicu kolaboranata, izdajnika. Stih ,,zla pod nebom što su svakolika čovjeku su prćija na zemlji“ opisao bi Njegošev komentar naše stvarnosti – kazao je Eraković, dodajući da ,,mi sad moramo da trpimo to zlo koje su nam nanijeli i koje nam nanose kontinuirano“.

- Stoga bi, vjerujem, posebno usmjerio pozornost prema kulturnoj baštini. Jer ono što Crna Gora danas ima to je bogato nasljeđe multikulturalne i multikonfesionalne zajednice. Znao bi tu k arakteristiku kreativno prilagoditi s enzibilitetu i potrebama ovog vremena. Njegoš je bio moderan duh, čo vjek svog vremena i kao pjesnik bio bi posebno osjetljiv za pitanja koja se uopšte tiču umjetnika. Razumio bi njihove p otrebe. Ono protiv čega bi se borio jeste p rovincijalizam u duhovnom smislu i uopšte retrogradnost - istakao je Popović.

Umjetnik smatra da bi nam Njegoševa poruka koju bi nam uputio bila u duhu potrebe za usavršavanjem ljudskog bića: ,,Ko na brdo ak’ i malo stoji. Više vidi no onaj pod brdom“. - Njegošev pogled je dosezao izvan njegovog vremena. Treba od Njegoša učiti, a ne zloupotrebljavati ga - istakao je Popović.

KLICA

Njegoš bi, prema riječima Erakovića, današnje društveno-političko stanje opisao riječima ,,Zla pod nebom što su svakolika čovjeku su prćija na zemlji“.

- Ja, stvarno, u ludilu nijesam mogao da sanjam da će Crna Gora doći u ovakvu situaciju koja je sad došla. Da se slave

- Daleko sam od bilo kakvih militantnih pobuna, ali da se angažuju, da se organizuju, da skinu ovu gubu iz torine koja je snašla Crnu Goru. Njegoš je kroz kola u ,,Gorskom vijencu“ progovarao iz glave cijelog naroda. I danas bi se mogla organizovati ta kola. Drugo: ,,junaštvo je car zla svakojega“, a zaista ne bih volio da moje riječi zazvuče na bilo kakav način militantno. Naprotiv, uvijek sam za kompromis, za dogovor, tako da sam i ovom prilikom za kompromis, dogovor svih onih koji dobro misle Crnoj Gori. Što kaže Njegoš: ,,Spomenik je vašega junaštva Crna Gora i njena svoboda“ – kazao je on. Eraković smatra da bi Njegoš i u ovom vremenu, da ga uzmemo, da ga prelistavamo, mogao preslikati neke misli i neke zaključke, isto kao i u onom vremenu. Na pitanje da li Crna Gora i danas baštini Njegošev duh, kazao je da je ,,teško o tome razgovarati“. - Lično mislim, ako se kaže da ga je izgubila, da ne bih bio u pravu. Svi mi nosimo u sebi tu klicu njegoševsku, taj neki duh koji nam je on ostavio, pa makar ga koristili u nekom savremenom pogledu, pišući o prilikama koje nam se dešavaju, koje naizgled nikakve veze s Njegošem nemaju. Ali taj duh, ta moralna snaga koju je on imao i koju je on pokazao, je značajno uticala na Crnogorce i značajno utiče još uvijek – smatra Eraković.

Na pitanje kako bi Njegoš reagovao na današnje stanje u kulturi, odnos države prema kulturnoj baštini, umjetnicima i umjetnosti uopšte, kazao je da bi ,,Sestra Batrićeva odradila svoje“.

- Ja ne znam da li su ti ljudi svjesni da ovako devastirajući kulturu ubijaju duh i posto-

ERAKOVIĆ: Njegoš bi i u ovom vremenu mogao preslikati neke misli i neke zaključke, isto kao i u onom vremenu

PUNA SU NAM USTA VELIKOG PISCA I MISLIOCA: Selfi na Njegoševom grobu, septembra 2024. godine, na Lovćenu

vijeku, kako bi gledao na političku i preduzeo za dobro svog naroda

možda već Njegoševa bitka

janje jednog naroda. Najlakše je jedan narod uništiti ako mu uništiš kulturu i obrazovanje – rekao je Eraković.

POLITIZACIJA

Komentarišući da li bi se Njegoš, uslovno rečeno, snašao u današnjoj Crnoj Gori, Perunović je kazao da bi se prvo trebalo postaviti pitanje - šta bi Njegoš danas uopšte bio?

- Ako bismo ga zamislili kao svešteno lice, odgovor vjerovatno i ne bi bio previše težak, niti komplikovan. Kao svjetovno, pak, lice, moguće da bi čak i on morao - kako to rekoste, možda ne slučajno - da se snađe - kazao je Perunović. On smatra da je gotovo nezamislivo neku ličnost koja je živjela u Crnoj Gori u prvoj polovini 19. vijeka uklopiti u naš savremeni trenutak.

- Ipak, s obzirom da mi koji danas govorimo o nekim idealima teško da možemo biti oduševljeni time koliko su oni zaista aktuelni, jasno je da bi i Njegoš imao podo-

PERUNOVIĆ:

Činjenica je da bi on, sa svim kapacitetom i autoritetom danas bio samo još jedan od niza paralelnih glasnogovornika

sta prostora da reaguje. Ono što bi zapravo bilo najtragičnije, to je činjenica da bi on, sa svim kapacitetom i autoritetom sasvim sigurno bio samo još jedan od niza paralelnih glasnogovornika sa praktično nikakvim mogućnostima da ozbiljnije djeluje na nekom većem planu - rekao je Perunović. Što se tiče Njegoševe reakcije na današnje stanje kulturne scene u Crnoj Gori, Perunović je istakao da bi društvo uopšte moglo da se odnosi prema bilo čemu, valjalo bi za početak težiti ka tome da ono bude zdravo.

- Želim da vjerujem da bi Njegoš, pored ostalog, i u tom smjeru djelovao, a ne samo proklamovao pojedine isprazne političke i kulturne parole/narative - istakao je Perunović.

On je istakao da, kao i u većini prethodnih pitanja koja smo mu postavili, moramo računati na nekog novorođenog Njegoša, a ne stvarnog, teleportovanog iz prošlosti.

- Nažalost, pošto se u dijelu javnosti stvari sagledavaju iz ove druge perspektive, dolazimo do politizacije Njegoša, pa on

za jedne postaje neprikosnoveni ideal za dokazivanje nacionalnog određenja i sl., dok za druge on postaje zbog toga problematičan. Valjalo bi da konačno shvatimo da živimo u 21. vijeku i da su samo oni opšti ideali vanvremenski. A na njih smo izgleda zaboraviliistakao je Perunović.

RUSKA ZALEĐINA

Za razliku od ostalih Pobjedinih sagovornika, Radovan Radonjić iskazao je mnogo kritičniji odnos prema Njegošu i praznovanju 13. i 14. novembra kao državnog praznika kulture. Njegoš bi se, prema njegovim riječima, sasvim dobro osjećao i snašao u današnjoj Crnoj Gori. - Imao bi, kao i ranije, jaku zaleđinu u Rusima, radio ono što Rusi kažu, pisao, uglavnom, o onome što ne zna uz pomoć savjetnika i mentora iz Srbije. Uspio bi u onome što je ostavio kao politički zavjet pri kraju svog života – kad je vrlo precizno kazao da nakon povlačenja Osmanlija sa Balkana treba raditi na vaskrsu triju

S. VASILJEVIĆ

carstava – bugarskog, grčkog i srpskog, u kome bi Crna Gora bila neki njegov periferni djeličak. To rade i današnji Crnogorci, predvođeni parlamentarnom većinom iz 2020. godine, posrbljenim Crnogorcima i ispražnjenim mozgovima crnogorske intelektualne i kulturne elite - kazao je on. Osjećao bi se danas Njegoš, kako je kazao Radonjić, čak i bolje nego za svoga vremena. - Jer onda je imao ljudi koji su i drugačije mislili i imali hrabrost i to da mu kažu, doduše i podršku Rusije da ih skloni s puta na najkukavički način koji se može zamisliti, a to je da pošalje četu perjanika predvođenih Petrom Vukotićem na Njeguše na Badnje veče 1832. godine, sa zadatkom da opkole kuću guvernadura Radonjića tačno u ponoć, zapale nanesenu slamu i u onom dimu i vatri pospane ljude pohvataju. Šestoricu su ubili, a guvernadura Vuka i brata mu Marka okovali u gvožđa, poveli u Cetinjski manastir, đe je guvernadur držan do na 5-6 dana pred smrt - istakao je Radonjić. Prema njegovim riječima, Njegoš je bio ,,masovni ubica, veliki prevarant, čovjek kojem su materijalna zarada i status bili iznad svega da bi se i bolestan i kad je zdrav provodio u inostranstvu, dok njegov narod masovno umire“.

- Kad kažem ovo „i zdrav“ mislim na završni dio sadržaja njegovog pisma skadarskom veziru u kome mu kaže, citiram: ,,Prijatelju, ti znaš koliko sam ja meka srca i koliko mi je teško gledati kad u gladnim

RADONJIĆ: Imao bi, kao i ranije, jaku zaleđinu u Rusima, radio ono što Rusi kažu, pisao, uglavnom, o onome što ne zna uz pomoć savjetnika i mentora iz Srbije

Gavranić: Njegoš bi bio zbunjen građevinskom ma jom

Glumac Aleksandar Gavranić smatra da bi Njegoš u današnjoj Crnoj Gori bio zbunjen građevinskom mafijom koja nam u sprezi sa manipulativnom politikom nepovratno uništava životni prostor. - Vjerujem da bi situacijom u crnogorskoj književnosti bio razočaran. Društveno-politička situacija bi mu bila bliska jer mi vrtimo iste mentalitetske probleme zadnjih 200 godina. Mi već jako dugo u našoj kulturi baštinimo kukavičluk i prostituisanje. Toliko je uzgojenog nemorala da je veliko pitanje kako išta moralno možemo da stvorimo? - istakao je Gavranić. Odgovarajući na pitanje kako bi Njegoš reagovao na današnje stanje kulturne scene u Crnoj Gori, Gavranić je kratko kazao da bi se na svakom koraku pitao ,,a ja što ću i sa kime ću?”.

- Pitao bih Njegoša da mi objasni zašto je većina ljudi na ovim prostorima toliko povodljiva da bilo koji polupismeni političar može da ih izmanipuliše? Zašto imamo nasušnu

godinama djeca počnu umirati na rukama svojih majki, pa pokupim ovo malo moje sirotinje da je ne raskubu i odem na po šest do sedam mjeseci vani, da to ne gledam, pa kad problemi prođu vratim se u zemlju“ – priča Radonjić. Prema njegovim riječima, Njegoš je, u vrijeme kad je tvrdio da se nalazi na čelu Crne Gore i tobože radi za njene interese, dozvolio sebi da bude tajni učesnik u tajnom savjetu Ilije Garašanina koji je radio na ,,Načertaniju“, iako je to ,,Načertanije“ predviđalo da se u okviru ujedinjenih srpskih država na prvom mjestu nalazi Srbija, pa Crna Gora, naravno sve pod krunom Karađorđevića. Za to je, kako je

Crnogorcima

neka je srećna današnja petrovićevska država

Radovan Radonjić je Crnogorcima poručio da im je ,,srećna slava i srećna današnja petrovićevska država i dobro koje vam je donijela i pamet koju vam je dala i činjenica koja će vas morati zabrinuti pa da ste svi najpametniji ljudi na ovom svijetu“. - Što znači insistirati u jednoj zemlji na sredini treće dekade 21. vijeka, na potrebi te zemlje da se vrati 300 godina nazad u poziciju ruske kolonije i da iz nje gradi dobro i sreću za ovaj

narod. Bilo bi lijepo da ovi koji budu proslavljali tog mudraca i čudnog ili čudesnog stvaraoca objasne i to. Jer ako ga ne objasne danas i nama objasniće ga neko drugi sjutra, a oni, želim im da svi imaju duge i srećne porode, neće ostaviti lijepo nasljeđe svojim nasljednicima. Eto, toliko o Njegošu kao nekome čija dva dana trošimo na proslavu njegovog rođenja, pa vidi nam se da smo zaista postojani u svojoj odluci –kazao je Radonjić.

potrebu da se uvlačimo direktorima u dupe i trljamo o političke partije radi sitnih interesa? Zašto nas decenijama vode najgori među nama? - kazao je Gavranić.

On smatra da bi nam Njegoš poručio da se borimo obrazovanjem, dostojanstvom i hrabrošću.

- Jer, kada si obrazovan i hrabar onda imaš svoj stav. Kada imaš svoj stav onda si snažan pojedinac koji umije da pruži otpor. Jedino tako dolazi do društvenog boljitka. Snažni pojedinci koji zajednički usmjeravaju neuke i uplašene ljude na pravi put. Ne može gomila sama. Pametni i hrabri moraju da povuku - istakao je Gavranić.

rekao Radonjić, Njegoš od Garašina od 1804. godine primao honorar od hiljadu austrijskih zlatnika, praveći se da ne zna otkud mu i zbog čega ti prihodi, iako se radilo „o bezočnoj izdaji Crne Gore“. - A taj je naš veliki filozof, veliki umnik i veliki čovjek za kojega vežemo sve najviše i najljepše u istoriji Crne Gore za samo 17 godina, koliko je proteklo otkad se vratio sa hirotonije iz Rusije sa prtljagom u kojem su bili jedna pećnica i jedan pribor za jelo, neke crkvene knjige i, naravno, zavežljaj sa posteljinom, postao je bogataš koji je na dan smrti imao ušteđeno u bankama u Beču i Petrogradu preko tri crnogorska budžeta. Volio bih da ova gospoda između redova divljenja mudrostima koje je saopštio o sukobu nekakvih gvozdenih brigada dobrih i loših, objasne je li učestvovao u tim ratovima pa ih kao neka vrsta krstaša tamo zaradio ili opljačkao od svog naroda – rekao je on. Skoro dva vijeka nakon njegove smrti, dakle, Njegoš je i dalje lakmus duhovnog stanja Crne Gore – istovremeno veličan, osporavan i tumačen iz suprotstavljenih tabora. Ali, dok god se o njemu govori s takvom strašću, dok izaziva podjele i preispitivanja, znači da još traje. Jer Njegoš nije samo spomenik iz prošlosti, već pitanje koje i dalje stoji pred svakim od nas: da li smo još sposobni da gledamo s onih visina na koje nas je pozivao kroz svoje djelo? Adrijana ĐOROJEVIĆ / Andrija RADOVIĆ

Upotreba Njegoša u kampanji „Ne damo svetinje“

Predstava ,,Žena od prije“ Gradskog pozorišta, u režiji Damjana Pejanovića, premijerno izvedena u KIC-u

Prošlost nas proganja dok ne izmirimo njene dugove

PODGORICA – Ljubav koja ne poznaje vrijeme i obećanja koja ne zastarijevaju čine okosnicu predstave

,,Žena od prije“ Gradskog pozorišta, premijerno izvedene u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. Režiju

Nastup stipendiste Fondacije „Miloš Karadaglić“ 18. novembra Koncert pijaniste Sima Šiševića u Beranama

PODGORICA - Mladi crnogorski pijanista Simo Šišević nastupiće, u utorak 18. novembra, u 19 sati u Centru za kulturu u Beranama. Repertoar sa kojim će se Šišević predstaviti beranskoj publici obuhvata djela Franca Šuberta, Nikolaja Karloviča Metnera, Bele Bartoka, Vasilija Mokranjca, Manuela de Falje, Federika Mompoua, Isaka Albeniza i Ferenca Lista, povezana nadahnućem folklorima različitih kultura.

Šišević je rođen u Podgorici 1999. godine gdje je završio Umjetničku školu za muziku i balet „Vasa Pavić“. Diplomirao je na Kraljevskom muzičkom koledžu u Londonu. Trenutno pohađa postdiplomske studije na Kraljevskoj akademiji za muziku u Londonu u klasi Tatjane Sarkisove, a istovremeno studira i kod Borisa Bermana na Akademiji del Ridoto u Italiji. Kao solista nastupao je sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom i Festivalskim orkestrom KotorArta. Održao je resitale na brojnim festivalima u našoj zemlji i regionu, a nastupao je u brojnim koncertnim dvoranama širom Evrope. Koncert se organizuje u saradnji sa Fondacijom „Miloš Karadaglić“, koja je Šiševiću dodijelila stipendiju za školovanje iz oblasti klasične muzike na međunarodnom konkursu Fondacije za 2024/2025. godinu, realizovanom u saradnji sa partnerima Adriatic Marinas (Porto Montenegro), One Crna Gora i crnogorskom Elektroprivredom. A. Đ.

Struktura teksta ima i poetički okvir, kao da nam daje drugu šansu, ali mi, ljudi, često ponovimo iste greške. I opet završimo tamo odakle smo krenuli. To je, zapravo, poruka predstave - istakla je glumica Maja Šarenac

priču o povratku prošlosti koja ruši privid porodične harmonije. Priča započinje kao naizgled obična porodična situacija: supružnici Frank i Klaudija i njihov sin Andi spremaju se da se presele u inostranstvo. Odjednom u njihov život ulazi Romi Fogtlender – Frankova prva velika ljubav iz mladosti, koja traži da se poništi sve što se posle dogodilo i da on ispuni obećanje vječne ljubavi koje joj je ranije dao, napusti porodicu i ode sa njom. Nelinearnost vremena je jedno od osnovnih poetičkih načela predstave, zbog čega se scene ponavljaju, prepliću i nemaju jasan tok. Komad tako razgrađuje klasični stilski postupak: vrijeme je „savijeno“, scenske situacije se ponavljaju ili se vraćaju unazad, a zahtjev Romi da Frank ostavi ženu i pravi se da se prethodne 24 godine uopšte nijesu dogodile su osnovni pokretač radnje.

LAŽNA OBEĆANJA

Scenografija se sastoji od ogromne kulise od kartonskih kutija, koja predstavlja stan iz kojeg se porodica seli. Paketi na kraju predstave padaju na scenu.

jela porodična idila sagrađena na nekim staklenim, klimavim i lažnim nogama, onda je okej da se te kutije sruše – kazao je reditelj Pejanović.

On je kazao da su ,,slušali Šimelfeniga koji se tematski naslanja u najširem mogućem domenu temom ljubavi“.

- Baveći se pritom lakoćom izgovorene riječi i time da je obećanje besplatno i kako sve što ne zatvorimo u prošlosti nastavlja da nas proganja u sadašnjosti, budućnosti, dok ne izmirimo te dugove. Dosta smo laki kad obećavamo, kad se zaklinjemo na vječnu ljubav. Obećanje je besplatno i nikad dva puta ne razmislimo – rekao je on. Glumica Maja Šarenac kazala je da je proces bio dug, intenzivan i temeljan:

telj Pejanović je postavio pitanje: ,,kako možeš nekome dati takvo obećanje?“ - I eto, dvadeset četiri godine kasnije neko pokuca na vrata i kaže „Ti si mi obećao“. Upravo u tome je paradoks. Mladi treba da daju obećanja, da pokušavaju, da griješe, da vole. Moj lik zato nijesam doživio kao krivca. On je samo čovjek koji je volio na svoj način - kazao je Slavić.

potpisuje Damjan Pejanović, koji je tekst Rolanda Šimelfeniga pretočio u emotivno i vizuelno složenu

- Nije ostavljen prostor za nadu, samo je pitanje da li se te kutije ruše po pravdi ili ne. Ako porodica već funkcioniše tako da je sin zapostavljen i da je ci-

- Utisak je kao da smo igrali u nekoj vrsti žive serije jer sve se stalno vraća i preispituje. Ti ponavljajući fragmenti dolaze usred radnje, a mi smo ih morali igrati s istim intenzitetom kao i u kasnijim scenama. To je zahtijevalo preciznost i koncentraciju. Takva struktura teksta ima i poetički okvir, kao da nam daje drugu šansu, ali mi, ljudi, često ponovimo iste greške. I opet završimo tamo odakle smo krenuli. To je, zapravo, poruka predstave - istakla je ona. Goran Slavić je kazao da za njega nije strašno ako neko sa devetnaest godina kaže „Voljeću te cijeli život“, ali redi-

STRAŠNA LJUBAV Mlada glumica Marina Pavlović, kojoj je ovo debitantska uloga u pozorištu, kazala je da je predstava posebno zanimljiva u žanrovskom smislu. - Priča nam jednu priču o ljubavi, samo što ljubav u njegovom komadu ima i strašno lice, nije ona emocija koju nekako opisujemo kao najuzvišeniju i najljepšu, nego je nekad i strašno i mislim da ovaj tekst govori o tome – k azala je Pavlović. Osim Slavića, Šarenac i Pavlović, u predstavi igraju i Ana Vujošević i Luka Stanković. Dramaturgiju i adaptaciju na crnogorski jezik potpisuje Stela Mišković. Kostimografkinja je Lina Leković, scenograf Nikola Toromanov , a kompozitorka Vjera Nikolić . Scenski pokret potpisuje Tamara Vujošević-Mandić, dizajn svjetla Ivan Vuksanović i Pejanović koji potpisuje i izbor muzike. An. R.

Glumcu Marku Baćoviću dodijeljena Nagrada „Veljko Mandić“

Gluma diskretnog šarma i gospodske uzdržanosti

PODGORICA - Nagrada „Veljko Mandić“ za poseban doprinos pozorišnom stvaralaštvu pripala je ove godine glumcu Marku Baćoviću, saopšteno je iz Nikšićkog pozorišta. Tako je odlučio žiri u sastavu: Stevan Koprivica (predsjednik), Vladan Gajović i

Vladimir Đuričić (članovi). Svečano uručenje nagrade biće upriličeno na otvaranju 21. Međunarodnog festivala glumca, u nedjelju 16 novembra, u 20 sati, na sceni Nikšićkog pozorišta. - Više od 40 godina Marko Baćović prisutan je na pozorišnim scenama širom

prostora bivše Jugoslavije, današnjeg regiona, sa posebnim pečatom u Srbiji i Crnoj Gori. Tokom bogate karijere snimio je preko 50 filmova i televizijskih serija, pristupajući svakoj ulozi s potpunim profesionalizmom, posvećenošću i izuzetnim glumačkim talentom - navedeno je u obrazloženju.

Baćović je diplomirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti u Zagrebu, što je, kako je istaknuto, u značajnoj mjeri oblikovalo njegov teatarski izraz.

- Najznačajnije uloge ostvario je u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, gdje je sarađivao s najvažnijim rediteljima druge polovine 20. vijeka. Igrao je i na scenama Narodnog pozorišta u Beogradu, Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici – gdje je jedno vrijeme obavljao i dužnost direktora – kao i u Večernjoj sceni Radović u

Beogradu - navodi se u obrazloženju žirija. Njegova bogata karijera, kako je istaknuto, obilježena je upečatljivim ulogama koje su jednako cijenili publika, stručna javnost i kolege. Dobitnik je brojnih priznanja.

- Gluma Marka Baćovića prepoznatljiva je po diskretnom šarmu i gospodskoj uzdržanosti, kroz koje bez velikih ges tova ostvaruje snažne i autentične umjetničke rezultate - istaknuto je u obrazloženju.

Sve navedeno opredijelilo je, kažu, žiri da jednoglasno dodijeli Nagradu „Veljko Mandić“ Marku Baćoviću.

- Glumcu koji nikada nije zaboravio ni svoj Nikšić, ni Crnu Goru iz koje je krenuo u svijet umjetnosti - i kojima se sada, ovim priznanjem, simbolično vraća - kazao je Stevan Koprivica, predsjednik Žirija za dodjelu Nagrade „Veljko Mandić“. R. K.

Scena iz predstave „Žena od prije“

Marko Baćović

Simo Šišević

Neizvjesno kada će početi rekonstrukcija objekta nekadašnje robne kuće u centru grada

Glavni projekat za „Podgoričanku“ koštaće 247.000

Na osnovu rada ,,Spirala susreta“, autorskog tima iz Argentine, koji je prije godinu izabran za najbolje idejno arhitektonsko rješenje, u toku je izrada glavnog projekta za rekonstrukciju robne kuće ,,Podgoričanka“ u strogom centru grada.

Nakon izrade glavnog projekta, slijedi javni poziv za izbor izvođača radova i stručni nadzor, kako bi se pristupilo aktivnostima na pribavljanju građevinske dozvole i prijavu gradnje novog objekta koji građani godinama željno iščekuju.

PROJEKAT

Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice još ne mogu sa sigurnošću da kažu kada se može očekivati početak radova. Pojašnjavaju kako je prije toga neophodno da se na osnovu idejnog rješenja uradi glavni projekat, odnosno pribavi pozitivno revidovan glavni projekat, zatim sprovedu javni poziv za izvođača i stručni nadzor, nakon čega slijedi dobijanje građevinske dozvole i konačno, početak radova. Navode da je urađen veliki dio posla u dijelu priprema, odrađen je tenderski postupak, pripremljena dokumentacija i zaključen ugovor sa projektantskim biroom ,,Ing invest“ iz Podgorice. Izrada glavnog

projekta koštaće 247.000 eura, a sredstva se obezbjeđuju iz budžeta Glavnog grada. Ugovoreni rok za njegovu izradu je 150 dana, ali postoji i mogućnost produžetka, što se odnosi na revizuju tehničke dokumentacije. Iz Agencije još ne mogu da preciziraju kada će početi radovi, a cijena izgradnje samog objekta znaće se nakon izrade glavnog projekta.

RAZVOJ

Rad ,,Spirala susreta“, autorskog tima iz Argentine, izabrana je prije godinu za najbolje idejno arhitektonsko

rješenje za rekonstrukciju ,,Podgoričanke“. Riječ je o rekonstrukciji objekta izgrađenog 1949. godine, jednog od prvih podignutih tokom poslijeratne obnove Podgorice. Objekat nekadašnje robne kuće ,,NA-MA“ (Narodni magazin), a potom i robne kuće ,,Beograd“, van upotrebe je gotovo dvije decenije i u veoma zapuštenom je stanju. Namjera rekonstrukcije jeste da on bude sačuvan kroz prenamjenu i uvođenje novih sadržaja, posebno zbog atraktivne lokacije i njegovog dugog trajanja u kolektivnoj memoriji grada.

Poslije sedam mjeseci završena rekonstrukcija Vučedolske ulice

Gradonačelnik Saša Mujović sa saradnicima i predstavnicima izvođača radova simboličnom šetnjom obilježio je završetak rekonstrukcije Vučedolske ulice, čime je ta saobraćajnica u centru grada ponovo puštena u funkciju.

- Smatram da smo na ovaj način udarili snažan pečat ljepšem izgledu centra grada i nastavićemo u istom pravcu. Do kraja godine biće završen i dio Ulice slobode čija je rekonstrukcija u toku. Naredni korak biće rekonstrukcija drugog dijela Bokeške ulice,

a Glavni grad planira čitav niz aktivnosti kako bi dodatno oživio centar grada - kazao je gradonačelnik. On je dodao da je cilj gradske uprave da se u budućnosti formiraju pješačke zone, zatvorene za saobraćaj, čime bi se centar grada pretvorio u prijatniju i zeleniju zonu za boravak građana. - Sve su to naši ambiciozni planovi, obuhvaćeni strategijom razvoja Glavnog grada, a vjerujem da ćemo uspjeti da gradsko jezgro pretvorimo u pravu oazu mira i zelenila, čime ćemo doprinijeti kvalitetu života naših sugrađana - poručio je Mujović. Rekonstrukcija dijela Vučedolske ulice, od Bulevara Stanka Dragojevića do Njegoševe ulice (u dužini od 140

Radno vrijeme dežurnih ustanova i službi tokom praznika

– Izabrani doktori za odrasle u objektu u Bloku pet – od 7 do 21 (informacije 067/085-933);

– Izabrani doktor za djecu u objektu u Bloku pet – od 7 do 21 (informacije 067/196-222);

– Objekti u Tuzima i Zeti - od 7 do 15;

– Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet – od 7 do 21;

– Jedinica za patronažu radiće po redovnom rasporedunalozi će se primati u objektu u Bloku pet – od 7 do 19;

– Terapija po nalogu izabranog doktora u stanu pacijenta –svakog dana od 7 do 19 časova.

APOTEKE

MONTEFARM

– „Kruševac“ (Bul. Svetog Petra Cetinjskog) 00 – 24 h; tel. 067 148 331

– „Podgorica“- (Slobode br. 24) od 7 do 22; tel. 067 148 471

BENU – Moskovska 22 – od 00 do 24.

POŠTA CG

13. i 14. novembar – neradni dani

BANKE

UNIVERSAL CAPITAL BANK

13. i 14. novembar –neradni dani

CKB BANKA

- Primarni cilj međunarodnog konkursa bio je obezbjeđivanje vizije adaptivne prenamjene objekta po principima održivosti kako bi se mogao koristiti na savremen način, ali uz očuvanje graditeljskog nasljeđa – naveli su ranije iz Glavnog grada. Poručili su tada da će ostati posvećeni onome što su definisali kao glavni cilj, a to je očuvanje istorijske vrijednosti i kulturnog značaja u smislu urbane memorije grada na način da se objekat sačuva kao fleksibilan radni prostor, ali i kao centar za društvene i kulturne događaje. I.M.

metara), počela je 7. aprila i trebalo je da bude završena za 120 dana, tj. sredinom avgusta. Ulica će ostati jednosmjerna, imaće kolovoznu površinu širine šest metara, podijeljenu na saobraćajnu traku široku 3,5 metara i podužni parking širine 2,5 metara sa 20 mjesta za parkiranje. Širina trotoara sa desne strane (prema Crnogorskom narodnom pozorištu) je 2,5 metara, dok je sa druge strane promjenljiva - do postojećih objekata. Urađena je nova vodovodna i atmosferska kanalizacija, priključci objekata na postojeći kolektor fekalne kanalizacije, javna rasvjeta i TK kanalizacija. Od urbanog mobilijara postavljene su klupe, korpe za otpatke i zamijenjena česma na ukrštanju sa Bulevarom Stanka Dragojevića. Ugovorena vrijednost ovoga posla bila je 539.319 eura, sa PDV-om i bila je finansirana iz budžeta Glavnog grada. Radove je izvodilo preduzeće ,,Indel inženjering“ iz Podgorice. H. P.

13. i 14. novembar –neradni dani

PIJACE I TRGOVINE

PRVA BANKA

13. i 14. novembar –neradni dani

NLB BANKA

13. i 14. novembar –neradni dani

ZELENE PIjACE: od 6 do 15; MjEšOVITE PIjACE: od 8 do 15; KAMIONSKA PIjACA: od 4 do 21 sat STOčNA PIjACA: ponedjeljak - od 6 do 13

VOLI

13. i 14. novembar – neradni dani

TC ,,BIg FAShION“ 13. i 14. novembar – neradni dani

TC BAZAR

13. i 14. novembar – neradni dani

AUTOBUSKA STANICA

Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje ŽELJEZNIČKA STANICA

Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje

PARKING SERVIS

Besplatan parking u zoniranim djelovima grada i parkiralištima, osim: – U Ulici Miljana Vukova (iz TPC ,,Ražnatović“ u centru) – U Ulici Vaka Đurovića (iza Fonda PIO)

CEDIS

Cjelodnevna dežurstva; nijesu predviđena planska isključenja električne energije, a u slučaju vanrednih okolnosti biće angažovane dodatne ekipe. Eventualne prekide napajanja ili kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona: Podgorica - 020/622-773 i 067/240-018; Golubovci – 020/873 – 327 i Tuzi – 020/875 – 415.

AGENCIJA ZA STANOVANJE

- Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati; kontakt telefoni: 020/623-493, 622-115 i 067/266-663.

VODOVOD I KANALIZACIJA

- Dežurne službe pružaće usluge non-stop 24 časa; kontakt telefon 020/440-388.

ČISTOĆA

- Ekipe radnika redovno će čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima. Reciklažna dvorišta, u Ulici Ive Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića, radiće redovno, od 7 do 21 sat.

LINIJSKI PREVOZ PUTNIKA odvijaće se po redu vožnje predviđenom za neđelju. H. P.

Crnogorske košarkašice porazom od Ukrajine u Podgorici otvorile novi ciklus u prvoj rundi kvali kacija za Eurobasket

Jagupova i zona zaustavili ,,crvene“

PODGORICA - Neuspješan početak - crnogorske košarkašice poražene su sinoć u ,,Bemaks areni“ od selekcije Ukrajine (71:65) na startu novog ciklusa kvalifikacija za Eurobasket.

Crna Gora je u većem dijelu prvog poluvremena vodila, ali je Ukrajina u nastavku i pored očajnih procenata šuta održavala prednost, a predvođena sjajnom Alinom Jagupovom (nedostajao joj skok za trip dabl - 12 poena, 9 skokova i 11 asistencija), iako je imala loš šut (3-18 iz igre), te zonom u ključnim momentima uspjela da sruši Crnu Goru i samim tim zakomplikuje ,,crvenima“ put iz pretkvalifikacija ka kvalifikacijama...

