Dnevni list POBJEDA 27.10.2025 by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

Analitičar ocijenio da je realno da šef parlamenta bude premijer nakon izbora 2027, a da će Spajićeva partija biti primorana da zauzme manju ulogu

Vujović: Mandić planski potiskuje PES

Ako bi Mandić postao premijer, posljedice po unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore bile bi razarajuće, naša država bila bi percipirana kao trojanski konj Beograda i Moskve, što bi ugrozilo proces pristupanja EU. Identitetska i kulturna politika države krenula bi ka otvorenoj reviziji savremenog crnogorskog identiteta – kazao je Zlatko Vujović STR. 2. i 3.

KOMENTAR

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

HAOS NA ZABJELU: Građani se okupili zbog napada turskih državljana na Podgoričanina, policija nakon višesatne potrage privela osumnjičene

Nacionalistički usklici, lomljenje auta i filmsko hapšenje Turaka

Popunjavanje praznine

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

STR. 3.

Crnogorci se oduševljavaju i dave u zabranama: ko ne smije da piše i ko i đe ne može da objavljuje! Bojkot je dobar, a davanje prostora drukčijem mišljenju - blaži oblik nacionalne izdaje! Toplina stada nije strana (po sopstvenom uvjerenju, naravno!) ni najslobodnijim i nepotkupljivim novinarima, političarima i intelektualcima

Policija je saopštila da je u nastavku akcije uhapsila 45 turskih državljana, a premijer Milojko Spajić najavio je da će Vlada danas po hitnoj proceduri donijeti odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske

INTERVJU: Milan St. Protić, srpski istoričar i diplomata

STAV: Vršnjačko nasilje – veliki problem crnogorskog društva

Predsjednik kompanije Oki Air Orhan Hodžić o potencijalima crnogorskih aerodroma i unapređenju avio-dostupnosti

Otvaranje baze Wizz Aira snažan podsticaj za turizam

Otvaranje baze značajan je korak za konkurentnost crnogorskih aerodroma, posebno Podgorice, koji bi po ovom planu trebalo da bude otvoren 24/7, što uz letove Wizz Aira omogućava i drugim avio-kompanijama da planiraju svoj saobraćaj ka nama, posebno u ljetnjim mjesecima, što je do sada zbog ograničene otvorenosti bilo otežano ili čak nemoguće - poručio je Hodžić

U Crnoj Gori liječenje

pa se pacijenti u završnim fazama liječenja zbrinjavaju u Institutu za onkologiju, u opštim bolnicama ili ambulantno. Važno

što

od presudnog značaja, jer bi u suprotnom liječenje bilo neizdrživo za većinu oboljelih – kaže dr Gordana Ristić- Bašović

STR. 9.

Politički analitičar ocijenio da je, sudeći po najnovijim istraživanjima, realno očekivati da sadašnji šef parlamenta premijerskoj poziciji nakon izbora 2027, a da će Spajićeva partija biti primorana da zauzme manju ulogu

Vujović: Andrija Mandić planski potiskuje PES

PODGORICA – Lideri nekadašnjeg DF-a, sada okupljeni oko Mandića, planski rade na potiskivanju PES-a na drugu poziciju unutar vladajuće većine, čime jačaju sopstveni pregovarački i politički kapacitet. U tim namjerama su i uspjeli, tako da plan daje rezultate – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring.

Vujović je, na pitanje da li je realno očekivati da Mandić nakon izbora 2027. zauzme premijersku poziciju, odgovorio potvrdno.

- Realno je. Od parlamentarnih izbora 11. juna 2023, kada je ZBCG osvojila 14,7 odsto (13 mandata), njihov rejting je rastao ili se stabilizovao oko i iznad izbornog rezultata, dok je PES s pozicije najjače partije i liste (25,5 odsto i 24 mandata) ušao u period stagnacije i pada. CEDEM je u martu 2024. mjerio: PES 26,3 odsto, DPS 26,0 odsto a sastavnice ZBCG (NSD 11,3 odsto + DNP 4,2 odsto) ukupno 15,5 odsto uz vidljiv trend rasta naspram izbora 2023. (Demokrate 10,0 odsto, BS 5,3 odsto, Ura 3,4 odsto) što pokazuje „zatvaranje makaza“ u korist Mandićeve koalicije. Istraživanja ove godine potvrđuju da se poredak unutar vlasti mijenja: npr. Ipsos (januar 2025) – PES/Demokrate 25 odsto, DPS 23 odsto, ZBCG 20 odsto (porast ZBCG u odnosu na 2023); tokom ljeta/jeseni 2025. više mjerenja i agregatora pokazuju DPS na 1. mjestu, a ZBCG i PES rame uz rame oko 18-20 odsto – s tim da ZBCG u nizu nalaza blago nadjačava PES, dok PES bilježi pad. Posljednje istraživanje CEDEM-a iz oktobra 2025. ukazuje da se odnos snaga ključnih aktera promijenio na štetu PES-a: DPS 25,8 odsto, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto. Ovo pokazuje da je ZBCG već stigla do drugog mjesta po popularnosti i približila se DPS-u, dok je PES dodatno oslabljen. Za nekadašnji DF je mnogo važnija činjenica da su oni najjača lista unutar vladajuće koalicije. U koaliciji, pravilo koje vrijedi jeste: najjača lista daje prvog čovjeka vlade/opštine. Taj mehanizam sada ide u korist ZBCG umjesto PES-a. Ako se ne desi značajna promjena do izbora 2027, postojeći trend daje Mandiću čvrstu poziciju za kandidaturu na premijersku funkciju, dok bi PES, zarad

Ako bi Mandić postao premijer, posljedice po unutrašnju i spoljnu politiku

Crne Gore bile bi razarajuće, naša država bila bi percipirana kao trojanski konj Beograda i Moskve, što bi ugrozilo proces pristupanja EU, identitetska i kulturna politika države krenula bi, kako je rekao, ka otvorenoj reviziji savremenog crnogorskog identiteta – kazao je Zlatko Vujović

ostanka u koaliciji, bio primoran da zauzme manju ulogu –istakao je Vujović.

POSLJEDICE

Na pitanje kojim putem bi naša država pošla ako bi se to desilo, Vujović je rekao da bi, ako bi Andrija Mandić postao premijer, posljedice po unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore bile razarajuće.

- Dovoljno je pogledati sadašnju politiku Beograda da bi bilo jasno kojim putem bi takva vlada krenula. Prije svega, njen legitimitet u međunarodnim okvirima bio bi ozbiljno doveden u pitanje. Crna Gora bi bila percipirana kao trojanski konj Beograda i Moskve, što bi direktno ugrozilo proces pristupanja Evropskoj uniji. U slučaju da sporazum o članstvu ne bude potpisan prije formiranja takve vlade, pojedine članice EU bi vjerovatno odlagale potpisivanje sporazuma, odnosno kasniju eventualnu ratifikaciju, pozivajući se na potrebu da „sagledaju politički kontekst“, odnosno da ne mogu da podrže članstvo zemlje u kojoj su na vlasti Putinovi saveznici. Ne isključuje se ni scenario prema kojem bi Spajić ostao premijer do završetka ratifikacije, a tek potom Mandić preuzeo funkciju, kako bi se izbjegle burne reakcije u Briselu i ključnim državama članicama – rekao je Vujović. Kazao je da bi, na unutrašnjem planu, došlo do preraspodjele moći u korist struktura bliskih Beogradu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. - SPC bi dobila znatno veća stalna izdvajanja iz budžeta, dok bi identitetska i kulturna politika države krenula ka otvorenoj reviziji savremenog crnogorskog identiteta. U obrazovanju, kulturi i javnom prostoru jačao bi narativ o „srpskom svetu“, jedinstvenom srpskom prostoru, a mediji bi postali još otvoreniji u negiranju crnogorskog identiteta. Po ugledu na Srbiju, vjerovatno bi uslijedila i institucionalna rehabilitacija četničkog pokreta i njegovo izjednačavanje sa partizanskim, kao i simbolička „revitalizacija“ pojedinih osuđenih ratnih zločinaca.

Takav proces bi pratio rast pritisaka na kritičke medije, jačanje veza između politike i kriminalnih struktura iz Srbije i dalja erozija javnih sloboda –istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, pored identitetskih i političkih posljedica, takva bi vlada gotovo sigurno nastavila brutalno partijsko zapošljavanje i sistemsku korupciju.

- Institucije bi bile potpuno zarobljene, a kadar drugih partija iz sadašnje koalicije marginalizovan. Model vladanja bi se, po ugledu na Vučićev SNS u Srbiji, zasnivao na koruptivnom i klijentelističkom pristupu, u kojem bi se politička lojalnost nagrađivala zaposlenjem, privilegijama i pristupom javnim resursima. Mandić bi preuzeo kompletnu kontrolu nad pravosuđem ali i bezbjednosnim sektorom. Time bi se stvorila nova dominantna partija pod liderstvom Mandića, koja bi zahvaljujući kontroli državnog aparata, medija i ekonomskih tokova i podršku Beograda i Moskve mogla značajno da poveća podršku na račun svih ostalih lista unutar sadašnjeg vladajućeg bloka. Posljedice po crnogorsku ekonomiju bile bi katastrofalne - pad inve-

sticione klime, bijeg stručnog kadra i sve izraženija zavisnost od politički uslovljenih tokova kapitala iz Srbije i Rusije –kazao je Vujović. Na pitanje gdje vidi PES i je li ta partija propustila šansu, Vujović je rekao da se PES od svog nastanka nalazi u poziciji političke mete sopstvenih koalicionih partnera. - Sjetimo se perioda uoči parlamentarnih izbora 2023. godine – afere Do Kvon i koordinisanog udara tadašnjeg DF-a, uz podršku dijela struktura iz Srbije, koji su ozbiljno poljuljali poziciju PES-a. U tom trenutku, prema više istraživanja javnog mnjenja, rejting PES-a bio je više od 30 odsto, a u pojedinim (doduše nepouzdanim) anketama dostizao i 40 odsto. Da se taj udar nije desio, vjerovatno bi PES na izborima ostvario rezultat više od 30 odsto i formirao vladu bez DF-a, a moguće i Demokrata, već samo sa manjinama, što bi mu omogućilo da zadrži lidersku poziciju i postane dominantna partija centra – smatra Vujović. Prema njegovim riječima, umjesto toga, PES je nakon formiranja koalicije sa DF-om i Demokratama počeo da trpi posljedice unutarkoalicionih

tenzija i kontinuiranih napada iznutra.

PAD PODRŠKE PES-u

- Tokom proteklih mjeseci, postao je treća, umjesto prve političke snage, sa tendencijom daljeg pada podrške. Trenutno se, prema raspoloživim trendovima, kreće između 16 i 20 odsto, a na narednim parlamentarnim izborima – ako ne dođe do promjene u koalicionom aranžmanu – realnije je očekivati da će biti bliži 15 nego 20 odsto. Posebno je važno napomenuti da lideri nekadašnjeg DF-a, sada okupljeni oko Mandića, planski rade na potiskivanju PES-a na drugu poziciju unutar vladajuće većine, čime jačaju sopstveni pregovarački i politički kapacitet. U tim namjerama su i uspjeli, tako da plan daje rezultate – kazao je Vujović. Rekao je da je posljednji u nizu primjera bio nastup Andrije Mandića tokom rasprave o izvještaju Tužilačkog savjeta, kada je, kako je istakao Vujović, vješto plasirao tezu da je premijer ucijenjen od Vrhovnog državnog tužilaštva zbog istraga koje se protiv njega vode. - Time je Mandić izveo dvostruki udar: prvo, diskredi-

tovao je premijera kao ucijenjenu osobu, a zatim ga indirektno označio kao osumnjičenog za krivična djela. Riječ je o pažljivo osmišljenom napadu, koji je dio šire strategije sistematskog rušenja rejtinga PES-a i njegovog lidera – kazao je Vujović. Nažalost, PES ostaje zarobljen u sopstvenoj unutrašnjoj strukturi, dodao je. Ideološka orijentacija dijela rukovodstva, koje je programski bliže bivšem DF-u nego proklamovanom građansko-centrističkom kursu, onemogućava jasan otklon od Mandića i njegovo političko distanciranje. Umjesto da zaštite lidera i profil partije, pojedini funkcioneri PES-a prave rezervne pozicije, kalkulišući s mogućim savezima nakon izbora. Time PES dodatno gubi politički identitet i postaje ranjiv na spoljne pritiske i unutrašnje raskole. PES se našao u poziciji u kojoj je istovremeno pritisnut spolja i razjedinjen iznutra – politički zarobljen između sopstvene ideološke neodlučnosti i agresivne strategije partnera koji ga sistematski potiskuju ka marginama vlasti – kazao je Vujović. Komentarišući poziciju Demokratske Crne Gore, Vujović je rekao da Demokrate u međuvremenu pokušavaju da se stabilizuju na oko deset odsto podrške, investirajući u partijsku infrastrukturu i kadrovske mreže kroz masovno zapošljavanje u javnom sektoru. - Koristeći poziciju partije koja kontroliše bezbjednosni sektor, dodatno jačaju svoju pregovaračku moć – kroz izgradnju odnosa sa pojedinim medijima i produbljivanje komunikacije sa zvaničnom Srbijom, nastojeći da poprave političku poziciju i stvore dodatne spoljnopolitičke kanale uticaja. Takav pristup im omogućava da zadrže postojeći nivo podrške, ali bez ozbiljnog potencijala za rast – kazao je Vujović. Što se tiče Abazovićeve Ure, Vujović je rekao da ona „plaća cijenu političke izolacije i sukoba svog lidera sa premijerom Spajićem“.

- Pokušava da se ponovo približi vladajućem taboru, ali ukoliko ne uspije da pronađe održivog koalicionog partnera, rizikuje gubitak parlamentarnog statusa – istakao je Vujović.

DPS SE PRIPREMA ZA IZBORE Komentarišući aktivnosti opozicije i proteste koje je

Zlatko Vujović

parlamenta bude na ulogu

Promjena identiteta

Crne Gore i njeno uključivanje u koncept „srpskog sveta“

Zlatko Vujović je, na pitanje što je cilj prekrajanja istorije u Crnoj Gori, čemu svakodnevno svjedočimo od SPC i dijela parlamentarne većine, rekao da cilj jeste promjena identiteta Crne Gore i njeno uključivanje u koncept „srpskog sveta“ – u suštini ista ideja kao Velika Srbija, prilagođena vremenu i okolnostima. - Ako ne možete ukinuti državu, mijenjate joj sadržaj: kroz kulturološku, vjersku i institucionalnu penetraciju stvara se efekat de facto kontrole. Interes Srbije u tom procesu nije ideološki sam po sebi, nego praktičan – kontrola nad državom i njenim resursima, dok je interes Rusije geostrateški: prisustvo i uticaj u članici NATO i potencijalnoj članici EU povećava ruske opcije u Jadranu i Mediteranu. Takav spoj interesa čini Crnu Goru ključnom tačkom geostrateške borbe za kontrolu Zapadnog Balkana – kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, Srpska pravoslavna crkva i srpske partije u Crnoj Gori, kao i djelovi bezbjednosnog sektora i medijska infrastruktura povezani sa Srbijom, funkcionišu kao kanali kroz koje se taj proces ostvaruje – a ti kanali su često u uskoj korelaciji sa ruskim uticajnim mrežama.

- U praksi to znači koordinisane informativne kampanje, institucionalne promjene i strateško korišćenje religijskih i kulturnih simbola da se preoblikuje javno mnjenje i legitimitet državnih odluka – kazao je Vujović. Istakao je da je geopolitički cilj jasan: bez pristupa moru Srbija teško može biti pouzdan strateški partner Rusije u regionu, zato su Rusija i Srbija zainteresovane da kroz uticaj u Crnoj Gori osiguraju pristup i geostratešku dubinu.

- U tom svjetlu priča o „srpskom svetu“ i sveobuhvatni arsenal institucija i medija postaju instrument geostrateške borbe – ne samo kulturne transformacije, nego i kontrole teritorije i pomorskih pristupa – ocijenio je Vujović. Konkretne manifestacije takvog djelovanja, kako je rekao, predstavljaju pokušaji da se uspori ili blokira ratifikacija evropskih odluka o crnogorskom članstvu, korišćenje pravosudnih i bezbjednosnih alata za diskreditaciju političkih protivnika, i postupna erozija institucionalnih kočnica koje bi kočile spoljnopolitičke zaokrete. Upravo zato su u međunarodnim analizama jasno istaknuti rizici od ruskog i srpskog „long game“ pristupa u Crnoj Gori – uključujući operacije uticaja, pravosudne i medijske pritiske koji ciljaju na slabljenje prozapadnog kursa – rekao je Vujović.

Ako EU ne uspije, kako je kazao, da konsoliduje kredibilne garancije i mehanizme nadzora pri procesu pristupanja (a to je i razlog zašto neke prijestolnice gledaju oprezno na brzinske odluke), strategija „korišćenja Crne Gore kao trojanskog konja“ mogla bi se aktivirati kroz spori, prilagođeni pristup: prvo blokiranje ili odlaganje ključnih odluka u Briselu, pa zatim – ukoliko treba – pretvaranje Crne Gore u platformu za jačanje uticaja i u NATO i u EU kroz mehanizme koje je teško brzo detektovati i suzbiti. To je upravo ono što čini ovu priču opasnom: radi se o istovremenom obliku kulturno-političke transformacije i geostrateškog manevra, koordinisanog kroz mreže koje imaju i regionalne i međunarodne dimenzije. Stoga na „srpski svet“ ne treba gledati isključivo kao nacionalistički narativ, već i kao instrument za stvaranje političke i geostrateške realnosti u kojoj Srbija i njeni saveznici (prvenstveno Rusija) dobijaju trajniji uticaj nad Crnom Gorom. To je razlog zašto su jačanje nezavisnih institucija, medija i evropskih mehanizama nadzora ključna antitijela prema toj strategiji – dodao je Vujović.

počela Demokratska partija socijalista, Vujović je rekao da je DPS ušao u fazu priprema za naredne parlamentarne izbore.

- Kroz niz terenskih aktivnosti, lokalnih skupova i protestnih okupljanja partija praktično testira svoju organizacionu mrežu i nastoji da homogenizuje i aktiviste i birače – ocijenio je Vujović.

Prema njegovim riječima, za razliku od stranaka na vlasti, koje raspolažu institucionalnim resursima i stalnom javnom vidljivošću, opoziciji poput DPS-a potrebno je više

Komentar

vremena da konsoliduje strukture i vrati mobilizacioni kapacitet.

- U tom smislu, aktuelni protesti, koji su počeli u Pljevljima, mislim da nemaju ni kapacitet niti ambiciju da izazovu političku promjenu ili pad vlasti, već prije svega da posluže kao instrument terenskog testiranja i podizanja energije pred izbornu kampanju. Vidljivo je da su postali oštriji u nastupima i da pokušavaju da kapitalizuju afere unutar vlasti i pokušaju da izgrade pozitivni imidž u javnosti – rekao je Vujović. I. KOPRIVICA

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Crnogorska opozicija već pet godina nije proizvela niti jednu novu ideju. Isti učinak ima akademska zajednica. CANU nije potrebno ni pominjati. Uz najčasnije izuzetke - Univerzitet i Akademija su eutanizovani. Ni glasa.

Crna Gora je, kao društvo i kao politička zajednica, uvučena u destruktivnu i samorazarajuću istorijsku spiralu i, bar za sada, nema snage, čak ni u ravni pokušaja, da odgovori na probleme i krize sa kojima je suočena.

Maksimum do kojeg je politika koja voli da sebe definiše kao suverenističku, građansku, demokratsku i evropsku (i, naravno, crnogorsku) nije se odmakla od „preistorijske“ teze o potrebi političkog jedinstva suverenističkog/crnogorskog bloka.

Ta (dosadna) crnogorska verzija „sabornosti“ nikome ne smeta: izgovara se i piše po automatizmu, jednako tako i prihvata. Da budemo zajedno. Epohalno!

U datom kontekstu - i bez obzira na, sigurni smo, sasvim dobronamjerne napore onih koji ponavljaju tu mantru o zajedništvu „kao što je to bilo 2006“ - takva projekcija je izraz nemoći i bezidejnosti. Takva je projekcija - da skratimo priču - pogrešna, jer je politički i istorijski kontekst drukčiji. I u zemlji, i van nje. Jalovo insistiranje na zajedništvu - a bez novih ideja i programa - vodi u nove poraze, tj. u repeticiju izbornih rezultata u kojima će (opet!) postojati „pojedinačno najjača partija“. A to se može, u političkom

Popunjavanje praznine

smislu, okačiti o klin - da jalovo visi u nekoj suvenirnici crnogorskih političkih samoobmana: dvije crnogorske političke grupacije sada, razdvojene, imaju oko 30 odsto podrške građana. Zajednoimaju isto toliko. Pet godina je potrošeno na uporno i ponosno vrćenje u krug. Pisali smo već: propuštene su kapitalne političke prilike, stvorene teškim zloupotrebama i nesposobnošću avgustovskih vlasti, kao i njihovom sve vidljivijom korupcijom i štetnim, upravo razarajućim djelovanjem po interese naše zemlje - od Belvedera, preko cetinjskih tragedija, do veleizdajničkog tzv. Temeljnog ugovora… Vlada u sjenci je više puta odbijena i kao pomisao, a inicijativa da se sačini novi nacionalni/državni program je ignorisana. Nema skupova intelektualaca, niti pokušaja da se uobliči programski/ strateški dokument potrebne ozbiljnosti i jasnoće. Nema ni političkog dijaloga, javne rasprave o opcijama, mogućim scenarijima, političkim programima za novi istorijski kontekst. Žabokrečina.

Crnogorci se, umjesto toga, oduševljavaju i dave u zabranama: ko ne smije da piše i ko i đe ne može da objavljuje! Bojkot je dobar, a davanje prostora drukčijem mišljenju - blaži oblik nacionalne izdaje! Toplina stada nije strana (po sopstvenom uvjerenju, naravno!) ni najslobodnijim i nepotkupljivim novinarima, političarima i intelektualcima.

Za to vrijeme, važne situaci-

je i pojave nam stoje pred nosem, nevidljive za svevideće i sveznajuće poslenike javne riječi. „Nije vrijeme da se objavi/govori o tome“, glasi jedna od, pardon, najglupljih racionalizacija tog ćutanja. Logika tajnih službi ili, recimo, diplomatije, se predstavlja kao dio novinarskog zanata. „Nije vrijeme za to!“ Ali će zato režimski analitičari i vazda spremni saboteri, uz naručenu ignoranciju i namješteni prezir, govoriti, recimo, o saradnji na nivou lokalne vlasti u Budvi, koja predstavlja političku novinu - i izuzetak - u našoj zemlji. Umjesto da budvanski model, saradnju koju personifikuju Crnogorac Odžić i Srbin Jovanović, uoče kao model za (istorijski) kompromis na državnom nivou, sve se svodi na interpretacije kako, eto, Evropski savez „nije gadljiv“ za tu saradnju, jer je to u uskopartijskom interesu… Jer, pobogu, „svi su Srbi isti“, što je samo eufemizam za (idiotski) stav da su svi Srbi - četnici! Tako da ta saradnja, tobože, ne može biti pozitivna. I ona je, po tim malignim interpretacijama, ista kao kad bi neko sarađivao sa četničkim vojvodom Mandićem Kako da ne! (Čak se i najveća opoziciona partija ne libi od smetanja u Budvi - indirektnog i onog manje skrivenog. Kao da ovih dana nemaju veće i važnije upite i probleme!)

Crna Gora, dakle, čeka da se dogodi nešto novo i pozitivno u njenoj politici. Osjeka ideja i podsticaja ne može dovijeka trajati, nadamo se. Ali - ne smijemo zaboraviti -

nove/,,nove“ ideje mogu doći i sa drugog kraja političkog spektruma. Dok čekaju izbore 2027, crnogorski opozicionari mogu biti iznenađeni i zatečeni formiranjem neke nove populističke i „nacionalne crnogorske“ stranke, koja bi ponudila „program“ i ideje koje bi se samo po nacionalnom prefiksu razlikovale od dominantnih struktura u vladajućoj koaliciji. Ili će takav pokušaj biti sveden samo na anti-establishment dimenziju. Nezadovoljstvo i vlašću i opozicijom kao politički program. U Češkoj bi se to zvalo partija motorista, gusara, ili nešto slično. Ti procesi kasne u Crnoj Gori - deset do petnaest godina, po običaju. Što znači da smo upravo stasali i za tu destrukciju.

Takva „nova“ politika bi bila daleko od toga da zauzme neku bitniju poziciju, ali bi narodnjačka desničarska retorika, iz anti-establišment i anti-EU stavove mogla da (od)uzme značajne poene, ne samo iz apstinentskog segmenta crnogorskog biračkog tijela.

Prije nego što se to dogodi, crnogorska građanska, demokratska, evropska i MODERNA opozicija mora da nešto učini.

Ili će ostati opozicija za dugi niz godina - da kuka i leleče nad tragičnom sudbinom voljene Crne Gore. Crne Gore koja im to nikada ne bi oprostila - ukoliko inercija i bezidejnost zaista nadvladaju istorijsku potrebu za novim i efikasnim političkim nastupom crnogorske opozicije.

ja za cilj ima progon političkih neistomišljenika i ućutkivanje svih kritičara vlasti.

PODGORICA – Demokratska partija socijalista u Kolašinu održala je deveti Kongres Savjeta mladih pod sloganom ,,Smijemo i umijemo! Rise up!“ na kojem je za predsjednika izabran odbornik u Skupštini glavnog grada Filip Terzić - saopšteno je iz te političke partije. Terzić je istakao da je ovo pobjeda mladih u Demokratskoj

partiji socijalista i da će zajedno nastaviti da se bore za uspjeh Crne Gore, a da je prvi test – 2027. godina već na vidiku. Predsjednik DPS-a Danijel Živković na Kongresu Savjeta mladih kazao je da je puna sala mladih, obrazovanih i perspektivnih ljudi najbolja potvrda snage i perspektive politike DPS-a. - Vi ste potvrda da su uzalud-

ni pokušaji da se slomi kičma naše partije jer i u najtežim vremenima pokazujemo jedinstvo na svim nivoima i ostajemo privrženi ideji. Ideji moderne, evropske, građanske, antifašističke i samopouzdane Crne Gore - poručio je Živković.

Kazao je da na sceni imamo sinhronizovano djelovanje represivnog aparata i dijelova parlamentarne većine ko-

- To im neće proći. Demokratska partija socijalista ostaće nepokolebljivo posvećena odbrani državnih interesa i danonoćno ćemo raditi kako bi ovu vlast poslali u opoziciju. Uzaludni su pokušaji pritisaka preko Tužilaštva, podobnih medija, Agencije za nacionalnu bezbjednost. Uzaludni su pritisci i pokušaji javne difamacije funkcionera naše stranke. Mi nećemo odustati jer znamo što je naš cilj i znamo da sve što radimo, radimo u interesu i za račun države Crne Gore - kazao je on.

R. P.

INTERVJU: Milan St. Protić srpski istoričar i diplomata

Srbiju očekuje novi talas pobune, režim pobjeđuje se upornošću

PODGORICA - Sa 457 glasova za i 103 protiv, Evropski parlament usvojio je usaglašeni tekst rezolucije o polarizaciji i rastućoj represiji u Srbiji, koji, po ocjenama analitičara, predstavlja do sada najoštriju i najdirektniju kritiku režima predsjednika te zemlje Aleksandra Vučića. Evropski parlamentarci upozoravaju da godinu nakon novosadske tragedije istraga tog slučaja nije završena, te osuđuju organizovanje ilegalnog kampa („ćacilend“) ispred zgrade Predsjedništva Srbije. Srbija se poziva da svoju vanjsku politiku uskladi sa politikom EU, da obezbijedi punu slobodu medija i da prekine sa zapaljivom retorikom koja podstiče neprijateljstvo i nasilje. U rezoluciji se podsjeća i da je predsjednik Vučić koristio „dehumanizujući jezik“ i prema političarima iz EU, uključujući članove Evropskog parlamenta koji su izrazili podršku demonstrantima.

– Srbija je sebe dovela u sramotnu poziciju da više od dvije trećine evropskih parlamentaraca glasa za ovakav tekst, koji je s jedne strane

Ne vjerujem da će u Srbiji ikada više biti izbora, a obećanja koja Vučić daje služe da umire javnost. Njega ništa ne sprečava da sjutra kaže - nema izbora, završili smo s tim. Ko će da ga spriječi? Vidjeli ste što je radio u Kosjeriću i Zaječaru - krade, vara, otima, plaća. Sve zavisi od njegove volje, što se nije smjelo dozvoliti. Ovakvi režimi pobjeđuju se samo masovnošću i upornošću. Da toga nije bilo, ne bi bilo ni 5. oktobra. Prvi i posljednji put sam se tada politički angažovao i – pobijedio – kaže Milan St. Protić

ohrabrenje za studente i pobunjene građane, a sa druge Srbiju prikazuje u veoma lošem svjetlu – kaže za Pobjedu srpski istoričar i diplomata Milan St. Protić. Protić je osnovne i doktorske studije završio u Beogradu i SAD. Bio je član Predsjedništva Demokratske opozicije Srbije (DOS), a od 2001. do 2010. potpredsjednik Demohrišćanske stranke Srbije. Dva puta je imenovan za ambasadora: jednom SR Jugoslavije u SAD (2000), drugi put Srbije u Švajcarskoj i Lihtenštajnu (2009). Potiče iz ugledne beogradske porodice. Njegov pradjed Stojan Protić bio je jedan od osnivača Narodne radikalne stranke i prvi predsjednik Vlade Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca.

POBJEDA : Jesu li ocjene

EP pretjerane ili realne?

PROTIĆ : Jezikom koji je oštar i otvoren, ali diplomatski, nabrojano je doslovno sve što se u Srbiji dogodilo tokom 2025. Srbija se uporno sapliće o isti kamen, što nije samo recidiv šešeljevštine, nego i pogubno nasleđe Slobodana Miloševića. Ono nam se, poput aveti, sada vraća u ogoljenijoj, prizemnijoj i još nižoj formi. Gledano iz ugla regiona, ta forma je i manje opasna i manje destruktivna.

POBJEDA: Zašto je manje opasna? Što je na to uticalo?

PROTIĆ: Miloševićevi uzastopni porazi u suludim i prljavim ratovima koje je devedesetih vodio u ime i na sramotu Srba. Miloševićeva Srbija, ta politika i mi kao građani poraženi smo i obrukani. Svaka naredna vlast, naročito aktuelna, ne usuđuje se

Srbi u Crnoj Gori nikada nijesu imali istinski demokratsku stranku

POBJEDA: Devedesetih ste dolazili u Crnu Goru, viđali se sa političarima, posebno sa onima iz Narodne stranke. Kako Vam izgleda Crna Gora danas?

PROTIĆ: U Crnoj Gori među Srbima nikada niste imali ni jednu istinski demokratsku partiju, osim možda Narodne stranke, koja je kasnije potonula u prejaki nacionalizam. Ne kulturni, nego politički i teritorijalni, što potvrđuje koliko smo regresirali. Ta su pitanja kasnije bila definisana na način da jedni druge negiraju.

POBJEDA: Čuli ste da je neki Crnogorac nekada negirao Srbe, njihovo postojanje i identitet?

PROTIĆ: Nisam, to je istina, ali mislim da je Srbija, da je bilo pameti, na to mogla da deluje blagotvorno. Barem u Crnoj Gori nije morala biti doživljena kao opasnost, kao pretnja. Jer čak i ako

Srbi i Crnogorci nisu jedan narod, sigurno su dva najbliža, pa to negiranje postaje bespredmetno. Najzad, ako se suštinski razumemo, zašto bismo na tome toliko insistirali?

POBJEDA: Mislite da ima razumijevanja?

PROTIĆ: Iako me s pravom smatraju srpskim nacionalistom, nikada nisam imao pokroviteljski odnos prema Crnoj Gori. Uvek sam nelogičnim i neodrživim smatrao to što Srbija priznaje državu onima koji je do raspada SERJ nisu imali, a osporava svojoj najbližoj braći, koji su je izgradili nezavisno od Srbije. Tu državnost ne mogu da ospore ni oni koji smatraju da su Srbi i Crnogorci jedan narod. Krajem 2000. godine, federalna vlada Zorana Žižića imenovala me je za ambasadora SR Jugoslavije u Vašingtonu. Žižić je mesto saveznog premijera dobio

zato što je DPS prethodno bojkotovao predsedničke izbore u SRJ, pa smo, nakon 5. oktobra, bili primorani da na federalnom nivou uđemo u koaliciju sa dojučerašnjim Miloševićevim saveznicima.

POBJEDA: Podgorička i beogradska štampa pisale su da je SNP zaspao sa Miloševićem, a probudio se sa Vojislavom Koštunicom.

PROTIĆ: Tako je bilo. Došli smo u nezamislivu poziciju: tadašnja vlast u Crnoj Gori nije priznavala novu vladu u Beogradu, onu koja je srušila Miloševića. Uključujući moje imenovanje. Pozvao sam tadašnjeg crnogorskog premijera Filipa Vujanovića, sa kojim sam prijatelj. „Filipe, znaš da sam imenovan za ambasadora“, rekao sam mu. „Razumem vaš stav, o tome ne moramo da razgovaramo, ali želim da znaš: ako vam bude potrebna bilo kakva pomoć u SAD,

da uđe u novi sukob. Doduše, imali smo Banjsku, što je isto ili veoma slično onome što se početkom devedesetih događalo u Hrvatskoj, u BiH i na Kosovu.

POBJEDA : Što tačno podrazumijevate pod - šešeljevštinom?

PROTIĆ: Zadatak Vojislava Šešelja i njegovih jeste da sve obesmisle i osramote. Podilazeći najprizemnijoj prostoti, Šešelj već tri decenije definiše način javne komunikacije. Taj jezik je pun agresije, neučtiv osti i nevaspitanosti. U svakom društvu imate, Marksovim jezikom – lumpenproletarijat turcizmom –bašibozuk, kome se zna gde je mesto. Ovde ne. Navikli smo se na prostakluk, pa se iznenadimo kada shvatimo da u civilizovanom svetu još postoji „izvolite“ i „hvala“.

računajte na mene. Uvek sam bio i biću prijatelj Crne Gore“.

Pozvao me je da dođem u Podgoricu, gde smo održali zajedničku konferenciju za štampu. Predstavio me je kao svog starog prijatelja, kolegu sa beogradskog Pravnog fakulteta i „našeg novog ambasadora u Vašingtonu“.

POBJEDA: Zašto to nije model odnosa dvije države i dva naroda?

PROTIĆ: Možda zato što među Srbima u Crnoj Gori očito nema autonomnih ličnosti poput mojih prijatelja Dragana Šoća i Predraga Popovića. Popovića ponekad sretnem u Beogradu, rado porazgovaramo… Mislim da je suviše ušao u srpske nacionalističke vode. Nažalost, Srbija nastavlja sa nerazumnim miloševićevskim ambicijama da vlada nad drugima. Kada bismo se međusobno uvažili i konstatovali razlike, mogli bismo dalje. Ovako se nanovo vraćamo u prošlost, utvrđujući ko je za koga glasao na

P OBJEDA: Rezolucija EP pokazuje da se EU probudila. Je li to uspjeh i srpske opozicije?

Podgoričkoj skupštini i ko je čime bio pogođen.

POBJEDA: Zašto ste te 2000. imali potrebu da se obratite premijeru Vujanoviću i toj Crnoj Gori?

PROTIĆ: Jeste. Ipak, EU ne može i neće promenti režim u Srbiji. To je naš zadatak. Pored toga, izneverena očekivanja, ambivalentna politika demokratske vlasti nakon 5. oktobra 2000. godine i praktično preuzimanje glavnih tačaka Miloševićeve politike kada je reč o saradnji sa Haškim tribunalom i statusu Kosova, kod nekih država EU s pravom je izazivala podozrenje i sumnju. Pokazalo se, naime, da smo unakaženo lice Miloševićeve Srbije samo malo našminkali.

PROTIĆ: Imao sam i načelan i lični razlog. Načelno, Crna Gora je bila federalna jedinica SRJ kao i Srbija i nisam mogao da odem a da o tome ne obavestim zvaničnu Podgoricu. Želeo sam da budem ambasador i Crme Gore. Lično, to sam učinio zbog dragih prijatelja i kolega, od kojih sa nekima ne delim ista uverenja. Jedan od vaših vodećih intelektualaca, bivši ambasador u SAD Srđan Darmanović i ja se, recimo, u mnogo čemu ne slažemo, ali smo se često viđali i znali da satima razgovaramo o različitim temama. Te odnose doživljavam i kao lično bogatstvo. Pored toga, krajem devedesetih, Crna Gora je bila utočište za sve nas koje je progonio Miloševićev režim. I zato sam imao potrebu da se obratim upravo toj Crnoj Gori.

POBJEDA: Jeste li imali izbora? Iako je nova vlast bila suočena sa ostacima Miloševićevog režima ogrezlog u zločinu i kriminalu, Zapad je od vlade Zorana Đinđića tražio da odmah isporuči haške optuženike i riješi status Kosova. Nasuprot tome, trinaest godina toleriše režim predsjednika Vučića, koji je politički izašao upravo iz šinjela ratnih devedesetih.

PROTIĆ: Imate pravo, naravno, ali bi upravo naše iskustvo i opoziciji i društvu trebalo da bude dragoceno. Nikako da shvatimo da veliki svet ima svoje prioritete, a Srbija svoje, i da se u nekim tačkama oni podudaraju, a u nekima razilaze. Srbija nastavlja da ide iz krajnosti u krajnost: ili odbacuje sve što dolazi iz civilizovanog sveta ili od njega očekuje mnogo više nego što je to realno. Dugo je udaljena od Evrope, koju malo ko ovde istinski poznaje i razume. To što je podrška građana EU na istorijskom minimumu po-

SRbIJa JE SEbE doVEla U SRamoTNU pozIcIJU: Milan St. Protić

pobune, Vučićev upornošću i masovnošću

sljedica je trinaestogodišnje indoktrinacije građana, ali i manipulacije Kosovom koje je iluzija.

OBJEDA: Kako iluzija?

PROTIĆ : Ako smo iskreni i pošteni, priznaćemo da je pre 1989. veoma malo Srba bilo šta znalo o Kosovu. Možda nešto o Kosovskom boju, ali ne iz istorijskih knjiga, nego iz narodnih pesama. Na tom je mitu građena nova nacionalna svest, i to sa ciljem učvršćivanja Miloševićeve vlasti. Istom predstavom o Kosovu ova nacija je zaražena i danas, čemu su kumovali i još kumuju oni „petooktobarci“ koji su nastavljali Miloševićevu politiku. Nažalost, svoj nacionalni identitet i svoj nacionalni interes Srbi i dalje definišu kroz miloševićevsko-ćosićevsko-memorandumske konstrukcije. A srpstvo je i moglo i moralo biti drugačije definisano.

POBJEDA: Kako?

PROTIĆ : Nacionalizam je evropski pojam, nismo ga izmislili mi Srbi. Evropa poznaje dve teorije o nacionalizmu: jedna je nemačka, koja se svodi na teoriju o krvi i tlu; druga je francuska, koja nacionalizam definiše kao skup kulturnih vrednosti i ukupnih dostignuća jednog naroda, bez obzira na to gde on živi i da li je teritorijalno zaokružen. Povezuju ga intelektualne, kulturne, naučne, institucionalne vrednosti koje prevazilaze

granice i političke sisteme. Nekada smo mi Srbi bili mnogo više pod uticajem francuske, nego nemačke misli. Pritom, želju za nacionalnim ujedinjenjem u teritorijalnom smislu su, ranih sedamdesetih godina 19. veka, pre Srba pokazali Nemci i Italijani. Ispostavilo se da niko u Evropi nije uspeo da ostvari ideal „jedna nacija, jedna država“, iako su zbog toga vođeni svetski ratovi. Svima su delovi nacije ostajali iza državnih granica. Umesto da to razume, nakon pola veka titoizma, Srbija je nastavila da srlja. Zanimljivo je da je sa stanovišta srpskog nacionalizma - i samo sa tog stanovišta, iako ni to nije bilo realno, Srbija imala mnogo više osnova da se, ako govorimo o teritorijalnim ambicijama, umesto Kosovu, okrene Makedoniji.

POBJEDA: Zašto?

PROTIĆ: Makedonija je, kao i Kosovo, bila sastavni deo srednjovekovne srpske države. U Makedoniji se nalaze jednako važni srpski srednjovekovni spomenici, manastiri, crkve, freske. Car Dušan je u Skoplju krunisan za cara, Skoplje je bila prestonica najveće srpske države u njenoj istoriji. U Prvom Balkanskom ratu 1912. godine, pa i u Drugom, Srbija je krvarila u Makedoniji. Sve velike bitke u kojima je ginula srpska vojska odigrale su se na teritoriji današnje Severne Makedonije - od Kumanova, Bitolja, kasnije Bregalnice, Kajmakčalana u Prvom svetskom ratu, pa proboj Solunskog fronta. Sve je tamo. I Makedonija je, usled pobede Srbije u Prvom i u Drugom balkanskom ratu, kao teritorija pripala Srbiji, što je priznato međunarodnim sporazumima u Londonu i u Bukureštu 1913. godine. Sa tim teritorijama je Kraljevina Srbija ušla u Jugoslaviju. Ponavljam: ne mislim da je trebalo otvarati to pitanje, samo pokušavam da objasnim da novokomponovano srpstvo Miloševića, Dobrice Ćosića i Memoranduma SANU nije bilo iskreno, nego, po titoističkom kriterijumu, dozirano kao srpski interes.

POBJEDA: Da, ali zašto je odabran baš kosovski mit?

PROTIĆ: Titoizam više nije mogao biti mobilizacioni faktor, moralo se naći nešto novo kako bi se realizovala suluda namera da se po svaku cenu i na svaki način - uključujući oružani - sačuva Titova Jugoslavija. Za to je trebalo upotrebiti Srbe, jer drugi

Srbija nije kriva za sve, ali je najodgovornija

POBJEDA: Što podrazumijevate pod temeljnom promjenom Srbije?

PROTIĆ: Drastična promena podrazumeva pre svega drugačiji sistem vrednosti, koji ne isključuje promenu političkog sistema i promenu ustava. Srbi moraju da se menjaju, i pojedinačno i kolektivno: da se pogledamo u ogledalu, da podvučemo crtu, da i drugima i sebi otvoreno kažemo šta je sve u naše ime rađeno dobro, a šta loše.

Ne mislim da su Srbi i Srbija krivi za sve. Voleo bih da se i drugi pogledaju u ogledalu, ali na to ne mogu da utičem. To je njihovo. Naše

narodi za tim nisu imali ni želju ni potencijal. Neko se dosetio da Srbi o sebi uglavnom ne znaju ništa. Iz narodne pesme, kažem, znaju za Kosovski boj i to da je Miloš Obilić zario bodež u Murata, što je bilo dovoljno za do te mere pojednostavljenu svest. Onaj ko je to smislio obavio je demonski, ali uspešan posao. Jer, to se primilo. Mnogo je lakše prostom svetu objasniti Miloša Obilića, nego, na primer, domete Dučićevog sonetnog stiha. A samo je to bio put. Nezahvalan, doduše, jer je podrazumevao ozbiljan intelektualni napor i obrazovanje. A tamo smo mi Srbi već jednom bili.

POBJEDA: Gdje ste bili?

PROTIĆ: Na mestu na kome se razume sonetni stih. Dimitrije Mita Jovanović, taj zaboravljeni srpski pesnik, 1928. preveo je Bodlerovog „Albatrosa“, uspevši da postigne takav stepen muzikalnosti, da…

POBJEDA: „Dokoni mornari od zabave love/često albatrose, silne morske ptice…“, o tom prevodu govorite?

PROTIĆ: O tom prevodu govorim. Ili Vinaverov prevod Rablea!

POBJEDA : Čuveni Vinaverov prevod „Gargantua i Pantagruel“.

PROTIĆ: Tako je. Dučić se u „Jablanovima“ igra sonetnim stihom. Mi Srbi smo, Tamara, već jednom tu bili. Na tom nivou. I umesto da krenemo da se vraćamo tamo gde smo bili i gde se srpstvo doživlja-

je da iskreno, pošteno i trezveno objasnimo svoju prošlost, naročito ovu najbližu, i da se dogovorimo kojim pravcem nastavljamo. Tako ćemo menjati i institucije.

POBJEDA: Da li bi to pomoglo i državama regiona? Nema zemlje nekadašnje Jugoslavije koja je danas u dobrim odnosima sa režimom u Beogradu.

PROTIĆ: To je istina. Zla krv koja se zapatila između Srba i Hrvata, Srba i Bošnjaka, Srba i Crnogoraca potvrda je naše nezrelosti. Svih nas. Međutim, kako god da okrenete - teritorijalno, brojčano, istorijski,

valo kao kulturni koncept, kao skup vrednosti, izabrali smo ratove i sramotu. Nadrealisti, Crnjanski, Rastko Petrović, sve je došlo iz Evrope.

POBJEDA : Otkuda onda opijenost Rusijom?

PROTIĆ: Tri su važna perioda: Rusija do 1917. godine, Sovjetski Savez i vreme od 1991. do danas. Bez kontinuiteta u bilo čemu.

Carska Rusija je, vodeći računa pre svega o svojim strateškim i geopolitičkim interesima, podržavala težnje Srba za stvaranjem nezavisne države, kasnije i njihove namere da objedine svoje nacionalne teritorije. Odnos Srbije prema Rusiji do 1917. bio je pragmatičan: ni ljubavi, ni preterane bliskosti.

Posle 1917. godine, posebno u vreme Aleksandra Karađorđevića, stvoren je drastičan animozitet između Jugoslavije i SSSR-a. Uostalom, Kraljevina Jugoslavija bila je država u kojoj je najviše protivnika boljševizma našlo utočište.

POBJEDA: Tzv. bijeli Rusi?

PROTIĆ: Da, beli Rusi. Posleratnu istoriju znamo, da je ne ponavljamo.

Tokom poslednjih dvadesetak godina, pored novokomponovanog srpstva, dobili smo novokomponovano rusofilstvo, u kojem, naravno, nema mesta za Dostojevskog, Tolstoja, Puškina, Čehova, Čajkovskog, Bulgakova, Stanislavskog, Tarkovskog Nikiti Mihalkovu se Srbi dive iz političkih, ne iz estetskih razloga. To rusofilstvo je banalna putinov-

Beograda. Iz tih se šatora često može čuti kako neko komanduje paravojnim vežbama. Dok god u Srbiji bude pobune studenata i građana, to ruglo neće biti povučeno. POBJEDA: Godišnjica novosadske tragedije biće obilježena 1. novembar. Hoće li to biti kraj ili početak nove pobune, što mislite?

Srbija ima centralno mesto na Balkanu, time i najveću odgovornost. I direktno i indirektno, od nje mnogo šta zavisi u regionu. Hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina rekao mi je jednom da se to što je Srbija u ovako lošem stanju negativno odražava na Hrvatsku, koja više nema u koga da gleda kao u svog rivala ili takmaca u pozitivnom smislu. I to je istina. Da je Srbija onomad krenula dobrim putem, bilo bi to blagotvorno i po Srbe i po sve države regiona. Nažalost, izabrala je destruktivan i autodestruktivan put, koji nam je oduzeo četrdeset godina života. I drugi su zbog toga trpeli, nisu iskoračili koliko su možda mogli.

ština, prazna ljuštura, uprošćena svest u koju možete da ubrizgate šta hoćete.

POBJEDA: Što je ubrizgano sa tom putinovštinom?

PROTIĆ: Siledžijstvo i histerično antizapadnjaštvo, čemu su svoj doprinos dali naši nabeđeni intelektualci, koji se u susretu sa zapadnom civilizacijom s pravom osećaju inferiorno. I oni su Srbiju okrenuli od Evrope.

POBJEDA: Zato se ruske a ne evropske zastave vijore na studentskim protestima, što se pominje u rezoluciji EP?

PROTIĆ: Mladi ljudi su skloniji ekstremima, prečim rešenjima, crno-belim predstavama. Ne očekujte zrela, zaokružena i uravnotežena mišljenja od nekoga ko ima 22 godine. Znamo ko ih truje, ali sazreće i shvatiće. Uostalom, šta imamo nasuprot? „Ćacilend“?

POBJEDA: Goreo je onog dana kada je EP usvojio rezoluciju o Srbiji. Slučajno?

PR OTIĆ : Bila je to veoma loša režija. I njihov rukopis. Onako kako je svojevremeno u autobusu broj 83 Radovan Karadžić uhapšen pod imenom David Dabić, tako je i ovaj u Francuskoj ulici kupio kantu benzina, taksijem došao do Terazija, nesmetano ušao u „ćacilend“, pucao... To je ista avet. Vi i ja sedimo na stotinu metara od tog rugla u centru Beograda, te sramote koja nije izraz psihopatologije njenog tvorca.

P OBJEDA: Nego?

PROTIĆ: To je kasarna usred

PROTIĆ: Biće to početak novog talasa protesta, blokada, štrajkova, neredovnog stanja. Sam 1. novembar, šta god da se dogodi tog dana u Novom Sadu, ne može i neće ništa promeniti. Ali ćemo videti buđenje nove energije, novi zamajac, novu motivaciju. I kod studenata i kod građana. Verujem da je 15. marta trebalo podići lestvicu i pred 300.000 ljudi tražiti njegovu ostavku; ne dozvoliti da se građani raziđu dok se to ne dogodi. Toliko naroda na ulicama Beograda može da blokira sve, ceo grad. Režim na to nema odgovor. Ne pomažu paravojska, kriminalci, žandarmerija, policija, vojska. Ništa! Sa druge strane, ne možete svaki dan dovesti toliko ljudi u Beograd. Da se tada neko popeo na binu i rekaoostavka, verujem da bi reakcija okupljenih bila euforična. Ovako... Ali to nisu mogli da učine studenti, opozicija je morala da iskorači.

POBJEDA : Znate da studenti neće sa opozicijom.

PROTIĆ: Istina je da je opozicija u teškoj situaciji, da je satanizovana, progonjena, vređana. Ipak, mislim da greši što ne ide u narod. Umesto u Skupštinu i na televiziju, mi smo pre 5. oktobra išli po Srbiji, od grada do grada, od pijace do pijace, od kafane do kafane, razgovarali smo sa ljudima, ubeđivali ih, čuli šta misle. Tako se dobija poverenje, sa tim se ide na izbore.

POBJEDA : Kada očekujete da oni budu raspisani? Istraživanja pokazuju da studentska lista ima ozbiljnu prednost nad režimskom.

PROTIĆ: Ne verujem da će u Srbiji ikada više biti izbora, a obećanja koja on daje služe da umire javnost. Njega ništa se sprečava da sutra kaže - nema izbora, završili smo s tim. Ko će da ga spreči? Videli ste šta je radio u Kosjeriću i Zaječaru - krade, vara, otima, plaća. Sve zavisi od njegove volje, što se nije smelo dozvoliti. Ovakvi režimi pobeđuju se samo masovnošću i upornošću. Da toga nije bilo, ne bi bilo ni 5. oktobra. Prvi i poslednji put sam se tada politički angažovao i - pobedio.

POBJEDA: Posljednji put?

PROTIĆ: Ne mogu kategorično da potvrdim, ali su izgledi za novi izlet u politiku gotovo teorijski. Čak da se ponovo angažujem i da u nekom filmskom obrtu pobedim, ne verujem da bih mogao da utičem na to da se Srbija suštinski promeni. A celog života me je samo to interesovalo. Tamara NIKČEVIĆ

RAZGOVOR: Predsjednik kompanije Oki Air Orhan Hodžić

Otvaranje baze Wizz Aira snažan podsticaj za turizam i ekonomiju

PODGORICA - Otvaranje baze avio-kompanije Wizz Air u Crnoj Gori jedno je od najznačajnijih dešavanja u domaćem vazduhoplovstvu posljednjih godina. Ovaj potez, koji su zajedničkim naporima realizovali Ministarstvo saobraćaja i Aerodromi Crne Gore, otvara novo poglavlje u razvoju avio-saobraćaja i turističke povezanosti naše zemlje sa Evropom.

Predsjednik kompanije Oki Air Orhan Hodžić, višedecenijski stručnjak u oblasti komercijalne avijacije, u intervjuu za Pobjedu ističe da ovaj potez donosi višestruke benefite za Crnu Goru – od povećanja broja letova i destinacija, zapošljavanja domaćeg osoblja i produženja turističke sezone, do stvaranja temelja za dugoročni razvoj i veću konkurentnost naših aerodroma u odnosu na region.

POBJEDA: Što praktično znači otvaranje baze Wizz Aira u Crnoj Gori – po čemu se to razlikuje od dosadašnjih letova te kompanije ka Podgorici?

HODŽIĆ: Prije svega, želio bih da pohvalim izuzetne i uporne pregovarače, ministarku saobraćaja Maju Vukićević i gospodina Roka Tolića, izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, koji su uspjeli da animiraju kompaniju poput Wizz Aira i ubijede je da otvori svoju bazu kod nas, pa time pozicioniraju i naš grad na evropskoj mapi Wizz Air baza. Otvaranje baze Wizz Aira u Crnoj Gori znači mnogo više od samih redovnih letova. Do sada su letovi ka Podgorici bili uglavnom operativni iz drugih baza, što je značilo da su avioni i posade dolazili iz inostranstva, pa su frekvencije i destinacije bile ograničene. Otvaranjem lokalne baze, Wizz Air će imati avione i posadu stalno stacioniranu kod nas, što omogućava više letova, fleksibilnije rasporede i jednostavnije pokretanje novih destinacija direktno sa naših ae-

da planiraju svoj saobraćaj ka nama, posebno u ljetnjim mjesecima, što je do sada

rodroma, sada iz Podgorice, u perspektivi i iz Tivta.

Za putnike i ekonomiju naše zemlje, ovo je veliki korak naprijed. Donosi nam bolju i sadržajniju povezanost sa Evropom, povećava turistički promet koji je nama najpotrebniji, otvara nova radna mjesta zapošljavanjem prije svega domaćeg letačkog i kabinskog osoblja, ali i drugog kadra koji će u ovako složenom sistemu doprinositi stabilnijem razvoju komercijalnog avio-saobraćaja u Crnoj Gori.

POBJEDA: Koje direktne efekte baza može imati na crnogorski turizam – da li se može očekivati rast broja turista, produženje sezone i niže cijene karata?

HODŽIĆ: Novoformirana baza kompanije u Crnoj Gori ima višestruke direktne efekte na turizam. Prvo, veća dostupnost letova i dobro uvezane destinacije olakšavaju dolazak turista i povećavaju njihov broj, posebno iz ključnih i atraktivnih evropskih tržišta. Drugo, sa stacioniranim avionima i posadama, kompanija može fleksibilnije prilagođavati sezonske i vansezonske letove, što doprinosi produ-

ženju turističke sezone i adekvatnom rasporedu ponuda i potražnje tokom cijele godine. Staro pravilo je da frekvencije čuvaju destinacije, a Wizz Air je odlično prilagodio svojim planiranim destinacijama iz Podgorice broj sedmičnih frekvencija.

Što se tiče cijena karata, konkurencija i veći broj letova često dovode do povoljnijih cijena karata za putnike, ali to zavisi i od tržišne dinamike i potražnje. Sve u svemu, baza znači stabilniji i pouzdaniji avio-saobraćaj, te posvećenost jedne kompanije tržištu gdje se baza formira, što Crnoj Gori donosi konkretne koristi u turističkom prometu, hotelijerstvu i povezanim sektorima.

POBJEDA: Koliko je ovakav potez važan za konkurentnost crnogorskih aerodroma u odnosu na regionalne (Tirana, Dubrovnik, Priština)?

HODŽIĆ: Otvaranje baze značajan je korak za konkurentnost crnogorskih aerodroma, posebno Podgorice, koji bi po ovom planu trebalo da bude otvoren 24/7, što uz letove Wizz Air-a omogućava i drugim avio-kompanijama

Novoformirana baza kompanije u Crnoj Gori ima višestruke direktne efekte na turizam. Prvo, veća dostupnost letova i dobro uvezane destinacije olakšavaju dolazak turista i povećavaju njihov broj, posebno iz ključnih i atraktivnih evropskih tržišta. Drugo, sa stacioniranim avionima i posadama, kompanija može eksibilnije prilagođavati sezonske i vansezonske letove, što doprinosi produženju turističke sezone i adekvatnom rasporedu ponuda i potražnje tokom cijele godine. Staro pravilo je da frekvencije čuvaju destinacije, a Wizz Air je odlično prilagodio svojim planiranim destinacijama iz Podgorice broj sedmičnih frekvencija

da planiraju svoj saobraćaj ka nama, posebno u ljetnjim mjesecima, što je do sada zbog ograničene otvorenosti bilo otežano ili čak nemoguće, pa nas nijesu ni razmatrali za letjenje. I na tome se gubio potencijalno znatan prihod. Iako je sama baza još relativno mala i ne može u potpunosti parirati većim regionalnim aerodromima, na primjer Tirani, pa ostalima, njen značaj je najvažniji prije svega u postavljanju temelja za budući dalji razvoj. Ovaj potez šalje jasnu poruku tržištu: Crna Gora je interesantna destinacija za avio-kompanije i postoji potencijal za širenje kapaciteta. Definitivno uz Wizz Air i druge će kompanije biti motivisane da razmotre otvaranje svojih baza kod nas. Uvjeren sam da će i grupacija avio-kompanije Ryanair brzo reagovati. Kada jednog dana dođe do otvorenosti i tivatskog aerodroma za noćne letove, pa taj aerodrom bude pružao usluge 24 sata, to dugoročno doprinosi povećanju konkurentnosti naših aerodroma, raznovrsnijoj ponudi letova i boljoj povezanosti naše zemlje sa Evropom, što je nama kao njenim građanima prioritet.