Crna Gora je otvorila meč sa 4:0, poenima Živković i Mek, ali je Ukrajina brzo preokrenula, iako je prva zvijezda tima Alina Jagupova bila bez poena do šestog minuta (iz igre 0-3, bacanja 2-4). Naime, gošće su napravile 8:0 (trojke Sivakove i Uro-Nil, te poeni Jurkevičus), da bi Crna Gora sredinom prve dionice (poeni Leković) stigla do egala - 8:8. Oba tima mučila su se u napadu, a iako je Crna Gora imala kontrolu skoka, Ukrajina je održavala prednost, iako je Jagupova bila bez poena iz igre - u 9. minutu bilo je 16:10, a zatim i 18:12 za najveću razliku u prvoj dionici. Naša selekcija željela je da dodatno smanji razliku (14:18), pa je Jelena Škerović uzela tajm na 2.3 sekunde prije kraja. Boiko je napravila faul prije nego što je lopta izvedena, pa je prvi period zaključila Šćepanović sa dva bacanja - 16:18. Oba tima su forsirala šut van linije 6,75, i oba su imala loše procente. Crna Gora je imala 0-10, a Ukrajina je četvrtom trojkom (iz 12. pokušaja) preko Sivakove u 14. minutu stigla do 26:19. Ipak, baš tada odreagovale su ,,crvene“ i serijom 11:0, koju je zaključila Maja Bigović stigle do 30:26 na 2:51 prije kraja prvog poluvremena. Veliku prednost Crna Gora je imala u skoku (26-15 u prvih 20 minuta, što su doprinijele Mek i Bigović), a upravo je Nataša Mek pokazala koliko bi nam značila na Eurobasketu i da nije slučajno ljetos igrala finale WNBA lige. Prvo poluvrijeme zaključila je Uro-Nil trojkom (trećom iz četvrtog pokušaja), pa je na semaforu pisalo 34:33. U 23. minutu, nakon lijepog pasa Jagupove, Jurkevičus je nakon dužeg vremena donijela prednost gošćama -37:36. Jagupova je imala 10-1 šut iz igre u 27. minutu, ali je radila gotovo

SC Derbi u petak (18.30 h) u „MTEL Dvorani Morača“ dočekuje Kluž u 7. kolu grupe B ABA lige

Za pobjedu je potrebno limitirati napad Rumuna

Mek 13

Kovačević 8

Živaljević 2

Radonjić 2

AkšamŽivković 12

GlomazićIlić -

Savković 3

Ma.Bigović 8

Šćepanović 2 Leković 15

Sudije: Jalman, Nađ, Hodža

65 71

Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 500. (16:18, 18:15, 13:21, 18:17)

(16+26)

(31-8) Skokovi Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi

Liaško 7 KovtunKononučenkoFilevič 4 Lapkham 2 PančukKulešaBoiko 3

Sivakova 8 Uro-Nil 20 Jurkevičus 15 Jagupova 12

Danas putuju u Baku

Crnogorske košarkašice već danas putuju za Baku, gdje će preksjutra imati samo lakši trening protiv Azerbejdžana, što bi trebalo da bude uvod u duel sa Bugarskom u Botevgradu, koji za ,,crvene“ sada ima izuzetnu bitnost.

sve - magičnim asistencijama ostavljala je saigračice same na šutu, a nakon njene osme asistencije Jurkevičius je pogodila za 38:44. Crna Gora je bila u ,,igri“ najviše preko bacanja, a Ukrajina iako je bila bez poena Jagupove (1-11 iz igre na kraju treće četvrtine) održavala je prednost - bilo je 51:44, nakon što je Lapkham pogodila dva bacanja, ali je pred posljednji period Savković pogodila bitnu trojku - 47:51, koju je odmah vratila Boiko.

Na tačno sedam minuta prije kraja Jagupova je vezala četiri poena, čime je Ukrajina prvi put ,,plus 7“ (62:55), baš kao i

Loša posjeta u ,,Bemaks areni“

Crnogorske košarkašice u kontinuitetu postižu dobre rezultate, ali iako su nakon dužeg vremena zaigrale u Podgorici, to nije bio signal za navijače. Baš zbog toga, opšti utisak je da je posjeta bila neočekivano slaba u ,,Bemaks areni“, jer naš nacionalni tim svakako zaslužuje veću pažnju od jedva 500 gledalaca!

PODGORICA – Čak peti put u prvih sedam kola, košarkaši SC Derbija će igrati meč kod kuće u ABA ligi – tim Petra Mijovića u petak od 18.30 časova u „MTEL Dvorani Morača“ igra protiv rumunskog Kluža, novajlije u regionalnom takmičenju. Podgoričani su u prethodnih šest kola upisali dvije pobjede, protiv Splita i Krke i četiri poraza (Borac, FMP, Igokea, Dubai), dok Kluž ima tri pobjede, u gostima protiv Krke, te kod kuće protiv Igokee i Borca, i dva poraza, u Dubaiju i Splitu... - Protiv Kluža nas očekuje još jedna veoma teška utakmica protiv izuzetno kvalitetnog protivnika, koji je i na nivou Evrokupa pokazao svoj kvalitet, ne samo u dosadašnjem dijelu sezone, već i u prethodnim godinama. Mislim da su ove sezone čak za nijansu kvalitetnije nego ranije. S druge strane, mi smo nakon pobjede nad Krkom odigrali, mogu reći, solidnu utakmicu protiv Dubaija i pokazali određeni napredak u našoj igri, što je i očekivano, s obzirom na to da smo imali mnogo problema s povredama, a sada se situacija koliko-toliko stabilizovala – kazao je Petar Mijović, trener „studenata“.

Mijović protiv Kluža „očekuje tvrdu i zahtjevnu utakmicu“. - Pokušaćemo da njihov napadački kvalitet i visok broj poena koje postižu svedemo na što manju mjeru, prije svega agresivnošću i preciznošću u odbrani i izvršavanjem zadataka. Želimo da utakmicu uvedemo u neizvjesnu završnicu, da je spustimo na jednu loptu i da pokušamo da protiv favorizovanog protivnika napravimo iznenađenje – dodao je Mijović. S obzirom na to da su trenutno pobjedu ispod crte, odnosno daleko od timova u zoni koja vodi u Top8 fazu, Podgoričanima je i te kako potrebna pobjeda protiv kvalitetnog protivnika kao što je Kluž. - Očekuje nas ozbiljna ekipa i moramo da uđemo u meč sa većim fokusom i kontinuitetom dobre igre kroz što više minuta. Moramo da trčimo bolje nego do sada, posebno u otvorenom terenu. Znamo da su imali težak raspored i da danas igraju, pa ne smijemo da dozvolimo da budu energičniji i fokusiraniji od nas. Cilj nam je jasan - da damo maksimum, pokušamo da dođemo do pobjede i pokažemo da, uprkos svim problemima koje smo imali, zaslužujemo bolju poziciju na tabeli – rekao je Zoran Vučeljić, bek SC Derbija. S. J.

Bugarska slavila sa +93

Prvi meč u grupi u novom ciklusu kvalifikacija za Eurobasket 2027. godine odigrali su Azerbejdžan i Bugarska, upravo rivali Crne Gore u grupi E, a Bugarska je slavila u Bakuu sa nevjerovatnih +93 (141:48).

Na taj način jasno je da će Azerbejdžan čekati neku novu šansu da izbori prvo veliko takmičenje, jer je daleko od ozbiljnog nivoa, s obzirom da je poražen od Bugarske, koja čeka vizu za Eurobasket još od 1989. godine.

na 4.30 prije kraja (Uro-Nil za 64:57). Bio je to period kada Crna Gora nije mogla da riješi zonu rivala, a nakon promašenog zicera Mek, Jurkevičus je na 1.48 prije kraja donijela

je prvi put osam poena viška Ukrajini (68:60). Crna Gora je, istina, ekspresno prišla na 65:68, ali je Liaško trojkom 52 sekunde prije kraja riješila meč... R. PEROVIĆ

PODGORICA - Oklahoma je do 11. pobjede u sezoni u NBA ligi došla protiv Golden Stejta sa 126:102.

Aktuelne šampione predvodili su Šej Gildžes-Aleksander, koji je za tri četvrtine postigao 28 poena, uz 11 asistencija, pet skokova i tri ukradene lopte, i Čet Holmgren sa 23 poena uz 11 skokova. Holmgren je šutirao bez promašaja, pogodio je svih devet šuteva iz igre i sva tri slobodna bacanja. Ajzea Džo je dodao 18 poena, a Adžej Mičel 17. U ekipi Golden Stejta najefikasniji su bili Džonatan Kaminga sa 13 poena, Džimi Batler sa 12 i Stefen Kari sa 11 poena. Oklahoma poslije treće uzastopne pobjede ima najbolji skor u li-

gi 11-1, a Golden Stejt je na 6-6. Denver je u seriji od pet pobjeda, a posljednju je ostvario protiv Sakramenta sa 122:108. Nagetse je predvodio srpski centar Nikola Jokić sa 35 poena, 15 skokova i sedam asistencija. Džamal Marej je dodao 23 poena i osam asistencija. U ekipi Sakramenta, Domantas Sabonis postigao je 19 poena, uz osam skokova i četiri asistencije, a Dru Jubenks 19 poena uz sedam skokova. Demar Derozan dodao je 18 poena, a Rasel Vestbruk 14 poena, 11 asistencija i osam skokova. Denver je na drugom mjestu u Zapadnoj konferenciji sa osam pobjeda i dva poraza, Sakramento je poslije trećeg uzastopnog poraza, ukupno osmog, 14. na Zapadu sa 3-8.

Sa sinoćnje utakmice u „Bemaks areni“

S. MILOVIĆ

Voli u gostima

njemački Kemnic u 7. kolu grupe B Evrokupa

Novi evropski brejk Podgoričana

Serijom 11:0 u posljednja dva minuta, a na krilima nezadrživog Aksela Buteja, košarkaši Budućnost Volija su u gostima slomili otpor žilavog Kemnica sa 84:71 (21:19, 16:20, 19:17, 28:15) i stigli do važne, pete pobjede u sedam kola u grupi B Evrokupa.

Nakon tvrdog meča u Njemačkoj, na malo poena, i to bez povrijeđenih Jogija Ferela i Džejmsa Tompsona, tim Andreja Žakelja je ovim trijumfom, trećim u četiri meča na strani (prije toga su slavili protiv London Lajonsa i Lietkabelisa), održao korak za turskim timovima Bešiktašem i Turk Telekomom, sa skorom 5-2, dok je i dalje prvi Burg (6-1). Kemnic je sada na skoru 2-5. Iako je meč počeo na klupi, Butej je sa 26 poena (6-6 za dva, 8-4 za tri poena), uz devet skokova i dvije asistencije, pokazao zašto je doveden da bude jedna od glavnih opcija u napadu. Džuvan Morgan je dodao 17 poena i sedam skokova, a Nikola Tanasković 12 poena i sedam uhvaćenih lopti. Kevin Jebo je bio najbolji u domaćem timu sa 20 poena i sedam skokova…

NEEFIKASNO PRVO POLUVRIJEME

U neefikasnom prvom poluvremenu, koje je domaćin riješio u svoju korist sa dva poena (39:37), Budućnost je imala samo dva promašaja za dva poena (12-10), ali je bila očajna u šutu za tri, sa svega tri pogođene trojke iz čak 17 pokušaja. Kemnic je, sa druge strane, bio precizniji sa perimetra (12-5), dok je imao 50

odsto šuta za dva poena (18-9). Sa šest poena u prvih skoro pet minuta, Nikola Tanasković je bio najzaslužniji za vođstvo Budućnosti od jednog posjeda (9:7), ali je onda Kemnic serijom 7:0, za 90-ak sekundi, poveo 14:9, a na dva minuta i 25 sekundi do kraja četvrtine je stigao i do sedam poena prednosti (19:12), nakon trojke Minčeva. Ulaskom Buteja (Žakelj ga je uveo u igru sredinom kvartala), Budućnost je dobila napadačku snagu, pa je francusko krilo upisalo devet od timskih 12 poena do kraja četvrtine (trojku je ubacio i Flečer Megi), čime je

Budućnost uspjela da prvu dionicu riješi u svoju korist (21:19). I to uz prednost u skoku (9-5), više poena nakon izgubljenih lopti protivnika (7-4), a u prvih 10 minuta su jedino gosti imali poene iz kontranapada (šest) i drugog napada (četiri).

Budućnost se napadački i te kako mučila u drugoj četvrtini, u kojoj je ubacila samo četiri koša iz igre, i to za dva poena, dok je promašila svih 10 za tri poena! Srećom po Podgoričane i domaćin nije bio posebno raspoložen u napadu, pa je u drugoj dionici ubacio samo četiri poena više (20-16). Budućnost je

u prvoj polovini četvrtine uspijevala da čuva prednost, do tri poena (23:20, 26:23), ali je Kemnic serijom 9:0, za samo minut i po, poveo 32:26. Podgoričani su, ipak, imali bolji finiš poluvremena, koji im je omogućio da u drugo poluvrijeme uđu sa posjedom minusa. Budućnost je na polovini meča bila još bolja u skoku (2112), pa i ofanzivnom (8-3), ali je imala manje asistencija (68) i ukradenih lopti (5-6), te više izgubljenih (10-7). Kemnic je mnogo bolje kažnjavao rivala nakon izgubljenih lopti (17-10), dok je Budućnost i

Košarkaši Toronta pobijedili su Bruklin 119:109 i ostvarili petu pobjedu u posljednjih šest utakmica. U pobjedničkom timu, najefikasniji su bili Brendon Ingram sa 25 poena, uz pet skokova i četiri asistencije i Imanuel Kvikli sa 24 poena, uz osam skokova i pet asistencija. U ekipi Bruklina, koja je pretrpjela 10. poraz u prvih 11 utakmica u ligi i koja je bez pobjede u svih šest mečeva kod kuće, Nik Klakston imao je 21 poen, osam skokova i četiri asistencije, Majkl Porter 21 poen i šest skokova, a Noa Klauni 18 poena i osam skokova. Juta je savladala Indijanu 152:128 i prekinula niz od tri poraza. Lauri Markanen predvodio je Jutu sa 35 poena, Ejs Bejli i Svjatoslav Mihajluk

dodali su po 20 poena, a Ajzeja Kolijer 14 poena i 11 asistencija. Indijana, prošlosezonski šampion Istočne konferencije i poraženi finalista plej-ofa, izjednačila je najlošiji start u istoriji franšize od jedne pobjede i 11 poraza iz sezone 1988/1989. Najefikasniji u u porazu od Jute bili su Paskal Sjakam sa 27 poena, pet skokova i četiri asistencije i Endru Nembhard sa 25 poena, uz sedam asistencija. U ostalim utakmicama košarkaši Filadelfije pobijedili su Boston 102:100, poenima Kelija Ubrea 8,7 sekundi prije kraja, a Njujork je, uz 32 poena i 10 asistencija, pobijedio Memfis 133:120 i ostvario petu uzastopnu pobjedu.

Rezultati: Bruklin - Toronto 109:119, Njujork - Memfis 133:120, Filadelfija - Boston 102:100, Oklahoma - Golden Stejt 126:102, Juta - Indijana 152:128, Sakramento - Denver 108:122. S. J.

ABA2 liga (3. kolo) Vranješ vodio Mornar

PODGORICA – Sa 12 poena u posljednja četiri minuta, a ukupno 33, kapiten Nemanja Vranješ vodio je Mornar do pobjede protiv Vršca 80:76 (16:19, 21:22, 20:17, 23:18), u 3. kolu ABA 2 lige. Barani su upisali drugu pobjedu, a Vrščani treći poraz. Vrščani su uglavnom vodili u prvom poluvremenu, do 11 razlike (35:24), koliko je bilo sredinom druge četvrtine. Ipak, serijom 9:0, na prelazu iz druge u treću četvrtinu, Mornar je preokrenuo i poveo 44:41 na startu drugog poluvremena. Uslijedio je period igre u kojem su se ekipe smjenjivale u vođstvu, a nepuna četiri minuta do kraja rezultat je bio

izjednačen (67-67). Tada je na scenu stupio Vranješ, koji je pogađao i svih pozicija i sa linije bacanja, a sve dileme riješio je trojkom na 78:72, na 28 sekundi do kraja.

Pored Vranješa, koji je upisao i pet skokova, dvocifreni su u pobjedničkom timu bili još Petar Krivokapić sa 17, te Kristofer Ostin i Viktor Vujisić sa po 10 poena, uz po šest skokova.

Najefikasniji u poraženom timu bio je Frederik Klivlend sa 23 poena. Branislav Terzić je ubacio 18, a Tajžaun Klod 14, uz 11 skokova. Mornar u narednom kolu, 10. decembra, gostuje Slobodi iz Tuzle. S. J.

Jebo 20

Sibande 10

Dejvis 6

Njumen 1 Kadžami-Kin 6

MušidiSou 6

Bruer 5

ŠtajnfeldBeran 6

ŠilingMinčev 11

Dvorana: ,,Kemnic arena“ Gledalaca: 3.00.

Sudije: Kovalski, Đovaneti i Gracin

71 84

Sulejmon 6 Megi 6 Mejs 7 SlavkovićTanasković 12 Jovanović 2 Morgan 18

Butsijel 1

Nikolić 1

Kovlijar 5 Butej 26

ANDREJ ŽAKELJ: Odbrana je presudila

Trener Budućnosti Andrej Žakelj je objasnio šta je prevagnulo u ovom meču.

- Mislim da je odbrana pobijedila. Zaustavili smo Kemnic na 71 poen, a radi se o ekipi koja je veoma brza i igra na puno posjeda. Nije lako igrati protiv takvih timova, a i skokovi u posljednjoj četvrtini su donijeli prevagu. Ovo je težak teren, nije lako pripremiti ovakve mečeve, ali na kraju smo pošteno pobijedili - rekao je Žakelj,i pohvalio grupu ,,varvara“ koja je bodrila ekipu u Njemačkoj.

- Moram da zahvalim navijačima koji nas bodre svaku utakmicu, bili su i ovdje sa nama, a nije bilo lako jer su daleko od kuće – dodao je slovenački trener. Aksel Butej je kazao da je utakmica bila ,,veoma teška i tijesna do kraja“.

- Morali smo da budemo fokusirani u odbrani i napadu. Ostali smo zajedno i završili posao kako treba. Izgledalo je fizički dosta teško, znali smo to, takva su ekipa, probali smo da radimo na tome. Moramo da razmišljamo utakmicu po utakmicu, ali sigurno veoma važna pobjeda za nas – rekao je francuski košarkaš.

dalje bila uspješnija iz kontri (12-2) i drugog napada (8-3).

SJAJAN FINIŠ ,,PLAVIH“

Treća četvrtina je bila najneefikasnija, u kojoj je Budućnost ubacila dva poena više (19:17), pa se u posljednju četvrtinu ušlo sa neriješenim rezultatom (56:56). Iako je Budućnost vodila u prvoj polovini dionice, do četiri razlike (47:43), izgledalo je da će Kemnic imati prednost na kraju, jer je vodio šest razlike (55:49) na dva minuta i 38 sekundi do kraja. Ipak, Rašid Sulejmon, Butej i Morgan vratili su egal pred

posljednjih 10 minuta. Butej trojkom i Morgan su početkom posljednje četvrtine najavili pozitivan ishod (61:56), ali je Kemnic reagovao nakon trojke Megija za 64:58 i izjednačio na 64:64. Njemci su držali priključak do Bruera, kojom su smanjili na 73:71, ali je onda Budućnost ,,zaključala“ odbranu u posljednja skoro dva minuta i sa 11 poena u nizu stigla do velike pobjede, koju je na kraju proslavila sa grupom ,,varvara“ koji su bodrili ekipu u Njemačkoj. Budućnost u narednom kolu, 18. novembra, dočekuje Ulm. S. JONČIĆ

Sa sinoćnje utakmice Kemnic - Budućnost Voli

Drugoligaš sa Cetinja imenovao novog trenera

Ražnatoviću kormilo Lovćena, klub sumnja da su pojedini igrači učestvovali u lažiranju meča sa

Rudarom

PODGORICA – Gojko Ražnatović novi je trener fudbalera Lovćena.

Do promjene na klupi došlo je nakon poraza cetinjskog tima na gostovanju Rudaru (7:0), što je bio signal da se klub zahvali na saradnji dosadašnjem šefu stručnog štaba Dejanu Dapčeviću.

- Fudbalski klub Lovćen je usljed najnovijih okolnosti, uz visok stepen saglasnosti,

dogovorio prekid saradnje sa trenerom Dejanom Dapčevićem i pomoćnikom Veliborom Matanovićem, izražavajući zajedničku sumnju u regularnost i konačni ishod utakmice u Pljevljima i osuđujući nastup pojedinaca. Uprava kluba prikuplja saznanja i vrlo brzo će javno prozvati fudbalere za koje se osnovano sumnja da su izdali klub i učestvovali u lažiranju utakmice protiv Rudara. Isti će biti odstra-

njeni iz kluba i prepušteni na milost nadležnim organima. Za novog šefa stručnog štaba Fudbalskog kluba Lovćen imenovan je Gojko Ražnatović. Zahvaljujemo se bivšim trenerima na učinjenom, a novom želimo puno uspjeha u daljem radu - stoji u saopštenju cetinjskog kluba. Lovćen se nakon 15 odigranih kola u Meridianbet 2. CFL nalazi na sedmom mjestu sa 19 osvojenih bodova. R. P.

PREDVODIO LOVĆEN DO POBJEDE: Vuk Mrvaljević

SBbet Prva liga za rukometaše (8. kolo) Lovćen u derbiju rutinski s Rudarom, slavili i Budućnost, Rivijera i Sutjeska

PODGORICA – Derbi osmog

kola SBbet Prve lige za rukometaše bio je to samo na papiru – Lovćen je rutinski savladao Rudar (35:24) i osamio se na čelu tabele.

Tim Filipa Popovića ima 12 bodova, dva više od Budućnost Podgorice i Rudara, uz meč manje od ,,plavo-bijelih“ i dva od Pljevljaka. Gosti su se na Cetinju držali samo prvih 14 minuta, a potom je viđena dominacija aktuelnog šampiona. Najefikasniji je bio Vuk Mrvaljević sa sedam pogodaka, jednim više od Mi-

lana Popovića, dok su po pet dali Đorđo Peruničić i Mirko Radović Vasilije Vujović imao je 11 odbrana. Kod Rudara je najviše golova dao Semir Jonuz – šest, po četiri su dodali Strahinja Grujičić i Filip Gazdić Budućnost Podgorica je bila ubjedljiva protiv Partizana 1949 – u trijumfu od 37:22 istakli su se Marko Čampar sa sedam i Balša Đurović i Emir Đulović sa po šest golova. Šest je za goste dao Nemanja Batuta. Trideset sedam pogodaka da-

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo: Crna Gora u petak

Egzotična destinacija, tim nema luksuz

PODGORICA – Putovanje na Gibraltar može se smatrati svojevrsnom egzotikom, ali za crnogorske fudbalere odlazak u britansku prekomorsku teritoriju ima sasvim drugačiji karakter.

,,Sokoli“ danas preko Španije idu na krajnji jug Pirinejskog poluostrva, gdje će u petak od 20.45 igrati pretposljednji meč u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.

la je i Budvanska rivijera protiv Berana 1949, koje je postiglo 30. Najnovije pojačanje, desni bek Nikola Ivanović, devet puta se upisao u strijelce (samo jedan promašaj), Aleksandar Glendža dao je pet, Božo Anđelić, Vladan Lončar i Dario Maslovar po četiri pogotka...

Devet je za Berance postigao Miroslav Dragović, jedan više od Dražena Peruničića

Budvanska rivijera ima četiri boda i utakmicu manje od Lovćena.

Sutjeska je opravdala ulogu favorita protiv Mornara 7 – u Nikšiću je bilo 33:24.

Povremeni crnogorski reprezentativac Filip Vujović i Jakov Ćorović bili su sedmostruki strijelci, a gol više dao je najbolji strijelac kod Mornara, Mario Maljević

Sutjeska iz sedam utakmica ima isto toliko bodova, Mornar je sakupio devet.

U prvom meču osmog kola, Zabjelo je u utorak savladalo Brskovo sa 41:31. Ne. K.

Crna Gora je još u septembru izgubila šanse da se nađe na Mundijalu, potom je u oktobru deklasirana na Farskim Ostrvima (4:0) i sve je to – pritom uz vrlo loše izdanje u trijumfu nad Lihtenštajnom (2:1) u prijateljskom meču – stvorilo sliku da tim Mirka Vučinića ne može da bude siguran u

pobjedu čak ni protiv 200. od 210 selekcija na FIFA rang listi. - Bilo je dosta negativnih stvari u oktobru, iz toga moramo da naučimo. Ne treba da radimo ovaj posao onako kako smo na Farskim Ostrvima, ali mislim da je to iza nas. Protiv Lihtenštajna smo pobijedili teško, ali i te kako zasluženo i to može da bude dobar uvod za ono što donosi naredna godina – rekao je Vasilije Adžić

MORAMO DA IGRAMO NAPADAČKI

Naredne godine igraće se Liga nacija, a Crna Gora će nastupiti u C diviziji i probati da se osvajanjem prvog mjesta u grupi približi i Evropskom prvenstvu 2028. Za to će, ipak, trebati neuporedivo bolja igra nego u minule dvije godine, konkretno i u odnosu na prvi meč sa Gibraltarom u aktuelnim kvalifikacijama, kada je u martu bilo 3:1 u Nikšiću. - Taj meč sam pratio na televiziji. Vidio se kvalitet Gibraltara, poveli su, ali nakon toga smo pružili zapaženu partiju i ubjedljivo slavili. Mogli smo da damo još neki gol jer smo imali šanse. Nadam se da ćemo tu razliku u kvalitetu potvrditi i u gostima – naveo je Adžić. Sve osim pobjede na ,,Evropa

Mlada fudbalska reprezentacija sjutra igra peti meč u kvalifikacijama

PODGORICA – Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore sjutra (petak) nastavlja kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Ekipa Gorana Perišića će u 12 sati u Armaviru gostovati Jermeniji, koja je na začelju grupe E i jedina bez bodova. ,,Sokoli“ su iz četiri meča sakupili šest i još su u igri za odlazak na završni turnir, iako su Poljska i Italija odmakli šest bodova. ,,Azurini“ će u utorak biti rivali Crnoj Gori u Nikšiću, ali da bi taj meč bio važan za našu selek-

ciju imperativ je prvo savladati Jermene. - Sav naš fokus je na utakmici s Jermenijom. Radi se o kvalitetnoj ekipi, broj bodova koji su osvojili ne pokazuju pravo stanje. Analizirali smo ih i vidjeli da se radi o disciplinovanoj ekipi, ujedno i veoma agresivnoj, znamo da nas očekuje težak posao. Ipak, nadamo se povoljnom rezultatu, za koji je bitno da budemo u ritmu u kojem smo bili i na prethodnim mečevima – rekao je selektor Perišić. Crnogorska reprezentacija ima

po dva trijumfa i poraza – savladala je Švedsku (2:1) i Sjevernu Makedoniju (3:2), a izgubila od Italije (2:1) i Poljske (2:0). Na spisku Perišića za dva novembarska meča su: golmani - Benjamin Kriještarac (Bokelj SBbet), Balša Radanović (Rudar), Vasilije Stojanović (Mornar); odbrana – Velimir Ljutica (Mornar), Stefan Melentijević (Primorje, Slovenija), Milan Roganović (Partizan, Srbija), Damjan Dakić (Budućnost), Marko Franeta, Nikola Vuković (Petrovac),

Vasilije Adžić na meču s Lihtenštajnom u oktobru

destinacija, ali ovaj luksuz da se opusti

Ulaznice za Hrvatsku u prodaji od subote

Prodaja ulaznica za utakmicu Crne Gore i Hrvatske počinje u subotu 15. novembra na šalterima SC ,,Morača“. Ulaznice se mogu kupiti 15. i 16. novembra od 10 do 17 sati, kao i na dan utakmice (17. novembar) od 12 sati do početka meča (20.45 h) ili dok bude zaliha.

Cijene ulaznica za zapadnu tribinu su 10 eura (sektori A i F), 12 eura (sektori B i E) i 15 eura (sektori C i D). Ulazak na istočnu tribinu košta osam (A i F sektori), odnosno 10 eura (B, C, D i E sektori), dok je cijena za sjevernu ili južnu tribinu pet eura.

Iz Fudbalskog saveza Crne Gore napomenuli su da su sve ulaznice za utakmicu personalizovane i važe samo za osobu čije se ime nalazi na ulaznici.

- Na ulazima stadiona sprovodiće se provjera identiteta gledalaca sa ciljem sprečavanja zloupotreba, pa je neophodno da svi vlasnici ulaznica, osim maloljetnih osoba, sa sobom imaju identifikacioni dokument (lična karta ili pasoš). U slučaju da se prilikom kontrole identiteta utvrdi da se ime na ulaznici ne podudara sa imenom na ličnom dokumentu, karta će se oduzeti i biće onemogućen pristup stadionu – saopšteno je iz FSCG.

point“ stadionu bio bi debakl.

- Očekivanja su kao i uvijek kad se igra za reprezentaciju

– idemo na pobjedu. Mislimo da smo kvalitetniji od Gibraltara, ali moramo to da pokažemo na terenu – istakao je fudbaler Juventusa.

Crna Gora bi trebalo da napadne od početka...

- Pristup uvijek treba da bude napadački. Moramo da pokažemo zube i da se ne plašimo nikog. Želimo da od starta diktiramo tempo – naglasio je 19-godišnji Nikšićanin.

PRITISAK JE

PRIVILEGIJA

Loši rezultati u posljednje vrijeme smanjili su reputaciju crnogorske reprezentacije – i ekipno i individualno. Nešto bi moralo što prije da se promijeni...

- Pritisak postoji, prvenstveno jer nas gleda cijela država. Ali to prije svega treba shvatiti kao privilegiju jer branite boje svoje zemlje. Stvari treba gledati s pozitivne strane, moramo da se okrenemo budućnosti. Tako treba da uđemo u meč sa Gibraltarom, bez osvrtanja na prošlost, jer je ova grupa momaka više puta pokazala da može da napravi sjajne stvari kad se radi kako treba. Mislim da će tako biti i ovog puta i da ćemo pokazati ono što se očekuje od nas – poručio je Adžić. Kao u Toršaunu gdje se palo na najniže grane od formiranja reprezentacije 2007, i na Gibraltaru će se igrati na vještačkoj podlozi. - Čuo sam da je vještačka podloga na Gibraltaru dosta drugačija i tvrđa, teža za igranje,

BojanDamjanović (Sutjeska), BalšaVukotić (Grafičar, Srbija); vezisti – NemanjaCarević, DraganMiranović (Petrovac), KristijanRadunović

ali nadam se da će biti teren biti skvašen kako bi lopta išla brže. U svakom slučaju, kako nama tako i njima. Jesu oni više navikli na to, ali pokušali smo i mi da se adaptiramo trenirajući ovih dana na takvoj podlozi – kazao je bivši fudbaler Budućnosti.

Crna Gora će kvalifikacije za SP završiti utakmicom sa Hrvatskom u ponedjeljak. Koliko je teško ne razmišljati o dolasku velikana svjetskog fudbala?

- Sav fokus je na Gibraltar, utakmica je mnogo bitna jer nakon Lihtenštajna želimo da upišemo još jednu pobjedu. Samo je osvajanje tri boda pozitivan ishod za nas i bio bi dobra uvertira za sve što dolazi. I za meč sa Hrvatskom i za one nakon toga – zaključio je Vasilije Adžić. N. KOSTIĆ petak protiv Gibraltara igra pretposljednji meč u grupi L

(Bokelj SBbet), LazarSavović, DaniloVukanić (Budućnost), MedoJuković (Sutjeska), NenadKrivokapić (Jezero), BalšaRadusinović (Dečić), Lazar

Slovačka kaznila promašaje ,,sokola“

ROGOŽIN - Stadion ,,Egnatia“. Sudija: Matijas Jelenbek (Njemačka). Golovi: 0:1 Valko u 26, 0:2 Lusale u 71, 0:3 Vina u 74.minutu. Žuti kartoni: Ražnatović, Jovanović, Račić (Crna Gora), Udvaros, Turanski (Slovačka).

CRNA GORA: Tomaš Đurović, Zarija Mugoša, Andrej Božović, Vojislav Jokić, Meldin Kojić (od 57. Mladen Račić), Imran Redžepagić (od 58. Luka Brajović), Petar Ražnatović (od 77. Nikola Balević), Petar Jauković (od 58. Dragutin Šaranović), Vuk Vlahović, Matija Jovanović, Jagoš Roganović (od 77. Omar Krajina). SLOVAČKA: Sebastijan Zajac, Martin Turanski (od 68.