POBJEDA: Da li otvaranje baze jednog niskotarifnog prevoznika može umanjiti potrebu za koncesijom aerodroma, odnosno da li je to znak da država može sama unaprijediti poslovanje bez davanja aerodroma u dugoročni zakup?

HODŽIĆ: Otvaranje baze niskotarifnog prevoznika svakako poboljšava poslovni potencijal aerodroma, jer donosi veći broj letova, više putnika i rast prihoda. Međutim, sama baza nije dovoljna da u potpunosti zamijeni benefite koncesije, koja obično podrazumijeva strateška ulaganja u dugoročni razvoj aerodroma, infrastrukturu i marketing. Ako je država spremna da ozbiljno pristupi svemu ovome, onda je još na vrijeme. Ionako smo rekorderi u nedoumici što da uradimo sa aerodromima, a dok čekamo odluke, raspisujemo tendere, premišljamo se, region nemilosrdno grabi i pozicionira se. Danas ne zaboravite da je po broju prometa putnika i aviona, aerodrom u Tirani ispred aerodroma u Beogradu, pritom najveći promet sa beogradskog aerodroma obavlja nacionalni prevoznik Air Serbia, dok albanska kompanija jedva raspolaže sa dva aviona, ali se destinacija adekvatno razvija.

Ipak, ovaj potez je pozitivan signal: pokazuje da postoji prostor za rast i da država, uz ciljane mjere i saradnju sa avio-kompanijama, može znatno unaprijediti poslovanje aerodroma i privući nove partnere. Drugim riječima, baza Wizz Aira povećava atraktivnost aerodroma i može smanjiti pritisak na hitnu potrebu za koncesijom, ali ne uklanja potpuno stratešku ulogu javno-privatnog partnerstva.

POBJEDA: Da li Wizz Air nudi dobre destinacije iz Crne Gore?

HODŽIĆ: Ponuda Wizz Aira je raznolika i donosi nove mogućnosti putnicima, ali je očigledno da nedostaju neke strateški važne destinacije. Na primjer, broj linija za Italiju je relativno mali, samo Rim i Milano sa nedovoljnim brojem sedmičnih letova. Pogledajte koliko destinacija samo ova kompanija leti iz Tirane za Italiju, preko 25. Odavde postoji izuzetno interesovanje za na primjer jug Italije i grad Bari, koji je tradicionalno i istorijski nama blizak iz više aspekata: turističkog, poslovnog i porodičnog. Takve linije bi dodatno ojačale povezanost zemlje i zadovoljile stvarne potrebe putnika, ali za sada nijesu uključene u mrežu ponuđenih letova. Nedostaju letovi i za Grčku, Maltu, Kipar, a interesovanje je

veliko na cjelogodišnjem nivou. Trebalo se studioznije pristupiti i evropskim gradovima prema kojima gravitira naša mnogobrojna dijaspora, poput Amsterdama i Stokholma. Ipak, raduje činjenica da će Slovenija i letovi do Ljubljane biti odlično zastupljeni sa četiri sedmična leta i atraktivnom cijenom. Siguran sam da će se u budućnosti i region bivše Jugoslavije dobro povezati. To nam treba, a puno nedostaje. Mi danas nemamo letove za Skoplje, Zagreb, Sarajevo, Prištinu. To moraju biti letovi koji će doprinositi jačanju veze među narodima da jednostavnije cirkulišu međusobno, ali nikako da budu cjenovni luksuz.

POBJEDA: Da li je otvaranje baze konkurencija našoj nacionalnoj avio-kompaniji ?

HODŽIĆ: Otvaranje baze niskotarifnog prevoznika uvodi veću konkurenciju na tržištu, što definitivno može imati uticaj i na nacionalnu avio-kompaniju i njenu ponudu. S jedne strane, prisustvo Wizz Aira može uticati na povećanje kvaliteta usluge, fleksibilnost i bolju ponudu letova, što je korisno za putnike. S druge strane, nacionalna kompanija će morati strategijski planirati svoje rute, frekvencije i cijene kako bi ostala konkurentna i opstala. Dakle moraće se stalno prilagođavati novim potrebama i trendovima bez osjećaja monopolske moći i pozicije. Dugoročno, veća aktivnost niskotarifnih prevoznika može biti i motivacija za modernizaciju flote i širenje mreže destinacija, što doprinosi jačanju cijelog sektora avio-saobraćaja u Crnoj Gori, ali je jako opasno ulaziti u trku ili rat sa niskotarifnim kompanijama. Znate, svaki gubitak nacionalne kompanije direktno košta njene građane, dok su jeftine tarife od strane niskotarifnih kompanija korisnicima usluga samo benefit bez bilo kakvog opterećenja. Konkretno Wizz Air se sa svoja dva, za sada planirana aviona bazirana u Podgorici, kapacitetom izjednačava sa našom nacionalnom kompanijom. Kompanije koje će u budućnosti dolaziti savremenim avionima najnovije generacije nudiće veći broj letova na nivou cijele godine, što je našim građanima prioritet da imaju sigurnu i pouzdanu vezu sa Evropom i dobru konekciju sa svijetom. Našu avio-kompaniju uskoro čekaju obavezna ulaganja u flotu, što nije nimalo jednostavan i jeftin proces. Stari avioni se moraju zamijeniti novima, a optimizacija rada kompanije je ključna za njen dalji razvoj radi efikasnijeg funkcionisanja. Otvaranje baze i zapošljavanje novog vazduhoplovnog stručnog kadra takođe može biti prijetnja na malom tržištu kakvo je naše. U konačnom će se morati staviti tas na vagu što se državi više isplati. Otvoreno nebo, nove kompanije, više destinacija i jeftini letovi su definitivno benefit za sve. N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA - U posljednjih 15 godina podaci iz interne statistike Instituta za onkologiju pokazuju da se broj pregleda udvostručio, što je uzrokovano ne samo povećanjem broja oboljelih, što je svakako slučaj, već i efikasnijim liječenjem, koje dovodi do dužeg preživljavanja i dužeg perioda terapije. To je ocijenila direktorica Instituta za onkologiju i načelnica Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Crne Gore dr Gordana Ristić-Bašović. Ona za Pobjedu govori o rastu broja pacijenata, dostupnosti terapija, troškovima liječenja i značaju podrške države.

Ističe da je to nažalost trend koji se bilježi i globalno.

- Razlozi su višestruki – od starenja stanovništva i životnih navika do bolje dijagnostike i ranijeg otkrivanja bolesti - istakla je Ristić-Bašović.

STANJE SA LJEKOVIMA JE STABILNO

Odgovarajući na naše pitanje o nedavnoj nestašici ljekova, naša sagovornica je rekla da je situacija sa snabdijevanjem većine ljekova iz grupe imunoterapeutika i ciljane terapije (tzv. inovativnih ljekova) u potpunosti normalizovana.

- Povremenih zastoja ima, kao i svuda u regionu, najčešće zbog problema u međunarodnim lancima isporuke. Trenutno nedostaju samo dva citostatika – „navelbin“ i „metotreksat“ – što je posljedica nemogućnosti nabavke na tržištu. Sve ostale terapije, uključujući citostatike i inovativne ljekove koji se nalaze na Listi Fonda za zdravstveno osiguranje, dostupne su. U saradnji sa Ministarstvom zdravlja i FZO, ovi problemi su u najvećoj mjeri prevaziđeni i trudimo se da nijedan pacijent ne bude uskraćen za terapiju - naglasila je Ristić-Bašović. Dr Ristić-Bašović je kazala da onkološka terapija spada među najskuplje oblike liječenja u savremenoj medicini.

-Troškovi sistemske terapije kreću se od nekoliko stotina eura po aplikaciji citostatske terapije, do nekoliko hiljada eura za imunoterapiju ili ciljanu terapiju, koja se sprovodi jednom do dva puta mjesečno. Međutim, u troškove ne spada samo terapija, već i sve dijagnostičke procedure koje joj prethode – od RTG snimaka, ultrazvuka, CT i MR dijagnostike, endoskopskih procedura i biopsija, do histopatoloških, imunohistohemijskih, molekularnih i genetskih analiza - navela je dr Ristić-Bašović.

Broj oboljelih od kancera udvostručen

Crna Gora još nema centar za palijativno zbrinjavanje, pa se pacijenti u završnim fazama liječenja zbrinjavaju u Institutu za onkologiju, u opštim bolnicama ili ambulantno. Važno je istaći da sve troškove snosi državni zdravstveni sistem, tako da pacijenti nemaju nansijske izdatke – što je od presudnog značaja, jer bi u suprotnom liječenje bilo neizdrživo za većinu oboljelih - kaže dr Gordana Ristić- Bašović

Pacijenti, kako je objasnila, najčešće prolaze kroz kombinaciju različitih modaliteta liječenja – hirurgiju, radioterapiju i sistemsku terapiju – u zavisnosti od stadijuma bolesti, tipa tumora i opšteg stanja. - Hirurške procedure su različite složenosti i uključuju preoperativnu pripremu, potrošni materijal i postoperativni oporavak. Radioterapija u Crnoj Gori se sprovodi na tri savremena linearna akceleratora, a tržišna cijena jednog kursa zračenja zavisi od složenosti tehnike i kreće se od tri pa i do 10.000 ili 15.000 eura po pacijentu. Kod unutrašnjeg (brahiterapijskog) zračenja, koje se koristi kod ginekoloških karcinoma, troškovi po jednoj aplikaciji iznose i do hiljadu eura. Isto važi i za di-

U Parizu me je jedan od vodećih onkologa pregledao skoro dva sata i tog dana primio svega nekoliko pacijenata. U KCCG ljekari u istom danu prime i po pedeset. Nekad imam osjećaj da sam na fabričkoj traci – ne zato što njima nije stalo, nego zato što sistem od njih traži nemoguće, kaže pacijentkinja

jagnostičke i terapijske procedure iz oblasti nuklearne medicine - pojasnila je dr Ristić-Bašović.

Ona je kazala da ,savremena terapija omogućava da se mnoge maligne bolesti danas tretiraju kao hronične – pacijenti duže žive, ali i više puta prolaze kroz različite faze liječenja, što podrazumijeva i periodične hospitalizacije i dodatne troškove.

- Crna Gora još nema Centar za palijativno zbrinjavanje, pa se pacijenti u završnim fazama liječenja zbrinjavaju na Institutu za onkologiju, u opštim bolnicama ili ambulantno. Važno je istaći da sve troškove snosi državni zdravstveni sistem, tako da pacijenti nemaju finansijske izdatke – što je od presudnog značaja, jer bi u suprotnom liječenje bilo neizdrživo za većinu oboljelih - naglasila je sagovornica.

DRŽAVA IMA

PRESUDNU ULOGU

Po riječima dr Ristić-Bašović državne institucije imaju presudnu ulogu u obezbjeđi-

vanju terapija i medicinskih pomagala.

- Sistem pokriva najveći dio troškova liječenja, što nije slučaj u svim zemljama regiona. Naravno, uvijek postoji potreba da se dodatno ojačaju budžeti za nabavku inovativnih lijekova i za unapređenje onkoloških kapaciteta - naglasila je dr Ristić- Bašović. NOVA ŠANSA ZA ŽIVOT Pacijentkinja iz Podgorice (ime i prezime poznati redakciji ), koja je pobijedila kancer dojke, ispričala nam je da se liječila u Crnoj Gori kao i inostranstvu. Kako nam je kazala, primijetila je da crnogorski zdravstveni sistem nudi pacijentima u nekim segmentima i više nego razvijenije zemlje. – Danas kada sam živa i zdrava, želim da kažem da sam u Crnoj Gori dobila terapiju koju žene u mnogo naprednijim državama ne dobijaju. I vjerujem da mi je upravo to spasilo život – kaže pacijentkinja koja se liječila u KCCG. Prije operacije dobila sam šest jakih, tzv. crvenih hemoterapija. U Beogradu i

Onkološka terapija spada među najskuplje oblike liječenja u savremenoj medicini. Troškovi sistemske terapije kreću se od nekoliko stotina eura po aplikaciji citostatske terapije, do nekoliko hiljada eura za imunoterapiju ili ciljanu terapiju, koja se sprovodi jednom do dva puta mjesečno, kaže dr Ristić-Bašović

Dostupnost terapije se mora unapređivati

Odgovarajući na pitanje koliko košta liječenje jednog onkološkog pacijenta u regionu u poređenju sa liječenjem u Crnoj Gori, dr Ristić-Bašović kazala je da su troškovi liječenja u regionu slični jer se koriste isti terapijski protokoli i ljekovi.

- Ne odstupamo značajno od zemalja regiona kao što su Srbija, BiH, Albanija ili Sjeverna Makedonija, dok su troškovi niži nego u susjednim zemljama članicama EU – Hrvatskoj i Sloveniji. Razlike postoje u stepenu dostupnosti savremenih terapija.

Kada se uporedi životni

Kada se uporedi životni standard, može se reći da je liječenje u Crnoj Gori skupo – ali država preuzima taj teret, što je od ogromnog značaja za pacijente.

Naš cilj je da se taj nivo dostupnosti terapije zadrži i dalje unapređujeporučila je dr Ristić-Bašović.

Ristić-Bašović.

Parizu su mi rekli da se uglavnom daju tri. Te terapije su iscrpljujuće, ali su tumor bukvalno istopile. Metastaza na plućima je nestala, pa je spriječeno odstranjivanje plućne maramice. To nije mala stvar – i to sam dobila u Podgorici. Ne treba zaboraviti da jedna hemoterapija košta i više od hiljadu eura - kazala nam je pacijentkinja. Takođe je navela da su nalazi koji su joj urađeni u Crnoj Gori potvrđeni i u Beogradu i u Parizu. - Naši ljekari nijesu odustajali. Koristili su sve mogućnosti koje su imali, a kada bi bilo potrebno nešto što ovdje ne postoji – odmah bi uključili kolege iz inostranstva. To je medicina sa srcem. U Parizu me je jedan od vodećih onko-

loga pregledao skoro dva sata i tog dana primio svega nekoliko pacijenata. U KCCG ljekari u istom danu prime i po pedeset. Nekad imam osjećaj da sam na fabričkoj traci – ne zato što njima nije stalo, nego zato što sistem od njih traži nemoguće.

– Crna Gora ima ljekare koji zaslužuju da ih ova država čuva. Oni imaju znanje i hrabrost, ali nemaju luksuz vremena ni mira kao što imaju njihove kolege u Parizu. Moja poruka je jednostavna – građani Crne Gore treba da znaju da u svojoj zemlji već imaju nešto što mnoge velike zemlje nemaju. Imamo sistem koji ima mane, ali i snagu koju mnoge države nemaju - poručila je pacijentkinja. H. JANKOVIĆ

S. MILOVIĆ

Vršnjačko nasilje je pojam koji se sve više pominje i jako je zastupljen u medijima, ali nije nepoznat od ranije. Kao građanin i otac, odavno sam se susretao sa tim i nasilja je uvijek bilo, samo se o njemu nije pričalo koliko danas. A treba da se priča što više, ali i da se djeluje. Ne znam ima li neko ko nije bio izložen ili makar prisutan nekom obliku nasilja u školama, dvorištu, ulici? Kako se ko nosio sa tim, drugo je pitanje. Naravno, nijesam kompetentan da dajem savjete, ali kao roditelj imam pravo da komentarišem. Moramo se složiti da je toga uvijek bilo, da su uvijek bili izloženiji nasilju naoko slabiji, nezaštićeni, drugačiji, podložni grupnom targetiranju ili „samo“ verbalnom maltretiranju. Postavlja se pitanje kako se tome suprotstaviti? Uključiti se kao roditelj, prijaviti nastavnom osoblju ili policiji? Kako? Što je rješenje, a što su posljedice?

Da li će dijete manje biti izloženo maltretiranju i gdje tražiti uzrok? Definitivno treba tražiti uzroke, a ne samo baviti se posljedicama.

Današnja djeca su vjerovatno još više podložna takvom uticaju. Toliko nasilja u medijima, crtanim filmovima, online igricama, a mi smo skupljali sličice i salvete i igrali klikerima i lastišem. Gledali smo obrazovni program i emisije o prirodi. Ali nije samo krivo okruženje, a sigurno nije ni pomoglo da se problem sma-

STAV: Vršnjačko nasilje - veliki problem crnogorskog društva

Kako odrasti u svijetu promašenih vrijednosti

Djecu dočekuje toliko nasilja u medijima, crtanim filmovima i online igricama, a mi smo skupljali sličice i salvete i igrali klikerima i lastišem. Gledali smo obrazovni program i emisije o prirodi. Ali nije samo krivo okruženje, a sigurno nije ni pomoglo da se problem smanji ili suzbije. Današnja djeca od kada počnu koristiti elektronske uređaje svjedoče nekom vidu nasilja, kroz igru ili kroz informacije kojima su bombardovani

nji ili suzbije. Današnja djeca od kada počnu koristiti elektronske uređaje svjedoče nekom vidu nasilja, kroz igru ili kroz informacije kojima su bombardovani. Nemojmo zaboraviti ni skaradne emisije na mainstream medijima koji prikazuju eksplicitne scene svađe i nasilja. Nažalost, djeca često nijesu pošteđena nasilja ni u porodici. Roditelji sve manje imaju vremena da se posvete djeci, jer su pri-

Održana godišnja Skupština Dukljanske akademije nauka i umjetnosti

Mugoša izabran za predsjednika DANU

PODGORICA - Godišnja

Skupština Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) održana je u subotu i na njoj se, nakon javno objavljenog konkursa, odlučivalo o prijemu novih članova, izboru redovnih članova iz reda vanrednih i izboru organa. Za predsjednika DANU jednoglasno je izabran dr Aleksandar Mugoša, direktor Centra za kardiohirurgiju, ljekar i humanista.

Kako su naveli u saopštenju, novi redovni članovi DANU su Zlatko Glamoček , akademski slikar, Miro Gavran, književnik i dramatičar, Dušan Petranović, dr tehničkih nauka, Srđa Martinović, dr političkih nauka. Za vanrednog člana izabran je

mr Vukota Vuković, istoričar. - Iz reda vanrednih u redovne članove DANU izabrani su: Nik Gašaj, politikolog i publicista, Borislav Cimeša, književnik i publicista, Nenad Stevović, politikolog i publicista, Miodrag Bošković, kompozitor i autor filmova, mr Nikola Belada, advokat, Goran Sekulović, doktor društvenih i humanističkih nauka. U naredne četiri godine Nadzorni odbor činiće akademici: Borislav Cimeša, Ljubomir Mudreša i Ismet Hadžić, dok su za dva člana Predsjedništva izabrani prof. dr Rade Ratković i prof. dr Branislav Radonjić - saopštili su iz DANU. Skupštinom DANU, u naredne četiri godine, predsjedavaće Sreten Vujović, književnik i prevodilac. R. P.

morani da rade sve duže i stvore sve više. A djeca upijaju sve oko njih. Ne jednom sam bio svjedok tome. Nemojmo zaboraviti - ni osim opšte krize u društvu, dodatno se komplikuje kada se hvale zločini i glorifikuju kriminalci, a lagodan život bez ikakvog truda i zakonskih sankcija je praktično uzor. Svako nasilje se zakonski opravdava ili zaboravlja. Nažalost, vrijedni i radni ljudi se marginalizuju. I što je najgore,

podvrgnuti su ruglu. Diploma nije više mjerilo znanja, nego tržišna roba. A koliko sam se sretao sa tim kroz moje iskustvo i iskustvo mojih prijatelja, nasilnici su uglavnom djeca „povlašćenih“ osoba koje su ili u zakonu ili zaštićene zakonom. Trudio sam se da mojoj djeci preokupiram pažnju drugim stvarima, da im čitam

što više, vodim u pozorište i u šetnju i razgovaram i odgovaram na njihova pitanja. Da li sam ih pravilno usmjeravao u svijetu prepunom nasilja i makar po meni pobrkanih vrijednosti? I danas im kao odraslim osobama savjetujem da više čitaju, a manje gledaju TV, da se više druže umjesto da igraju online, da više budu u pri-

Matica crnogorska na Lučindanskim susretima u Zagrebu

rodi umjesto u teretani... I da li sam u pravu? Da li ću im pomoći ili odmoći? Svijet definitivno ide u nekom drugom pravcu od onog kojim sam ja ili moji roditelji smatrali da je ispravan...

Država u kojoj nasilje i pojedinci ostaju nekažnjeni završiće u dubokoj tami. (Sofoklo)

Odbranu crnogorske ustavnosti

moramo sami organizovati

PODGORICA - Predstavnici Matice crnogorske Ivan Jovović, predsjednik i Ivan Ivanović, generalni sekretar, tradicionalno su bili gosti 26. Lučindanskih susreta u Zagrebu koji su ove godine organizovan u znaku obilježavanja dva velika istorijska datuma, 120 godina od donošenja prvog crnogorskog Ustava i 80 godina od pobjede nad fašizmom.

Oba datuma treba sagledati u datom vremenskom kontekstu, s obzirom da njihovo značenje nosi obavezu kulture sjećanja odnosno trajnog pijeteta, rekao je u svom izlaganju predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović. – Obilježavanje jeste civilizacijska obaveza današnjih generacija jer takvi krupni istorijski događaji jesu markeri identiteta koji nam mogu biti putokaz u vremenu koje je danas puno izazova za crnogorski narod i opstanak Crne Gore kao, suverene države, gdje se uvijek u takvim prelomnim trenucima možemo pozvati i prepoznati u iskustvima naših predaka – rekao je on. Donošenje Ustava 1905. go -

dine za Knjaževinu Crnu Goru predstavlja mnogo više od pravnog akta, s obzirom da je njegovim usvajanjem crnogorski narod i de iure zaokružio dug proces transformacije iz jednog arhaičnog u moderno društvo, što je stvorilo pretpostavke za nastanak parlamentarne demokratije i razvoj državnih institucija –rekao je predsjednik Matice crnogorske.

– Ustav iz 1905. godine podijelio je istorijsku sudbinu K raljevine Crne Gore, čije odredbe su zgažene nasilnom aneksijom koja je formalno imala verifikaciju u odlukama nelegalne i nelegitimne Podgoričke skupštine 1918. godine. Iako je nezahvalno praviti neke istorijske paralele između prvog i važećeg Ustava Crne Gore iz 2007. godine, jasno se prepoznaju tenden-

cije posljednjih godina koje su usmjerene prvenstveno na promjenu karaktera Crne Gore, kao građanske i sekularne države, gdje se političkim mešetarenjem derogira krovna institucija pravosudnog sistema – Ustavni sud, što sve ukupno dovodi u pitanje kredibilnost Crne Gore u evropskim integracijama. Kao što je pokojni akademik Mijat Šuković jasno utvrdio da je prvi Ustav Crne Gore bio izraz duha crnogorskog državnog, kulturnog i ukupnog integriteta i subjektiviteta u crnogorskoj istorijskoj vertikali, tako se i danas od političkih i intelektualnih krugova zahtijeva odbrana proklamovanih vrijednosti utemeljenih obnovom crnogorske nezavisnosti na referendumu 2006. godine, čiji je duh materijalizovan u Ustavu Crne Gore iz 2007. godine – rekao je Jovović. Odbranu crnogorske ustavnosti, istakao je, pored svih preporuka Venecijanske komisije i inih međunarodnih organizacija, moramo organizovati mi sami, kao što su naši preci bez bilo kakve pomoći sa strane podigli prvi antifašistički ustanak 13. jula 1941. godine u porobljenoj Evropi. R. P.

Piše: Mladen GAZIVODA

Djeca izložena nasilju od ranog djetinjstva

Ivan Jovović na Lučindanskim susretima 2025. u Zagrebu

Primili nove članove

HAOS NA ZABJELU: Građani se okupili zbog napada turskih državljana na Podgoričanina, policija nakon višesatne potrage privela osumnjičene

Nacionalistički usklici, lomljenje auta i filmsko hapšenje Turaka

PODGORICA – Gotovo filmski scenario dogodio se sinoć na Zabjelu kada se više desetina građana okupilo revoltirano zbog napada trojice turskih državljana na sugrađanina u subotu veče. Dok su državljani Turske bježali od policije, razjarena masa skandirala je „ubij Turčina“. Nakon nekoliko sati haosa policija je uspjela da privede dvojicu turskih državljana. Građani su u napadu bijesa oštetili kombi i mercedes u vlasništvu turskih državljana. Policija je saopštila da je u nastavku akcije uhapsila 45 turskih državljana a nakon svega na Zabjelo je stigao, kako je objavljeno na društvenim mrežama, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

Za vrijeme potrage za napadačima, policija je smirivala grupu građana koji su tokom dana i noći na više lokacija tražili napadače.

Kako nam je saopšteno iz više izvora, policija je nakon incidenta pretresla više objekata za koja je imala saznanja da u njima borave turski državljani. Sinoć, nakon 20 sati polici-

ja je na Zabjelu privela dvojicu turskih državljana, koje su građani počeli da jure, tvrdeći da su upravo oni vinovnici incidenta. Jedan od njih ušao je u kazino na Zabjelu, a policijski službenik je uspio da uđe za njim i zaustavi razjarenu masu. Iz policije je sinoć saopšteno da su „za sada identifikovali i priveli dva turska državljanina koja se dovode u vezu sa sinoćnim ranjavanjem jednog lica upotrebom hladnog oružja – noža“.

- Preksinoć je oko 00.30 časova došlo do narušavanja javnog reda i mira tučom u kojoj je učestvovalo više lica kod jednog ugostiteljskog objekta na Zabjelu, u kojoj je korišćeno hladno oružje – nož, a u kojem događaju je jedno lice zadobilo tjelesne povrede u predjelu grudi i ruku. Nakon daljih policijsko – tužilačkih mjera i radnji izvršiće se pravna kvalifikacija navedenog djela i cijeniti eventualna odgovornost - saopšštili su iz policije. Dodaju da su, uzimajući u obzir događaje sa elementima nasilja u protekla 24 sata u kojima su učestvovali turski državljani koji privremeno borave

Epilog sukoba navijača u Nikšiću

Uhapšeno sedam članova navijačke grupe „vojvode“

NIKŠIĆ - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, preduzimajući intenzivne aktivnosti na identifikovanju, pronalaženju i procesuiranju odgovornih lica

– navijača navijačke grupe „vojvode“ iz Nikšića, koji su prekjuče izazvali sukob sa navijačima drugog kluba tokom fudbalske utakmice u Nikšiću, u službene prostori-

BS poziva državne organe, medije da spriječe raspirivanje tenzija

Bošnjačka stranka najoštrije osuđuje nasilje koje se dogodilo u Podgorici i očekuje da nadležni organi hitno i profesionalno rasvijetle sve okolnosti slučaja i sankcionišu počinioce, bez obzira na njihovu nacionalnu ili državnu pripadnost, saopšteno je iz Bošnjačke stranke. - Istovremeno, s dubokom zabrinutošću osuđujemo pojave govora mržnje i skandira-

na teritoriji Podgorice, i prouzrokovanja incidenata na više lokaliteta, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ i Sektora granične policije sprovode koordinisane aktivnosti na teritoriji Podgorice u kojim je privedeno oko 45 lica – turskih državljana.

- Službenici Uprave policije će cijeniti razloge boravka navedenih lica, opravdanost i zakonitost boravka kao i elemente njihovog nasilja koje je proisteklo za vrijeme njihovog boravka, u čemu će uslijediti repre-

je doveli više lica od kojih su prikupljena obavještenja na zapisnik u vezi sa predmetnim događajem. Do sada je slobode lišeno sedam lica. Slobode je, naime, prvo lišeno šest lica, B. P., I.V., B.V., N. M., N. Đ. i M. K. iz Nikšića, navijača navijačke grupe „vojvode“. Oni se terete da su, tokom navedene utakmice, izazvali nered, ugrozili bezbjednost učesnika sportskog događaja i lica prisutnih na utakmici, te da su vršili druge oblike nasilja i nedoličnog ponašanja kojima se

nja poput: „Ubij Turčina“, koji ne samo da vrijeđaju ljudsko dostojanstvo, već prijete da uruše vrijednosti mira, suživota i međusobnog poštovanja koje su temelj crnogorskog društva. Crna Gora mora ostati zemlja u kojoj se na nasilje ne odgovara mržnjom, već pravdom - i u kojoj institucije, a ne ulice, odlučuju o krivici - navode u saopštenju.

sivne mjere i cijeniti se otkaz boravka i protjerivanje stranaca - dodaju iz policije.

Objašnjavaju da će „beskompromisno nastaviti pojačane kontrole boravka stranaca na teritoriji Crne Gore u skladu sa Zakonom o strancima i preduzeti represivne mjere i radnje prema strancima koji ne poštuju propise i zakone Crne Gore i u kratkom roku otkazati boravak i iste deportovati iz zemlje.“

Pobjedi je iz izvora iz policije saopšteno da je došlo je do tu-

može ugroziti bezbjednost prisutnih na fudbalskoj utakmici. U odnosu na navedeno, protiv njih je podnijeta prekršajna prijava iz člana 30 st.1 t.2 i t.8 iz Zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, a isti će u zakonskom roku biti sprovedeni sudiji Suda za prekršaje u Podgorici – Odjeljenju u Nikšiću, saopšteno je iz Uprave policije. U nastavku aktivnosti u vezi sa ovim događajem, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić izvršili su pretres stana i

Pozivaju sve državne organe, medije i društvene aktere da spriječe svako dalje raspirivanje tenzija i da svojim djelovanjem očuvaju javni red i povjerenje među građanima.

- Samo društvo koje odbacuje i nasilje i mržnju može biti snažno, pravedno i evropsko. Nasilje nema nacionalnost i državljanstvo - zaključuju u saopštenju.

če a zatim i ranjavanja. –Trotoarom su prolazila tri ili četiri turska državljanina i dobacivala nam nešto na turskom. Pitao sam ih ima li nekh problema, i jedan od njih odgovorio mi je: „Ima“. Ta osoba starosti je oko 30 godina, tamog tena, crne kose i brade, visine oko 180 centimetara, krupne građe. Na sebi je imao crnu duksericu i farmerke, ispričao je Vijestima povrijeđeni Podgoričanin.

Dodao je da mu je prišao i da je došlo do tuče.

drugih prostorija koje koristi M. M. (29) iz Nikšića i tom prilikom su od njega oduzeti startni pištolj i mobilni telefon. Navedeno lice je lišeno slobode i protiv njega je nadležnom državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje na sportskim priredbama ili javnom skupu iz člana 399a st. 4 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore. - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić preduzimaju dalje

Spajić: Ukidamo bezvizni režim za državljane

Turske

PODGORICA - Premijer Milojko Spajić najavio je da će Vlada danas po hitnoj proceduri donijeti odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske. - U cilju očuvanja ekonomske aktivnosti i dobrih bilateralnih odnosa, u narednom periodu iniciraćemo intenzivne razgovore sa Republikom Turskom kako bi u duhu dobre saradnje i savezništva, pronašli najbolji model u obostranom interesu - napisao je on na mreži Iks.

- Dok smo se rvali, iznad sebe sam vidio još dvojicu njih - jedan je starosti oko pedeset godina, sijede kose, gušće brade. Na sebi je imao crvenu majicu. Ne mogu se sjetiti opisa drugog muškarca. Tada su mi zadali više udaraca nogama i rukama u predjelu tijela, a zatim i više uboda nožem po tijelukazao je on. Ispričao je da je uspio da udari jednog od njih, otrgao se i krenuo da bježi, a da su ga oni jurili sa većim noževima u rukama. -Trčali su za mnom ulicom, dok nije stao automobil koji se ponudio da me prebaci do Urgentnog bloka. Tokom pregleda konstatovano mi je sedam ubodnih rana, glava mi je otvorena, kazao je M. J. Vijestima. A. R.

mjere i radnje na identifikaciji ostalih učesnika incidenta, kao i druge aktivnosti na rasvjetljavanju pomenutog događaja, među kojima su i utvrđivanje odgovornosti odgovornih lica FK Sutjeska u vezi sa skrivanjem navijača u prostorijama ovog kluba kao i u vezi sa omogućavanjem unošenja nedozvoljenih predmeta ovim licima na prostor stadiona. Sprovodi se i detaljna analiza postupanja policijskih službenika u ovom događaju - navode iz UP u saopštenju za medije. R. P.

Glumac Simo Trebješanin za Pobjedu povodom uloge u predstavi „Večeras improvizujemo“ Crnogorskog

Opet je došlo vrijeme da je čovjek čovjeku vuk

PODGORICA – Jao onome koji ne zna kako nositi svoju masku, bio on kralj ili papa – govorio je italijanski nobelovac Luiđi Pirandelo, čiji je komad ,,Večeras improvizujemo“, u režiji Paola Mađelija, otvorio 72. sezonu Crnogorskog narodnog pozorišta. I zaista, na ovom svijetu svaki pojedinac nosi neku masku, tražeći tanku nit između onoga što bi istinski želio i onoga što mora da bude.

Mađelijeva predstava otvara prostor u kojem se publika i glumci susrijeću na zajedničkoj teritoriji – onoj između umjetnosti i života, slobode i uslovljenosti, između procesa stvaranja i onoga što se publici prezentuje... Reditelja –Doktora Hinkfusa, u predstavi impresivno tumači crnogorski glumac, Nikšićanin Simo Trebješanin - Umjetnost se na izvjestan način sveti životu, jer je stvaralački čin autentičan samo ako uspije da pređe granicu vremena – govori u monologu na početku Trebješanin, najavljujući jednu neobičnu predstavu koja umnogome uspijeva da tu granicu pređe. On za Pobjedu govori o novoj predstavi CNP-a koja, kako kaže, pomjera granice i provocira domaću scenu da misli savremenije. Otkriva u čemu je posebnost rada s Mađelijem, zbog čega civilizacija nazaduje i zašto je Pirandelova drama danas aktuelnija nego ikad.

POBJEDA: ,,Večeras improvizujemo“ je pozorišno djelo koje na specifičan način briše granice između stvarnosti i igre. Da li su ovom predstavom pomjerene neke granice kad je pozorišni izraz u Crnoj Gori u pitanju?

TREBJEŠANIN: Ne briše samo ovo djelo granice između, kako rekoste, stvarnosti i igre, već ih i sam reditelj zajedno sa nama glumcima briše, i rekao bih, pomjera. U sredini u kojoj živimo, nije nimalo lako pomjeriti granice u bilo čemu, ali mislim da smo ovom predstavom zaista koliko-toliko to učinili. Mađeli je reditelj koji uvijek pomjera granice. Prije dvadesetak godina sam radio sa njim na predstavi ,,San ljetnje noći“ i tad je bilo pomjeranje granica. Tad smo imali neku rampu, pa smo se spuštali tamo od galerije ka sceni, za to vrijeme veoma neuobičajeno, publika je sjedjela na sceni a mi smo igrali u prostoru gdje sjedi publika. Definitivno, ova predstava je-

Stalno čovjek priča o nekakvom boljitku, o ljudskim pravima, slobodama, a nekako uvijek ostanemo uskraćeni i za ta ljudska prava i za slobode. Puni smo narativa da svijet hoćemo da napravimo ljepšim mjestom za život, ali taj narativ ostaje više na riječima nego na djelima – kazao je Trebješanin

ste na neki način pomjerila granice u glumačkom izrazu. Približili smo gledaocu svijet pozorišta, naš proces stvaranja, koji nije nimalo lak. Taj trnovit put rađanja jedne predstave, želje da saopštite neke svoje stavove, svoje istine. Nadam se da smo uspjeli i da neke druge autore iz Crne Gore na najbolji mogući način isprovociramo da krenu da promišljaju o nekom ovakvom teatru koji je savremen i, mogu slobodno reći, na svjetskom nivou.

POBJEDA: Koji je najveći izazov s kojim ste se u ovom procesu susreli?

TREBJEŠANIN: Za mene lično izazov je bio što prvi put u karijeri većinu vremena nijesam sa kolegama na sceni, već sam u publici u ulozi reditelja. Taj osjećaj da većinu vremena provodim u prvom redu gledališta mi je bio jako čudan. Morao sam cijelo vrijeme ostati, kako mi glumci kažemo, „u liku“, ne izaći iz forme lika, a opet svjestan da sjedim i gledam predstavu u kojoj nijesam samo puki posmatrač već i jedan od aktera. Taj osjećaj, ta tanka linija između mene kao glumca i mene kao posmatrača mi je bila i izazovna i za mene lično provokativna. Nekako me je isprovocirala da mislim da sam napravio dobru ulogu. Prvi put sam se suočio sa tim, čak fizički, kako je to kad sjedite po 10 sati u sali i gledate svaki dan iste scene kako se razvijaju.

POBJEDA: Postoji li određeno osjećanje ili misao s kojom biste željeli da gleda-

lac izađe iz pozorišta nakon što pogleda ovu predstavu?

TREBJEŠANIN: Ono što bih volio lično je konkretno što se tiče našeg esnafa – da ljudi u Crnoj Gori počnu kulturu da shvataju na ozbiljniji način i da ne misle da je naš posao samo: ajde glumac, reci nešto smiješno. Jer, kao što ste vidjeli i na kraju predstave, ovaj posao može da vas košta života. Nažalost, poznavao sam neke glumce i radio sa njima ali ne bih o imenima – neki od njih su umrli na sceni a neki su se tokom rada i spremanja svojih uloga toliko istrošili da su ih bukvalno te uloge kasnije koštale života. Volio bih da ljudi u Crnoj Gori, naročito na mjestima odlučivanja, shvate malo više koliko smo mi potrebni, iako svi misle da je samo ekonomija potrebna. Potrebna je ekonomija, ali bez kulture i umjetnosti nijedna civilizacija, nijedna zemlja, nijedan narod nema budućnost, a mi kao kulturni posle-

nici smo ti koji određujemo i pravimo kulturni identitet i ostavljamo neki zapis u vremenu. Neke buduće generacije nas neće prepoznavati po političkim funkcijama i direktorskim mjestima već po djelima koja smo ostavili iza sebe, a mislim da su naši glumci – što je gospodin Mađeli potvrdio –i te kako obrazovani i kvalitetni što se tiče svoje profesije, ne samo kod nas nego smo prepoznati i u regionu. To što mi sad produkcijski nijesmo u stanju da se mjerimo sa boljima i većima, to nije do nas nego do ljudi koji odlučuju o kulturi.

POBJEDA: Po čemu je najviše Pirandelova drama, stara gotovo vijek, još izuzetno relevantna za savremeni svijet, ali i današnje crnogorsko društvo?

TREBJEŠANIN: Po svemu! Nekako, drama je stara skoro cijeli vijek, a nijesmo mnogo odmakli u smislu problema, u smislu društvenih pojava. Čini mi se da su sve u zadnjem

vijeku, ovaj dio 20. vijeka koji pamtim i što sam ga proučavao i ovaj 21. vijek koji živimo, samo varijacije na temu... Stalno čovjek priča o nekakvom boljitku, o ljudskim pravima, slobodama, a nekako uvijek ostanemo uskraćeni i za ta ljudska prava i za slobode. Puni smo narativa da svijet hoćemo da napravimo ljepšim mjestom za život, ali taj narativ ostaje više na riječima nego na djelima. Kao što i sami znate, imamo jedan akcenat, podsjetiću vas – dron koji leti tokom predstave. To je jedan naš mali akcenat na ratna dešavanja u svijetu, na sve sukobe koji se dešavaju u svijetu. Nekako, dvadeseti vijek, a evo i prva četvrtina 21. vijeka protiču u tim nekakvim sukobima, ratovima... Tehnologija jeste napredovala, ali ljudi su ostali na istom nivou, nažalost. Opet je došlo vrijeme da je čovjek čovjeku vuk. Mislim da je i te kako aktuelno sve to o čemu je Pi-

randelo pisao tad, čak možda i aktuelnije.

POBJEDA: Nakon predstave ste kazali da je Mađeli reditelj ,,koji toliko voli i poštuje glumce, toliko cijeni ono što glumac nosi sa sobom, što nije čest slučaj sa rediteljima“. Opišite kako izgleda proces rada sa njim – na koji način usmjerava glumce i u čemu se ogleda poštovanje prema glumcima koje ste pomenuli?

TREBJEŠANIN: Ovo je najlakše pitanje koje ste postavili. Mađeli je prije svega divan čovjek, vrhunski umjetnik, vrhunski esteta. Čovjek koji ima pozorište u malom prstu. Nemate vi mnogo reditelja koji vole glumce. Oni više gledaju glumce kao ljude koji mogu neku njihovu ideju, naravno u dogovoru sa glumcem, da sprovedu u djelo. Mađeli ima čarobnu moć da vas pusti da radite onako kako vi mislite da treba, a onda on na nepogrešiv način osjeti to što glumac hoće da kaže ulogom koju sprema i bukvalno samo ako je nešto viška, kaže: ,,nemoj, to ti je viška“; ili ako nešto nedostaje, kaže: ,,dodaj to tu“. U tome se ogleda njegova veličina, nije od reditelja koji ima svoj jasan plan da je nešto tako i mora da bude tako. On to radi sve u dogovoru sa glumcima, strašno poštuje glumce i sposobnost koju svaki glumac ima i za koju je obučen. Glumci kad prepoznaju tu njegovu energiju i kad vide kako on radi, vraćaju mu. To je princip akcije i reakcije. Vi ponudite, date mu neku ideju, a on vam vrati tri dobre ideje. Vi date još tri dobre, a on opet vrati tri dobre. Sinergija između njega i glumaca je fascinantna. Zato tvrdim da je jedan od najvećih reditelja trenutno.

POBJEDA: U intervjuu za Novu kazali ste da, iako napredujemo tehnološki, nazadujemo civilizacijski i duhovno. U monologu na početku predstave ,,Večeras improvizujemo“, izgovarate da poslije jedne nedjelje teških briga i zamornog rada, raznih nevolja i muka, publika u pozorištu traži isključivo razonodu. Da li je to tačna dijagnoza pozorišne publike i smatrate li da teatar ima snagu da se suprotstavi duhovnom nazadovanju civilizacije o kojem ste govorili?

TREB JEŠANIN: Tačno je, negdje sam pomenuo da tehnologija i te kako napreduje, što je pohvalno ako je to za boljitak čovjeka i čovječanstva. Ali tehnologija se okre-

MODERNOM ČOVJEČANSTVU POTREBAN JE DUHOVNI I DUŠEVNI RESET: Simo Trebješanin

Duško

Miljanić

Crnogorskog narodnog pozorišta

Ljudi iz politike vode pozorišta

POBJEDA: Neposredno prije izvođenja predstave ,,Bez portfelja“, kojom je Gradsko pozorište obilježilo Svjetski dan pozorišta 2023. godine, povodom nezadovoljstva Granskim kolektivnim ugovorom kazali ste da Ministarstvo kulture treba da bude servis umjetniku, a ne obratno. S obzirom na činjenicu da je od tada prošlo dvije i po godine, kako ocjenjujete odgovor institucija nakon tog, ali i mnogih drugih apela i da li osjećate promjenu državnog tretmana u odnosu prema glumcima?

TREBJEŠANIN: Istina je da sam tada izašao ispred publike i rekao, u svoje ime, a kasnije su me i kolege podržale, da više neću da igram predstave dok nam se ne poboljšaju finansijski uslovi, jer tada su svima u Crnoj Gori povećane plate osim nama. Stojim i danas iza toga što sam rekao, parafraziraću sebe: dobro bi bilo da ljudi vode kulturu, konkretno u pozorištu, da dođu i vide kako izgleda rad na predstavi

će protiv čovjeka i to što sam rekao da nazadujemo i civilizacijski i duhovno, to stvarno tvrdim. Današnji svijet je postao bez ikakvih pravila, bez ikakvih moralnih normi, sve može, sve je opravdano, živimo u nekom rijaliti vremenu. Znate, Endi Vorhol je nekad rekao da će svako dobiti svojih pet minuta slave. To se nažalost obistinilo. Ono što se meni ne sviđa je što ljudima više nije bitno kakva je to vrsta slave – dobra ili loša, samo da smo vidljivi. To je spolja, a ono što se dešava ljudima unutra više nikoga ne zanima. Postali smo jedno senzacionalističko društvo, svako čudo za tri dana, može da se piše što god hoće, može da se radi što god hoće. Ne mislim konkretno na Crnu Goru, nego na cijeli svijet. Modernom čovječanstvu je potreban duhovni i duševni reset, kako bi se vratio na fabrička podešavanja, jer mislim da smo se malo izgubili u vremenu i prostoru. Svi smo postali robovi nekog uslovno rečeno progresa, samo meni nije jasno što ta riječ u suštini tačno znači, jer taj progres ne znam gdje nas vodi. Pod tom riječju svi podrazumijevamo napredak, a ja mislim da mi samo napredujemo u nazadovanju.

P OBJEDA: Nikšić je u Briselu proglašen Evropskom prijestonicom kulture za 2030. godinu u kategoriji zemalja koje nijesu članice EU. Kao rođeni Nikšićanin i umjetnik koji je u tom gradu ponikao, koliko vjerujete da će ta odluka zaista promijeniti položaj kulture i umjetnika u gradu i što bi trebalo da bude prioritet u kulturnoj politici Nikšića kako bi status Evropske prijestonice kulture bio opravdan?

i provedu malo vremena s nama, mislim da bi malo drugačije razmišljali o našem položaju. Prošlo je dvije i po godine, a ne mislim da se išta specijalno nabolje dogodilo u pozorištima. Ne bih širio na ostale kulturne djelatnike, pričaću samo o pozorištu, zato što sam tu direktni učesnik i poznajem dobro tu problematiku. To su ta neka politička postavljenja, postavljate ljude da vode pozorišta, ljude koji dolaze iz politike i to je ono što se meni ne sviđa. Ja sam više da tu dolaze ljudi iz esnafa, jer ne može niko poznavati bolje situaciju u pozorištu od onoga koji živi i radi u tom pozorištu. Mi smo u situaciji da nam dolaze ljudi koji imaju neka zvanja i diplome ali su bez pozorišnog iskustva. Ovo govorim za etablirana pozorišta, ne govorim o NVO i ad hok organizacijama, poluprofesionalnim ili amaterskim koje se bave teatrom. To je neka druga priča koja treba da se njeguje, ali kad govorimo o pozorištima, mislim da je veliki promašaj da dolaze ljudi koji nijesu iz teatra.

POBJEDA: Što bi, po Vama, trebalo da ima jedan kandidat dostojan da vodi pozorište?

TREBJEŠANIN: Jedno pozorište može da vodi samo čovjek koji je prošao sve pozorišne sektore, koji zna što je i rekviziter, što je kostimograf, što je glumac, koji zna tehnologiju rada pozorišta, koji zna ekipu, karakteristike svojih glumaca i svoje ekipe. To nažalost nije slučaj. Ne mislim da se u kulturi nešto posebno promijenilo ili da ide nabolje, jer u mnogim situacijama preovladava amaterizam nad profesionalizmom, kvantitet nad kvalitetom, forma nad suštinom. Što se tiče kulturne politike, kad idu one političke kampanje za izbore, nijedna partija ne pomene slova jednog o kulturi, osim ako nije u pitanju infrastruktura, napravićemo neku zgradu ili muzej, ali autorski, umjetnički, suštinski, to niko ne pominje i kao što sami vidite, kultura služi političkim partijama za potkusurivanje.

TREBJEŠANIN: To je jedna od svijetlih tačaka koja se desila. Naravno da sam kao rođeni Nikšićanin i te kako ponosan što će moj rodni grad biti Evropska prijestonica kulture 2030. godine i na tom uspjehu prosto moram da čestitam svim svojim sugrađanima i svim tim ljudima koji su radili na tom projektu. Ono u što sam siguran, da bi se došlo do toga – sigurno da nije nimalo lak put. Trebalo je uložiti mnogo truda i rada. To je ogroman uspjeh i koliko čujem, sa te neke finansijske strane, Nikšić će dobiti ozbiljna sredstva. Na nama je da se ta sredstva pravilno iskoriste i da prikažemo i Nikšić i Crnu Goru te 2030. u najboljem svjetlu i da Nikšić postane stvarno Evropska prijesto-

nica kulture. Nikšić ima dugu kulturnu istoriju – hoćete li slikare, hoćete li pisce, hoćete li glumce, hoćete li reditelje, muzičare... Koliko god da sam u jednom od prethodnih odgovora kudio, sada moram reći da sam mnogo ponosan. Ja ne kritikujem da bih kudio, nego da bi se stvari poboljšale. Kad kritikujem što se tiče kulture, volim da se moja kritika shvati kao pozitivna kritika. Politika me ne zanima, politika me ne interesuje u životu! Ali me zanima kako se razvija, naročito, moja država i moj grad. Nikšićani, neka nam je srećno, a i cijeloj Crnoj Gori neka je na ponos što će neki crnogorski grad, a ja ću tu biti malo sebičan – moj Nikšić, biti Evropska prijestonica kulture. Andrija RADOVIĆ

PODGORICA – Jeste li se nekad zapitali kako izgleda čekanje koje se ne može dočekati – riječi su na početku predstave ,,Bolivud“, kojom je otvorena nova sezona u Gradskom pozorištu – još jedna koju podgorički teatar dočekuje iščekujući useljenje u svoju zgradu.

Ovo beketovsko čekanje na sopstvene prostorije centralna je tema predstave, obojene songovima i humorom, čime je reditelj Kokan Mladenović na Veliku scenu KIC-a ugurao trojanskog konja iliti, kako je sam kazao na pres konferenciji uoči predstave, ,,gorku pilulu upakovanu u šećernu vunu“.

SUBVERZIVNO

Aplauzi i smijeh publike tokom predstave svjedoče tome da je srpski reditelj možda uspio da napravi ,,najpopularniju predstavu u gradu“, što je i najavio na konferenciji. S druge strane, ,,Bolivud“ je trenutno, bez sumnje, najangažovanija predstava u Crnoj Gori. Spada u ono što nazivamo brehtovskim pozorištem, ne samo zbog songova (koji su u službi radnje), već i zbog gorke istine koju glumci sasipaju u lice publici. Kroz priču o crnogorskom pozorištu koje se prodaje bolivudskim producentima i pravi kompromise nauštrb umjetnosti zarad useljenja u novu zgradu, ova predstava slikovito prikazuje koliko je teatar često nemoćan da se zaštiti od političkih uticaja i pritisaka. Scene u kojima su prikazane epizode iz ,,Gorskog vijenca“, režirane u stilu indijske plesne drame katahali, izazivale su najviše smijeha publike, nakon što reditelj pritisnut upravnicom pozorišta dolazi do shvatanja da je najveće Njegoševo djelo zapravo isto što i indijska ,,Mahabharata“. Tekst je prepun vrcavog humora, kao npr. u replici: ,,Suza moja nema reditelja“. Cjelokupan tekst je rimovan, što doprinosi tečnosti dijaloga i njegovom humorom. Na kraju predstave, pozorište ipak treba da pripadne njemačkim investitorima, što dovodi čitavu priču do potpunog apsurda, a kroz ovu scenu

Predstava ,,Bolivud“ Kokana Mladenovića otvorila novu sezonu Gradskog pozorišta

Kroz humor do gorke istine

suptilno je provučena simbolika neofašizma čiji bauk opet kruži Evropom. Osim ovoga, predstava pokreće i razne druge teme, poput licemjerja NVO sektora i onih koji grabe njihove fondove, sujevjerja koje se predstavlja kao pravoslavlje, položaja umjetnika (naročito mladih) u našoj zemlji koji su često primorani da trpe poniženja... Upečatljiva je scena u kojoj Ivona Čović-Jaćimović tumači ministarku kulture u dugoj zelenoj haljini, koja izgovara floskule o kulturi kao temelju koje smo svakodnevno primorani da slušamo s najviših državnih adresa.

MUČNO

Vrhunac katarze događa se pred kraj predstave, u monologu i songovima glumice Lare Dragović koji, između ostalog, otvaraju feminističku perspektivu teatra. Mladenović je stvorio subverzivno i, u najpozitivnijem smislu te riječi, bezobrazno pozorišno djelo kroz koje je pokrenulo gomilu tema, a ipak je uspio da napravi koherentnu cjelinu i ne prezasiti predstavu viškom značenja.

Prema riječima Mladenovi-

ća, ,,ova zabavna predstava je nastala iz muke“.

- Možda je baš zato taj smijeh tako zanimljiv, jer nije onaj zvonki smijeh nego dolazi iz muke jednog teatra koji decenijama čeka sopstvenu zgradu i koji poput večerašnje predstave daje najbolje od sebe, čini nemoguće s budžetom koji ima, da napravi uzbudljivo i lijepo pozorište, a nikako da dočeka ono što mu po pravu pripada. Prosto, ako postoji moj doprinos mojoj predstavi – on je u tome da pokažemo kakvi sjajni ljudi i kakvo sjajno pozorište nema svoju zgradu i nema svoje uslove za rad – kazao je on. Pored Dragović i Čović-Jaćimović, glumačku podjelu čine: Branka Femić-Šćekić, Emir Ćatović, Vanja Jovićević, Marija Đurić, Božidar Zuber, Aleksa Balević, Anđelija Rondović i Pavle Bogojević. Scenografiju je uradila Anđelija Stanković, kostime Aleksandra Pecić-Mladenović, koreografiju i scenski pokret Andreja Kulešević, kompozitorka je Irena Dragović, asistent reditelja Petar Vlahović, a asistentkinja za scenski pokret je Anđelija Rondović. A. RADOVIĆ

Najbolji film „Fiume o morte“

PODGORICA - Prva dodjela AFA nagrada (Adriatic Film & TV Awards) najboljim ostvarenjima održana je u Porto Montenegru u Tivtu. AFA nagradu za najbolji film osvojio je „Fiume o morte!“ (Hrvatska, Italija, Slovenija), u režiji Igora Bezinovića, dok je crnogorskoj glumici Lidiji Kordić pripala nagrada za „zvijezdu u usponu“, za ulogu u filmu „Radnička klasa ide u pakao“. Najbolja glavna glumica je Jara Sofija Ostan, nagrađe-

na za ulogu u filmu „Kaj ti je deklica“ Urške Đukić. Najbolji glavni glumac je Leon Lučev, nagrađen za ulogu u filmu „Radnička klasa ide u pakao“ Mladena Đorđevića. AFA nagradu za najbolju režiju osvojio je Igor Bezinović, za režiju filma „Fiume o morte!“, a Bezinoviću je pripala i nagrada za najbolji scenario. AFA nagradu za najbolji debitantski film osvojio je „Kaj ti je deklica“ Urške Đukić. Najbolja TV serija je „Sablja“ (Srbija, Bugarska) kreatora Vladimira Tagića i Gorana Stankovića. Priznanje za glavnu glumicu u TV

seriji osvojila je Milica Gojković, za ulogu u seriji „Sablja“. Najbolji glavni glumac u TV seriji je Dragan Mićanović, nagrađen za ulogu u seriji „Sablja“. AFA nagrade dodijeljene su na početku međunarodne sezone dodjele filmskih nagrada, sa ciljem da kreiraju platformu s koje filmovi i serije iz naše regije mogu snažno krenuti u međunarodnu sezonu dodjele nagrada te da prepoznatljivost i vidljivost koje AFA nagrade donose pomognu njihovom plasmanu na međunarodnu scenu i tržište. R. K.

U Porto Montenegru završena ceremonija dodjele AFA nagrada

Scena iz predstave „Bolivud“

D. Miljanić

Simo Trebješanin (prvi zdesna) u predstavi „Večeras improvizujemo“

Duško Miljanić

Rekonstrukcija Ulice Ljubović u Staroj varoši ušla u završnu fazu

Još jedna ulica dobila izgled minulih vremena

Temeljna rekonstrukcija

Ulice Ljubović u Staroj varoši, koja je počela u martu i trebalo da bude gotova u junu ove godine, biće završena narednih dana.

Dinamiku posla usporila je potreba za izmjenom projekta koji nije bio u potpunosti prilagođen stanju na terenu, neucrtane podzemne instalacije… Prethodnih dana završena je ugradnja kaldrme.