Martin Konopka), Lukaš Pristah, Aleks Lajčak, Marek Okal, Kristijan Stručka (od 81. Filip Trelo), Martin Bačik (od 80. Natan Udvaros), Šimon Vina, Samuel Kovačik, Samuel Lusale (od 75. David Bukovski), Denis Valko. Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je od Slovačke u prvom kolu grupe 5 preliminarne runde kvalifikacija za EURO 2026. Slovačka je kaznila promašaje ,,sokola“ i do bodova došla rezultatom 3:0. Denis Valko, Samuel Lusale i Šimon Vina pogađali su mrežu Crne Gore. Na drugoj strani, naš tim je mogao do gola u više navrata, pogotovo u prvom poluvremenu. Međutim, Matija Jovanović, kao i Vuk Vlahović i Jagoš Roganović, nijesu uspjeli da zatresu mrežu Slovačke. - Prvo poluvrijeme i poče-

tak drugog smo odigrali veoma dobro. Stvorili smo dosta šansi, bar tri ili četiri zicera, parirali kvalitetnom rivalu u svakom smislu. Slovačka je imala samo jednu šansu i postigla gol. I u nastavku smo imali odličnu šansu, koju nijesmo iskoristili, nakon čega je došlo do pada na fizičkom planu i primili smo dva brza gola. Tu se i vidjela razlika u ovoj utakmici, oni su u završnici napada bili mirni, staloženi i efikasni, taj njihov kvalitet je presudio. Okrećemo se sljedećoj utakmici, nadamo se pozitivnom rezultatu, kako bismo do kraja bili u trci za plasman u elitnu rundu - istakao je selektor Crne Gore Nenad Vukčević. Naredni rival Crne Gore je Ukrajina, taj meč igra se u subotu 15. novembra od 12 časova. R. P.

PODGORICA – Partizan i Štutgart mogli bi da sklope dva posla tokom zime. ,,Crno-bijeli“ žele da otkupe ugovor napadača Jovana Miloševića, a tema razgovora dvije uprave trebalo bi da bude i crnogorski fudbaler Milan Vukotić

Dragan Miranović, vezista ,,sokola“

Knežević, BalšaMrvaljević (Mladost Lob.bet); napadači - FilipPerović (LASK, Austija), VladimirPerišić (Košice, Slovačka). Ne. K.

Portal Fussballeuropa je pod oznakom ,,ekskluzivno“ objavio da Švabe žele 23-godišnjeg Podgoričanina, a u tekstu se navodi i da su ga skauti bundesligaša više puta uživo gledali. Navodno, Partizan bi za taj transfer dobio između šest i osam miliona eura, a ako se posao realizuje 30 odsto od tog novca pripalo bi Budućnosti, po dogovoru dva kluba prilikom odlaska Vukotića iz Podgorice u Humsku u

januaru ove godine. Portal fussballeuropa navodi da je, osim Štutgarta, za Milana Vukotića zainteresovan i austrijski Salcburg.

Crnogorski

Naši omladinci poraženi na startu preliminarne runde kvali kacija za EP

Sa ranijeg meča naših omladinaca

Crna Gora 0 Slovačka 3

ofanzivac ove sezone je među boljim igračima Partizana – u svim takmičenjima postigao je pet i namjestio sedam golova. Ne. K.

Završen Evropski šampionat za mlade u Budvi

Više rada i rezultati neće izostati ŠAH

Na izmaku kalendarske i takmičarske 2025. godine, Evropski šampionat za mlade u Budvi oplemenio je bogat repertoar Šahovskog saveza Crne Gore na polju razvoja i afirmacije drevne igre na domaćoj i međunarodnoj sceni. Da finiš djelo krasi ovjerili su talentovani i ambiciozni mališani i omladinci iz skoro svih država Starog kontinenta, među kojima i 79 crnogorskih nada, koji su na pjeni od mora ,,ratovali“ devet dana na crno-bijelim poljima sa željom da ostvare pozitivne rezultate ili se domognu pobjedničkog postolja. Najbolji u kategorijama do 8, 10, 12, 14, 16 i 18 godina u muškoj i ženskoj konkurenciji su uspjeli da se okite medaljama, dok će ostali to pokušati na nekoj narednoj smotri mladosti i ljepote. Jedno je sigurno, svi su se vratili kućama sa divnim impresijama i obećanjima da će, ukoliko im se ukaže prilika, ponovo nastupiti u našoj zemlji i uživati u ljepotama i čarima atraktivnih turističkih destinacija bilo na jugu ili sjeveru države.

A, kada je riječ o konačnim plasmanima po grupama, treba istaći da su po broju osvojenih pehara i odličja prednjačili mališani iz Ukrajine, Poljske i Francuske. O crnogorskoj đeci brinula je ekipa vrsnih pedagoga, trenera i instruktora koji su brižljivo i pedantno vodili računa o njihovim priprema-

ma za nastup.

Prema riječima jednog od njih, selektora crnogorske muške reprezentacije, velemajstora Dragana Kosića, mnogi vrijedni osnovci i srednjoškolci koji već godinama postižu zavidne rezultate u kategorijama poput Đorđa Žižića, Mihaila Pušare, brata i sestre Ilije i Sofije Milović, Nikoline Andrijašević, Dušice Petrušić Kire Popove imaju odlične predispozicije za dalje usavršavanje i napredovanje.

- Oni i njihovi vršnjaci treba na vrijeme da shvate da su ozbiljnost u svim aktivnostima koje se tiču studioznosti i disciplina presudni faktori u borbi za veći rejting i prestižnije titule, jer je talenat deset, a rad i upornost 90 odsto jednog kompletnog šahiste. Za sve njih bilo je ovo još jedno

Iznenađenja na Svjetskom kupu u indijskoj Goi

veoma korisno iskustvo sa internacionalne scene koje treba valorizovati na narednim takmičenjima. Posebno me raduju na desetine poruka zahvalnosti mališana i roditelja na moju i adrese mojih kolega što smo se maksimalno trudili da svima budemo na usluzi. Nama to mnogo znači i to nam je najbolja satisfakcija za uložene napore kako bi djeci prenijeli znanje i naučili ih profesionalnom odnosu prema igri i protivnicima - rekao je Kosić.č On je uvjeren da će i klubovi u narednom periodu, kroz nastavno pedagoški plan i program, poklanjati više pažnje mlađim naraštajima na kojima leži šahovska budućnost Crne Gore. Za odličnu organizaciju grandioznog takmičenja postarali su se ŠSCG, lokalna uprava i Ministarstvo sporta

i mladih u ulozi pokrovitelja, te brojni sponzori i partneri poput renomiranog hotelskog kompleksa ,,Budvanska rivijera“, koji su domaćinski ugostili oko 1500 učesnika, trenera, pratioca i roditelja. Na račun izvanrednih priprema i realizacije turnira nije štedio komplimente ni prvi čovjek Evropske šahovske unije, velemajstor Zurab Azmaparašvili istakavši da su još jednom masovnost i kvalitet došli do izražaja i da se mnogim dječacima i djevojčicama smiješi lijepa šahovska karijera. Šahovski rečeno svi potezi za tablama i mimo njih bili su izvanredni na veliko zadovoljstvo ljubitelja ove misaone discipline. Na komentar Kosića nadovezao se selektor ženske reprezentacije intermajstor Dušan Lekić, istakavši da je šampionat održan u prelije-

pom ambijentu crnogorske metropole turizma i odličnim vremenskim prilikama.

- Naš Savez je obezbijedio odlične uslove za igru i boravak djece koja su nastupila u velikom broju sa trenerima i instruktorima. U jutarnjim satima radilo se na pripremama za partije, a poslije odigranog kola slijedile su duge analize. Djeca su talentovana i pametna, ali šah je teška igra i mora mnogo više da se radi kako bi parirala vršnjacima iz drugih država – analizira Lekić. I ovoga puta konkurencija je bila izuzetno jaka jer su se okupili svi šampioni zemalja u uzrasnim kategorijama.

- Od naših predstavnika istakli su se Pušara i Agić, dok su još par njih bili solidni. Imam osjećaj da smo mogli postići i više od ostvarenog kao npr. Sofija Milović, Dušica Petru-

šić i Kira Popova. Međutim, pad koncentracije kada je trebalo realizovati stečenu materijalnu ili pozicionu prednos, uticao je na greške i previde koji su ih skupo koštali. Takođe nekoliko dječaka i djevojčica od 8 i 10 godina su pokazali da imaju smisla i da mogu napredovati - zaključio je analizu šampionata u Budvi Dušan Lekić. Pored Kosića i Lekića, u timu trenera bili su i Nikola Đukić, Milan Draško, Aleksandar Tomić, Andrej Šuković, Božidar Kisić, Miodrag Prijović i Stjepan Krstonijević. Na završnoj svečanosti uručene su nagrade najboljima, a specijalna priznanja u vidu trofeja ,,Srđa Dragašević“, koja su dodijeljena u znak sjećanja na nekadašnjeg predsjednika ŠSCG, pripala su Zejnu Agiću i Kiri Popovoj

Za vikend nale CEDIS festivala

U trećem kolu Svjetskog kupa u indijskoj Goi, poslije druge partije mini meča, desilo se veliko iznenađenje. Naime, njemački velemajstor Frederik Svane pobijedio je aktuelnog planetarnog šampiona Domaraju Gukeša i preselio ga u gledalište. Druga senzacija je eliminacija Holanđanina Aniša Girija od strane Aleksandra Dončenka koji je slavio sa 1,5:0,5, a treća se desila u okršaju između Nodirbeka Abdusatorova i Meksikanca Martineza Alkantara Hoze, koji je dva puta primorao na kapitulaciju mladog uzbekistanskog velemajstora. Takođe, bilo je još nekoliko iznenađenja. Tako je Švedanin Nils Grandelius poslije remija u prvoj, pobijedio u

Gukeš 1–0 Svane

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bc4 Nf6

4.d3 Bc5 5.0–0 d6 6.c3 a5

7.Re1 0–0 8.h3 h6 9.Nbd2 Bb6 10.a4 Bd7 11.b3 Be6

12.Bb2 Kh8 13.Ra2 Nh5

14.Nf1 Nf4 15.Bc1 Qf6 16.Ng3 g5 17.Nh2 Qg6 18.Be3 d5

19.exd5 Bxd5 20.Bxb6 cxb6

21.Nf3 Rad8 22.Rd2 Bxc4

23.dxc4 f6 24.Ne4 Rxd2 25.Qxd2 Rd8 26.Qe3 f5

drugoj partiji Azerbejdžanca Šahrijara Mamedarova i plasirao se u četvrtu rudu ovog prestižnog takmičenja, dok je Radoslav Vojtašek sa 2:0 deklasirao Vladimira Fedosejeva Isto tako posrećilo se i Italijanu Lorencu Lodiciju,

27.Ng3 Nd3 28.Rd1 f4 29.Qe4 Kh7 30.Qxg6+ Kxg6 31.Ne4 Kf5 32.Nfd2 Nc5 33.Re1 Nd3

34.Rb1 h5 35.Kf1 Nc5 36.f3

Rd3 37.Kf2 g4 38.hxg4+ hxg4 39.Re1 g3+ 40.Ke2

Re3+ 41.Kd1 Rxe1+ 42.Kxe1

Ke6 43.Kd1 Ne7 44.Ke2 Nf5

45.Ng5+ Ke7 46.Nge4 Ke6

47.Ng5+ Kf6 48.Nge4+ Ke7

49.Nxc5 bxc5 50.Ne4 b6

koji je sa 1,5:0,5 eliminisao legendarnog Engleza Majkla Adamsa Na startu kupa nastupilo je 206 učesnika među kojima čak 158 igrača sa najvećom titulom, 32 intermajstora, devet FIDE majstora i sedam amatera.

51.Kd3 Nh4 (dijagram) 52.b4 Nxg2 53.bxc5 bxc5 54.Nxc5 Ne3 55.Ke2 Nxc4 0:1

Prema propozicijama turnira tri najbolje plasirana matadora će steći pravo nastupa na spektaklu osmorice kandidata za izazivača Gukešu. Inače, zastupljena je „teniska formula“ eliminacionih okršaja da bi se došlo do prva tri mjesta.

Poslije pet kvalifikacionih turnira u okviru CEDIS festivala ŠK ,,Budućnost“ u petak počinje finalno takmičenje na kojem će nastupiti deset najboljih učesnika, shodno osvojenim bodovima. Za nagradni fond od 600 eura boriće se Alvir Sijarić, Andrija Koprivica, Dragoljub Abramović, Nikola Sekulić, Zoran Lakušić, Željko Vujadinović, David Pavlović i Jelisej Zarudnjak, te Uroš Rašović (2242) i Sreten Đukanović (2115) koji po osnovu ličnog rejtinga imaju uloge favorita.

Inače, kako nijedna šahistkinja nije ispunila uslov od tri odigrana turnira, onda se na osnovu pravilnika Pavlović plasirao kao deveti, a Zarudnjak kao najbolji među omladincima. U prvom kolu koje startuje sjutra od 16.30 časova, snage će odmjeriti Zarudnjak i Sekulić, Sijarić i Abramović, Rašović i Đukanović, Pavlović i Janković, te Vujadinović i Lakušić. Uloga glavnog arbitra povjerena je međunarodnom šahovskom sudiji Zoranu Peruničiću

Priredio: B. KADIĆ

Crnogorski takmičari sa svojim učiteljima na EP u Budvi

Oslabljena Budućnost poražena od Maribora

Maribor 3

Budućnost volej 0

PODGORICA – Dvorana: „Verde“. Gledalaca: 100. Sudije: Milena Lazarova-Peeva (Bugarska), Enri Zenulari (Albanija). Rezultat po setovima: 25:21, 25:20, 25:18. Poeni iz napada: Maribor 39, Budućnost volej 31. Poeni iz bloka: Maribor 12, Budućnost volej 6. Poeni iz servisa: Maribor 6, Budućnost volej 3. Greška: Maribor 19, Budućnost volej 18.

MARIBOR: Kastelic, Vodušek 7, Kavalkanti 3, Čarls Santana 20, Dežman, Breznik, Podbregar 3, Donik 7, Škorc (libero), Uremović 4, Hribernik (libero), Kožar 4, Martinez Kamino 9, Klinger.

BUDUĆNOST VOLEJ: Lakčević (libero), Poleksić, Milošević, Mašković (libero), Konatar, Milenković 1, Sinđelić 7, Nikolić 9, A. Radić 4, Lojić 17, Petričević 1, Kovačević, F. Radić, Petrović 1. Šest dana nakon maksimalne pobjede u MEVZA ligi, takođe u Podgorici, odbojkaši Budućnost voleja su istim rezultatom poraženi od slovenačkog Maribora, u prvoj od dvije utakmice prvog kola Čelendž kupa koje se, dogovorom dva kluba, igraju u glavnom gradu Crne Gore. U odnosu na prethodni, Maribor, formalno domaćin u ovom meču, bio je jači za kubanskog primača servisa Brajana Martinez Kamina, dok je podgorički tim bio i te kako oslabljen neigranjem startnih primača servisa Marka Vukašinovića i Jovana Delića, koji su meč preskočili zbog povreda.

4:0 pobjegao na 15:9. Uspjeli su Podgoričani da se približe na dva poena, i tu razliku „održavaju“ do 22:20, kada su gosti sa dva uzastopna poena osigurali prednost za osvajanje prvog seta (25:21).

Tim Dejana Radića je u prvom setu vodio samo na početku, do 5:4, a Maribor je serijom

Duže je Budućnost čuvala prednost u drugom setu, do 13:10, a onda je Maribor serijom 6:0 preokrenuo na 16:13. Budućnost je brzo izjednačila na 16:16, ali je slovenački tim napravio bijeg na 21:17 i rutinski priveo set kraju (25:20).

Slično je bilo i u trećem setu,

Odbojkaši Budve upisali pobjedu u prvom meču prvog kola Čelendž kupa, ali u revanšu treba da potvrde prolaz dalje

Bošković: Vjerujem

da smo izvukli

PODGORICA - Odbojkaši

Budve napravili su prvi korak ka drugom kolu Čelendž kupa.

Boljom igrom u većem dijelu meča, izabranici Miljana Boškovića odbranili su domaći teren u duelu sa Štrasenom iz Luksemburga i nagrađeni su pobjedom od 3:2, iako su vodili 2:1 u setovima. Pad Budvana u četvrtom setu omogućio je gostima da izbore peti set, ali je crnogorski šampion bolji u taj-breku, kada je pokazao snagu i stigao do zaslužene pobjede… - Štrasen je iskusna ekipa, a iako ima dosta stranaca smatram da nije kvalitetnija od nas. Mi smo u meč ušli isto kao u Superkupu, kada smo pružili našu najslabiju partiju ove sezone. Tako smo igrali u prvom, drugom i četvrtom setu. U trećem i petom setu smo imali naš pravi ritam igre – kaže za Pobjedu Miljan Bošković, trener Budve. Gosti su bili bliži osvajanju pr-

pouke

vog seta, jer su vodili do 22:21, ali su Budvani prvi stigli do set lopte i iskoristili treću za 27:25. U drugom setu je Štrasen uzvratio, iako su Budvani, nakon vođstva gostiju od 23:19 i 24:21, uspjeli da izjednače na 24:24, ali ne i da zaustave Luksemburžane da osvoje ovaj set (26:24). Kako su Budvani sredinom prelomili treći set (16:10), tako su isto uradili gosti sredinom četvrtog (19:13), pa je pobjednika odlučivao peti set,

u kojem su domaći odbojkaši na startu poveli 3:0, a na promjeni strana su imali nedostižnih 8:2… Budvani su u ovom duelu imali više poena iz napada iz kontranapada (64-55), bloka (9-7) i servisa (9-7), imali su bolji pozitivni prijem servisa (55 – 53 %), ali slabiji idealni (30 – 32 %). Problem su bile greške, jer su Budvani poklonili rivalu 38 poena, čak 11 više nego što je to uradio Štrasen.

Budućnost je povela 9:3 i 10:6, ali je Maribor brzo izjednačio na 11:11, da bi serijom 4:0 poveo 16:12. „Plavi“ su pokušavali da se vrate, priprijetili su na 20:18, ali je Maribor osvojio svih preostalih pet poena i stigao do maksimalne pobjede. Drugi meč igra se u večeras, takođe u dvorani „Verde“, sa početkom u 18 časova. Budućnosti treba pobjeda od 3:0 ili 3:1 da bi izborila „zlatni set“. Bolji iz dvomeča će u šesnaestini finala igrati sa poljskom Čestohovom. S. JONČIĆ

- Vjerujem da smo izvukli pouku iz ove utakmice i da ćemo u Luksemburgu pružiti mnogo bolju partiju, kao što smo igrali u MEVZA ligi. Umorni smo, dosta nas je iscrpila i koštala MEVZA liga, pogotovo posljednji meč protiv Budućnosti, protiv koje smo imali veliku potrošnju. Jednostavno, u revanšu moramo da budemo koncentrisani, da ne pomažemo protivniku našim greškama, jer smo ih imali dosta u prvoj utakmici. Imamo vremena do srijede, da sve analiziramo i radimo na tome da spremni dočekamo revanš – dodao je Bošković.

Revanš je 19. novembra u Luksemburgu, a Budvanima treba još jedna pobjeda za siguran prolaz. U slučaju poraza od 3:0 ili 3:1, crnogorski šampion će završiti ovogodišnji nastup na evropskoj sceni. Ako Štrasen u revanšu slavi takođe 3:2, putnika u narednu rundu odlučiće „zlatni set“. - Velike su šanse da pobijedimo u Luksemburgu, samo treba da se vratimo u naš ritam i sebe da cijenimo. Da pružimo partiju kao u MEVZA ligi, a onda sam siguran da ćemo se vratiti sa pobjedom i plasmanom u narednu rundu – zaključio je Bošković. Pobjednik ovog dvomeča izboriće plasman u šesnaestinu finala, gdje ga čeka rumunski Zalau. S. J.

BUDIMPEŠTA - Arena ,,Nepliget“. Gledalaca: 300. Sudije: Stavridis i Evers. Rezultat po četvrtinama: 7:6, 7:3, 4:3, 8:3 FTC: Vogel (osam odbrana), Levai (četiri odbrane), Lugoši 1, Haverkampf 2, Nađi 2, Vamoš 2, Di Soma, Fekete 3, Argiropulos 5, Varga 1, Vigvari 4, Janšik 3, Migel de Toro 2, Vižmeg 1. PRIMORAC: Rističević (jedna odbrana), Pejović (pet odbrana), Brguljan 1, S. Ćetković 2, Inaba 2, Mršić 7, Murišić, Vidović 1, Vučković 1, Vico 1, Brkić, P. Ćetković, Samardžić, Perov. Nije bilo realno očekivati od Primorca da osvoji bodove u bazenu aktuelnog šampiona Evrope. Kotorani su izgubili u Mađarskoj od FTC-a dvo-

cifrenom razlikom i nakon tri odigrana kola u C grupi su bez bodova. Prethodno je vicešampion Crne Gore poražen od Breše, a onda u gostima je bio slabiji od rumunske Oradee. Po svemu sudeći Primorac se na polovini najelitnijeg klupskog takmičenja oprostio od naredne runde, jer najbolje dvije ekipe iz četiri grupe obezbijediće plasman među osam najboljih. Podbacili su Kotorani u prošlom kolu u gostima, a napravili veliki kiks na premijeri kod kuće sa rivalom iz Italije. I upravo je Breša najbliža drugoj poziciji koja vodi dalje, jer je mađarski predstavnik stoprocentan. U utakmici koja je u Mađarskoj riješana do odmora (14:9), gosti su napadački bili raspoloženi, posebno Marko Mršić, ali su primili puno golova. U posljednjih šest minuta druge četvrtine domaćin je napravio seriju 6:0 i bilo je jasno kome idu bodovi. Sve u svemu, igrači iz Kotora mogu mnogo bolje od ovoga što su konkretno u eliti do sada pokazali. Priliku da poprave utisak imaće 15. novembra u Herceg Novom protiv Jadrana M:TEL u Premijer ligi. A. M.

Budućnost One danas (18 h) dočekuje BVCS u 3. kolu Evrokupa

PODGORICA - Budućnost

One čeka još jedan težak posao u Evrokupu. Vaterpolisti iz Podgorice danas će od 18 sati dočekati mađarski tim BVSC u 3. kolu C grupe. Prethodnu su ,,plavi“ izgubili od oba grčka tima (Panatinaikosa i Vuljagmenija), dok su Mađari na otvaranju sezone bili slabiji od Vuljagmenija nakon peteraca, a kod kuće su bili bolji od Panatinaikosa. - Još jedna u nizu izuzetno teških utakmica ove sezone. Suvišno je govoriti o Mađarima, jer su sigurno ekipa koja će se boriti za završnicu ovog takmičenja. Veliki su favoriti, ali na-

ma će ova utakmica poslužiti da stičemo potrebno iskustvo i da se polako uigravamo za najvažniju utakmicu u ovom dijelu sezone, protiv Partizana u nedjelju u Premijer Regionalnoj ligi. Kao što je poznato, mjesec smo bez jednog od najboljih igrača, centra Sandra, što je veliki hendikep za našu ekipu, imamo par sitnih povreda, ali i pored toga daćemo sve od sebe i pokušati da se kroz ovaj duel uigramo za meč u nedjelju. Naravno, pozivamo publiku da dođu u što većem broju, jer je našoj mladoj ekipi podrška i te kako potrebna - kazao je Jovan Radulović A. M.

Marko Mršić blistao u Mađarskoj

(3. kolo)

PREDSTAVLJAMO: Jana Radunović, poznatija kao VioliJana, za Pobjedu je govorila o svom muzičko-umjetničkom performansu, spoju violine i di-žejinga…

Draž je u slobodi i snazi muzičkog izraza

PODGORICA – Talentovana i harizmatična Jana Radunović, poznatija pod pseudonimom VioliJana, mlada je umjetnica iz Podgorice koja na scenu donosi nesvakidašnji spoj klasične violine i savremenog di-džejinga.

Prepoznatljiva je po energičnim setovima i improvizacijama na violini, izdvajajući se kao jedna od najautentičnijih predstavnica nove generacije crnogorskih muzičarki. Tokom nastupa, koje redovno dijeli sa svojim pratiocima na društvenim mrežama, publiku vodi kroz melodije, harmonije i dinamične bit dropove, čineći svaki posebnim audiovizuelnim iskustvom. Muzika je oduvijek bila njen svijet.

- Odrasla sam u porodici u kojoj se uvijek sviralo, pjevalo i veselilo, pa je taj duh muzike bio prisutan u svakom trenutku mog djetinjstva. Posebnu ulogu u mom muzičkom razvoju imao je moj brat, koji je tada studirao na Muzičkoj akademiji, a danas ima dugogodišnje iskustvo u bavljenju muzikom. Posmatrajući njega i atmosferu koja nas je okruživala, rodila se i u meni želja da pronađem svoj instrument i nekako sam odmah znala da će to biti violina - ispričala je Jana Radunović u razgovoru za Pobjedu.

Svoj muzički put počela je u nižoj muzičkoj školi, gdje je pohađala odsjek za violinu i klavir da bi se kasnije, u srednjoj školi, potpuno posvetila violini.

- Nakon toga uslijedile su osnovne studije na Muzičkoj akademiji, a potom i magistarske koje sam nedavno završila i uskoro treba da odbranim svoj magistarski rad. Kroz sve te godine sviranja, učenja i rada stalno sam tragala za mjestom gdje zaista pripadam, prostorom u kojem mogu da izrazim svoj puni potencijal. Danas mogu sa sigurnošću re-

ći da sam ga konačno pronašla - nastavlja ona.

INSTRUMENT

Prema njenim riječima, violina je instrument koji ima dušu, „nekad nježnu i krhku, a katkad snažnu i strastvenu“.

- Ona može da plače, da pjeva, da diše sa mnom. Kada sviram, osjećam da je produžetak mene same. Njena širina izraza mi omogućava da spojim emociju, pokret i energiju i zato mi nikada ne može dosaditi. Uvijek pronađe novi način da me iznenadi - iskrena je VioliJana. Ideja da spoji violinu i di-džejing došla je spontano, iz „želje da ovaj instrument predstavi na nov način, u ritmu savremenog zvuka“. - Počela sam da eksperimentišem s energičnim remiksima i pjesmama koje niko ne bi očekivao u spoju sa violinom, počev od pop i dens ritmova, preko rok pjesama, pa sve do tehno mikseva koji donose posebnu snagu i puls. Posebnu draž mi daje to što sama pravim miks za svoj nastup, uvijek u skladu sa prilikom i raspoloženjem prostora. Često tokom performansa pristu-

pim di-džej pultu, jer volim da zadržim potpunu kontrolu nad zvukom i doživljajem koji stvaram. Oduvijek sam voljela dinamiku scene i tu posebnu konekciju sa publikom, pa se di-džejing prirodno nadovezao kao dodatni alat za izražavanje kroz muziku - u dahu govori ona. Ukazuje da je „balans između preciznosti i improvizacije osjećaj“.

- Ponekad pustim da me ritam povuče i da violina reaguje spontano, a ponekad svaki ton planiram do detalja. Upravo je čar u toj igri između kontrole i slobode – jasna je Radunović.

IZAZOV(I)

Ipak, priznaje, to ponekad zna biti i izazovno.

- Pogotovo zbog ukorijenjene predstave o violini kao „ozbiljnom“ instrumentu, rezervisanom za koncertne dvorane. Ali čim je publika vidi u novom svjetlu, uz ritam i scensku dinamiku, dožive je potpuno drugačije, s iskrenim oduševljenjem - navodi ona.

Njen cilj, kako kaže, nikada nije bio da negira klasičnu muziku.

- Naprotiv, ona je temelj mog obrazovanja i mog puta. Ali željela sam da pokažem da violina može biti i simbol savremenog izraza, pokreta i slobode - instrument koji istovremeno čuva eleganciju, ali i ruši granice - pojašnjava Radunović. Tvrdi da je draž u slobodi i snazi izraza.

- Taj spoj nespojivog ponekad nadmaši čak i moja očekivanja. U Crnoj Gori to još nije uobičajeno, ali upravo ta rijetkost daje posebnu čar i identitet mom radu – smatra ova umjetnica.

Ne krije da su reakcije publike predivne. - Ljudi reaguju iskreno, plešu, zabavljaju se i jednostavno se

prepuste trenutku. To mi daje ogromnu snagu i potvrdu da muzika uvijek nađe put do srca. Što se tiče kolega, većina njih me otvoreno podržava, čak i oni sa kojima nijesam u čestom kontaktu - osjećam finu energiju. Mi muzičari, bez obzira na generacije ili pravce, uvijek podržavamo jedni druge, posebno kada neko pokušava da stvori nešto malo drugačije. Barem vjerujem da je tako – izjavila je ona. Ističe da je nastupi posebno ispunjavaju.

- Publika je imala priliku da me čuje u cijeloj Crnoj Gori, u različitim formatima – od elegantnih događaja i svečanih svadbi, do klupskih nastupa i open air festivala. Nekada nastupam sama sa violinom, nekada uz di-džej pult i miks uživo, a u posljednje vrijeme sve više kao „VioliJana Live Violin Show“. Riječ je o potpuno zaokruženom performansu u kojem se muzika i cjelokupna atmosfera stapaju u je-

SVAKI SVOJ NASTUP AUDIO-VIZUELNO POSEBNO OSMIŠLJAVA: VioliJana u studiju

Obrazovanje je ključ

Jana Radunović je od 2020. pohađala osnovne studije na Odsjeku izvođačke umjetnosti (violina) Muzičke akademije na Cetinju. Nakon toga je završila i magistarske studije. Tenutno se priprema za odbranu magistarskog rada. Radi kao profesorica violine i zaista uživa u radu sa djecom, jer „kroz njihovu energiju i napredak i sama raste kao umjetnica“. Tema njenog magistarskog rada tiče se problema i izazova u početnoj nastavi violine. Fokusirala se na odnos učenika, nastavnika i roditelja, jer je stava da upravo ta povezanost stvara temelje uspješnog muzičkog razvoja.

- Rad na magistarskom bio je zahtjevan, posebno uz svakodnevne profesionalne obaveze, ali i vrlo inspirativan, zato što me podsjetio koliko je važno razumjeti svaku fazu muzičkog učenja - kategorična je Radunović. Profesorski poziv je važan dio njenog identiteta. Voli prenositi znanje i motivisati učenike da muziku dožive kao slobodu, a ne kao obavezu. U budućnosti planira da spoji „oba svijeta“, tj. pedagoški rad i scensko djelovanje – jer je mišljenja da se oni savršeno dopunjuju.

dinstven doživljaj - napominje Radunović.

Za nju je svaki nastup „nova priča i iskra koja je pokreće“.

PJEVANJE

Pjevanje je, naglašava ona, zapravo njena prva ljubav. - Kao djevojčica sam sa svojim pjesmama nastupala na festivalima i to je bio moj prvi susret sa scenom. Ta ljubav prema pjevanju nikada nije nestala. Danas je divan dodatak violini i poseban način da se publici još više približim. Vjerujem da će im prijati da, pored violine, čuju i moj glas - uvjerena je VioliJana. P rivatno sluša raznovrsnu muziku, u „zavisnosti od raspoloženja i trenutka“.

- Konkretne muzičke uzore ne bih mogla izdvojiti, jer zaista ima mnogo umjetnika kojima se divim i koje smatram izuzetnim. Imam stalnu potrebu da nadograđujem svoje znanje, ali istovremeno želim da se izrazim vođena svojim, prilično dinamičnim, temperamentom što se, vjerujem, i može čuti i vidjeti - dodaje Radunović.

PUBLIKA I NASTUPI Crnogorska publika je, smatra, mnogo otvorenija nego što o njoj postoji drugačije mišljenje.

- Ljudi sve više cijene autentičnost i vole da osjete nešto novo, posebno ako to dolazi iz srca. Našoj sceni i dalje treba više prostora za različitost i eksperiment, ali primjećujem da se stvari polako mijenjaju. Za mlade muzičare to znači da prilike postoje, samo je potrebna hrabrost i istrajnost. Vjerujem da Crna Gora ima ogroman potencijal i da će nove generacije umjetnika unijeti svježinu i kreativnost koja nam svima treba. Što nas je više, to je i snaga veća - rekla je ona. Svaki svoj nastup osmišljava i muzički i vizuelno.

- Pažljivo biram autfit i scenske detalje, jer sam po prirodi vizualista i volim da sve ima svoj estetski smisao. Vjerujem da publika muziku doživljava potpunije kada je prati odgovarajuća slika i atmosfera. Upravo taj spoj vizuelnog i auditivnog čini ono što nazivam violinski šou, cjelinu u kojoj violina postaje „glavni lik“ na sceni - precizirala je Radunović.

PLANOVI

Iako ne bježi od komercijalnog, bira da ostane vjerna estetici i zvuku koji je razlikuju od drugih.

- Ljudi mogu raditi isti posao, ali način na koji ga rade — energija, osjećaj i vizija – čine razliku. U tome svako pronalazi svoj identitet - naglašava ona.

Planira da nastavi da razvijam projekat VioliJana, uz konstantni rad na poboljšanju i stvaranju nečeg novog. - Trudiću se da redovno dijelim svoj rad i angažmane na društvenim mrežama. Budite prisutni i vidjećete kako se priča razvija - zaključila je, u razgovoru za Pobjedu, Jana Radunović, poznatija kao VioliJana. Milovan MARKOVIĆ

REAKCIJE

KADA SVIRA, OSJEĆA DA JE VIOLINA PRODUŽETAK NJE SAME: Jana Radunović

Tokom

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Osnivač kluba „Galatasaraj“ smrtno ranjen na Bregalnici

Autor:

Dr

Srđa MARTINOVIĆ

CRNOGORSKI

PITOMAC – OFICIR I

OSNIVAČ FK

„GALATASARAJ“

Milija Bakić rođen je u selu Zabrđe, Andrijevica, 1888. godine. Bio je osnivač FK „Galatasaraj“ i konjički potporučnik osmanske, a ubrzo i crnogorske vojske. Kao stipendista knjaza Nikole i uz pomoć daljeg strica Mitra Bakića, crnogorskog konzula u Istanbulu, otišao je u Carigrad da uči osnovnu školu, nakon čega je upisao Licej u Galatasaraju. Tokom studija zajedno sa desetak drugova u učionici B12, 1. oktobra 1905. osnovao je poznati fudbalski klub „Galatasaraj“. Igrao je kao desni bek prvog tima. Nakon završetka Liceja kratko se vratio u Crnu Goru, da bi ubrzo ponovo došao u Carigrad i upisao Vojno-inženjersku akademiju. U FK „Galatasaraj“ igrao je od 1905. do 1910. godine. Smatran je za najboljeg igrača svih vremena. O njemu je pisao Rušen Ešref Unajdin, njegov školski drug i poznati turski novinar, političar i diplomata. Po okončanju akademije proizveden je u čin konjičkog potporučnika i jedno vrijeme službovao u osmanskoj vojsci. Uoči izbijanja Prvog balkanskog rata u oktobru 1912. zajedno sa drugim Crnogorcima vratio se u Crnu Goru i stupio u crnogorsku vojsku. Kao oficir borio se u sastavu Istočnog odreda crnogorske vojske pod komandom serdara Janka Vukotića. Učestvovao je u oslobađanju Bijelog Polja, Berana, Rožaja, Plava, Gusinja, Metohije od oktobra do decembra 1912. godine. Istakao se u borbama na Poljima i Donjim Vasojevićima. Zatim se sa svojom jedinicom priključio borbama oko Skadra od januara do aprila 1912. Kako je govorio turski, grčki i francuski jezik bio je jedan od članova

Milija Bakić je kao oficir crnogorske vojske ranjen u bici na Bregalnici i ubrzo preminuo u Kočanima. Njegov dres i fotografije čuvaju se u muzejskom dijelu FK „Galatasaraj“, a delegacija ovog kluba je u junu 2014. u selu Zabrđe otkrila spomen - ploču njemu i Pavlu Bakiću kao osnivačima kluba

crnogorske delegacije koja je pregovarala oko predaje Skadra. Učestvovao je i u Drugom balkanskom ratu 1913. u sastavu crnogorske divizije. Kao oficir crnogorske vojske ranjen je tokom bitke na Bregalnici i ubrzo je preminuo u Kočanima u Makedoniji. Njegov dres i fotografije čuvaju se u muzejskom dijelu FK „Galatasaraj“, a delegacija ovog kluba je u junu 2014. u selu Zabrđe otkrila spomen ploču njemu i Pavlu Bakiću kao os-

nivačima kluba. Njegove fotografije čuvaju se u muzeju FK Galatasaraj u Istanbulu.

PUSTINJSKI VOJNICI.

CRNOGORSKI

ISELJENICI U AFRIČKIM ORUŽANIM SNAGAMA

Iseljavanje crnogorskih iseljenika u Afriku, osim Egipta, teže je pratiti jer najčešće nijesu odlazili direktno već preko Carigrada. Počinju da odlaze u Afriku pojedinačno od 1780, a intenzivnije sredinom 19. vi-

Crnogorci počinju da odlaze u Afriku pojedinačno od 1780, a intenzivnije sredinom 19. vijeka kada su radili na kopanju Sueckog kanala, te je 1862. u Egipat stiglo 300 Crnogoraca koji su imali kolonije u Port Saidu i u blizini Aleksandrije. Osim na Sueckom kanalu, radili su i na projektu navodnjavanja Donjeg Egipta

jeka kada su radili na kopanju Sueckog kanala, te je 1862. u Egipat stiglo 300 Crnogoraca koji su imali kolonije u Port Saidu i u blizini Aleksandrije. Osim na Sueckom kanalu, radili su i na projektu navodnjavanja Donjeg Egipta (sjever Egipta). Nakon Veljeg rata 1878. njihovi odlasci su intenzivirani, ali mijenjaju se vrsta i priroda poslova koje obavljaju u Egiptu. Crnogorska kolonija sačuvala se i nakon Prvog svjetskog rata. U ovom periodu Crnogorci rade na održavanju Sueckog kanala, zatim kao čuvari raznih skladišta, trgovci u Port Saidu, željeznički radnici u Ismailiji, ložači u glavnoj radionici kompanije i drugim mjestima duž kanala kojeg su izgradili. Sa sobom su dovodili porodice, a značajan dio se trajno naseljavao naročito u Aleksandriji i Port Saidu. Počinju da se bave trgovinom, administracijom i drugim profitabilnijim i lakšim zanimanjima. Jedan dio njih obavljao je poslove dnevnih i noćnih čuvara u bankama, hotelima, ugostiteljskim objektima i imanjima veleposjednika i bogataša. Od 1905. broj odlazaka u Egipat opada jer SAD postaju glavna iseljenička destinacija mada pojedinci i dalje odlaze za Aleksandriju. Najpoznatiji Crnogorac u Egiptu u međuratnom periodu je bio

Milo Pavićević rodom iz Ćeklića. Kao mladić otišao je od svojh roditelja iz Kotora. Nakon boravka u različitim državama nastanio se u Egiptu. Bavio se trgovinom, stekao veliki imetak, postavljen je za konzula Austrije u Egiptu. Probio se u najviše krugove egipatskog društva te je, prema napisima tadašnje štampe bio jedan od najbogatijih ljudi u Egiptu.

U Abisiniji (Etiopija) je od 1892. živio Slado Zlatičanin, a preminuo je u Africi o čemu mu je obaviještena supruga u Crnoj Gori. U ovu zemlju je 1894. stigla grupa Crnogoraca, među kojima Joko Petrović, Spasoje Vujović, Pavle Brbila, Đuro Petričević, Petar Đurašković i drugi. Radili su uglavnom na abisinskoj željeznici.

Iz Carigrada su 1900. pošla 4 Crnogorca za Etiopiju, 1901. njih 11, a 1902. dvojica u Džibuti. Zbog rada u rudnicima dijamanata dolaze i Crnogorci koji su bili na zaradi u Americi. Vaso Bijelić (1889-1937) iz Boke otišao je 1902. u Johanesburg i tamo je postao jedan od najbogatijih južnoafričkoh iseljenika. Njegovi potomci danas žive u Južnoafričkoj Republici. Simo Pavićević, Marko Učeković, Novo Šaranović, Jakša i Lazar Grgurović, Jakov Vuković, Tripko Ćetković,

Božo S. Vrbica i Nikola Ivanović otišli su 1904. za Afriku. U proljeće 1903. na Madagaskaru nalazila se grupa Crnogoraca koji su pratili radove na željezničkim prugama. Tokom 1905. manja grupa Crnogoraca nalazila se u Zanzibaru, odakle su prešli u Port Said uz pomoć engleskih vlasti. Tokom 1908. u Africi je bio i Gligo Božović puškar iz Podgorice. Petar Banašević je u Tunisu kao činovnik francuske generalne rezidencije odlikovan 1909. tuniškim oficirskim ordenom Nišanom Iftikarom. Jedno vrijeme u Babeksiru u Maroku boravio je komandir Ananije Milačić koji je 1911. tamo preminuo. U Transvalu crnogorski iseljenici su radili i tokom 1914. uglavnom u rudokopima kompanija Durban Dip i Main Rif Jovan Pejović je tokom 1917. bio u sjevernoj Africi. Can Hasa iz Ulcinja je tokom 1918. bio u Tripolitaniji u Libiji. Stevan Malovčević iz Bogetića preminuo je 1918. u Bizerti i tamo je sahranjen. U Springsu u Južnoj Africi između dva svjetska rata živio je Milo Lopičić sa porodicom i tamo je stekao značajan imetak. Nakon Drugog svjetskog rata u Južnoj Africi žive potomci Bijelića, Lopičića, Terzića, Anteljevića, Vujovića, Nikićijevića itd. (Nastavlja se)

Johanesburg, 1897. godina

Grobnica Mitra, Đukana i Milije Bakića u Zabrđu kod Andrijevice

Milija Bakić kao osnivač i fudbaler FK „Galatasaraj“

Na osnovu Odluke Odbora direktora br .5212, od 22.9.2025. godine, Pravilnika o uslovima i načinu prodaje nepokretnosti u v lasništvu ‘’13. Jul-Plantaže’’ AD Podgorica br.6454 od 23.10.2024. godine, „13. Jul – Plantaže” AD Podgorica, objavljuju:

J A V N I P O Z I V br. 14

za prijavu na javnu licitaciju za prodaju nepokretnosti

I PREDMET PRODAJE

Predmet prodaje je nepokretnost - zemljište u vlasništvu „13. Jul – Plantaže“ a.d. Podgorica, označeno kao kat.parcela 949/45površine 1.890 m2, upisane u LN 134, KO Ćurilac, PJ Danilovgrad.

Napomena: Nepokretnost se prodaj e u viđenom stanju

II CIJENA I ROK PLAĆANJA

Najniža početna cijena nepokretnosti, koj a je predmet prodaje iznosi : 28.320,00€.

Rok za uplatu kupoprodajne cijene je 30 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji.

III OPŠTI USLOVI

Učesnici javnog poziva

Pravo prijave po ovom javnom pozivu imaju sva fizička i pravna lica, koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja podnesu prijavu za licitaciju, čime stiču status učesnika licitacije. Fizička lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, prezime, ime ime jednog roditelja; adresu, jedinstveni matični broj i potpis; broj telefona , e-mail adresu; broj lične karte ili pasoša (za strane državljane), broj tekućeg računa, za slučaj povrata depozita. Pravna lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, naziv i sjedište pravnog lica; PIB, ime i prezime ovlašćenog lica i njegov potpis, broj telefona, e-mail adresu, Izvod iz CRPS - a, ne stariji od 6 mjeseci od dana zakazane licitacije, ovlašćenje za zastupanje na licitaciji, broj žiro računa, za slučaj povrata depozita. Ovlašćenje za zastupanje mora biti ovjereno od strane notara ili suda.

Uz prijavu obavezno dostaviti dokaz o uplati depozita ili bankarske garancije u iznosu od 2% od najniže početne cijen e nepokretnosti , iz tačke II ovog Javnog poziva

Depozit se uplaćuje na žiro račun “13. Jul-Plantaže”AD Podgorica, br. 510-65785-80, kod CKB banke, sa naznakom – depozit za učešće na javnom nadmetanju

IV MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA JAVNOG NADMETANJA

Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u Upravnoj zgradi “13. Jul-Plantaže” AD Podgorica, u Sali na drugom spratu, adresa Bulevar Šarla de Gola broj 2 u srijedu 26.11.2025. godine, sa početkom u 10,00 časova.

Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se preuzeti sa web stranice Društva www.plantaze.com koji je objavljen uz ovaj javni poziv ili u kancelariji Arhive Društva, u prizemlju Upravne zgrade, svakog radnog dana od 12 11.2025. godine, od 08,00h do 14,00h.

Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 21.11.2025.godine do 14:00 časova. Prijava se podnosi u dva primjerka, od čega jedan primjerak zadržava podnosilac. Učesnik licitacije može povući prijavu za učešće na licitaciji najkasnije u roku od 3 dana prije dana određenog za održavanje licitacije, u suprotnom gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, sa urednom prijavom

Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje voditelj javne licitacije pri čemu svako naredno povećanje cijene ne može biti veće od 1% od pr vooglašene cijene Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.

Ukoliko nema istaknute ponude po posljednjem pozivu Voditelja, Voditelj proglašava pobjednika licitacije, rangira ostale učes nike i zaključuje javno nadmetanje. Odluku o izboru pobjednika licitacije donosi Odbor direktora, na osnovu koje odluke se izabrani pobjednik licitacije poziva n a zaključenje ugovora o kupoprodaji nepokretnosti.

V OSTALI USLOVI

JAVNOG NADMETANJA Pobjednik licitacije je dužan da sa “13.Jul -Plantaže”AD Podgorica zaključi ugovor/predugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti najkasnije u roku od 15 ( petnaest) dana od dana prijema poziva za zaključenje ugovora Ukoliko pobjednik licitacije ne zaključi ugovor/predugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa sljedećim ponuđačem sa rang liste. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 15 ( petnaest) dana od dana donošenja odluke o pobjedniku licitacije , dok će se licu koje je zaključilo ugovor/predugovor iznos uplaćenog depozita uračunati u iznos kupoprodajne cijene. Troškovi prenosa prava svojine (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret kupca. Evidencija prisustva prijavljenih učesnika ili njihovih punomoćnika će se vršiti u Upravnoj zgradi “13.Jul -Plantaže” AD Podgorica, Bulevar Šarla de Gola br.2, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja. Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim Javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za prodaju nepokretnosti, kontakt telefon: 068/534754 Prodavac zadržava pravo da obustavi/odloži postupak prodaje, najkasnije tri dana prije dana zakazane licitacije, uz obavještenje zainteresovanim licima, da se postupak javne prodaje obustavlja/odlaže, na osnovu odluke Odbora direktora prodavca, uz obavezu povraćaja priložene garancije.

Ovaj Javni poziv, sa obrascem Prijave objavljen je na web stranici Društva www.plantaze.com

Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore daje sljedeće

O B A V J E Š T E NJ E

Obavještava se javnost da će mr Igor Petrović, kapetan duge plovidbe iz Kotora, javno braniti svoju doktorsku disertaciju pod nazivom »Unapređenje sigurnosti plovidbe primjenom modela donošenja odluke na zapovjedničkom mostu« pred komisijom za odbranu u sastavu: - dr Rino Bošnjak, vanredni profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, predsjednik, - dr Srđan Vujičić, vanredni profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku, mentor, - doc.dr Stevan Kordić, Pomorski fakultet Kotor, član. Javna odbrana će se održati dana 26. novembra 2025. godine, srijeda, sa početkom u 15.00 časova u amfiteatru Pomorskog fakulteta Kotor.

Pomorski fakultet Kotor Doktorske studije

13. i 14. novembar 2025.

Na osnovu Odluke Odbora direktora br 5210 od 22 9.2025 godine, Pravilnika o uslovima i načinu prodaje nepokretnosti u v asništvu ‘’13. Jul-Plantaže’’ AD Podgorica br.6454 od 23.10.2024. godine, „13. Jul – Plantaže” AD Podgorica, objavljuju: J A V N I P O Z I V br. 15 za prijavu na javnu licitaciju za prodaju nepokretnosti

I PREDMET PRODAJE

Predmet prodaje je nepokretnost - zemljište u vlasništvu „13. Jul – Plantaže“ a.d. Podgorica, označeno kao kat.parcela 3992, površine 996 m2, upisane u LN 362 KO Donja Gorica, PJ Podgorica.

Napomena: Nepokretnost se prodaj e u viđenom stanju

II CIJENA I ROK PLAĆANJA

Najniža početna cijena nepokretnosti, koj a je predmet prodaje iznosi : 129.120,00 €.

Rok za uplatu kupoprodajne cijene je 30 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji.

III OPŠTI USLOVI

Učesnici javnog poziva

Pravo prijave po ovom javnom pozivu imaju sva fizička pravna lica, koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja podnesu prijavu za licitaciju, čime stiču status učesnika licitacije.

Fizička lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj datum javnog poziva, prezime, ime i ime jednog roditelja; adresu, jedinstveni matični broj potpis; broj telefona , e-mail adresu; broj lične karte ili pasoša (za strane državljane), broj tekućeg računa, za slučaj povrata depozita.

Pravna lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj datum javnog poziva, naziv i sjedište pravnog lica; PIB, ime i prezime ovlašćenog lica i njegov potpis, broj telefona, e-mail adresu, Izvod iz CRPS - a, ne stariji od 6 mjeseci od dana zakazane licitacije, ovlašćenje za zastupanje na licitaciji, broj žiro računa, za slučaj povrata depozita. Ovlašćenje za zastupanje mora biti ovjereno od strane notara ili suda.

Uz prijavu obavezno dostaviti dokaz o uplati depozita ili bankarske garancije u iznosu od 2% od najniže početne cijen e nepokretnosti , iz tačke II ovog Javnog poziva

Depozit se uplaćuje na žiro račun “13. Jul-Plantaže”AD Podgorica, br. 510-65785-80, kod CKB banke, sa naznakom – depozit za učešće na javnom nadmetanju

IV MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA JAVNOG NADMETANJA

Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u Upravnoj zgradi “13. Jul-Plantaže”

AD Podgorica, u Sali na drugom spratu, adresa Bulevar Šarla de Gola broj 2 , u srijedu, 26 11.2025 godine, sa početkom u 11,00 časova.

Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se preuzeti sa web stranice Društva www.plantaze.com koji je objavljen uz ovaj javni poziv ili u kancelariji Arhive Društva, u prizemlju Upravne zgrade, svakog radnog dana od 12 11.2025. godine, od 08,00h do 14,00h.

Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 21 11.2025.godine do 14:00 časova.

Prijava se podnosi u dva primjerka, od čega jedan primjerak zadržava podnosilac. Učesnik licitacije može povući prijavu za učešće na licitaciji najkasnije u roku od 3 dana prije dana određenog za održavanje licitacije, u suprotnom gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, sa urednom prijavom

Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje voditelj javne licitacije pri čemu svako naredno povećanje cijene ne može biti veće od 1% od pr vooglašene cijene

Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.

Ukoliko nema istaknute ponude po posljednjem pozivu Voditelja, Voditelj proglašava pobjednika licitacije, rangira ostale učes nike zaključuje javno nadmetanje.

Odluku o izboru pobjednika licitacije donosi Odbor direktora, na osnovu koje odluke se izabrani pobjednik licitacije poziva n a zaključenje ugovora o kupoprodaji nepokretnosti.

V OSTALI USLOVI JAVNOG NADMETANJA

Pobjednik licitacije je dužan da sa “13.Jul -Plantaže”AD Podgorica zaključi ugovor /predugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti najkasnije u roku od 15 ( petnaest) dana od dana prijema poziva za zaključenje ugovora

Ukoliko pobjednik licitacije ne zaključi ugovor/predugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa sljedećim ponuđačem sa rang liste.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 15 ( petnaest) dana od dana donošenja odluke o pobjedniku licitacije dok će se licu koje je zaključilo ugovor/predugovor iznos uplaćenog depozita uračunati u iznos kupoprodajne cijene.

Troškovi prenosa prava svojine (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret kupca.

Evidencija prisustva prijavljenih učesnika ili njihovih punomoćnika će se vršiti u Upravnoj zgradi “13.Jul -Plantaže” AD Podgorica, Bulevar Šarla de Gola br.2, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja.

Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim Javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za prodaju nepokretnosti , kontakt telefon: 068/534754

Prodavac zadržava pravo da obustavi /odloži postupak prodaje, najkasnije tri dana prije dana zakazane licitacije, uz obavještenje zainteresovanim licima, da se postupak javne prodaje obustavlja/odlaže, na osnovu odluke Odbora direktora prodavca, uz obavezu povraćaja priložene garancije.

Ovaj Javni poziv, sa obrascem Prijave objavljen je na web stranici Društva www.plantaze.com

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice

jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

pORtAL pOBjEDE

Urednik

BOjAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV

Urednica

MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Cjenovnik čitulja

(1 slika) do 40 riječi (3 slike)

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

тугом у срцу

и сестре од тетака и ујака и остала родбина

родбину, кумове, пријатеље, комшије и познанике да је 8. новембра 2025, изненада

Umrla je majka našeg druga

VELIKA CVIJANOVIĆ

Dragom Jovanu i njegovoj porodici izražavamo iskreno saučešće. U mislima smo uz tebe u ovim bolnim trenucima.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 12. novembra 2025. u 66. godini preminula naša voljena

STOJANKA Radomira ULIĆEVIĆ rođena ŠARANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 13. novembra od 10 do 15 časova i 14. novembra od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI:

suprug VELIMIR, sinovi DAVOR i DARKO, brat VUKOTA, sestre LOLA, SNEŽANA i VESNA, snahe SANDRA i SEKA, unučad LUKA, NINA, IVANA i LANA, praunuka IVA, zaova ANKA sa porodicom, đever ŽELJKO sa porodicom i ostala rodbina ULIĆEVIĆ i ŠARANOVIĆ

IX /3 SA RAZREDNOM DRAGANOM IZ JU OŠ „OKTOIH“, školske 2024/2025. godine

587

Opraštam se od mog velikog druga i prijatelja

VELISAVA – VESA VUKSANOVIĆA

Počivaj u miru, dragi Veso, i neka ti je laka naša sveta crnogorska zemlja.

Posljednji pozdrav dragom VESU VUKSANOVIĆU

Počivaj u miru, višedecenijski druže i prijatelju.

SAVO ŠEKARIĆ sa porodicom

584

Četrdeset je dana od kada nas je napustio

RADENKO-BEĆO pok. Radovana ŠUĆUR

Pamtićemo te po velikodušnosti, srdačnosti i čestitosti. Počivaj u miru i tišini.

Sestra ANKA SAVIĆEVIĆ sa porodicom

Četrdeset dana je otkako nije sa nama naš voljeni

BOŽIDAR MARKOVIĆ

Otišao si u vječnost, ali ostaješ u našim sjećanjima i srcima kao nezaborav. Blagoslov je bio imati te u našim životim.

U subotu, 15. novembra 2025. godine, u 10.30 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću.

S ljubavlju, ponosom i zahvalnošću, PORODICA

558

BOJICA BOJIĆ

13. i 14. novembar 2025.

BOSA BOJOVIĆ

Tužni zbog tvog odlaska i beskrajno ponosni na tvoj dug i častan život, uz veliku zahvalnost za pruženu nam ljubav, milost i pažnju. Opraštamo se od naše majke, tašte i babe.

JANA Srećka SREĆKOVIĆ rođena ŠABANOVIĆ

ANKA i MILAN PEJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav NIKŠI

Plemenitost i dobrota su te krasile. Zaslužuješ vječno sjećanje. BOBO i DARKO sa porodicama

S dubokim poštovanjem, SEKA, EVA i SAŠA

Upokojila se porodična mezimica

JANA Srećkova SREĆKOVIĆ rođena ŠABANOVIĆ

Draga Jano, počivaj u miru i budi ponosna na Tvoje sinove sa porodicama.

Ožalošćeni: stric MIRKO sa porodicom

Našem dragom

Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini MARIJI STANOJEVIĆ

Nijesmo se nadali da ćemo te tako brzo ispratiti na vječni počinak. Tvoja energija, vedri duh, čast i gostoprimstvo ostaće nam u trajnoj uspomeni.

Počivaj u miru pored tvoga unuka Marka za kojim si mnogo patila.

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Porodica ĆOSOVIĆ

SLOBO sa porodicom

Trideset devet godina je od smrti našeg voljenog oca

Porodice se vesele dolaskom mlađih naraštaja, a i dalje tuguju za tobom, tvoji: MIJO, STANKA i SENKA sa porodicama 592 13. 11. 2005 –13. 11. 2025.

I. VUČIĆEVIĆ

Dvadeset godina bez tvog zagrljaja, blagog osmijeha i miline tvog glasa. Svaka godina bez tebe donosi istu prazninu, ali i tihu radost što smo te imali i što smo rasli uz tvoju dobrotu. Tvoja PORODICA

Posljednji pozdrav dragom ujaku

BOŽIDARU BOŽU STANOJEVIĆU

Od: ŽELJKA, DANKE i RAJKA sa porodicama

Teško je ovu tugu opisati. I, biće teško, dok god dišemo. A, ti putuj, lijepi naš…

STEVICI

GLOMAZIĆU

Blistao je intelektom, dobrotom i gospodstvom ČEDOMIR i LJILJANA BOGIĆEVIĆ

TUŽNO SJEĆANJE 14. 11. 2012 – 14. 11. 2025.

STOJAN STOJOVIĆ

Vrijeme prolazi, a tužna sjećanja ostaju. Nedostaješ nam. Čuvamo te od zaborava. TVOJA PORODICA

577

557

BRANKA Markova MARTINOVIĆA

582

Najtužniji pozdrav

STEVICA GLOMAZIĆ

Strina LJUBINKA, braća SIMO i DEJAN

SLOBODANA Vuksana GRUJIĆA

Počivaj u miru, dragi brate.

Sestra VJERA sa porodicom

SLOBODAN V. GRUJIĆ

Palo je mnogo kiša od kada si otišao. Dođi da šetamo, ujače Nedostaješ.

Vuksana GRUJIĆ

Godina je prošla bez tebe, a svaki dan sa sjećanjem na tebe.

Ništa više nije isto za nas. Živjećeš u nama dok dišemo.

Sestre NADA i BRANKA sa porodicama

SLOBODANA ABRAMOVIĆA

Vrijeme prolazi, ali sjećanja i ljubav ne blijede. Fališ nam u svakom porodičnom okupljanju, u svakoj priči koju prepričavamo, u svemu što dolazi. Tvoj topli osmijeh i dobrota ostali su dio nas samih.

Navršava se duga i bolna godina bez našeg dragog brata, strica i đevera

576

SLOBODANA ABRAMOVIĆA

Vrijeme prolazi ali tuga i sjećanje ne blijedi, u našim srcima živiš i dalje kroz drage uspomene. Hvala ti na bratskoj dobroti, toplini i ljubavi koju si nam ostavio. Zauvijek ćeš biti dio nas.

Tužna je i duga godina bez našeg mnogo voljenog supruga, oca i nježnog đeda

SLOBA ABRAMOVIĆA

Svi sati, dani, mjeseci... Sve naše zore, svi sumraci... Svaka priča i misao s tobom, sa nama u svakoj suzi i sjećanju, svakoj priči i svakom snu... Čuvamo te u našim srcima, bezgranično zahvalni za svu pažnju i ljubav koju si nam pružio.

Vole te beskrajno supruga RAJKA, đeca NIKOLA, TINA, TAMARA i NINA

Sjutra 14. novembar, Tvoj dan, Ratko! Umjesto Tebe Tvoju sliku ljubićemo, umjesto poklona svijeće paliti, Tvoje rođendane brojiti, a Ti ode i ostade vječno mlad.

Znao si da si naša sreća, ljubav, ponos, sve... Ali nećeš nikad saznati kako i koliko patimo i kako nam je život bolan, tužan i prazan bez Tebe. Šaljemo Ti zagrljaj nek se vine u nebeske visine, najsjajnija zvijezdo naša, iz srca Te nećemo nikad pustiti, u njemu je Tvoje ime i Tvoj lik, dok postojimo živjećeš zauvijek lijep i mlad. Sunce kada zađe ne nestaje!

Tvoji: VELJKO, MILKA, RAJKO, DACA, VUK i OGNJEN 580

Roditelji

7. 4. 1936. 2. 8. 1944. 29. 11. 2023. 14. 11. 2022.

Živite u nama.

Sestrična TANJA

SLOBO

564

Dragi

PORODICA

571

Našem voljenom

RATKU MITROVIĆU

NOVAK i STANKA sa porodicom

575

Godina dana je od smrti našeg voljenog strica

Tvoji JELENA, ANJA i IVANA

U subotu, 15. novembra 2025. godine, navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

DUŠANA Dragiše-Mura DABETIĆA

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju za tobom. Neka tvoja dobra duša počiva u vječnom miru i spokoju.

Obavještavamo kumove, komšije, prijatelje i rodbinu da ćemo toga dana u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na gradskom groblju Čepurci u Podgorici i održati četrdesetodnevni pomen. Nalazimo se kod male kapije iza stadiona Zabjelo.

OŽALOŠĆENI:

brat DEJAN, sestre VESNA i MARINA, snaha MILENA, sinovac DANILO, sinovice BRANKICA, NINA, MILA - MARIJA i LENA, sestrić DANIJEL i ostala rodbina 565

560

567

Četrdeset peti rođendan je našem sinu i bratu

GORAN KALUĐEROVIĆ

Sunce, živote naš, vječni neprebolu... I ovaj rođendan tvoj u suzama i bolu nam prođe. Tražimo te, čekamo te.

U svakom danu u mislima si sa nama.

Pričamo djeci o tebi, zamišljamo đe bi te put odveo, kako smo samo ponosni na tebe, ljepoto naša.

Tvoji neutješni roditelji MIĆA i LJUBA i sestre IVANA i NELA

Danas je tvoj rođendan

GORANE

Tugo naša, naš neprebolu... Teško se mirimo sa surovom istinom da te nema.

Nedostaješ svaki dan sve više i više.

Nekada najsrećniji dan, sada najtužniji, anđele naš!!!

Tuguju za tobom tvoje tetke RADMILA i MARINA

568

Dana 13. novembra navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog supruga, oca i brata

MIODRAGA – MIDA Sava JANKOVIĆA

Vrijeme prolazi, ali tuga i sjećanja ostaju. Čuvamo te u našim srcima. Nosimo te u našim dušama, a ljubav prema tebi trajaće do kraja naših života. Počivaj u miru u tvojoj crnogorskoj zemlji koju si mnogo volio.

Tvoji: NIKOLA, PETAR, TANJA i RANKO 556

Danas su dvije godine od smrti našeg dragog brata i ujaka

MIODRAGA Sava JANKOVIĆA

Vrijeme prolazi, ali uspomene na tebe ne blijede. Živjećeš vječno dok ima nas koji te volimo. Počivaj u miru.

Sestra LJILJANA, IRENA i IGOR

Navršava se godina dana od kada sa nama nije naš

LJUBOMIR - LJUBO Božov RAĐENOVIĆ

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo u subotu, 15. novembra 2025. godine, u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na seoskom groblju Prijevor.

OŽALOŠĆENI: supruga MIRJANA, sinovi LAZAR i ILIJA, ćerka JELENA, brat RADE, bratanići: DEJAN, ZORAN i GORAN, snahe JELENA i JELENA, zet NIKOLA, bratanična IVONA, unučad: NAĐA, BOŽO, VIDA, MARKO, MILA, ALESANDRO, DANICA i EVA i ostala mnogobrojna rodbina

Vaka Đurovića b.b. 81000 Podgorica, Crna Gora +382 20 410 100 www.gov.me/mps

Na osnovu člana 4 stav 1 Pravilnika o bližem načinu, postupku i vred novanju kriterijuma za dodjelu D ržavne nagrade

Oktoih ( Službeni list CG , br. 128/25), Ministarstvo prosvjete , nauke inovacija raspisuje

KONKURS ZA DODJELU DRŽAVNE NAGRADE „OKTOIH“ U 2025. GODINI

Državna nagrada „Oktoih“ dodjeljuje se građaninu/građanki Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kao i učeničkog i studentskog standarda. Ukupno se mogu dodijeliti 3 nagrade.