Kao što je urađeno i u ostalim ulicama koje su rekonstruisane u starom jezgru Podgorice, ivičnjaci u ovoj ulici izgrađeni su od oblutka u ce-

mentnom malteru, a zamijenjene su podzemne instalacije, urađena nova rasvjeta…

RADOVI

Radnici građevinske firme ,,Indel inženjering“ (koja izvodi radove) ušli su u završnu fazu. Prethodnih dana završili su ugradnju kaldrme, koja pripada kolovoznoj konstrukciji. Prethodno su ugradili sve instalacije – atmosferska kanalizacija, fekalna, TK instalacije, vodovod. Takođe, sprovedeni su novi vodovodni priključci budućih korisnika, kako bi svi satovi bili izmješteni na ulicu zbog lakše

kontrole. Poklopci fekalne kanalizacije su prilagođeni novoj nivelaciji puta. Svi radovi na ugradnji ivičnjaka su završeni, a dijelom i izgradnja trotoara od kamenog oblutka u cementnom malteru.

ULAGANJA

U tom dijelu imali su manjih problema, jer projekat nije bio prilagođen stanju na terenu.

Stara atmosferska kanalizacija zamijenjena je novom, čime će biti riješen problem zadržavanja atmosferskih voda. Podsjećamo, rekonstrukcija 380 metara Ulice Ljubo -

Oplemenili prostor oko starog bunara

Radnici građevinske firme ,,Indel inženjering“ uredili su prostor oko starog bunara u Ulici Ljubović od kamenog oblutka u cementnom asfaltu. Stara varoš ima brojne kutke, sokake i avlije koji kriju zanimljive priče. Jedno od takvih mjesta svakako je i ovaj stari bunar, koji je tu od 1907. godine, kada je postavljen kao zadužbina Arsa J. Nenezića. Bunar odavno nije u upotrebi, a na njemu je, sjećaju se malo stariji starovarošani, svojevremeno bio kotur za vađenje vode, koja se prije izgradnje gradskog vodovoda koristila za piće. Staropodgoričani iz ovog dijela grada više puta su iskazivali želju da se bunar i prostor oko njega urede, kako bi kao takvi bili ukras Stare varoši i atrakcija koju bi i stranci rado posjećivali i gdje bi, kao u minulim vremenima mogli naći predah, ali i čuti zanimljive priče o jezgru Podgorice.

Investitor ovog posla je Glavni grad. Vrijednost radova je oko 480.000 eura, a predviđeni rok izvođenja posla bio je 80 dana

vić u Staroj varoši počela je u martu ove godine. Kako su tada najavili iz gradske uprave, kolovoz će dobiti novi izgled - kaldrmu, trotoar će biti od oblutka u cementnom malteru, biće postavljena nova rasvjeta i prateća infrastruktura. Mještane posebno raduje što će se rekonstrukcijom, pored ostalih, riješiti i problem atmosferske kanalizacije. Investitor ovog posla je Glavni grad. Vrijednost radova je oko 480.000 eura, a predviđeni rok izvođenja posla bio je 80 dana. Izvođač radova je građevinska firma „Indel inženjering“, a nadzor obavlja Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice. Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji i dalje je na snazi potpuna obustava saobraćaja za sve vrste motornih vozila na dijelu Ulice Ljubović (krak 1 i 2), od raskrsnice sa Ulicom Petra Prlje do raskrsnice sa Ulicom crnogorskih serdara. I.MITROVIĆ

Foto – detalj

Krdo konja šeta

Starim aerodromom!

Krdo konja se već danima slobodno kreće bulevarima, saobraćajnicama i parkovskim i drugim javnim površinama na Starom aerodromu.

Nekoliko njih juče smo zatekli kako se hrane komunalnim otpadom iz polupodzemnih kontejnera u dvorišnom dijelu zgrada na Bulevaru dr Ibrahima Koristovića. U cilju bezbjednosti građana i održavanja komunalnog reda u ovom gradskom naselju nadležni bi trebalo da uklone ove krupne životinje sa javnih površina i utvrde identitet njihovog neodgovornog vlasnika. I. M.

Direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija zatražio objašnjenje od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine

Nišavić: Ministarstvo da saopšti zašto je Zeta stranka u slučaju izgradnje postrojenja

Direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Aleksandar Nišavić pozvao je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da objasni zbog čega Opština Zeta ima status stranke u postupku u predmetu izdavanja građevinske dozvole za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Nišavić je u Dnevniku na RTV Podgorica izjavio da očekuje da nadležno ministarstvo obrazloži zbog čega je Opština Zeta dobila status da bude stranka u slučaju dobijanja građevinske dozvole za izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. - Mi smo, u skladu sa zahtjevom nadležnog ministarstva, dostavili svu dokumentaciju i nakon toga dopunsku dokumentaciju za davanje mišljenja. Nadležno ministarstvo je zatražilo saglasnost od nadležnih institucija i mislim da ne postoje prepreke, kao što je ministar i naveo, da se građevinska dozvola izda, što me veoma raduje. Međutim, nakon toga slijedi i jedan dokument, odnosno rješenje kojim se Opštini Zeta daje za pravo da bude stranka u ovom postupku, što dodatno može zakomplikovati tu proceduru. Ne znam koji je osnov za to i bilo bi lijepo da nadležno ministarstvo to i obrazloži i koja su prava susjedne opštine, imajući u vidu da je riječ o parceli koja je u vlasništvu Glavnog grada, a koja nema terete i ograničenja i koja se nalazi na KO Dajbabe i Botun. Podsjetiću da je ovo projekat od državnog interesa i ne znam koji je osnov da nadležno ministarstvo daje ovakav status susjednoj opštini - kazao je Nišavić. Prema njegovim riječima, građani opštine Zeta se trenutno suočavaju sa mnogo većim problemima nego što je to slučaj sa građanima Podgorice.

u Botunu

- Nizvodno od samog postrojenja imamo svakodnevno zagađenje od desetina hiljada kubika neprečišćene vode koja ide direktno u rijeku Moraču. Samim tim, građani Zete ribu koju ulove treba da znaju da je zagađena. Takođe, kvalitet podzemnih voda je sve lošiji. Rješavanje ovog problema će, prije svega, biti dobro za građane Botuna, Zete, kao i sve građane Podgorice koji žive nizvodno od samog postrojenja. Neophodno je što prije riješiti ovaj najvažniji i najveći problem u glavnom gradu i državi. Potrebno je što prije realizovati ovaj projekat i ovdje nema mjesta za politiku –u pitanju su osnovne ljudske potrebe koje moramo rješavati – poručio je Nišavić. Naglašava da je cijeli ovaj slučaj pitanje političke volje. - Imamo neke elemente kod donosioca odluka gdje se kod pravne norme i segmenta natkriva politika i politički interesi, što ne bi trebalo da se dešava. Ovdje treba da se pita isključivo struka. Stručnjaci su ukazali da ovaj projekat nema negativan uticaj na životnu okolinu i ne bi trebalo da se od svega izvuče samo politički aspekt, a da ispaštaju građani. Našim partnerima, kao ni izvođaču, nije jasno da neko ne želi da riješi najvažniji infrastrukturni projekat –zaključio je Nišavić. Podsjećamo, predstavnik mještana Botuna je prethodne sedmice izjavio za Pobjedu da su Botunjani jedinstveni u stavu da ne žele da se iseljavaju sa svojih ognjišta ni za kakve pare. Poručio je da žele da sačuvaju i unaprijede životnu sredinu za buduća pokoljenja. Neće dozvoliti planiranu gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i još jednom poručuju Glavnom gradu da potraži za to novu lokaciju. Prioritet je, kako je naglasio, sanacija bazena crvenog mulja. H.P.

Radnici na terenu

Planirani izgled PPOV

Konji u dvorišnom dijelu zgrada na Bulevaru dr Ibrahima Koristovića

Poneđeljak, 27. oktobar 2025.

Gradsko preduzeće Tržnice i pijace od 23. do 25. oktobra organizovalo je sezonsku manifestaciju ,,Jesenja trpeza“ na zelenoj pijaci ,,Pobrežje“.

Posjetioci su imali priliku da uživaju u raznovrsnim proizvodima od svježeg voća i povrća, preko zimnice, meda, vina, do tradicionalnih domaćih specijaliteta. Manifestacija je prije dva dana uljepšana programom hora ,,Zvjezdice“.

KVALITET

Organizatori poručuju da je ovo prvi put da se ovakva manifestacija održava u glavnom gradu i nadaju se da će postati tradicionalna.

- Treba da bude što više ovakvih manifestacija, da izlagači domaćih proizvoda predstave svoje proizvode, poput salate od šargarepe, paprika, slatkog od kivija, domaće vino, sokove i slično - poručuje izlagačica Ivana Varagić iz Bijelog Polja.

Navodi da građani žele da kupuju domaće proizvode.

- Zvanično se tri godine bavim proizvodnjom. Prijatelji i rođaci su mi preporučili da se bavim ovim poslom. Ko kupi od mene taj me zove ponovo. Ovim domaćim proizvodima se podiže imunitet, ali treba ih redovno koristiti –priča Varagić.

ZDRAVLJE

Prodavac meda i pčelinjih proizvoda Dragan Radojević od malih nogu se bavi pčelarstvom.

- Imam 150 društava, na dvije-tri lokacije. Izlažemo redovno na ovakvim manifestacijama. Imam med iz Lutova i iz Tuzi, cijena je od 15 do 20 eura. Ko zna da prepozna kvalitet nije mu žao da plati tu cijenu za med – kaže Radojević. Ovaj iskusni pčelar savjetuje građanima kako da prepoznaju kvalitetan med. - Stavite kašičicu meda na pa-

Aktivnosti Zelenila

Tržnice i pijace organizovale trodnevnu manifestaciju ,,Jesenja trpeza“

Prezentacija kvalitetnih domaćih proizvoda

Živim u blizini. Volim vikendom da svratim do pijace i kupim domaće proizvode, poput maslina, sira i sl. Ovo je upotpunilo tu ponudu. Kupio sam teglu domaćeg meda. Drago mi je da se ovakvi sajmovi organizuju na pijaci – kazao je sugrađanin

Nemanja Kaluđerović

pirnu maramicu. Pravi med ne bi smio da je navlaži, da prođe kroz nju – objašnjava Radojević. Građani iskazuju zadovoljstvo zbog organizovanja ovakvih sajmova. - Živim u blizini. Volim vikendom da svratim do pijace i kupim domaće proizvode, poput maslina, sira i sl. Ovo je upotpunilo tu ponudu. Kupio sam teglu domaćeg meda. Drago mi je da se ovakvi sajmovi organizuju na pijaci – kazao je jedan od brojnih posjetilaca sajma Nemanja Kaluđerović I.MITROVIĆ

Radnici gradskog preduzeća Zelenilo Podgorica prethodne sedmice su u nedavno rekonstruisanoj Ulici Miloša Obilića na Starom aerodromu formirali drvored od 18 sadnica lalinog drveta.

- Drvored je donacija društveno odgovorne kompanije ,,Wiener Städtische“ životno osiguranje Podgorica a.d., a kroz saradnju sa Fondacijom „Čini dobro“. Akcija ozelenjavanja sprovedena je i kroz partnerstvo sa skupštinom stanara zgrade koja se nalazi u neposrednoj blizini ulice, a koja je ličnim aktivizmom dala doprinos u ozelenjavanju ove saobraćajnice.

- Na ovaj način oplemenili smo ovu tek rekonstruisanu saobraćajnicu na Starom aerodromu na zadovoljstvo grada i građana – poručili su iz gradskog Zelenila.

Mušterije treba da osjete materijal

U tržnom centru ,,Mall of Montenegro“ prethodna tri dana održan je i sajam rukotvorina. Posjetioci su bili u prilici da kupe proizvode urađene od vunice, slike, nakit…

- Od šeste godine se bavim proizvodnjom komada od vune ili pamuka. Ovo je najbolja prilika da predstavim svoje proizvode. Ne priznajem internet, mušterija mora pod rukom da osjeti kakav je džemper ili pletena jakna – kaže izlagačica Dragana Krivokapić. Kako dodaje, sin i ona žive od ovoga posla. - Posjećujemo puno sajmova. Već 11 godina se bavimo ovim poslom. Ovo je dobra prilika da razvijemo posao. Radimo isključivo od prirodnih materijala – kazala je Krivokapić, uz napomenu da se minđuše koštaju od pet do 18 eura, prstenje od pet pa naviše, a narukvice od osam do 45 eura.

Ministarstvo javnih radova raspisalo tender za proširenje kapaciteta vaspitno-obrazovne ustanove u Donjoj Gorici

Gradiće novi paviljon u okviru OŠ ,,Vlado Milić“

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izgradnju novog paviljona Osnovne škole ,,Vlado Milić“ u Donjoj Gorici. Tender je raspisan po principu ,,projektuj i izgradi“. Procijenjena vrijednost radova iznosi oko tri miliona eura. - Ulaganje u prosvjetnu infrastrukturu znači ulaganje u budućnost Crne Gore. Ministarstvo javnih radova u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija će nastaviti da sprovodi projekte ovog tipa, sa ciljem stvaranja što boljih uslova za izvođenje nastave i kvalitetnijeg ambijenta za rad prosvjetnih radnika – poručili su iz ovog resora. H. P.

Sa sajma

I.MITROVIĆ

Planiran izgled paviljona

Svaka je slika incident, govorio je Frensis Bejkon o svoj toj sili, tom trijumfu od tjeskobe koji je kapao sa njegovih djela i njegovog 20. vijeka. Pa dodavao da slika nikad ni ne ispadne onako kako bi on to predvidio. Često i mnogo bolje nego što bi sve te stvari on mogao ili poželio natjerati.

Incident, strast i očaj. Proći će vjekovi i eoni i Dablinci se neće moći dogovoriti, ko im je najveći pisac; ali za slikara nemaju dileme. Bejkon je govorio i to, da umjetnik mora biti hranjen strastima i očajima. A da je očaj i nesreća za umjetnika nešto korisnije od bilo kog zadovoljstva... To je ono što ti rastegne cijelu tvoju osjetljivost.

Evo Čovjeka

Naći ćete u Dablinu i jedan Karavađov poljubac Jude za Hrista; i jednu Ticijanovu krunu od trnja na Hristovom putu patnje; i jednu posjetu Mariji i Marti koju su Rubens i Brojgel zajedno (!) oslikavali. Tonućete u sanjivu tišinu Moneovih sutona nad Senom, pa još dublje u oči jedne Berkove djevojke iz Konamare. Otkrivati tu i jednu djetinju igru sasvim odraslih ljudi, onako kako je Rembrant vidio u 17. vijeku... Ali vjerujte, ništa, nijedna slika, ni jedan sićušni Van Gog ni poslijeratni vrt jednog odrastanja Le Brokijanije ravno Bejkonovom studiju. Studio Frensisa Bejkona najveće je umjetničko djelo u Dablinu. Bio je to Bejkonov dom i mjesto njegovog stvaranja u posljednjih 30 godina života onog kojeg svijet sad slavi kao jednog od najvećih - a možda i najznakovitijeg slikara 20. vijeka. Eno ga tamo, na adresi Hju Lejn galerije, jedan kreativni haos, jedna suterenska tjeskoba. Jedno naciklo ogledalo koje je Bejkon koristio uvijek za autoportrete. Jedan nezavršeni autoportret, pronađen na štafelaju na dan kad je preminuo. I sve te hrpe, ti bujični izvori i vrtlozi od boja, iz mrvljenih, rđavih

Galerijsko srce tame. Do dolje, do tog prigušenog svjetla, vodiće vas lavirint od nekih velikih djela; sedam na toj Hju Lejn adresi su Bejkonova. I utisak: kako je sve tu, u studiju, u svježem pokretu. Kao u primordijalnoj džungli; pa iz kreativnog haosa vam se u brk smiju, blješte savršeno svježe i tek načete boje

ili razbacanih kanti. I četke, mnogo četki i... Duboko kontrolisani haos , govorio bi Bejkon, da znate savršeno i bez greške, zbog čega je to morao biti prostor skučenosti. Tamo, gdje bi jedna kosmička geometrija u njega sabijala sve one strasti i očaje. Pa da mu rastegnu osjetljivost; da ga razapnu na štafelaju. U njegovom Dablinu. Ali, znate šta je fora? Nikakve veze taj studio nema sa Dablinom. Njegova adresa je Ris Mjus broj 7, Saut Kensington. Naravno, London! I šta se dešava: 1998. i godinama nakon njegove smrti, skoro netaknut studio je dio po dio i mikroskopski precizno ,,razmontiran“... I jedno putovanje preko Irskog mora: svaki od tih djelova je prebačen brodom... I potom montiran u Hju Lejn galeriji. Jedna soba sa strogo kontrolisanom klimom koju možete spolja posmatrati... Galerijsko srce tame. Do dolje, do tog prigušenog svjetla, vodiće vas lavirint od nekih djela; sedam na toj Hju Lejn adresi su Bejkonova. I utisak: kako je sve tu, u studiju, u svježem pokretu. Kao u primordijalnoj džungli; pa iz kreativnog haosa vam se u brk smiju, blješte savršeno svježe i tek načete boje...

* * *

Ako možeš govoriti o tome, zašto bi slikao? Znate svu priču o tradicionalnoj i katoličkoj Irskoj; kako su, na primjer, abortus legalizovali tek prije sedam godina, dekriminalizovali homoseksualnost tek prije 32... E pa, Frensis Bejkon je bio sve, samo ne ta stara Irska.

Ako možeš govoriti o tome...

Najveća Bejkonova ljubav, tamo pedesetih i početkom šezdesetih, bio je jedan pilot

i pijanista. Nasilni alkoholičar koji ga je tukao. I da, ljubav Frensisovog života. Pijesak, sunce, groznica sutona i svi ludi začini Tandžira, u Maroku; tu su, krajem pedesetih, pronašli najviše jedan drugog. A onda je od akohola taj Piter Lejsi umro dan pred Frensisovu veliku izložbu 1962. u londonskom Tejtu. Onda je upoznao Džordža Dajera . Sušta suprotnost, govorili su - najnježniji lopov kojeg je svijet vidio. I da, nikad potvrđeno - da su se upoznali tako što mu je Dajer u kuću provalio. Isto pijanica, ali od Bejkona mnogo mlađi. Atleta čije je provalničko tijelo postalo nerazdvojiv dio njegovih najboljih portreta. Te slike sa kraja šezdesetih, to je Bejkon opisivao kao ,,Dajerov kratki hod između života i smrti“. I naravno da je tu bilo mnogo ljubomore, mučke i toksične strasti. Naravno da se jedan takav Džordž, stidljivi grubijan, plašio da će Bejkonu jednog dana prosto dosaditi. Pa je, recimo, samog sebe prijavljivao za drogu u stanu - kako bi preko medija dobio malo tuđe i njegove pozornosti. Pa... I ponovo jedna izložba: oktobar 1971, pred veliku retrospekciju u pariskoj Gran Pale, karijera na vrhuncu... Dva dana pred otvaranje - u hotelu pronađeno Dajerovo tijelo. Alkoholom i tabletama udavljen. Ivica očaja i suicida. Dajer, kao Lejsi skoro deceniju ranije. I šta je Bejkon uradio? Radi izložbe, sa hotelskim menadžerom je dogovorio - da se o smrti gosta hotel oglasi dva dana kasnije. Frensis Bejkon: spolja kalkulantski hladan, nepomjerljivi stoik. Iznutra - ruševina. U narednim godinama, u posljednjim godinama njegovog života, najbolje slike biće Dajerovi portreti. Neki ,,Crni triptih“, u tri verzije, je slika i prilika onih trenutaka, neposredno prije i nakon Dajerovog suicida. Onako, kako ga je Bejkon doživio. Strast i očaj. I sve je to Bejkonov studio, Hju Lejn galerija, Dablin. Srce tame umjetnika koji je svom tom 20. vijeku pružio kontekst, ram. Tjeskoba. I opet i na kraju, kad se nađete tu, znate: mir i slava umjetnosti. Ona tradicionalna Irska je postala i prva zemlja koja je na referendumu donijela odluku da legalizuje brakove homoseksualaca. Onaj put preko Irskog mora: samo i isključivo povratak kući. Onda, kad se Dablin, kad se Irska vratila i pružila Bejkonu.

Hoćete savršen dejt? Recimo, jedna subota u Dablinu: doručak uz ,,Ginis“ u jednom pabu - pa trk preko puta, do Nacionalne galerije. Ulaz slobodan, sati neprocjenjivi. Jedan vikend lavirint i igra od svjetla i sjenke. Chiaroscuro: Karavađo je u igri svjetla i sjenke bio najveći majstor. Savršena demonstracija talenta: na ,,PrivoPISMA

Frejsis Bejkon za života u svom studiju

Kreativni haos Bejkonovog studija u Dablinu

Piše: Stojan Stamenić

Poneđeljak, 27. oktobar 2025.

đenju Hristovom“ tu je onaj Judin poljubac izdajstva, ona gluva noć debelo iza ponoći, i neki fariseji i vojnici koji će Gospoda ka Pilatu potom privesti. Sve te likove i figure Karavađo je sa dva izvora svjetla, u tamnoj magmi ozario. Kažu, za tu dablinsku sliku: taj jedan lik koji drži fenjer, krajnje desno - to je autoportret, to je sami Karavađo.

I bila je skoro 200 godina izgubljena. Sasvim slučajno, otkrivena u večernjoj sobi jednog jezuitskog doma... Na Lison stritu, u samom Dablinu. Znali su tamo samo toliko, da je slika tu bila od ranih tridesetih. Od godina same nevinosti tek nezavisne Irske. I da su prosto mislili - da se radi o kopiji. Kako je stvarno tu dospjela? Misterija jednaka onoj produženoj ruci, koju je Karavađo namjerno i mimo poznavanja anatomije izdužio, da se pruži do Hristovog ramena. Misterija jednaka svemu onom, što Karavađov Hrist ispod tamnih i umornih vjeđa i sebi i njima i nama sluti i proriče, i... Da znate da pripada Dablinu. Hoćete istinu o veličini brojčano i geografski malih zemalja...? Za Nacionalnu galeriju i njenu riznicu, njene Karavađa, Brojgela, Monea, Van Goga, Ticijana, Rembranta, Rubensa... Pa, skoro da nećete vjerovati, da sve to može - da sve to mora i jeste u Dablinu. I da, sasvim besplatno.

Jedan san vrijedan 170 i više godina. Otprilike 1850. jedan lokalni magnat prvih industrijskih željeznica je, na istoj lokaciji (blizu rodne kuće Oskara Vajlda, eno je odmah iza ćoška) - odlučio da predstavi svoju kolekciju umjetnina. Da vide njegovi Dablinci, na šta se troši silni zarađeni novac. Niko nije očekivao ni slutio, kakvo će interesovanje za izložbu biti. Sedmicama, mjesecima. Pa je uslijedila nova. Pa opet. I odatle, u jednom trenutku, nastala i Nacionalna galerija. I nije stala, niti ima stajanja tu, u vječitom pokretu, dinamici, inspiraciji. Jedan dugi lavirint prostorija i ogledala od vječnih slika koja će vas natjerati da zaboravite na sebe. Da uopšte hodate tu satima.

Znate da je Klod Mone neka od svojih najboljih djela naslikao na malom brodu? Da je imao nešto poput plutajućeg studija? ,,Basen Argentui, obala Sene i jedan jedrenjak“ - to je jedna jesen iz 1874. koja iz Dablina sluti i na ovu i na sve buduće jeseni. Vrijednost: procijenjena na oko deset miliona eura. Samo što se u Dablinu, naravno, ne slažu svi sa vrijednošću Nacionalne galerije i njenim djelima i svim onim o savršenim dejtovima i... Otprilike 2012, jedan posjetilac galerije (nepomenik!) je pesnicom udario po Moneu i

napravio jedan veliki ožiljak preko onog mjesta Argentui, na Seni. Vikao je tad u galeriji, govorio potom u policiji: to je njegov protest i osveta samoj državi Irskoj! Cijelih 18 mjeseci trajao je proces restauracije slike. Sada je iza zaštitnog stakla. Ništa na njoj ne sluti o bilo kakvim ožiljcima. Onaj posjetilac? Osuđen na pet godina robije. I kakva krupna istina: osveta jednoj zemlji, tako što će joj se na jednu sliku nasrnuti. Ecce Homo. Nekih pola vijeka prije Karavađa, Ticijan je svog Hrista na putu ka Pilatu slikao. Spasilac svjetova je pred prokuratora Judeje stupio nemoćan, u suzama; njegovo izmučeno tijelo prekriveno je krvlju. Slika fizičke izmučenosti, ali još veće duhovne patnje - i uzvišenja. Hrist koji je ćutao i Pilat, rimski gospodar, prokurator Judeje i svih prolaznih carstava i gradova, koji je rekao: ,,Ecce Homo“. Evo Čovjeka. Frensis Bejkon mnogo je puta govorio o grozničavom, frenetičnom stvaranju. Ticijan je ,,Evo Čovjeka“, prije skoro 500 godina, slikao u brzini i žurbi. Ciljano hitrim, smjelim pokretima i skoro kao u bunilu. I to se na slici i vidi. Samo je tako tu mogla stati jedna kosmička muka. Neka se sklone i Rembrant i Rubens i Brojgel i Van Gog i Mone; neka za trenutak u onom mraku zaćuti i onaj Karavađo... Najduže se, u Nacionalnoj galeriji - recimo u tri sata njenim holovima i sobama nakon kojih ćete imati utisak da ste možda vidjeli pola, možda malo više njene riznice - ostane pred tim Ticijanom. ,,Evo Čovjeka“. I tu neke suze, zbog kojih izložbe taštine jednog industrijalca nakon 200 godina postanujedna Nacionalna galerija. To čudo od subote. Taj Dablin.

I znate zbog čega je u Nacionalnoj galeriji ulaz besplatan? Jer je koncipirana tako, da vas ,,natjera“ da prvo prođete kroz dio posvećen irskim umjetnicima. Pa tu otkrijete, recimo, jednu ,,Djevojku iz Konemare“. Berkovu istinu o očima mlade žene. I tu stanete pred Maklisovu ,,Svadbu Strongbova i Aojfi“. Onaj momenat kad je princeza starih irskih Kelta prije 800 i kusur godina predana braku jednog normanskog, vikinškog osvajača. Alegorija pada i kraja keltske Irske. Alegorija njene izgubljene nevinosti; da bi se ponovo i u našim vjekovima ponovo rađala Irska. E, zato postoji Nacionalna galerija. I zato u nju ulaz nikad neće naplaćivati. Ni ulaz u onu Hju Lejn galeriju, sa druge strane rijeke, se ne naplaćuje. Lavirint od velikih dijela, od strasti i očajanja. Put u srce tame. U njemu najveće od svih umjetničkih djela Dablina, studio Frensisa Bejkona. Jedan ram za naš vijek i naše vrijeme. Gdje ćete rastegnuti svu svoju osjećajnost. Svim kostima zabo-

Ticijanov ,,Ecce Homo“

Moderni kutak Nacionalne galerije u Dablinu

Galerijski prostor radost i za najmlađe

Pred Karavađovom slikom koja je dva vijeka bila izgubljena

Dom Rembranta, Rubensa, Van Goga, Brojgela...

Vikend u lavirintu Nacionalne galerije

Agati Kristi ni do koljena

Postoji razlog zašto je Agata Kristi – Agata Kristi, a oni koji je kopiraju jednostavno ne mogu da dobace do njenih visina. U pisanju Agate Kristi se, doduše, oseti nekakva rutiniranost i štanc, ali i talenat, pažnja posvećena detaljima i autorski stav o izvesnim društvenim pojavama. U svojim romanima i kratkim pričama, britanska spisateljica krimića nije samo postavljala pozornicu za misterije oko ubistava ili krađa, već je kroz likove i njihove odnose komentarisala i ljudsku prirodu i društvo koje su ljudi određenih osobina i klasne pripadnosti skrojili.

NOVINARKA NA JAHTI

Jedna od onih koji neuspešno pokušavaju da je iskopiraju je i britanska spisateljica Rut Ver, ali njeni romani dobacuju do nivoa „aerodromske literature“, dakle nečega

Karakterizacija je skoro nepostojeća, a likovi su svedeni na stereotipe ili služe da ispune određenu funkciju u šlampavo napisanom zapletu

za jednokratnu konzumaciju s limitiranom pažnjom u pauzi dok se čeka na nešto značajnije. ,,The Woman in Cabin 10“ je prvi njen roman koji je adaptiran u film, dok čekamo još par filmskih i televizijskih adaptacija. Ovu kao režiser potpisuje Sajmon Stoun, inače čovek pre svega teatra koji iza sebe ima već dva pomalo manjkava, ali uglavnom solidna filma ,,The Daughter“ (2015) i ,,The Dig“ (2021). Kao što je to bio slučaj i sa prethodnikom, i ,,The Woman in Cabin 10“ je snimljen za striming servis Netflix. Naša vrla junakinja je Lora zvana Lo (Kira Najtli), istraživačka novinarka uvek spremna da otkrivanjem istine promeni svet, ali i umorna i

cinična od toga što joj to još nije uspelo. U poslednje vreme je još i dodatno istraumirana zbog toga što je njena sagovornica za važan članak ubijena iz osvete. Njena urednice Rouan (Gugu Mbata-Ro) za nju ima novi zadatak dovoljno lak da se malo relaksira, a pritom i sa dodatnim bonusom.