KRITERIJUMI

Dodjela nagrada vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma: Kriterijumi za dodjelu Nagrade nastavniku su:

1. Mišljenje direktora ustanove o rezultatima kvaliteta procesa nastave, odnosno učenja koje sačinjava se na osnovu izvještaja o internoj evaluaciji, izvještaja o utvrđivanju kvaliteta nastave Zavoda za školstvo, odnosno Centra za stručno obrazovanje procjene uspješnosti rada nastavnika ;

2. Stručno usavršavanje napredovanje ; 3. Mentorstvo učenicima koji su osvojili prvo, drugo ili treće mjesto na državnim međunarodnim takmičenjima, u skladu sa Zakonom ;

4. Autorstvo udžbenika, priručnika, radne sveske ili nastavnog sredstva;

5. Objavljivanje stručnog ili naučnog rada iz oblasti obrazovanja;

6. Recenzija udžbenika, priručnika, radne sveske ili nastavnog sredstva ;

7. Učešće u izradi obrazovnih programa ;

8. Učešće u projektima koje organizuje država ili međunarodne organizacije sa kojima država ima zaključene sporazume Kriterijumi za dodjelu Nagrade akademskom osoblju su:

1. Istraživačka monografija izdata od strane eminentnog svjetskog izdavača ;

2. Nalaženje na Stanfordovoj listi naučnika ;

3. Mentorstvo studentima završenih doktorskih studija ;

4. Akademsko zvanje ili naučno zvanje;

5. Rukovođenje u međunarodnim naučnoistraživačkim projektima ;

6. Status gostujućeg predavača koji traje duže od tri mjeseca na ustanovi visokog obrazovanja koja je rangirana na listi ustanova visokog obrazovanja (Šangajska lista do 200 mjesta) ;

7. Samostalni objavljeni naučni radovi na SCI/SCIE, SSCI i AHCI listi;

8. Rukovođenje u nacionalnim naučnoistraživačkim projektima;

9. Objavljeni naučni radovi u domaćim i inostranim časopisima koji nijesu indeksirani na SCI/SCIE, SSCI i AHCI listi ;

10. Autorstvo udžbenika Kriterijumi za dodjelu nagrade licenciranoj obrazovno -vaspitnoj ustanovi su:

1. Eksterna ocjena kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove;

2. Postignuti rezultati učenika na eksternim provjerama znanja;

3. Postignuti rezultati učenika na međunarodnim državnim takmičenjima;

4. Učešće u međunarodnim državnim projektima;

5. Postignuti rezultati ustanove na međunarodnim testiranjima (PISA, TIMSS, PIRLS) Kriterijumi za dodjelu nagrade licenciranoj predškolskoj ustanovi su:

1. Eksterna ocjena kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove;

2. Učešće u međunarodnim državnim projektima;

3. Organizacija sekcija, klubova, projekata, rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama talentovanim učenicima; Kriterijumi za dodjelu Nagrade licenciranoj ustanovi visokog obrazovanja su:

1. Izvještaj o eksternoj evaluaciji ;

2. Pozicija na međunarodno priznatoj rang listi ustanova visokog obrazovanja ;

3. Koordinacija međunarodnih naučnoistraživačkih projekata ;

4. Mobilnost lica sa akademskim, odnosno naučnim zvanjem i studenata POTREBNA DOKUMENTA

Za dodjelu Nagrade nastavniku:

1. Obrazloženje predlagača;

2. Mišljenje direktora o rezultatima kvaliteta procesa nastave/učenja ;

3. Ovjerena kopija Rješenja o napredovanju u zvanju ;

4. Dokaz Ispitnog centra ili Centra za stručno obrazovanje o mentorstvu učenicima koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na državnim međunarodnim takmičenjima ;

5. Dokaz Zavoda za udžbenike nastavna sredstava o autorstvu ili recenziji udžbenika, priručnika, radne sveske ili nastavnog sredstva;

6. Dokaz o objavljenom stručnom ili naučnom radu iz oblasti obrazovanja ; 7. Dokaz (potvrda Zavoda za školstvo ili Centra za stručno obrazovanje) o učešću u komisijama za izradu obrazovnih programa; 8. Dokaz izdat od nadležne institucije o učešću u projektima Za dodjelu nagrade akademskom osoblju: 1. Obrazloženje predlagača; 2. Dokaz o objavljenoj monografiji ; 3. Dokaz nadležne institucije o mentorstvu studentima; 4. Dokaz o akademskom ili naučnom zvanju; 5. Dokaz o rukovođenju u međunarodnim naučnoistraživačkim projektima ; 6. Dokaz o statusu gostujućeg predavača; 7. Dokaz o objavljenim naučnim radovima ; 8. Dokaz o rukovođenju u nacionalnim naučnoistraživačkim projektima ; 9. Dokaz o autorstvu udžbenika Za dodjelu nagrade licenciranoj obrazovno- vaspitnoj ustanovi: 1. Obrazloženje predlagača; 2. Dokaz Ispitnog centra ili Centra za stručno obrazovanje o osvojenim nagradama na drž avnom i međunarodnom takmičenju; 3. Dokaz o učešću u međunarodnim i državnim projektima; 4. Potvrda Ispitnog centra o postignutim rezultatima ustanove na međunarodnim testiranjima.

Napomena: Izvještaj o utvrđivanju kvaliteta obrazovno -vaspitnog rada ustanove, Žiri će pribaviti po službenoj dužnosti.

Za dodjelu nagrade licenciranoj predškolskoj ustanovi:

1. Obrazloženje predlagača; 2. Dokaz o učešću međunarodnim i državnim projektima; 3. Dokaz o organizaciji sekcija, klubova, projekata, rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama i talentovanim učenicima

Napomena: Izvještaj o utvrđivanju kvaliteta obrazovno -vaspitnog rada ustanove, Žiri će pribaviti po službenoj dužnosti.

Za dodjelu Nagrade licenciranoj ustanovi visokog obrazovanja:

1. Obrazloženje predlagača; 2. Kopija izvještaja o eksternoj evaluaciji ; 3. Dokaz o poziciji na međunarodno priznatoj rang list i ustanova visokog obrazovanja ; 4. Dokaz o koordinaciji u međunarodnim naučnoistraživačkim projekatima ; 5. Dokaz o mobilnost lica sa akademskim, odnosno naučnim zvanjem studenata ROK ZA PODNOŠENJE DOKUMENATA Rok za podnošenje dokumenata je do 13 decembra 2025. godine. Podnijeta konkursna dokumenta se ne vraćaju.

Prijedlog se podnosi u pisanoj formi uz naznaku „Ne otvarati“ Predlagač je dužan da uz prijedlog dostavi i pisane dokaze za obrazloženje prijedloga.

Prijedlozi koji ne budu dostavljeni Žiriju u naznačenom roku, neće se razmatrati Dokumenta treba dostaviti poštom na adresu: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Žiriju za dodjelu Državne nagrade „Oktoih“ Ul. Vaka Đurovića bb 81000 Podgorica Poštanski fah 110

Broj: 08/2-011/25- 11526/1 Podgorica, 13. novembar 2025. godine

„Aerodromi Crne Gore“ AD, objavljuju:

J A V N I P O Z I V za prijavu na obuku iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva

PREDMET JAVNOG POZIVA:

Realizacija obuke iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva za KD kontrolore putnika i ručnog prtljaga, osoblja, drugih lica i njihovih stvari, na aerodromu Podgorica.

SADRŽINA I CILJ OBUKE:

U okviru navedene obuke kandidati će pohađati sljedeće module:

- Modul 1: “Svijest o bezbjednosti”

- Modul 2: “Aerodromska bezbjednost”

- Modul 3: “KD pregled lica i stvari, ručni pregled lica, pregled vozila i supervizori”

o Podmodul 3.1 – obuka za KD kontrolore koji rade na rentgenskom uređaju (CONV1 i HS2)

o Podmodul 3.2 – obuka za ručni pregled lica (HS1)

Prijavljenim kandidatima koji nakon pohađanja obuke polože ispit u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo, izdaje se sertifikat za obavljanje poslova KD kontrolore putnika i ručnog prtljaga, osoblja, drugih lica I njihovih stvari.

Radi ispunjenja uslova neophodnih za prisustvo na obuci, potrebno je priložitii sljedeću dokumentaciju:

1. Prijava za obuku;

2. Dokaz o završenoj srednjoj stručnoj spremi, IV stepen, (ovjerena kopija);

3. Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti;

4. Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; i

5. Kopija ličnog dokumenta.

Neophodna dokumenta se dostavljaju neposredno na arhivi „Aerodromi CG AD Podgorica“, adresa Aerodrom Podgorica, 81 000 Podgorica, u roku od deset dana od dana objavljivanja ovog javnog poziva, najkasnije do 14,00 časova posljednjeg dana isteka roka

Dokumenta se dostavljaju u koverti koja sadrži naznaku „ OBUKA KD“ – Centru za obuku ACG AD

POSTUPAK:

Postupak odabira kandidata se vrši od strane Komisije za odabir kandidata za prijem na obuku iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva Nakon ocjene pristiglih prijava odnosno ocjene da li su prijave potpune i blagovremeno podnijete, obaviće se:

1. Sprovođenje intervjua sa prijavljenim kandidatima.

Rezultati usmenog intervijua biće eliminatorni kriterijumi pri odabiru kandidata za pohađanje predmetne obuke. Nakon naprijed sprovedenih radnji Komisija za odabir kandidata će sačiniti listu kandidata odabranih za pohađanje predmetne obuke, za koje kandidate će se izvršiti bezbjednosna provjera. Pozitivna standardna bezbjednosna provjera je neophodna prije otpočinjanja obuke za Modul 1, a pozitivna dodatna bezbjednosna provjera je neophodna prije otpočinjanja obuke za Modul 2 i 3. Centar za obuku će obavijestiti kandidate koji su ispunili sve uslove za nesmetano otpočinjanje gore navedene obuke.

NAPOMENA: Troškove obuke snose “Aerodromi Crne Gore” AD.

„Aerodromi Crne Gore“ AD, objavljuju: J A V N I P O Z I V za prijavu na obuku iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva

PREDMET JAVNOG POZIVA:

Realizacija obuke iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva za KD kontrolore putnika i ručnog prtljaga, osoblja, drugih lica i njihovih stvari, na aerodromu Tivat.

SADRŽINA I CILJ OBUKE:

U okviru navedene obuke kandidati će pohađati sljedeće module:

- Modul 1: “Svijest o bezbjednosti”

- Modul 2: “Aerodromska bezbjednost”

- Modul 3: “KD pregled lica i stvari, ručni pregled lica, pregled vozila i supervizori” o Podmodul 3.1 – obuka za KD kontrolore koji rade na rentgenskom uređaju (CONV1 i HS2) o Podmodul 3.2 – obuka za ručni pregled lica (HS1)

Prijavljenim kandidatima koji nakon pohađanja obuke polože ispit u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo, izdaje se sertifikat za obavljanje poslova KD kontrolore putnika i ručnog prtljaga, osoblja, drugih lica i njihovih stvari.

Radi ispunjenja uslova neophodnih za prisustvo na obuci, potrebno je priložitii sljedeću dokumentaciju:

1. Prijava za obuku;

2. Dokaz o završenoj srednjoj stručnoj spremi, IV stepen, (ovjerena kopija);

3. Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti;

4. Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; i

5. Kopija ličnog dokumenta.

Neophodna dokumenta se dostavljaju neposredno na arhivi Aerodroma Tivat, adresa Aerodromska 15. Tivat, 85 320 Tivat, u roku od deset dana od dana objavljivanja ovog javnog poziva, najkasnije do 14,00 časova posljednjeg dana isteka roka

Dokumenta se dostavljaju u koverti koja sadrži naznaku „ OBUKA KD“ – Centru za obuku ACG AD.

POSTUPAK:

Postupak odabira kandidata se vrši od strane Komisije za odabir kandidata za prijem na obuku iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva Nakon ocjene pristiglih prijava odnosno ocjene da li su prijave potpune i blagovremeno podnijete, obaviće se:

1. Sprovođenje intervjua sa prijavljenim kandidatima.

Rezultati usmenog intervijua biće eliminatorni kriterijumi pri odabiru kandidata za pohađanje predmetne obuke. Nakon naprijed sprovedenih radnji Komisija za odabir kandidata će sačiniti listu kandidata odabranih za pohađanje predmetne obuke, za koje kandidate će se izvršiti bezbjednosna provjera. Pozitivna standardna bezbjednosna provjera je neophodna prije otpočinjanja obuke za Modul 1, a pozitivna dodatna bezbjednosna provjera je neophodna prije otpočinjanja obuke za Modul 2 i 3. Centar za obuku će obavijestiti kandidate koji su ispunili sve uslove za nesmetano otpočinjanje gore navedene obuke.

NAPOMENA: Troškove obuke snose “Aerodromi Crne Gore” AD.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Miodrag Vlahović

DIPLOMATSKA POŠTA

[Dozvola za razmišljanje]

Ova knjiga predstavlja zbirku kolumni o vanjskoj politici i komentara o dešavanjima i političkim i društvenim tokovima u Crnoj Gori - u razdoblju od aprila 2021. do prvih dana jula 2025, koji su objavljeni u crnogorskoj i inostranoj štampi

VELIKI POPUSTI za Pobjedina izdanja POPUSTI DO 50%

Kupovinom u vrijednosti preko 20€, dobijate poklon knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI

POKLON KNJIGA

VODIČ KROZ FILM, TV I MUZIKU

ČETVRTAK, 13. NOVEMBAR 2025. | BR. 497.

ODVAŽNI SAJ-FAJ O SLOBODNOJ VOLJI

Rea Sihorn možda se davi u mizeriji u Giliganovom distopijskom trileru „Pluribus“, ali zato će raspametiti od sreće publiku željnu pametno skockane televizije STR. 4, 5, 6. i 7.

SUPEROSMICA

Magični musliman

Sve su prilike da Mira Nair ne pravi samo hrabre filmove, nego i djecu. Ako ste pratili političku kampanju njenog sina Zohrana Mamdanija, to je nešto što ste morali pomisliti. Ono što vam, pak, možda ne bi palo na pamet u trenutku kada se čini da se i Crna Gora i Evropa i čitav svijet guše pod đonom fašova, diletanata, suvih kapitalista i sličnih junaca našeg doba – jeste da bi neko poput njega zaista mogao da pobijedi. Ipak, Njujork je za novog gradonačelnika odabrao Trampovu najveću noćnu moru – demokratskog socijalistu, muslimana, sina imigranata, tvrdog antikapitalistu. I beskompromisni glas savjesti za odbranu Gaze.

Kad se konačno, poslije godina i godina crnila, dogodi neka dobra stvar, najčešće ne znate kako da se osjećate. Ne biste da poletite i da se uludo ponadate, ali ne možete biti ni ravnodušni.

Tako se oprezni optimizam i nameće kao prijeko potreban odgovor na Mamdanijev njujorški trijumf, tim prije što su burgije kapitalizma i islamofobije krenule da rade i prije nego što su Njujorčani rekli svoje.

Razloga za optimizam ima, i te kako. Pa nemoguće je ne radovati se Mamdanijevoj pobjedi makar zbog trenutnog koprcanja bogataša. Investitori šire paniku, pričaju kako će Njujork postati „novi Mumbaj“ zbog gradonačelnika komunjare i njegove „katastrofalne stambene politike“. Spremni su da svoja dobro podgojena pleća stave u odbranu američkog sna, da učine sve mogu da spriječe „bijesnog na uspjeh“ da sprovede radikalne planove u oporezivanju bogataša.

Mamdani zaista planira potez bez presedana, pa nije ni čudo što MAGA mašina radi punom parom. Osim besplatnog javnog prevoza i pristupačnije zdravstvene zaštite, planira zamrzavanje kirija na četiri godine za milion njujorških stanova sa stabilizovanom najamninom. Ako znate da trenutna mjesečna kirija za prosječan jednosoban stan na Menhetnu košta približno 5.000 dolara, jasno vam je odakle panika i ljuljanje kapitalističkog broda.

Odakle Mamdaniju novac za tu vrstu reforme tržišta nekretnina i da li je to uopšte realan plan ili paf-paf potez u maniru našeg Mikija – odgovor valja potražiti od relevantnih stručnjaka. Tramp ga je, pak, već nazvao ludakom i zaprijetio da će Njujorku uskratiti novce iz federalne kase. Dakle, nema te kapitalističke poluge koju veliki vođa neće povući da „džihadistu“ Mamdanija obori, diskredituje i oteža mu posao.

ne samo što ih tako ne ugrožavaju, nego čak aktivno održavaju poželjni sistem i status kvo.

Oprezni optimizam nameće se kao prijeko potreban odgovor na Mamdanijev trijumf, tim prije što su burgije kapitalizma i islamofobije krenule da rade i prije nego što su Njujorčani rekli svoje

To nas i dovodi do onog opreznog optimizma, ali i do interesantnog filmskog koncepta koji je aktuelizovan u svijetu politike tokom Obaminog predsjedničkog mandata. Zove se „magical negro“, a laicima ga je približio Spajk Li „Magična crnčuga“ – to je sporedni afroamerički lik koji obično ima posebne talente ili natrprirodne moći, a u filmu ih koristi da bi spasio dupe bijelom čovjeku ili olakšao njegovu savjest. Naziv je, naravno, ironičan i ciljano rasistički ne bi li se tako pocrtala činjenica da bijelci prihvataju tamnopute samo ako rade u njihovu korist. Ako su dobri, poslušni i srećni robovi, samo tako su ti divljaci za njih plemeniti. Jer

Obama jeste bio „magical negro“; preko njega bijela Amerika jeste „magično“ prala ruke od krivice i rasističke istorije i upirala prstom u njega kao u najbolji dokaz da njena demokratija funkcioniše. Sve što se, pak, tokom njegova dva mandata „polomilo“ ili je gurnuto pod tepih iskorišćeno je upravo da klovn poput Trampa preuzme kormilo. To vam je stara fora desnice i kapitalizma – pusti ljevicu da proba i propadne, pa se vrati kao spasitelj i pokupi lovorike.

E sad, da li je Mamdani, kao Obama, ostvario pobjedu zbog predstave? Jesu li za „magičnog muslimana“ agitovali i pobjedu mu obezbijedili oni koji zapravo ne žele da ostvari svoje ideje, te koji samo pripremaju teren da desno i kapitalističko pobjedonosno klikne da nas je na sve to već upozorilo? Ili zaista ima kičme – i gradonačelnik i Njujorčani koji su ga birali? Ako ima, hoće li ga pustiti da skrši status kvo, ili ćemo u narednom periodu svjedočiti sve prljavijoj kampanji u diskreditovanju prvog muslimana na čelu Njujorka?

Ne treba kvariti ljevičarsku žurku, niti mračiti i ovako smrknutu globalnu realnost, ali istorija Sjedinjenih Američkih Država ima dovoljno heroja na magarcima i nepodobnih koje je u dnevnoj sobi, sticajem „nerazjašnjenih okolnosti“, zgazio voz. Baš ovih krenula je priča o tome da bi se Mamdaniju moglo ukinuti američko državljanstvo zbog „lažnih podataka u prijavi“.

Nego, oprezni optimizam. Težiti najboljem, biti spreman na najgore. Nadati se da Mamdani zaista može da sprovede ideje o socijalnoj pravdi i ostvari ono što je obećao svojim biračima, da će Njujorčani biti – i siti i slobodni. Ali misliti i o Malkolmu Iksu, muslimanskom bratu kojeg je parafrazirao na prvom javnom događaju poslije pobjede…

Ako ne sjediš za restoranskim stolom, onda si na meniju. No, samo sjedjenje nije dovoljno; da bi bio pravi gost moraš nešto i da pojedeš.

Mamdani je zauzeo svoje mjesto za stolom. Sad ostaje da vidimo ne samo hoće li mu hrana biti poslužena, nego i da li moći da je podijeli sa drugima. Sa Njujorkom i svijetom.

Piše: Marija

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

PLURIBUS REA SIHORN MOŽDA SE DAVI U MIZERIJI ALI ZATO ĆE RASPAMETITI OD SREĆE PUBLIKU

Perfektan početak priče koja može

U FOKUSU

MIZERIJI U DISTOPIJSKOM TRILERU VINSA GILIGANA, PUBLIKU ŽELJNU PAMETNO SKOCKANE TELEVIZIJE

ODVAŽNI SAJ-FAJ O SLOBODNOJ VOLJI

Budimo realni, civilizacija nam se raspada. Planeta umire, nukelarke zveckaju, fašovi mile sa svih strana, para niotkud. Rijetko je ko srećan, skoro niko zadovoljan, dostina bi rado zaustavila planetu i zatražila da siđe. I što uradi Vins Giligan u trenutku kad nam se čini da nam može biti samo crnje i da se nikad, ali nikad između sebe nećemo izmiriti, te znajući da svi jedva čekamo da vidimo njegov naredni projekat nakon „Breaking Bad“ i „Better Call Saul“? Pa, napravi saj-faj seriju u kojoj su svi ljudi srećni i svi se perfektno podržavaju i slažu – i to predstavi kao nešto namrtvo loše. Ma, kao goli užas i neiscrpni izvor egzistencijalnog horora!

IMUNA HEJTERKA

Dobro, nijesu u seriji srećni i ne slažu se baš svi, a to koliko će vam „Pluribus“ biti hororističan na prvu loptu najviše zavisi od vaših stavova o individualizmu, kolektivizmu, slobodnoj volji, ljudskoj prirodi, civilizaciji, (be) smislu života.

Jedno je sigurno – što ste skloniji mizantropiji ili barem povremenim napadima gađenja prema ljudskoj vrsti, to će vam bolje pasti krstaški pohod Giliganove glavne junakinje. Pogađate, jedine osobe na Zemlji koju je uhvatio totalni popizditis zbog invazije srećnih ljudi. Zavežite pojaseve – vrijeme je za Kerol (Rea Sihorn)!

Prije nego što upoznamo bestseler autorku Kerol Sturku i skapiramo koliko je zapravo ogor-

Kamera, kadrovi, scenografija, muzika – sve je toliko detaljno i promišljeno, da je Eplovu seriju teško uporediti sa bilo čime na televiziji. A najbolja stvar je, naravno, Rea Sihorn

čena zbog popularnosti svojih petparačkih fantazijskih romana, saznajemo da je sa planete udaljene 600 svjetlosnih godina otpravljen signal prema Zemlji. Naučnici prčkaju, muče se, o jadu rade, na kraju provaljuju u čemu je fora. I u laboratoriji u pustinji Novog Meksika dobijaju recept za nukleotidni niz koji valja probati na pacovima. E, ludilo kreće nakon što pokusna životinja jednu od naučnica dohvati po prstu. Ono što slijedi vrhunsko je poigravanje s opštim mjestima u filmovima o širenju virusa. Ne događa se ništa što

očekujete, odvija se sve što vam ni u ludilu ne bi palo na pamet. Nazad do Kerol. Nakon što se radnja prebaci 14 mjeseci unaprijed, vidimo je na promociji posljednje knjige sa menadžerkom i životnom partnerkom Helen ( Mirijam Šor ). Super prolaze, publika je oduševljena, ali Kerol nije srećna. I baš kad se potegne priča o pravom i vrijednom romanu koji bi voljela da napiše, Helen se ruši i počinje da se trese. I ne samo ona… Dok uspaničena Kerol traži pomoć kapira da svaka osoba u Albukerkiju trenutno prolazi kroz isti napad.

Horor kojem svjedoči Kerol dok pokušava da pronađe pomoć, te tour de force Giliganove „Better Call Saul“ muze Sihorn – najbolje je ne prepričavati, to se mora vidjeti i doživjeti.

LJEPILO ZA UM

Zato premotajmo pilot epizodu do trenutka kada naša hejterka radosti i sreće stiže kući, pali televizor i na ekranu vidi poruku da su „oni“ tu za nju, te da ih može pozvati na (202) 808-3981 ako joj je bilo što potrebno. Poziv dobijaju odmah, pa i Kerol dolazi do neke vrste objašnjenja.

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ukratko, preko onog vanzemaljskog signala u laboratoriji se došlo do neke vrste psiho-ljepila koje je sve ljude na Zemlji povezalo u jedan kolektivni um. Niko ne zna zbog čega je Kerol ostala imuna na „pridruživanje“, ali zna se da je na čitavom svijetu ostalo još svega 11 takvih osoba. Svi ostali su se sjedinili i sve što žele jeste da pomognu imunima da im se pridruže. Dok ne smisle kako, njihovo je da odluče kako će da žive. Slobodna volja i te fore. Poslije emitovanja dvije od devet jednočasovnih epizoda prve sezone (druga je već naručena, a

Giligan tvrdi da ima plan makar za četiri), nije potpuno jasno gdje bi „Pluribus“ mogao da pođe, ali opcija je zilion. I već se čini da je kreator pronašao savršen dom za svoj saj-faj masterpis u najavi, jer i ovo je, kao i druge sjajne Eplove serije poput „Severance“, „Silo“ ili „Foundation“, neobično moćna naučna fantastika koja se tiče ljudske egzistencije, pandemije usamljenosti, koncepta utopije, kolektivne i individualne svijesti.

„Pluribus“ je ipak i prije svega –šou gospođetine Sihorn. Giligan ga je i pisao imajući na umu svo-

ju i Solovu Kim Veksler, sa kojom nas je prevodio žedne preko vode kroz svih šest sezona masterpisa „Better Call Saul“. Smoren od Voltera Vajta, loših momaka i generalno publike željne da od takvih kupi fore i fazone, napisao je grešnu i apsolutno nesavršenu heroinu koja je ipak to – heroina. I koja zaista želi da spasi svijet, iako nema vjere u njega, iako niko oko nje uopšte ne želi da bude spašen.

Avendžerka i partibrejkerka – to je Kerol na svom krstaškom pohodu, u svojoj misiji spašavanja svijeta od sreće. Maestralno nje-

ne kontradikcije približava Sihorn; čudesno nijansira njenu unutrašnju dramu i pokušaj da istovremeno procesuira tragični lični gubitak i novonastalo ludilo sa prekrajanjem svih pravila na kojima je počivala civilizacija od pamtivijeka.

U Reinoj izvedbi, Kerol je totalna kučka, ali i ranjena srna. Cerebralno je zavodljiva, ali je i odbojno zajedljiva. Dobrog je srca i namjera, ali je i suviše arogantna. Koliko je sposobna i jaka, toliko je i tvrdoglava. I taman kad mislite da je pretjerala, da nije u pravu, da bi trebalo da zaigrate za tim koji čine „oni“, svi ostali na Zemlji, Sihorn uradi nešto što vas vrati na njenu, na pravu stranu. Ne, „Pluribus“ je definitivno njena zabava, njen maraton, njen šou. I nema tog domaćina koji bi vas bolje ugostio od Sihorn.

FILOZOFSKI TAS

No, kao što znamo, sa Giliganom nema greške kad je riječ o glumcima, pa ovdje i ostali igrači savršeno prate korak i tempo glavne aždaje. Kao posebno simpatični izdvajaju se glumci i likovi još dvoje imunih – Laksmi (Menik Guneratne) koja izluđe od Keroline arogancije, te Koumba Dijabate (Samba Tute), plejboj koji radije bira hedonizam i harem u američkom predsjedničkom avionu nego slobodnu volju i individualizam.

No, dok sa nestrpljenjem čekamo Džeka Hilera (još slavimo onaj neočekivani Emi za potcijenjeni masterpis iz melanholije „Somebody Somewhere“), kao najvažnije lice uz Sihorn nameće se Karolina Vidra. Kao Zoša ili Pirate Lady kako je posprdno zove Kerol, dobila je izuzetno težak zadatak, da personalizuje i što bolje približi taj kolektivni um od kojeg se toliko ježi naša glavna junakinja.

Vidra je za sada izuzetna; pronalazi pravu mjeru da dočara taj mir i spokoj o kojem pričaju „oni“. Nije potpuno prirodna, da ne kažemo ljudska, ali ne emituje ni vještački vajb, bio robotski ili vanzemaljski. Zbog toga Zošin lik i jeste vrlo koristan tas na vagi u etičkim i filozofskim raspravama o kolektivnom umu koje pokreće Kerol.

Te rasprave mnogo su mračnije nego što se iz trejlera i najava očekivati dalo. Po promotivnom

Pirate Lady/ Zoša (Karolina Vidra) kao oličenje kolektivnog uma Anksiozna

U FOKUSU

materijalu, „Pluribus“ je mnogo više nego na saj-faj triler trebalo da liči na crnu komediju. Humora ima mnogo – da se razumijemo. No, ipak je mnogo više panike, frke i crnih misli, naročito u oktanskoj premijeri. A kamera, kadrovi, scenografija, muzika –sve je toliko detaljno i promišljeno, da je „Pluribus“ teško uporediti sa bilo čim na televiziji.

ZRNO LINDELOFA

Reference se svakako nižu, ima ih hrpa – od Orvela, preko horor klasika „Invasion of the Body Snatchers“, do Giliganove miljenice „The Twilight Zone“. Atmosfera je čas tenzična, čas zabavna i ironična, čas zastrašujuće realna i „na pet minuta“ odavde… Smijete se, pa vam se plače; ježite se, pa se opuštate i uživate u vožnji; sve vam je pitko i lako i neobično zanimljivo, a onda odjednom zabodete u filozofijadu i što bi bilo kad bi bilo.

Dakle, slično kao sa „Severance“. Ili sa „Mrs. Davis“, pa i sa drugim, mračnijim Lindelofovim serijama poput remek-djela „The Leftovers“. Pa opet, iako stvarno liči na nešto što se moglo začeti u njegovom umu, „Pluribus“ je samo svoj i Giliganov. I fura jedinstvenu priču.

Ta priča mnogo je uzemljenija od bilo koje Lindelofove mystery box serije, ali svakako od starta komeša mnogo više pitanja nego odgovora. Što želi kolektivni um; da li „oni“ imaju neki konkretan plan? Može li se njihovo „pridruživanje“ poništiti? Da li o tome uopšte treba razmišljati? Zar zaista ne zvuči dobro njihovo objašnjenje da je za njih spajanje „biološki imperativ, nešto poput disanja“?

U svijetu u kojem su svi složni, u kojem boja kože i bilo kakve razlike prestaju da budu problem, u kojem nema jakih i negativnih emocija, u kojem je pacifizam imperativ, te u kojem vlada zabrana ubijanja kako ljudi tako i životinja – vrijedi li čuvati slobodnu volju? Čemu to, Kerol? Što ne bi razmislila još jednom? Zašto si toliko ubijeđena da zarad opšteg dobra ne bi vrijedilo žrtvovati „ja“?

Individualnost je možda samo koncept koji valja prevazići; kolektivni um ne mora da znači izdaju, nego možda čak i opstanak ljudske rase. Ultimativno spaša-

vanje sebičlukom na smrt osuđene civilizacije. Ili barem onoga što je od nje ostalo.

KUM CHATGPT

U nastavku nas bez sumnje čeka još takvih i mnogo kompleksnijih pitanja dok se Kerol nervira oko Zošine i ljubaznosti „onih“ koji žele da je pretvore u vrijednu pčelicu ili mrava. Upravo ta kulturica sa kojom joj pristupaju u kombinaciji sa pacifizmom, te bazom sa kolektivnim sjećanjima, znanjima i i iskustvima – i asocira na metaforu o AI.

„Pluribus“ je svakako začet mnogo prije nego što smo ChatGPT asistente počeli da zovemo za ku-

move, a i Giligan je govorio o tome kako seriju nije zamislio kao alegoriju o vještačkoj inteligenciji. Ipak, može se shvatiti i tako, posebno jer je i AI važan dio priče o individualizmu, kolektivizmu i slobodnoj volji.

Naziv je izvučen iz latinskog „e pluribus unum“ ili „jedan od mnogih“. No, u svijetu moderne televizije serija Vinsa Giligana sve je samo ne jedna od mnogih. Što će biti dalje vidjećemo, ali za sada „Pluribus“ može da posluži kao jedan od glavnih argumenata u korist slobodne volje. Ukratko, ako će se ovakvih serija praviti više - „ua“ za kolektivnu radost i sreću. Živjela sloboda, neka živi individualnost!

Uostalom, o tome zbog čega (ni) je sreća toliko bitna najbolje je uoči premijere slovozborila Rea Sihorn. „Nesrećni ljudi su ti koji su oduvijek odlučivali o tome da nam je nešto potrebno, bila to roba, sklonište, automobil, avion, demokratija ili umjetnost.“ Da su svi srećni, niko ništa radio ne bi. Da su svi oduvijek i bili srećni, čovjek nikad ne bi izašao iz pećine. Možda nam se ne bi dogodilo ništa loše, ali ne bi ni ništa dobro. Ne bi nam se, jednostavno, uopšte dogodio život… a time ni televizijski događaj i saj-faj masterpis od „Pluribusa“. I bila bi to zaista velika šteta, Kerol, zar ne?

Rea Sihorn majstorski dočarava cinizam, ali i bol koju osjeća Kerol

Vins Giligan na snimanju serije koju je kuvao deset i kusur godina

FRANKENSTEIN DUBOKO LIČAN I BESKRAJNO ROMANTIČAN GOTSKI

Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Odgajan je kao katolik, svake nedjelje vodili su ga u crkvu, slušao je propovijedi širom otvorenih očiju, ali nešto ga je morilo, mnogo toga nije shvatao, naročito nije razumio svece… Onda je pogledao film „Frankenstein“ (1931) Džejmsa Vejla – i sedmogodišnjem dječaku sve se objasnilo. „Kao da me pogodila munja… Gotski horor postao je moja crkva, a Boris Karlof moj mesija.“, pričao je decenijama kasnije Giljermo del Toro Tada se pobratimio sa Frankenštajnovim i svim drugim čudovištima. Tada je shvatio da su sva ta naizgled monstruozna, zastrašujuća, samo gađenja i prezira vrijedna stvorenja zapravo jedini sveci zaštitnici nesavršenosti. I nesavršenih ljudi poput njega. Samo godinu nakon što mu je Frankenštajnov stvor otvorio oči, Del Toro je uzeo očevu „superosmicu“. Imao je osam godina kada je poređao „Planet of the Apes“ igračke i počeo da snima. Kako mu se samo taj osjećaj svidio… To možda najbolje i pokazuje njegov naredni kućni filmić, prvi za koji je osmislio konkretnu radnju. Krompir serijski ubica sa zlom misijom da ostvari dominaciju nad čitavim svijetom, hej! Od njega je krenuo Del Toro; od tog filmića, onih „Planet of

SAMO SE ČUDOVIŠTA IGRAJU FILMOVA

Ko zna koliko puta adaptirani klasik Meri Šeli djeluje svježe, novo, do sada neviđeno na velikom platnu, a ostaje vjeran romanu, kanonu, svemu što o Frankenštajnovom čudovištu znamo

the Apes“ igračaka i onog Borisa Karlofa sve ga je vodilo ka najbitnijem djelu karijere. Do krune svih filmova o čudovištima koje će potom snimiti… Do duboko lične i beskrajno romantične gotske drame „Frankenstein“.

OKEANI VREMENA

Trideset i kusur godina Del Toro je bio prestravljen idejom da će dobiti savršene uslove da snimi svoju verziju kultnog gotskog romana iz 1818. vizionarske Meri Šeli i da film ipak neće biti dobar. I jedino gore od misli da ta adaptacija ne bi bila najbolja filmska

verzija knjige bila je svijest da više ne bi mogao da mašta o svom „Frankenštajnu“. Zbog toga mu je i trebalo vremena; zbog toga je poput očajnog ljubavnika prelazio okeane i okeane vremena da bi se konačno sastao sa svojim Stvorenjem.

U tome i jeste tragedija snimanja filmova – u spoznanju da imaš samo jednu šansu i da milion stvari treba da se poklopi da bi ispričao priču koja ti je važna. A da bi shvatio da je svaka verzija i varijacija jaka i uvjerljiva koliko i original ako se uradi iskreno, moćno i najdublje lično – bi-

lo je potrebno baš to vrijeme. A dok su godine prolazile, priča koja se usadila u njegovu DNK još kada je bio dijete pronalazila je put do svih njegovih filmova: od dugometražnog debija „Cronos“ (1992) i remek-djela „Pan’s Labyrinth“ (2006), preko dva „Hellboy“ filma, do oskarovskih poslastica „The Shape of Water“ (2017) i „Pinocchio“ (2022). Zapravo, uz „Frankenštajna“ Meri Šeli, Del Torov filmski potpis i cijelo biće najviše je definisala Kolodijeva bajka „Pinokio“. Zbog toga je o gotskoj divoti „Frankenstein“, koja je nedavno sletjela na Netfliks, nemoguće govoriti bez pominjanja Del Torove fenomenalne animacije „Pinocchio“.

I jedan i drugi film tiču se dvije teme koje ga progone od djetinjstva – abnormalne djece i razočaranih očeva; katoličke vjere i hirovite Božje prirode. Ali i nečega čega Del Toro nije toliko svjestan (ili makar svjesno bira da o tome ne govori), da je filmove zavolio i počeo da ih snima ne bi li, tako smrtan, ipak stvorio nešto besmrtno. Ne bi li osjetio kako je to biti Stvoritelj, ne bi li pokazao da je vrijedan. „Samo se čudovišta igraju Boga.“ Da, ali i filmova…

OPROŠTAJ I ŽAL

„Frankenstein“ je oličenje sve one raskoši i ljepote pronađene u grotesknom zbog koje su milioni i zavoljeli Del Torove filmove, ali istovremeno je, dodatim ili promijenjenim elementima uprkos, i jedna od najvjernijih adaptacija klasika Meri Šeli. Narativno klupko raspliće se iz dvije perspektive; prva pripada genijalnom doktoru Viktoru

ZERKALO

GILJERMA DEL TORA

ČUDOVIŠTA FILMOVA

Frankenštajnu (furiozni Oskar Ajzak), a druga njegovom Stvorenju (uloga života Džejkoba Elordija).

Forma je ciklična, pa film otvara i zatvara sumrak koji, pak, nosi višeslojnu simboliku. Osim što predstavlja krug života, može se shvatiti i kao zaokruživanje Del Torove dosadašnje filmografije s obzirom na to da mu se i debi „Cronos“ završava s istim ozeblim suncem i pogledom. No, još je važnija simbolika koja se tiče „kruženja“ transgeneracijske traume, tj. konačnog zacjeljenja i prekidanja tog nepodnošljivog prenošenja boli sa roditelja na djecu, sa stvoritelja na njihove kreacije, s onih koji su prenijeli dalje vatru i dar života na one koji su ga primili, a da nikada nijesu tražili, niti su željeli da budu rođeni. Na kraju filma taj krug je prekinut; osviješćeni su svi u njemu zarobljeni; žaljenje i sposobnost praštanja oslobađaju ih, pretvaraju u nešto bolje, bili čudovišta ili ljudi. Kao što Del Torov „Pinocchio“ nije priča o lutku koji uči da postane dječak i ljudsko biće nego o Đepetu koji spoznaje što zaista znači biti pravi otac, tako ni „Frankenstein“ nije pripovijest o kapricioznom geniju koji je ispao veće čudovište od onog koje je stvorio. Naravno da ovaj film jeste i to, te da njegov režiser, kao i Kenet Brana u nezaboravnom „Mary Shelley’s Frankenstein“ (1994) i te kako potcrtava da je Stvorenje šekspirovski tragičan lik i žrtva Prometeja koji nije imao pravo da mu pokloni dar života.

Najdragocjeniji sloj Del Torove verzije ipak je ta priča o očevima i djeci, duboko lična i Del Toro-

Akteri kompleksne priče o igranju Boga, ali i o transgeneracijskoj traumi

va. ali i univerzalna. O ambisu nerazumijevanja, o razočaranosti, o osjećaju promašenosti i nedovoljnosti, o ljutnji. O očevima koji prave djecu da bi imala čime da se pohvale i na koga da budu ponosni, nesvjesni da to nije svrha roditeljstva. O sinovima uvjerenim da nikada neće biti kao očevi, o stravi u njihovim očima kada odrastu, pogledaju se u ogledalo i shvate da su, ipak, postali isti kao oni… O patnji jer ne znaju kako da taj krug prekinu, kako da ne učine istu stvar svojoj djeci.

Da je Del Toro snimio „Frankenstein“ ranije, bio bi to film o njemu i njegovom ocu; snimio bi ga isključivo iz perspektive sina. Sada kada je prešao 60. godinu i dobio djecu, ovo je morala biti priča i o ocu i o sinu, ali i o

unucima - o njegovoj djeci. I o ocu koji nije mogao postati pravi otac dok nije prestao da bude sin sopstvenog oca. Dok ga nije razumio, oprostio, prekinuo začarani krug.

PROTEIN ZA OČI

Svaka Del Torova odluka u filmu to potvrđuje, čineći „Frankenstein“ i pričom svoga vremena i mitom koji odjekuje u vječnosti, sa lakoćom hvatajući aktuelnost prvog saj-faj romana u istoriji, napisanog prije 200 i kusur godina. Ansambl je perfekcija, od Ajzaka i Elordija, preko ledenog Čarlsa Densa u ulozi Viktorovog surovog oca barona Leopolda, do Kristofa Valca u izmišljenoj, novoubačenoj roli opasnog Henrika Harlendera… I naravno - duple doze Mije Got

Kraljica horora ovog puta igra nježnije, ali jednako prodorno –prvo kao Viktorova majka, baronica Kler, a potom i kao Elizabet Harlander, vjerenica njegovog mlađeg brata Vilijama ( Feliks Kamerer). Da, bila je kod Meri Šeli vjerena za Viktora, ali imala je i mnogo manje prodornu ulogu u narativu. Del Toro joj je dao mnogo više mesa, dodatno produbljujući tragediju kako njenog lika, tako i Frankenštajna i samog Stvorenja.

O romantičnom trouglu tu nema ni govora; najmanje je od svih ljubavi ta sorta u ovom filmu važna. Jer Viktor ne čezne za Elizabet, nego za sopstvenom majkom, edipovski za njenu smrt okrivljujući svemoćnog oca. A Elizabet ne grli Stvorenje zbog toga što želi fizičku ljubav,

nego jer u njemu prepoznaje svoj odraz… Grleći ga, prihvata čudovište u sebi. I konačno spoznaje da može biti voljena baš takva kakva jeste.

Del Toro je ranije pravio filmove o dobrim čudovištima i zlim ljudima, ali sada se stvar promijenila. U „Frankenstein“, režiser ne traži pomilovanje samo za monstruma, nego i za čovjeka. Svaki lik u ovom filmu nosi klicu dobrog i lošeg; svaki je na svoj način tragičan i grešan. I svaki je oživljen sa tako božanskom pažnjom, ljubavlju i erudicijom, da „Frankenstein“ liči na produkcijsko čudo čak i po Del Torovim uvijek visokim standardima. Ili, njegovim riječima: „Nije ovaj film bombon, nego protein za oči“.

ROKENROL TAŠTINA

Taj protein je takav da biste se, recimo, za mnoge boje iz palete iskorišćene u filmu zakleli da ih prvi put vidite. Kostimi? Ah, kostimi! Crvena – rezervisana samo za Viktora i njegovu majku, da se potcrta Edipov kompleks, trauma, nagon za osvetom, patološka potreba da se pobijedi smrt ne bi li se tako nadigrao, kaznio, sinovljeve veličine osvijestio emocionalno nedostupni otac. Nije boja krvi bez razloga i važan dio scenografije porodičnog zamka iz flešbekova djetinjstva: u kombinaciji sa crnom i bijelom nad domom - ultimativnim utočištem i mjestom gdje bi svako dijete trebalo da se osjeća sigurno – nadvija se autoritarna, zlokobna, gotovo fašistoidna atmosfera.

No, crvena je samo dio Viktorove palete i kostimografskih majstorija Kejt Hovli ciljano biranih tako da se njegova neumoljiva arogancija osjeća u svakom kadru. Onaj otrovno-zeleni ogrtač? Ili ona ljubičanstvena ekstravaganca? Dejvid Bouvi, Mik Džeger, Princ – svaka bi je rokenrol zvijezda njihovih gabarita navukla na kosti. I sigurni budite, biće u igri za Oskara.

Pa opet, najraskošnija priča o bojama, materijalima, kostimima tiče se Mije Got i Elizabet. Plave haljine i ukrasa za kosu u boji rendgenskih zraka; žutih i zelenih odežda sa šarama što sjećaju

na prirodu i bube… Jer njihovim se proučavanjem bavi, jer odudara od svega što se moglo očekivati od žene njenog vremena, jer radoznala je i „razigrana kao insekt“.

IZVRNUTA KOŽA

O tim haljinama, o Viktoru kao o rok božanstvu, o vojničkom kaputu s otiskom kičme mrtvaka što ga navlači Stvorenje, možete saznati više u 45-minutnom making of dokumentarcu „Frankenstein: The Anatomy Lesson“ koji je Netfliks objavio na dan kada je film otvoren za strim. Posebno zanimljiv dio tiče se Majka Hila

koji je osmislio masku za Elordija, sa sve Del Torovim fusnotama o simbolici ciljano istaknutih vena na blijedoj puti, o želji da Stvorenje izgleda kao da mu je unutrašnjost izvrnuta, kao da mu kožu gledamo iznutra. Robert Egers želio je da se grof Drakula raspada, rastavlja od kože i kostiju u hororu „Nosferatu“ (2025) ne bi li ga deglamurizovao, ne bi li probudio drugačiju vrstu strave u odnosu na onu na koju su, recimo, ciljali Frensis Ford Kopola i Nil Džordan u gotskim biserima „Bram Stoker’s Dracula“ (1992) i „Interview with the Vampire“ (1994).

Božanstveno raskošna scenografija ostavlja bez daha

Zvijezda hit-horora Mija Got u mnogo nježnijem izdanju

Ludi naučnik Giljermo del Toro brine o svakoj sitnici na setu

ZERKALO

Del Toro je nešto slično uradio u „Pinocchio“ unoseći guste slojeve mraka u priču koju smo oduvijek smatrali prvenstveno bajkom. U filmu „Frankenstein“ je, pak, otišao obrnutim putem –daleko od horora. Čudovište je ovdje romantizovano i uljepšano do te mjere da skoro izgleda seksi (!). Tako je, između ostalog, Del Toro i uspio da ga dodatno humanizuje, ali i da pojača utisak da je ono što gledamo mit, bajka, fantazija veća od života. Samim tim učinio je i da dobro poznati i ko zna koliko puta adaptirani klasik djeluje svježe, novo, do sada neviđeno na

velikom platnu, a pritom sve vrijeme ostaje vjeran romanu, kanonu, svemu što o Frankenštajnovom čudovištu znamo.

MEDUZINA GLAVA

Netfliksov making of , u kojem Del Toro na setu djeluje poput nekog ludog naučnika, otkriva i kako je stvarana scenografija, te zbog čega je režiser, inače veliki protivnik AI, insistirao na handmade pristupu i praktičnim efektima. Samo za set piece sa brodom „The Horizon“ bilo je potrebno šest mjeseci, a stotine stolara, molera, radnika koji su ga sklapali napravili su ga stvar-

no tako da Stvorenje može da ga pomjera.

I ona eksplozija u laboratoriji izvedena je bez CGI; svaki komad rekvizite Del Toro je ciljano smjestio unutra ne bi li mitološki nivo priče i filma podigao na još grandiozniji nivo. Odatle Meduzina skamenjena glava – još jedno tragično neshvaćeno čudovište… Odatle i sanduci za majku i oca, tako morbidno lijepi i gotski rascvjetani da bi bez daha ostao i Edgar Alan Po… I odatle u filmu toliko ogledala i krugova koji nas ponovo vraćaju na onu transgeneracijsku traumu i cikličnu prirodu narativa.

Kronenbergov savjet

Del Torov naredni projekat trebalo bi da bude još jedna Netfliksova produkcija, animirani film „The Buried Giant“, ali to bi se moglo promijeniti, makar sudeći po izjavama koje daje ovih dana tokom predstavljanja svog Stvorenja. Na setu je, kaže, doživio čudan trenutak prosvjetljenja.

I shvatio da želi da radi nešto drugo, da je najvjerovatnije završio sa čudovištima.

To „nešto drugo“ Del Toro je opisao kao suštu suprotnost filmovima na koje nas je navikao. I dalje nije siguran, ali želio bi da se pozabavi filmom čija bi se

I kompozicije koje je, poslije saradnje na „The Shape of Water“ i „Pinocchio“, za Del Tora napisao Aleksandr Despla apsolutno odgovaraju poetskoj atmosferi njegovog filma. I scenariju čiji je jezik takođe lirski, sa Del Torom koji je dao sve od sebe da ostane što vjerniji Šelinom stilu i idejama koje su ostale relevantne, sada možda i više nego ikada. Jer nijesmo ništa, čini se, o saosjećanju naučili iz njenog začudnog romana iz 1818. godine.

KRAH KRUGA

Film o saosjećanju, važnosti praštanja, ruci pruženoj ka Drugom – to je u svojoj najdubljoj biti i Šelin i Del Torov „Frankenstein“. Zbog toga i dva vijeka stara knjiga i film iz 2025. godine jednako govore o svom, ali o vremenu svakom. Sadašnjem, prošlom, budućem.

radnja i estetika ticale sedamdesetih. Kada je to, pak, ispričao prijatelju, kolegi i velikom fanu Dejvidu Kronenbergu, naišao je na vrlo dobar savjet. Da se ne plaši zaokreta, da posluša što mu utroba kaže, da skoči u nepoznato.

I Kronenbergu se dogodila slična stvar, pa je poslije niza body horror filmova po kojima je i dan-danas najpoznatiji odabrao drugačiji pravac. S obzirom na to da je prvi rezultat „skretanja“ bio „A History of Violence“ (2005), jasno je zbog čega je Del Toro prihvatio njegov savjet.

Griješe oni koji Del Toru zamjeraju manjak oštrine, koji kažu da „Frankenstein“ nije dovoljno političan, koji ne vide kakve planine može da pomjeri gotska nježnost i ljepota. Tražiti oprost, pomirenje, ljubaznost i nježnost u ovom vremenu, u kojem ljudi izbjegavaju empatiju, a mnogi je smatraju slabošću ili je se čak gade taman kao od Frankenštajnovog čudovišta – to je angažovanost. Napraviti film pun čežnje za pomirenjem u sve površnijem i praznijem svijetu, poručiti ljudima zaslijepljenim materijalnim da se okrenu duhovnom, da se vrate spiritualnoj hrani – to jeste politička izjava. Jer zbog otuđenja, zbog nemogućnosti oprosta, zbog neispružene ruke – i nastaju čudovišta poput Viktora. I polako nestajemo kao ljudi. Koliko je „Frankenstein“ vrijedan pokazaće, kao i sve što kaže i prokaže, samo vrijeme. A onaj dječak koji je svoju crkvu našao u gotskom hororu i mesiju u Borisu Karlofu zaista ne mora da brine… Nikome ništa nije ostalo dužno. Ni ocu, ni Bogu, ni Meri Šeli, ni svijetu koji ne mari za čudovišta. Pogotovo ne sebi i svojoj djeci… Od očevog razočaranja i „superosmice“ – do besmrtnosti duha i filma. „Frankenstein“ je krah kruga. Prihvatanje, oprost i zacjeljenje. Ne, zaista nema toga čudovišta koje se može igrati Boga kako se Del Toro može igrati filmova…

Vibrantni kostimi Kejt Hovli biće u igri za Oskara

PREDATOR: BADLANDS NEOČEKIVANO USPJELO REBRENDIRANJE FRANŠIZE DENA

USAVRŠENI DETALJI

I IZVRSNA AKCIJA

Uporodičnoj mitologiji Stojiljkovića, postoji figura Kaliska. Dotični, čije ni pravo ime, ni poreklo nadimka ne znam, bio je osnovnoškolski drug mog oca, a u pričama je uvek spominjan kao neka vrsta šašave maskote koja ispaljuje „bisere“. Jedan od njih bila je ambicija da postane „automehaničar za avione“, s obzirom na to da mu koncept aviomehaničara nije bio poznat.

Kalisko se kod nas u odrasloj dobi nije spominjao, pa ne znamo ni da li mu je onda ambicija narasla da, recimo, postane „aviomehaničar za svemirske brodove“. To bi, pak, bila zgodna koincidencija sa novim nastavkom filmskog serijala „Predator“ koji je podnaslovljen „Badlands“. Naime, u najsvežijem delu franšize Dena Traktenberga (preuzeo je serijal od nastavka „Prey“ [2022], a pre toga je imao vrlo dobar i upečatljiv žanrovski film „10 Cloverfield Lane“ [2016]) takođe love nekog Kaliska. Doduše, njihov nema „o“ na kraju i nije klinac-maskota iz priča mog oca.

SLABAŠNO ŠTENE

Što su Traktenberg i njegov tim obećali, to su i ispunili: nastavak priče o Predatoru prvi put naslovnog monstruma stavlja u centar zbivanja i postavlja ga kao protagonistu. Do sada je fokus uglavnom bio na ljudima, obučenim borcima, bilo da su u pitanju vojni (Maktirnanov prvi film, treći deo u režiji Nimroda Antala, pokušaj „ributa“ Šejna Bleka), policijski specijalci (nastavak broj dva) ili ratnici i

Svijet satkan od ubilačkih namjera prema

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

CELULOID

DENA TRAKTENBERGA

lovci iz prošlosti (Komanči narod u filmu „Prey“, Vikinzi, samuraji i američki vojni piloti u animiranoj antologiji „Killer of Killers“).

Predatorov univerzum po pravilima „fanovske fikcije“ povremeno se spajao i s „Alien“ univerzumom u igricama, stripovima i filmovima, što i nije čudno budući da je ista kompanija vlasnik obe franšize. Uostalom, epilog ovogodišnjeg animiranog filma odveo nas je i u „domaći svet“ nepobedivog monstruma gde su se, po gladijatorskim principima, prvo borili zarobljeni ljudski ratnici međusobno, a onda i sa Predatorom.

Upravo na planeti Jautja Prajm i počinje „Badlands“. Dek (glas, nadamo se ne i stas Dimitriusa Šustera-Koloamatangija) je omanji primerak svoje vrste kojeg otac ( Ruben de Jong ), poglavica jednog od klanova, smatra nedostojnim da bude deo zajednice, pa bratu Kveju ( Majkl Homik ) daje zadatak da pogubi „slabo štene“. Kvej, pak, pokazuje samilost, a prema kodeksu predatora, slabost na slabost je slabost po sebi i kažnjava se smrću. Otac ga ubija, ali ne pre nego što Kvej mlađeg brata uspe da pošalje na „planetu smrti“ Genu.

Gena je, pak, dom jedinog monstruma kojeg predatori do sada još nisu ulovili, pomenutog Kaliska o kojem se malo zna, osim što se smatra da je nemoguće ubiti ga. U Dekovoj glavi, to je prilika da se dokaže kao ratnik i lovac i da povrati čast. Ali, Kalisk nije jedino biće na Geni koje može da ubije Predatora, već se čini da kompletna flora i fauna imaju ubilačke namere prema nezvanim gostima iz drugih svetova. Tako imamo: žive džinovske lijane, eksplozivne insekte, biljke koje ispaljuju otrovne strele koje plen uspavljuju, žilet-travu, zmajolike ptice, koštane bizone veličine triceratopsa i šta sve ne. Dek, međutim, nije jedini posetilac na planeti, jer je tu i Tia (El Faning), ljudski sintetik, zapravo android, vlasništvo kompanije „Vejland-Jutani“ (ako ime zvuči poznato, u pravu ste – predmet je „Alien“ franši-

Režiser

filmovima

ze). Odnosno, tu su njeni glava i trup, budući da su noge ostale u bazi, navodno nakon napada Kaliska.

Nevoljno, usamljeni lovac i android sklapaju savez na obostranu korist, budući da su Deku potrebne informacije o planeti koja biće može ubiti ko zna koliko puta. Jedini način za preživljavanje jeste poznavanje i razumevanje tog sveta, a Tiji je potrebna sila koja će je odvesti do nogu i možda preživelih članova ekspedicije, naročito „sestrinskog modela“ Tese (isto Faning).

Družini će se nausput pridružiti Bad ( Rohinal Narajan ), nekakav oklopljeni majmunski gušter koji se po pitanju vernosti, zahtevnosti i zalepljenosti za nove prijatelje ponaša kao nekakvo štene. Onda se, kako to obično biva u filmovima ovog tipa, ispostavlja da inicijalne postav-

ke više ne vrede, dok junaci koje pratimo (a i mi sa njima) otkrivaju značenje pojmova „porodica“, „sredstvo“, „slabost“, „alfa“, „lojalnost“ i „prijateljstvo“.

KLJUČ EMPATIJE

Na novog Predatora verovatno nismo došli zbog filozofije, već zbog akcije i borbe. U tom delu, film ne razočarava: sve akcione sekvence su izvrsno zamišljene i koreografisane, te sigurno izvedene tako da su sve različite i upečatljive, zbog čega se zapravo ne zna koja je bolja od koje. Traktenberg pritom ubacuje diskretne omaže filmovima o preživljavanju u uslovima surove prirode, vesternima, „drugarskim“ i akcionim komedijama, dok smišljeno uvodi i „malikovske“ meditacije o istraživanjima devičanskih novih svetova, evoluciji i potrebi za ravnotežom koju je lako poremetiti.

Kreacija novog sveta je izuzetno detaljna, bilo da se radi o lingvistici – predatori komuniciraju svojim Jautja jezikom – ili o biologiji i ekologiji, u smislu dizajna novih bića i eko-sistema u kojima obitavaju. Sa tom količinom pažnje, prosto nam dođe da se zapitamo da li to Traktenberg i saradnici na scenariju namerno zanemaruju neke druge elemente iz drugih prirodnih nauka, poput pitanja gravitacije u fizici ili sastava atmosfere iz domena hemije. Na paradoks iz domena društvenih nauka, onaj da zajednice sa primitivnim rodovsko-plemenskim uređenjem mogu stvoriti visoku tehnologiju poput svemirskih brodova, valjda smo se već navikli u naučnoj fantastici, pa je i Traktenberg tu očekivano aljkav.

„Predator: Badlands“ zahteva možda i suviše vere od gledalaca; činjenica je da se kroz celi film jedna zver i robot međusobno uče (ljudskoj) empatiji koja je, očekivano, postavljena kao ključ svega. Neki će možda „zagristi udicu“ i progutati ovakav paradoks, pa će film nazivati najljudskijim u franšizi bez obzira na to što ovde ne postoji nijedan ljudski lik. Drugima će se sve to učiniti previše blesavim, arbitrarnim i u oštrom kontrastu sa gotovo naučnom rigoroznošću koja se oseća i u nekim drugim elementima filma.

Pa opet, iz nekog poslovnog ugla gledano, čini se da je „Badlands“ priličan uspeh u smislu utvrđivanja novog identiteta franšize, te proširivanja i produbljivanja njenog sveta. To će se tek čerupati u godinama koje dolaze…

Dek, ratnik i lovac koji želi da povrati poštovanje i čast

El Faning kao android u potrazi za „sestrinskim modelom“

Piše:

SLOW HORSES PETA SEZONA JOŠ JEDAN DOKAZ DA JE GARI OLDMAN BIO I OSTAO EPLOVOG

EPLOVOG

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Odavno televizija nije imala boljeg primjera da nikako, ali nikako ne valja suditi knjizi po koricama… Ne hoda kao Bond, ne puca kao Bond i definitivno se ne oblači i ne pijucka martini kao Bond, ali agent „007“ samo može da sanja o dovitljivosti, špijunskim instinktima i uličnoj pameti Džeksona Lamba ( Gari Oldman ). To što izgleda kao klošar, to što se posljednji put okupao u prošlom vijeku, to što nosi prsle gaće i čarape, to što se ne zna je li mu masnija kosa ili viskijem natopljena jetra – samo je maska i korica. U nju se, pak, ukoričio jedan od najlucidnijih agenata koje je ikad imala britanska služba MI5. Izigravajući seronju 24/7, neprekidno vrijeđajući svoje agente, dižući pritisak šefovima, izmišljajući uvrede u hodu, pa čak i brendirajući kao jedan od svojih zaštitnih znakova ispuštanje prdeža zbog kojih biste pomislili da je nešto umrlo u njemu – Džekson Lamb postao je GOAT. Najbolji agent moderne televizije. I to nikad očiglednije bilo nije nego u posljednjoj, petoj sezoni Eplove serije „Slow Horses“.

SMRDLJIVA RUPA

Prije nego što se vratimo Lambu i novoj sezoni, mali podsjetnik na to zbog čega je triler Vila Smita do te mjere impresionirao publiku i kritiku, da je na uručenju Emi nagrada ove godine uspio da ćapi priznanje za režiju čak i Benu Stileru za istinski bravurozno skockan saj-faj masterpis „Severance“. Smit nije promijenio pobjednički recept od 2022. kada je šou zagalopirao na servisu Apple TV+. Za svaku sezonu napisao je šest epizoda dugih kompaktnih i oktanskih 45 minuta, bez ikakvih viškova i nepotrebnih šetnji. I za svih pet osmislio je glavni slučaj koji tjera radnju naprijed, pa taj narativni kostur popunjavao „mesom“ od vrhunskih likova, njihovih bekgraunda i urnebesnih međuodnosa.

IZVANREDNOG TRILERA O IZGNANIM I OSRAMOĆENIM AGENTIMA

DŽEKSON LAMB JE GOAT

Konačno smo dobili neku vrstu objašnjenja zbog čega je odabrao svoju masku, zašto se kažnjava i kinji druge, što je tako briljantnog agenta moglo da pretvori u čovjeka kakav sada jeste. Pa opet, nikad nam Džekson nije bio ni dalji, ni bliži

Tako smo u prvoj sezoni u centru radnje imali otmicu koju je orkestrirala alt-rajt organizacija „Sinovi Albiona“, pa u drugoj „ruske spavače“ i oligarhe, bivšeg KGB agenta Radeta Šerbedžiju i grehove iz hladnoratovske prošlosti koji Britancima dolaze na naplatu. U trećoj, ponovo su u fokusu bila mutna posla britanske službe, te zataškavanje velikog svinjca zbog kojeg se umalo raspala cijela obavještajna mreža Ujedinjenog Kraljevstva. I kroz sve tri naši glavni (anti) heroji bili su osramoćeni agenti koje je MI5 po kazni poslao u „Slough House“. Pravo kod Džeksona Lamba, da ih maltretira papirologijom, dosadnim birokratskim poslovima, otrovnim prdežima i još otrovnijim uvredama. Dok se skroz ne smore, izlude, pobijesne (ne nužno tim redom) i odustanu od službe. Četvrta sezona je, pak, bila priča za sebe. Do tada smo već zavoljeli sve te nesretne njuške pod Lambovom toksičnom supervizijom, umirući od smijeha njihovim mukama, sjedeći na ivici

stolice dok se upuštaju u lude akcijade i shvatajući zbog čega svako od njih ipak trpi. I smrdljivu rupu „Slough House“, i ciničnog Lamba, i život sa glavom u torbi bez ikakve garancije da bi im neko, bilo ko, odao priznanje za službu i pogibju za rodnu zemlju. I baš tada je Vil Smit odlučio da podigne emocionalni ulog. Do te mjere visoko, da je uoči početka pete sezone četvrta izgledala kao nedoder.

TOVAR EMOCIJA

Sve što je Smit gradio u prethodne tri sezone krenulo je u puni galop u četvrtoj, najmračnijoj i najličnijoj do tada. Znali smo štošta o Riveru Kartrajtu (sjajni Džek Lovden), glavnoj meti za Lambove strelice cinizma, bandoglavom agentu koji nikako ne može da se pomiri s izgnanstvom iz MI5. I koji jeste sjajan obavještajac, ali je i previše impulsivan i željan priznanja i dokazivanja, što ga i dovodi u vječiti klinč sa Lambom i pretvara u istovremenog heroja i klovna cijele serije.

Odakle je potekla ta Kartrajtova nekontrolisana želja za priznanjem postalo je jasnije u sezoni u kojoj je morao da se suoči sa demencijom i narastajućom paranojom djeda Dejvida (fenomenalni Džonatan Prajs), bivšeg šefa MI5 i jedine očinske figure koju je ikada imao. I to baš u trenutku kada se biološki otac vraća u njegov život. Frenk Harknes (jedan i jedini Hugo Viving), pak, nije došao po oproštaj i zagrljaj sa sinom, nego da obavi još jedan prljavi posao. Bivši CIA operativac već duže vrijeme je nemilosrdni plaćenik, a svoju ličnu armiju napravio je – od sinova. I Rivera je probao da uzme od majke i pretvori ga u nemilosrdnog ubicu, ali nije mu se dalo. Imao je dječak djeda da ga zaštiti. Sad ga nema ili kao da ga nema, jer Dejvidov um nagriza demencija. River je jedini koji sada može da zaštiti i Rivera i MI5 i cijeli London od oca i njegovog mutnog biznisa. Na početku pete sezone River je i dalje heroj, klovn i tvrdoglavi magarac koji apsolutno odbija da se suoči sa traumatičnom činjenicom da više

OSTAO SRCE I KIČMA

AGENTIMA MI5

te da je otac probao da ga ubije. Lamb zna da je njegova intuicija kompromitovana, pa odbija da ga uključi u novi slučaj masakrirajući ga uvredama više nego ikada.

Kartrajtu ne pomaže ni ta maskirana „briga“, ni ona prava koju dobija od Ketrin Standiš (nezamjenljiva Saskija Rivs ). A Lambova kvazisekretarica

(čitaj: maj-

ka, supruga, medicinska sestra, desnica) i bivša zavisnica od alkohola, u novoj sezoni sve prisutnija i na terenu, pokušava da pomogne i Širli (simpatična Ejmi-Fion Edvards). Prgava kakva jeste, ona bježi od griže savjesti zbog nedavne smrti neprežaljenog Markusa (faliće i nama divni Kadif Kervan ) opasno tripujući da je „Slough House“ ekipi neko za petama. I da mora da ih zaštiti, kad njega nije mogla.

ti njeni tripovi kreću zbog problema sa narkoticima, agresijom i krivicom. Neko je stvarno krenuo na njihovog glavnog

Kristofer Čang ). No, niko joj ne vjeruje da nešto nije u redu, dok im ne kaže da je najveći štreber i glavni „kandidat“ za incela u timu - nabavio curu. I to prezgodnu, daleko van njegove lige!

Taj dio „Ho ima djevojku“ čudniji je od svake naučne fantastike… Crvene lampice se pale; alarmiraju se Lambova „spajdi-čula“; suze vam kreću dok „Ho od mnogih imena“ („Klint

Oldmanov neodoljivi Lamb, dežurni mrgud i hodajući sarkazam

Vulf, zmajoubica, ljudski trozubac, pravi kralj Gondora“) odbija mogućnost da je namagarčen… I šou može da počne! Već u prvoj epizodi primjetno je povlačenje ručne, te vraćanje na humor i laganiju atmosferu koja je krasila „Slow Horses“ prije emocionalnog tovara iz četvrte sezone. To, pak, ne znači da je prethodno servirani mrak iskuliran, naprotiv. Osjeća se i dalje, naročito u Kartrajtu i Širli, ali sada je prikriven, proviruje iz sjenke. I odatle usmjerava njihove postupke u igri skrivalice sa novom opasnošću koja se nadvila iznad Londona.