Lo, naime, treba da isprati prvu plovidbu luksuzne jahte od Engleske do Norveške, a u svrhu lansiranja fondacije za lečenje raka koju žele da lansiraju umiruća norveška naslednica neizmernog bogatstva Ane (Lisa Loven Kongsli) i njen muž Ričard Balmer (Gaj Pirs). Međutim, to krstarenje dolazi s određenim iznenađenjima. Ne samo da je među putnicima njen biv-

ši dečko, fotograf Ben (Dejvid Adžala), nego Lo zapravo deluje kao uljez među putnicima, sve samim trulim bogatašima, donatorima i njihovim ispraznim pratiocima. Pravi zaplet počinje kada Lo tokom noći čuje komešanje u susednoj, naslovnoj kabini i sa svoje terase vidi ženu koja je upala ili je bačena u more. Ona je uverena da je tu ženu (Gite Vit) videla ranije tog dana kada se u njenu kabinu sakrila da izbegne neprijatnu socijalnu situaciju. Ostatak putnika i posada na brodu je uveravaju da je pogrešila i da joj se učinilo, budući da u toj kabini, prema spisku putnika, nema nikog, a da te noći niko nije nestao. Lo je, međutim, uverena da je ona u pravu, što joj predstavlja motivaciju da ispita slučaj do kraja i otkrije zlokobnu zaveru...

DIJALOŠKI PING-PONG

Prethodni filmovi Sajmona Stouna su dobijali na vredno-

sti zbog glumaca, ali to ovde nije slučaj. Ponajbolji u postavi, Gaj Pirs, ovakvu ulogu može da izvede i dok mesečari, što ovde i radi. Kira Najtli je, po svom običaju, iritantna i histerična, što možda ide u prilog „karakterizaciji“ njenog lika, ali postaje zamorno. Gugu Mbata-Ro je potrošena na jednu scenu dijaloškog ping-ponga, slično važi i za Hanu Vodingem, Dejvida Morisija i Kaju Skodelario. A ostatak postave popunjavaju ili anglofoni „trećepozivci“ nedorasli čak i svojim grubo napisanim likovima, ili manje poznati norveški glumci. Veći problem, međutim, skriva se u scenarističkoj adaptaciji, ali i u samom izvornom materijalu. Karakterizacija je, podsetimo, skoro nepostojeća, a likovi su svedeni na stereotipe ili služe da ispune određenu funkciju u šlampavo napisanom zapletu. Pritom, za razliku od romana Agate Kristi ,,Ubistvo u Orijent ekspresu“ i ,,Smrt na Nilu“ na koje se pisanije Rut Ver bla-

tantno poziva, ovde samo jedan lik ima ikakvog motiva za konspiraciju, dok mu ostali u najboljem slučaju služe kao pomagači, pa ni ubicu, ni bit zavere nije teško otkriti prilično rano. Da budu sigurni, pak, Stoun i saradnici će nam sve to i ispričati direktno kroz jedan lik. Zapravo, u filmu postoji jedan prelomni momenat za filtriranje pažljivih gledalaca od onih manje pažljivih. Kada se Ane prvi put pojavi u kadru, jasno se vidi da joj gusta kosa niče iz obrijane glave, što ne može biti slučaj s nekim ko je kosu izgubio u terapijama za lečenje raka. Takav previd detalja jasno ukazuje na to da je ,,The Woman in Cabin 10“ sniman za „drugi ekran“, dok se pod budnim gledalačkim okom raspada u paramparčad. Ali ovo za pažljivog gledaoca čak nije ni film koji će ga uspavati ili isključiti, pa mu ostaje samo da gleda u neverici koliko nešto loše i aljkavo može da bude.

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

Talenat Hane Vodingam i Dejvida Morisija potpuno neiskorišćen

Gaj Pirs objektivno jedina dobra karika loše krimi-priče

Kira Najtli na granici histerije u lošem performansu

Gugu Mbata-Ro potrošena na jednu scenu dijaloškog ping-ponga

INTERVJU: Selma Droce, vokal sarajevskog benda Divanhana, nakon nastupa u KIC-u „Budo Tomović“ za Pobjedu govori o novom albumu „Radio sevdah“

Sevdah nije mejnstrim, koliko je alternativa za odabrane

PODGORICA - Sarajevski bend Divanhana započeo je svoju veliku evropsku turneju iz Crne Gore koncertima održanim u Centru za kulturu Pljevalja 22. oktobra i, dan kasnije, u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović“. Povod je promocija njihovog šestog studijskog albuma „Radio sevdah“, koji je svojevrsno muzičko putovanje kroz vrijeme, emocije i zvuk, u kojem se tradicija susrijeće sa modernim ritmovima/ žanrovima, a nostalgija sa svježinom novog izraza.

O albumu, promociji i samom sevdahu i sevdalinki smo, nakon divnog koncerta koji je sastav, u organizaciji Tatjane Seratlić, priredio u podgoričkom KIC-u razgovorali sa Selmom Droce, vokalom Divanhane, koja nam je govorila i o granici između čuvanja tradicije i eksperimentisanja sa njom.

POBJEDA : Vaša velika evropska turneja na kojoj promovišete novi, šesti po redu, studijski album „Radio sevdah“ krenula je iz Crne Gore. Kakvi su utisci i kako ocjenjujete reakciju crnogorske publike na nove pjesme?

SELMA DROCE: Iskreno da vam kažem, utisci su prelijepi. Publika u Crnoj Gori zaista cijeni i voli sevdalinku. Vi imate tradiciju gusala, sevdaha, tamburaša i, dolje na Primorju klapa, tako da su ljudi divno reagovali na naš repertoar i performans, koji generalno prati svaku našu svirku, u cjelosti. Puni divne energije nastavljamo dalje. Presrećni smo što smo turneju započeli baš iz drage nam i mile Crne Gore.

POBJEDA: „Radio sevdah“ kao naziv priziva jedno vrijeme koje je, kako bi danas rekli, imalo dušu, mikrofone koji su bilježili emociju, ne samo ton, ljude koji su od nje i za nju živjeli… Ako biste morali sabrati poruku ovog albuma u jednu misao, što je to što ste željeli vratiti, oživjeti, spasiti od zaborava i reinterpretirati za naraštaje koji dolaze?

SELMA DROCE: U osnovi, sam naziv i koncept albuma

„Radio sevdah“ je omaž nekadašnjem Radio Sarajevu. Na to mjesto, prostor i jednu djelatnost koja se odvijala tokom prošlog stoljeća i ranije, a gdje je usnimljen jako veliki broj građe koju danas poznajemo kao sevdah i sevdalinku, ali i na doajene koji su radili pri Radio Sarajevu, kao što su Safet Iso-

PUNI DIVNE

vić, Himzo Polovina, Zaim Imamović, Zehra Deović Nama je bila želja da sa ovim albumom nastavimo to njegovanje tradicijske vrijednosti sevdaha i sevdalinke, ali i da se upustimo u svojevrsnu avanturu koju rad na novim pjesmama sam po sebi nosi, kreirajući autorsku muziku baš kao što su svojevremeno radili oni na Radio Sarajevu. Osnovna ideja, u najkraćem, bila je evocirati vremena i duh sevdaha, ispričati priču, raditi svoju muziku, obraditi nešto i sačuvati od zaborava... Ovaj album je spoj svega i svačega. Emocija koja je, u principu, bila ideja vodilja je raznovrsnost. Kod nas je to uvijek tako. Mi želimo prikazati sve strane života na Balkanu, Bosni i Hercegovini, ali i dimenzije tradicije. Zaista, ko se bavi tradicijom najbolje vidi da je tu toliko mnogo mogućnosti, te da je to jedan nepresušan izvor koji, u onom najplemenitijem smislu riječi, napaja i krijepi duše u današnjem vremenu.

POBJEDA: Sevdah Divanhane diše drugačijim plućima. Ispod njegove „kože“ čuju se hip-hop i dens ritmovi, džez i bluz harmonije, elektronski puls... Kako uspijevate sačuvati autentičnost sevdalinke, a istovremeno je, kroz savremene interpretacije i aranžmane kombinujući razne žanrove, predstaviti u novom svjetlu? Je li upravo to ključ koji otvara vrata mladima ka tradiciji?

Omaž

Radio Sarajevu

Divanhanu je početkom 2009. godine osnovala grupa studenata na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu. Bend izvodi tradicionalnu muziku zemalja Balkana u novim, prepoznatljivim aranžmanima koji su nastali uz uticaj džeza, pop i klasične muzike. Iza sebe imaju šest studijskih albuma: „Dert“ (2011), „Bilješke iz Šestice“ (2013), „Zukva“ (2015), „Kardeş“ (2017), „Zavrzlama“ (2022) i, najnoviji, „Radio sevdah“. Na njemu se nalazi 14 pjesama, od čega su devet autorske, dok su ostalih pet interpretacije čuvenih sevdalinki. Album je, kao svojevrstan omaž nekadašnjem Radio Sarajevu, koncpiran kao radijska emisija, pa se uz numere mogu čuti džinglovi i vremenska prognoza.

nama je mnogo drago ako voliš i sviđa ti se.

POBJEDA : Raditi album poput „Radio sevdaha“, uzevši u obzir sve što ste nam rekli, sigurno je svojevrsno muzičko i duhovno putovanje. Koliko je taj proces za Vas bio istraživanje ne samo melodija, već i emocija koje ste možda prvi put morali prepoznati i proživjeti u sebi samima i zajedno jedni s drugima?

SELMA DROCE: Sevdah i,

linu. Mi smo iz nekih drugačijih uslova uplovile u muziku, pa nam je teško to rekonstruisati. Zato je tu puno istraživanja, čitanja, edukacije, praćenja toga što se dešava na world music sceni i nastojanja da se pronađe univerzalni jezik kako bi se primakli starom zvuku. Kao referencu uzimamo te snimke sa Radio Sarajeva, koji su stari 50, 60 ili 70 godina. Što je bilo prije ni mi baš do kraja ne znamo, ali nastojimo da istražujemo, trudimo se, radimo, unesemo nešto svoje... Mislim da je to put koji je, ako ne ispravan, svakako naš i iza kojeg mi kao ličnosti stojimo.

POBJEDA: Koliko je naša svakodnevica vrijeme sevdaha?

SELMA DROCE: Sevdah nije mejnstrim. Jedne prilike, sad baš kad pričamo sjetih se toga, kad smo bili ovdje u Crnoj Gori prije par godina, zajedno sa jednom ekipom sa kojom se mi inače privatno družimo, jedan momak, onako veoma interesantan kao pojava, rekao nam je: vi ste alternativa. Na početku nijesam shvatila to, pa sam ga pitala da

mi pojasni kako to misli. On je to obrazložio time što sevdah i o sevdahu svi ponešto znamo, ali ga ne slušamo, dok mi koji ga radimo opet to činimo na svoj način. Ja vjerujem da ako ste ujedinjeni oko neke lijepe ideje, ako pričate svojom muzikom ono što vam leži na srcu i duši to će pronaći ljude koji iskreno dijele vašu emociju. Ne može ništa na zor i na silu. Sevdah nije najpopularnija muzika trenutno, mi smo toga svjesni. Ali da je vrijedna i da je moramo čuvati – naravno. U sevdahu ima i malo elitizma. Tog nečeg što je za intimne, odabrane, koji to nešto osjete...

POBJEDA: Postoji li trenutak, pjesma ili motiv na albumu koji za vas ima posebno lično značenje, onaj u kojem ste najviše vi? Da li je to neka pjesma, taj omaž Radio Sarajevu, neki produkcijsko-aranžmanski segment koji za vas nosi ono što biste mogli definisati kao „vlasti-

biste pronašli taj zvuk i nu kompoziciju „Djevojka je zelen bor sadila“. U

linke su se najčešće izvodile uz tepsiju, a kapela, uz

SELMA DROCE: Tradicija ne pripada nikome, a opet pripada svakome. Bilo bi sad previše pretenciozno reći: ovo što i kako mi radimo je najbolji način ili ispravan put. Nas raduje što je sevdah scena jako živa. Pored nas imate jako veliki broj umjetnika koji se bave tradicijom i prezentuju je publici na svoj način. Mislim da je ključ poštovanje i svjesnost toga da ti operišeš sa nečim što je istorija, što je narodno i pripada svakome ko ga osjeća i do/ proživljava. To je ono što čovjek treba zadržati. Svako će se u okviru toga pronaći. Neko na ovaj, a neko, opet, na onaj način. U krajnjem, neko će možda korigovati nešto od muzike i dodati nešto svoje, novo, neko zadržati staro, izmijeniti stil pjevanja... Svako će uraditi po svome jer, kao u ovom slučaju sevdalinka, to pripada svakom ko sevdah nosi u duši i ko ga prepoznaje kao dio sebe i svog identiteta. Među našom publikom ima jako puno mladih ljudi, vjerovatno zato što kombinujemo sve te elemente, počev od densa, popa, hip-hopa, džeza, klasične muzike... Kod nas to nije plastično. Mi pjesme ne stvaramo tako što dođemo i kažemo: E, ovu ćemo ovako, a ovu onako jer publika to voli. Naš umjetnički jezik i ovo kako mi sada zvučimo je nešto što se godinama taložilo u nama i kao takvo izašlo iz nas. Iz tog razloga je sad sve vrlo jednostavno: ili to voliš ili ne. Sasvim je u redu ako ne voliš, a

„instrumenti“ koji su nji-

ma bili na raspolaganju.

jesmo preživljavali. Ja, recimo, danas sviram

klavir, moja sestra vio-

SELMA DROCE: Ono na što sam najviše ponosna jeste činjenica da smo izdali album koji je ciklus, koji se sastoji iz bendovski dešavalo. Kad se ovim albumom uspjeli u to-

Imam, možda, neku pjesmu koju nekad više volim pjeva-

si od trenutka. Ne bih o tome mogla tako pričati. Ponosna sam na to što je album takav kakav jeste, što je ciklus sači-

Selma Droce

od Igokee u 4. kolu grupe A ABA lige

Stali kada je trebalo da ovjere pobjedu

PODGORICA – Iako su skoro dvostruko više minuta imali vođstvo u svojim rukama, u trećoj četvrtini do 11 razlike, a vodili sedam razlike na tri i po minuta prije kraja, košarkaši SC Derbija su finiš meča odigrali najslabije, u oba pravca, što je Igokea znala da kazni i na kraju slavi u „MTEL Dvorani Morača“ sa 90:84, u četvrtom kolu grupe A ABA lige.

„Studenti“ nijesu imali rješenja za šut sa distance Igokee u posljednjih 10 minuta (pet trojki), a posebno Amerikanca Brina Tajrija, koji je sam ubacio četiri trojke, ukupno 14 poena u posljednjem kvartalu i presudio domaćinu.

SC Derbi je, tako, upisao treći poraz, drugi kod kuće, dok je Igokea zadržala maksimalan učinak (3-0, u jednom kolu je bila slobodna). Tim Petra Mijovića su na startu sezone veoma poremetili brojni problemi sa povredama (Džastina Tarnera, Darijusa Džonsona, Amara Gegića), pa će za podgorički tim biti izazov da se izbori sa tim i uhvati željeni ritam...

Zahvaljujući boljem šutu za tri poena (šest trojki iz 16 pokušaja), prije svega u drugoj četvrtini (četiri uspješna pogotka sa perimetra), uključujući i posljednju Emira Hadžibegovića na pet sekundi prije kraja, SC Derbi je na polovini meča imao posjed prednosti (39:36), nakon neefikasnog prvog poluvremena. SC Derbi je dobro ušao u meč, poveo je 7:2, nakon prve od dvije trojke Zorana Vučeljića, i prednost je čuvao do sredine kvartala (12:9). Uslijedio je odgovor gostiju, koji su serijom 6:0 preokrenuli i pove-

li 15:12 i tu prednost sačuvali do kraja četvrtine (20:17). Igokea je novom serijom od 6:0 stigla do maksimalnih sedam poena prednosti (27:20), nakon dva minuta i 20 sekundi igre u drugoj četvrtini. Međutim, Podgoričani su zaigrali mnogo bolje u odbrani u posljednjih šest minuta prvog poluvremena, a serijom 7:0, za skoro dva minuta, povratili su prednost na 30:29, i uspjeli da poluvrijeme završe sa prednošću. Sa tri trojke u prvih skoro tri minuta (dvije Matea Drežnjaka i jedna Vučeljića), SC Derbi je stigao do prve dvocifrene prednosti na meču (50:40), a nakon koša Vučeljića i do maksimalnih 11 razlike (56:45), sredinom četvrtine. Podgoričani su istu razliku imali i minut i po kasnije (58:47), nakon koša Drežnjaka. Međutim, gostima je pripala završnica kvartala, Igokea je prvo sa dvije uzasto-

Čikago i dalje stoprocentan nakon dva kola, tripl-dabl Nikole Jokića u pobjedi Denvera

NIKŠIĆ – Dvorana: SC „Nikšić“. Gledalaca: 100. Sudije: Dragojević, Raičević, Jovanović. Rezultat po četvrtinama: 22:7, 26:15, 12:21, 27:16.

TREBJESA: Mila Mijušković 4, Janković 4, Milena Mijušković 20, M. Bijelović 22, Dubljević 2, Vujović 4, Pinter 10, Miljanić 13, T. Jovović 2, J. Bijelović 2, A. Jovović, Doknić 4.

ANTIVARI: Šekularac 17, Pe-

linković 5, Kordić, Zejnelaga 7, Mehmedović 5, Vlahović, Tomanović, Ćulafić, Veis 25, Bahović, Posuka. Košarkašice Trebjese ostvarile su drugu pobjedu ove sezone. Nakon brejka na Cetinju protiv Lovćena, Trebjesa je lako savladala Antivari – 87:59. Nikšićanke su već u 11. minutu vodile 26:7, da bi na poluvremenu bilo 48:22, čime je bilo jasno da će ovaj meč ići u jednom smjeru i da će Trebjesa bez problema upisati novu pobjedu.

NIKŠIĆ – Dvorana: „Župa“. Gledalaca: 200. Sudije: Lakićević, Adžić, Kićović. Rezultat po četvrtinama: 19:23, 13:13, 14:21, 26:15, 5:4.

SEA STARS: Nikolić 6, To-

Rebec 13 Vučeljić 15 Ilić 11

DžonsonPavlićević 5

Anđušić 4 ŽivanovićHadžibegović 7 BogdanovićDejvis 13

M. Drežnjak 14 Boaći 2

84 90

pne trojke smanjila na 58:53, a 40 sekundi prije kraja četvrtine je prišla i na pola koša minusa (63:62), prije nego je Drežnjak trećom trojkom u ovoj dionici, na 18 sekundi do kraja, vratio „studentima“ dva posjeda prednosti (66:62) pred posljednju četvrtinu. Podgoričani su odigrali dobro

manović 14, Begović 2, Pinjatić 4, Vučković 15, Milačić 8, Đorđević, Čabarkapa 20, Hil 8, Đukić, Radulović.

LOVĆEN: Kaluđerović 21, Mihaljević 3, Vujačić 21, Kapisoda 8, V. Mudreša 19, M. Mudreša, Ivanišević, Đonović, Batrićević, Petričević 4, Đurišić, Vukićević.

Sea Stars je upisao drugu pobjedu, iako je Lovćen u većem dijelu meča vodio, imao čak i dvocifrenu razliku.

Na pet i po minuta prije kraja bilo je 67:54 za Cetinjanke, koje su na 2,36 do kraja imale 70:62, ali su Tivćanke serijom 10:0 preokrenule, da bi Kaluđerović pogodila i izborila produžetak.

U dodatnih pet minuta bilo je dosta drame, Lovćen nije iskoristio dva napada za trijumf, pa je domaći tim upisao pobjedu. R.P.

Sizer 7 LuisP. Popović 7 Gavrilović 10 Tajri 21 IlićAntunovićN. Popović 14 Bes 3 Milosavljević 14 Simanić 11 Jeremić 3

prvu polovinu posljednje dionice, posebno do vođstva od 74:66, nakon koša Filipa Anđušića, a potpuno su pali u posljednja tri i po minuta, od vođstva 79:72, jer su do kraja postigli svega pet poena, a gosti 18 (Tajri 11), što je Igokei omogućilo drugu pobjedu u Podgorici protiv „studenata“... S. JONČIĆ

PODGORICA - Čikago je stoprocentan i nakon drugog kola – Bulsi su u gostima pobijedili Orlando, a Nikola Vučević je protiv bivšeg kluba, u kojem je proveo skoro devet sezona, upisao 15 poena (6-4 za dva, 1-1 za tri poena, 4-4 sa linije bacanja), osam skokova, dvije asistencije i blokadu, za nešto više od 31 minut igre.

Džoš Gidi je za Čikago dodao 21 poen i osam skokova, Džejlen Smit 16 poena, a Ajo Dosunmu 15. U timu Orlanda istakao se Paolo Bankero sa 24 poena i 10 skokova, Entoni Blek je dodao 19 poena i pet skokova, a Franc Vagner 17 poena i sedam skokova.

Još jedno sjajno veče u NBA ligi imao je Nikola Jokić, koji je na startu sezone vezao dva tripl-dabla, ovoga puta u pobjedi nad Finiksom (133:111).

Srpski košarkaš je meč završio sa 14 poena, isto toliko skokova i 15 asistencija za 32 minuta na parketu. Za tripl-dabl mu je trebalo daleko manje. Naime, Jokić je po 69. put u karijeri u

tri glavne statističke kategorije bio dvocifren prije nego što je startovala posljednja četvrtina. Četvorica saigrača su bila efikasnija od njega. Kem Džonson je meč završio sa 15, Eron Gordon sa 17, Kristijan Braun sa 20, a Džamal Marej sa 23 poena uz šest asistencija i pet skokova. Kod protivnika su se istakli Devin Buker sa 31 poenom i sedam uspješnih dodavanja za koš, Grejson Alen za 17 i Dilon Bruks sa 15 poena, ali to nije bilo dovoljno. Oklahoma, aktuelni šampion, nastavila je svoj niz i upisala i treću pobjedu. Ovoga puta protiv Atalante (117:100). Čet Holmgren je bio najbolji sa 31 poenom i 11 skokova, dok ga je Šej Gildžus-Aleksander pratio u stopu sa 30 poena, te po pet skokova i asistencija. Nikel Aleksanders-Volker je bio najefikasniji u Atlanti sa 17 poena, Tre Jang je dodao 15 poena, 10 asistencija i četiri skoka. Rezultati: Orlando - Čikago 98:110, Atlanta - Oklahoma Siti 100:117, Filadelfija - Šarlot 125:121, Denver - Finiks 133:111, Memfis - Indijana 128:103. S. J.

Košarkašice Budućnost Bemaksa za dva dana dočekuju Partizan

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa nastavljaju paklenu seriju – Podgoričanke, nakon što su poražene u derbiju od Montane, već za dva dana očekuje novi derbi. „Vučice“ će u srijedu ugostiti Partizan u „Bemaks areni“ i pokušati da se vrate u pobjednički ritam.

- Nakon poraza od Montane odmah smo se fokusirale na duel sa Partizanom. Protiv Montane bilo je oscilacija, dobrih i loših stvari, ali u neizvjesnoj završnici nijesmo uspjele da dođemo do brejka. Ali, nema vremena za tugovanje, odmah smo se fokusirale na novi meč, a slijedi nam novi derbi, jer stiže Partizan – kazala je Nikoli-

na Ilić, krilni centar „plavih“. Partizan je u prelaznom roku bio najviše aktivan – Beograđanke su napravili gotovo novi tim, dolazak sjajne plejmejkerke iz Celja Blaže Čeh, Amerikanke Kije Votson i Brazilke Izabel Vareho nagovijestili su da će Partizan juriti najveće ambicije. I, u prošlom kolu Partizan je savladao Celje. - Partizan je znatno promijenio ekipu. Angažovao je dosta pojačanja i zaista imaju kvalitet. Igrali smo sa njima i u pripremama, ali pratili i njihove utakmice u WABA ligi, tako da smo svjesne da nas čeka težak posao. Neće biti lako, ali moramo biti odlučne da nakon poraza u Montani napravimo

reakciju i dođemo do pobjede – objasnila je Ilić. Ilić će, inače, biti jedna od šest prvotimki Budućnosti koja se našla na spisku Jelene Škerović za novembarski ciklus prve runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Ali, prije reprezentativnih obaveza slijede mečevi sa Partizanom i Zagrebom u „Bemaks areni“. - Sada mislimo samo na Partizan. Imamo naporan ritam, ali idemo od utakmice do utakmice. Uoči meča sa Partizanom nekoliko saigračica imalo je problema sa povredama i prehladom, a nadam se da ćemo u boljem stanju dočekati Partizan i da možemo do pobjede –jasna je Nikolina Ilić. R.P.

Sudije: Nedović, Kardum i Stefanović.

Dvorana: ,,MTEL Morača“. Gledalaca: 150.

Drugi poraz kod kuće ekipe iz Podgorice

M. BABOVIĆ

„Plavi“ hvataju željeni ritam

PODGORICA – Iako je igrački i rezultatski bila manje ubjedljiva nego protiv Panioniosa, Budućnost Voli je upisala očekivanu pobjedu u gostima protiv novajlije Beča sa 83:78, u 4. kolu grupe B ABA lige.

Podgoričani su tako stigli do treće sezonske pobjede u regionalnom takmičenju, druge u gostima, a „vezali“ su i treći uzastopni trijumf na dva

fronta, što je lijepa uvertira za naredni meč u Evrokupu, u srijedu u Litvaniji protiv Lietkabelisa.

Serijom 10:0, za četiri minuta i 20 sekundi igre, izabranici Andreja Žakelja su poveli 18:7 i prekinuli rezultatsku neizvjesnost koja je trajala u prva četiri i po minuta, tokom kojih je Beč samo jednom vodio (5:4). U četvrtini u kojoj nijesu imali izgubljenih lopti, „plavi“ su u još dva navra-

Održana ulična trka oslobođenja Herceg Novog Slađana Pejović trijumfovala u prvoj trci nakon pauze

PODGORICA – Za Slađanu

Pejović ne postoje granice. Crnogorska olimpijka u prvoj trci od 22. jula prošle godine (u međuvremenu drugi put postala majka) odmah se trijumfalno vratila na stazu i dokazala da za nju ne postoje granice, jer kada se takmiči, ona zna samo za pobjede.

Sjajna Nikšićanka trijumfovala je na tradicionalnoj uličnoj trci povodom Dana oslobođenja Herceg Novog, koja je održana u organizaciji Triatlon kluba Herceg Novi, a pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi. U trci koja je startovala kod parka Titove vile, a trčalo se Šetalištem pet Danica do plaže Boke i nazad, u ukupnoj dužini od pet kilometara, Pejović je osvojila prvo mjesto u vremenu 19 minuta i 21 sekunda. Drugo mjesto osvojila je LidijaTodorović iz Sparte (20:32), a treće Dijana Terzić (Inviktus) 20:49.

U generalnom plasmanu kod muškaraca najbrži je bio Uroš Gutić iz Atletskog kluba Inviktus, koji je stazu istrčao za 15 minuta i 37 sekundi. Drugo mjesto zauzeo je Miljan Kukuličić iz Atletskog kluba Mornar sa vremenom 15 minuta i 56 sekundi, dok je treće pripalo Rustamu Mendubaevu, koji je trku završio za 16 minuta i 19 sekundi. U mlađim kategorijama, među dječacima do 11 godina, najbolji su bili Lazar Vuković (Inviktus), Željko Mustur iz Triatlon kluba Kotor i Strahinja Milićević iz Škole fudbala Polino. Kod dječaka od 12 do 15 godina prva tri mjesta zauzeli su Matija Radanović, Ilija Mustur i Antonio Movilli, dok su u ženskoj konkurenciji iste starosne grupe najbrže bile Elena Proročić, Laura Benusi i Sofija Šuko. U kategoriji momaka od 16 do 19 godina najbolji su bili Jakov Glebov, Valera Turkin i Jovan Dabović.

ta imali 11 poena prednosti, posljednji put na kraju kvartala (27:16).