Ta opasnost ovog puta tiče se i politike kojoj se Smit vrlo vješto rugao kao koscenarista Janučijevih satira „Veep“ i „The Thick of It“. Novi oblik

terorizma prijeti zemlji tik prije izbora za gradonačelnika, a ponovo se tiče nekih starih grehova. Dok se desničarska pošast Denis Gimbol ( Kristofer Vilijers ) i ljevičarski kandidat Zahar Džefri ( Nik Mohamed ) bore za stolicu, Libanci kreću u naplatu britanskog saučesništva u obaranju vlade nakon Gadafijeve smrti. Atentati se nižu, požari kreću na sve strane, grad je u hao-

su, čak ni pingvini u zoo-vrtu ne ostaju pošteđeni… a da teroristi zapravo sve vrijeme koriste britansku „taktiku destabilizacije“ ne provaljuje ni Lamb, ni ljigavi i nesposobni MI5 šef Klod Vilan ( Džejms Kalis ) koji muči svoje ucjene i muke, ni njegova zamjenica gladna moći Dijana Taverner (uvijek savršeno ledena Kristin Skot Tomas ), nego najnestabilniji igrač u „Slough

House“ timu. Lud, luđi, najluđi Ko ( Tom Bruk iz serije „Preacher“).

VRHUNSKI TRAG

Nijesu novi negativci ni primaći Vivingu iz prethodne sezone, ali ipak su manje bitni u odnosu na nove raspare od parova koje formira Smit. Taj ludi džoker zvani Ko, tiho uveden u „četvorki“, sada je jedan od najboljih izvora kako humora,

tako i akcije. Spojen sa Kartrajtom, živi je dokaz one Lambove tvrdnje da njegovi ljudi barem ne prave mala sranja kao normalni, neosramoćeni agenti MI5. Kad sjebu, brale, oni ga epski sjebu, što nas i dovodi do nekih od najsmješnijih momenata nove sezone.

Izvor velikog smijeha i užitka jeste i svaka scena u kojoj Taverner prevrće očima i mirnim tonom odgovara na najgluplja

Nije li to nalik naučnoj fantastici - Ho (Kristofer Čang) ima djevojku

Brižna Standiš (Saskija Rivs) i traumirana Širli (Ejmi-Fion Edv

Kristin Skot Tomas i Džejms Kalis sjajan spoj za šefove MI5

Džek Lovden i dalje sjajno iznosi klovna i heroja

pitanja onoj nepotističkoj nesreći i hodajućoj nesposobnosti od Vilana. Ima i Lamb vrhunskih scena sa njim (finiš je ho-ho-ho priča za sebe), ali ostaje najjači u staroj, dobroj, dragocjenoj „jedan na jedan“ kombinaciji – sa Standiš. I dalje su čudesni zajedno; i dalje vam se i smije i plače dok je gazi i dok ona sve to lijepo razumije i u svemu tome učitava ljubav. Jer to ljubav po priručniku za

čitanje Džeksona Lamba – i jeste.

Što se čitanja Lamba tiče, pak, u ovoj sezoni dobili smo važan trag, tj. objašnjenje zbog čega je odabrao svoju masku, zašto se kažnjava, zbog čega kinji druge, što je tako briljantnog agenta moglo da pretvori u čovjeka kakav sada jeste. Pa opet, nikad nam nije bio ni dalji, ni bliži.

Da ne dužimo, dovoljno je reći da se taj trenutak tiče one

anegdote o MI5 agentu i njegovoj trudnoj ljubavnici koje je u Berlinu mučio Štazi, a koju Lamb priča ne bi li kupio vrijeme svojim „sporim konjima“ da se izbave iz hapsa. Standiš odmah shvata o čemu se radi, ali tek u finišu sezone dobijamo potvrdu da su njene sumnje tačne. Šah-mat od Vila Smita, od Garija Oldmana, od Džeksona Lamba, od cijele „Slow Horses“ ekipe. Jedno golo stopalo i prsla čarapa – za tihi vrisak. I niz novih pitanja što, kako, zašto, je li moglo drugačije za Džeksona Lamba.

LISTA PRDEŽA

Tu negdje, u toj anegdoti, krije se i odgovor na pitanje zbog čega je Lamb tako zaštitnički nastrojen prema svojim agentima, ali i zašto se trudi da sakrije brigu. A briga je očinska, tu dileme nema… I glavni je lijepak koji cijeli tim i seriju drži na okupu, koji im brani da se raspu i posustanu, koji im održava galop. A prdeži? Da li je i u novoj sezoni bilo nekih koji zaslužuju da uđu na top listu? Pa, Lamb je ovog puta raspalio samo jedan, ali za narativ - i te kako vrijedan. Komotno može na jednu od lista „Najbolji prdeži Džeksona Lamba“ a, kao što znate, nije ih malo. Ni prdeža, ni onih spremnih da im analitički priđu, bez ikakve zajebancije i sa zasluženim

poštovanjem. Takvi će vam najbolje reći da je svojom „nadutošću“, uličnom pameću i nepogrešivim instinktima Lamb i u petoj sezoni spasio cijelu stvar. Hoće li, pak, seriji biti potrebno spašavanje nakon odlaska Vila Smita? Možda ste čuli, šesta i sedma sezona već su odobrene, ali kormilo u narednoj preuzima Gabi Čijap , a u onoj tamo Ben Vanstoun . Oboje su sve vrijeme radili sa Smitom, pa i on sam vjeruje da se kvalitet neće mnogo promijeniti ni nakon što on prestane da piše. I zaista je postavio dobru formulu i recept; na njima je samo da ga isprate, bez ikakve potrebe za izvođenjem kerefeka.

S obzirom na to da se za „Slow Horses“ uvijek paralelno snimaju dvije sezone, „šestica“ je već gotova, pa smo već dobili trejler. Tako smo i vidjeli da se u igru ponovo vraća Viving, tj. Riverov psihopatski otac Frenk. Vjerujemo da ćemo ponovo vidjeti i Luisu (Rosalind Elesar) koja je, makar privremeno, napustila „Slough House“ u petoj sezoni… Pa da vidimo kako će je dočekati kičma i srce ove serije, što će joj reći vječita enigma, kakvu će joj ljubav upakovanu u psovku spremiti Džekson Lamb… Jedan i jedini. Najbolji na televiziji. Ma, apsolutni serator i GOAT!

Edvards)

Lud, luđi, najluđi - Tom Bruk razbija kao nepredvidljivi Ko

heroja Kartrajta

I LOVE LA REJČEL SENOT RASTURA GENERACIJU HRONIČNO ZAVISNU OD INTERNETA KOMEDIJI KOJA IPAK NAGRAĐUJE STRPLJENJE GLEDALACA

EKSTAZA I AGONIJA TIKTOK

Rejčel Senot perfektno hvata vajb Bambi djevojke sa nožem

TIKTOK ŽIVOTA

EKSKLUZIVNO

Nakon što dvije-tri epizode odmaknu i shvatite na što kreatorka i glavna glumica cilja – sve klikne. I zaista možete da počnete da uživate u autoironiji duboko odbojne, ali i sociološki zanimljive družine influensera

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Tiha generacija, bejbi bumeri, generacija iks, milenijalci, pa gen z i alfa… Jeste li se ikad zapitali ko izmišlja sva ta imena za različite generacije rođene u 20. i 21. vijeku? Možda i nijeste, ali ste sigurno znali da padnete od smijeha i klimnete glavom kad vam iskoči mim na račun nenormalnih razlika u poimanju svijeta između vaše, generacije vaših roditelja i današnjih klinaca. Zaista su ogromne, a osim istorijskih događaja i kulturoloških trendova ponajviše ih je produbilo i preoblikovalo - njegovo visočanstvo internet. Do te mjere su digitalne radosti i pošasti uticale na novije generacije, da se između milenijalaca i gen z grupacije stvorila podgrupa. Ti što imena izmišljaju nazvali su ih „zilenijalci“. Rođena u drugoj polovini devedesetih, to je mikrogeneracija koja je odrastala na prelazu između analognog u digitalni svijet. Odatle i toliko kontradikcija među zilenijalcima, sa jednima koji se digitalnom svijetu sa lakoćom prepuštaju i u njemu plivaju kao ribe u vodi, te s onim drugima koje ipak hvata veća anksioznost od zatvaranja u tvrđave interneta. Pa će vam prvi najprije reći da se identifikuju sa gen z, a drugi ipak mnogo više sa milenijalcima.

E, o toj i takvoj mikrogeneraciji, njenim kontradikcijama i cijepanjima identiteta HBO seriju „I Love LA“ napravila je Rejčel Senot. Bez ikakvih filtera o filterima, lajkovima, skrolovima, zapraćivanjima, rilsima i lajvovima – kroz svih osam epizoda prve sezone koje smo dobili na uvid od HBO uoči premijere na televiziji i striming servisu HBO Max. Dakle, baš onako kako se i moglo

očekivati od neurotično-harizmatične i duhovite zilenijalke koja se proslavila ulogom u presimpatičnoj dramediji „Shiva Baby“ (2020) Eme Seligman , pa ponovo pokidala radeći sa njom u „Bottoms“ (2023).

Zilenijaci i hroničnije zavisni od interneta, pak, znaju Rejčel od njenih prvih koraka ka slavi i viralnih klipova na društvenim mrežama, većinom punih sprdnje na račun življa iz Los Anđelesa, bili u pitanju staromještani, turisti ili „transplantirani“ doseljenici. Zato nije ni čudo što je nakon tri sjajna filma (uz dva Emina, gledali smo je i u „Bodies Bodies Bodies“ [2022] Haline Reijn) dobila autorski projekat na televiziji HBO koji se tiče upravo El-Ej influensera, njihove haotične svakodnevice i kulture.

No, fakat je da bi vas naziv „I Love LA“ zaista mogao zavarati. Ako očekujete ljubavno pismo gradu ili da vam se Rejčel nametne kao ključni glas jedne generacije poput Lene Danam – grdno ćete se razočarati.

Nije „I Love LA“ za zilenijalce isto što i kultna HBO dramedija „Girls“ za milenijace, iako će se mnogi iz ove mikrogeneracije pronaći među njenim redovima. Danam bi svakako napravila nešto slično da je sada u Rejčelinim godinama, što najbolje pokazuje njen posljednji projekat „Too Much“ koji je zaista ispao too much u svakom pogledu.

Ipak, „I Love LA“ mnogo više liči na miks Leninog provokativnog pretresa želja i grijehova jedne generacije – i bjesomučne jurnjave za uspjehom u gradu u kojem svako želi da se nametne kao „naredna velika stvar“, baš kao u seriji „Entourage“. Ovo drugo je ipak mnogo više akcentovano, naročito na početku osmodjelne sezone. Ka-

ko i zašto? Pa, da krenemo od početka… „ I Love LA“ je priča o Maji (Senot), menadžerki za talente koja svoj i tuđi uspjeh najčešće mjeri po broju lajkova i pratilaca na mrežama. Takvi su joj i najbliži prijatelji poput Čarlija ( Džordan Firstman , i njega je, kao Rejčel, stvorio internet), selebriti stiliste ispod čijeg se gej-radara i dežurnih osuđivačkih komentara krije tajni vapaj za ljubavlju i konekcijom.

Ili Alani ( Tru Vitaker ), kćerke superpoznatog glumca koja radi izmišljeni posao u očevoj produkcijskoj firmi. Ili, u prevodu, klasična je „nepo baby“, što je presimpatična autoironija, s obzirom na to da je glumica koja sjajno dočarava njen pogub - kćerka Foresta Vitakera

BALENCIAGA I DUGE

Ako i pomislite kako su Maja i njene dvije pratilje iritantne preko svake mjere, samo čekajte da se u prvoj epizodi pojavi njena zakleta (ne)prijateljica.

Talula (magnetična Odesa A’zion, još jedna nepo baby, kćerka genijalne Pamele Adlon u čijoj je seriji „Better Things“ i debitovala) je njujorška influenserka koja trenutno puca od popularnosti i, kao naredna „it“ djevojka, samo podsjeća Maju da u Los Anđelesu nije pronašla što je tražila, da je trebalo da ostane u Njujorku.

Blokirala ju je na svim mrežama, ali badava – Talula se u „analognom formatu“ pojavila na njenim vratima. I sad Maja, knap na svoj 27. rođendan, treba da prelomi da li da je otjera jednom zauvijek ili da pronađe način da izgladi nesuglasice sa jednom od najvažnijih osoba iz

djetinjstva. Pogađate, odabraće ovu drugu opciju, i to nakon što joj Talula otkrije da joj život baš i nijesu samo duge, „Balenciaga“ torbe i jednorozi, te da je želi za svoju novu menadžerku.

Talula je vrsta osobe koja vam uleti u život i raznese ga kao uragan, ostavljajući samo haos za sobom. Maja to zna, ali prepušta se ludilu zajedno sa cijelom družinom teških influensera među kojima je njen momak – jedini normalac. Dilan (Džoš

Hačerson ) je učitelj i sasvim mirna, prosječna, da ne kažemo superdosadna osoba. No, nakon što Talula uleti u njegov i Majin stan – i njegov život se mijenja naglavačke. Između ostalog, Dilan postaje mim. „Coke Larry“.

STVARNO I LAŽNO

Teško je objasniti koliko je Majina haotična družina, mimo Dilana koji sve vrijeme funkcioniše kao mirna luka i moralno sidro serije, iritantno provokativna, nenormalna, pretjerana, čak i maksimalno vještačka na početku. Ipak, nakon što dvije-tri epizode odmaknu i shvatite na što Rejčel Senot cilja – sve klikne. I zaista možete da počnete da uživate u autoironiji serije „I Love LA“, kao i u gomili sporednih ili gostujućih zvijezda poput Lejton Mister (nedavno smo joj se smijali i u „Nobody Wants This“), Mouzes Ingram ili Ilajdže Vuda, zaduženog za jednu od najurnebesnijih epizoda. Ima ih još, da se razumijemo – ali zbog spoiler liste na koju smo se obavezali, moraćete da ih otkrijete sami. Recimo samo da ćete

vjerovatno vrisnuti na pojavljivanje jedne obožavane dame iz medvjeđeg televizijskog hita, te da ovdje igra nekoga koga uopšte od nje ne biste očekivali. Elem, postoji jedan trenutak kada provalite da je sve to vještačko zapravo autorski ciljano u seriji – od cool girl estetike, golih stomaka i gaćica kojih više nema nego što ih ima, do partimanijačenja i mamurluka što se izbijaju novim mamurlucima. Ili koksom. Odatle i zeleno svjetlo od televizije HBO koja i dalje, čak i u eri striming ratova, čak i nakon kupovine poslije koje su joj nametnuli mnogo više proizvodnje petparačkog rijaliti programa, ostaje u vrhu igre. I nastavlja da bira rizičnije projekte i neobičnije autore, što ponajbolje dokazuje sa tri serije čije nove sezone upravo emituje - „I Love LA“, „IT: Welcome to Derry“ i „The Chair Company“. „You don’t have an eating disorder? Get one, bitch!“ Majino ponašanje, ekspresije i gestovi nijesu mnogo drugačiji u klipovima i u stvarnom životu. Snimala se telefonom ili komunicirala oči u oči, njen glas, lice i pokreti „transplantirani“ su sa tipičnih, najčešće gigavještačkih video-sadržaja influensera. I dok se lažno preliva u stvarno i obrnuto, eto Rejčeline ključne izjave o ekstazi i agoniji influenserskog života.

Senot je seksi, a infantilna; svjesna sebe i svojih aduta a totalno delulu; energična i furiozna a ipak mrtva kao uš. Ona je djevojka sa Bambi pogledom, ali i sa nožem i prstom na obaraču. Dakle, istovremeno zanimljiva i odbojna, spoj je gigantskih kontradikcija i rvanja, a takvo joj je i „gledaj u mene i uvijek samo u mene“ okruženje.

Takva je i serija – šljokičava i sva kao ulijepljena u sjaj za usne, buntovna kako to može biti samo mladost koja se nikome i ničemu ne izvinjava. I koja misli da zna što hoće, te kako bi mogla to nešto da dobije u svijetu u kojem svako i u svakom trenutku drži prst na skrolu, na ekranu telefona.

Ako je Rejčelina Maja mozak takvog svijeta, njegovo srce bez sumnje je Talula. Kako je samo iznosi Odesa A’zion – kao najseksi stvar, najjači magnet, najluđu kometu čitave priče. Iz-

Haotično žensko prijateljstvo jedan od najvećih aduta serije

Forestova kćerka Tru Vitaker u autoironičnoj „nepo baby“ ulozi

SERIJE

vjesno je da će se o njenoj glumi najviše i pričati, naročito nakon što u bioskope krajem godine stigne „Marty Supreme“, sportska drama Džoša Safdija u kojoj ekran dijeli sa Timotijem Šalameom

Dok Talula gomila flopove i Maja pravi sporne odluke, ironično, užitak u seriji i njihovom destruktivnom prijateljstvu samo raste. Kroz njihove zgode i nezgode sjajno se izvrće i u oblandu nihilizma uvija efemerna popularnost na internetu, način na koji se održava ili kontrola štete kad influenserska zvijezda krene da gasne. „Čekaš tri dana prije nego što odgovoriš na onlajn optužbe za rasizam; dva za homofobiju. Za antisemitizam odgovaraš odmah.“ Rejčel Senot možda i previše dobro razumije sile koje generišu popularnost i viralne klipove, pa „I Love LA“ postaje izvor kako pametnih duhovitosti i blama, totalnog krindža, tako i oštrih opservacija o digitalnim paklovima našeg doba.

PRATIOCI I KEŠ

Druga polovina serije u najmanju je ruku nihilistička: dok se mladost kupa u gluposti i zabavi, jasno se otkriva planina anksioznosti koju na plećima nose influenseri i oni koji to žele da postanu. U tom svijetu ne smiješ stati ni sekund; u protivnom ćeš nestati. A kada se jednom domogneš vrha - poklona, ugovora sa brendovima, oduševljenih pratilaca – sve što želiš jeste da nikad više ne budeš normalac.

„I Love LA“ je, stoga, mnogo više od glasa generacije i priče o biću i pulsu jednog konkretnog grada. Senot ne govori toliko o Los Anđelesu koliko o stereotipima i iluzijama sa kojim mladi dolaze u grad, te o životu koji se praktično vrti oko konvertovanja TikTok pratilaca u čisti keš. Zbog toga i jeste neobična i sociološki zanimljiva, više nego što je smiješna kao komedija ili štosna kao televizijski hangout sa megazanimljivim ljudima.

Stoga, u poređenju sa FX dramedijom „Adults“ koja cilja istu ili sličnu zilenijalsku i gen alfa publiku, ovo je mnogo bolja i dublja priča. Čak i ako vam

Mladost El-Eja više vuče na „Entourage“ nego na „Girls“ Lene Danam

Džoš Hačerson zadužen za jedinog normalca u družini teških influensera

se na početku učini da „I Love LA“ baš i nije vaša šolja čaja, probajte da se naoružate strpljenjem.

Generacije se smjenjuju i mijenjaju se njihovi kulturološki kodovi, ali želja za uspjehom i samoostvarenjem ostaje univerzalna. E, to je taj momenat gdje Senot može da sačeka i nahvata i gledaoce koji nijesu zilenijalci. I navede ih da osjete cajtgajst, da možda malo bolje shvate duh modernog vremena.

Senot u „I Love LA“, dakle, ipak stiže do punokrvnijih likova i smislenije poente, nagrađujući strpljenje na duže staze. Iako je njene likove na početku teško voljeti, fakat je da imaju nešto zbog čega ipak želite da osta-

nete i ispratite njihovu bruku, muku i galamu. Na koncu, možda i da poželite drugu sezonu – srećni što više nijeste toliko glasni, neznaveni i mladi, ali i pomalo ljubomorni… Zbog te sile, zbog te neukrotive energije, zbog svih tih grešaka i ludosti na koje ta mladost i dalje polaže pravo.

DEATH BY LIGHTNING MAJKL ŠENON I METJU

MEKFEJDEN - NAJJAČI ADUT

Kroz istoriju Sjedinjenih Američkih Država dogodila su se četiri fatalna napada na predsjednike. Manje-više svi u svijetu znaju za atentate na Abrahama Linkolna i Džona F. Kenedija. Treći je Vilijam Mekinli, ubijen 1901. tokom drugog mandata. Za njega se donekle i zna, a najmanje je poznat četvrti koji je život završio na isti način, ubrzo nakon inauguracije.

Riječ je o 20. predsjedniku SAD-a Džejmsu Garfildu

MAGNETSKE SILE

Netfliksova nova mini-serija „Death by Lightning“ adaptacija je knjige „Destiny of the Republic: A Tale of Madness, Medicine and the Murder of a President“ Kendis Milard i istinita je priča o dvojici muškaraca koje je svijet zaboravio. Jedan je bio Garfild, a drugi čovjek koji ga je upucao.

Radnja serije počinje krajem šezdesetih godina prošlog vijeka u nekom podrumu, otkrićem tegle u kojoj leži mozak Čarlsa Guitoa. Potom se teleportujemo nazad u posljednju četvrtinu 19. vijeka i kroz četiri zabavne epizode

GLUMAČKI DVOBOJ

Kreator Majk Makovski odbija da tretira prošlost kao zatvoreno poglavlje i otkriva svijet u kojem se idealizam sudara s oportunizmom i gdje lično vjerovanje u dobrotu uništavaju mehanizmi moći

svjedočimo priči o kratkom usponu Džejmsa Garfilda (Majkl Šenon) na predsjedničku vlast i neobičnu putanju čovjeka koji će postati njegov ubica. Naravno, njemu pripada onaj mozak sa početka, a Guitoa igra Metju Mekfejden

Poput dvije magnetske sile koje se polako približavaju, mini-serija prikazuje paralelno putovanje budućeg predsjednika i ubice. Guito je upravo pušten iz zatvora; on je mentalno nestabilan i maštovit čovjek koji želi da se infiltrira u hodnike moći, prvenstveno kako bi riješio finansijske probleme, ali i zbog zablude o veličini.

Za to vrijeme, nakon strastvenog govora na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji, Garfild postaje senzacija. Kako bi učvr-

stili republikanske redove, on i njegov saveznik Džejms Blejn (Bredli Vitford), koji je predstavljao svojevrsno progresivno krilo stranke, nemaju drugog izbora nego da udruže snage sa konzervativnijom strujom. Tako se grupi pridružuju senator Rosko Konkling (Šej Vigam) i njegova desna ruka Čester Artur (Nik Oferman), koji postaje potpredsjednički kandidat. Ali, od početka je jasno da ove dvije frakcije imaju napet odnos, te da savez neće izaći na dobro…

SAFRA I AMBICIJE

Kreator Majk Makovski i režiser Met Ros odabrali su da ispričaju istinu pridržavajući se konvencija fikcije, pa plove kroz četiri epizode krojeći za-

nimljiv univerzum, moćne likove i priču koja je relevantna i dan-danas.

„Death by Lightning“ je prvenstveno studija karaktera dvojice muškaraca iz siromašnih sredina koji ipak imaju vrlo malo zajedničkih karakternih crta i slijede potpuno različite životne ciljeve. Ipak, njihovi putevi se ukrštaju. S jedne strane, tu je ludak koji vjeruje da može ubijediti svakoga u svoje laži i koji je izgubio dodir sa sopstvenim snovima, a s druge - tu je političar koji nosi teret nevoljne funkcije s izvanrednom zrelošću. Kroz ova dva ekstremna lika razotkriva se političko licemjerje koje je i dalje prisutno u američkoj areni. I Garfild i Guito pokušali su da se popnu uskim stepenicama meritokratije - jedan je

SERIJE

MINI-SERIJE O MANJE POZNATOM ATENTATU NA AMERIČKOG PREDSJEDNIKA

NA VAŠARU TAŠTINE

uspio, drugi nije. Kreator serije ipak pomalo idealizuje likvidiranog predsjednika, naglašavajući pretjerano njegovu čast, dok istovremeno ističe ubicinu sklonost javnom samoponižavanju, pa su tako malo pojednostavljene okolnosti koje okružuju živote ovih likova.

Svakako je zanimljivo da je u tom kontestu mnogo više pažnje posvećeno ubici i njegovom karakteru, baš kao što je, recimo, Miloš Forman u filmu „Amadeus“ (1984) više pažnje usmjerio na Salijerija nego na Mocarta. Radi dramatičnog efekta, Guito je svojevrsni klovn koji se vječito ponižava pred nogama onih na vlasti, za razliku od Garfilda koji istinski želi da iskorijeni korupciju. Istovremeno, njihov „dvoboj“ savršeno oslikava Ameriku tog vremena – ambicioznu, punu frustracija i na pragu duboke transformacije, sa sve idealima demokratije koji se sukobljavaju sa žeđi za individualnim priznanjem.

OPIPLJIVI OČAJ

Šenon kao Garfild nastoji da održi mučan, državnički i stoički mir, koji povremeno prekidaju ljutiti ispadi ili luda radost. Glumac donosi težinu i dostojanstvo liku sa čvrstim moralnim kompasom i željom da čini dobro u svijetu.

Ovdje imamo političara koji je toliko prirodno iskren i dobar da se taj prikaz graniči s iluzijom. Kongresmen, porodični čovjek i ratni heroj koji je pokušao zakopati posttraumatski stresni poremećaj dobrim humorom i djelima, toliko je skroman i nepretenciozan da ga to nenamjerno katapultira na predsjedničku poziciju. On je savršeno srce ove priče. Mekfejden je izvrstan kao samodopadni bolesnik koji traži smisao, bogatstvo i slavu u životu, s tim da ga nedijagnostikovana mentalna bolest tjera u krajnosti. Izvrsni glumac krade cijeli

šou kombinovanom naivnom, ali i odlučnom interpretacijom. Njegov očaj u svakoj sceni je gotovo opipljiv, a na momente ima i humorističan prizvuk. Ono u što je vjerovao, prema njegovom vlastitom iskazu na početku serije, u biti je verzija američkog sna: svako, bez obzira na to odakle dolazio, može uspjeti, uključujući i one koji lažu, kradu, varaju i laskaju kako bi se domogli vrha. Ako uloga u HBO drami „Succession“ to već nije uradila (a jeste), onda bi Mekfejdenu ova rola sigurno mogla da osigura mjesto u istoriji filma i televizije. Među sporednim glumačkim imenima ističe se Beti Gilpin , koja još jednom pruža snažnu karakterizaciju, ovog puta kao Garfildova odana supruga. Tu su

i sjajni Vitford, Vigam i Oferman kao oportunistički političari koji ili pomažu Garfildu ili ga ruše, zavisno od toga koliko se u tom trenutku njegovi planovi kose sa njihovima.

ZAKULISNE SPLETKE

Uz nekoliko zaobilaznih tokova, serija napreduje hronološki, od perioda prije nego što je Garfild izabran za predsjedničkog kandidata, preko kampanje i vremena provedenog u Bijeloj kući, do atentata i posljedica ubistva. Ni u jednom trenutku ne čini se kao da seriji „Death by Lightning“ nešto fali ili da se činjenice prebrzo iznose. Izuzetak je samo kraj, gdje se očito žurilo s obzirom na to da je dugo i uznemirujuće suđenje potpuno ignorisano.

Kreator serije ipak uspijeva da očara pričom koja je malo poznata po svojim specifičnostima, ali je nažalost univerzalna po temama i posljedicama. Nema nepotrebnih skokova u vremenu, nema ni senzacionalizma. Serija je mirna i ritmična; dijalozi nijesu bombastični; materijal ima dovoljno snage da odjekne potpuno sam. Kroz četiri epizode ubjedljivo se istražuje i kako je američka politika bila iskrivljena nakon Građanskog rata. Stranačke konvencije snimaju se poput karnevala sa naduvanim govorima i zakulisnim spletkama, a savezi se kupuju i izdaju tokom iste noći. To dobro oslikavaju likovi kao što je Vigamov tiranin Konkling i Ofermanov Čester Artur kao pijani klovn koji završava kao potpredsjednik. U ovom pozorištu taštine, Garfild se pojavio kao posljednji idealista i čovjek koji vjeruje da vlada može služiti narodu. Zbog toga je i teško seriju gledati a ne razmišljati o savremenoj politici i modernoj demokratiji kao spektaklu za mase, koji stvaraju baš političari poput Konklinga. Serija „Death by Lightning“ pametno je osmišljena i dolazi u pravo vrijeme. Prožimajući je tihom ozbiljnošću pozorišne predstave, kreator je odolio iskušenju da ključne istorijske ličnosti iz ovog perioda prikaže samo kao heroje ili zločince. Umjesto toga, otkrio je panoramu ambivalentnosti, svijet u kojem se idealizam sudara s oportunizmom i gdje lično vjerovanje u dobrotu uništavaju mehanizmi moći. U „Death by Lightning“ Makovski jednostavno dopušta prošlosti da diše i odbija da je tretira kao zatvoreno poglavlje. Dijagnoza sadašnjosti iznova i iznova sjaji kroz tekst. Kada se posljednja epizoda završi, ono što ostaje nije ogorčenje, već refleksija jer ova serija prije svega pokazuje da televizija još može da postigne ono zbog čega je film izmišljen, a to je da učini istoriju opipljivom.

Nik Oferman kao opasni oportunista iz Republikanske stranke

Beti Gilpin ubjedljiva i dirljiva u ulozi odane Prve dame

Piše:

FANTASIA OSAMDESET PETI ROĐENDAN DIZNIJEVE POSLASTICE

U ZAGRLJAJU STIDLJIVOG NILSKOG KONJA I KLASIKE

Stojan STAMENIĆ

Igra satova. Znate ono kada stidljiva ženka nilskog konja u baletankama pleše progonjena krokodilom pod crnim plaštom? E, to se zove „Igra satova“, to je jedan strašni kompozitor Amilkare Ponkijeli komponovao. Pravo iz 19. vijeka, pa u animaciju Volta Diznija, do bitne reference našeg odrastanja. Do melodije djetinjstva. Spašavanje redova Mikija: Volt Dizni, otprilike 1936. godine, nikako nije želio da Miki Maus postane manje relevantan od drugih likova iz njegovih crtaća.

KLJUČNI LEGAT

Problem? Njegova publika tada je mnogo više voljela Paju Patka i Šilju. Za akciju spašavanje bilo je potrebno malo klasične muzike, recimo, orkestarski komad Francuza Pola Dike… Inspirisan djelom velikog njemačkog pjesnika Getea. Taj već „olinjali“ Miki odabran je da bude Čarobnjakov šegrt! I taj „The Sorcerer’s Apprentice“ premetnuće se u temeljni kamen i kičmu onoga što će prije 85 godina postati „Fantasia“.

Do tada, animacija se gledala samo kao crtanje više ili manje

„Igra satova“ sa krokodilom i ženkom nilskog konja momenat je koji ostane nezaboravan. Samo sjećanje dovoljno je da zagrlite dijete u sebi

čovjekolikih živuljki i životinjica koje skakuću okolo. Od filma „Fantasia“ (1940) i tog 13. novembra prije 85 godina animacija je konačno prepoznata kao forma umjetnosti - i to ona koja može da stoji barabar sa bilo kojim igranim, „stvarnim“ filmom. E, to je ključni legat Volta Diznija. I za to je bilo potrebno bezobrazno mnogo ambicije i vjere. Da se istupi i osvoji nova teritorija. O ambiciji: više od 1.000 animatora i tehničara bilo je zaposleno na filmu „Fantasia“; zajedno su nacrtali više od 500 animiranih karaktera! Uz ideju, da prepoznatljiva klasična muzika tog vremena - bude oslonac Diznijevog najgrandioznijeg projekta do tada. I koji, nećete vjerovati, tada neće ni stići do nacionalnih projekcija u bioskopima… A zašto? Prije 85 godina, „Fantasia“ bila je vizuelno i posebno zvučno - miljama, godinama ispred opreme koja je za projekcije bila dostupna u ogromnoj većini američkih bioskopa. Pa su projekcije pre-

tvorene u svojevrsni roadshow - diznijevski karavan sa najmodernijom opremom išao je od grada do grada i prikazivao film u kinima. Spektakl tehnologije, sa sve onim krokodilom i ženkom nilskog konja u plesu zavođenja, čarobnjakom Mikijem i klasičnom muzikom!

Dakle, spreman za rizik i gargantuanski veliki projekat, Volt Dizni bio je taj koji filmu „Fantasia“ pružio skelet i meso. Dušu mu je udahnuo Leopold Stokovski ; tada dirigent Filadelfijskog orkestra. Njihov prvi razgovor, negdje na ljeto 1937, ticao se isključivo muzike za „Čarobnjakovog šegrta“.

Novi problem? Volt je brzo shvatio da će animiranje Mikija za taj i takav film koštati mnogo više od rada na bilo čemu što je, recimo, studio prethodno radio sa „Silly Symphony“ crtaćima, takođe sa klasičnom muzikom. I onda je sa bratom Rojem, koji je vodio finansije, došao do zaključka: kad su u pitanju tako velike

pare, to mora biti dugometražni animirani film. Sa još nizom segmenata i drugih muzičkih tema koje bi se mogle uklopiti uz „Šegrta“ i zajedno izgraditi skladnu cjelinu. Malu antologiju.

PROLJEĆE I EVOLUCIJA

Ime je sudbina. Dirigent Stokovski sjećao se kako mu je Dizni na sastancima u Los Anđelesu govorio o animaciji „koja se razvija i raspliće kao da se to čista fantazija pred nama dešava“. Toliko ga je ta priča dirnula, o animaciji i onom što će potom postati „Fantasia“, o Diznijevoj spremnosti da u taj posao uvede „najveće i najvještije majstore posla igre tih boja i pokretnih slika“ (da, baš tako se izrazio)da je cijenjeni gospodin dirigent Stokovski ponudio da sav posao završi džabe. Dizni, naravno, nije htio ni da čuje. Kasnije je Stokovski, samo za segment koji se tiče „Čarobnjakovog šegrta“, dobio tada sjajan honorar, 5.000 dolara.

E sad, izbor muzičkih tema spram kojih su rađene pojedine igrane sekvence i priče… Na primjer, prvo je u igri bila „Žar ptica“ Igora Stravinskog, pa je potom, ipak i potpuno trijumfal-

Nezaboravna „Igra satova“

Kreacija tehnološki daleko ispred svog vremena

KALENDAR

JE ANIMACIJA PRIZNATA KAO UMJETNOST

STIDLJIVOG KLASIKE

no, izabrano njegovo „Posvećenje proljeća“. I taj je segment podigao najviše prašine: jer tiče se praistorije, dinosaurusa i svijeta izumrlih vrsta.

Nije bilo dovoljno ni to što je Dizni prihvatio da odatle izbaci i praistorijske ljude, da se ne bi slučajno zamjerio brojnim i glasnim organizacijama kreacionista i vjerskih zajednica. Svejedno, svakako su protestovali jer im je ta animirana igra po notama Stravinskog ipak slutila na evoluciju.

VELIKI PRASAK

A segment sa baletom „Krcko Oraščić“? E, Čajkovski je već bio na tragu potpune psihodelije (sa sve rasplesanim pečurkama), uz sasvim diskretno korišćenje stop-animacije i dijagrama pravih sniježnih pahulja. Tu je već jasno da ovo nije i ne može biti običan niz iscrtanih frejmova, da je ovo i pokazna vježba inovacije u specijalnim efektima i animaciji generalno. Fantazija od posla. Početak sa Bahovom „Tokatom i fugom u D molu“ testament je najdivnijem nasljeđu klasične muzike, s orkestrom osvijetljenim u plavim i zlatnim tonovima, ali i oivičenim u dramatičnim sjenkama, ili u dubokom mraku odakle bi izranjale animirane apstrakcije. Poput sudara muzike i animacije - za rađanje novog kreativnog kosmosa, za veliki prasak u umjetnosti pokretnih slika. Nego, to je opet ništa spram one radosti i one „Igre satova“ sa krokodilom i ženkom nilskog konja. Momenat koji ostane nezaboravan; samo sjećanje dovoljno je da zagrlite dijete u sebi. Nećete vjerovati, na cijelom tom segmentu radilo je samo 11 animatora! Plan i koncept priče zaokružen je u oktobru 1938,

uz Diznijeve česte intervencije i promjene… Jer želio je baš tu, striktno u tom baletu, da servira momente najluđih komičnih klizanja.

Da bi animatori što bolje obavili posao Dizni im je plaćao dane i dane posjeta losanđeleskom zoološkom vrtu „Grifit“. Još je animator Džon Henč lagano dobio i godišnje karte za najbolji i najskuplji balet - jer je jednog dana samo natutnuo kako o baletu ne zna ni izbliza dovoljno. Nikakav problem.

STRAVINSKI I LUGOŠI

„Noć na golom brdu“ Modesta Musorgskog film pruža ka mračnijim tonovima slovenske mitologije… I to je zasluga Vladimira Titlje, sjajnog ukrajinskog animatora, koji je osmislio i one strašne scene sa Černobogom i svim noćnim morama folklora svog naroda. Šta je Dizni uradio? Pa, doveo u studio filmskog Drakulu lično, dakle velikog glumca Belu Lugošija - da spram njegove pojave bude dizajniran taj Černobog. Samo što se to Titlji nikako nije dopalo! I njegov finalni koncept ipak je ispao mnogo bolji. E, da - od svih kompozitora čija su djela rabljena za film „Fantasia“, samo je Igor Stravinski tada bio živ. Pa je javno gunđao kako je dirigent Stokovski iz njegovog djela „izostavio najjače momente, a neke segmente potpuno ispremetao“. Izvjesno je da nije znao mnogo ni o animaciji, ni o filmskom jeziku i narativu.

Završnica je „Ave Maria“ Franca Šuberta ; onaj Černobog i sve utvare šume povlače se pred oglašavanjem anđelskog zvona, pred samu zoru… A neki monasi pod kapuljačama, okupani rosom i jutrom, tiho i pobožno grabe ka ruševinama stare katedrale.

Dizni je odbio da se u finalnom kadru, na nebu nad monasima javi Madona, Bogorodica; nije želio da film bude obojen sa previše religijskih tonova. A svako ko je jednom pogledao film „Fantasia“ samo može svjedočiti koliko je tu mašte i odricanja i iskrene vjere jednog genija. I kakvo je to religijsko iskustvo animacije koje, nakon 85 godina, može pripadati samo Voltu Dizniju.

„Čarobnjakov šegrt“ s „olinjalim“ Mikijem

Piše:

Stojan STAMENIĆ

Robert De Niro nije morao da postane glumac da bi stekao slavu. Bobi je lagano mogao biti jedan od deset ili 20 najboljih boraca srednje kategorije u boksu, ikad! Ušao je u bruklinski profi-ring tri puta, pobijedio dvaput. Nastupao je samo pod nadimkom „Young LaMotta“.

Kada snimaš filmove, to je kao da svaki put uđeš u bokserski ring. Tako je Martin Skorseze govorio nakon što je snimio „Raging Bull“ (1980), premijerno prikazan 14. novembra prije 45 godina u Njujorku.

A prije? Malo je reći da mu je boks, tokom odrastanja u Maloj Italiji na Menhetnu, bio dosadan. „Sve što uključuje loptu - pa, ništa dobro“, natutnuo je jednom o najpopularnijim sportovima za Amerikance. A one sportove bez lopte mrzio je još jače.

REŠETANE ARKADE

Kada je prvi put, između rundi jedne borbe, vidio kako krv s izrešetanih arkada curi u sunđere, te kako se potom odmah cijedi u kante, tu kraj ćoška ringa u najslavnijem američkom svetilištu sporta, njujorškom „Medison skver gardenu“… Marti se okrenuo ka producentu i samo promrmljao: „I ovo… oni nazivaju sportom“. Dvije borbe je tada pogledao; krvavi sunđer, krv na konopcima, to su bili detalji koje je ubacio u film, a da ih nije bilo u scenariju.

Martin Skorseze snimio je „Raging Bull“ jer to nije film o bok-

BIJES I SRAM

BIKA IZ BRONKSA

De Niro je godinama morao da navaljuje da bi Marti u toj priči vidio nešto za sebe. Sve do onog predoziranja. Do momenta kada je Skorseze i sam postao „imao pa nemao“ lik

su i o bokseru. Već o muškarcu kojeg ljubomora, seksualna nesigurnost i nedorečenost prvo parališu. A onda ga učine i ludo nasilnim. Razjarenim. I koji svaki primljeni udarac u ringu doživljava kao zasluženu kaznu.

Kao ispovjedaonicu za grešnog katolika.

Zna Džejk LaMota, taj ludi antiheroj Skosezeovog filma, da je svaku boksersku ranu i životni poraz i pad i nokaut koji je primio ili pretrpio - debelo zaslužio. Da je tako moralo biti; da je, na neki lud način, u kovitlacu straha i žudnje, pa opet straha i stida i još žešće žudnje - sve to prizvao.

Nikada Martin Skorseze ne bi ni prihvatio da snima „Raging Bull“ da mu se nije desilo predoziranje iz kog je jedva živu glavu izvukao. U bolnici ga je De Niro posjetio, bacio mu knjigu na krevet i samo rekao: „Stvarno više moramo da snimamo ovo“.

I pristao je da snima - da spašava goli život i veliku karijeru. I sad, fora je i stvar u tome,

već shvatate - što je ta priča o Džejku LaMoti mnogo manje De Niro, a mnogo više Skorseze. „Kad snimaš kao da svaki put uđeš u ring“.

IMATI I NEMATI

Marti je imao sreće što mu je De Niro bio blizak i što je samom Bobiju ta priča o „imao pa nemao“ bokserskoj zvijezdi, razjarenom Džejku LaMoti, Biku iz Bronksa, bila vrlo bitna.

Bokserski fanovi tu priču obožavaju: LaMota, svjetski šampion srednje kategorije četrdesetih i pedesetih, tučaroš, kavgadžija, sedam puta ženjen, akter pet borbi sa nezaboravnim Šugar Rej Robinsonom, prijatelj, sluga ili dužnik mafije, porodični nasilnik, čak silovatelj, pa robijaš koji je u ćeliji drugog robijaša skoro na smrt pretukao… Pa pi-

Džejk LaMota u kovitlacu straha, ljutnje i žudnje

Keti Morijarti perfektna kao distancirana boginja

KALENDAR

KLASIKA SA ROBERTOM DE NIROM

sac sjajne autobiografije koja je došla do De Nirovih ruku.

Opet, De Niro je godinama morao da navaljuje da bi Marti u toj priči vidio nešto za sebe. Sve do onog predoziranja. Do momenta kada je Skorseze i sam postao „imao pa nemao“ lik.

Onda je De Niro imao toliko petlje da uđe u život starca LaMote lično… I da ga zamoli da ga on priprema za film. Da mu bude praktično trener kraj ringa. Trener za ulogu njega samog. Malo je reći da je stari Džejk bio oduševljen. „Za mene, De Niro je sigurno jedan od deset ili 20 najboljih ikad!“, govorio je starac. Jedino što nije uspio bilo je da nagovori Bobija da nastavi da se bavi boksom. Ono, jedinstvena prilika da nakon osvojenog Oskara u filmu, postaneš i svjetski šampion u boksu, ej! De Niru je film ipak bio ljubav koju nije želio da dijeli ni sa čim.

KORACI I UDARCI

Opet i do kraja, „Raging Bull“ je film Martina Skorsezea. Od momenta kada je sa malom osmomilimetarskom kamerom prvi put ušao u trening-salu da snima Bobijeve treninge sa LaMotom. I od trenutka kada mu je skrenuta pažnja da bokserske rukavice LaMotinog vremena nikako nijesu mogle biti crvene, nego neke „trula višnja“ boje - pa naprečac odlučio da film mora biti crno-bijeli. I eto ga, od tog momenta, taj Skorseze - kako se intuitivno, izranjavan i skoro zatvorenih očiju ali i dalje na nogama, kreće po filmskom ringu, kako bira autorske korake i udarce, zadaje i prima. Eto ga onaj Marti, koji u alegoriji seksualne nesigurnosti i bijesa jednog muškarca, šampiona - govori nešto važno i lično o sebi i svom snimanju filmova! I o svim filmskim autorima uopšte. A šta čini Džejk LaMota (De Niro) u velikom filmu svog i Skorsezeovog života? Spreman je da na jednu riječ supruge Viki, onda kada jednog njegovog rivala opiše kao „zgodnjikavog“ - njegovo lice pretvori u amorfnu kašu krvi i mesa. „He ain’t pretty no more“, prosto će reći gledajući u njene oči. Naravno da je rola De Niru, na vrhuncu karijere, donijela Oskara za glavnu ulogu; naravno da ga je dobila i montažerka Telma

Šunmejker… To što je Skorseze izgubio oskarovsku bitku u kategorijama režije i najboljeg filma od „Ordinary People“ (1980) Roberta Redforda bilo je, onako, sasvim „LaMota“ - jer patina i iskustvo ovih četiri i po decenije od premijere nameću drugačiju odluku. Svi znamo ko je tu stvarno bio bolja i veća zvjerka u filmskom ringu.

HLADNA PLAVOJKA

„Raging Bull“ je, naravno, mnogo više priča o primanju i čak priželjkivanju poraza nego o pobjedama. Pa je i ta sjajna Keti Morijarti, takođe nominovana za Oskara u ulozi Viki - potpuno savršena u genijalnoj sceni u kojoj se pojavljuje visočija, snažnija, sasvim uzvišena, hladna plavojka i distancirana boginja u odnosu na ubogog LaMotu.

Njega cijela ta luda ljubomora i nesigurnost, veliki strah od seksualnosti – progoni od momenta kad je prvi put vidi sa njenih 15 godina… I to će ga jednako proždirati i onda kada bude na vrhu svijeta, kad postane svjetski šampion. Jer ništa mu te 83 pobjede karijere i sjaj reflektora i dragulja na šampionskim pojasevima i čekova sa mafijaškim potpisima neće značiti - spram tišine i pogleda te jedne žene.

I genijalna je, briljantna je ta savršena sigurnost, samopouzdanje Morijarti u ulozi te Viki; od njihovog prvog dejta i sukoba, preko njenih susreta sa mafijašima, do momenata kad prosto čeka da Džejk spusti svoje teške i mučne udarce i odigra sve uboge nesigurne korake pred njom. Da ne vjerujete, da je imala samo 19 godina - i sa toliko sigurnosti glumila ženu čiji se brak nepovratno urušava.

I sve je to vođeno Skorsezeovom rukom, pa i onaj momenat priče koji se tiče LaMote i Viki, ona ključna dinamika koju je Frojd nazivao „kompleksom Madona-kurve“. Znate to: tipu su žene nedodirljivi djevičanski idealisve dok ne ostvare fizički kontakt sa njim. A samim tim što su na dodir pristale, već mu postaju užasno sumnjive…

Kako samo De Niro to dobro pleše u bračnom, životnom, sportskom i muškom ringu; baš kao i Džejkov odnos sa bratom Džoi-

jem, kojeg ne manje sjajno u minijaturi tumači Džo Peši…

ŠAMPIONSKA ODLUKA

Zanimljivo, nije De Niro insistiranjem da se snima film o LaMoti spašavao samo Skorsezea. Spašavao je i Pešija, kojeg je jedva ubijedio da promijeni odluku da prestane da glumi nakon niza neuspjeha i sitnih para zarađenih u „B“ produkcijama. Kako samo ispravna i šampionska odluka, od prvog momenta kada braća u filmu krenu verbalno da sparinguju, da se fajtaju.

A scene borbe? Pa samo da vidite scene borbe! Sa više suptilnih specijalnih efekata nego bilo koji film naučne fantastike, tada, početkom osamdesetih… I sa bukom publike u koju je tim tonaca ubacio i poneki životinjski urlik i razbijeno staklo i eksplozije sijalica…

Jer toliko je, na kraju, neizrečenog, i toliko ne vidite u tako sadržajnom filmu - pa ipak osjećate, kao pobjednička svjetla ili kaznene, samrtničke udarce. Dok kamera treperi tek koji centimetar od pesnica ili rukavica, shvatate i da nema vremena za eskivažu. Da se ne može izbjeći Skorsezeov filmski kroše. I da će vas jedan veliki film patosirati, samo da ponovo ustanete, da naučite i osvijestite, koliko sabijenog straha i bijesa znači ono - biti muškarac.

I onda kada u „Raging Bull“ taj De Niro stoji skoro pasivno, spuštenih ruku, i ne da čeka, nego priziva i priželjkuje protivničke pesnice i udarce… Sa mjesta gdje krvari toliko da ni ne znate, gdje bol počinje a gdje se završavaipak savršeno znate to zbog čega nije padao, zbog čega nije mogao pasti Džejk LaMota.

Nezaboravna minijatura Džoa Pešija

Skorseze i De Niro na setu

KAKO JE NAŠ LAZO SREDANOVIĆ POČEO DA CRTA NEZABORAVNI JUGOSLOVENSKI

BUZDOVANSKE IGRE

Strašan je predizborni skup u epizodi „Plava špilja“ stripa „Dikan“. Pljušti li pljušti na seoskom trgu, sjatili se demonstranti sa parolama „Hoćemo sunce“ i „Ua kiša“, a kandidat im ovako zbori: „Narode moj, ako me izaberete za starješinu sela, garantujem vam 60 sunčanih dana tokom godine! Za mene glasajte i Sunce će da vas ogrije!“. Odgovor okupljenih? „A svi su nam tako obećavali“. Nije loše za nešto što je bilo sinonim za strip bivše Jugoslavije.

Ima još: pred jednim vladarom (starješinom, šta li) Starih Slovena (kako to uvijek stari - kao da su svi bili stari) našlo se pet popova sa namjerom da ih kako-tako privole hrišćanstvu. I sve super, sve dogovoreno - dok ne dođe momenat, gdje i kako završiti „proknjiženje“.

„Pristupite poglavaru u Konstantinopolju!“, viče jedan. „Zašto?! Bolje je jerusalimskom!“, odgovara drugi, da bi već treći prizivao antiohijskog, četvrti rimskog, a peti aleksandrijskog patrijarha… I džaba molba da se dogovore: već su hodočasnici krenuli pesnicama da se razračunavaju ko je prvi počeo pregovore, ko je tu lažovčina, a ko nečista sila.

Zaključak onih još nekrštenih?

„Bolje jedan pop a mnogo bogova, nego mnogo popova a jedan bog!“. Toliko. Dovoljno da znate koliko je „Dikan“ aktuelan i 57 godina nakon objavljivanja prve epizode.

Početak - kao dogovor dvojice Crnogoraca. Ono, u Beogradu. Lazo Sredanović, svjež diplomac beogradske Akademije primenjenih umetnosti, rođeni Nikšićanin koji se obrazovao i odrastao u Novom - našao se u redakciji Politikog zabavnika, u kancelariji glavnog urednika… A urednik - Nikola Lekić

Sjećate li se Nikole Lekića i priča o njemu u Objektivu? Uglav-

nom, rođeni Crmničanin, kao dječak ratni zarobljenik u Italiji, pa poslijeratni oficir vojnog vazduhoplovstva… Potom i službenik jugoslovenske ambasade u Rimu. I sjajan novinar koji je pedesetih pravio strašne intervjue sa Felinijem, Foknerom, Antonionijem, De Sikom, Sofijom Loren, Đinom Lolobriđidom. Vrlo svestran lik, autor,

pa na neki način - i avanturista svog vremena.

Uglavnom, to kako Politikin zabavnik sada izgleda - to je Nikola zacrtao ima šest decenija. On mu je dao formu, a dio te priče bio je i „Dikan“.

I došao mladi Lazo kod cijenjenog urednika, diplomate, oficira, a ovaj mu po kratkom postupku daje instrukcije. Ovim riječima:

U Nikšiću Lazovog djetinjstva nije bilo stripova, pa je kao dijete prvi put crtež vidio - na filmskom platnu. Tada je u gradu postojao i dječji bioskop, pa je sva inspiracija stvarno došla od Diznija

„Hoćemo da pravimo našeg Asteriksa. Ako Francuzi imaju Gale, što mi ne bismo imali neke naše Slovene? Dva stara Slovena, momčinu i njegovog strica. Jedan visok, mlad i jak sa buzdovanom. Drugi star, nizak i pametan“. I to je to. Lazo se mnogo kasnije prisjećao da je Lekić bio takav profesionalac, da je znao da ne bi imalo smisla da nekako više utiče na autore. Bila to sugestija oko crteža, garderobe junaka, frizure, bilo čega. Tek je kasnije Sredanović saznao da nije bio jedini kojem je ponuđen taj zadatak. Bukvalno je bio na modernom intervjuu za posao. Dok mu Lekić nije javio: „Ajde, dođi! Redakcija je odlučila, jednoglasno smo odabrali tvoj crtež“. E da, u jednoj davno objavljenoj epizodi, Dikan i strikan mu Vukoje nabasaju na vizantijskog

Lazo Sredanović

Jedno od putovanja Vukoja i Dikana

Piše:

Stojan STAMENIĆ

PODGORIČARENJE

JUGOSLOVENSKI STRIP „DIKAN“

učenjaka Prokopija. Pa ih on, sav željan znanja o tom novom i neobičnom narodu na Balkanu, pita - kako je kod njih organizovana vlast.

„Šta je to vlast?“, odgovaraju mu. Pa kad mu dodaju i da niko ne vlada u njihovoj zemlji, još i objasne: „Najiskusniji i najpametniji Sloveni se skupe i dogovore o svemu što je važno“. Kad im Prokopije kaže da je to nešto kao demokratija, odgovaraju: „Nije baš sve tako, ponekad su dogovori veoma teški… Ali šta ćete. Takva je demokratija…“. Pa još da vidite, kako se žestoko slovenski mudraci svađaju, tu na tom stripskom kaišu.

Lazo je cijelog života slušao ta poređenja „Dikana“ sa francuskim „Asteriksom“. A pošteno je reći da slavni Gal nije bio inspiracija za njegovog Slovena. Bio je to, ipak, Volt Dizni!

Evo i zašto: u Nikšiću Lazovog djetinjstva nije bilo stripova, niti su se mogli kupiti i naći. Pa je kao dijete prvi put crtež vidio - na filmskom platnu. Dobru animaciju u kinu. Tada je u Nikšiću postojao i dječji bioskop, pa je sva inspiracija stvarno došla od Diznija i njegovih animiranih filmova…

Početak „Dikana“ zove se „Buzdovanske igre“. Vrlo simbolično, odmah makljaža. Za dvojicu Slovena koji na Balkan silaze, tamo

iza Karpata, prije dijela naših predaka. Ono, kao prethodnica. Radni naziv za ime bio je „Bikan“. Nešto kao „jak kao bik“. Samo je u to vrijeme, te 1969. to djelovalo kao ime zbog kog bi neko mogao i da se uvrijedi… Pa je novinarka i prevoditeljka Krinka Vitorović predložila konačno ime. Njena je dika - Dikan.

Lazo je crtao, a Nikola osmišljavao širi kontekst, temelj za priču. Scenaristi su bili, prvo sjajni i duhoviti Ninoslav Šibalić, pa nezaboravni Milenko Maticki. Lazo ih praktično nije upoznao - sve je išlo preko urednika Lekića. Dovoljno za stripsku legendu. Samo što je Lazo Sredanović postojao u stripu i karikaturi - i prije Dikana. Njegovo prvo autorsko djelo, strip „Mišo“, objavljen je na Cetinju! Naravno, u listu Titov pionir. Prvi novac od stripa zaradio je početkom šezdesetih, u listu Ferialac… Pa uporedo studirao na akademiji. Do one šanse da radi „Dikana“ u Politikinom zabavniku. I trajalo je dugo, pet decenija… Naon „Buzdovanske igre“ uslijedila je „Bitka u crnoj šumi“. Početkom sedamdesetih Dikan je putovao i na dvor cara Justinijana, otkrivao gospodara Dioklecijanove palate, išao u imperatorski rimski Sirmijum… Da bi već malo kasnije učestvovao na prvom reliju, suočavao se sa turističkim zvjerima, nekim špijunima. Početkom osamdesetih

stigla je i vanzemaljska prijetnja sa Oriona! Pa put do Hazara (taman u vrijeme najveće popularnosti Pavićevog „Hazarskog rečnika“), Atlantide…

Uvijek se i bez pogovora tu radilo o angažovanosti i političkoj žaoki. Zbog malo subverzivnijih poruka na račun političkih elita u Beogradu i Zagrebu one famozne 1974. Lazo je praktično dobio ukor. I napustio redakciju, pa dobio zadatak da u Titogradu podigne našu Pobjedu - na nivo dnevnog izdanja!

Kada je otišao, stao je i „Dikan“, skoro deceniju. I kada su se konačno stvorile prilike da se vrati – ponovo je bio beskrajno duhovit i oštar na račun naše političke i kolektivne svijesti. Kako su samo interesantne te dvije epizode sa Hazarima i na Atlantidi objavljene usred ratnih i inflatornih devedesetih…

* * *

I znate šta je bio kraj? Tu je negdje i odgovor na pitanje koliko je Lazu bila bitna veza sa Crnom Gorom. Posljednje dvije epizode bile su briljantne – „Plava špilja“ iz 2004. i „Praznik mimoze“ iz 2009. godine.

Na jednoj litici iznad Boke, u toj „Plavoj špilji“, lokalac sa crnim brkovima naprečac nudi zmajeve za slijetanje, a „u cijenu je uračunat i kratak kurs lećenja!“… I eto ih, konačno, blago ugruvani - na kotorskom karnevalu. Eto ih, konačno kući.

Znate li kako su Crnogorci prvi put reagovali na „Dikana“?

Znali su za njega prije nego što je objavljen; reklamiran je na jugoslovenskoj televiziji. Pa su se Lazovi roditelji pohvalili kako treba da mu izađe neki strip u Zabavniku. Da bi im Zvonko veterinar, tamo u Novom, odgovorio: „A vidjeli smo na televiziji, neke rugobe“… Sve vam je jasno?

Početak „Plave špilje“

FLORENCE + THE MACHINE

EVERYBODY SCREAM

Nakon što je izgubila bebu, ljekari su joj rekli da je imala

i sreće: cijela limenka krvi izlila se u njen abdomen, i… „The closest I came to making life was the closest I came to death“, govorila je potom Florens Velč. Deset dana kasnije, mimo svih zahtjeva doktora, bila je na bini.

„Everybody Scream“ je vrisak tog gubitka i njeno suočavanja sa smrtnošću. Takođe, djeluje i kao stranica istrgnuta iz knjige vještičjih čini kojima istjeruje đavola od svih užasa i svih nada koje lako može da prepozna bilo koja žena. Dok se taj globalni eho od refrena „Sympathy Magic“ lomi kao niz Orkanske visove, lako je prepoznati i ključni momenat ploče. To je urgentnost, pozornost osobe koja zna da više nikome ništa ne duguje, pa ni sebi, mlađoj.

„I no longer try to be good, it didn’t keep me safe like you told me that it would“, tako glasi ključni vihor muzičke jeseni. I to je Florens na vinilu iskrvarila i tu jasnoću zaslužila Sveukupno, na albumu „Everybody Scream“ dočekaće vas

INSAN

Vani je rat, a mi smo u kinu. Vani je rat, a na platnu „Kozara 2“… Tako Insan skicira našu stvarnost i tako je regionalna pop muzika politična i angažovana na jesen 2025.

Tip koji je Senidi napisao većinu hitčina, e to je taj Insan. Iza tog projekta skriva se slovenački glumac bosanskih korijena Benjamin Krnetić; 34 su mu godine, odrastao je u Ljubljani u jednom od onih predgrađa koje Slovenci tako često nazovu „kleti južnjaki“… Pa iz njegovog muzičkog senzibiliteta i ličnosti lako progovara ona nostalgična balkanština - ako ne za zemljom, onda za banalnim odrastanjem i optimizmom mladosti roditelja. I naravno, za zavičajem kojem nikad i neće do kraja pripadati, kao što nikad neće do kraja biti Slovenac, iz Ljubljane. Znate već sve te naše priče. Uglavnom, Insan je njegov post-new wave bend, i tu će vam već biti jasno zbog čega ovaj duži uvod o odrastanju. Suštinski, to je po mnogo čemu zvuk naslonjen na nostalgiju osamdesetih. Ukratko: insan je lik koji piše za Senidu, a zvuči kao Svemirko. Samo manje retro i ipak malo više modernjački. I to je otprilike „Planet Tuga“ - pokušaj da se doaka i proživi i promisli kako bi zvučao dobar jugoslovenski pop, da je Jugoslavija opstala. Šteta što je rađen pod jakim utiskom već izrabljenog retro-trenda.

zvuk koji je Florens i proslavio. Opet, stihovi su svježi i aktuelni za skrolujuću generaciju. „It’s your troubled hero, back for season six“, kreće da bindžuje u „The Old Religion“. Pa nastavlja u „Perfume and Milk“: „Downloading revelations divine love on my phone… Trying the read but getting distracted“.

Ipak, ploča je najbolja i najinteresantnija kada Florens svjesno stilski istupi na teritoriju indi-roka i sklizne više u alternativu. Produkcijski pečat Marka Bovena iz velikog modernog banda IDLES tu je jasan i djelotvoran, pogotovo u „Music By Men“. I tu, niz laganu gitarsku akustiku i klavirske dodire, Florens zatičemo u povratku sa terapije za parove. To „I slide down in my seat so as not to threaten you“ je rvanje i trenje, ne samo sa svijetom ljubavnih partnera, već i slavnih muških kolega.

Pa će vam u „One of the Greats“ biti i jasno da je ovaj slojeviti album i priča o klinču dvije Florens - slavne autorke i one sasvim svakodnevne, povrijeđene i životom gažene žene. „Peace is coming“ u finalnoj „And Love“ jeste predvidivo, ali je iskreno; do tada već odlično znate da je uspjela da očara i vas i sebe.

S. S.

No, ono „vani je rat“ je, naravno, parola iz pjesme „Kino“ koja će Insana izvjesno učiniti mnogo vidljivim i popularnim među mlađarijom u ovim sedmicama. Pa će svi oni zavrtjeti i čvrstih šest minuta pjesme „Putovati u bol“, a vjerovatno i slatko otkačenu „Merkur retrograd“. Za album je, opet, problem nekonzistentnost - što stilski, što kvalitetom. Garažna svedenost pjesme „Šutka“ i introspekcija od dugog eksperimenta „Kiša u maju“ tu objektivno ne štimaju, a album od 12 pjesama djeluje već umorno kad se primakne završnici „Lublana gori“.

Opet, sve je to dovoljno da se za Benjamina konačno čuje i da naširoko bude prepoznat kao bitna faca regionalne muzike. Kada se to desi, onda će izvjesno i naredni autorski korak biti fokusiraniji, a zvuk mnogo više autentičan. S. S.

PLANET TUGA

LONDON CALLING

FILOZOFIJA NELAGODE

Jedan od najvažnijih ukrajinskih fotografa, umjetnik koji je beskompromisno dokumentovao društvene promjene, siromaštvo i identitet postsovjetske Ukrajine, te bez sumnje preoblikovao i savremenu umjetost Istočne Evrope - to je Boris Mihajlov . Njegov opus, u kojem se dokumentarna fotografija spaja sa provokativnim i uvijek iskrenim konceptualnim pristupom, dokaz je umjetničke snage i društvene angažovanosti fotografa više od pet decenija.

O Mihajlovu i njegovom djelu Londonci su mogli saznati više na otvorenoj izložbi „Ukrainian Diary“ u Fotografskoj galeriji u Sohou.

O izuzetnom ukrajinskom fotografu Borisu

Mihajlovu i načinu na koji je preoblikovao savremenu umjetnost Istočne Evrope Londonci su mogli saznati više na otvorenoj izložbi „Ukrainian Diary“ u Fotografskoj galeriji u Sohou

Iako je autor otpočeo karijeru kao inženjer, nije prošlo mnogo vremena dok se nije okrenuo fotografiji, inspirisan incidentom sa KGB-om. Bilo je to prirodno skretanje ka umjetničkom izrazu koji će kasnije postati sinonim za hrabrost i efektnu društvenu kritiku.

Njegovi radovi, koji su duboko ukorijenjeni u svakodnevici Ukrajinaca, posebno marginali-

zovanih – beskućnika, siromašnih, starih i bolesnih, uvijek imaju i dozu humanosti i crnog humora.

Posjetioci u Fotografskoj galeriji imali su priliku da pogledaju radove iz nekih od najpoznatijih ciklusa Borisa Mihajlova poput „Case History“ (1997–1998) u okviru kojeg je, između ostalog dokumentovao brutalne posljedice tranzicije iz socijalizma

u kapitalizam, prikazujući ljude koji su izgubili sve u tom procesu. S druge strane, izložba je obuhvatila i serijale radova „Red“ i „Yesterday’s Sandwich“, gdje je prikazana i umjetnikova eksperimentalna strana. I kako je Mihajlov tehnikom preklapanja kadrova stvarao vizuelno snažne narative o sovjetskom životu. Prva retrospektiva radova Borisa Mihajlova na Ostrvu otvorila je idealnu priliku za ljubitelje umjetnosti da otkriju snagu njegovog uticaja od šezdesetih godina prošlog vijeka do našeg vremena. Ovako snažni zapisi burnih promjena u Ukrajini, posmatrani sada u svjetlu aktuelnog rata u toj zemlji, djeluju još potresnije i prosvetljujuće. Leila MURSELJEVIĆ

DIREKTOR I GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Nenad Zečević

UREDNICA Marija Ivanović-Nikičević

UREDNICE Stojan Stamenić

SARADNICI Leila Murseljević Biljana Martinić

Tijana Todorović, Marko Stojiljković, Davor Pavlović, Svetlana Višnjić, Srđan Ivanović i Marina D. Richter

Iz ciklusa „Yesterday’s Sandwich“ iz šezdesetih i sedamdesetih

Dio segmenta „Red“ stvaranog od 1968. do 1975. godine

Rad iz serijala fotografija „Case History“ (1997-98)