Crnogorski šampion je bolje otvorio i drugu četvrtinu, i već nakon 69 sekundi igre stigao do maksimalnih 14 poena prednosti (32:18), nakon što je Oleksandr Kovlijar pogodio sva tri bacanja. Tada je došlo do pada koncentracije u oba pravca, pa je Beč za svega 75 sekundi napravio seriju 8:0 (32:26) i natjerao Žakelja

da uzme tajm-aut. Minut odmora je djelovao djelotvorno za Podgoričane, koji su preko Nikole Tanaskovića prekinuli niz domaćina, a isti igrač je vratio dvocifrenu prednost (42:31), na tri minuta i 29 sekundi do kraja, kada je pogodio uz faul i ubacio dodatno bacanje. Krilni centar „plavih“ je, interesantno, postigao i posljednji koš u poluvremenu, nakon ofanzivnog skoka, za „plus devet“ na ve-

U grupi muškaraca od 20 do 29 godina slavili su Uroš Gutić, Miljan Kukuličić i Todor Nikolić, a među ženama Dijana Terzić, Maja Ambulija i Sandra Glušica. U kategoriji od 30 do 39 godina najbolji su bili Rustam Mendubaev, Perica Vučković i Denis Sabirov, dok su među damama najuspješnije bile Lidija Todorović, Milena Ivanović i Iuliia Bisun. Kod muškaraca od 40 do 49 godina prva tri mjesta pripala su Milu Mugoši, Petru Rajkoviću i Aleksisu Maslovu, a kod žena Slađani Pejović, Mileni Biberdžić i Radi Miladinović. U grupi od 50 do 59 godina najbrži su bili Dragoljub Koprivica, Veselin Petrušić i Dušan Krcunović, dok su kod dama

najbolje bile Biljana Radunović, Marina Mugoša i Margita Zirojević. U najstarijoj kategoriji, među muškarcima starijim od 60 godina, pobjedu je odnio Negovan Stanković iz Herceg Novog, ispred Slavoljuba Miladinovića i Ivana Gerasjmenka. U ženskoj konkurenciji iste kategorije trijumfovala je Mirjana Radenović iz Herceg Novog, druga je bila Rada Čabarkapa, a treća Branka Mastilović.

Medalje i priznanja najuspješnijima uručili su članovi Triatlon kluba Herceg Novi i MitarKisjelica iz Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi. R. P.

Boum 18

Hanter 10

Glas 18

AšćerićRunjić 12

BulićMladenov 6

Jarumbuskas 4

StazićMahalbašić 4

Koton

likom odmoru (47:38).

Uz više poena nakon izgubljenih lopti protivnika (10:4) i iz drugog napada (8:0), a manje iz kontri (5:7), Budućnost je na poluvremenu imala bolje procente šuta za dva poena (63,6 – 56,3 odsto), ali slabije za tri poena (37,5 – 41,7 odsto), jer je u drugoj četvrtini promašila sva četiri šuta sa perimetra. Podgoričani su i dalje imali prednost u skoku (17-10), ali manje asistencija (7-9) i ukradenih lopti (2-3), a više izgubljenih (7-6), a svih sedam su imali u drugoj dionici. Budućnost u trećoj četvrtini nije uspijevala da prelomi meč, ali nije ni dozvolila Beču da se primakne na manje od šest poena (58:52), koliko je bilo na tri minuta i 45 sekundi do kraja kvartala, u kojem su „plavi“ ponovo imali više izgubljenih lopti (4-3),

PODGORICA – Bokserski

klub Bijelo Polje napustio je treće kolo regionalne lige „Balkan open“. Naime, četiri mlada boksera Bijelog Polja su žrijebana za treće kolo regionalne lige u Bitolju, ali je nastupio samo jedan, jer je rukovodstvo kluba odlučilo da povuče ekipu nakon nevjerovatne odluke sudija da dodijele pobjedu domaćem borcu Bojanu Mačkovskom u duelu sa Vasilijem Bugarinom u kategoriji preko 80 kilograma.

- Odlučili smo da povučemo ekipu sa trećeg kola lige „Balkan open“ zbog nepravde koja je napravljena našem junioru Vasiliju Bugarinu nakon borbe sa čak 40 kilograma težim Bojanom Mačkovskim, članom BK Bitolj, kojem su trojica makedonskih sudija dodijelila pobjedu podijeljenom odlukom. Ta odluka je izazvala zaprepašćenje kod svih jer je Bugarin bio toliko bolji da njegova

ali i jednu ubačenu trojku više (2-1). Oba šuta sa perimetra za „plave“ je ubacio Rašid Sulejmon (jedini dvocifeeni u podgoričkom timu nakon tri dionice, sa 10 poena), drugi na kraju četvrtine za novu dvocifrenu prednost (68:58), pred posljednjih 10 minuta. Kada je košem Džejmsa Tompsona povela 13 razlike (71:58), na sedam minuta i 43 sekunde do kraja, činilo se da je Budućnost prelomila meč, ali je Beč ozbiljno priprijetio tri i po minuta kasnije, kada je nakon trojke Bouma prišao na samo tri poena minusa (73:70). Ipak, Podgoričani su odgovorili serijom 7:0, vratili dvocifrenu prednost (80:70) i u preostala dva minuta i 53 sekunde do kraja rutinski odradili posao za novu pobjedu. Budućnost u narednom kolu, 1. novembra, dočekuje Zadar. S. JONČIĆ

pobjeda nije dolazila u pitanje, jer je drugu rundu dobio sa 5:0, a u trećoj je „natjerao“ sudije da broje makedonskom bokseru. I sam Mačkovski je priznao Bugarinu da je bio bolji i da mu je žao zbog takve sudijske odluke. Iznervirani i izrevoltirani nezapamćenom, sramnom sudijskom odlukom, odlučili smo da povučemo ekipu sa daljeg takmičenja, jer sa ovakvim suđenjem nije bilo svrhe da ostanemo i dalje na turniru. Žao nam je što nijesu nastupili naši kadet Savo Šarčević i juniori Milutin Šćekić i Tarik Hrapović, ali smo mi donijeli ovakvu odluku kako bismo ih sačuvali eventualnih neprijatnosti zbog takvog suđenja. Prvi put smo u istoriji našeg kluba morali da postupimo ovako, ali nam je prevashodni cilj bio da sačuvamo nepravde ostatak ekiperekao je Budo Radošević, tim lider bjelopoljske ekspedicije. R. P.

Detalj sa meča

ODLIČNI REZULTATI: Miljan Kukuličić i Slađana Pejović

Rukometašice OTP Group Budućnost upisale peti poraz u Ligi šampiona

Možda je prošao posljednji voz za osminu finala

PODGORICA - Rukometašice OTP Group Budućnost propustile su možda i najbolju priliku da osvoje bodove u gostima.

Nažalost, do njih nijesu došle, tako da ih je poraz 30:24 (13:13) u 5. kolu od Borusije u Dortmundu znatno udaljio od nokaut faze Lige šampiona. Osmina finala je sada baš daleko, iako su u prvom poluvremenu i na momente u drugom dijelu utakmice pokazale najbolju partiju od početka Lige šampiona. Ali, bez prave rotacije, samim tim i fizičke snage i svježine, naše šampionke nijesu uspjele da osvoje prve bodove u eliti. Uz to, napravile su 16 tehničkih grešaka i nijesu iskoristile sedam izglednih šansi za pogodak.

Uprkos sjajnoj partiji sa gola Armel Atingre - 12 odbrana više imala je od koleginica sa druge strane terena i startnoj bekovskoj liniji koja je djelovala opasnije nego što je bila u prethodna četiri meča, i sa propuštene tri šanse da do odmora odu na ,,plus četiri“, naše rukometašice kući se vraćaju bez pobjede.

EHF SEDMICA: Rukometna reprezentacija od danas na okupu

Vidjela se u Njemačkoj smirenija, sa poštovanjem principa, napadačka poziciona igra, pogađala su i krila (Nađa Kadović postigla dva od prva tri gola), namjestila je bila ruku Jelena Radivojević, sa više lucidnosti napadala je Itana Grbić... Opasna na desnom beku

PODGORICA – Rukometna reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u Podgorici u sklopu EHF sedmice, tokom koje će odigrati dva kontrolna meča sa Belgijom – 31. oktobra i 1. novembra u dvorani ,,Verde“. Ovo je prva akcija ,,lavova“ poslije plasmana na Evropsko prvenstvo i početak uigravanja za šampionat koji će biti održan od 15. januara do 1. februara u Švedskoj, Norveškoj i Danskoj. Crna Gora će igrati u grupi D u Oslu, a rivali su Slovenija, Farska Ostrva i Švajcarska. Plasman u glavnu rundu izboriće dvije selekcije. Na spisku za EHF sedmicu je

19 igrača, a golman Savo Vujović je jedini debitant. Pozvani su: Golmani – HarisSuljević, Savo Vujović; krila – AleksandarBakić, MilošVujović, LukaRadović, MirkoRadović; pivoti – MiodragĆorsović, AdmirPelidija, LukaVujović, MihailoŠćekić; bekovi – MilošBožović, VasilijeKaluđerović, Stevan Vujović, RadojicaČepić, Branko Vujović , StefanČavor , RistoVujačić, Milorad Bakić, ArsenijeDragašević Među rezervama su Danilo Mihaljević, DarkoĐurković i VojislavVukić Ne. K.

bila je Jelena Vukčević, a sa crte je ozbiljno prijetila Ivana Godeč. Glavu nijesu gubile nakon startnih 4:2, već su serijom 5:0 u 11. minutu preokrenule na 7:4. I propustile dvije idealne prilike da uvećaju razliku. Kazna je uslijedila brzo, domaći tim je pogodio na-

Itana Grbić u meču sa Borusijom

kon skoro osam minuta, a onda je uslijedio novi - napadački i odbrambeni uspon naše ekipe. ,,Plave“ su povele tri gola razlike, ponovo propustile još jednu priliku da uvećaju prednost, a nijesu je ni sačuvale kada su u 18. minutu stigle do 9:6. Onog trenutka kada individu-

SBbet Prva liga za rukometaše (5. kolo)

Rudar i Mornar 7 slavili kod kuće

PODGORICA – Pobjedama

Rudara i Mornara 7 na domaćem terenu zatvoreno je peto kolo SBbet Prve lige za rukometaše.

Pljevaljski tim je bio ubjedljiv protiv Brskova (37:23) u meču u kojem su se u strijelce upisali svi igrači domaćeg tima osim

Vuka Starčevića i golmanskog tandema Božidar Anđelić –

Dejan Čolović

Najefikasniji je bio Nikola Potpara sa šest pogodaka, pet je dao Ognjen Pejaković, a po

četiri Iman Sadagić, Dragan Jelušić, Nemanja Matović i Filip Gazdić Kod gostiju su se istakli Lazar Dulović s osam golova i Danijel Jokić s 15 odbrana.

Rudar je s osam bodova lider šampionata, ali ima dvije utakmice više od Lovćena (6) i jednu od Budućnosti (6). Brskovo je bez boda nakon četiri meča.

Tabele

alni šuterski kvalitet nije mogao do dođe do izražaja, prije svega zbog odbrane Borusije, koja je bila često na ivici isključenja, domaće su se podizale što kroz lake golove, a od drugog poluvremena i sa crte gdje je dominirala Lisa Antl (dala četiri gola), ali i prva zvijezda

Grejsels. Mogle su naše rukometašice i nakon što su rivalke vodile 25:21 u 48. da preokrenu. Ozbiljno su prijetile, približile se na 25:23, ali sve što su dobro uradile u tih nekoliko minuta prosule su u narednih 30 sekundi. Domaćin je sa dva laka gola, iz tehničkih grešaka Budućnosti, praktično završio posao na pet i po minuta prije kraja (28:24).... - Mislim da smo do deset minuta prije kraja odigrali dobru utakmicu, a onda je bilo očigledno da je ponestalo snage i u tim momentima su nas opet tehničke greške dovele do poraza od šest golova razlike koji ne oslikava realno dešavanja na terenu. Ostaje žal, jer mislim da smo bili blizu prvih bodova. Sad je jasno koliko nam je u ovoj utakmici nedostajala Tanja Ivanović, posebno u fazi odbrane – kazao je trener Abramović. A. MARKOVIĆ

Mornar 7 je u duelu sa Zabjelom stigao do drugog trijumfa u sezoni – sastav Steva Nikočevića slavio je sa 34:31. Petnaest odbrana imao je Filip Junković, dok je Božidar Nikočević devet puta tresao mrežu. Po šest pogodaka dali su Enes Mulić i Sava Ražnatović

SBbet Prva Liga za rukometašice (4. kolo)

PODGORICA – Levalea 2010 je stoprocentna nakon

četiri odigrana kola u SBbet

Prvoj rukometnoj ligi – Nikšićanke su sinoć bile bolje od Ulcinjanki (30:23) i gošćama nanijele prvi poraz.

U poraženom timu odskočio je Vukan Pejović s devet golova.

Mornar 7 ima pet bodova, Zabjelo tri. U subotu je Budućnost Podgorica u derbiju savladala Budvansku rivijeru (30:26), istim rezultatom Berane 1949 bilo je bolje od Jedinstva, a Sutjeska je slavila protiv Partizana 1949 (27:22). Slobodan je Lovćen. Ne. K.

U trijumfu domaćina istakla se Sanja Andrijašević sa 11 golova bez promašaja, dok je kod gošći najefikasnija bila Sara Škrelja sa sedam pogodaka. Mlade rukometašice Starsa stigle su do druge pobjede i to protiv Komova (31:30). Golgeterski se kod domaćina istakla Jovana Kaluđerović (8), a kod ekipe iz Andrijevice Kristina Ivanović (11). U posljednjem meču četvrtog kola, u festivalu golova Tivat je

osvojio prve bodove i to protiv do sinoć neporažene Trebjese Bemaks. Slavio je domaćin košarkaškim rezultatom 44:43 Najefikasnija kod Tivćanki bila je Maša Pavlović sa 12 golova, a kod Nikšićanki Anđela Orbović dala je 14. U ranije odigranoj utakmici OTP Group Budućnost savladala je u gostima Zetu - 37:21. A. M.

Crna Gora će odigrati dva kontrolna meča sa Belgijom

Rudar lako slavio u okršaju timova sa sjevera države

Stešević od Mornara napravio hit

PODGORICA - Oktobarska kiša isprovocirala je nerješivi problem crnogorskog fudbala – zbog natopljenih terena u Tuzima i Tivtu odložene su utakmice 13. kola Meridianbet 1. CFL između Dečića i Budućnosti, odnosno Arsenala i Petrovca.

Privremeno neigranje derbija na „Besa areni“ iskoristila je Sutjeska da pobjedom nad Jezerom (1:0) pobjegne bod na vrhu tabele.

Najbliži Nikšićanima trenutno je Mornar, koji je preporođen od kada je klupu preuzeo Vesko Stešević. Barani su na „DG areni“ vezali peti trijumf – ovoga puta protiv OFK Mladosti (3:1).

Nije bilo pobjednika, a ni golova u sudaru dvije posljednjeplasirane ekipe u Bijelom Polju, gdje su se sastali Jedinstvo i Bokelj.

SUTJESKA OPRAVDALA

ULOGU FAVORITA

Utakmica kraj Bistrice imala je sporiji tempo i nije bilo pogodaka u prvom poluvremenu. Sutjeska je, doduše, bila opasnija, stvorila je nekoliko obećavajućih situacija, ali nije iskoristila nijednu.

Domaćin je uputio prvi udarac u okvir gola – atraktivno od strane Jukovića, a potom je Kamara u istom napadu imao dvije prilike.

Senegalski vezista oba puta je reagovao nespretno – na centaršut Ražnatovića nije iskoordinisao tijelo i promašio je loptu glavom, a zatim nije ni najbolje poturio nogu kako bi u mrežu skrenuo pas sa boka. Najagilniji fudbaler Nikšićana do odlaska na odmor bio je

mladi reprezentativac Juković, koji je pobjegao po desnom krilu, odigrao za Šimuna, ali je novopečeni član A selekcije izblokiran.

Falilo je četi Dejana Jelenića konkretnosti u završnici, ali popravili su taj segment samo što je počeo nastavak.

Nije prošlo ni 60 sekundi otkada je sudija Miloš Bešović dao znak da se krene sa centra, a Sutjeska je dobila prekid podalje od kaznenog prostora. Nabacio je upravo Šimun, najviši u skoku bio je Dedić, čiji je udarac glavom odbio golman Asanović

Nije to bila najsrećnija intervencija, jer je lopta pala ispred Damjanovića, kome nije bilo teško da je sa peterca smjesti tamo gdje treba. Poveli su Nikšićani od 46. minuta, a onda se povukli. Posjed je prešao u korist Plavljana, koji su se trudili da izbjegnu treći vezani ligaški poraz. Popravili su se momci Miodraga Džudovića u kreaciji, pa je izglednu šansu glavom imao Raičević. Ostao je Giljen u mjestu, ali je lopta prošla pored stative.

Sljedeći napad Jezera bio je uigrana kombinacija iz prekida –sve su gosti dobro uradili, bio je takav i šut Harade, ali je omaleni japanski internacionalac pogodio stativu.

Uzvratila je Sutjeska – tako što je udarcima zasula protivničkog čuvara mreže. Branio je Asanović pokušaje Kalezića, Šimuna i šut nakon kornera.

Probao je Tošković, a u finišu meča i Dedić kada je defanzivac Plavljana izbio loptu ispred gol linije.

Jezero je stalo, nijesu pomogle ni izmjene, falilo je snage

Odigrana još

PODGORICA – Druga liga iz kola u kolo donosi iznenađenje, a i 13. runda donijela je neočekivane rezultate.

Otrant je dozvolio veliki kiks protiv Lovćena, dok je Rudar upisao ubjedljiv poraz od Koma, a Iskra je remijem protiv Podgorice (0:0) produžila loš

Kiša je nalila terene u Tuzima i Tivtu, pa su utakmice

između Dečića i Budućnosti, odnosno Arsenala i Petrovca odložene za srijedu

1. Sutjeska 13 7 2 4 19:12 23

2. Mornar 13 6 4 3 18:16 22

3. Dečić 12 6 2 4 15:17 20

4. Budućnost 12 5 4 3 17:12 19

5. Petrovac 12 4 6 2 17:10 18

6. Mladost 13 5 1 7 22:23 16

7. Jezero 13 3 5 5 18:20 14

8. Arsenal 12 3 5 4 12:15 14

9. Jedinstvo 13 3 5 5 9:14 14

10. Bokelj 13 2 4 7 15:23 10 U narednom kolu (1. novembra) sastaće se: Bokelj – Sutjeska, Jezero – Arsenal, Petrovac – Dečić, Budućnost –Mladost, Mornar – Jedinstvo.

da se uradi nešto više prema naprijed.

Prvoligaš sa sjevera vezao je šesti meč bez pobjede i sada osjeća blizinu baraža. Sutjeska je lider – pod vođstvom Jelenića ima maksimalan skor: sva tri trijumfa.

MORNAR NASTAVLJA DA LETI

Vesko Stešević je stigao na Topolicu kada je Mornar bio u krizi, pri dnu tabele. Otkako je počeo da vodi tim – Barani nijednom nijesu izgubili, a računajući uspjeh protiv Grblja u Kupu – pobjeda na „DG areni“ bila je peta u nizu.

Tim sa Jadrana sada je drugi, najmanje do srijede, dok se ne kompletira kolo.

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 300. Sudija: Miloš Bešović. Golovi: 1:0 Damjanović u 46. Žuti kartoni: Dedić (Sutjeska), I. Redžepagić (Jezero).

Džafić

Obradović

Radojević (od 80. Božović)

Idrizović (od 68. Mušović)

Korać

Čepić

Pavićević (od 60. Radenović)

Dacić (od 60. Šekularac)

Nikolić

Komija

Makridakis (od 60. Cvijović)

Spasojević

Muković

Poček (od 78. Kordić)

Maraš (od 64. Nišimura)

Radunović (od 70. Kokinis)

Bumbar

Mršulja (od 46. Mugoša)

Baba Musa (od 70. Hugo)

Golubović Vico Krivokapić

Mladost je bila aktivnija na startu, ali golove su davali gosti. Prvi je bio majstorija Denkovića koji je lobovao Milovića sa desetak metara u 28. minutu, a drugi je bio plod prekida i malo produženog napada kada je Sekulić namjestio pogodak Dašića glavom iz peterca u 35.

Mornar je pod svoje stavio utakmicu, ali stvari na teškom terenu izmakle su kontroli u finišu prvog dijela.

Proradila je vrela argentinska krv napadača domaćih Rodriga Fausta, kojem nije strano da dobija crvene kartone zbog nesportskog ponašanja.

Južnoamerikanac je s leđa uklizao Kaluđeroviću – za to je dobio žuti, a potom je krenuo da se

Giljen Pajović (od 87. Đinović) Dedić Šimun Ražnatović Kamara (od 73. Desančić) Šćekić Kalezić (od 87. Vlahović) Juković (od 77. Aničić) Furtula (od 77. Tošković) Damjanović

Asanović Osmanović Adžović (od 80. I. Redžepagić) Bogdanović (od 71. B ogdanović) Harada (od 71. Đoljaj) Krivokapić (od 80. Rolović) Tučević Jovičić Bojović Maksimović Raičević (od 84. E. Redžepagić)

obračuna sa Baošićem iz protivničkog tabora. Obojica su isključeni u 39, a metež se prenio na ostale igrače i tribinu.

Strasti su se, ipak, smirile nakon nekoliko minuta...

Nastavak je bio stvar rutine za Mornar. Sekulić se pobrinuo da tim bude efikasniji u Donjoj

Gorici – golgeter gostiju izbjegao je ofsajd i u 74. potpisao peti pogodak u šampionatu. ,,Žuti“ su u 89. minutu ublažili štetu iz penala, a strijelac je bio Jovanović

NULA U BIJELOM POLJU

Razlika između Jedinstva i Bokelja ostala je nepromijenjena – četiri boda.

Stadion: DG Arena. Gledalaca:

Žuti kartoni: Faust, Vujisić (Mladost), Denković (Mornar). Crveni kartoni: Faust (Mladost) u 39, Baošić (Mornar) u 39.

Milović Uskoković Vujisić Ceklić (od 70. Badnjar) Kontić (od 62. Vuković) Faust Jovanović Pavlićević (od 46. Radusinović) Mrvaljević (od 62. Roganović) Almeida Kordoba

Stojanović Kaluđerović Denković (od 64. Vukčević) Đurišić Sekulić (od 83. Pavićević) Jao (od 83. Škrijelj) Baošić Dašić (od 83. Mitrović) Martinović Ljutica Dragović (od 45+1. Dragović)

Dva tima sa začelja odigrala su borbenu, mušku, otvorenu utakmicu, u kojoj su jedni i drugi imali momente da ostvare vođstvo.

Nešto su branili golmani, nešto je išlo van okvira gola, pa je meč završen najnepopularnijim epilogom – 0:0. Bjelopoljci i Kotorani su, međutim, ostvarili mali pomak – izabranici Seada Babače izjednačili su se sa Jezerom i Arsenalom (meč manje), dok puleni Vladimira Savićevića otraga tabele targetiraju tri rivala sa 14 bodova. D. KAŽIĆ

niz na svom terenu. U Ulcinju je Lovćen slavio nakon preokreta – Cetinjani su trijumfovali protiv Otranta 2:1. Iako su Cetinjani bili bolji u većem dijelu prvog poluvremena, domaći su uspjeli da zatresu mrežu iz prve šanse na meču. Igrala se sudijska nadoknada prvog dijela igre,

kada je Danin Talović pogodio za 1:0. Ipak, ni to nije demotivisalo Cetinjane. Vjerovali su, napadali, a u 79. minutu zasluženo stigli do gola. Sa ivice šesnaesterca šutirao je Vuk Ajković, a njegov šut skrenut je od strane defanzivaca domaćih taman toliko da prevari gol-

mana Donarta Peraja. Nakon grubog faula domaćih kod klupe Lovćena, gosti su krenuli u kontru - Balša Globarević uposlio je Ajkovića, a ovaj šutirao sa gotovo iste pozicije kao kod prvog gola, ponovo pogodio malu mrežu i kompletirao preokret – 1:2. Kom je bio ubjedljiv protiv

Rudara, koji je, istina, bio prilično oslabljen – 3:0. Gosti su većinu posla odradili u prvih pola sata susreta. U 17. minutu Luka Mihaljević je pogodio sa bijele tačke. Gosti iz Podgorice su u 59. minutu duplirali prednost preko Silija, da bi konačan rezultat postavio Risto Vujović u drugom minutu sudijske nadoknade – 0:3. Bez golova završen je okršaj izmežu fudbalera Iskre i Podgorice. R. P.

Stadion: Gradski u Bijelom Polju. Gledalaca: 350. Sudija: Nikola Dabanović. Žuti kartoni: Korać, Obradović (Jedinstvo), Muković, Baba Musa, Vico (Bokelj).

Jedinstvo

JedinstvoBokelj

150. Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 0:1 Denković u 28, 0:2 Dašić u 35, 0:3 Sekulić u 74, 1:3 Jovanović (pen) u 89.

Barani slave trijumf u Podgorici

LA LIGA (10. KOLO): Mbape i Belingem donijeli trijumf domaćinu, tenzije u finišu

Real prekinuo crni niz protiv Barse i napravio bijeg na vrhu

PODGORICA – Real Madrid je odbranio svoju tvrđavu u prvom ,,el klasiku“ u sezoni i napravio bijeg u odnosu na najvećeg rivala – tim Ćabija Alonsa pobijedio je Barselonu s 2:1 i odmakao joj pet bodova na vrhu La Lige.

,,Merengesi“ su prekinuli niz od četiri uzastopna poraza od ,,blaugrane“ (pet računajući prijateljski meč) i vezali petu pobjedu u svim takmičenjima.

Sada je Real prvi favorit za titulu, a do trijumfa na stadionu ,,Santjago Bernabeu“ vodili su ga Kilijan Mbape i Džud Belingem Mbape je prvi put zatresao mrežu u 12. minutu, ali je efektan pogodak poništen zbog milimetarskog ofsajda. Francuz se, ipak, upisao u strijelce – 10 minuta kasnije sjajno ga je pronašao Belingem, Mbape umakao odbrani Barselone i zatresao mrežu.

Domaćin je imao velike šanse preko Vinisijusa Žuniora i Dina Hausena, a onda primio pogodak. Arda Guler je pogriješio ispred svog šesnaesterca, Markus Rašford mu uzeo loptu, pa u nastavku akcije asistirao Ferminu Lopesu koji nije mogao da promaši takvu priliku – 1:1. Barsa je zaprijetila i nakon prekida, ali je na pauzu otišla sa zaostatkom od jednog gola. Vini-

sijus je u 42. prošao po lijevoj strani, na drugoj stativi pronašao Militaoa, koji je spustio loptu u peterac, gdje je usamljen bio Belingem – 2:1. Real Madridu se u 52. ukazala savršena šansa za 3:1 jer je dosuđen jedanaesterac nakon što je Garsija igrao rukom.

Udarac Mbapea odbranio je Vojćeh Šćensni i ostavio nadu Barseloni da može odnijeti makar bod iz Madrida. Remi je mogao da joj donese Žil Kunde, ali je očajno primio loptu kada je bio sam ispred Kurtoe... Ne bi ni bilo zasluženo da je

PREMIJER (9. KOLO): ,,Tobdžije“ napravile novi bijeg na vrhu

PODGORICA – Savršen

vikend za fudbalere Arsenala – tim Mikela Artete pobijedio je Kristal Palas s 1:0 i napravio novi bijeg u odnosu na konkurente za titulu nakon što je poslije Liverpula i Čelzija kiksao i Mančester siti. ,,Tobdžije“ sada na vrhu imaju šest bodova više od Sitija i Mančester junajteda, a se-

dam od Liverpula... Na ,,Emirejtsu“ nije bilo previše uzbudljivo u duelu Arsenala i Kristal Palasa, šanse je stvarao domaćin, a meč je riješio doskorašnji fudbaler Palasa Ebereči Eze, atraktivno u 39. minutu.

Siti je poražen od Aston Vile, koja je vezala četvrtu pobjedu – i u Birmingemu je bilo 1:0. Pobjednika je odlučio Mati

Keš u 19. minutu.

Bornmut je savladao Notingem forest s 2:0 i došao na drugo mjesto, sa četiri boda manje od Arsenala.

Treći je Sanderlend, koji je u subotu pobijedio Čelzi s 2:1. Barnli je juče pogotkom u 95. minutu pobijedio Vulverhempton u gostima (2:3), dok je Everton kod kuće deklasiran od Totenhema – bilo je 0:3. Ne. K.

Real ostao bez cijelog plijena. - Veoma sam srećan zbog pobjede, zbog ogromnog napora koji smo uložili, dobre igre... Bila je ovo prijeko potrebna pobjeda za ekipu i za navijače. Vidio sam kako ,,Bernabeu“ vibrira od svega što se dogodilo u utakmici. Ne samo zbog tri bo-

da, ova pobjeda ima i važnost zbog uvjerenja da možemo da pobjeđujemo u velikim utakmicama – rekao je trener Ćabi Alonso, koji je prokomentarisao i ljutnju koju je Vinisijus pokazao kada je zamijenjen u 72. minutu.

- Ima mnogo pozitivnih stva-

ri iz ove utakmice, mnogo toga dobrog uradio je i Vinisijus i ne želim da izgubim fokus sa toga. To su stvari o kojima ćemo razgovarati – prokomentarisao je Alonso. Na kraju je bilo tenzično na i van terena – Pedri je u dubokoj nadoknadi dobio drugi žuti karton.

- Pravili smo više grešaka nego inače. Pokušali smo sve, ali nijesmo stvarali šanse – rekao je Markus Zorg, prvi trener Barse u odsustvu suspendovanog Hansija Flika

- Na kraju smo ostali sa samo dvojicom defanzivaca kako bismo došli do prilika za gol, iako znamo da je Real mnogo jak u kontrama. Probali smo, ali nije išlo – dodao je Zorg. Lamin Jamal je po završetku meča ušao u verbalni sukob s igračima Reala, bilo je mnogo čarki, a njemački stručnjak prokomentarisao je slabo izdanje najtalentovanijeg fudbalera na svijetu.

- Nije mu bilo lako. Na poluvremenu smo pričali o tome da mu moramo omogućiti više situacija ,,jedan na jedan“, ali nijesmo uspjeli. Pokušao je sve, međutim, dobro su ga čuvali. Ne treba zaboraviti i da je bio povrijeđen, treba mu još utakmica da bi bio na najvišem nivou. Ima samo 18 godina, moramo mu dati vremena – istakao je Zorg. N. KOSTIĆ

Crnogorski napadač postigao 20. pogodak u K2 ligi ove sezone

PODGORICA – Inčon junajted vratio se ekspresno u južnokorejsku fudbalsku elitu, godinu nakon što je prvi put u klupskoj istoriji ispao iz K1 lige.

Tim crnogorskog napadača Stefana Mugoše juče je u 36. kolu K2 lige kod kuće pobijedio Gjeongnam (3:0) i tri runde prije kraja prvenstva pobjegao Suvonu na nedostižnih ,,plus 10“. Šampion K2 lige direktno ulazi u K1, dok timovi od drugog do petog mjesta igraju baraž s ekipama iz višeg ranga.

Inčon je prethodne sezone bio posljednji u prvoj ligi iako je Stefan Mugoša s 15 pogodaka bio najbolji strijelac šampionata.

Trideset trogodišnji napadač i ove godine je najefikasniji igrač ,,plavo-crnih“, ali i cijelog prvenstva – jučerašnji pogodak za 2:0 njegov je 20. u sezoni.

Prati ga Leonardo Ruis iz Seongnama sa 16 golova.

Inčon je osmi klub koji se vratio u K1 ligu nakon samo jedne sezone u nižem rangu otkad je 2013. uspostavljen aktuelni sistem ispadanja-promocije.

Do tog uspjeha stigao je predvođen sa klupe Junom Jong Hvanom, koji je prošle sezo-

ne vodio Gangvon i s timom našeg Marka Tućija osvojio drugo mjesto u K1 ligi. Ne. K.

STRIJELAC I ASISTENT: Džud Belingem

Efektan gol Eberečija Ezea za trijumf Arsenala

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Dimitrije de Vince je uvijek isticao crnogorsko porijeklo

DIMITRIJE DE VINCE, GENERAL (CRNA GORA, OKO 1770 - ?)

Uzeo je germanizovano ime iako je uvijek isticao crnogorsko porijeklo. Službovao je kao oficir u francuskoj vojsci. Učestvovao je u Napoleonovim ratovima. Tokom grčkog rata za nezavisnost 1821. nalazio se u Londonu. Pregovarao je sa Britancima i Kipranima u cilju foniranja vojnog odreda za borbu protiv osmanske vojske. U Londonu je stupio u kontakt sa emigrantima iz Kipra koji su jula 1821. došli nakon masakra na ovom ostrvu. Među njima su bili braća Teofilo i Nikolos Tezej. Angažovan je u Istočno-indijskoj kompaniji. Pokušavao je da formira jedinicu od 2.000 dobrovoljaca iz Evrope koji bi prvo stupili u revolucionarnu Grčku, a potom išli u oslobađanje Kipra. Nastojao je da prikupi finansijska sredstva za održavanje i finansiranje vojske za odlazak u Grčku u zamjenu za pomoć u osvajanju Kipra. Skoro mu je bio odobren zajam od 800.000 funti sa engleskog tržišta. U realizaciji svog plana nastavio je aktivnosti pregovorima sa Grčkom provizornom vladom septembra 1823. Tom prilikom predstavio je svoj ratni plan posredstvom britanskog pukovnika Delvejsa. Međutim, zbog protivljenja grckog komiteta u Londonu koji je pregovarao oko iste stvari nije dobio potrebna sredstva. Ipak u grčkoj literaturi pominje se među crnogorskim dobrovoljcima kao general rođen u Crnoj Gori sa

Dimitrije de Vince se u grčkoj literaturi pominje među crnogorskim dobrovoljcima kao general rođen u Crnoj Gori sa važnom ulogom u ratu. Imao je titulu grofa, a bio je odlikovan sa više odlikovanja među kojima i Ordenom Sv. Stanislava

važnom ulogom u ratu. Imao je titulu grofa, a bio je odlikovan sa više odlikovanja među kojima i Orden Sv. Stanislava.

TIMOLEON BRAJOVIĆ

(VASOS, TIMOLEON), GENERAL-POTPUKOVNIK

(ATINA, GRČKA, 16. SEPTEMBAR 1836 – ATINA, OKTOBAR 1929)

Mlađi je sin generala i heroja grčke revolucije Vasa Brajovića (Vasosa Mavrovouniotisa). Studirao je na Helenskoj vojnoj akademiji, a potom je nastavio više vojne studije u Francuskoj. Kako se tečno služio francuskim i engleskim jezikom nakon studija imenovan je za ađutanta grčkog kralja Đorđa I. U februaru 1897. kao pukovnik, upućen je na čelu ekspedicionih sna-

ga (mješovitog odreda) na Krit da pruži svu pomoć i zaštitu lokalnom grčkom stanovništu od snaga Osmanskog Carstva. Na čelu ove ekspedicije iskrcao se 24 km od Haneje u zalivu Kolimbari. Ova akcija dovela je do početka Grčko-turskog rata 1897. u kojem je učestvovao. Sa svojim odredom otpočeo je vojne operacije i zauzeo najsjeverniji dio zaliva Moni Gonijes odakle je izdao proglas u ime kralja Grčke kritskom narodu u ve-

zi zauzeća Krita od strane grčke vojske. Učestvovao je u bitkama kod Bukolije i Livadije. Tokom boravka na Kritu istakao se posebno na diplomatskom polju i tajnim pregovorima. U aprilu je opozvan sa mješovitom divizijom i uključen u sastav grčkih snaga Tesalije. Potom je unaprijeđen u generala i postavljen na dužnost komandanta garnizona Atine. Odlikovan je najvišim grčkim ordenima, među kojima i Ordenom Spasitelja. Nje-

Kapetan Mato Mrša je tokom 1843. oplovio Rt Horn na putu za Peru, kao treći kapetan pod austrijskom zastavom koji je to uradio. Sa ovog putovanja donio je rijetke životinje sa Anda, uključujući lamu koju je poklonio carskom zoološkom vrtu. Odlikovan je zlatnim prstenom sa dijamantima od strane cara Ferdinanda I

nov brat Aleksandar Vasos je takođe bio general, kao i njegov sin Konstantinos Vasos (1886–1963) koji je služio u njegovim jedinicama za vrijeme Grčko-turskog rata 1897. godine.

ALEKSANDROS BRAJOVIĆ (ALEKSANDROS VASOS), GENERAL-POTPUKOVNIK (SALAMINA, 1831 – ATINA, 1913)

Stariji je sin generala i heroja grčke revolucije Vasa Brajovića. Školovao se na grčkoj vojnoj akademiji nakon čega je proizveden u čin oficira grčke vojske. Najveći dio vremena do 1867. službovao je kod kralja Otona. U grčkoj vojsci napredovao je do čina general-potpukovnika.

K ONSTANTIN VASOS (KONSTANTIN BRAJOVIĆ)

Bio je poznati oficir, monarhista i političar. Rođen je u Atini i bio je sin Timoleona Vasosa. Poticao je iz vojničke porodice, bio je unuk Vasosa Mavrovuniotisa i dalji rođak Teodora Pagalosa. Studirao je na vojnoj akademiji u Modeni u Italiji nakon čega se vratio u Grčku i kao oficir stupio u grčku vojsku. Bio je antivenizelista (protiv pokreta Venizelosa) i održavao je blisku vezu sa kraljevskom porodicom. Tokom 1909. i 1917. godine otpušten je iz službe zbog političkih razloga da bi ponovo bio vraćen 1910. i 1920. godine. Ponovo je opozvan iz

vojničkog logora 1922. godine. Od 1933. do 1938. godine bio je prefekt Egejskog mora. Uoči rata 1940. godine vraća se u aktivnu vojnu službu kada odlazi u Kairo kao vojni izaslanik Grčke za vrijeme okupacije. Penzionisan je 1945. u činu general-majora. Bio je pristalica grčkih kraljeva Aleksandra I i Đorđa II i oficir zaklet monarhiji. Na izborima 1952. izabran je za poslanika. Preminuo je u februaru 1963. godine od srčanog udara. Bio je oženjen Dorom Deligeorgis, kćerkom Leonida Deligeorgisa sa kojom je imao dvoje đece.

MATO, MRŠA, POMORSKI KAPETAN, PROFESOR (PERAST, 1796 – HERCEG NOVI, 1879) Rođen je u kapetanskoj porodici. Osnovno obrazovanje kao i prvo stručno obrazovanje stekao je u Perastu. Pomorsku školu je završio u Engleskoj u kojoj je stekao obrazovanje za kapetana duge plovidbe. Učestvovao je u oslobodilačkom ratu Grčke 1821-1828. kada je sa svojim brodovima učestvovao u sklanjanju grčkog stanovništva u toku rata. Proglašen je od strane Grka za „grčkog prijatelja - filhelena”. Od 1830. do 1832. bio je zapovjednik brigantine „Occidente”. Za vrijeme francuskog zauzimanja Alžira 1830. postavljen je za zapovjednika 25 trgovačkih brodova. Od 1834. do 1837. bio je zapovjiednik brigantina „Carolina”. Od 1839. do 1849. je zapovjednik brigantina „Liverpool Packet” koji je više puta uplovljavao u Boku Kotorsku. Tokom 1843. oplovio je Rt Horn na putu za Peru, kao treći kapetan pod austrijskom zastavom koji je to uradio. Sa ovog putovanja donio je rijetke životinje sa Anda, uključujući lamu koju je poklonio carskom zološkom vrtu. Odlikovan je zlatnim prstenom sa dijamantima od strane cara Ferdinanda I. Potom je bio učitelj moreplovstva u Zadru (1853-1858). Zatim je od 1858. do 1872. bio učitelj i direktor „Srbske moreplovske zakladne škole” u Herceg Novom. Opštinom Herceg Novi upravljao je 1869. Bio je prvi direktor Pomorske škole u Herceg Novom i jedini nastavnik pomorskih predmeta. Njegovim odlaskom ukinut je nautički odsjek 1872. Napisao je zanimljive memoare o svojm doživljajima na moru. Dva njegova sina bili su pomorski kapetani. (Nastavlja se)

Autor:

Dr Srđa MARTINOVIĆ

General Timoleon Brajović kao vođa kampanje u svom štabu u blizini Hanije

Timoleon Brajović (Timoleon Vasos)

General Timoleon Brajović u pojesti kralju Đorđu tokom rata 1897. godine Konstantin Vasos

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Кућа жалости: Виктора Игоа 3.

СРЕТЕН, син МИОДРАГ - МИЈО, кћерке СОЊА и САНДРА, брат РАДЕ, јетрва ДЕСА, ђеверичићи ДЕЈАН и ДАНИЛО са породицама, братанићи ЂОРЂЕ, БУЦКО и БОЖИНА са породицама, снахе МАРИЈАНА

ВЕСНА, унучад ОГЊЕН, ЛАЗАР, ЖЕЉКО,

Dana 26. oktobra 2025. iznenada se upokojio u 49. godini naš voljeni

DRAŠKO Veselin ĐUROVIĆ

Saučešće se prima u porodičnoj kući u Ponarima 27. oktobra do 13 časova kada će se obaviti sahrana na porodičnom groblju u Ponarima.

OŽALOŠĆENI:

majka VLADIMIRA, supruga DANIJELA, sin MARKO, kćerka JANA, brat NIKOLA, sestre SANJA, NINA, NEVENA, tetke NEVENKA i NATAŠA, snaha IVANA, sestre od strica JELENA, MARIJA i MIRJANA, bratanična, sestrići i sestrične i ostala rodbina

Dana 25. oktobra u tragičnoj nesreći preminula je

TATJANA TATIĆ rođena 22. maja 1968. god.

Saučešće primamo u utorak 28. oktobra od 12 časova na Novom groblju u Novom Sadu, gdje će se i obaviti sahrana u 13 30 časova

OŽALOŠĆENA PORODICA: suprug GOJKO, majka LJILJANA, braća ĐORĐIJE, IGOR i MLADEN, sestre LJUBICA i MAJA, snaha JELENA, bratanići i brataničine, sestrići i sestričine i ostala mnogobrojna rodbina 1215

Dana 26. oktobra 2025. preminuo je u 90. godini naš dragi

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 27. oktobra od 9 do 15 časova i 28. oktobra od 9 do 12 časova, sahrana će se obaviti u 14 časova na mjesnom groblju u Dinoši.

OŽALOŠĆENI: kćerka VALENTINA, sinovi MARTIN i MARJAN, brat ĐERĐ - ZEKO, sestre LJULJKA, MARIJA i PAŠKA, bratanići MARKO, VIKTOR i VIOLETA, brat od strica KOLJA, sestre od strica MARIJA, VERA i MARINA i ostala rodbina 1183

DEDA Đona ŠALJANIN

Obavještavamo braću, rođake, kumove, drugove i prijatelje da je naš voljeni i nikad prežaljeni

MILORAD Ilijin JABUČANIN

preminuo dana 25. oktobra 2025. u 67. godini. Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu porodice 26. oktobra u 12 časova na Starom groblju pred kapelicom.

OŽALOŠĆENA PORODICA: sin MARKO, šćer MILENA, brat JOVAN - MIKI, sestre SENKA i SONJA, snahe, sinovci, sinovične, sestrići, sestrične, unučad i ostala mnogobrojna rodbina JABUČANIN

Dragi taśko

MILORAD JABUČANIN

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Otišao si, ali ljubav koju si nam pružio i tvoja snaga ostaće sa nama.

Naš dragi tata, sad si ponovo sa našom majkom, u miru i ljubavi koju ste uvijek dijelili.

Vole te tvoji MARKO i MILENA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

Porodica BRANKA JABUČANINA

Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav stricu

27. oktobar 2025.

MILORADU JABUČANINU

Od bratanića BOŽIDARA – BOBA, snahe JELENE i unučadi KSENIJE i NIKOLE JABUČANIN

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

MILORADU JABUČANINU

PAJO sa porodicom

Počivaj u miru pored svoje Maje, moj dobri brate.

Tužan je ovaj pozdrav

MUGOŠA

Porodica pokojne sestre MIRE PEROVIĆ 1203

Posljednji pozdrav dragom šuri i ujaku. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav kćerci naše koleginice

MAJA Goranova FILIPOVIĆ

Od ODJELJENJA GINEKOLOGIJE I AKUŠERSTVA OB „DANILO I“ CETINJE

RANKO

MILORADU

MIRKO JABUČANIN sa porodicom

1201

Posljednji pozdrav kumu

MILORADU

Počivaj u miru. Iskreno saučešće porodici.

MIĆKO, NENA, BOBANA i JOVANA

Posljednji pozdrav stricu

MILORADU JABUČANINU

Od bratanića ALEKSANDRA – SAŠE i unučadi PETRA, ILIJE i ALEKSE JABUČANIN

Posljednji pozdrav voljenom tetku

MILORADU JABUČANINU

Tvoja dobrota, vedrina i plemenita duša zauvijek će živjeti u našim srcima.

Tvoji: JELENA, IVAN i NIKŠA

Posljednji pozdrav mome đeveričiću

MILORADU JABUČANINU

DRAGE JABUČANIN

Posljednji pozdrav dragom bratu

MILORADU

Nađi svoj mir u vječnosti crnogorske zemlje, u čijoj svetinji ćeš i ti biti vječan. RAJKO Mišov JABUČANIN sa porodicom

Posljednji pozdrav kumu

MILORAD JABUČANIN

Počivaj u miru…

IVA, KAJA, STEFAN i JOVAN

Dragi moj

MILORADE

Suviše teško je napisati posljednje zbogom mlađem bratu.

Zahvalna sam što sam te imala za brata, hvala ti što si brinuo o meni na način na koji si samo ti znao.

Hvala ti što si mojoj djeci bio ujak kakvog će zauvijek pamtiti s osmijehom i ljubavlju.

Putuj s anđelima, na mirnije i ljepše mjesto.

Mi ostajemo ovdje, da te se sjećamo svakog dana i da te čuvamo od zaborava.

Tvoja sestra SONJA, sestrić STEVAN i sestrična KRISTINA s porodicama

Posljednji pozdrav

MILORADU - MILIJU JABUČANINU

Počivaj u miru, naš iskreni prijatelju.

ŽARKO MITROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

MILORADU JABUČANINU

MIKI i BISERKA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu

MILORADU

BRANKA MAŠANOVIĆ sa porodicom

Dragom i nikad prežaljenom

MILORADU JABUČANINU

Posljednji pozdrav dragom bratu

Počivaj u miru i tišini vječnog doma. VESKO - PAČE Mišov JABUČANIN sa porodicom

Neka tvoja duša nađe vječni mir i spokoj. A mi ćemo te čuvati od zaborava. Sestra SENKA, zet MILORAD, sestrići VESKO i DARKO, sestrična SEKA sa porodicama

MILORADU

NADA NENEZIĆ

Vođena mišlju da čovjek treba da da cijeloga sebe onome što radi, ozbiljno se posvetivši profesorskoj i poslaničkoj misiji, Nada je u svakom trenutku, i u učionici i u Skupštini, bila svoja. Njena cjelokupna pojava, od govora, ponašanja i manira, izražavala je neponovljivu ličnu ravnotežu i utemeljenost u svojoj odanosti Crnoj Gori.

Sve je kod Nade bilo čovječno i otmeno. Bila je i ostaće primjer svojim kolegama kako se bez kalkulacije bori za vrijednosti suverene i građanske Crne Gore. Čuvaćemo Nadin legat beskrajne ljubavi prema svojoj državi i na njemu ćemo i sebe graditi.

Sa dubokim poštovanjem i iskrenim žaljenjem opraštamo se od naše dugogodišnje članice, koleginice i prijateljice

NADE NENEZIĆ

profesorice crnogorskog jezika i književnosti, istaknute prosvjetne radnice i predane članice Demokratske partije socijalista Crne Gore

Kao dugogodišnja članica Demokratske partije socijalista, svojim predanim radom i iskrenim uvjerenjem, Nada Nenezić dala je snažan doprinos afirmaciji vrijednosti mira, napretka i građanske Crne Gore. Bila je primjer dosljednosti, entuzijazma i istinske ljubavi prema svojoj Državi, koju je, kako je često govorila, nosila u srcu i dugovala joj sve.

Svojim pedagoškim i društvenim angažmanom ostavila je dubok trag u obrazovnom, kulturnom i političkom životu Nikšića i šire zajednice. Njena energija, riječ i posvećenost jačale su povjerenje među ljudima, a posebno je bila posvećena mladima, vjerujući da su znanje i odgovornost najčvršći temelji budućnosti Crne Gore.

U organima Demokratske partije socijalista djelovala je s dubokim uvjerenjem da politika treba da obrazuje, inspiriše i okuplja, da bude u službi države i svih njenih građana.

Svojim životom, radom i djelom, Nada je ostavila neizbrisiv trag u našem obrazovnom sistemu, među učenicima kojima je prenosila znanje i vrijednosti, i u partijskim redovima, gdje je bila simbol predanosti, topline i vjere u bolje sjutra.

U ime Demokratske partije socijalista Crne Gore izražavamo najdublje saučešće njenoj porodici, kolegama, učenicima i prijateljima. Neka joj je vječna slava i hvala.

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA CRNE GORE

Posljednji pozdrav dragoj

NADI NENEZIĆ

Osmijeh, energija, životna mudrost i borba za prave vrijednosti bile su tvoje osobenosti i naš putokaz. Neka te grli ova crnogorska zemlja, kao što si ti grlila Crnu Goru, a mi ćemo te s ponosom čuvati od zaborava.

OPŠTINSKI ODBOR DPS NIKŠIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj

JEŠI

Hvala ti što si bila uz našu porodicu i u najljepšim i u najtužnijim trenucima. Tvoja plemenitost i dobrota će zauvijek ostati u našem sjećanju.

Počivaj u miru među anđelima.

S tugom i poštovanjem,

Porodica TOMIĆ

Sa dužnim poštovanjem i zahvalnošću posljednji pozdrav dragoj ujni

JELENI VUKČEVIĆ

SAŠA, NATAŠA i SANDRA KOSTIĆ

Osam godina su od smrti

JULIJE Vladove ASANOVIĆ

Snagom ljubavi i ljepotom uspomena čuvaćemo te od zaborava.

Navršavaju se četiri godine od smrti naše voljene

DARE POPOVIĆ

Nedostaješ nam. Vječno si voljena.

Tvoji: kćerke VESNA i TIKA, unuke

Danas se navršava 11 godina od smrti moga sina

NERMINA MANDIĆA

Vrijeme ne liječi sve rane, ova za tobom je sve bolnija i dublja. Dani i godine prolaze, a praznina ostaje. Nedostaje mi tvoj glas i topli zagrljaj. Dok živim živjećeš i ti Tvoja majka ISMETA MANDIĆ

Dragi

NERMIN MANDIĆ

11 je godina od kada si nas napustio. Kažu da vrijeme liječi, ali praznina koju si ostavio ne prolazi. Živjećeš vječno kroz najljepše uspomene i sjećanje u našim srcima. Vole te ENKO, EMA, VERO i ILDA MANDIĆ

Dvije godine su prošle od kada nas je zauvijek napustio naš dragi

BUDIMIR BUDO KLIKOVAC

Vrijeme prolazi, ali ne i bol za tobom. S ponosom i tugom čuvamo sjećanje na tebe.

Porodica KLIKOVAC

Dvije godine od smrti našeg dragog

Godine prolazi bez tebe, a tvoj lik i djela žive sa nama. Tuga u srcu, ali i ponos i sreća jer smo tvoji. Čuvamo te od zaborava, diko naša!

Tvoji: VERA, BANE i LUKA

Ljubav koju si mi pružila nikada neću zaboraviti. Hvala za sve što si uradila za mene.

Tvoj NENAD STEVOVIĆ

i DUNJA, zet

Dana 27. oktobra 2025. navršava se šest godina od tvoje prerane smrti

1211

ZORICA BATRIĆEVIĆ

Volimo te! U našim si mislima i srcima jer takve plemenite duše nikada ne odlaze u zaborav. MIMA sa porodicom

Dvadeset godina od smrti naše

JELISAVKE JETICE BOŠKOVIĆ

Uljepšala si moje djetinjstvo, a i djetinjstvo moje djece. Vole te tvoji

RATKA, RADE, MARKO i MARIJA GAZIVODA

Navršava se 10 godina od smrti našeg oca

RATKA - RAJA NIKČEVIĆA

Godine prolaze, ali sjećanja, ljubav i tvoja prisutnost u našim srcima ne blijede. I dalje si naš zaštitnik i snaga koja nas vodi.

S ponosom, zahvalnošću i ljubavlju čuvamo sve ono čemu si nas učio. Nedostaješ svakog dana u svakom dahu, u svakoj našoj misli i djelu.

SAŠA, MILICA i JOVANA

BUDA

Mojoj

JETICI

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice

jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

pORtAL pOBjEDE

Urednik

BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika

ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV

Urednica

MARI jA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova pobjeda“ - podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

I. br. 989/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Moderano Investments“ doo Beograd, Savski Venac, Bulevar Vudroa Vilsona br. 6/14/1409, čiji je zakonski zastupnik direktor Marko Hinić, koga zastupa Vladimir Dimitrijević, advokat iz Beograda, protiv izvršnog dužnika „Industrija građevinskog materijala, građevinarstvo i putevi Megalit - Šumnik“ doo Raška, Studenička br. 4, čiji je zakonski zastupnik direktor Srećko Minić, na osnovu izvršne isprave – založne izjave koja je ovjerena pred notarom Pakom Lekić, UZZ br. 214/2013 od 26.03.2013. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.10.2025. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se treća prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika „Industrija građevinskog materijala, građevinarstvo i putevi Megalit - Šumnik“ doo Raška, upisane u LN broj 1528 KO Mišići, kat.parcela br. 1304/3, plan 8, skica 9, potes – Čanj, neplodna zemljišta, površine 83m2; kat.parcela br. 1304/5, plan 8, skica 9, potes – Čanj, neplodna zemljišta, površine 157m2; kat.parcela br. 1308/2, plan 11, skica 22, potes – Crni Rt, neplodna zemljišta, površine 2392m2; kat.parcela br. 2719/10, plan 11, skica 22, Potes – Crni Rt, prirodno neplodno zemljište, površine 120m2 I kat.parcela br. 2719/3, plan 11, skica 22, potes – Crni Rt, prirodno neplodno zemljište, površine 5730m2, u svojini izvršnog dužnika 1/1. II Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 20.11.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u ulici 24. Novembra bb. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 989/25 od 11.06.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 1528 KO Mišići i to: Hipoteka na iznos od 15.761,44 € po zaključku Poreske uprave PJ Bar br. 03/13-4/2114/3 od 08.11.2011. u korist Crne Gore; Hipoteka na iznos od 2.200.000,00 € po založnoj izjavi Uzz br. 214/2013 od 26.03.2013. godine u korist prijemnika novog povjerioca Moderano investments doo Beograd; Zabrana otuđenja i opterećenja bez pisane saglanosti hipotekarnog povjerioca u korist prijemnika novog povjerioca Moderano investments doo Beograd; Zabilježba postupka neposredne izvršnosti notarskog zapisa u korist prijemnika novog povjerioca Moderano investments doo Beograd; Hipoteka na iznos od 615.494,99 € i 1.138.637,92 € po izjavi Uzz br. 460/2013 od 05.07.2013. godine u korist prijemnika novog povjerioca Moderano investments doo Beograd; Hipoteka na iznos od 20.583,56 € po zaključku obez. poreskog potraživanja br. 03/13-3/2114/4 od 30.09.2014. godine u korist Države Crne Gore; Zabrana otuđenja imovine bez saglasnosti hipotekarnog povjerioca - Poreska Uprava; Zabilježba rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 989/25 od 11.06.2025. godine u korist izvršnog povjerioca Moderano investments doo Beograd, a na osnovu zaključka I. br. 989/25 od 12.06.2025. godine. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 989/25 od 26.06.2025. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 2.168.969,00 €.

VI Na trećem Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50 % utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na trećem Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 216.896,90 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja postignute cijene. U Baru, dana 24.10.2025. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Poneđeljak, 27. oktobar 2025.

VELIKI POPUSTI

za Pobjedina izdanja

POPUSTI DO 50%

U čast 81. rođendana Pobjede, popusti se produžavaju do kraja oktobra

Kupovinom u vrijednosti preko 20€, dobijate poklon knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI

TOPLIJA ZIMA SA POBJEDOM ŠALJITE

PRAVILA NAGRADNE IGRE

KUPONE 2. izvlačenje je 3. novembra

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ svakodnevno objavljivati kuponi počev od 24. septembra, završno sa 23. oktobrom. 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3... 28, 29. i 30.) objavljivaće se na naslovnoj strani Pobjede svakodnevno. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 16. 10. 2025. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 03. 11. 2025. godine u 12h. Izvlačenja će se obaviti u sljedećim terminima:

- Imena prvih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnik šporeta) izvučena su 16. 10. 2025. godine. - Imena drugih 6 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 1 dobitnika šporeta) biće izvučena 03. 11. 2025. godine u 13h; Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje. Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.

POKLON KNJIGA

Nagradna